Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Diplomski sveučilišni studij, Trgovina

BUDUĆNOST ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Diplomski rad

Tea Rakuša

Zagreb, rujan 2017.

2

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Diplomski sveučilišni studij, Trgovina

BUDUĆNOST ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

FUTURE OF AIR CARGO TRANSPORT IN REPUBLIC OF

CROATIA

Diplomski rad

Tea Rakuša, 0067488054

Mentor: Doc. dr. sc Dora Naletina

Zagreb, rujan 2017.

3

4

Sažetak

Zračni promet predstavlja jedan od najbržih, najsigurnijih i najefikasnijih, ali ujedno i

najskupljih oblika prometa. Zbog brzine odvijanja poslovanja u današnjem vremenu,

renomirane svjetske tvrtke u sve većoj mjeri iskorištavaju prednosti zračnog kargo

prijevoza. Rad analizira važnost, značajke prednosti i nedostatke zračnog kargo prometa.

Zbog sve veće važnosti koju taj oblik prometa ostvaruje, u radu je naglasak stavljen na

budući razvoj zračnog kargo prometa. Konačno, donosi se zaključak o budućnosti zračnog

kargo prometa u Republici Hrvatskoj, čiji bi razvoj uvelike pogodovao napretku

gospodarstva zemlje.

Ključne riječi: zračni kargo prijevoz, zračni prijevoz, gospodarski napredak, zračna luka,

svjetska trgovina

Summary

Air traffic is one of the fastest, safest and most efficient, but also the most expensive forms

of traffic. Due to the speed of business operations in today's time, renowned world

companies are increasingly leveraging the benefits of air cargo transportation. The paper

analyzes the importance, advantages and disadvantages of air cargo traffic. Due to the

growing importance of this form of transport, the paper focuses on the future development

of air cargo traffic. Finally, a conclusion is reached on the future of air cargo traffic in the

Republic of Croatia, whose development would greatly favor the country's economic

progress.

Key words: air cargo transport, air transport, economic progress, airport, world trade

5

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................ 1

1.1. Predmet i cilj rada .................................................................................................. 1

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ................................................................... 1

1.3. Sadržaj i struktura rada .......................................................................................... 2

2. DEFINIRANJE ZRAČNOG KARGO PROMETA ...................................................... 3

2.1. Povijest zračnog kargo prometa ............................................................................ 3

2.2. Prednosti i nedostatci zračnog kargo prijevoza ..................................................... 5

2.3. Važnost zračnog kargo prometa .......................................................................... 13

3. ZRAČNI KARGO PROMET U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................... 18

3.1. Analiza zračnog kargo prijevoza u Republici Hrvatskoj ..................................... 19

3.2. Analiza zračnog kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb ....................................... 26

3.3. Promet u ostalim zračnim lukama u Republici Hrvatskoj ................................... 33

4. ISTRAŽIVANJE ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ

40

4.1. Pregled postojećih istraživanja ............................................................................ 43

4.2. Metodologija istraživanja .................................................................................... 45

4.3. Rezultati istraživanja ........................................................................................... 46

4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja .................................................. 48

5. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 50

LITERATURA .................................................................................................................... 51

POPIS SLIKA ..................................................................................................................... 54

POPIS TABLICA ................................................................................................................ 55

PRILOG 1. Pitanja za dubinski intervju .............................................................................. 56

ŽIVOTOPIS ........................................................................................................................ 57

1

1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Predmet i cilj ovog diplomskog rada je istražiti mogućnosti razvoja zračnog kargo prometa

temeljem postojeće literature i izvora podataka, glavne čimbenike koji utječu na sam

razvoj, kao i analizirati postojeće i buduće trendove provedbom dubinskog intervjua s

čelnom osobom jedne od vodećih tvrtki u zračnom kargo prijevozu koja posluje na

zagrebačkoj zračnoj luci. Važnost u radu pridat će se prvenstveno analizi postojećih

trendova, ali i analizi utemeljenoj na navedenom intervjuu koja će biti usmjerena na

sadašnje poteškoće u poslovanju koje se odnose na zračni kargo prijevoz kao i na

smjernice budućeg poslovanja zračnih kargo prijevoznika u Republici Hrvatskoj.

Temeljem navedenih analiza namjera je donijeti zaključak vezan uz budućnost zračnog

kargo prijevoza koji će se odnositi na njegovo unapređenje i povećanje prometa u

hrvatskim zračnim lukama. Navedena tematika aktualna je posljednjih godina unutar kojih

se nastoji u što kraćem vremenskom periodu prevesti velike količine robe s jednog dijela

svijeta na drugi, pošto je velik dio svjetske proizvodnje vezan uz azijske zemlje, dok se

potrošačke zemlje uglavnom nalaze na zapadu. Brojne razvijene zemlje svijeta danas rade

na unapređenju zračnog prijevoza, i putničkog i robnog, jer on predstavlja jedan od

najbržih načina za povezivanje najudaljenijih dijelova svijeta. Hrvatska se nalazi među

navedenim zemljama, te možemo reći da je prepoznata važnost i potencijal zračnog

prijevoza od strane vlasti Republike Hrvatske te je otvoren novi suvremeni terminal zračne

luke Zagreb, opremljen najnovijom tehnologijom i uređen prema svjetskim standardima.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Sekundarni podaci vezani uz tematiku rada bit će prikupljeni korištenjem elektronskih baza

podataka, kao što su HRČAK, SUMMON, EMERALD, EBSCO, ali i iz znanstvenih i

stručnih radova, kao i međunarodnih i domaćih časopisa dostupnih putem knjižnice

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te Interneta. Provest će se tematska klasifikacija

podataka, nakon čega će se korištenjem metoda indukcije i dedukcije iz njih iskoristiti oni

najpotrebniji za obradu teme rada. Primarni podaci bit će prikupljeni metodom dubinskog

intervjua koji će omogućiti lakše razumijevanje problematike rada, informacija vezanih uz

poslovanje zračnog kargo prijevoznika u zračnoj luci Franjo Tuđman, te očekivanja i

2

projekcije budućeg poslovanja jednog od pionira suvremenog zračnog kargo prijevoza u

svijetu.

1.3. Sadržaj i struktura rada

Rad se sastoji od pet cjelina. Prva cjelina predstavlja uvod u kojem će detaljno biti opisan

predmet i cilj rada, izvori podataka i metode prikupljanja, te sadržaj i struktura rada. Drugi

dio odnosi se na definiciju zračnog kargo prijevoza, a obuhvaća povijest zračnog kargo

prijevoza, prednosti i nedostatke, te važnost zračnog kargo prijevoza. Treći dio diplomskog

rada odnosi se na zračni kargo prijevoz u Republici Hrvatskoj. Kroz navedeni dio analizirat

će se trendovi zračnog kargo prometa općenito u Republici Hrvatskoj i njenim većim

zračnim lukama, te će poseban naglasak biti stavljen na analizu trendova kargo prometa u

zagrebačkoj zračnoj luci. Četvrti dio predstavlja istraživanje zračnog kargo prometa u

Republici Hrvatskoj, koje će kako je navedeno biti provedeno metodom dubinskog

intervjua i služit će za dobivanje detaljnijeg i realnijeg uvida u poslovanje zračnog kargo

prijevoznika. Peti dio predstavlja zaključak.

3

2. DEFINIRANJE ZRAČNOG KARGO PROMETA

2.1. Povijest zračnog kargo prometa

Pojava zračnog kargo prometa vezana je uz davnu 1910. godinu kada je pilot Philip Orin

Parmelee prevezao paket težak 90 kilograma prvim kargo avionom. Dužina leta iznosila je

105 kilometara, a vremenski je let trajao 57 minuta. Ovaj pothvat bio je privatne prirode,

odnosno naručen od strane klijenta za svoje vlastite potrebe. Prvi službeni let prevozio je 6

500 pisama u britanskoj Indiji (Allaz, Camille, 2005). Pošta je u ranim začecima razvoja

zračnog kargo prijevoza bila najvažnija vrsta tereta za prijevoz zrakoplovima. Predstavljala

je jedinstven način komunikacije koji je razvojem različitih vrsta prijevoza zahtijevao sve

bržu otpremu i dopremu, a zrakoplovi su za to bili idealni.

Iako je želja za razvojem zračnog karga bila velika, njegov ozbiljniji napredak odvija se za

vrijeme Drugog svjetskog rata, točnije 1945. godine kada je održana konferencija u

Havani. Navedene je godine osnovana IATA (International Air Transport Association) od

strane 57 zrakoplovnih prijevoznika iz 31 države, uglavnom iz Europe i Sjeverne Amerike.

Skroman razvoj zračnog kargo prometa odvija se sve do 1968. godine kada je proizveden

prvi putnički zrakoplov koji je mogao primiti i velike količine tereta, to je bio Boeing 747.

Tada je ujedno i započeta revolucija u zračnom kargo prometu. 1968. predstavlja godinu

nakon koje dolazi do ubrzanog razvoja prijevoza robe zrakoplovom, također dolazi do

razvoja i napretka u vidu samih zrakoplova, potrebne infrastrukture, a razvijaju se i

popratne kompanije kojima je glavni cilj olakšati prijevoz robe zrakoplovima. U prvom

redu radi se o specijaliziranim kompanijama koje su se bavile prijevozom hitnih pošiljaka,

prvi među njima bili su DHL i Federal Express (Allaz, Camille, 2005).

Razvoj zračnog kargo prometa još se dodatno ubrzao pojavom i razvojem Interneta koji je

s jedne strane vodio olakšanju poslovanja avioprijevoznika te vodio povećanju pouzdanosti

u zračni kargo od strane njegovih korisnika. S druge strane, Internet i danas povećava

potrebu za korištenjem prijevoza robe zrakom upravo zahvaljujući povećanju popularnosti

kupovine roba putem internet trgovine. Osim Interneta, napredak tehnologije u vidu

elektronike vodi do olakšavanja poslovanja gotovo svih sektora, a isto je vidljivo i u

zračnom prijevozu gdje se korištenjem elektroničke dokumentacije olakšava i ubrzava

proces smanjenjem papirnate dokumentacije.

4

Gotovo u isto vrijeme 1910. godine dolazi do razvoja zračnog prometa u Republici

Hrvatskoj. Pionir letova u Hrvatskoj bio je Slavoljub Penkala. Kao izumitelj i inženjer

konstruirao je prvu letjelicu nazvanu Leptir, a zajedno sa svojim učenikom Dragutinom

Novakom obavio je prvi komercijalni let u Hrvatskoj 1910. godine. Kao i u svijetu, razvoj

zrakoplovstva u Hrvatskoj bio je spor i uglavnom financiran od strane nekolicine

znanstvenika i znatiželjnika. Prvi glavni financijer hrvatskog zrakoplovstva bio je Mihajlo

Merčep koji je u Zagrebu posjedovao radionicu u kojoj je zajedno sa Dragutinom

Novakom razvio nekoliko uspješnih aviona. Razvojem svjetskog zrakoplovstva razvija se i

hrvatsko, tako je otvorena i prva zračna luka na Borongaju gdje se polijetanje i slijetanje

obavljalo sa travnatih površina. Prvi svjetski rat prekida razvoj zrakoplovstva u Hrvatskoj,

a isti se nastavlja 1946. godine sa zračne luke Lučko koja je osim travnate površine imala i

betonsku platformu. Prvi hrvatski zračni prijevoznik bio je zagrebački Pan Adria Airlines,

osnovan 1961. Godine. Bio je to prijevoznik koji se bavio prijevozom putnika uglavnom u

turističke svrhe i to na domaćem području. Prvi zračni prijevoznik koji je obavljao prijevoz

manjih količina tereta bio je Trans Adria. Nakon osamostaljenja Hrvatske osnovana je

tvrtka Zagal koji je na tržištu nastupao kao regionalni prijevoznik. 1990. godine Zagal je

prerastao u Croatia Aerlines koji danas predstavlja nositelja hrvatskog zrakoplovstva. Uz

Croatia Aerlines u Hrvatskoj djeluje još jedan, manje poznati prijevoznik orijentiran na

teretni i čarterski prijevoz, riječ je o Trade Air iz Zagreba. Njegova flota čini svega dva

zrakoplova (enciklopedija.hr).

Suvremeni zračni prijevoz u Hrvatskoj započinje 1959. godine kada je na Plesu izgrađena

nova zračna luka sa putničkom zgradom i stajankama za zrakoplove, betonskom pistom

duljine 2 500 metara te paralelnom rulnom stazom. Nekoliko godina kasnije osnovano je i

poduzeće za aerodromske usluge „Zrakoplovna luka Zagreb“. Temeljem navedenih

aktivnosti Zagreb je dobio prvu međunarodnu zračnu luku. Sve do 1974. godine promet

putnika preko zagrebačkog aerodroma raste po godišnjoj stopi 30%, zrakoplova 25% i

tereta 30%. Sredinom iste godine dolazi do preuređenja zračne luke s ciljem modernizacije

i povećanja kapaciteta. Rast prometa odvija se sve do 90-ih godina kada dolazi do ratnih

zbivanja u Hrvatskoj i susjednim zemljama, no zračna luka ostaje neoštećena, ali je postalo

potrebno obnoviti promet na postojećoj infrastrukturi. Nakon 1992. godine, članstvom u

ICAO (Međunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo) promet na zračnoj luci u

5

Zagrebu ponovo raste, a njegov rast nastavlja se sve do svjetske gospodarske krize kada u

čitavom svijetu dolazi do pada zračnog prometa (MZLZ, 2017.).

2.2. Prednosti i nedostatci zračnog kargo prijevoza

Glavnom prednosti zračnog prometa u cjelini pa i njegovog kargo dijela navodi se brzina

koju nije moguće postići niti jednim drugim prijevoznim sredstvom. Zrakoplovi danas

omogućuju prijevoz sa jednog kraja svijeta na drugi u vremenskom trajanju često kraćem

od jednog dana. U užurbanom svijetu u kojem živimo, gdje je vrijeme izuzetno važan, ako

ne i najvažniji resurs, upravo odlika zrakoplova koji omogućavaju transport i ljudi i roba u

vrlo kratkom vremenskom periodu čini ih važnim oblikom transporta na čijem je razvoju

još potrebno raditi. Jednostavnost korištenja zračnim prijevozom čini njegovu drugu

prednost.

Kao što je u prethodnom dijelu rada spomenuto, razvojem zračnog kargo prijevoza

neprestano se radi na području njegovog pojednostavljenja. Korištenjem sve naprednije

tehnologije danas je korisnicima kargo prijevoza omogućeno praćenje pošiljke putem

odgovarajućeg softvera, a usvajanjem elektroničke dokumentacije (elektronički tovarni

list) doveli su do smanjenja papirnate dokumentacije, ubrzanja i pojednostavljenja procesa

korištenja zračnog kargo prijevoza. Jedna od prednosti zračnog prijevoza zasigurno su i

niži troškovi koje zahtjeva izgradnja infrastrukture potrebne za takav oblik prijevoza, nego

što je to slučaj sa primjerice cestovnim ili željezničkim prijevozom. Također, kada ne bi

bilo potrebno spominjati različite politike, što državne, što politike poslovanja

avioprijevoznika, tada bi mogli govoriti i o prednosti zračnog prijevoza koja se ogleda u

činjenici da je to vrsta prijevoza u kojoj ne postoje barijere kretanja, već se slijedi najkraći

i najizravniji put do odredišta. Zračni prijevoz spada i u najsigurnije oblike prijevoza.

