buduĆnost zraČnog kargo prijevoza u · 2.2. prednosti i nedostatci zračnog kargo prijevoza...

of 62/62
Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Diplomski sveučilišni studij, Trgovina BUDUĆNOST ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ Diplomski rad Tea Rakuša Zagreb, rujan 2017.

Post on 18-Feb-2020

8 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Sveučilište u Zagrebu

    Ekonomski fakultet

    Diplomski sveučilišni studij, Trgovina

    BUDUĆNOST ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U

    REPUBLICI HRVATSKOJ

    Diplomski rad

    Tea Rakuša

    Zagreb, rujan 2017.

  • 2

    Sveučilište u Zagrebu

    Ekonomski fakultet

    Diplomski sveučilišni studij, Trgovina

    BUDUĆNOST ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U

    REPUBLICI HRVATSKOJ

    FUTURE OF AIR CARGO TRANSPORT IN REPUBLIC OF

    CROATIA

    Diplomski rad

    Tea Rakuša, 0067488054

    Mentor: Doc. dr. sc Dora Naletina

    Zagreb, rujan 2017.

  • 3

  • 4

    Sažetak

    Zračni promet predstavlja jedan od najbržih, najsigurnijih i najefikasnijih, ali ujedno i

    najskupljih oblika prometa. Zbog brzine odvijanja poslovanja u današnjem vremenu,

    renomirane svjetske tvrtke u sve većoj mjeri iskorištavaju prednosti zračnog kargo

    prijevoza. Rad analizira važnost, značajke prednosti i nedostatke zračnog kargo prometa.

    Zbog sve veće važnosti koju taj oblik prometa ostvaruje, u radu je naglasak stavljen na

    budući razvoj zračnog kargo prometa. Konačno, donosi se zaključak o budućnosti zračnog

    kargo prometa u Republici Hrvatskoj, čiji bi razvoj uvelike pogodovao napretku

    gospodarstva zemlje.

    Ključne riječi: zračni kargo prijevoz, zračni prijevoz, gospodarski napredak, zračna luka,

    svjetska trgovina

    Summary

    Air traffic is one of the fastest, safest and most efficient, but also the most expensive forms

    of traffic. Due to the speed of business operations in today's time, renowned world

    companies are increasingly leveraging the benefits of air cargo transportation. The paper

    analyzes the importance, advantages and disadvantages of air cargo traffic. Due to the

    growing importance of this form of transport, the paper focuses on the future development

    of air cargo traffic. Finally, a conclusion is reached on the future of air cargo traffic in the

    Republic of Croatia, whose development would greatly favor the country's economic

    progress.

    Key words: air cargo transport, air transport, economic progress, airport, world trade

  • 5

    SADRŽAJ

    1. UVOD ............................................................................................................................ 1

    1.1. Predmet i cilj rada .................................................................................................. 1

    1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ................................................................... 1

    1.3. Sadržaj i struktura rada .......................................................................................... 2

    2. DEFINIRANJE ZRAČNOG KARGO PROMETA ...................................................... 3

    2.1. Povijest zračnog kargo prometa ............................................................................ 3

    2.2. Prednosti i nedostatci zračnog kargo prijevoza ..................................................... 5

    2.3. Važnost zračnog kargo prometa .......................................................................... 13

    3. ZRAČNI KARGO PROMET U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................... 18

    3.1. Analiza zračnog kargo prijevoza u Republici Hrvatskoj ..................................... 19

    3.2. Analiza zračnog kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb ....................................... 26

    3.3. Promet u ostalim zračnim lukama u Republici Hrvatskoj ................................... 33

    4. ISTRAŽIVANJE ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ

    40

    4.1. Pregled postojećih istraživanja ............................................................................ 43

    4.2. Metodologija istraživanja .................................................................................... 45

    4.3. Rezultati istraživanja ........................................................................................... 46

    4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja .................................................. 48

    5. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 50

    LITERATURA .................................................................................................................... 51

    POPIS SLIKA ..................................................................................................................... 54

    POPIS TABLICA ................................................................................................................ 55

    PRILOG 1. Pitanja za dubinski intervju .............................................................................. 56

    ŽIVOTOPIS ........................................................................................................................ 57

  • 1

    1. UVOD

    1.1. Predmet i cilj rada

    Predmet i cilj ovog diplomskog rada je istražiti mogućnosti razvoja zračnog kargo prometa

    temeljem postojeće literature i izvora podataka, glavne čimbenike koji utječu na sam

    razvoj, kao i analizirati postojeće i buduće trendove provedbom dubinskog intervjua s

    čelnom osobom jedne od vodećih tvrtki u zračnom kargo prijevozu koja posluje na

    zagrebačkoj zračnoj luci. Važnost u radu pridat će se prvenstveno analizi postojećih

    trendova, ali i analizi utemeljenoj na navedenom intervjuu koja će biti usmjerena na

    sadašnje poteškoće u poslovanju koje se odnose na zračni kargo prijevoz kao i na

    smjernice budućeg poslovanja zračnih kargo prijevoznika u Republici Hrvatskoj.

    Temeljem navedenih analiza namjera je donijeti zaključak vezan uz budućnost zračnog

    kargo prijevoza koji će se odnositi na njegovo unapređenje i povećanje prometa u

    hrvatskim zračnim lukama. Navedena tematika aktualna je posljednjih godina unutar kojih

    se nastoji u što kraćem vremenskom periodu prevesti velike količine robe s jednog dijela

    svijeta na drugi, pošto je velik dio svjetske proizvodnje vezan uz azijske zemlje, dok se

    potrošačke zemlje uglavnom nalaze na zapadu. Brojne razvijene zemlje svijeta danas rade

    na unapređenju zračnog prijevoza, i putničkog i robnog, jer on predstavlja jedan od

    najbržih načina za povezivanje najudaljenijih dijelova svijeta. Hrvatska se nalazi među

    navedenim zemljama, te možemo reći da je prepoznata važnost i potencijal zračnog

    prijevoza od strane vlasti Republike Hrvatske te je otvoren novi suvremeni terminal zračne

    luke Zagreb, opremljen najnovijom tehnologijom i uređen prema svjetskim standardima.

    1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

    Sekundarni podaci vezani uz tematiku rada bit će prikupljeni korištenjem elektronskih baza

    podataka, kao što su HRČAK, SUMMON, EMERALD, EBSCO, ali i iz znanstvenih i

    stručnih radova, kao i međunarodnih i domaćih časopisa dostupnih putem knjižnice

    Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te Interneta. Provest će se tematska klasifikacija

    podataka, nakon čega će se korištenjem metoda indukcije i dedukcije iz njih iskoristiti oni

    najpotrebniji za obradu teme rada. Primarni podaci bit će prikupljeni metodom dubinskog

    intervjua koji će omogućiti lakše razumijevanje problematike rada, informacija vezanih uz

    poslovanje zračnog kargo prijevoznika u zračnoj luci Franjo Tuđman, te očekivanja i

  • 2

    projekcije budućeg poslovanja jednog od pionira suvremenog zračnog kargo prijevoza u

    svijetu.

    1.3. Sadržaj i struktura rada

    Rad se sastoji od pet cjelina. Prva cjelina predstavlja uvod u kojem će detaljno biti opisan

    predmet i cilj rada, izvori podataka i metode prikupljanja, te sadržaj i struktura rada. Drugi

    dio odnosi se na definiciju zračnog kargo prijevoza, a obuhvaća povijest zračnog kargo

    prijevoza, prednosti i nedostatke, te važnost zračnog kargo prijevoza. Treći dio diplomskog

    rada odnosi se na zračni kargo prijevoz u Republici Hrvatskoj. Kroz navedeni dio analizirat

    će se trendovi zračnog kargo prometa općenito u Republici Hrvatskoj i njenim većim

    zračnim lukama, te će poseban naglasak biti stavljen na analizu trendova kargo prometa u

    zagrebačkoj zračnoj luci. Četvrti dio predstavlja istraživanje zračnog kargo prometa u

    Republici Hrvatskoj, koje će kako je navedeno biti provedeno metodom dubinskog

    intervjua i služit će za dobivanje detaljnijeg i realnijeg uvida u poslovanje zračnog kargo

    prijevoznika. Peti dio predstavlja zaključak.

  • 3

    2. DEFINIRANJE ZRAČNOG KARGO PROMETA

    2.1. Povijest zračnog kargo prometa

    Pojava zračnog kargo prometa vezana je uz davnu 1910. godinu kada je pilot Philip Orin

    Parmelee prevezao paket težak 90 kilograma prvim kargo avionom. Dužina leta iznosila je

    105 kilometara, a vremenski je let trajao 57 minuta. Ovaj pothvat bio je privatne prirode,

    odnosno naručen od strane klijenta za svoje vlastite potrebe. Prvi službeni let prevozio je 6

    500 pisama u britanskoj Indiji (Allaz, Camille, 2005). Pošta je u ranim začecima razvoja

    zračnog kargo prijevoza bila najvažnija vrsta tereta za prijevoz zrakoplovima. Predstavljala

    je jedinstven način komunikacije koji je razvojem različitih vrsta prijevoza zahtijevao sve

    bržu otpremu i dopremu, a zrakoplovi su za to bili idealni.

    Iako je želja za razvojem zračnog karga bila velika, njegov ozbiljniji napredak odvija se za

    vrijeme Drugog svjetskog rata, točnije 1945. godine kada je održana konferencija u

    Havani. Navedene je godine osnovana IATA (International Air Transport Association) od

    strane 57 zrakoplovnih prijevoznika iz 31 države, uglavnom iz Europe i Sjeverne Amerike.

    Skroman razvoj zračnog kargo prometa odvija se sve do 1968. godine kada je proizveden

    prvi putnički zrakoplov koji je mogao primiti i velike količine tereta, to je bio Boeing 747.

    Tada je ujedno i započeta revolucija u zračnom kargo prometu. 1968. predstavlja godinu

    nakon koje dolazi do ubrzanog razvoja prijevoza robe zrakoplovom, također dolazi do

    razvoja i napretka u vidu samih zrakoplova, potrebne infrastrukture, a razvijaju se i

    popratne kompanije kojima je glavni cilj olakšati prijevoz robe zrakoplovima. U prvom

    redu radi se o specijaliziranim kompanijama koje su se bavile prijevozom hitnih pošiljaka,

    prvi među njima bili su DHL i Federal Express (Allaz, Camille, 2005).

    Razvoj zračnog kargo prometa još se dodatno ubrzao pojavom i razvojem Interneta koji je

    s jedne strane vodio olakšanju poslovanja avioprijevoznika te vodio povećanju pouzdanosti

    u zračni kargo od strane njegovih korisnika. S druge strane, Internet i danas povećava

    potrebu za korištenjem prijevoza robe zrakom upravo zahvaljujući povećanju popularnosti

    kupovine roba putem internet trgovine. Osim Interneta, napredak tehnologije u vidu

    elektronike vodi do olakšavanja poslovanja gotovo svih sektora, a isto je vidljivo i u

    zračnom prijevozu gdje se korištenjem elektroničke dokumentacije olakšava i ubrzava

    proces smanjenjem papirnate dokumentacije.