Uspoređujući zračni prijevoz sa najčešćim oblikom prijevoza, cestovnim, po pitanju

nesreća i stradanja, zasigurno možemo govoriti o zračnom prijevozu kao sigurnom obliku

prijevoza. Prema podacima ASIRT (Association for Safe International Road Travel)

približno 1,3 milijuna ljudi pogine u automobilskim nesrećama svake godine, što

predstavlja 3,3 automobilske nesreće sa smrtnim posljedicama dnevno. S druge strane, broj

nesreća sa smrtnim posljedicama u zračnom prometu je rjeđi, te prema podacima EASA

6

(European Aviation Safety Agency) prosječan broj nesreća u periodu od 2002. do 2011.

godine iznosio je 24,6 nesreće godišnje. Broj je to koji je naspram broja automobilskih

nesreća gotovo i zanemariv.

Prednosti zračnog kargo prometa vidljive su i kroz konkurentnost i razvoj pojedinih

poduzeća. Poduzeća kao što su Dell, LG, Samsung i Phillips prepoznali su prednosti koje

im nudi brz, pouzdan i integriran lanac opskrbe unutar zračnog prijevoza tereta, u ovom

slučaju elektroničkih proizvoda. Uvođenjem novih integriranih usluga zračnog kargo

prijevoza omogućilo se pojedinim industrijama, primjerice elektroničkoj, da konsolidira

svoje međunarodne projekte, te pojednostavljenjem lanca opskrbe dovede do smanjenja

vremena isporuke, a da se istovremeno poboljša pouzdanost te da se smanje troškovi

držanja zaliha zbog mogućnosti da se proizvodi proizvodu prema potrebama tržišta. Rast i

razvoj zračnog kargo prijevoza doveo je i uzročno-posljedično do razvoja metropolitanskih

gradova kao što su Dubai ili Amsterdam. Jedan od takvih primjera je i Sebic Bay na

Filipinima gdje je 1995. godine FedEx odlučio osnovati svoje istočno središte. Od tada je

na tom području generirano preko 200 poduzeća koja su prepoznala važnost i prednosti

poslovanja u blizini zračne luke kao i prednosti koje nosi zona slobodne trgovine. Drugi

primjer razvoja metropolitanskog područja zahvaljujući zračnom prijevozu je Dubai.

Konačno, Dubai se smatra zvijezdom u međunarodnom zračnom prijevozu. Vodstvo

Dubaia ovisi o trgovini zrakom kako bi se UAE preusmjerili na tržišni uspjeh 21. stoljeća.

Navedeno su omogućile razvojne politike, kao što je Dubai Airport Free Trade Zone (koja

omogućuje 100,0% stranog vlasništva tvrtki, porezne olakšice tvrtkama i sl.), također

Dubai je privlačan tvrtkama koje žele locirati pozicije svog globalnog lanca opskrbe, kao i

iskoristiti Emirates Airlines, koji se brzo širi svjetskim mrežama zrakoplovnog prijevoza te

ima dobar strateški položaju u Dubaiju te u rastućim distribucijskim mrežama zračnih

tereta u Europi i Aziji (Seguttuvan, 2006).

Nedostatci zračnog prijevoza u prvom redu ogledaju se u visokim cijenama te vrste

prijevoza, te se nerijetko govori o nedostupnosti korištenja zrakoplova običnom čovjeku.

Osim visokih troškova, može se reći da je u određenom segmentu zračni prijevoz

nepouzdan i neizvjestan. No, navedeno se u najvećoj mjeri odnosi na nepovoljne

vremenske prilike kao što su magla, snijeg, jake kiše i sl., koje mogu dovesti do

otkazivanja redovnih letova. Osim već navedenih visokih cijena prijevoza, zračni prijevoz

7

karakteriziran je i visokim troškovima održavanja te same izgradnje aviona koje najčešće

snose avioprijevoznici. Isto tako postoje i brojna zakonska i regulatorna ograničenja

nametnuta od strane različitih zemalja koja se odnose na zračni prijevoz. Jedno od takvih

ograničenja imala je i Hrvatska, a isto se odnosilo na izostanak potpunog institucionalnog

okvira koji regulira promet zrakoplova koji prekoračuju dozvoljenu razinu buke, kao npr.

IL76 koji u znatnoj mjeri čini ponudu Cargo prostora na svjetskom tržištu (Drljača, 2009).

Sukladno svemu navedenom, prednosti zračnog prijevoza općenito daleko su veće od

njegovih nedostaka, poglavito u današnjem svijetu kada je brzina dopreme i otpreme robe,

ali i ljudi i informacija izuzetno važan faktor koji omogućava razvoj gospodarstva pojedine

zemlje.

Također, kada se govori o prednostima i nedostatcima zračnog prijevoza važno je

spomenuti i utjecaj koji je globalna ekonomska kriza imala na njega. Zračni Cargo promet

u svijetu vjerni je odraz kretanja globalne ekonomije, osobito trgovine (Drljača, Pašagić-

Škrinjar, Brnjac, 2012). Dakle, zračni promet i njegov razvoj i rast može se promatrati kroz

kretanje BDP-a pojedine zemlje. Zračni Cargo promet u razdoblju od 1972. do 2002.

godine porastao je za 1,395%, promatrano na uzorku od 63 zemlje svijeta, a to predstavlja

znatno više od porasta BDP-a ili vrijednosti trgovinske razmjene tih zemalja. U 2009.

godini svjetski zračni Cargo promet pao je za 11.3%, nakon pada za 1,8% u 2008. godini i

rasta od 3,3% u 2007. godini (Drljača, Pašagić-Škrinjar, Brnjac, 2012). Kao što se može

vidjeti iz navedenih podataka, pad prometa zračnog tereta odvio se u godinama nakon

početka globalne ekonomske krize i recesije, te je bio prisutan u gotovo svi regijama

svijeta. Padu prometa dodatno je pogodovao rast cijena goriva koji je započet još 2005.

godine. Uslijed oporavka svjetske ekonomije ponovni napredak vidljiv je i u sektoru

zračnog prijevoza gdje je u 2014. godini došlo do ostvarivanja pozitivnog trenda vidljivog

u povećanju prihoda koji se u odnosu na 2013. godinu bili veći za 1,5% (IATA, 2015.).

Iako cjelokupni sektor pokazuje pozitivan trend, prinos koji se odnosi na kargo nastavio je

padati i u 2014. godini, ipak slika 1. prikazuje da je pad bio slabiji nego prethodnih godina.

8

Slika 1. Prikaz kretanja broja putnika i količine tereta kroz godine

Izvor: https://www.iata.org/about/Documents/iata-annual-review-2015.pdf (08.06.2017.).

Prema IATA, početkom 2015. godine, vidljiv je rast zračnog prijevoza tereta uslijed

određenih poremećaja koji su se odvili na morskim lukama na zapadnoj obali SAD-a. No,

ostatak godine pokazao se slabim za zračni prijevoz, rastao je samo 2,3% u odnosnu na

prethodnu godinu. Stručnjaci ponovo kao razlog slabom rastu kargo prijevoza navode

uzroke globalne krize koji se preklopio sa slabostima svjetske trgovine. U 2015. godini

ukupan rast zračnog kargo prijevoza iznosio je 1,9%, te predstavlja treću godinu zaredom

koja bilježi porast zračnog kargo prijevoza, nakon njegovog smanjenja od 1,2% u 2012.

godini. Spori rast nastavljen je i u 2016. godini te odražava nastavak trenda sporog

oporavka svjetskog gospodarstva. Prema WACF (World Air Cargo Forcast) u 2016. i

2017. godini trebalo bi doći do ubrzanog rasta zračnog kargo prometa koji bi se u 2018.

godini trebao vratiti dugoročnom trendu rasta. Ponovnim rastom svjetske trgovine, kao i

obnovom gospodarstava nakon krize, smatra se da će doći i do poboljšanja u zračnom

kargo prijevoz koja će uzrokovati njegov rast. Predviđa se rast svjetskog prometa zračnog

tereta u prosjeku za 4,2% godišnje u narednih 20 godina. Isto tako, predviđa se i rast broja

zrakoplova u teretnom voznom parku, koji će se povećat za 70 posto do kraja predviđenog

razdoblja.

9

Tablica 1. Prikaz povijesnih i prognoziranih stopa rasta zračnog kargo prijevoza

Regija

Povijesne stope

2005-2015

(%)

Prognozirane stope

2015-2035

(%)

Svijet 2.0 4.2

Azija-Sjeverna

Amerika

1.9 4.6

Europa-Azija 2.1 4.6

Središnja Azija 2.1 5.5

Europa-Sjeverna

Amerika

0.4 2.4

Središnji dio Sjeverne

Amerike

-1.4 2.2

Kina 7.8 6.2

Latinska Amerika-

Europa

3.3 3.8

Latinska Amerika-

Sjeverna Amerika

0.7 4.3

Afrika-Europa 0.4 3.8

Sjeverna Azija-Europa 3.5 5.0

Srednji Istok-Europa 3.6 3.9

Europa 1.6 2.2

Izvor: http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/cargo-

market-detail-wacf/download-report/assets/pdfs/wacf.pdf (08.06.2017.)

Kao što je već navedeno, a tablica 1.. prikazuje, tijekom sljedećih 20 godina, svjetski

teretni promet će rasti 4,2% godišnje. Zrakoplovni promet će rasti sporije, s prosječnim

godišnjim rastom od 1,7% do 2035. Sveukupno, promet svjetskog zračnog tereta povećat

će se s 223 milijarde RTK-a1 2015. godine na 509 milijardi RTK-a u 2035. godini. Azija će

nastaviti voditi svijet prosječnim godišnjim rastom zračnog tereta, s domaćim kineskim i

intra-azijskim tržištima koja su rasla 6,2% i 5,5% godišnje. Tržišta Azija-Sjeverna

Amerika i Europa-Azija rasti će nešto brže od svjetske prosječne stope rasta. Dok, tržište

Latinske Amerike sa Sjevernom Amerikom i Europom raste s približno svjetskom

prosječnom stopom rasta, kao i tržišta Bliskog istoka s Europom. Uspostavljena tržišta

1 RTK (real-time) metoda predstavlja metodu za određivanje koordinata pomoćnih točaka u odnosu

na najmanje jednu referentnu točku osnovne ili dopunske mreže GNSS točaka (hkoig)

10

rastu sporije od tržišta u razvoju, pa će stope rasta prijevoza zračnog tereta u Sjevernoj

Americi i Europi biti ispod prosječne svjetske stope (WACF, 2017.).

Slika 2. Swot analiza zračnog kargo prijevoza

Izvor: http://www.iata.org/whatwedo/cargo/Documents/cargo-strategy.pdf (10.06.2017.)

Isto tako kada se analiziraju prednosti i nedostaci zračnog kargo prijevoza potrebno je

spomenuti i napore koje ulaže stručna zajednica predvođena IATA-om kako bi došlo do

unapređenja zračnog prometa te eliminacije njegovih nedostataka. Dva su najvažnija

programa osmišljena i prihvaćena, riječ je o Sustavu upravljanja kvalitetom Cargo 2000 i

e-freight. Cargo 2000, odnosno Cargo IQ i e-freight tehnologija programi su IATA

organizacije unutar projekta StB (Simplifying the Business). Ustvari je riječ o inicijativi

IATA-e. Inicijativa je globalnog karaktera u koju su aktivno uključeni: zrakoplovni

prijevoznici, otpremnici, pružatelji usluga prihvata i otpreme te carina. Dva su temeljna

cilja ove inicijative: smanjenje troškova poslovanja i poboljšanje kvalitete usluge. Program

je započeo 2004. godine, a sastoji se od pet projekata čija provedba treba industriji zračnog

prometa donijeti uštedu od 16,8 milijardi US$ godišnje. StB program uključuje slijedeće

projekte: (Drljača, Bernacchi, 2010)

Snage

• Brzina

• Sigurnost

• Pouzadnost

• Visoka razina stručnosti za posebne tereta

• Nema krađa

Slabosti

• Kompleksnost

• Spora prilagodba novim tehnologijama

• Nedostatak ulaganja u inovacije

• Prekapacitiranost

Prilike

• Rast gospodarstva i trgovine

• Liberalizacij tržišta

• Želja za boljom suradnjom unutar industrije

• Novi logistički koncept

Prijetnje

• Protekcionizam u trgovini

• Terorizam

• Troškovi goriva

Swot analiza zračnog kargo

prometa

11

1. Ukrcajne propusnice s bar kodom -Bar Coded Boarding Passes(BCBP);

2. IATA elektroničko poslovanje -IATA e-services;

3. Program poboljšanja manipuliranja s prtljagom -Baggage Improvement Program;

4. Program brzog putovanja -Fast Travel Programi

5. IATA elektroničko cargo poslovanje -IATA e-freight.

Cargo 2000 od 2016. godine nosi naziv Cargo IQ. Cargo IQ predstavlja interesnu grupu

unutar IATA-e koja okuplja preko 80 velikih zrakoplovnih tvrtki, špeditera, transportnih

tvrtki i pružatelja IT usluga s jedinstvenim ciljem implementacije novog sustava

upravljanja kvalitetom za svjetsku zračnu teretnu industriju. Osnovan je 1997. godine.

Cargo 2000 je inicijativa cargo industrije usmjerena ka implementaciji novog sustava

upravljanja kvalitetom za zrakoplovnu cargo industriju na globalnoj razini. Osnovni cilj je

zadovoljstvo korisnika kvalitetom usluge, ali i zadovoljstvo ostalih zainteresiranih strana

(vlasnika, uže i šire društvene zajednice, partnera i zaposlenih). Sustav upravljanja

kvalitetom Cargo 2000 ima sljedeće ciljeve: (Drljača, Bernacchi, 2009)

Implementacija procesa.

Baziranje na standardima kvalitete.

Mjerenje djelotvornosti mjera i aktivnosti za poboljšanje cargo zračnog prometa.

Cargo IQ je sustav koji olakšava dijeljenje informacija i podataka između stranaka u

distributivnom procesu, djeluje i na smanjenje operativnih troškova putem smanjenja broja

individualnih procesa u lancu opskrbe, a sve navedeno dovodi do smanjenja vremenskog

trajanja procesa kao i do smanjenja broja pogrešaka u procesu. Članstvo u organizaciji je

dobrovoljno i nije obavezno, ali ono donosi broje koristi, pogodnosti i mogućnosti za sve

članove lanca opskrbe (Drljača, Bernacchi, 2009). Prema IATA, prije svega radi se o

potpunom sudjelovanju u organizaciji kvalitete za zračni teretni promet, stvaranju svog

osobnog sustava upravljanja kvalitetom pomoću nacrta kojeg je za tu svrhu napravio Cargo

2000, odvijanju cijelog procesa i izrade tehničke dokumentacije, preuzimanju već

postojećih CDMP (Certified Data Management Professional) usluga ili izrada vlastitih,

radu u tehničkoj radnoj skupini za rješavanje problema i postizanje poboljšanja i inovacija,

pomoći tima zaduženog za menadžment, razvoj i kontinuiranu provedbu sustava.