  • 4

    Gotovo u isto vrijeme 1910. godine dolazi do razvoja zračnog prometa u Republici

    Hrvatskoj. Pionir letova u Hrvatskoj bio je Slavoljub Penkala. Kao izumitelj i inženjer

    konstruirao je prvu letjelicu nazvanu Leptir, a zajedno sa svojim učenikom Dragutinom

    Novakom obavio je prvi komercijalni let u Hrvatskoj 1910. godine. Kao i u svijetu, razvoj

    zrakoplovstva u Hrvatskoj bio je spor i uglavnom financiran od strane nekolicine

    znanstvenika i znatiželjnika. Prvi glavni financijer hrvatskog zrakoplovstva bio je Mihajlo

    Merčep koji je u Zagrebu posjedovao radionicu u kojoj je zajedno sa Dragutinom

    Novakom razvio nekoliko uspješnih aviona. Razvojem svjetskog zrakoplovstva razvija se i

    hrvatsko, tako je otvorena i prva zračna luka na Borongaju gdje se polijetanje i slijetanje

    obavljalo sa travnatih površina. Prvi svjetski rat prekida razvoj zrakoplovstva u Hrvatskoj,

    a isti se nastavlja 1946. godine sa zračne luke Lučko koja je osim travnate površine imala i

    betonsku platformu. Prvi hrvatski zračni prijevoznik bio je zagrebački Pan Adria Airlines,

    osnovan 1961. Godine. Bio je to prijevoznik koji se bavio prijevozom putnika uglavnom u

    turističke svrhe i to na domaćem području. Prvi zračni prijevoznik koji je obavljao prijevoz

    manjih količina tereta bio je Trans Adria. Nakon osamostaljenja Hrvatske osnovana je

    tvrtka Zagal koji je na tržištu nastupao kao regionalni prijevoznik. 1990. godine Zagal je

    prerastao u Croatia Aerlines koji danas predstavlja nositelja hrvatskog zrakoplovstva. Uz

    Croatia Aerlines u Hrvatskoj djeluje još jedan, manje poznati prijevoznik orijentiran na

    teretni i čarterski prijevoz, riječ je o Trade Air iz Zagreba. Njegova flota čini svega dva

    zrakoplova (enciklopedija.hr).

    Suvremeni zračni prijevoz u Hrvatskoj započinje 1959. godine kada je na Plesu izgrađena

    nova zračna luka sa putničkom zgradom i stajankama za zrakoplove, betonskom pistom

    duljine 2 500 metara te paralelnom rulnom stazom. Nekoliko godina kasnije osnovano je i

    poduzeće za aerodromske usluge „Zrakoplovna luka Zagreb“. Temeljem navedenih

    aktivnosti Zagreb je dobio prvu međunarodnu zračnu luku. Sve do 1974. godine promet

    putnika preko zagrebačkog aerodroma raste po godišnjoj stopi 30%, zrakoplova 25% i

    tereta 30%. Sredinom iste godine dolazi do preuređenja zračne luke s ciljem modernizacije

    i povećanja kapaciteta. Rast prometa odvija se sve do 90-ih godina kada dolazi do ratnih

    zbivanja u Hrvatskoj i susjednim zemljama, no zračna luka ostaje neoštećena, ali je postalo

    potrebno obnoviti promet na postojećoj infrastrukturi. Nakon 1992. godine, članstvom u

    ICAO (Međunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo) promet na zračnoj luci u

  • 5

    Zagrebu ponovo raste, a njegov rast nastavlja se sve do svjetske gospodarske krize kada u

    čitavom svijetu dolazi do pada zračnog prometa (MZLZ, 2017.).

    2.2. Prednosti i nedostatci zračnog kargo prijevoza

    Glavnom prednosti zračnog prometa u cjelini pa i njegovog kargo dijela navodi se brzina

    koju nije moguće postići niti jednim drugim prijevoznim sredstvom. Zrakoplovi danas

    omogućuju prijevoz sa jednog kraja svijeta na drugi u vremenskom trajanju često kraćem

    od jednog dana. U užurbanom svijetu u kojem živimo, gdje je vrijeme izuzetno važan, ako

    ne i najvažniji resurs, upravo odlika zrakoplova koji omogućavaju transport i ljudi i roba u

    vrlo kratkom vremenskom periodu čini ih važnim oblikom transporta na čijem je razvoju

    još potrebno raditi. Jednostavnost korištenja zračnim prijevozom čini njegovu drugu

    prednost.

    Kao što je u prethodnom dijelu rada spomenuto, razvojem zračnog kargo prijevoza

    neprestano se radi na području njegovog pojednostavljenja. Korištenjem sve naprednije

    tehnologije danas je korisnicima kargo prijevoza omogućeno praćenje pošiljke putem

    odgovarajućeg softvera, a usvajanjem elektroničke dokumentacije (elektronički tovarni

    list) doveli su do smanjenja papirnate dokumentacije, ubrzanja i pojednostavljenja procesa

    korištenja zračnog kargo prijevoza. Jedna od prednosti zračnog prijevoza zasigurno su i

    niži troškovi koje zahtjeva izgradnja infrastrukture potrebne za takav oblik prijevoza, nego

    što je to slučaj sa primjerice cestovnim ili željezničkim prijevozom. Također, kada ne bi

    bilo potrebno spominjati različite politike, što državne, što politike poslovanja

    avioprijevoznika, tada bi mogli govoriti i o prednosti zračnog prijevoza koja se ogleda u

    činjenici da je to vrsta prijevoza u kojoj ne postoje barijere kretanja, već se slijedi najkraći

    i najizravniji put do odredišta. Zračni prijevoz spada i u najsigurnije oblike prijevoza.

    Uspoređujući zračni prijevoz sa najčešćim oblikom prijevoza, cestovnim, po pitanju

    nesreća i stradanja, zasigurno možemo govoriti o zračnom prijevozu kao sigurnom obliku

    prijevoza. Prema podacima ASIRT (Association for Safe International Road Travel)

    približno 1,3 milijuna ljudi pogine u automobilskim nesrećama svake godine, što

    predstavlja 3,3 automobilske nesreće sa smrtnim posljedicama dnevno. S druge strane, broj

    nesreća sa smrtnim posljedicama u zračnom prometu je rjeđi, te prema podacima EASA

  • 6

    (European Aviation Safety Agency) prosječan broj nesreća u periodu od 2002. do 2011.

    godine iznosio je 24,6 nesreće godišnje. Broj je to koji je naspram broja automobilskih

    nesreća gotovo i zanemariv.

    Prednosti zračnog kargo prometa vidljive su i kroz konkurentnost i razvoj pojedinih

    poduzeća. Poduzeća kao što su Dell, LG, Samsung i Phillips prepoznali su prednosti koje

    im nudi brz, pouzdan i integriran lanac opskrbe unutar zračnog prijevoza tereta, u ovom

    slučaju elektroničkih proizvoda. Uvođenjem novih integriranih usluga zračnog kargo

    prijevoza omogućilo se pojedinim industrijama, primjerice elektroničkoj, da konsolidira

    svoje međunarodne projekte, te pojednostavljenjem lanca opskrbe dovede do smanjenja

    vremena isporuke, a da se istovremeno poboljša pouzdanost te da se smanje troškovi

    držanja zaliha zbog mogućnosti da se proizvodi proizvodu prema potrebama tržišta. Rast i

    razvoj zračnog kargo prijevoza doveo je i uzročno-posljedično do razvoja metropolitanskih

    gradova kao što su Dubai ili Amsterdam. Jedan od takvih primjera je i Sebic Bay na

    Filipinima gdje je 1995. godine FedEx odlučio osnovati svoje istočno središte. Od tada je

    na tom području generirano preko 200 poduzeća koja su prepoznala važnost i prednosti

    poslovanja u blizini zračne luke kao i prednosti koje nosi zona slobodne trgovine. Drugi

    primjer razvoja metropolitanskog područja zahvaljujući zračnom prijevozu je Dubai.

    Konačno, Dubai se smatra zvijezdom u međunarodnom zračnom prijevozu. Vodstvo

    Dubaia ovisi o trgovini zrakom kako bi se UAE preusmjerili na tržišni uspjeh 21. stoljeća.

    Navedeno su omogućile razvojne politike, kao što je Dubai Airport Free Trade Zone (koja

    omogućuje 100,0% stranog vlasništva tvrtki, porezne olakšice tvrtkama i sl.), također

    Dubai je privlačan tvrtkama koje žele locirati pozicije svog globalnog lanca opskrbe, kao i

    iskoristiti Emirates Airlines, koji se brzo širi svjetskim mrežama zrakoplovnog prijevoza te

    ima dobar strateški položaju u Dubaiju te u rastućim distribucijskim mrežama zračnih

    tereta u Europi i Aziji (Seguttuvan, 2006).

    Nedostatci zračnog prijevoza u prvom redu ogledaju se u visokim cijenama te vrste

    prijevoza, te se nerijetko govori o nedostupnosti korištenja zrakoplova običnom čovjeku.

    Osim visokih troškova, može se reći da je u određenom segmentu zračni prijevoz

    nepouzdan i neizvjestan. No, navedeno se u najvećoj mjeri odnosi na nepovoljne

    vremenske prilike kao što su magla, snijeg, jake kiše i sl., koje mogu dovesti do

    otkazivanja redovnih letova. Osim već navedenih visokih cijena prijevoza, zračni prijevoz

  • 7

    karakteriziran je i visokim troškovima održavanja te same izgradnje aviona koje najčešće

    snose avioprijevoznici. Isto tako postoje i brojna zakonska i regulatorna ograničenja

    nametnuta od strane različitih zemalja koja se odnose na zračni prijevoz. Jedno od takvih

    ograničenja imala je i Hrvatska, a isto se odnosilo na izostanak potpunog institucionalnog

    okvira koji regulira promet zrakoplova koji prekoračuju dozvoljenu razinu buke, kao npr.

    IL76 koji u znatnoj mjeri čini ponudu Cargo prostora na svjetskom tržištu (Drljača, 2009).

    Sukladno svemu navedenom, prednosti zračnog prijevoza općenito daleko su veće od

    njegovih nedostaka, poglavito u današnjem svijetu kada je brzina dopreme i otpreme robe,

    ali i ljudi i informacija izuzetno važan faktor koji omogućava razvoj gospodarstva pojedine

    zemlje.

    Također, kada se govori o prednostima i nedostatcima zračnog prijevoza važno je

    spomenuti i utjecaj koji je globalna ekonomska kriza imala na njega. Zračni Cargo promet

    u svijetu vjerni je odraz kretanja globalne ekonomije, osobito trgovine (Drljača, Pašagić-

    Škrinjar, Brnjac, 2012). Dakle, zračni promet i njegov razvoj i rast može se promatrati kroz

    kretanje BDP-a pojedine zemlje. Zračni Cargo promet u razdoblju od 1972. do 2002.

    godine porastao je za 1,395%, promatrano na uzorku od 63 zemlje svijeta, a to predstavlja

    znatno više od porasta BDP-a ili vrijednosti trgovinske razmjene tih zemalja. U 2009.

    godini svjetski zračni Cargo promet pao je za 11.3%, nakon pada za 1,8% u 2008. godini i

    rasta od 3,3% u 2007. godini (Drljača, Pašagić-Škrinjar, Brnjac, 2012). Kao što se može

    vidjeti iz navedenih podataka, pad prometa zračnog tereta odvio se u godinama nakon

    početka globalne ekonomske krize i recesije, te je bio prisutan u gotovo svi regijama

    svijeta. Padu prometa dodatno je pogodovao rast cijena goriva koji je započet još 2005.

    godine. Uslijed oporavka svjetske ekonomije ponovni napredak vidljiv je i u sektoru

    zračnog prijevoza gdje je u 2014. godini došlo do ostvarivanja pozitivnog trenda vidljivog

    u povećanju prihoda koji se u odnosu na 2013. godinu bili veći za 1,5% (IATA, 2015.).

    Iako cjelokupni sektor pokazuje pozitivan trend, prinos koji se odnosi na kargo nastavio je

    padati i u 2014. godini, ipak slika 1. prikazuje da je pad bio slabiji nego prethodnih godina.

  • 8

    Slika 1. Prikaz kretanja broja putnika i količine tereta kroz godine

    Izvor: https://www.iata.org/about/Documents/iata-annual-review-2015.pdf (08.06.2017.).