Omogućena je i povezanost svjetskih prijevoznika i špeditera, usporedba sa ostalim

kompanijama unutar organizacije, usporedba poslovanja, a zajednica općenito omogućava

12

održavanje rasprava o pitanjima i problemima s korisnicima i partnerima što vodi lakšem

utvrđivanju pojedinih problema kao i njihovom lakšem rješavanju. Što se Republike

Hrvatske tiče, Cargo IQ nije implementiran iako bi doveo do brojnih poboljšanja u

poslovanju cjelokupnog zračnog prometa, vjerojatno bi došlo i do povećanja te vrste

prometa u hrvatskim zračnim lukama uslijed povećanja kvalitete, a zasigurno bi se

pozitivan utjecaj proširio na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Za sada jedina hrvatska

zračna luka koja intenzivno radi na implementaciji sustava Cargo 2000 je zračna luka

Franjo Tuđman (Drljača, Bernacchi, 2009).

E-freight je program koji ima za cilj izgraditi cjeloviti prijenosni proces bez papirne

dokumentacije za zračni teret koji je omogućen kroz regulatorni okvir, moderne

elektroničke poruke i visoku kvalitetu podataka, započet 2007. godine. Opći cilj

implementacije IATA e-freight tehnologije na globalnoj razini je optimizacija procesa

distribucije u zračnom cargo prometu, od pošiljatelja do primatelja. Posebni ciljevi koji se

žele postići jesu (Drljača, Bernacchi, 2010):

Zamjena papirnatih dokumenata karakterističnih za dosadašnji način rada,

elektroničkim dokumentima i porukama.

Skraćenje trajanja procesnog ciklusa na prosječno 24 sata.

Veća točnost i pouzdanost: pravovremeni unos podataka na mjestu polaska.

Bolja vidljivost: mogućnost elektroničkog deklariranja i učinkovitog traganja.

Smanjenje troškova: ušteda na globalnoj razini više od 4,9 milijardi US$ godišnje.

Veća konkurentnost zračnog kargo prometa.

Učinci implementacije e-freight tehnologije ogledaju se u smanjenju troškova, skraćivanju

trajanja ciklusa od pošiljatelja do primatelja, povećanju pouzdanosti, pridržavanju odredbi,

povećanju sigurnosti, vidljivosti, jednostavnosti, kvalitete usluge i zaštiti okoliša (Drljača,

Bernacchi, 2010). Prema IATA, ovaj program omogućuje zamjenu 20 papirnih

dokumenata, kao što su carinski dokumenti, dokumenti djelatnosti i transportni dokumenti,

elektroničkim. Zračna luka Franjo Tuđman odgovorna je za organizaciju i poboljšanja

kargo prometa u Republici Hrvatskoj pošto već duži niz godina nosi više od 80%

cjelokupnog zračnog kargo prometa Hrvatske. Između ostalog u navedenoj se zračnoj luci

provodi i implementacija IATA e-freight tehnologije.

13

2.3. Važnost zračnog kargo prometa

Važnost zračnog kargo prometa došla je do izražaja temeljem procesa liberalizacije i

globalizacije koje su transformirale svjetsku trgovinu te potaknule potražnju potrošača. Te

snage u kombinaciji s nastankom Kine kao ekonomske elektrane i gospodarskim rastom

zemalja u razvoju poput Indije, dramatično su stimulirale međunarodnu trgovinu tijekom

posljednjih nekoliko godina. Bolja infrastruktura i prateće usluge, zauzvrat, postale su

katalizator čak i većim zahtjevima da se roba isporučuje još brže po nižim troškovima

između azijskih gospodarstava i njihovih trgovinskih partnera. Liberalizacija trgovine,

kapitala, usluga i tehnologije omogućila je transformaciju i usmjeravanje na montažu u

kombinaciji proizvodnih sustava poprečno bez ikakvih zemljopisnih granica. Globalizacija

i liberalizacija trgovine istaknuli su se kao pokretačka snaga gospodarskog rasta širom

svijeta.

U Aziji je zabilježeno neprekidno razdoblje visokog gospodarskog rasta i konkurentnosti

izvoza. U tranzicijskim gospodarstvima dobro je utvrđeno dramatično potvrđivanje velikog

pomaka iz prošlog gospodarskog sustava na konkurentno tržišno gospodarstvo. U

današnjem globaliziranom selu, test industrijske izvedbe leži u mjerenju kapaciteta

poduzeća da zadovolje standardnu mjeru konkurentnosti koju postavljaju svjetska tržišta.

Isto tako, globalne veze poduzeća određuju konkurentnost s drugim gospodarskim

agencijama, uključujući dobavljače roba i usluga i svojih kupaca te financijske,

komunikacijske, znanstvene, istraživačke i tehnološke mreže. Nedavni trend prema

međunarodnoj integraciji karakterizira intenziviranje gospodarskih veza. Tehnologija i

marketing povezani su s globalnim i integriranim lancima dodane vrijednosti. Stoga su

infrastrukturni objekti glavni čimbenici sustava globalnog tržišta. U sve globalnijoj

zajednici i tržištu, zrakoplovna industrija ima važnu ulogu u svjetskoj ekonomskoj

aktivnosti. Trenutačni trendovi liberalizacije, privatizacije i globalizacije otvorili su nove

zamršene događaje u zrakoplovnoj industriji kako bi podržali nacionalno, regionalno i

svjetsko gospodarstvo, te kako bi zaradili devizne prihode u smislu trgovine kroz izvoz i

uvoz putem "Air Cargo System". Zračni teret igra imperativnu ulogu u lancu vrijednosti

globalnog prometa i logistike, što govori o tome da će tržište tereta do 2020. godine porasti

za četiri do pet puta više od prometa putnika (Seguttuvan, 2006).

14

Tekuća deregulacija tržišta zrakoplovstva ima utjecaj na ubrzanje trenda rasta, u povećanju

globalne trgovine. Zračni teretni prijevoz koncentriran je na nekoliko glavnih i većih

prometnica u odnosu na promet putnika. Top 100 glavnih globalnih zračnih luka u pravilu

uključuje 85,0 do 90,0 posto ukupnog svjetskog tereta. Prvih 30 najvećih svjetskih zračnih

luka čini oko 70,0% svjetskog zračnog prometa (Senguttuvan, 2006). Industrija zračnog

tereta prolazi kroz kvalitativnu promjenu u sadašnjem trendu svjetskog gospodarstva.

Troškovno učinkoviti teretni prijevoz bitan je za promicanje trgovine, stvaranje novih

tržišnih prilika i poboljšanje produktivnosti proizvodnih i poljoprivrednih proizvoda.

Zračni teret omogućuje zemljama, bez obzira na lokaciju, učinkovito povezivanje s

udaljenim tržištem i globalnim lancima opskrbe na brz i pouzdan način. Dakle, u novom

brzom logističkom dobu, zemlje s dobro razvijenom zračnim prijevozom tereta imaju

konkurentnu trgovinsku i razvojnu prednost nad onima bez takvih sposobnosti.

Konkurentska prednost predstavlja temelje za rast gospodarstva pojedine zemlje. Dodatno

brza integracija svjetskih tržišta i razvoj potražnje za personaliziranim i prilagođeni

proizvodima doveli su do dominacije zračnog kargo prijevoza u 21. stoljeću. Općenito

može se reći da zračne luke danas vode globalnu trgovinu. Smatra se da će zračne luke

slijedeće generacije biti destinacijska mjesta koja pružaju multimodalne transportne mreže

za trgovinu širom svijeta u čemu će prednjačiti azijske zemlje (Seguttuvan, 2006).

Važnost zračnog karo prometa ogleda se u tri ključna pokazatelja: (Senguttuvan, 2006)

Globalno nabavljanje resursa. Korištenje zračnim kargo prijevozom pomaže u

olakšavanju globalnog nabavljanja proizvoda i dopušta proizvođačima da odstupaju

od držanja zaliha. Brzina i dosljednost zračnog tereta pomaže pojedinačnim

kupcima i drugim poslovnim grupama da distribuiraju proizvod u odgovarajućem

vremenskom okviru.

Pokretanje novih proizvoda. Danas možemo reći da se globalno tržište smanjuje

jer ljudi često putuju, te održavaju bolje komunikacijske veze, a imaju i potrebno

znanje o novim proizvodima. U novije doba, potrošači više nisu primorani čekati

određen proizvod godinu dana i više, bez obzira na njegovu proizvodnju u nekoj

udaljenoj zemlji, željeni proizvod postaje dostupan u vrlo kratkom vremenu.

Navedeno omogućava upravo zračni kargo prijevoz, a isto tako djeluje i na

smanjenje „piratstva“ novih proizvoda.

15

Zadovoljstvo potrošača. Potrošačka očekivanja rastu sve brže, a proizvođači

stječu pogodnosti za nabavljanje proizvoda i komponenti iz zemalja u razvoju. Na

taj način im je omogućeno da plate visoke troškove zračnog kargo prijevoza, na

koji isti ustvari ne gledaju kao na trošak već kao prodajnu mogućnost kojom će u

većoj mjeri zadovoljiti potrebe svojih potrošača.

Više od 40,0 posto svjetske trgovine obavlja se putem zračnog prometa. Zračni teret je

industrija vrijedna više od 200 milijardi USD godišnje koja godišnje prevozi više od 60

milijuna tona robe širom svijeta. Danas posao zračnog tereta stvara mogućnosti

zapošljavanja u primarnim, sekundarnim i tercijarnim sektorima. Razvojna gospodarstva

postala su glavni igrač u svjetskoj trgovini uslijed rasta zračnog kargo prijevoza unutar

njihove ekonomije. Doprinio je promicanju trgovine i razvoja u spajanju s mnogim

industrijskim gospodarstvima. Također, zračni promet doprinosi poticanju trgovine i

razvoja u spajanju s mnogim industrijskim gospodarstvima. Udio svjetske trgovine s

zemljama u razvoju rastao je sa 25,0% na 35,0%. U 2004. godini gotovo 97,0% svjetskog

zračnog prometa preseljeno je u tri stupa (Azija, Europa i Sjeverna Amerika) iz svjetskog

gospodarstva (Senguttuvan, 2006). Zračni promet tereta u svjetskim relacijama nije

značajan količinski, ali vrijednosno predstavlja 35% ukupnog kargo svjetskog prometa. To

iznosi oko 60 milijardi US$ financijske realizacije. Direktno ili indirektno zračni kargo

promet osigurava oko 32 milijuna radnih mjesta u svijetu. Sve to čini ga značajnim

segmentom svjetske ekonomije (Drljača, Kramarić, Pašagić-Škrinjar, 2012).

Prema podacima Eurostat-a, zračni kargo prijevoz u 2015. godini iznosio je 14.6 milijuna

tona zračnog tereta (nacionalnog i internacionalnog) koji je prevezen preko zračnih luka

EU-28. Količina robe koja se u 2015. godini prevezla zrakoplovima bila je za 11,4% veća

nego u 2010. godini. Zračne luke u Njemačkoj obavile su prijevoz 4,3 milijuna tona

zračnog tereta u 2015. godini, znatno više nego u bilo kojoj drugoj državi članici Europske

unije. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo imale su drugu i treću najveću količinu zračnog

prijevoza, 2.5 milijuna i 2.4 milijuna tona. Neke od manjih država članica EU relativno su

se specijalizirale u zračnom prometu, kao što su države Beneluksa, a posebno

Luksemburga koji se rangirao kao sedmi najveći prijevoznik zračnog tereta među

državama članicama EU-28. Navedeno je prikazano na slici 2. gdje vidimo da Hrvatska

16

zauzima predzadnje mjesto kada je u pitanju prijevoz tereta zrakom, iza nje se nalazi samo

Makedonija.

Slika 3. Prikaz zračnog kargo prijevoza u EU-28

Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Air_transport_statistics

(08.06.2017.)

Kada se promatraju o pojedine vrste robe važnost zračnog prijevoza još više dolazi do izražaja.

Tako je već ranije spomenut prijevoz elektroničke opreme, a potrebno je još dodati prijevoz živih

životinja zrakoplovima jer se smatra da je to najhumaniji način njihovog prijevoza na velikim

udaljenostima. Također, zrakoplovni prijevoz izuzetno je važan i za farmaceutsku industriju koja se

oslanja na zračni promet zbog njegove brzine i učinkovitosti u transportu tereta s visokim

vrijednostima, vremenom i proizvodima osjetljivim na temperaturu, pogotovo kada je riječ o

cjepivima. 12 milijardi dolara potrošeno je širom svijeta na logistiku farmaceutskih industrija što se

zračnog kargo prijevoza tiče. Do 2020. godine, procjenjuje se da će taj iznos porasti na 16.7

milijardi dolara (IATA Cargo Strategy, 2017).

17

Slika 4. Prikaz vrsta i količine robe prevezene unutar 24 sata zračnim kargo prijevozom

Izvor: http://www.iata.org/whatwedo/cargo/Documents/cargo-strategy.pdf (10.06.2017.)

18

3. ZRAČNI KARGO PROMET U REPUBLICI HRVATSKOJ

U Republici Hrvatskoj postoji 7 zračnih luka koje imaju međunarodni karakter. Prema

broju međunarodnih zračnih luka Hrvatska se ubraja među najrazvijenije zemlje svijeta.

Najveća i najprometnija zračna luka u Hrvatskoj je zračna luka Zagreb, odnosno od ožujka

2017. Zračna luka dr. Franjo Tuđman. Ona predstavlja glavno zračno čvorište Republike

Hrvatske i luku koja ima najveći broj letova tijekom cijele godine, odnosno i preko

zimskih mjeseci. Druga po redu prema ostvarenom prometu je zračna luka Split, ujedno je

i najznačajnija zračna luka na prostoru Dalmacije. Zračna luka Dubrovnik treća je po redu

kada je u pitanju ostvareni promet putnika i tereta. Zračna luka Osijek jedina je zračna luka

u istočnoj Hrvatskoj što joj daje velik značaj. Ostale zračne luke imaju manji ostvareni

promet u odnosu na prethodno navedene, ali u ljetnim mjesecima dolazi do izražaja

njihova važnost poglavito što se tiče prijevoza putnika, to su zračne luke Pula i Rijeka.

Osim zračnih luka međunarodnog karaktera Hrvatska ima i tri zračna pristaništa koja se

koriste za komercijalne potrebe i slijetanja manjih zrakoplova, to su Vrsar, Brač i Lošinj.

Slika 5. Prikaz zračnih luka i pristaništa u Hrvatskoj

Izvor: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=416 (10.06.2017.)

Kao što je već navedeno Hrvatska se prema broju zračnih luka nalazi u samom svjetskom

vrhu, no ono što je nepovoljno je činjenica da se na tim aerodromima ostvaruje vrlo malen

promet i putnika i tereta. Osim ostvarenog malog prometa, tehničko-tehnološka zastarjelost

19

je također jedan od vodećih problema gotovo svih zračnih luka u Republici Hrvatskoj.

Većina tih zračnih luka zahtjeva prije svega unapređenje. Jedan od problema odnosi se i na

pitanje financiranja, gdje su zračne luke u Hrvatskoj uglavnom ovisne o sredstvima iz

državnog proračuna. U situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi posljednjih godina, a odnosi se

na oskudnost državnog proračuna možemo shvatiti i razlog zbog čega su zračne luke u

lošem stanju. Daljnji problemi hrvatskih zračnih luka vezani su uz problem sezonalnosti.