    Prema IATA, početkom 2015. godine, vidljiv je rast zračnog prijevoza tereta uslijed

    određenih poremećaja koji su se odvili na morskim lukama na zapadnoj obali SAD-a. No,

    ostatak godine pokazao se slabim za zračni prijevoz, rastao je samo 2,3% u odnosnu na

    prethodnu godinu. Stručnjaci ponovo kao razlog slabom rastu kargo prijevoza navode

    uzroke globalne krize koji se preklopio sa slabostima svjetske trgovine. U 2015. godini

    ukupan rast zračnog kargo prijevoza iznosio je 1,9%, te predstavlja treću godinu zaredom

    koja bilježi porast zračnog kargo prijevoza, nakon njegovog smanjenja od 1,2% u 2012.

    godini. Spori rast nastavljen je i u 2016. godini te odražava nastavak trenda sporog

    oporavka svjetskog gospodarstva. Prema WACF (World Air Cargo Forcast) u 2016. i

    2017. godini trebalo bi doći do ubrzanog rasta zračnog kargo prometa koji bi se u 2018.

    godini trebao vratiti dugoročnom trendu rasta. Ponovnim rastom svjetske trgovine, kao i

    obnovom gospodarstava nakon krize, smatra se da će doći i do poboljšanja u zračnom

    kargo prijevoz koja će uzrokovati njegov rast. Predviđa se rast svjetskog prometa zračnog

    tereta u prosjeku za 4,2% godišnje u narednih 20 godina. Isto tako, predviđa se i rast broja

    zrakoplova u teretnom voznom parku, koji će se povećat za 70 posto do kraja predviđenog

    razdoblja.

    https://www.iata.org/about/Documents/iata-annual-review-2015.pdf

  • 9

    Tablica 1. Prikaz povijesnih i prognoziranih stopa rasta zračnog kargo prijevoza

    Regija

    Povijesne stope

    2005-2015

    (%)

    Prognozirane stope

    2015-2035

    (%)

    Svijet 2.0 4.2

    Azija-Sjeverna

    Amerika

    1.9 4.6

    Europa-Azija 2.1 4.6

    Središnja Azija 2.1 5.5

    Europa-Sjeverna

    Amerika

    0.4 2.4

    Središnji dio Sjeverne

    Amerike

    -1.4 2.2

    Kina 7.8 6.2

    Latinska Amerika-

    Europa

    3.3 3.8

    Latinska Amerika-

    Sjeverna Amerika

    0.7 4.3

    Afrika-Europa 0.4 3.8

    Sjeverna Azija-Europa 3.5 5.0

    Srednji Istok-Europa 3.6 3.9

    Europa 1.6 2.2

    Izvor: http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/cargo-

    market-detail-wacf/download-report/assets/pdfs/wacf.pdf (08.06.2017.)

    Kao što je već navedeno, a tablica 1.. prikazuje, tijekom sljedećih 20 godina, svjetski

    teretni promet će rasti 4,2% godišnje. Zrakoplovni promet će rasti sporije, s prosječnim

    godišnjim rastom od 1,7% do 2035. Sveukupno, promet svjetskog zračnog tereta povećat

    će se s 223 milijarde RTK-a1 2015. godine na 509 milijardi RTK-a u 2035. godini. Azija će

    nastaviti voditi svijet prosječnim godišnjim rastom zračnog tereta, s domaćim kineskim i

    intra-azijskim tržištima koja su rasla 6,2% i 5,5% godišnje. Tržišta Azija-Sjeverna

    Amerika i Europa-Azija rasti će nešto brže od svjetske prosječne stope rasta. Dok, tržište

    Latinske Amerike sa Sjevernom Amerikom i Europom raste s približno svjetskom

    prosječnom stopom rasta, kao i tržišta Bliskog istoka s Europom. Uspostavljena tržišta

    1 RTK (real-time) metoda predstavlja metodu za određivanje koordinata pomoćnih točaka u odnosu

    na najmanje jednu referentnu točku osnovne ili dopunske mreže GNSS točaka (hkoig)

    http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/cargo-market-detail-wacf/download-report/assets/pdfs/wacf.pdfhttp://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/cargo-market-detail-wacf/download-report/assets/pdfs/wacf.pdf

  • 10

    rastu sporije od tržišta u razvoju, pa će stope rasta prijevoza zračnog tereta u Sjevernoj

    Americi i Europi biti ispod prosječne svjetske stope (WACF, 2017.).

    Slika 2. Swot analiza zračnog kargo prijevoza

    Izvor: http://www.iata.org/whatwedo/cargo/Documents/cargo-strategy.pdf (10.06.2017.)

    Isto tako kada se analiziraju prednosti i nedostaci zračnog kargo prijevoza potrebno je

    spomenuti i napore koje ulaže stručna zajednica predvođena IATA-om kako bi došlo do

    unapređenja zračnog prometa te eliminacije njegovih nedostataka. Dva su najvažnija

    programa osmišljena i prihvaćena, riječ je o Sustavu upravljanja kvalitetom Cargo 2000 i

    e-freight. Cargo 2000, odnosno Cargo IQ i e-freight tehnologija programi su IATA

    organizacije unutar projekta StB (Simplifying the Business). Ustvari je riječ o inicijativi

    IATA-e. Inicijativa je globalnog karaktera u koju su aktivno uključeni: zrakoplovni

    prijevoznici, otpremnici, pružatelji usluga prihvata i otpreme te carina. Dva su temeljna

    cilja ove inicijative: smanjenje troškova poslovanja i poboljšanje kvalitete usluge. Program

    je započeo 2004. godine, a sastoji se od pet projekata čija provedba treba industriji zračnog

    prometa donijeti uštedu od 16,8 milijardi US$ godišnje. StB program uključuje slijedeće

    projekte: (Drljača, Bernacchi, 2010)

    Snage

    • Brzina

    • Sigurnost

    • Pouzadnost

    • Visoka razina stručnosti za posebne tereta

    • Nema krađa

    Slabosti

    • Kompleksnost

    • Spora prilagodba novim tehnologijama

    • Nedostatak ulaganja u inovacije

    • Prekapacitiranost

    Prilike

    • Rast gospodarstva i trgovine

    • Liberalizacij tržišta

    • Želja za boljom suradnjom unutar industrije

    • Novi logistički koncept

    Prijetnje

    • Protekcionizam u trgovini

    • Terorizam

    • Troškovi goriva

    Swot analiza zračnog kargo

    prometa

    http://www.iata.org/whatwedo/cargo/Documents/cargo-strategy.pdf

  • 11

    1. Ukrcajne propusnice s bar kodom -Bar Coded Boarding Passes(BCBP);

    2. IATA elektroničko poslovanje -IATA e-services;

    3. Program poboljšanja manipuliranja s prtljagom -Baggage Improvement Program;

    4. Program brzog putovanja -Fast Travel Programi

    5. IATA elektroničko cargo poslovanje -IATA e-freight.

    Cargo 2000 od 2016. godine nosi naziv Cargo IQ. Cargo IQ predstavlja interesnu grupu

    unutar IATA-e koja okuplja preko 80 velikih zrakoplovnih tvrtki, špeditera, transportnih

    tvrtki i pružatelja IT usluga s jedinstvenim ciljem implementacije novog sustava

    upravljanja kvalitetom za svjetsku zračnu teretnu industriju. Osnovan je 1997. godine.

    Cargo 2000 je inicijativa cargo industrije usmjerena ka implementaciji novog sustava

    upravljanja kvalitetom za zrakoplovnu cargo industriju na globalnoj razini. Osnovni cilj je

    zadovoljstvo korisnika kvalitetom usluge, ali i zadovoljstvo ostalih zainteresiranih strana

    (vlasnika, uže i šire društvene zajednice, partnera i zaposlenih). Sustav upravljanja

    kvalitetom Cargo 2000 ima sljedeće ciljeve: (Drljača, Bernacchi, 2009)

    Implementacija procesa.

    Baziranje na standardima kvalitete.

    Mjerenje djelotvornosti mjera i aktivnosti za poboljšanje cargo zračnog prometa.

    Cargo IQ je sustav koji olakšava dijeljenje informacija i podataka između stranaka u

    distributivnom procesu, djeluje i na smanjenje operativnih troškova putem smanjenja broja

    individualnih procesa u lancu opskrbe, a sve navedeno dovodi do smanjenja vremenskog

    trajanja procesa kao i do smanjenja broja pogrešaka u procesu. Članstvo u organizaciji je

    dobrovoljno i nije obavezno, ali ono donosi broje koristi, pogodnosti i mogućnosti za sve

    članove lanca opskrbe (Drljača, Bernacchi, 2009). Prema IATA, prije svega radi se o

    potpunom sudjelovanju u organizaciji kvalitete za zračni teretni promet, stvaranju svog

    osobnog sustava upravljanja kvalitetom pomoću nacrta kojeg je za tu svrhu napravio Cargo

    2000, odvijanju cijelog procesa i izrade tehničke dokumentacije, preuzimanju već

    postojećih CDMP (Certified Data Management Professional) usluga ili izrada vlastitih,

    radu u tehničkoj radnoj skupini za rješavanje problema i postizanje poboljšanja i inovacija,

    pomoći tima zaduženog za menadžment, razvoj i kontinuiranu provedbu sustava.

    Omogućena je i povezanost svjetskih prijevoznika i špeditera, usporedba sa ostalim

    kompanijama unutar organizacije, usporedba poslovanja, a zajednica općenito omogućava

  • 12

    održavanje rasprava o pitanjima i problemima s korisnicima i partnerima što vodi lakšem

    utvrđivanju pojedinih problema kao i njihovom lakšem rješavanju. Što se Republike

    Hrvatske tiče, Cargo IQ nije implementiran iako bi doveo do brojnih poboljšanja u

    poslovanju cjelokupnog zračnog prometa, vjerojatno bi došlo i do povećanja te vrste

    prometa u hrvatskim zračnim lukama uslijed povećanja kvalitete, a zasigurno bi se

    pozitivan utjecaj proširio na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Za sada jedina hrvatska

    zračna luka koja intenzivno radi na implementaciji sustava Cargo 2000 je zračna luka

    Franjo Tuđman (Drljača, Bernacchi, 2009).

    E-freight je program koji ima za cilj izgraditi cjeloviti prijenosni proces bez papirne

    dokumentacije za zračni teret koji je omogućen kroz regulatorni okvir, moderne

    elektroničke poruke i visoku kvalitetu podataka, započet 2007. godine. Opći cilj

    implementacije IATA e-freight tehnologije na globalnoj razini je optimizacija procesa

    distribucije u zračnom cargo prometu, od pošiljatelja do primatelja. Posebni ciljevi koji se

    žele postići jesu (Drljača, Bernacchi, 2010):

    Zamjena papirnatih dokumenata karakterističnih za dosadašnji način rada,

    elektroničkim dokumentima i porukama.

    Skraćenje trajanja procesnog ciklusa na prosječno 24 sata.

    Veća točnost i pouzdanost: pravovremeni unos podataka na mjestu polaska.

    Bolja vidljivost: mogućnost elektroničkog deklariranja i učinkovitog traganja.

    Smanjenje troškova: ušteda na globalnoj razini više od 4,9 milijardi US$ godišnje.

    Veća konkurentnost zračnog kargo prometa.

    Učinci implementacije e-freight tehnologije ogledaju se u smanjenju troškova, skraćivanju

    trajanja ciklusa od pošiljatelja do primatelja, povećanju pouzdanosti, pridržavanju odredbi,

    povećanju sigurnosti, vidljivosti, jednostavnosti, kvalitete usluge i zaštiti okoliša (Drljača,

    Bernacchi, 2010). Prema IATA, ovaj program omogućuje zamjenu 20 papirnih

    dokumenata, kao što su carinski dokumenti, dokumenti djelatnosti i transportni dokumenti,

    elektroničkim. Zračna luka Franjo Tuđman odgovorna je za organizaciju i poboljšanja

    kargo prometa u Republici Hrvatskoj pošto već duži niz godina nosi više od 80%

    cjelokupnog zračnog kargo prometa Hrvatske. Između ostalog u navedenoj se zračnoj luci

    provodi i implementacija IATA e-freight tehnologije.