Naime, turizam je u Hrvatskoj glavni pokretač zračnog prometa, te neke od zračnih luka

nisu niti otvorene tijekom cijele godine već samo unutar ljetnih mjeseci.

Izrađena je Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2014. - 2030.) unutar koje

su iskazane sve prednosti, nedostatci kao i potencijal razvoja zračnog prometa u Republici

Hrvatskoj, te na čemu se temelji prethodno navedeno.

3.1. Analiza zračnog kargo prijevoza u Republici Hrvatskoj

Zračni kargo prijevoz u Republici Hrvatskoj uvelike ovisi o gospodarskim i političkim

kretanjima u svijetu. Stoga će se ukratko dati pregled pojedine svjetskih događaja koji su

posljednjih godina imali značajan utjecaj na prijevoz tereta u hrvatskim zračnim lukama. U

prvom redu, najveći utjecaj imala je zasigurno globalna kriza, što je već i navedeno u

prethodnim dijelovima rada. Globalna kriza uzrokovala je pad svjetskog zračnog prometa u

gotovo svim regijama svijeta, pri čemu su tržišta koja su više ovisna o industrijskoj

proizvodnji prošla lošije (Drljača, 2012). Danas, kada se svjetsko gospodarstvo oporavlja

od posljedica globalne krize ujedno dolazi i do ponovnog rasta zračnog kargo prometa.

Općenito se može reći da kretanja na globalnom kargo tržištu uvelike ovise i iste diktiraju

gospodarska kretanja u Kini i Indiji, jer mjereno u tona kilometrima regija Azija-Pacifik

ima najveći udio od 44,2% u ukupnom svjetskom kargo prometu. Navedeno pokazuju i

sljedeći podaci; u razdoblju od 1999. do 2009. godine najveći rast zračnog kargo prometa

ostvaren je u unutarnjem prometu Kine (13,1%), potom na relaciji Bliski Istok – Europa

(6,5%) te na relacijama Europa – Azija i Južna Azija Europa (4,1%). Razlog tome je

snažan gospodarski rast Kine, ali i Indije (Drljača, 2012).

20

Tablica 2. Stopa rasta zračnog kargo prijevoza prema glavnim tržištima u 2015. godini

Rast zračnog kargo prijevoza prema glavnim tržištima

Regija Postotak (%)

Svijet 1.9

Azija-Sjeverna Amerika 6.5

Europa-Azija 6.5

Središnja Azija 1.3

Europa-Sjeverna Amerika 1.8

Sjeverna Amerika 2.5

Kina 4.9

Latinska Amerika-Europa 0.6

Latinska Amerika-Sjeverna Amerika -4.1

Afrika-Europa 0.6

Sjeverna Azija-Europa -4.1

Srednji Istok-Europa 11.1

Europa 5.0

Izvor: http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/cargo-

market-detail-wacf/download-report/assets/pdfs/wacf.pdf (08.06.2017.).

Slika predstavlja vjeran dokaz rasta zračnog kargo prometa i u 2015. godini, što je u

prethodnim poglavljima rada bilo detaljno objašnjeno. Vidljiv je jedino pad u regijama

Latinska Amerika – Europa, te Sjeverna Azija – Europa koji se odvija duži vremenski

period.

Ukupni potencijal zračnog kargo prometa Hrvatske (ZAG, SPU, DBV, OSI, RJK, PUY,

ZAD) u razdoblju od 2007. do 2010. godine iznosi između 10.500 i 15.000 tona i određen

je prometom prije svega Zagreba (Drljača, 2012). U Hrvatskoj već dugi niz godina dolazi

do opadanja zračnog kargo prijevoza. Glavni razlog tomu je gospodarska kriza, koju

hrvatske vlasti na njenom početku nisu shvatile dovoljno ozbiljno, stoga nisu ni na vrijeme

poduzele odgovarajuće mjere, pa je kriza u Hrvatskoj bila prisutna u znatno većim

razmjerima nego što bi to bio slučaj da se na vrijeme reagiralo. Osim gospodarske krize s

kojom se hrvatske vlasti nisu znale nositi, Hrvatska se također nosi sa strukturnim

problemima u gospodarstvu. Različite loše odluke vezane uz ekonomske politike koje se u

Hrvatskoj donose već duži niz godina i nepronalazak adekvatnog rješenja doveo je do pada

proizvodnje, investicija, izvoza, potrošnje, kao i do propadanja velikog broja u prvom redu

proizvodnih poduzeća, a zatim i ostalih. Sve navedeno dovelo je do preseljenja dijela

21

Carga sa zračnog prijevoza na brodski i kamionski, na globalnoj razini. Nadalje, veliki

svjetski otpremnici i logističke kompanije naložile su početkom krize svojim ispostavama

u Hrvatskoj da Cargo usmjeravaju na njihove zračne luke, npr. Graz, Beč, Liege i dr. Pored

toga u Hrvatskoj još ne postoji institucionalni okvir koji regulira promet zrakoplova koji

prekoračuju dozvoljenu razinu buke, kao npr. IL76 koji u znatnoj mjeri čini ponudu Cargo

prostora na svjetskom tržištu. Posljedica je da zrakoplovne vlasti RH nekoliko godina nisu

dozvoljavale slijetanje ovih zrakoplova na ZLZ te je taj Cargo završio na drugim zračnim

lukama poput Istambula, Liegea, Maribora. Ako je o institucionalnom okviru riječ,

nedostaje i dio koji bi regulirao izdavanje, korištenje i nadzor zrakoplovnih tovarnih listova

(AWB) jer s tim dokumentom se značajan dio Cargo-a prevozi cestom i zaobilazi ZLZ što

direktno umanjuje prihod Agencije za civilno zrakoplovstvo Republike Hrvatske (Drljača,

2012).

Tablica 3. Prikaz prevezenog tereta zračnim kargo prijevozom u Republici Hrvatskoj

Prevezeni teret

Godina Ukupno U međunarodnom

prijevozu

2006. 5.637 3.769

2007. 5.648 3.572

2008. 5.136 3.369

2009. 3.828 2.542

2010. 3.197 2.148

2011. 3.347 2.230

2012. 3.567 2.612

2013. 3.246 2.503

2014. 3.095 2.376

2015. 2.732 2.112

Izvor: Državni zavod za statistiku (2016) Statistički ljetopis 2016, Zagreb: Državni zavod za

statistiku. (17.06.2017.)

Dana tablica dodatno potvrđuje prethodno navedeno. Naime, u njoj vidimo pad prevezenog

tereta koji u Hrvatskoj traje od 2006. godine. Vidljivo je da je taj pad u godinama prije

recesije bio malen, gotovo zanemariv, osim u 2007. godini kada je ostvaren neznatan rast.

U godinama nakon krize i recesije vidljiv je znatan pad prijevoza tereta zrakom u

Hrvatskoj. Količina prevezenog tereta u 2015. godini bila je upola niža nego u 2006.

22

godini, što bi trebalo izazvati veliku zabrinutost i potaknuti na provođenje odgovarajućih

mjera koje vode poboljšanju.

U 2016. godini dolazi do opadanja zračnog kargo prijevoza u Hrvatskoj, a pad iznosi 5,2%

u odnosu na prethodnu 2015. godinu (tablica 2).

Tablica 4. Prikaz kretanja količina tereta zračnog kargo prijevoza u 2015. i 2016. godini

Mjerna

jedinica

2015. 2016.

Prevezeni teret T 2.732 2.591

Unutarnji prijevoz T 620 566

Međunarodni

prijevoz

T 2.112 2.025

Tonski kilometri Tis 1.939 1.833

Unutarnji prijevoz Tis 187 168

Međunarodni

prijevoz

Tis 1.752 1.665

Izvor: Državni zavod za statistiku (2016) Statistički ljetopis 2016, Zagreb: Državni zavod za

statistiku. (17.06.2017.)

Proučavaju li se podaci iz tablice 3 može se uočiti da Zračna luka Zagreb, danas Zračna

luka Franjo Tuđman, prednjači u zračnom prijevozu tereta u Hrvatskoj, ostale zračne luke

naspram nje imaju gotovo zanemarivi udio prijevoza tereta. Stoga, kako je već i navedeno,

Zračna luka Franjo Tuđman je ta koja diktira i određuje daljnji razvoj kargo prijevoza u

Republici Hrvatskoj. Pojedine luke u Hrvatskoj obavljaju samo putnički prijevoz, te u

njima kargo nije prisutan, to su zračne luke Rijeka i Pula kao i zračna pristaništa Mali

Lošinj, Brač i Vrsar. Jedina zračna luka u Hrvatskoj koja po količini prevezenog tereta

donekle može konkurirati Zagrebu je Dubrovnik, iako je vidljivo da su vrijednosti

prevezenog tereta u toj zračnoj luci, naspram Zagreba izuzetno nizak. Zračna luka Split po

prijevozu tereta je treća zračna luka u Hrvatskoj.

23

Tablica 5. Prikaz zračnog kargo prijevoza u svim zračnim lukama RH

AERODROMI PREVEZENO ROBE (KG)

2015. 2016.

ZL Zagreb 403.817 458.394

ZL Split 16.025 13.961

ZL Dubrovnik 17.576 14.875

ZL Pula 165 24

ZL Zadar 0 19

ZL Osijek 0 0

ZL Rijeka 0 0

Aerodrom Brač 0 0

Z.p. Mali Lošinj 0 0

Izvor: Državni zavod za statistiku (2016) Statistički ljetopis 2016, Zagreb: Državni zavod za

statistiku. (17.06.2017.)

Republika Hrvatska ima veliki potencijal za iskorištavanje svih prednosti koje zračni

prijevoz nudi, pogotovo njegov kargo dio. Naime, mreža cestovnih prometnica nakon

izgradnje autocesta, dobro je razgranata, a njeno iskorištavanje i izgradnja novih dionica

igra važnu ulogu u multimodalnom transportu. Daljnjim ulaganjem u razvoj prometne

infrastrukture, što se prvenstveno odnosi na željezničku mrežu koja je zastarjela i potrebno

joj je proširenje i obnova, Hrvatska bi mogla steći konkurentsku prednost u

multimodalnom transportu u odnosu na konkurente u susjedstvu.

Kao članica Europske Unije dužna je provoditi određene mjere vezane uz napredak i

poboljšanje usluga u zračnim lukama. Bijelom knjigom određeno je da će do 2050. godine

zračne luke morati biti povezane željezničkom mrežom, što će doprinijeti već spomenutom

razvoju multimodalnog transporta. Europska Unija ima vrlo slične ciljeve i namjere kao

IATA, a odnose se na pojednostavljenje korištenja dokumentacije, povećanje zadovoljstva

korisnika, smanjenje mogućnosti pogrešaka, ali i veće korištenje zračnog prijevoza tereta.

Članstvo u EU sa sobom donosi i određene izazove koji se odnose na sudjelovanje na

jedinstvenom tržištu. Uspostava jedinstvenog tržišta rezultira povećanjem konkurencije na

domaćem tržištu, što će zahtijevati prilagodbe i promjene poslovnih modela unutar

zrakoplovne industrije. Osim izazova, članstvo u Uniji donosi i određene pogodnosti kao

24

što su povećanje prometne potražnje te daljnji razvoj međunarodnog prometa. Sve što je

prethodno navedeno dio je Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske.

Prema Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske glavni problem zračnih luka je

sezonalnost, kada se u sezoni stvaraju uska grla u svim oblicima prometa, uglavnom

uslijed nedostatka kapaciteta. U tom slučaju zračne luke mogu pružiti izlaz i bolju

povezanost. Jasan primjer toga predstavlja dubrovačko područje gdje se u vrijeme ljetne

sezone stvaraju uska grla i na moru i na cestama, a povećanje kapaciteta zračne luke

pomoglo bi pri rješavanju navedenog problema i što se putničkog i teretnog prometa tiče.

Usprkos gotovo zanemarivim količinama tereta prevezenog zračnim putem u Hrvatskoj i u

odnosu na konkurente u okruženju, Hrvatska kao članica IATA-e, sudjeluje u važnim

IATA projektima, a značajne aktivnosti obavlja i kada je u pitanju implementacije

spomenute e-freight tehnologije. Iako je 2008. godine održano predavanje o StB programu,

te primjeni istog programa u Hrvatskoj. Prisutni su bili svi sudionici u kargo procesu među

kojima treba naglasiti tadašnji MZLZ, otpremnike, zrakoplovne prijevoznike, carinike i

IATA-nu podružnicu u Zagrebu (MZLZ, 2015.).

Hrvatska je i potpisnica Montrealske konvencije i protokola, te je ratificirala Pismo

namjere svjetske carinske organizacije. Uspješno je prošla Detaljnu i opću razinu procjene.

Dakle, potencijal je i više no vidljiv, no za sada su ulaganja još uvijek premala da bi došlo

do bitnijih pomaka koji se odnose na poboljšanje uvjeta i povećanje prometa tereta na

hrvatskim zračnim lukama (MPPI, 2015.).

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izdalo je strateški plan za razdoblje od

2016. do 2018. godine unutar kojeg je zračni prijevoz kao i njegov razvoj gotovo u

potpunosti zanemaren i općenito i u odnosu na druge oblike prometa u Hrvatskoj, što će

biti prikazano u nadolazećoj tablici.

25

Tablica 6. Prikaz ulaganja u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske

Postojeći načini ostvarenja

Način ostvarenja Aktivnost/projekt u

državnom proračunu Pokazatelj rezultata Jedinica

Polazna

vrijednost

Ciljana

vrijednost

2016.

Ciljana

vrijednost

2017.

Ciljana

vrijednost

2018.

Ulaganje u željezničku

infrastrukturu kroz projekte

financirane iz fondova EU

T754027 OP Promet Br. završenih projekata Broj 1 8 0 0

Br. ugovora o dodijeli bespovratnih

sredstava Broj 26 30 0 0

Ulaganje u infrastrukturu

vodnih putova i luka unutarnjih

voda kroz projekte financirane

iz fondova EU

T754027 OP Promet

T510051 OP Promet

Br. pripremljenih projekata Broj 1 4 0 0

Br. km. nadziranih unutarnjih vodnih

putova na Savi,Dravi i Dunavu Km 151,5 534,5 0 0

Provedba projekata tehničke

pomoći

T754027 OP Promet

Br. službenika koji je prošao

izobrazbu Broj 29 30 0 0

Organizirana promidžbena događanja Broj 12 14 0 0

Revidirani strateški dokument

„Strategija prometnog razvoja RH

2014-2030.“

Broj 0 1 0 0

Ulaganje u cestovnu i zračnu

infrastrukturu kroz projekte

financirane iz fondova EU

T754027 OP Promet

Izrađena dužina novih cesta Km 0 11 0 0

Područje rekonstruiranog terminala

zračne luke m² 26.000 52.000 0 0

Provedba projekata iz

operativnog programa

„Konkurentnost i kohezija“ u

programskom razdoblju 2014-

2020.

T754039 OP

Konkurentnost i

kohezija, prior.os 7

Povezanost i mobilnost Br. potpisanih ugovora Broj 0 4 6 8

Izvor: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI%202016-2018%20STRAT-PL%2017-12_15.pdf (11.06.2017.)

26

Iako je u samom strateškom planu navedeno da se promet na zračnim lukama neprestano

povećava, što dovodi do stvaranja uskih grla kako je navedeno u Strategiji, Republika

Hrvatska nema namjeru ostvariti veća ulaganja u zračni promet. Jedina investicija koja se

odnosi na zračni promet je sada već izgrađen novi terminal zračne luke Zagreb, dok će se

ostale investicije odnositi samo na ono što je prijeko potrebno kako bi se promet mogao

odvijati na postojećim zračnim lukama. Dakle, predviđena su ulaganja u infrastrukturu

aerodroma i pripadajuću opremu kao i ulaganja u unapređenje zaštite i sigurnosti

aerodroma te prilagođavanje sustava zračnog prometa Republike Hrvatske međunarodnim

standardima (MPPI 2015.). Ono što je pozitivno i vidljivo iz strateškog plana jest

određivanje operacionalizacija mjera Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu

i operacionalizacija mjera Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa kao

prioritetnog cilja kojim će se hrvatsko zrakoplovstvo približiti međunarodnim odredbama i

standardima. Također, rad na očuvanju domaćih zračnih linija koje osiguravaju

pokretljivost stanovništva može se smatrati pozitivnom odredbom plana.

3.2. Analiza zračnog kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb

Zračna luka Zagreb glavna je i najveća luka na području Republike Hrvatske. Glavni je

nositelj cjelokupnog zračnog prometa u zemlji. Otvorena je 20.04.1962. godine te je od

tada upravljana od strane Zračne luke Zagreb d.o.o. Rast kapaciteta prometa kroz godine

doveo je do proširivanja infrastrukture zračne luke u nekoliko navrata kako bi se

omogućilo zadovoljenje potreba korisnika. 2009. godine uslijed konstantnog rasta

potražnje za uslugama aerodroma i povećanjem u prvom redu putničkog prometa, te

nemogućnosti postojećeg terminala da odgovori na potrebe tržišta odlučeno je da će se

izgraditi novi terminal.

Prema podacima preuzetim sa službene stranice Zračne luke Zagreb, nakon održanog

međunarodnog natječaja za koncesiju za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb

pobijedila je grupacija ZAIC Ltd. sastavljena od uglednih međunarodnih tvrtki Aeroports

de Paris Management (ADPM) i Bouygues Bâtiment International (BBI) kojima su se još

dodatno pridružila poduzeća, Marguerite Fund, IFC, TAV Airports i Viadukt. ZAIC Ltd. je

za potrebe realizacije projekta u Republici Hrvatskoj osnovao novu tvrtku Međunarodnu

zračnu luku Zagreb d.d. (MZLZ), na koju su prenijeta prava i obaveze iz Ugovora o

27

koncesiji i koja je 5.12.2013. godine preuzela upravljanje Zračnom lukom Zagreb na

razdoblje koncesije od 30 godina.

Bez obzira na postojeću koncesiju Zračna luka Zagreb d.o.o. i dalje nastavlja s

poslovanjem te je njena funkcija i dalje od izuzetne važnosti, prije svega zbog pružanja

stručne i tehničke pomoći Vladi Republike Hrvatske koja predstavlja davatelja koncesije.

Također još uvijek predstavlja vlasnika postojeće infrastrukture i opreme. U zadatke za

koje je još uvijek zadužena spada i razvoj novih projekata, te zaštita interesa Republike

Hrvatske. Isto tako treba u svakom trenutku biti spremna preuzeti poslovanje ukoliko dođe

do raskida Ugovora o koncesiji, odnosno u onom trenutku kada dođe do njegovog isteka,

kako bi se pružanje aerodromskih usluga neometano nastavilo.

Od ukupno sedam zračnih luka u Hrvatskoj, Zračna luka Zagreb najznačajnija je po pitanju

kargo prijevoza. U toj se zračnoj luci u prosjeku obavi preko 85% cjelokupnog zračnog

kargo prometa Hrvatske. Kako bi se što bolje prikazala važnost zračne luke Zagreb u

prijevozu tereta, u nastavku rada prezentirani su podaci o prevezenim tonama tereta kroz

godine, s naglaskom na razdoblja nakon 2000. godine.

Tablica 7. Prikaz kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb

Godina Kargo promet ZLZ

(t)

Kargo promet

Hrvatske ZL

Udio ZLZ u

kargo prometu

Hrvatske

2001. 7.791 8.997 86,59

2002. 7.347 8.221 89,30

2003. 8.608 8.766 98,19

2004. 8.899 9.891 89,97

2005. 12.492 18.109 68,98

2006. 10.393 13.101 79,32

2007. 12.448 15.150 82,16

2008. 11.966 14.217 84,17

2009. 11.231 13.134 85,17

2010. 9.386 10.713 87,61

Izvor: Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J., Brnjac, N. (2012). Analiza prometa tereta u zračnom

prometu Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja, Zagreb.

Kargo promet u ZLZ od njenog otvorenja do danas neprestano je oscilirao. Završetkom

rata i ponovnim otvaranjem hrvatskih zračnih luka dolazi do ubrzanog rasta prometa tereta

28

na ZLZ. 1993. godine već dolazi do udvostručenja prometa, promet tereta u toj je godini

iznosio 6 232 t, što predstavlja povećanje za nešto manje od 50% u odnosnu na 1992.

godinu. Rast je trajao do 1995. godine, nakon čega ponovo dolazi do opadanja prometa. U

razdoblju od 2001. do 2010. godine ZLZ je ostvarila ukupni kargo promet od 100.561 t, što

je prosječno godišnje 10.056 t. Najmanji opseg prometa ostvaren je u 2001. godini (7.791

t), a najveći 2005. godine (12.492) (Drljača, 2012). Udio ZLZ u kargo prometu Hrvatske,

za navedeno razdoblje, bit će prikazan u tablici.

Tablica 8. Prikaz kretanja količina tereta na ZLZ

GODINA TERETNI PROMET (t)

2001. 7.791

2002. 7.347

2003. 8.608

2004. 8.899

2005. 12.492

2006. 10.393

2007. 12.448

2008. 11.966

2009. 11.231

2010. 9.386

2011. 9.450

2012. 9.494

2013. 9.206

2014. 8.855

2015. 9.225

2016. 10.074

Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika (17.06.2017.)

U godinama prije početka gospodarske krize i recesije u Zagrebačkoj zračnoj luci ostvaren

je značajan promet tereta, da bi nakon 2007. godine došlo do njegovog pada upravo uslijed

krize i recesije koja, kako je već nekoliko puta u radu naglašeno, pogodila čitavo svjetsko

gospodarstvo. Navedeni je pad tijekom godina bio postepen, a najniži promet u godinama

nakon 2010. ostvaren je u 2014. godini, kada je iznosio svega 8.855 t prevezenog tereta. U

odnosu na 2005. godinu, pad je u 2014. godini iznosio oko 30%. Iste godine, 2014.

Hrvatsko gospodarstvo bilo je obilježeno padom bruto domaćeg proizvoda (BDP),

zadržavanjem kreditnog rejtinga, smanjenjem broja zaposlenih, nedovoljnom

investicijskom aktivnosti privatnog sektora, fiskalnom konsolidacijom, stabilnosti tečaja

29

kune, rastom prihoda od turizma, vladinim mjerama za razduživanje građana, smanjenjem

poreza na dohodak i tako dalje. Sve navedeno utjecalo je na rast kargo prometa u 2015.

godini. U 2015. godini dolazi do ponovnog rasta kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb, kao

i u 2016. godini. Pretpostavlja se da će nastaviti rasti i u narednim godinama te dosegnuti

razinu koja je ostvarena u godinama prije krize i višu (MZLZ, 2017).

Promatrajući kargo prijevoz na ZLZ u razdoblju od 2007. do 2017. godine po mjesecima,

može se zaključiti da se većina prijevoza tereta obavlja tijekom ljetnih mjeseci. Navedeni

trend proteže se kroz čitavo promatrano razdoblje, a glavni uzrok tome je povećanje broja

letova u ljetnim mjesecima temeljem povećane potražnje. U prvom tromjesečju 2017.

godine vidljiv je nastavak trenda rasta zračnog kargo prijevoza, da bi u travnju i svibnju

došlo do pada. Da li će se trend rasta nastaviti i u 2017. godini, kako predviđaju stručnjaci,

vrijeme će pokazati (MZLZ, 2017.).

30

Tablica 9. Prikaz kretanja količine robe kroz godine na MZLZ

Mjesec 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Siječanj 965 829 748 761 653 608 681 629 657 694 753

Veljača 919 1.003 852 769 612 600 721 683 626 787 843

Ožujak 1.096 1.035 1.039 988 757 931 738 759 772 792 950

Travanj 1.057 1.077 959 780 713 714 703 787 807 849 792

Svibanj 1.024 1.031 981 878 851 789 778 824 740 902 855

Lipanj 992 1.115 993 804 720 716 821 785 701 906

Srpanj 1.093 1.105 1.026 813 843 855 839 753 864 780

Kolovoz 1.034 918 795 764 1.123 762 539 618 677 809

Rujan 1.045 981 955 670 888 828 837 734 786 930

Listopad 1.127 933 931 728 774 809 792 769 810 898

Studeni 1.030 935 936 715 737 740 836 777 843 884

Prosinac 1.066 944 1.016 716 779 1.142 912 727 942 843

UKUPNO 12.448 11.966 11.231 9.385 9.450 9.494 9.206 8.855 9.225 10.074 4.204

Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika (11.06.2017.)

31

Na slijedećem grafikonu prikazan je trend kretanja robe i pošte na ZLZ, kako bi se što

bolje predočilo stanje. Dani grafikon dodatno potvrđuje prethodno navedeno. Na njemu se

može uočiti značajan rast u 2007. godini od gotovo 20%, pad u 2010. godini, te kao što je

bilo navedeno značajniji rast u 2016. godini od gotovo 10%.

Grafikon 1. Trend kretanja robe i pošte

Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika (11.06.2017.)

Tablica 10. Prikaz domaćeg i međunarodnog prometa na ZLZ

GODINA PREVEZENI TERET (t)

MEĐUNARODNI PRIJEVOZ DOMAĆI PRIJEVOZ

2011. 2.230 1.117

2012. 2.612 955

2013. 2.504 742

2014. 2.376 719

2015. 2.112 620

Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika (10.06.2017.)

Iz dane tablice i podataka preuzetih sa DZS moguće je utvrditi da je u promatranom

razdoblju međunarodni prijevoz robe konstantno viši nego kada je riječ o unutarnjem,

odnosno domaćem prijevozu tereta i to pretežito za više od 50% u svakoj od promatranih

godina. Dakle ZLZ je definitivno određena kao međunarodna zračna luka.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Postotak 0 19,77 -3,87 -6,14 -16,6 0,68 0,47 -3,03 -3,81 4,18 9,2

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

PO

STO

TAK

32

Tablica 10., pokazuje da, u istraživanom razdoblju od 2001. do 2010. godine, prosječna

količina kargo prometa u međunarodnom prometu iznosila je 7.520 t. Ostvaren je

transferni promet od 455 tona što je 0,61% ukupnog međunarodnog prometa. To znači da

ZLZ trenutno nije regionalno čvorište (hub) zračnog kargo prometa jugoistočne Europe.

Od ukupnog međunarodnog Cargo prometa ZLZ u istraživanom razdoblju 52.497 tona ili

70,23% ostvareno je u dolasku, odnosno uvozu dok je 22.248 tona ili 29,77% ostvareno u

odlasku odnosno izvozu. To ujedno potvrđuje i uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva te

slabu konkurentnost (Drljača, 2012).

Tablica 11. Prikaz dolaska, odlaska u transfera tereta na ZLZ

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Dolazak 3.345 3.038 4.248 4.379 7.644 5.174 6.938 6.680 6.199 4.852

Odlazak 1.768 1.976 2.142 2.213 2.257 2.143 2.365 2.488 2.635 2.261

Transfer 93 58 51 58 42 43 36 34 28 12

Ukupno: 5.206 5.072 6.441 6.650 9.943 7.360 9.339 9.202 8.862 7.125

Izvor: Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J., Brnjac, N. (2012). Analiza prometa tereta u zračnom

prometu Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja, Zagreb.

U domaćem prometu ZLZ je u istom razdoblju 2001. do 2010. godine, ostvarila promet od

14.127 tona ili prosječno godišnje 1.413 tona. Indikativno je da je u okviru toga u odlasku

sa ZLZ ostvareno 13.428 tona ili 95,05% dok je u dolasku ostvaren promet od 699 tona ili

4,95%. To znači da domaći kargo promet s drugih sedam međunarodnih zračnih luka

prema ZLZ u istraživanom razdoblju iznosi prosječno 4,95% dok se 95,05% Cargo

domaćeg prometa u Hrvatskoj odvija iz ZLZ prema drugim zračnim lukama, posebice

Dubrovniku i Splitu (Drljača,Pašagić Škrinjar, Brnjac, 2012).

Tablica 12. Prikaz dolazaka i odlazaka tereta na ZLZ

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009 2010.

Dolazak 59 51 50 54 63 58 79 112 101 72

Odlazak 1.348 1.095 1.154 1.261 1.498 1.643 1.833 1.535 1.102 959

Ukupno: 1.407 1.146 1.204 1.315 1.561 1.701 1.912 1.647 1.203 1.031

33

Izvor: Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J., Brnjac, N. Analiza prometa tereta u zračnom prometu

Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja, Zagreb, 2012.

Iz svih danih podataka moguće je zaključiti da je Zračna luka Zagreb zaista najvažnija

Hrvatska zračna luka međunarodnog karaktera, te predstavlja nositelja zračnog kargo

prijevoza u Hrvatskoj.

3.3. Promet u ostalim zračnim lukama u Republici Hrvatskoj

Da bi bilo moguće govoriti o budućnosti zračnog kargo prijevoza u Republici Hrvatskoj

potrebno je provesti analizu prometa i na drugim zračnim lukama.

Zračna luka Zadar osnovana je 1968. Godine te je značajna Hrvatska zračna luka i to

prvenstveno za putnički promet. Specifična je u svom djelovanju zbog smještaja uzletno-

slijetne staze koja omogućava slijetanje zrakoplova u svim vremenskim uvjetima.

Predstavlja matičnu luku za vatrogasne zrakoplove, a specijalizirana je i za njihov prihvat i

održavanje. Također, predstavlja i bazu hrvatskog ratnog zrakoplovstva unutar koje je

osigurana izobrazba i trening profesionalnih pilota. 2007. godine dolazi do proširenja

postojećeg terminala uslijed povećane potražnje za aerodromskim uslugama i povećanja

broja letova. Većinskim dijelom nalazi se u vlasništvu Republike Hrvatske.