  • 13

    2.3. Važnost zračnog kargo prometa

    Važnost zračnog kargo prometa došla je do izražaja temeljem procesa liberalizacije i

    globalizacije koje su transformirale svjetsku trgovinu te potaknule potražnju potrošača. Te

    snage u kombinaciji s nastankom Kine kao ekonomske elektrane i gospodarskim rastom

    zemalja u razvoju poput Indije, dramatično su stimulirale međunarodnu trgovinu tijekom

    posljednjih nekoliko godina. Bolja infrastruktura i prateće usluge, zauzvrat, postale su

    katalizator čak i većim zahtjevima da se roba isporučuje još brže po nižim troškovima

    između azijskih gospodarstava i njihovih trgovinskih partnera. Liberalizacija trgovine,

    kapitala, usluga i tehnologije omogućila je transformaciju i usmjeravanje na montažu u

    kombinaciji proizvodnih sustava poprečno bez ikakvih zemljopisnih granica. Globalizacija

    i liberalizacija trgovine istaknuli su se kao pokretačka snaga gospodarskog rasta širom

    svijeta.

    U Aziji je zabilježeno neprekidno razdoblje visokog gospodarskog rasta i konkurentnosti

    izvoza. U tranzicijskim gospodarstvima dobro je utvrđeno dramatično potvrđivanje velikog

    pomaka iz prošlog gospodarskog sustava na konkurentno tržišno gospodarstvo. U

    današnjem globaliziranom selu, test industrijske izvedbe leži u mjerenju kapaciteta

    poduzeća da zadovolje standardnu mjeru konkurentnosti koju postavljaju svjetska tržišta.

    Isto tako, globalne veze poduzeća određuju konkurentnost s drugim gospodarskim

    agencijama, uključujući dobavljače roba i usluga i svojih kupaca te financijske,

    komunikacijske, znanstvene, istraživačke i tehnološke mreže. Nedavni trend prema

    međunarodnoj integraciji karakterizira intenziviranje gospodarskih veza. Tehnologija i

    marketing povezani su s globalnim i integriranim lancima dodane vrijednosti. Stoga su

    infrastrukturni objekti glavni čimbenici sustava globalnog tržišta. U sve globalnijoj

    zajednici i tržištu, zrakoplovna industrija ima važnu ulogu u svjetskoj ekonomskoj

    aktivnosti. Trenutačni trendovi liberalizacije, privatizacije i globalizacije otvorili su nove

    zamršene događaje u zrakoplovnoj industriji kako bi podržali nacionalno, regionalno i

    svjetsko gospodarstvo, te kako bi zaradili devizne prihode u smislu trgovine kroz izvoz i

    uvoz putem "Air Cargo System". Zračni teret igra imperativnu ulogu u lancu vrijednosti

    globalnog prometa i logistike, što govori o tome da će tržište tereta do 2020. godine porasti

    za četiri do pet puta više od prometa putnika (Seguttuvan, 2006).

  • 14

    Tekuća deregulacija tržišta zrakoplovstva ima utjecaj na ubrzanje trenda rasta, u povećanju

    globalne trgovine. Zračni teretni prijevoz koncentriran je na nekoliko glavnih i većih

    prometnica u odnosu na promet putnika. Top 100 glavnih globalnih zračnih luka u pravilu

    uključuje 85,0 do 90,0 posto ukupnog svjetskog tereta. Prvih 30 najvećih svjetskih zračnih

    luka čini oko 70,0% svjetskog zračnog prometa (Senguttuvan, 2006). Industrija zračnog

    tereta prolazi kroz kvalitativnu promjenu u sadašnjem trendu svjetskog gospodarstva.

    Troškovno učinkoviti teretni prijevoz bitan je za promicanje trgovine, stvaranje novih

    tržišnih prilika i poboljšanje produktivnosti proizvodnih i poljoprivrednih proizvoda.

    Zračni teret omogućuje zemljama, bez obzira na lokaciju, učinkovito povezivanje s

    udaljenim tržištem i globalnim lancima opskrbe na brz i pouzdan način. Dakle, u novom

    brzom logističkom dobu, zemlje s dobro razvijenom zračnim prijevozom tereta imaju

    konkurentnu trgovinsku i razvojnu prednost nad onima bez takvih sposobnosti.

    Konkurentska prednost predstavlja temelje za rast gospodarstva pojedine zemlje. Dodatno

    brza integracija svjetskih tržišta i razvoj potražnje za personaliziranim i prilagođeni

    proizvodima doveli su do dominacije zračnog kargo prijevoza u 21. stoljeću. Općenito

    može se reći da zračne luke danas vode globalnu trgovinu. Smatra se da će zračne luke

    slijedeće generacije biti destinacijska mjesta koja pružaju multimodalne transportne mreže

    za trgovinu širom svijeta u čemu će prednjačiti azijske zemlje (Seguttuvan, 2006).

    Važnost zračnog karo prometa ogleda se u tri ključna pokazatelja: (Senguttuvan, 2006)

    Globalno nabavljanje resursa. Korištenje zračnim kargo prijevozom pomaže u

    olakšavanju globalnog nabavljanja proizvoda i dopušta proizvođačima da odstupaju

    od držanja zaliha. Brzina i dosljednost zračnog tereta pomaže pojedinačnim

    kupcima i drugim poslovnim grupama da distribuiraju proizvod u odgovarajućem

    vremenskom okviru.

    Pokretanje novih proizvoda. Danas možemo reći da se globalno tržište smanjuje

    jer ljudi često putuju, te održavaju bolje komunikacijske veze, a imaju i potrebno

    znanje o novim proizvodima. U novije doba, potrošači više nisu primorani čekati

    određen proizvod godinu dana i više, bez obzira na njegovu proizvodnju u nekoj

    udaljenoj zemlji, željeni proizvod postaje dostupan u vrlo kratkom vremenu.

    Navedeno omogućava upravo zračni kargo prijevoz, a isto tako djeluje i na

    smanjenje „piratstva“ novih proizvoda.

  • 15

    Zadovoljstvo potrošača. Potrošačka očekivanja rastu sve brže, a proizvođači

    stječu pogodnosti za nabavljanje proizvoda i komponenti iz zemalja u razvoju. Na

    taj način im je omogućeno da plate visoke troškove zračnog kargo prijevoza, na

    koji isti ustvari ne gledaju kao na trošak već kao prodajnu mogućnost kojom će u

    većoj mjeri zadovoljiti potrebe svojih potrošača.

    Više od 40,0 posto svjetske trgovine obavlja se putem zračnog prometa. Zračni teret je

    industrija vrijedna više od 200 milijardi USD godišnje koja godišnje prevozi više od 60

    milijuna tona robe širom svijeta. Danas posao zračnog tereta stvara mogućnosti

    zapošljavanja u primarnim, sekundarnim i tercijarnim sektorima. Razvojna gospodarstva

    postala su glavni igrač u svjetskoj trgovini uslijed rasta zračnog kargo prijevoza unutar

    njihove ekonomije. Doprinio je promicanju trgovine i razvoja u spajanju s mnogim

    industrijskim gospodarstvima. Također, zračni promet doprinosi poticanju trgovine i

    razvoja u spajanju s mnogim industrijskim gospodarstvima. Udio svjetske trgovine s

    zemljama u razvoju rastao je sa 25,0% na 35,0%. U 2004. godini gotovo 97,0% svjetskog

    zračnog prometa preseljeno je u tri stupa (Azija, Europa i Sjeverna Amerika) iz svjetskog

    gospodarstva (Senguttuvan, 2006). Zračni promet tereta u svjetskim relacijama nije

    značajan količinski, ali vrijednosno predstavlja 35% ukupnog kargo svjetskog prometa. To

    iznosi oko 60 milijardi US$ financijske realizacije. Direktno ili indirektno zračni kargo

    promet osigurava oko 32 milijuna radnih mjesta u svijetu. Sve to čini ga značajnim

    segmentom svjetske ekonomije (Drljača, Kramarić, Pašagić-Škrinjar, 2012).

    Prema podacima Eurostat-a, zračni kargo prijevoz u 2015. godini iznosio je 14.6 milijuna

    tona zračnog tereta (nacionalnog i internacionalnog) koji je prevezen preko zračnih luka

    EU-28. Količina robe koja se u 2015. godini prevezla zrakoplovima bila je za 11,4% veća

    nego u 2010. godini. Zračne luke u Njemačkoj obavile su prijevoz 4,3 milijuna tona

    zračnog tereta u 2015. godini, znatno više nego u bilo kojoj drugoj državi članici Europske

    unije. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo imale su drugu i treću najveću količinu zračnog

    prijevoza, 2.5 milijuna i 2.4 milijuna tona. Neke od manjih država članica EU relativno su

    se specijalizirale u zračnom prometu, kao što su države Beneluksa, a posebno

    Luksemburga koji se rangirao kao sedmi najveći prijevoznik zračnog tereta među

    državama članicama EU-28. Navedeno je prikazano na slici 2. gdje vidimo da Hrvatska

  • 16

    zauzima predzadnje mjesto kada je u pitanju prijevoz tereta zrakom, iza nje se nalazi samo

    Makedonija.

    Slika 3. Prikaz zračnog kargo prijevoza u EU-28

    Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Air_transport_statistics

    (08.06.2017.)

    Kada se promatraju o pojedine vrste robe važnost zračnog prijevoza još više dolazi do izražaja.

    Tako je već ranije spomenut prijevoz elektroničke opreme, a potrebno je još dodati prijevoz živih

    životinja zrakoplovima jer se smatra da je to najhumaniji način njihovog prijevoza na velikim

    udaljenostima. Također, zrakoplovni prijevoz izuzetno je važan i za farmaceutsku industriju koja se

    oslanja na zračni promet zbog njegove brzine i učinkovitosti u transportu tereta s visokim

    vrijednostima, vremenom i proizvodima osjetljivim na temperaturu, pogotovo kada je riječ o

    cjepivima. 12 milijardi dolara potrošeno je širom svijeta na logistiku farmaceutskih industrija što se

    zračnog kargo prijevoza tiče. Do 2020. godine, procjenjuje se da će taj iznos porasti na 16.7

    milijardi dolara (IATA Cargo Strategy, 2017).

    http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Air_transport_statistics

  • 17

    Slika 4. Prikaz vrsta i količine robe prevezene unutar 24 sata zračnim kargo prijevozom

    Izvor: http://www.iata.org/whatwedo/cargo/Documents/cargo-strategy.pdf (10.06.2017.)

    http://www.iata.org/whatwedo/cargo/Documents/cargo-strategy.pdf

  • 18

    3. ZRAČNI KARGO PROMET U REPUBLICI HRVATSKOJ

    U Republici Hrvatskoj postoji 7 zračnih luka koje imaju međunarodni karakter. Prema

    broju međunarodnih zračnih luka Hrvatska se ubraja među najrazvijenije zemlje svijeta.

    Najveća i najprometnija zračna luka u Hrvatskoj je zračna luka Zagreb, odnosno od ožujka

    2017. Zračna luka dr. Franjo Tuđman. Ona predstavlja glavno zračno čvorište Republike

    Hrvatske i luku koja ima najveći broj letova tijekom cijele godine, odnosno i preko

    zimskih mjeseci. Druga po redu prema ostvarenom prometu je zračna luka Split, ujedno je

    i najznačajnija zračna luka na prostoru Dalmacije. Zračna luka Dubrovnik treća je po redu

    kada je u pitanju ostvareni promet putnika i tereta. Zračna luka Osijek jedina je zračna luka

    u istočnoj Hrvatskoj što joj daje velik značaj. Ostale zračne luke imaju manji ostvareni

    promet u odnosu na prethodno navedene, ali u ljetnim mjesecima dolazi do izražaja

    njihova važnost poglavito što se tiče prijevoza putnika, to su zračne luke Pula i Rijeka.

    Osim zračnih luka međunarodnog karaktera Hrvatska ima i tri zračna pristaništa koja se

    koriste za komercijalne potrebe i slijetanja manjih zrakoplova, to su Vrsar, Brač i Lošinj.

    Slika 5. Prikaz zračnih luka i pristaništa u Hrvatskoj

    Izvor: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=416 (10.06.2017.)