Prijevoz robe u zadarskoj zračnoj luci nije od prevelike važnosti kada govorimo o

ukupnom prijevozu robe na razini cjelokupne zemlje. U 2015. godini u zadarskoj je

zračnoj luci prevezeno ukupno 12.790 kilograma tereta, dok je u 2016. godini ostvaren

značajan rast, te je prevezeno 26.450 kilograma tereta (Zračna luka Zadar, N/A). Udio

prometa tereta zračne luke Zadar u ukupnom prometu tereta Hrvatske u 2015. godini iznosi

svega 0,00047%, dakle govorimo o zaista malenom udjelu. U usporedbi sa Zagrebačkom

zračnom lukom, Zadar ostvaruje udio od 0,14%. Promet tereta se u zadarskoj zračnoj luci

uglavnom odvija unutar ljetnih mjeseci, kao što je slučaj i sa većinom ostalih zračnih luka

u Hrvatskoj. Izuzetak navedenog predstavlja prosinac 2016. godine kada je prevezeno

18.500 kg tereta.

Putnički prijevoz u zračnoj luci Zadar rastao je tijekom prethodne dvije godine. Tako je u

2015. godini iznosio 487.652, a u 2016. godini porastao je na 520.226 putnika (Zračna luka

34

Zadar, N/A). Također se i ovdje primjećuje povećanje intenzivnosti prometa putnika u

ljetnim mjesecima, pošto je turizam glavna grana gospodarstva koja generira događaje u

prometu Republike Hrvatske. Udio prometa putnika Zračne luke Zadar u ukupnom

prometu putnika Hrvatske za 2015. godinu iznosio je 25,41%.

Tablica 13. Prikaz robnog i putničkog prometa u Zračnoj luci Zadar

TERET(kg) PUTNICI

2015. 2016. 2015. 2016.

Siječanj 0 0 2.021 1.606

Veljača 0 0 1.888 1.574

Ožujak 2.095 0 4.928 2.271

Travanj 1.543 3.100 43.921 42.536

Svibanj 4.017 1.765 59.322 62.053

Lipanj 1.092 567 68.568 69.587

Srpanj 715 256 83.998 96.681

Kolovoz 1.248 1.550 96.033 101.920

Rujan 798 696 69.738 71.259

Listopad 1.279 8 51.398 60.333

Studeni 4 8 4.608 8.310

Prosinac 0 18.500 1.229 2.096

UKUPNO 12.791 26.450 487.652 520.226

Izvor: http://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa (20.06.2017.)

Zračna luka Dubrovnik nalazi se na samom jugu Hrvatske i važna je luka za povezivanje

juga sa ostatkom zemlje. Njezina važnost ogleda se i u međunarodnom prijevozu putnika.

Povijest zračne luke možemo promatrati od daleke 1936. godine, koju označavamo kao

početak zračnog prometa u naselju Gruda u Konavlima. 1960. godine započela je gradnja

nove zračne luke na današnjoj lokaciji, a za promet je otvorena 1962. godine. Do

Domovinskog rata zračna luka neprestano je unapređivana i proširivana, da bi u ratu bila u

potpunosti devastirana i opljačkana. Nakon rata provedena je rekonstrukcija zračne luke i

njena obnova, da bi danas zračna luka Dubrovnik bila jedna od suvremenih zračnih luka i u

pogledu infrastrukture i tehnologije (Zračna luka Dubrovnik, N/A).

Prema količini prometa koji se odvija u zračnoj luci Dubrovnik ona spada pod drugu

najvažniju luku u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba. Promet tereta promatran u kilogramima u

35

2015. godini iznosi 256.111, a u 2016. godini dolazi do njegovog pada te iznosi 224.332

kg. Usporedno sa Zagrebačkom zračnom lukom, Dubrovnik ostvaruje udio od 2,78% u

prometu tereta, dok njegov udio u ukupnom prometu tereta Republike Hrvatske iznosi

0,01% (Zračna luka Dubrovnik, N/A).

Promatra li se promet putnika u Dubrovačkoj zračnoj luci, uočava se da je najznačajniji

međunarodni prijevoz koji je u 2015. godini iznosio 1.442.970 putnika, a broj putnika na

domaćem letu bio je 236.541. Dakle, u 2015. godini približno 86% prometa putnika

otpadalo je na međunarodni prijevoz. Ista je situacija bila i u 2016. godini kada je broj

putnika u međunarodnom prijevozu iznosio 1.727.832, a u domaćem 249.473 (Zračna luka

Dubrovnik, N/A). Može se zaključiti da je zračna luka Dubrovnik međunarodna zračna

luka.

Kao i u slučaju Zračne luke Zadar i kod Dubrovnika vidimo porast teretnog i putničkog

prometa u ljetnim mjesecima. Razlog je isti, a odnosi se na turizam, naime, tijekom ljetnih

mjeseci, odnosno od svibnja do rujna intenzivira se međunarodni prijevoz putnika, dok je u

ostalim mjesecima domaći putnički promet viši od međunarodnog.

36

Tablica 14. Promet tereta i putnika u Zračnoj luci Dubrovnik

TERET (kg) PUTNICI

2015. 2016. 2015. 2016.

Siječanj 17.096 13.812 15.197 15.220

Veljača 16.305 14.159 13.367 22.299

Ožujak 17.908 15.209 23.871 41.408

Travanj 19.568 17.197 89.734 93.911

Svibanj 25.435 19.506 195.934 211.092

Lipanj 26.934 22.916 243.318 286.588

Srpanj 27.286 29.583 326.576 380.443

Kolovoz 27.266 23.950 333.481 375.840

Rujan 24.308 20.530 252.204 294.362

Listopad 20.832 16.806 147.185 200.934

Studeni 15.596 15.790 20.574 24.200

Prosinac 17.577 14.875 18.070 22.008

UKUPNO: 256.111 224.332 1.679.511 1.977.305

Izvor: http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/2014-10-27-10-40-47/statistika (20.06.2017.)

Zračna luka Rijeka smještena je u mjestu Omišalj na otoku Krku. Otvorena je za promet

1970. godine i od tada su učinjeni brojni napori za njeno unaprjeđenje. Danas je

registrirana za putnički i robni promet, iako robni promet u istoj nije zastupljen i ne obavlja

se. Može prihvatiti sve vrste zrakoplova, te je omogućeno i dnevno i noćno slijetanje.

Tablica 15. Promet putnika u Zračnoj luci Rijeka

Godina Promet putnika

2010. 61 855

2011. 84 713

2012. 77 082

2013. 142 975

2014. 106 235

2015. 139 718

2016. 145 297 Izvor: http://www.rijeka-airport.hr/statistika.asp (20.06.2017.)

Unazad nekoliko godina luka Rijeka bilježi rast putničkog prometa, iako u usporedbi s

ostalim lukama riječ je o slabijem prometu. 2010. godine ukupan broj putnika u zračnoj

luci Rijeka iznosio je 61.855 putnika, da bi u 2016. godini taj broj narastao na 145.297

putnika, što predstavlja povećanje od 117,4%. Udio riječkog prometa putnika u ukupnom

37

prometu putnika u Hrvatskoj za 2015. godinu je 7,28%. I u zračnoj luci Rijeka vidljiv je

porast prometa putnika u ljetnim mjesecima što je opet posljedica turističke sezone na

Jadranu.

Zračna luka Pula glavna je zračna luka Istarske županije i važna je zračna luka Hrvatske.

Prvi zrakoplov uzletio je 1911. godine sa pulskog aerodroma, a nakon toga slijedi

kontinuiran razvoj zračne luke koji je nastavljen sve do Domovinskog rata. U početku je

zračna luka Pula trebala biti namijenjena vojnom zrakoplovstvu, no vrlo je brzo zbog

svojih potencijala prenamijenjena u civilnu zračnu luku. U spomenutim ratnim godinama

dolazi do potpune stagnacije prometa koji se obnavlja nakon 1999. godine. Posljednjih

godina mijenja se struktura putnika i zračnih prijevoznika u zračnoj luci, ali ono što je

važnije dolazi do rasta prometa. U zračnoj luci Pula također se ne obavlja promet tereta,

već samo putnički promet (Zračna luka Pula, N/A). U razdoblju od 2007. do 2015. godine

broj putnika u zračnoj luci gotovo stagnira i uglavnom se kreće oko brojke od 350 000

putnika, značajniji rast odvio se u 2016. godini kada je broj putnika iznosio 427 753

putnika. Udio putničkog prometa u Zračnoj luci Pula u ukupnom prometu putnika na razini

Republike Hrvatske iznosi 18,33% za 2015. godinu. Naravno i kod Pule je slučaj rasta

broja putnika za vrijeme ljeta.

Tablica 16. Promet putnika u Zračnoj luci Pula

Godina Putnici

2007. 370.261

2008. 381.680

2009. 306.993

2010. 324.027

2011. 352.829

2012. 367.445

2013. 354.111

2014. 375.322

2015. 351.658

2016. 427.753

Izvor: http://www.airport-pula.hr/default.aspx?id=27 (20.06.2017.)

Zračna luka Split prometuje od 1966. godine. Nalazi se u središtu dalmatinske regije, te je

važna za povezivanje Dalmacije sa ostatkom zemlje, ali i okolnih otoka poput Brača,

38

Hvara, Šolte i drugih. Radi se o luci koja je druga po veličini u Hrvatskoj što se prometa

putnika tiče, nalazi se odmah iza Zagreba. Razvoj splitske zračne luke od njenog otvaranja

tekao je vrlo brzo sve do srpske agresije. Zračna luka nakon rata otvara se već 1992.

godine. Promet putnika u prvim poslijeratnim godinama bio je izuzetno slab, ali je

značajan bio robni i vojni promet koji se odvijao u luci. Po završetku rata i godinama

nakon dolazi do jačeg razvoja civilnog zrakoplovstva, te splitska zračna luka u posljednjem

desetljeću, zahvaljujući turizmu bilježi konstantan rast prometa. Uz neprestan rad na

poboljšanju pružanja usluga i povećanju kvalitete, radi se i na nabavi suvremenije opreme

zbog daljnjih prognoza o rastu prometa (Zračna luka Split, N/A). Zračna luka Split ima i

vlastitu kargo službu, s potrebnim međunarodnim licencama, koja prihvaća i otprema

robne pošiljke poduzeća i privatnih osoba u domaćem i međunarodnom prometu što ih

prevoze zrakoplovi i kamioni avio prijevoznika. Zatim, obavlja i usluge otpremništva,

manipulacije i skladištenja roba u skladištu robne službe koje je u međunarodnom prometu

pod carinskim nadzorom. Sve je to moguće obaviti i zbog kvalitetnih telekomunikacijskih

veza između Zračne luke i drugih zračnih luka i avio kompanija (Zračna luka Split, N/A).

Što se tiče statističkih podataka o kargo prijevozu u splitskoj zračnoj luci na njenim

službenim stranicama nema podataka. Podaci navedeni u tablici o kargo prometu u luci

preuzeti su sa službenih stranica Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA). Iz

tih podataka vidljivo je da u Zračnoj luci Split u posljednje tri godine dolazi do pada kargo

prometa.

Tablica 17. Promet roba i putnika u Zračnoj luci Split

Godina Putnici Roba (kg)

2013. 1 581 734 0

2014. 1 752 657 17 458

2015. 1 955 400 18 341

2016. 2 289 987 15 204 Izvor:

http://www.splitairport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&la

ng=hr (20.06.2017.)

Zračna luka Osijek jedna je od sedam hrvatskih zračnih luka i jedina je smještena na istoku

zemlje, odakle proizlazi njena važnost. Otvorena je 1980. godine te predstavlja najmlađu

zračnu luku u Hrvatskoj. Za razliku od ostalih zračnih luka, Osijek bilježi u prvim

godinama novog stoljeća vrlo malen broj putnika, 2001. godine taj je broj iznosio svega

39

1.009 putnika, da bi u godinama nakon krize došlo do značajnog rasta broja putnika u

zračnoj luci Osijek, a rast započinje 2008. godinom kada je broj putnika iznosio 14.658

putnika. U narednim godinama dolazi do povećanja broja putnika pa u 2016. godini Zračna

luka Osijek broji 30.605 putnika. Ono što je važno naglasiti je da je Zračna luka Osijek

jedina hrvatska luka koja je prvenstveno orijentirana na kargo promet. U luci je

omogućeno slijetanje zrakoplova tipa IL76, koje smo već u prethodnom dijelu rada

spomenuli kao zrakoplove koji predstavljaju problem u većini zemalja Europske Unije

zbog buke koju stvaraju. Opsluživanjem takvih zrakoplova Osijek je stekao komparativnu

prednost u odnosu na ostale europske aerodrome. Samo u 2015. godini u Zračnoj luci

Osijek prevezeno je 37.000 kg tereta.

40

4. ISTRAŽIVANJE ZRAČNOG KARGO PRIJEVOZA U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Nastanak aviokompanije Lufthansa vezan je uz 1917. godinu kada je osnovan prvi

zrakoplovni špediter u Njemačkoj zračnoj povijesti. Bio je to Deutsche Luftreederei

(DLR). Navedeni prijevoznik u početku svog poslovanja obavljao je transport novina na

relaciji Berlin – Weimar, a od 1919. godine opisu posla dodaje i prijevoz pošte. 1926.

godine osnovana je Luft Hansa, zrakoplovna tvrtka prethodnica danas jedne od vodećih

aviokompanija u svijetu Lufthanse. U prvoj godini rada Luft Hansa isporučila je 258 tona

tereta zračnim putem, a dvije godine kasnije svoje je usluge prijevoza počela nuditi velikim

europskim gradovima poput Londona i Pariza (lufthansa.com). Brz razvoj zaustavlja Drugi

svjetski rat, a zrakoplovi su u to doba uglavnom služili za prijevoz streljiva, materijala,

hrane i ranjenih. U poslijeratnim godinama, nakon 1955. godine novoosnovana kompanija

Lufthansa uspjela je osigurati čvrstu poziciju u prijevozu tereta zrakom, te je do 1969.

godine bila vodeća aviokompanija u zračnom kargo prijevozu. 1927. godine čelnici

aviokompanije pomno ulažu u infrastrukturu u zraku i na tlu. Iste godine započinju rad s

najvećim svjetskim teretnim avionom Boeing 747F, a godinu dana ranije izrađen je

Lufthansin vlastiti teretni terminal u zračnoj luci John F. Kennedy u New Yorku. Godine

1982. Lufthansa Cargo otvorio je najsuvremeniji kargo centar u zračnoj luci Frankfurt.

Najznačajnija povijesna točka aviokompanije je komercijalni let od Frnakfurta do New

Yorka, 1972. godine koji je prevozio cijeli proizvodni pogon od 25 kompjuteriziranih,

kružnih strojeva za paltenje i težio je 73 tone. Boeing 747F imao je kapacitet od oko 100

tona u teretnoj opremi s volumenom od 650 četvornih metara. Jumbo jet dugačak je 71 m,

s krilnim poljem od 60 metara. Njegova najveća masa za polijetanje iznosila je 363 tona, a

sva četiri motora isporučivala su potisak od 233,52 kN. 1972. godina označila je

redefiniranje zračnog kargo prometa.

Zahvaljujući stručnom vodstvu, njihovim znanjima i vještinama te sposobnosti

sagledavanja budućih događaja i potreba zračnog kargo prometa Lufthansa danas ostaje

vodeća svjetska aviokompanija. Danas, Lufthansa Group čini portfelj tvrtki koji se sastoji

od čvorišnih zrakoplovnih tvrtki, zrakoplovnih tvrtki od točke do točke i zrakoplovnih

usluga. Kombinacija poslovnih segmenata čini Lufthansa grupu globalno jedinstvenom

zrakoplovnom grupom čiji integrirani lanac vrijednosti ne samo da pruža financijske

sinergije, nego i stavlja u nadređeni položaj nad svojim konkurentima u smislu znanja.

41

Lufthansa grupa je globalna zrakoplovna grupa s ukupno 540 podružnica i udjela u

investicijskim fondovima, koji su u financijskoj godini 2015. godine organizirani u grupu

putničkih zrakoplova, logistiku, MRO, Catering i ostale poslovne segmente. Svi segmenti

zauzimaju vodeću poziciju na svojim tržištima. Putnički prijevoz je najveći poslovni

segment u Lufthansa grupi. Putnička zrakoplovna grupa obuhvaća zrakoplovne tvrtke

Lufthansa Passenger Airlines (uključujući Germanwings i Eurowings), SWISS i Austrian

Airlines. Interesi vlasničkih vrijednosnica u Brussels Airlinesu i SunExpressu strateški su

dodatci portfelja. Servisne tvrtke, koje su vodeće na svjetskom tržištu, jačaju

LufthansaGroup tako što aktivno iskorištavaju mogućnosti rasta u segmentima Cargo,

MRO, Catering i financijske usluge. Lufthansa Group članica je Star Alliance, vodeće

svjetske zrakoplovne alijanse osnovane 1997. godine.

Lufthansa Cargo je logistički stručnjak unutar Lufthansa grupe i vodeći je europski kargo

prijevoznik. Kargo flota sastoji se od dvanaest Boeing MD11Fs i pet B777F. Fokus

poslovanja Lufthansa Cargo leži u zračnom prijevozu od zračne luke do zračne luke.

Njegov portfelj proizvoda obuhvaća standardne i ekspresne pošiljke, kao i visoko

specijalizirane proizvode. To uključuje prijevoz životinja, vrijednih tereta, pošte i opasnih

tvari, kao i rastući sektor temperaturno osjetljivih proizvoda. Tvrtka ima specijaliziranu

infrastrukturu u zračnoj luci Frankfurta za rukovanje ovim osjetljivim proizvodima, kao što

su Frankfurt Animal Lounge ili Lufthansa Cargo Cool Center. Lufthansa Cargo prodaje

svoje kapacitete na vlastitim teretnim i charter teretnim zrakoplovima, zajedno s trbušnim

kapacitetima na putničkim zrakoplovima kojima upravlja Lufthansa Passenger Airlines,

Austrian Airlines i Eurowings dugo letne letove. Sveukupno, Lufthansa Cargo nudi veze s

više od 300 destinacija u oko 100 zemalja.

Lufthansa Cargo uspješno je završila integraciju pet B777F zrakoplova. Isti model

karakterizira niža potrošnja goriva, velik raspon i izvanredna pouzdanost. Veličina flote

MD-11F smanjila se za dva, na dvanaest aktivnih zrakoplova, s obzirom na kretanja na

tržištu. Freight centar u Frankfurtu kontinuirano se modernizira. To uključuje širenje

kapaciteta i daljnje poboljšanje cjelokupne infrastrukture hladnog centra. Također se

razvija koncept za modularnu obnovu logističkog centra. U narednim godinama tvrtka

namjerava digitalizirati svoje odnose sa svim sudionicima u transportnom lancu, od

rezervacija do isporuka. Dugoročno, korisnici će imati koristi od veće transparentnosti,

42

veće brzine, bolje kvalitete i fleksibilnosti, kao i veće učinkovitosti. Lufthansa Cargo ima

za cilj dodatno pojednostaviti i automatizirati zrakoplovne procese i održivo smanjiti

jedinične troškove. To zahtijeva modernizaciju flote zrakoplova, učinkovitu zemaljsku

infrastrukturu i digitalizaciju procesa. Slično tome, daljnja poboljšanja kvalitete i globalna

partnerstva trebala bi pomoći tvrtki da se osloni na vodeću poziciju u zračnoj industriji.

Lufthansa Cargo predstavila je dva nova proizvoda u 2016. godini koji se mogu rezervirati

samo online. Od kolovoza 2016. Lufthansa Cargo ponudio je "myAirCargo" proizvod koji

privatnim kupcima daje jednostavan način za slanje robe međunarodno zrakom. Tvrtka

organizira kompletan prijevoz od vrata do vrata i, zajedno sa svojim partnerima, brine i za

carinske formalnosti.

Lufthansa Cargo obavlja prijevoz na 300 lokacija u 100 zemalja, kao što je već rečeno.

Svojom flotom prevozi robu na sve kontinente. Iz slike je vidljivo da se najviše tereta

prevozi iz i u regiju Azija – Pacifik koja ima udio od 41,1%, a potom slijedi Sjeverna

Amerika sa udjelom 27,8%, dok najmanji udio ima regija Bliski istok od 2,8%.

Slika 6. Prikaz Lufthansa Kargo odredišta

Izvor: Lufthansa Annual Report 2016.

43

4.1. Pregled postojećih istraživanja

Navodi Drljače, Pašagić-Škrinjar i Brnjac (2012) o snažnom rastu zračnog kargo prometa u

svijetu posljednjih četrdeset godina prikazani su i u ovom diplomskom radu. Navedeni je

rast kroz godine ukazivao na različite oscilacije koje su bile vezane uz događaje u

svjetskom gospodarstvu. Isti autori također navode povezanost zračnog kargo prijevoza sa

kretanjima globalne ekonomije, štoviše govore o zračnom kargo prijevozu kao odrazu

kretanja globalne ekonomije, osobito trgovine. Iz prethodno navedenih podataka u radu

vidljiva je točnost njihovih navoda.

Analizom podataka preuzetih sa Eurostata, Državnog zavoda za statistiku, te Ministarstva

pomorstva, prometa i infrastrukture, potvrđuje se važnost samog zračnog kargo prijevoza u

daljnjem svjetskom razvoju gospodarstva, posebno sektoru trgovine.

Drljača i Bernachhi (2009) iznose temeljne koncepcije sustava upravljanja kvalitetom

Cargo 2000, zajedno sa njegovim ciljevima, prednostima i načinima implementacije.

Navode i potrebu implementacije sustava cargo 2000 u hrvatske zračne luke pri čemu

spominju njegovu važnost i utjecaj na razvoj kargo prometa zemlje, a samim time i

pozitivan utjecaj koji bi se mogao ostvariti na cjelokupno gospodarstvo.

Sennguttuvan (2006) govori o povezanosti i utjecajima procesa globalizacije i liberalizacije

tržišta na razvoj svjetske ekonomije i povezivanju više nego različitih državnih

gospodarstava u veliko globalno selo, prilikom čega glavnu ulogu u povezivanju daje

upravo zračnom prijevozu, kao najbržem i najsigurnijem vidu prijevoza koji nudi

korisnicima brojne benificije. U svom radu Air Cargo: Engine for Economic Growth and

Develpement – A Case Study of Asian Region također spominje neiskorišten potencijal

zračnog kargo prijevoza, kao i njegove mogućnosti daljnjeg rasta i razvoja.

Drljača, Kramarić, Pašagić-Škrinjar (2012) spominju vrijednosni značaj svjetskog kargo

prometa, te navode da u svjetskim relacijama isti nije značajan količinski, što je također

navedeno i potkrijepljeno podacima u radu. Zagreb Airport Cargo City Project rad je iste

skupine autora u kojem je izložena važnost i potreba izgradnje nove zračne luke Zagreb,

kao nositelja zračnog kargo prijevoza u Hrvatskoj, te prednosti koje zračni kagro prijevoz

44

može ostvariti na gospodarstvo cijele zemlje. Navedeno je i da postoje značajne

predispozicije za daljnji razvoj kargo prijevoza u Hrvatskoj i povećanja njegovih udjela u

ukupnom prijevozu tereta za što su potrebne odgovarajuće organizacijske, tehnološke i

infrastrukturne promjene. Infrastrukturne promjene već su započete izgradnjom nove

zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu, a izrađeni su i planovi za stvaranje intermodalnog

okruženja u zemlji.

Drljača (2012) navodi da je zračna luka Zagreb najvažnija zračna luka u Hrvatskoj kada je

riječ o kargo prometu, na njoj se odvija više od 85% cjelokupnog zračnog kargo prometa

zemlje. Iskazuje prednosti i nedostatke luke, te su dane smjernice za potreban razvoj.

Također, naglašava i potencijal zračne luke Zagreb razvoja koje bi zračnu luku pretvorile u

regionalno čvorište zračnog kargo prijevoza.

Drljača i Bernacchi (2008) još jednom ističu povezanost opsega kargo prometa sa bruto

domaćim proizvodom, te vrijednostima uvoza i izvoza, ponovo naglašavajući potrebnost

osmišljavanja strategije razvoja zračnog kargo prometa u Hrvatskoj. Ističu kako se nova

strategija razvoja kargo prometa na zračnoj luci Zagreb mora okrenuti povećanju udjela

kargo prometa u uvozu i to osobito iz regija svijeta koje bilježe veliki rast kargo zračnog

prometa, poput Azijsko-Pacifičke regije i Srednjeg Istoka.

Uspoređujući podatke svih sedam međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj može se utvrditi

značaj zagrebačke zračne luke u pogledu kargo prijevoza, ali i potencijal zračnih luka

poput Osijeka, Dubrovnika i Zadra.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske navodi prednosti i nedostatke zračnog

prometa, namjere njegovog razvoja, te utjecaje članstva u Europskoj Uniji na koncept i

djelovanje zračnog prometa u Hrvatskoj.

Sva navedena istraživanja potvrđuju navode u radu o značaju i važnosti zračnog kargo

prijevoza, kao i njegove prednosti i nedostatke te potencijal.

45

4.2. Metodologija istraživanja

Predmet istraživanja ovog rada je poslovanje Lufthansa Cargo. Prema navedenom

istraživanju postavljeni su i odgovarajući ciljevi koji će se nastojati ostvariti, a odnose se

na:

Informacije vezane uz povijesno poslovanje Lufthansa Cargo.

Podatke o trenutnom poslovanju Lufthansa Cargo.

Poslovanje Lufthansa Cargo u uvjetima gospodarske krize.

Uvjete poslovanja na Međunarodnoj luci Zagreb.

Promjene u poslovanju nakon otvaranja novog terminala zračne luke Zagreb.

Informacije i planove o budućem poslovanju Lufthansa Cargo.

U svrhu dobivanja informacija o funkcioniranju zračnog kargo prijevoza vodećeg

svjetskog avioprijevoznika koristit će se metoda dubinskog intervjua. Intervju predstavlja

jedan od načina putem kojeg dolazimo do informacija temeljem razgovora. Svrha intervjua

uvijek je prikupljanje korisnih informacija koje će unaprijediti znanje o problemu,

prikupljanje opsežnih informacija kojima se nastoji prodrijeti ispod površine problema

(Mejovšek, 2005).

Istraživački intervju je izvanredna i umjetno stvorena situacija koju inicira intervjuer s

ciljem prikupljanja informacija važnih za neki istraživački problem vodeći pritom računa o

znanstvenim zadaćama opisivanja, predviđanja i objašnjavanja (Milas, 2005). Zbog svog

širokog spektra djelovanja koristi se u različite svrhe, kao i u različitim znanostima i

njenim disciplinama, profesijama te ljudskim zanimanjima. Intervju se uvijek vodi s točno

određenim ciljevima i svrhom. Isto je i u slučaju intervjua u ovom diplomskom radu.

Intervju je proveden prema unaprijed određenom planu temeljem kojeg su se gospodinu

Stjepanu Brekalo postavila pitanja koja se vezuju uz poslovanje poduzeća Lufthansa

Cargo. Dubinski intervju s ispitanikom proveden je u prostorijama Zračne luke Franjo

Tuđman te putem elektroničke pošte.

46

4.3. Rezultati istraživanja

U prvoj fazi intervjua bilo je potrebno saznati opis posla i trajanje zaposlenosti, te

postojeća zaduženja i poziciju radnog mjesta unutar organizacijske strukture poduzeća na

što je gospodin Brekalo odgovorio:

„Naziv mog radnog mjesta je prodajni predstavnik (Sales representative). U Lufthansa

grupi sam od 01.02.2000. Do sredine 2005. godine sam radio u putničkom dijelu

Lufthanse i tada prelazim u Lufthasa-u Cargo sa kratkom pauzom od pola godine kada

sam radio u jednoj špediciji. Moj primarni zadatak je prodaja naših usluga špediterima

i povećanje tržišnog udjela u Hrvatskoj. Kontroliram ulazne i izlazne račune, te po

potrebi tražim korekcije. Nadzirem razinu usluge MZLZ-a kao našeg dobavljača usluge

prihavata i otpreme pošiljaka (handling agent). Pregledavam specijalne pošiljke

(opasna dobra, žive životinje, vrijednosne i pokvarljive pošiljke te sl.). Moje radno

mjesto je najviše istureno tržištu i našim strankama. Izvještavam svoje pretpostavljene u

Ljubljani. Slijedeća hijerarhijska razina je regionalna uprava u Budimpešti, a na

najvišoj razini je centrala u Frankfurtu “

Sljedeće pitanje odnosilo se na kratak opis povijesti poslovanja Lufthansa Cargo.

„Lufthansa cargo osnovana je 30.11.1994. godine i u 100%-om je vlasništvu Deutsche

Lufthansa-e AG. U Zagrebu se ured zatvara 2001. godine, a prodaju radi DHL. 2005.

godine Lufthansa ponovo otvara ured u Zagrebu i tako je sve do danas. Svih ovih

godina broj djelatnika se kretao između jedan i tri.“

Druga faza intervjua odnosila se na istraživanje samog poslovanja poduzeća na MZLZ, u

uvjetima gospodarske krize, te na promjene koje su se odvijale u samom poduzeću kao i

njihov utjecaj na poslovanje. Za potrebe rada bilo je bitno u ovoj fazi istražiti i promjene

koje su se odvijale prilikom otvaranja novog terminala zračne luke, gospodin Brekalo je

odgovorio sljedeće:

„Najveće izazove poslovanju predstavljaju monopolistički položaj MZLZ-a,

neadekvatna i nedostatna infrastruktura kao i oprema potrebna za današnji, suvremeni

način i obujam poslovanja, poglavito u vrijeme vršnih opterećenja. To se gotovo

svakodnevno potvrđuje u praksi. Kao i na večinu gospodarskih subjekata, kriza je

utjecala i na naše poslovanje. Zahvaljujući dobrom vođenju tvrtke, krizu 2009. godine

nismo jako osjetili. Suficit kapaciteta riješen je privremenim prizemljavanjem i

47

konzerviranjem nekoliko teretnih zrakoplova, dok je deficit prihoda djelomično

kompenziran smanjenjem plaća managementa. Plaće radnika nisu se smanjivale. Već

2010. godine Lufthansa Cargo bilježi rekordno dobru godinu i sve navedene mjere su

opozvane. Trend rasta nastavio se i narednih godina. Pitanje koje se odnosi na

promjene u poduzeću obuhvaćaju pripajanje Austrian Airlines-a. Na našu veliku sreću,

itegracija Austrian Airlines-a je protekla bez spomena vrijednih koplikacija. Priprema

je odrađena studiozno i profesionalno, pa je sve proteko bez poteškoća. U Zagrebu se

najviše razgovaralo o integraciji osoblja iz Austrian Airlinesa. U konačnici, jedan

kolega je iz redova Austrian Airlinesa je prešao u Plivu i zadužen je za transport, a

drugi kolega se pridružio meni. Dobili smo povećanje broja destinacija i kapaciteta i

pozitivno smo gledali na to. Što se tiče otvaranje novog terminala, ono nije pomoglo

robnom prometu na MZLZ-u. Udaljenost od skladišta do parkiranih mjesta zrakoplova

je povećana, što ugrožava temperaturno osjetljive pošiljke u malo ekstremnijim

vremenskim uvjetima. Prometnica koja povezuje skladište i stajanku zrakoplova se križa

s prometnicom koju koristi Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Kako na tom križanju

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ima prednost osiguranu rampom koja može ostati

zatvorena i duže od pola sata, pošiljke mogu kasniti na zrakoplov što znači i kašnjenje

čitavog leta, a bilo je i slučajeva da se zbog nedostatka vremena pošiljke nisu stigle

utovariti na zrakoplov te su morale biti vraćene u skladište. Općenito se stječe dojam da

je fokus koncesionara na putničkom dijelu, dok robni promet pomalo trpi.“

Treći dio dubinskog intervjua odnosio se na istraživanja o vrstama i količinama robe koje

se najčešće prevoze, kao i pitanje u koje se zemlje najčešće roba prevozi.