    Kao što je već navedeno Hrvatska se prema broju zračnih luka nalazi u samom svjetskom

    vrhu, no ono što je nepovoljno je činjenica da se na tim aerodromima ostvaruje vrlo malen

    promet i putnika i tereta. Osim ostvarenog malog prometa, tehničko-tehnološka zastarjelost

    http://www.mppi.hr/default.aspx?id=416

  • 19

    je također jedan od vodećih problema gotovo svih zračnih luka u Republici Hrvatskoj.

    Većina tih zračnih luka zahtjeva prije svega unapređenje. Jedan od problema odnosi se i na

    pitanje financiranja, gdje su zračne luke u Hrvatskoj uglavnom ovisne o sredstvima iz

    državnog proračuna. U situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi posljednjih godina, a odnosi se

    na oskudnost državnog proračuna možemo shvatiti i razlog zbog čega su zračne luke u

    lošem stanju. Daljnji problemi hrvatskih zračnih luka vezani su uz problem sezonalnosti.

    Naime, turizam je u Hrvatskoj glavni pokretač zračnog prometa, te neke od zračnih luka

    nisu niti otvorene tijekom cijele godine već samo unutar ljetnih mjeseci.

    Izrađena je Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2014. - 2030.) unutar koje

    su iskazane sve prednosti, nedostatci kao i potencijal razvoja zračnog prometa u Republici

    Hrvatskoj, te na čemu se temelji prethodno navedeno.

    3.1. Analiza zračnog kargo prijevoza u Republici Hrvatskoj

    Zračni kargo prijevoz u Republici Hrvatskoj uvelike ovisi o gospodarskim i političkim

    kretanjima u svijetu. Stoga će se ukratko dati pregled pojedine svjetskih događaja koji su

    posljednjih godina imali značajan utjecaj na prijevoz tereta u hrvatskim zračnim lukama. U

    prvom redu, najveći utjecaj imala je zasigurno globalna kriza, što je već i navedeno u

    prethodnim dijelovima rada. Globalna kriza uzrokovala je pad svjetskog zračnog prometa u

    gotovo svim regijama svijeta, pri čemu su tržišta koja su više ovisna o industrijskoj

    proizvodnji prošla lošije (Drljača, 2012). Danas, kada se svjetsko gospodarstvo oporavlja

    od posljedica globalne krize ujedno dolazi i do ponovnog rasta zračnog kargo prometa.

    Općenito se može reći da kretanja na globalnom kargo tržištu uvelike ovise i iste diktiraju

    gospodarska kretanja u Kini i Indiji, jer mjereno u tona kilometrima regija Azija-Pacifik

    ima najveći udio od 44,2% u ukupnom svjetskom kargo prometu. Navedeno pokazuju i

    sljedeći podaci; u razdoblju od 1999. do 2009. godine najveći rast zračnog kargo prometa

    ostvaren je u unutarnjem prometu Kine (13,1%), potom na relaciji Bliski Istok – Europa

    (6,5%) te na relacijama Europa – Azija i Južna Azija Europa (4,1%). Razlog tome je

    snažan gospodarski rast Kine, ali i Indije (Drljača, 2012).

  • 20

    Tablica 2. Stopa rasta zračnog kargo prijevoza prema glavnim tržištima u 2015. godini

    Rast zračnog kargo prijevoza prema glavnim tržištima

    Regija Postotak (%)

    Svijet 1.9

    Azija-Sjeverna Amerika 6.5

    Europa-Azija 6.5

    Središnja Azija 1.3

    Europa-Sjeverna Amerika 1.8

    Sjeverna Amerika 2.5

    Kina 4.9

    Latinska Amerika-Europa 0.6

    Latinska Amerika-Sjeverna Amerika -4.1

    Afrika-Europa 0.6

    Sjeverna Azija-Europa -4.1

    Srednji Istok-Europa 11.1

    Europa 5.0

    Izvor: http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/cargo-

    market-detail-wacf/download-report/assets/pdfs/wacf.pdf (08.06.2017.).

    Slika predstavlja vjeran dokaz rasta zračnog kargo prometa i u 2015. godini, što je u

    prethodnim poglavljima rada bilo detaljno objašnjeno. Vidljiv je jedino pad u regijama

    Latinska Amerika – Europa, te Sjeverna Azija – Europa koji se odvija duži vremenski

    period.

    Ukupni potencijal zračnog kargo prometa Hrvatske (ZAG, SPU, DBV, OSI, RJK, PUY,

    ZAD) u razdoblju od 2007. do 2010. godine iznosi između 10.500 i 15.000 tona i određen

    je prometom prije svega Zagreba (Drljača, 2012). U Hrvatskoj već dugi niz godina dolazi

    do opadanja zračnog kargo prijevoza. Glavni razlog tomu je gospodarska kriza, koju

    hrvatske vlasti na njenom početku nisu shvatile dovoljno ozbiljno, stoga nisu ni na vrijeme

    poduzele odgovarajuće mjere, pa je kriza u Hrvatskoj bila prisutna u znatno većim

    razmjerima nego što bi to bio slučaj da se na vrijeme reagiralo. Osim gospodarske krize s

    kojom se hrvatske vlasti nisu znale nositi, Hrvatska se također nosi sa strukturnim

    problemima u gospodarstvu. Različite loše odluke vezane uz ekonomske politike koje se u

    Hrvatskoj donose već duži niz godina i nepronalazak adekvatnog rješenja doveo je do pada

    proizvodnje, investicija, izvoza, potrošnje, kao i do propadanja velikog broja u prvom redu

    proizvodnih poduzeća, a zatim i ostalih. Sve navedeno dovelo je do preseljenja dijela

    http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/cargo-market-detail-wacf/download-report/assets/pdfs/wacf.pdfhttp://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/cargo-market-detail-wacf/download-report/assets/pdfs/wacf.pdf

  • 21

    Carga sa zračnog prijevoza na brodski i kamionski, na globalnoj razini. Nadalje, veliki

    svjetski otpremnici i logističke kompanije naložile su početkom krize svojim ispostavama

    u Hrvatskoj da Cargo usmjeravaju na njihove zračne luke, npr. Graz, Beč, Liege i dr. Pored

    toga u Hrvatskoj još ne postoji institucionalni okvir koji regulira promet zrakoplova koji

    prekoračuju dozvoljenu razinu buke, kao npr. IL76 koji u znatnoj mjeri čini ponudu Cargo

    prostora na svjetskom tržištu. Posljedica je da zrakoplovne vlasti RH nekoliko godina nisu

    dozvoljavale slijetanje ovih zrakoplova na ZLZ te je taj Cargo završio na drugim zračnim

    lukama poput Istambula, Liegea, Maribora. Ako je o institucionalnom okviru riječ,

    nedostaje i dio koji bi regulirao izdavanje, korištenje i nadzor zrakoplovnih tovarnih listova

    (AWB) jer s tim dokumentom se značajan dio Cargo-a prevozi cestom i zaobilazi ZLZ što

    direktno umanjuje prihod Agencije za civilno zrakoplovstvo Republike Hrvatske (Drljača,

    2012).

    Tablica 3. Prikaz prevezenog tereta zračnim kargo prijevozom u Republici Hrvatskoj

    Prevezeni teret

    Godina Ukupno U međunarodnom

    prijevozu

    2006. 5.637 3.769

    2007. 5.648 3.572

    2008. 5.136 3.369

    2009. 3.828 2.542

    2010. 3.197 2.148

    2011. 3.347 2.230

    2012. 3.567 2.612

    2013. 3.246 2.503

    2014. 3.095 2.376

    2015. 2.732 2.112

    Izvor: Državni zavod za statistiku (2016) Statistički ljetopis 2016, Zagreb: Državni zavod za

    statistiku. (17.06.2017.)

    Dana tablica dodatno potvrđuje prethodno navedeno. Naime, u njoj vidimo pad prevezenog

    tereta koji u Hrvatskoj traje od 2006. godine. Vidljivo je da je taj pad u godinama prije

    recesije bio malen, gotovo zanemariv, osim u 2007. godini kada je ostvaren neznatan rast.

    U godinama nakon krize i recesije vidljiv je znatan pad prijevoza tereta zrakom u

    Hrvatskoj. Količina prevezenog tereta u 2015. godini bila je upola niža nego u 2006.

  • 22

    godini, što bi trebalo izazvati veliku zabrinutost i potaknuti na provođenje odgovarajućih

    mjera koje vode poboljšanju.

    U 2016. godini dolazi do opadanja zračnog kargo prijevoza u Hrvatskoj, a pad iznosi 5,2%

    u odnosu na prethodnu 2015. godinu (tablica 2).

    Tablica 4. Prikaz kretanja količina tereta zračnog kargo prijevoza u 2015. i 2016. godini

    Mjerna

    jedinica

    2015. 2016.

    Prevezeni teret T 2.732 2.591

    Unutarnji prijevoz T 620 566

    Međunarodni

    prijevoz

    T 2.112 2.025

    Tonski kilometri Tis 1.939 1.833

    Unutarnji prijevoz Tis 187 168

    Međunarodni

    prijevoz

    Tis 1.752 1.665

    Izvor: Državni zavod za statistiku (2016) Statistički ljetopis 2016, Zagreb: Državni zavod za

    statistiku. (17.06.2017.)

    Proučavaju li se podaci iz tablice 3 može se uočiti da Zračna luka Zagreb, danas Zračna

    luka Franjo Tuđman, prednjači u zračnom prijevozu tereta u Hrvatskoj, ostale zračne luke

    naspram nje imaju gotovo zanemarivi udio prijevoza tereta. Stoga, kako je već i navedeno,

    Zračna luka Franjo Tuđman je ta koja diktira i određuje daljnji razvoj kargo prijevoza u

    Republici Hrvatskoj. Pojedine luke u Hrvatskoj obavljaju samo putnički prijevoz, te u

    njima kargo nije prisutan, to su zračne luke Rijeka i Pula kao i zračna pristaništa Mali

    Lošinj, Brač i Vrsar. Jedina zračna luka u Hrvatskoj koja po količini prevezenog tereta

    donekle može konkurirati Zagrebu je Dubrovnik, iako je vidljivo da su vrijednosti

    prevezenog tereta u toj zračnoj luci, naspram Zagreba izuzetno nizak. Zračna luka Split po

    prijevozu tereta je treća zračna luka u Hrvatskoj.

  • 23

    Tablica 5. Prikaz zračnog kargo prijevoza u svim zračnim lukama RH

    AERODROMI PREVEZENO ROBE (KG)

    2015. 2016.

    ZL Zagreb 403.817 458.394

    ZL Split 16.025 13.961

    ZL Dubrovnik 17.576 14.875

    ZL Pula 165 24

    ZL Zadar 0 19

    ZL Osijek 0 0

    ZL Rijeka 0 0

    Aerodrom Brač 0 0

    Z.p. Mali Lošinj 0 0

    Izvor: Državni zavod za statistiku (2016) Statistički ljetopis 2016, Zagreb: Državni zavod za

    statistiku. (17.06.2017.)

    Republika Hrvatska ima veliki potencijal za iskorištavanje svih prednosti koje zračni

    prijevoz nudi, pogotovo njegov kargo dio. Naime, mreža cestovnih prometnica nakon

    izgradnje autocesta, dobro je razgranata, a njeno iskorištavanje i izgradnja novih dionica

    igra važnu ulogu u multimodalnom transportu. Daljnjim ulaganjem u razvoj prometne

    infrastrukture, što se prvenstveno odnosi na željezničku mrežu koja je zastarjela i potrebno

    joj je proširenje i obnova, Hrvatska bi mogla steći konkurentsku prednost u

    multimodalnom transportu u odnosu na konkurente u susjedstvu.

    Kao članica Europske Unije dužna je provoditi određene mjere vezane uz napredak i

    poboljšanje usluga u zračnim lukama. Bijelom knjigom određeno je da će do 2050. godine

    zračne luke morati biti povezane željezničkom mrežom, što će doprinijeti već spomenutom

    razvoju multimodalnog transporta. Europska Unija ima vrlo slične ciljeve i namjere kao

    IATA, a odnose se na pojednostavljenje korištenja dokumentacije, povećanje zadovoljstva

    korisnika, smanjenje mogućnosti pogrešaka, ali i veće korištenje zračnog prijevoza tereta.

    Članstvo u EU sa sobom donosi i određene izazove koji se odnose na sudjelovanje na

    jedinstvenom tržištu. Uspostava jedinstvenog tržišta rezultira povećanjem konkurencije na

    domaćem tržištu, što će zahtijevati prilagodbe i promjene poslovnih modela unutar

    zrakoplovne industrije. Osim izazova, članstvo u Uniji donosi i određene pogodnosti kao

  • 24

    što su povećanje prometne potražnje te daljnji razvoj međunarodnog prometa. Sve što je

    prethodno navedeno dio je Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske.

    Prema Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske glavni problem zračnih luka je

    sezonalnost, kada se u sezoni stvaraju uska grla u svim oblicima prometa, uglavnom

    uslijed nedostatka kapaciteta. U tom slučaju zračne luke mogu pružiti izlaz i bolju

    povezanost. Jasan primjer toga predstavlja dubrovačko područje gdje se u vrijeme ljetne

    sezone stvaraju uska grla i na moru i na cestama, a povećanje kapaciteta zračne luke

    pomoglo bi pri rješavanju navedenog problema i što se putničkog i teretnog prometa tiče.

    Usprkos gotovo zanemarivim količinama tereta prevezenog zračnim putem u Hrvatskoj i u

    odnosu na konkurente u okruženju, Hrvatska kao članica IATA-e, sudjeluje u važnim

    IATA projektima, a značajne aktivnosti obavlja i kada je u pitanju implementacije

    spomenute e-freight tehnologije. Iako je 2008. godine održano predavanje o StB programu,

    te primjeni istog programa u Hrvatskoj. Prisutni su bili svi sudionici u kargo procesu među

    kojima treba naglasiti tadašnji MZLZ, otpremnike, zrakoplovne prijevoznike, carinike i

    IATA-nu podružnicu u Zagrebu (MZLZ, 2015.).

    Hrvatska je i potpisnica Montrealske konvencije i protokola, te je ratificirala Pismo

    namjere svjetske carinske organizacije. Uspješno je prošla Detaljnu i opću razinu procjene.

    Dakle, potencijal je i više no vidljiv, no za sada su ulaganja još uvijek premala da bi došlo

    do bitnijih pomaka koji se odnose na poboljšanje uvjeta i povećanje prometa tereta na

    hrvatskim zračnim lukama (MPPI, 2015.).

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izdalo je strateški plan za razdoblje od

    2016. do 2018. godine unutar kojeg je zračni prijevoz kao i njegov razvoj gotovo u

    potpunosti zanemaren i općenito i u odnosu na druge oblike prometa u Hrvatskoj, što će

    biti prikazano u nadolazećoj tablici.

  • 25

    Tablica 6. Prikaz ulaganja u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske

    Postojeći načini ostvarenja

    Način ostvarenja Aktivnost/projekt u

    državnom proračunu Pokazatelj rezultata Jedinica

    Polazna

    vrijednost

    Ciljana

    vrijednost

    2016.

    Ciljana

    vrijednost

    2017.

    Ciljana

    vrijednost

    2018.

    Ulaganje u željezničku

    infrastrukturu kroz projekte

    financirane iz fondova EU

    T754027 OP Promet Br. završenih projekata Broj 1 8 0 0

    Br. ugovora o dodijeli bespovratnih

    sredstava Broj 26 30 0 0

    Ulaganje u infrastrukturu

    vodnih putova i luka unutarnjih

    voda kroz projekte financirane

    iz fondova EU

    T754027 OP Promet

    T510051 OP Promet

    Br. pripremljenih projekata Broj 1 4 0 0

    Br. km. nadziranih unutarnjih vodnih

    putova na Savi,Dravi i Dunavu Km 151,5 534,5 0 0

    Provedba projekata tehničke

    pomoći

    T754027 OP Promet

    Br. službenika koji je prošao

    izobrazbu Broj 29 30 0 0

    Organizirana promidžbena događanja Broj 12 14 0 0

    Revidirani strateški dokument

    „Strategija prometnog razvoja RH

    2014-2030.“

    Broj 0 1 0 0

    Ulaganje u cestovnu i zračnu

    infrastrukturu kroz projekte

    financirane iz fondova EU

    T754027 OP Promet

    Izrađena dužina novih cesta Km 0 11 0 0

    Područje rekonstruiranog terminala

    zračne luke m² 26.000 52.000 0 0

    Provedba projekata iz

    operativnog programa

    „Konkurentnost i kohezija“ u

    programskom razdoblju 2014-

    2020.

    T754039 OP

    Konkurentnost i

    kohezija, prior.os 7

    Povezanost i mobilnost Br. potpisanih ugovora Broj 0 4 6 8

    Izvor: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI%202016-2018%20STRAT-PL%2017-12_15.pdf (11.06.2017.)

    http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI%202016-2018%20STRAT-PL%2017-12_15.pdf

  • 26

    Iako je u samom strateškom planu navedeno da se promet na zračnim lukama neprestano

    povećava, što dovodi do stvaranja uskih grla kako je navedeno u Strategiji, Republika

    Hrvatska nema namjeru ostvariti veća ulaganja u zračni promet. Jedina investicija koja se

    odnosi na zračni promet je sada već izgrađen novi terminal zračne luke Zagreb, dok će se

    ostale investicije odnositi samo na ono što je prijeko potrebno kako bi se promet mogao

    odvijati na postojećim zračnim lukama. Dakle, predviđena su ulaganja u infrastrukturu

    aerodroma i pripadajuću opremu kao i ulaganja u unapređenje zaštite i sigurnosti

    aerodroma te prilagođavanje sustava zračnog prometa Republike Hrvatske međunarodnim

    standardima (MPPI 2015.). Ono što je pozitivno i vidljivo iz strateškog plana jest

    određivanje operacionalizacija mjera Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu

    i operacionalizacija mjera Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa kao

    prioritetnog cilja kojim će se hrvatsko zrakoplovstvo približiti međunarodnim odredbama i

    standardima. Također, rad na očuvanju domaćih zračnih linija koje osiguravaju

    pokretljivost stanovništva može se smatrati pozitivnom odredbom plana.

    3.2. Analiza zračnog kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb

    Zračna luka Zagreb glavna je i najveća luka na području Republike Hrvatske. Glavni je

    nositelj cjelokupnog zračnog prometa u zemlji. Otvorena je 20.04.1962. godine te je od

    tada upravljana od strane Zračne luke Zagreb d.o.o. Rast kapaciteta prometa kroz godine

    doveo je do proširivanja infrastrukture zračne luke u nekoliko navrata kako bi se

    omogućilo zadovoljenje potreba korisnika. 2009. godine uslijed konstantnog rasta

    potražnje za uslugama aerodroma i povećanjem u prvom redu putničkog prometa, te

    nemogućnosti postojećeg terminala da odgovori na potrebe tržišta odlučeno je da će se

    izgraditi novi terminal.

    Prema podacima preuzetim sa službene stranice Zračne luke Zagreb, nakon održanog

    međunarodnog natječaja za koncesiju za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb

    pobijedila je grupacija ZAIC Ltd. sastavljena od uglednih međunarodnih tvrtki Aeroports

    de Paris Management (ADPM) i Bouygues Bâtiment International (BBI) kojima su se još

    dodatno pridružila poduzeća, Marguerite Fund, IFC, TAV Airports i Viadukt. ZAIC Ltd. je

    za potrebe realizacije projekta u Republici Hrvatskoj osnovao novu tvrtku Međunarodnu

    zračnu luku Zagreb d.d. (MZLZ), na koju su prenijeta prava i obaveze iz Ugovora o

  • 27

    koncesiji i koja je 5.12.2013. godine preuzela upravljanje Zračnom lukom Zagreb na

    razdoblje koncesije od 30 godina.

    Bez obzira na postojeću koncesiju Zračna luka Zagreb d.o.o. i dalje nastavlja s

    poslovanjem te je njena funkcija i dalje od izuzetne važnosti, prije svega zbog pružanja

    stručne i tehničke pomoći Vladi Republike Hrvatske koja predstavlja davatelja koncesije.

    Također još uvijek predstavlja vlasnika postojeće infrastrukture i opreme. U zadatke za

    koje je još uvijek zadužena spada i razvoj novih projekata, te zaštita interesa Republike

    Hrvatske. Isto tako treba u svakom trenutku biti spremna preuzeti poslovanje ukoliko dođe

    do raskida Ugovora o koncesiji, odnosno u onom trenutku kada dođe do njegovog isteka,

    kako bi se pružanje aerodromskih usluga neometano nastavilo.

    Od ukupno sedam zračnih luka u Hrvatskoj, Zračna luka Zagreb najznačajnija je po pitanju

    kargo prijevoza. U toj se zračnoj luci u prosjeku obavi preko 85% cjelokupnog zračnog

    kargo prometa Hrvatske. Kako bi se što bolje prikazala važnost zračne luke Zagreb u

    prijevozu tereta, u nastavku rada prezentirani su podaci o prevezenim tonama tereta kroz

    godine, s naglaskom na razdoblja nakon 2000. godine.

    Tablica 7. Prikaz kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb

    Godina Kargo promet ZLZ

    (t)

    Kargo promet

    Hrvatske ZL

    Udio ZLZ u

    kargo prometu

    Hrvatske

    2001. 7.791 8.997 86,59

    2002. 7.347 8.221 89,30

    2003. 8.608 8.766 98,19

    2004. 8.899 9.891 89,97

    2005. 12.492 18.109 68,98

    2006. 10.393 13.101 79,32

    2007. 12.448 15.150 82,16

    2008. 11.966 14.217 84,17

    2009. 11.231 13.134 85,17

    2010. 9.386 10.713 87,61

    Izvor: Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J., Brnjac, N. (2012). Analiza prometa tereta u zračnom

    prometu Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja, Zagreb.

    Kargo promet u ZLZ od njenog otvorenja do danas neprestano je oscilirao. Završetkom

    rata i ponovnim otvaranjem hrvatskih zračnih luka dolazi do ubrzanog rasta prometa tereta

  • 28

    na ZLZ. 1993. godine već dolazi do udvostručenja prometa, promet tereta u toj je godini

    iznosio 6 232 t, što predstavlja povećanje za nešto manje od 50% u odnosnu na 1992.

    godinu. Rast je trajao do 1995. godine, nakon čega ponovo dolazi do opadanja prometa. U

    razdoblju od 2001. do 2010. godine ZLZ je ostvarila ukupni kargo promet od 100.561 t, što

    je prosječno godišnje 10.056 t. Najmanji opseg prometa ostvaren je u 2001. godini (7.791

    t), a najveći 2005. godine (12.492) (Drljača, 2012). Udio ZLZ u kargo prometu Hrvatske,

    za navedeno razdoblje, bit će prikazan u tablici.

    Tablica 8. Prikaz kretanja količina tereta na ZLZ

    GODINA TERETNI PROMET (t)

    2001. 7.791

    2002. 7.347

    2003. 8.608

    2004. 8.899

    2005. 12.492

    2006. 10.393

    2007. 12.448

    2008. 11.966

    2009. 11.231

    2010. 9.386

    2011. 9.450

    2012. 9.494

    2013. 9.206

    2014. 8.855

    2015. 9.225

    2016. 10.074

    Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika (17.06.2017.)

    U godinama prije početka gospodarske krize i recesije u Zagrebačkoj zračnoj luci ostvaren

    je značajan promet tereta, da bi nakon 2007. godine došlo do njegovog pada upravo uslijed

    krize i recesije koja, kako je već nekoliko puta u radu naglašeno, pogodila čitavo svjetsko

    gospodarstvo. Navedeni je pad tijekom godina bio postepen, a najniži promet u godinama

    nakon 2010. ostvaren je u 2014. godini, kada je iznosio svega 8.855 t prevezenog tereta. U

    odnosu na 2005. godinu, pad je u 2014. godini iznosio oko 30%. Iste godine, 2014.

    Hrvatsko gospodarstvo bilo je obilježeno padom bruto domaćeg proizvoda (BDP),

    zadržavanjem kreditnog rejtinga, smanjenjem broja zaposlenih, nedovoljnom

    investicijskom aktivnosti privatnog sektora, fiskalnom konsolidacijom, stabilnosti tečaja

    http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika

  • 29

    kune, rastom prihoda od turizma, vladinim mjerama za razduživanje građana, smanjenjem

    poreza na dohodak i tako dalje. Sve navedeno utjecalo je na rast kargo prometa u 2015.

    godini. U 2015. godini dolazi do ponovnog rasta kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb, kao

    i u 2016. godini. Pretpostavlja se da će nastaviti rasti i u narednim godinama te dosegnuti

    razinu koja je ostvarena u godinama prije krize i višu (MZLZ, 2017).

    Promatrajući kargo prijevoz na ZLZ u razdoblju od 2007. do 2017. godine po mjesecima,

    može se zaključiti da se većina prijevoza tereta obavlja tijekom ljetnih mjeseci. Navedeni

    trend proteže se kroz čitavo promatrano razdoblje, a glavni uzrok tome je povećanje broja

    letova u ljetnim mjesecima temeljem povećane potražnje. U prvom tromjesečju 2017.

    godine vidljiv je nastavak trenda rasta zračnog kargo prijevoza, da bi u travnju i svibnju

    došlo do pada. Da li će se trend rasta nastaviti i u 2017. godini, kako predviđaju stručnjaci,

    vrijeme će pokazati (MZLZ, 2017.).

  • 30

    Tablica 9. Prikaz kretanja količine robe kroz godine na MZLZ

    Mjesec 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

    Siječanj 965 829 748 761 653 608 681 629 657 694 753

    Veljača 919 1.003 852 769 612 600 721 683 626 787 843

    Ožujak 1.096 1.035 1.039 988 757 931 738 759 772 792 950

    Travanj 1.057 1.077 959 780 713 714 703 787 807 849 792

    Svibanj 1.024 1.031 981 878 851 789 778 824 740 902 855

    Lipanj 992 1.115 993 804 720 716 821 785 701 906

    Srpanj 1.093 1.105 1.026 813 843 855 839 753 864 780

    Kolovoz 1.034 918 795 764 1.123 762 539 618 677 809

    Rujan 1.045 981 955 670 888 828 837 734 786 930

    Listopad 1.127 933 931 728 774 809 792 769 810 898

    Studeni 1.030 935 936 715 737 740 836 777 843 884

    Prosinac 1.066 944 1.016 716 779 1.142 912 727 942 843

    UKUPNO 12.448 11.966 11.231 9.385 9.450 9.494 9.206 8.855 9.225 10.074 4.204

    Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika (11.06.2017.)

    http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika

  • 31

    Na slijedećem grafikonu prikazan je trend kretanja robe i pošte na ZLZ, kako bi se što

    bolje predočilo stanje. Dani grafikon dodatno potvrđuje prethodno navedeno. Na njemu se

    može uočiti značajan rast u 2007. godini od gotovo 20%, pad u 2010. godini, te kao što je

    bilo navedeno značajniji rast u 2016. godini od gotovo 10%.

    Grafikon 1. Trend kretanja robe i pošte

    Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika (11.06.2017.)

    Tablica 10. Prikaz domaćeg i međunarodnog prometa na ZLZ

    GODINA PREVEZENI TERET (t)

    MEĐUNARODNI PRIJEVOZ DOMAĆI PRIJEVOZ

    2011. 2.230 1.117

    2012. 2.612 955

    2013. 2.504 742

    2014. 2.376 719

    2015. 2.112 620

    Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika (10.06.2017.)

    Iz dane tablice i podataka preuzetih sa DZS moguće je utvrditi da je u promatranom

    razdoblju međunarodni prijevoz robe konstantno viši nego kada je riječ o unutarnjem,

    odnosno domaćem prijevozu tereta i to pretežito za više od 50% u svakoj od promatranih

    godina. Dakle ZLZ je definitivno određena kao međunarodna zračna luka.

    2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

    Postotak 0 19,77 -3,87 -6,14 -16,6 0,68 0,47 -3,03 -3,81 4,18 9,2

    -20

    -15

    -10

    -5

    0

    5

    10

    15

    20

    25

    PO

    STO

    TAK

    http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistikahttp://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika

  • 32

    Tablica 10., pokazuje da, u istraživanom razdoblju od 2001. do 2010. godine, prosječna

    količina kargo prometa u međunarodnom prometu iznosila je 7.520 t. Ostvaren je

    transferni promet od 455 tona što je 0,61% ukupnog međunarodnog prometa. To znači da

    ZLZ trenutno nije regionalno čvorište (hub) zračnog kargo prometa jugoistočne Europe.

    Od ukupnog međunarodnog Cargo prometa ZLZ u istraživanom razdoblju 52.497 tona ili

    70,23% ostvareno je u dolasku, odnosno uvozu dok je 22.248 tona ili 29,77% ostvareno u

    odlasku odnosno izvozu. To ujedno potvrđuje i uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva te

    slabu konkurentnost (Drljača, 2012).

    Tablica 11. Prikaz dolaska, odlaska u transfera tereta na ZLZ

    2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Dolazak 3.345 3.038 4.248 4.379 7.644 5.174 6.938 6.680 6.199 4.852

    Odlazak 1.768 1.976 2.142 2.213 2.257 2.143 2.365 2.488 2.635 2.261

    Transfer 93 58 51 58 42 43 36 34 28 12

    Ukupno: 5.206 5.072 6.441 6.650 9.943 7.360 9.339 9.202 8.862 7.125

    Izvor: Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J., Brnjac, N. (2012). Analiza prometa tereta u zračnom

    prometu Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja, Zagreb.

    U domaćem prometu ZLZ je u istom razdoblju 2001. do 2010. godine, ostvarila promet od

    14.127 tona ili prosječno godišnje 1.413 tona. Indikativno je da je u okviru toga u odlasku

    sa ZLZ ostvareno 13.428 tona ili 95,05% dok je u dolasku ostvaren promet od 699 tona ili

    4,95%. To znači da domaći kargo promet s drugih sedam međunarodnih zračnih luka

    prema ZLZ u istraživanom razdoblju iznosi prosječno 4,95% dok se 95,05% Cargo

    domaćeg prometa u Hrvatskoj odvija iz ZLZ prema drugim zračnim lukama, posebice

    Dubrovniku i Splitu (Drljača,Pašagić Škrinjar, Brnjac, 2012).

    Tablica 12. Prikaz dolazaka i odlazaka tereta na ZLZ

    2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009 2010.

    Dolazak 59 51 50 54 63 58 79 112 101 72

    Odlazak 1.348 1.095 1.154 1.261 1.498 1.643 1.833 1.535 1.102 959

    Ukupno: 1.407 1.146 1.204 1.315 1.561 1.701 1.912 1.647 1.203 1.031

  • 33

    Izvor: Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J., Brnjac, N. Analiza prometa tereta u zračnom prometu

    Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja, Zagreb, 2012.

    Iz svih danih podataka moguće je zaključiti da je Zračna luka Zagreb zaista najvažnija

    Hrvatska zračna luka međunarodnog karaktera, te predstavlja nositelja zračnog kargo

    prijevoza u Hrvatskoj.

    3.3. Promet u ostalim zračnim lukama u Republici Hrvatskoj

    Da bi bilo moguće govoriti o budućnosti zračnog kargo prijevoza u Republici Hrvatskoj

    potrebno je provesti analizu prometa i na drugim zračnim lukama.

    Zračna luka Zadar osnovana je 1968. Godine te je značajna Hrvatska zračna luka i to

    prvenstveno za putnički promet. Specifična je u svom djelovanju zbog smještaja uzletno-

    slijetne staze koja omogućava slijetanje zrakoplova u svim vremenskim uvjetima.

    Predstavlja matičnu luku za vatrogasne zrakoplove, a specijalizirana je i za njihov prihvat i

    održavanje. Također, predstavlja i bazu hrvatskog ratnog zrakoplovstva unutar koje je

    osigurana izobrazba i trening profesionalnih pilota. 2007. godine dolazi do proširenja

    postojećeg terminala uslijed povećane potražnje za aerodromskim uslugama i povećanja

    broja letova. Većinskim dijelom nalazi se u vlasništvu Republike Hrvatske.

    Prijevoz robe u zadarskoj zračnoj luci nije od prevelike važnosti kada govorimo o

    ukupnom prijevozu robe na razini cjelokupne zemlje. U 2015. godini u zadarskoj je

    zračnoj luci prevezeno ukupno 12.790 kilograma tereta, dok je u 2016. godini ostvaren

    značajan rast, te je prevezeno 26.450 kilograma tereta (Zračna luka Zadar, N/A). Udio

    prometa tereta zračne luke Zadar u ukupnom prometu tereta Hrvatske u 2015. godini iznosi

    svega 0,00047%, dakle govorimo o zaista malenom udjelu. U usporedbi sa Zagrebačkom

    zračnom lukom, Zadar ostvaruje udio od 0,14%. Promet tereta se u zadarskoj zračnoj luci

    uglavnom odvija unutar ljetnih mjeseci, kao što je slučaj i sa većinom ostalih zračnih luka

    u Hrvatskoj. Izuzetak navedenog predstavlja prosinac 2016. godine kada je prevezeno

    18.500 kg tereta.

    Putnički prijevoz u zračnoj luci Zadar rastao je tijekom prethodne dvije godine. Tako je u

    2015. godini iznosio 487.652, a u 2016. godini porastao je na 520.226 putnika (Zračna luka

  • 34

    Zadar, N/A). Također se i ovdje primjećuje povećanje intenzivnosti prometa putnika u

    ljetnim mjesecima, pošto je turizam glavna grana gospodarstva koja generira događaje u

    prometu Republike Hrvatske. Udio prometa putnika Zračne luke Zadar u ukupnom

    prometu putnika Hrvatske za 2015. godinu iznosio je 25,41%.

    Tablica 13. Prikaz robnog i putničkog prometa u Zračnoj luci Zadar

    TERET(kg) PUTNICI

    2015. 2016. 2015. 2016.

    Siječanj 0 0 2.021 1.606

    Veljača 0 0 1.888 1.574

    Ožujak 2.095 0 4.928 2.271

    Travanj 1.543 3.100 43.921 42.536

    Svibanj 4.017 1.765 59.322 62.053

    Lipanj 1.092 567 68.568 69.587

    Srpanj 715 256 83.998 96.681

    Kolovoz 1.248 1.550 96.033 101.920

    Rujan 798 696 69.738 71.259

    Listopad 1.279 8 51.398 60.333

    Studeni 4 8 4.608 8.310

    Prosinac 0 18.500 1.229 2.096

    UKUPNO 12.791 26.450 487.652 520.226

    Izvor: http://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa (20.06.2017.)

    Zračna luka Dubrovnik nalazi se na samom jugu Hrvatske i važna je luka za povezivanje

    juga sa ostatkom zemlje. Njezina važnost ogleda se i u međunarodnom prijevozu putnika.

    Povijest zračne luke možemo promatrati od daleke 1936. godine, koju označavamo kao

    početak zračnog prometa u naselju Gruda u Konavlima. 1960. godine započela je gradnja

    nove zračne luke na današnjoj lokaciji, a za promet je otvorena 1962. godine. Do

    Domovinskog rata zračna luka neprestano je unapređivana i proširivana, da bi u ratu bila u

    potpunosti devastirana i opljačkana. Nakon rata provedena je rekonstrukcija zračne luke i

    njena obnova, da bi danas zračna luka Dubrovnik bila jedna od suvremenih zračnih luka i u

    pogledu infrastrukture i tehnologije (Zračna luka Dubrovnik, N/A).

    Prema količini prometa koji se odvija u zračnoj luci Dubrovnik ona spada pod drugu

    najvažniju luku u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba. Promet tereta promatran u kilogramima u

    http://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa

  • 35

    2015. godini iznosi 256.111, a u 2016. godini dolazi do njegovog pada te iznosi 224.332

    kg. Usporedno sa Zagrebačkom zračnom lukom, Dubrovnik ostvaruje udio od 2,78% u

    prometu tereta, dok njegov udio u ukupnom prometu tereta Republike Hrvatske iznosi

    0,01% (Zračna luka Dubrovnik, N/A).

    Promatra li se promet putnika u Dubrovačkoj zračnoj luci, uočava se da je najznačajniji

    međunarodni prijevoz koji je u 2015. godini iznosio 1.442.970 putnika, a broj putnika na

    domaćem letu bio je 236.541. Dakle, u 2015. godini približno 86% prometa putnika

    otpadalo je na međunarodni prijevoz. Ista je situacija bila i u 2016. godini kada je broj

    putnika u međunarodnom prijevozu iznosio 1.727.832, a u domaćem 249.473 (Zračna luka

    Dubrovnik, N/A). Može se zaključiti da je zračna luka Dubrovnik međunarodna zračna

    luka.

    Kao i u slučaju Zračne luke Zadar i kod Dubrovnika vidimo porast teretnog i putničkog

    prometa u ljetnim mjesecima. Razlog je isti, a odnosi se na turizam, naime, tijekom ljetnih

    mjeseci, odnosno od svibnja do rujna intenzivira se međunarodni prijevoz putnika, dok je u

    ostalim mjesecima domaći putnički promet viši od međunarodnog.

  • 36

    Tablica 14. Promet tereta i putnika u Zračnoj luci Dubrovnik

    TERET (kg) PUTNICI

    2015. 2016. 2015. 2016.

    Siječanj 17.096 13.812 15.197 15.220

    Veljača 16.305 14.159 13.367 22.299

    Ožujak 17.908 15.209 23.871 41.408

    Travanj 19.568 17.197 89.734 93.911

    Svibanj 25.435 19.506 195.934 211.092

    Lipanj 26.934 22.916 243.318 286.588

    Srpanj 27.286 29.583 326.576 380.443

    Kolovoz 27.266 23.950 333.481 375.840

    Rujan 24.308 20.530 252.204 294.362

    Listopad 20.832 16.806 147.185 200.934

    Studeni 15.596 15.790 20.574 24.200

    Prosinac 17.577 14.875 18.070 22.008

    UKUPNO: 256.111 224.332 1.679.511 1.977.305

    Izvor: http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/2014-10-27-10-40-47/statistika (20.06.2017.)

    Zračna luka Rijeka smještena je u mjestu Omišalj na otoku Krku. Otvorena je za promet

    1970. godine i od tada su učinjeni brojni napori za njeno unaprjeđenje. Danas je

    registrirana za putnički i robni promet, iako robni promet u istoj nije zastupljen i ne obavlja

    se. Može prihvatiti sve vrste zrakoplova, te je omogućeno i dnevno i noćno slijetanje.

    Tablica 15. Promet putnika u Zračnoj luci Rijeka

    Godina Promet putnika

    2010. 61 855

    2011. 84 713

    2012. 77 082

    2013. 142 975

    2014. 106 235

    2015. 139 718

    2016. 145 297 Izvor: http://www.rijeka-airport.hr/statistika.asp (20.06.2017.)

    Unazad nekoliko godina luka Rijeka bilježi rast putničkog prometa, iako u usporedbi s

    ostalim lukama riječ je o slabijem prometu. 2010. godine ukupan broj putnika u zračnoj

    luci Rijeka iznosio je 61.855 putnika, da bi u 2016. godini taj broj narastao na 145.297

    putnika, što predstavlja povećanje od 117,4%. Udio riječkog prometa putnika u ukupnom

    http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/2014-10-27-10-40-47/statistikahttp://www.rijeka-airport.hr/statistika.asp

  • 37

    prometu putnika u Hrvatskoj za 2015. godinu je 7,28%. I u zračnoj luci Rijeka vidljiv je

    porast prometa putnika u ljetnim mjesecima što je opet posljedica turističke sezone na

    Jadranu.

    Zračna luka Pula glavna je zračna luka Istarske županije i važna je zračna luka Hrvatske.

    Prvi zrakoplov uzletio je 1911. godine sa pulskog aerodroma, a nakon toga slijedi

    kontinuiran razvoj zračne luke koji je nastavljen sve do Domovinskog rata. U početku je

    zračna luka Pula trebala biti namijenjena vojnom zrakoplovstvu, no vrlo je brzo zbog

    svojih potencijala prenamijenjena u civilnu zračnu luku. U spomenutim ratnim godinama

    dolazi do potpune stagnacije prometa koji se obnavlja nakon 1999. godine. Posljednjih

    godina mijenja se struktura putnika i zračnih prijevoznika u zračnoj luci, ali ono što je

    važnije dolazi do rasta prometa. U zračnoj luci Pula također se ne obavlja promet tereta,

    već samo putnički promet (Zračna luka Pula, N/A). U razdoblju od 2007. do 2015. godine

    broj putnika u zračnoj luci gotovo stagnira i uglavnom se kreće oko brojke od 350 000

    putnika, značajniji rast odvio se u 2016. godini kada je broj putnika iznosio 427 753

    putnika. Udio putničkog prometa u Zračnoj luci Pula u ukupnom prometu putnika na razini

    Republike Hrvatske iznosi 18,33% za 2015. godinu. Naravno i kod Pule je slučaj rasta

    broja putnika za vrijeme ljeta.

    Tablica 16. Promet putnika u Zračnoj luci Pula

    Godina Putnici

    2007. 370.261

    2008. 381.680

    2009. 306.993

    2010. 324.027

    2011. 352.829

    2012. 367.445

    2013. 354.111

    2014. 375.322

    2015. 351.658

    2016. 427.753

    Izvor: http://www.airport-pula.hr/default.aspx?id=27 (20.06.2017.)

    Zračna luka Split prometuje od 1966. godine. Nalazi se u središtu dalmatinske regije, te je

    važna za povezivanje Dalmacije sa ostatkom zemlje, ali i okolnih otoka poput Brača,

    http://www.airport-pula.hr/default.aspx?id=27

  • 38

    Hvara, Šolte i drugih. Radi se o luci koja je druga po veličini u Hrvatskoj što se prometa

    putnika tiče, nalazi se odmah iza Zagreba. Razvoj splitske zračne luke od njenog otvaranja

    tekao je vrlo brzo sve do srpske agresije. Zračna luka nakon rata otvara se već 1992.

    godine. Promet putnika u prvim poslijeratnim godinama bio je izuzetno slab, ali je

    značajan bio robni i vojni promet koji se odvijao u luci. Po završetku rata i godinama

    nakon dolazi do jačeg razvoja civilnog zrakoplovstva, te splitska zračna luka u posljednjem

    desetljeću, zahvaljujući turizmu bilježi konstantan rast prometa. Uz neprestan rad na

    poboljšanju pružanja usluga i povećanju kvalitete, radi se i na nabavi suvremenije opreme

    zbog daljnjih prognoza o rastu prometa (Zračna luka Split, N/A). Zračna luka Split ima i

    vlastitu kargo službu, s potrebnim međunarodnim licencama, koja prihvaća i otprema

    robne pošiljke poduzeća i privatnih osoba u domaćem i međunarodnom prometu što ih

    prevoze zrakoplovi i kamioni avio prijevoznika. Zatim, obavlja i usluge otpremništva,

    manipulacije i skladištenja roba u skladištu robne službe koje je u međunarodnom prometu

    pod carinskim nadzorom. Sve je to moguće obaviti i zbog kvalitetnih telekomunikacijskih

    veza između Zračne luke i drugih zračnih luka i avio kompanija (Zračna luka Split, N/A).

    Što se tiče statističkih podataka o kargo prijevozu u splitskoj zračnoj luci na njenim

    službenim stranicama nema podataka. Podaci navedeni u tablici o kargo prometu u luci

    preuzeti su sa službenih stranica Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA). Iz

    tih podataka vidljivo je da u Zračnoj luci Split u posljednje tri godine dolazi do pada kargo

    prometa.

    Tablica 17. Promet roba i putnika u Zračnoj luci Split

    Godina Putnici Roba (kg)

    2013. 1 581 734 0

    2014. 1 752 657 17 458

    2015. 1 955 400 18 341

    2016. 2 289 987 15 204 Izvor:

    http://www.splitairport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&la

    ng=hr (20.06.2017.)

    Zračna luka Osijek jedna je od sedam hrvatskih zračnih luka i jedina je smještena na istoku

    zemlje, odakle proizlazi njena važnost. Otvorena je 1980. godine te predstavlja najmlađu

    zračnu luku u Hrvatskoj. Za razliku od ostalih zračnih luka, Osijek bilježi u prvim

    godinama novog stoljeća vrlo malen broj putnika, 2001. godine taj je broj iznosio svega

    http://www.splitairport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&lang=hrhttp://www.splitairport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&lang=hr

  • 39

    1.009 putnika, da bi u godinama nakon krize došlo do značajnog rasta broja putnika u

    zračnoj luci Osijek, a rast započinje 2008. godinom kada je broj putnika iznosio 14.658

    putnika. U narednim godinama dolazi do povećanja broja putnika pa u 2016. godini Zračna

    luka Osijek broji 30.605 putnika. Ono što je važno naglasiti je da je Zračna luka Osijek

    jedina hrvatska luka koja je prvenstveno orijentirana na kargo promet. U luci je

    omogućeno slijetanje zrakoplova tipa IL76, koje smo već u prethodnom dijelu rada

    spomenuli kao zrakoplove koji predstavljaju problem u većini zemalja Europske Unije

    zbog buke koju stvaraju. Opsluživanjem takvih zrakoplova Osijek je stekao komparativnu

    prednost u odnosu na ostale europske aerodrome. Samo u 2015. godini u Zračnoj luci

    Osijek prevezeno je 37.000 kg tereta.

  • 40

    4. ISTRAŽIVANJE ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U REPUBLICI

    HRVATSKOJ

    Nastanak aviokompanije Lufthansa vezan je uz 1917. godinu kada je osnovan prvi

    zrakoplovni špediter u Njemačkoj zračnoj povijesti. Bio je to Deutsche Luftreederei

    (DLR). Navedeni prijevoznik u početku svog poslovanja obavljao je transport novina na

    relaciji Berlin – Weimar, a od 1919. godine opisu posla dodaje i prijevoz pošte. 1926.

    godine osnovana je Luft Hansa, zrakoplovna tvrtka prethodnica danas jedne od vodećih

    aviokompanija u svijetu Lufthanse. U prvoj godini rada Luft Hansa isporučila je 258 tona

    tereta zračnim putem, a dvije godine kasnije svoje je usluge prijevoza počela nuditi velikim

    europskim gradovima poput Londona i Pariza (lufthansa.com). Brz razvoj zaustavlja Drugi

    svjetski rat, a zrakoplovi su u to doba uglavnom služili za prijevoz streljiva, materijala,

    hrane i ranjenih. U poslijeratnim godinama, nakon 1955. godine novoosnovana kompanija

    Lufthansa uspjela je osigurati čvrstu poziciju u prijevozu tereta zrakom, te je do 1969.

    godine bila vodeća aviokompanija u zračnom kargo prijevozu. 1927. godine čelnici

    aviokompanije pomno ulažu u infrastrukturu u zraku i na tlu. Iste godine započinju rad s

    najvećim svjetskim teretnim avionom Boeing 747F, a godinu dana ranije izrađen je

    Lufthansin vlastiti teretni terminal u zračnoj luci John F. Kennedy u New Yorku. Godine

    1982. Lufthansa Cargo otvorio je najsuvremeniji kar