„Ovdje mogu govoriti samo o javno dostupnim podacima. U 2016. godini LCAG je

prevezla preko 1.600.000.000 tona tereta na više od 300 destinacija u 100-ak zemalja

širom svijeta i pritom ostvarila promet od 2.084.000.000 EUR. Najviše prevozimo:

kalupe za staklo (SAD)

sirovine i proizvodi farmaceutske industrije (SAD, Izrael i Indija)

biološki uzorci (Švicarska, Belgija, Njemačka, Francuska i Nizozemska)

vrijednosne pošiljke (Velika Britanija, Njemačka, Švicarska, Austrija i Španjolska).

Slijedeći dio istraživanja govori o komentaru vodećeg stručnjaka u području zračnog kargo

prijevoza da Lufthansa nije konkurentna iz Zagreba, gospodin Brekalo rekao je:

48

„Pravi razlog zna samo osoba koja je to rekla. Meni kao jedini razlog pada na pamet

nepoznavanje ili ignoriranje činjenica. Kao i svaki lanac, tako i avionski transportni

lanac se sastoji od proizvođača/izvoznika, špeditera, aerodroma i zrakoplovnih

kompanija. U Hrvatskoj postoji cijeli niz vrhunskih proizvođača/izvoznika, špeditera i

zrakoplovnih kompanija. Nikoga od ta tri čimbenika ne vidim kao najslabiju kariku u

lancu. Možda se davanje zračne luke u koncesiju može protumačiti kao signal koliko je

dotadašnja uprava bila uspješna u svom poslu. Nažalost, već dugo vremena puno

zračnih pošiljaka zaobilazi MZLZ i vozi se kamionima na zračne luke u susjednim

državama. Ulaskom u EU taj trend je još više pojačan. Izvoznici, uvoznici i špediteri se

slažu da na aerodromima u susjedstvu (u zemljama članicama EU) dobivaju bolju

uslugu uz niže troškove nego na MZLZ-a, a neke zrakoplovne kompanije čak nude

prijevoz svojim kamionima od proizvođača do tih zračnih luka ili povratno, do uvoznika

uz uštede za sve involvirane. Obilazak i usporedba skladišta i cijena usluga MZLZ-a i

npr. Brnika bili bi vjerojatno jasniji pokazatelj od svega navedenog.“

Posljednje se pitanje odnosilo na budućnost poslovanja Lufthansa Cargo, gospodin Brekalo

kratko je odgovorio:

„Lufthansa Cargo želi ostati vodeća kompanija u segment inovacija i širenja palete

usluga u zračnom prometu uz ekonomski, ekološki i socijalno odgovorno ponašanje.“

4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja

Glavno ograničenje ovog istraživanja odnosi se na činjenicu da je ispitanik zaposlen u

jednom zrakoplovnom poduzeću, te nema uvida u poslovanje ostalih poduzeća koja u

Hrvatskoj obavljaju zračni kargo prijevoz. Drugo ograničenje veže se uz subjektivnost

ispitanika koja se temelji na dugogodišnjoj zaposlenosti u poduzeću. Treće ograničenje

vezano je uz mali broj ispitanika, odnosno istraživanje je provedeno na temelju razgovora

sa jednom čelnom osobom zrakoplovnog poduzeća koje obavlja kargo prijevoz.

Prilikom obavljanja dubinskog intervjua kao metode istraživanja bilo je potrebno provesti

odgovarajuću pripremu ispitivača i ispitanika kako bi rezultati istraživanja mogli dovesti

do potrebnih zaključaka za potrebe rada.

49

Bez obzira na navedena ograničenja istraživanja, njegovi rezultati omogućavaju nam

dobivanje uvida u poslovanje poduzeća koje obavlja kargo prijevoz, te olakšavaju

shvaćanje koje imaju određeni vanjski utjecaji na poslovanje poduzeća.

Preporuke za buduća istraživanja odnose se na njegovo proširenje na veći broj ispitanika u

smislu zaposlenika različitih zrakoplovnih prijevoznika koji obavljaju zračni kargo

prijevoz, te njegovo moguće proširenje na istraživanje koje bi obuhvatilo namjere i buduću

strategiju razvoja zračnog prijevoza općenito s naglaskom na kargo prijevoz, a unutar

kojeg bi sudjelovale institucije za to odgovorne u našoj zemlji.

50

5. ZAKLJUČAK

Općenito se može zaključiti da u zračnom prijevozu postoji još mjesta za napredak. To je

vrsta prijevoza koja donosi brojne prednosti njegovim korisnicima, iako je uvelike odraz

gospodarskih kretanja u svijetu. Daljnjim naporima i ulaganjima i razvojem potrebnih

sadržaja organizacija poput IATA već spomenuti napredak zračnog prijevoza je

zagarantiran. Razvoj zračnog prometa može imati značajan pozitivan utjecaj na

gospodarstvo pojedine zemlje, a pozitivni učinci, kada govorimo o kargo prijevozu

najvidljiviji su u sektoru međunarodne razmjene.

Republika Hrvatska ima ogroman potencijal kada je u pitanju zračni prijevoz općenito.

Sedam zračnih luka koje se nalaze na teritoriju zemlje potvrđuju prethodno navedeno.

Potencijal je prepoznat i od strane vladajućih, no zbog navedenih problema od kojih je

glavna bila gospodarska kriza nedostaju potrebna ulaganja u infrastrukturu zračnih luka

koja bi omogućila povećanje njihovih kapaciteta u vrijeme ljetnih mjeseci kada dolazi do

stvaranja uskih grla. Potrebno je pratiti trendove velikih svjetskih zračnih luka i provoditi

promjene koje osmišljavaju međunarodne organizacije za zračni prijevoz kako bi se

ostvario potencijal hrvatskih zračnih luka, te kako bi došlo do povećanja prometa tereta na

njima. Jedan od načina je i povezivanje zračnih luka sa cestovnom i željezničkom mrežom,

odnosno omogućavanje intermodalnog transporta, za što u Hrvatskoj postoje planovi i

strategije temeljem kojih se navedeno namjerava ostvariti.

Također, u provedenom istraživanju potvrđeno je da Hrvatska ima potencijal za razvoj

zračnog prometa i potrebne predispozicije, što je prepoznato i od vodeće aviokompanije.

No, potreba za poboljšanjem infrastrukture kao i provođenje potrebnih inovacija naglašeni

su i od strane ispitanika u intervjuu.

Temeljem prednosti koje zračni prijevoz nudi potrebno je provoditi daljnja ulaganja kako

bi se ostvario njegov cjelokupni potencijal. Za Hrvatsku to znači ulaganje u potrebne

organizacijske, tehnološke i infrastrukturne promjene, kao što je i slučaj sa novim

terminalom Zračne luke Franjo Tuđman. No, potrebno je navedene promjene provoditi i

dalje u ostalim zračnim lukama upravo radi ostvarenja već više puta spomenutog

potencijala kojeg Hrvatska posjeduje.

51

LITERATURA

1. Drljača, M. (2012). Cargo Traffic of Zagreb Airport and Business Model. Suvremeni

promet: časopis za pitanja teorije i prakse prometa, 31(1-2), str. 42-46. Dostupno na:

https://bib.irb.hr/datoteka/580132.Kargo_promet_Zrane_luke_Zagreb_i_model_poslova

nja.pdf (29.05.2017.).

2. Drljača, M. i Bernacchi, Ž. (2008). Utjecaji na dosadašnji razvoj cargo prometa zračne

luke Zagreb, Zbornik radova XV. Međunarodnog znanstvenog simpozija Transport

Systems, Vol. 2, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Zagreb, Opatija.

3. Drljača, M. i Bernacchi, Ž. (2009). Sustav upravljanja kvalitetom Cargo 2000,

Suvremeni promet, 29(3-4), Hrvatsko znanstveno društvo za promet, str. 187-194.

Dostupno na:

https://bib.irb.hr/datoteka/506942.Sustav_upravljanja_kvalitetom_Cargo_2000.pdf

(23.05.2017.).

4. Drljača, M. i Bernacchi, Ž. (2010). IATA e-freight tehnologija, Suvremeni promet, Vol.

30, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, str. 427-433. Dostupno na:

https://bib.irb.hr/datoteka/506943.Drljaca_IATA_e-freight_tehnologija.pdf (23.05.2017.)

5. Drljača, M., Kramarić, G., Škrinjar, J. P. (2012, January). Zagreb Airport Cargo City

Project. In ZIRP 2012-Internationa Scientific Conference Development of Logistic

Business and Transport Systems Supported by EU Funds.

6. Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J. i Brnjac, N. (2012). Analiza prometa tereta u zračnom

prometu Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja. Zbornik radova

Znanstvenog skupa Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne

smjernice daljnjeg razvoja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno

vijeće za promet, Zagreb, str. 23-30.

7. Gardiner, J., Ison, S., Humphreys, I. (2005). Factors influencing cargo airlines’ choice

of airport: An international survey. Journal of Air Transport Management, 11(6), str.

393-399.

8. Hesse, M., Rodrigue, J. P. (2004). The transport geography of logistics and freight

distribution. Journal of transport geography, 12(3), str. 171-184.

9. Kasarda, J. D., Green, J. D. (2005). Air cargo as an economic development engine: A

note on opportunities and constraints. Journal of Air Transport Management, 11(6), str.

459-462.

52

10. Kasilingam, R. G. (1997). Air cargo revenue management: Characteristics and

complexities. European Journal of Operational Research, 96(1), str. 36-44.

11. Leinbach, T. R. (2007). Globalized freight transport: intermodality, e-commerce,

logistics and sustainability. Edward Elgar Publishing.

12. Radačić, Ž. (1992). Složenost pristupa problemu organizacije zračnog prometa.

Promet-Traffic & Transportation, 4(2), str. 41-46.

13. Senguttuvan P.S. (2006). Air Cargo: Enfine for Economic Growth and

Development-A Case Study of Asian Region. National Urban Freight Conference.

14. Smith, J. (2004). The Birth of Air Cargo. Business Premium Collection, pg.58

15. Tkalac Veričić, A., Sinčić Čorić, D. i Pološki Vokić, N. (2010.) Priručnik za

metodologiju istraživačkog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno

istraživanje. Zagreb: M.E.P. d.o.o.

16. Yamaguchi, K. (2008). International trade and air cargo: Analysis of US export and

air transport policy. Transportation Research Part E: Logistics and Transportation

Review, 44(4), str. 653-663.

17. Yan, S., Chen, S. C., Chen, C. H. (2006). Air cargo fleet routing and timetable

setting with multiple on-time demands. Transportation Research Part E: Logistics and

Transportation Review, 42(,5), str. 409-430.

18. Yuan, X. M., Low, J. M., Tang, L. C. (2010). Roles of the airport and logistics

services on the economic outcomes of an air cargo supply chain. International journal

of production economics, 127(2), str. 215-225.

19. Zhang, A. (2003). Analysis of an international air-cargo hub: the case of Hong

Kong. Journal of Air Transport Management, 9(2), str. 123-138.

20. IATA Annual Review 2015. Dostupno na: https://www.iata.org/about/.../iata-

annual-review-2015.pdf.

21. IATA Annual Review 2016. Dostupno na: www.iata.org/about/Documents/iata-

annual-review-2016.pdf.

22. IATA Cargo Strategy. Dostupno na:

http://www.iata.org/whatwedo/cargo/Documents/cargo-strategy.pdf.

23. Lufthansa Annual Report 2016. Dostupno na: https://investor-

relations.lufthansagroup.com/en/finanzberichte/annual-report/2016.html.

24. Plan poslovanja za razdoblje 2015-2019. godine. Dostupno na: zlz-zagreb-

airport.hr/sites/default/files/plan_poslovanja_2015._-_2019.pdf.

53

25. Statistički ljetopis 2016. Dostupno na:

www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2016/sljh2016.pdf.

26. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske(2014.-2030.). Dostupno na:

www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_prometnog_razvoja_VRH%201-studeni.pdf.

27. Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture 2016-2018.

Dostupno na: www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI%202016-2018%20STRAT-

PL%2017-12_15.pdf.

28. Transport i komunikacije 2014. godine. Dostupno na:

www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1541.pdf.

29. Transport i komunikacije 2015. godine . Dostupno na:

www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2016/SI-1566.pdf.

30. Value of Air Cargo: Air Transport and Global Value Chains. Dostupno na:

https://www.iata.org/publications/economic-briefings/value-of-air-cargo-2016-

report.pdf.

31. World Air Cargo Forecast 2016-2017. Dostupno na:

www.boeing.com/resources/.../about-our.../cargo.../wacf.pdf.

54

POPIS SLIKA

Slika 1. Prikaz kretanja broja putnika i količine tereta kroz godine ...................................... 8

Slika 2. Swot analiza zračnog kargo prijevoza .................................................................... 10

Slika 3. Prikaz zračnog kargo prijevoza u EU-28 ............................................................... 16

Slika 4. Prikaz vrsta i količine robe prevezene unutar 24 sata zračnim kargo prijevozom . 17

Slika 5. Prikaz zračnih luka i pristaništa u Hrvatskoj .......................................................... 18

Slika 6. Prikaz Lufthansa Kargo odredišta .......................................................................... 42

55

POPIS TABLICA

Tablica 1. Prikaz povijesnih i prognoziranih stopa rasta zračnog kargo prijevoza ............... 9

Tablica 2. Stopa rasta zračnog kargo prijevoza prema glavnim tržištima u 2015. godini .. 20

Tablica 3. Prikaz prevezenog tereta zračnim kargo prijevozom u Republici Hrvatskoj ..... 21

Tablica 4. Prikaz kretanja količina tereta zračnog kargo prijevoza u 2015. i 2016. godini 22

Tablica 5. Prikaz zračnog kargo prijevoza u svim zračnim lukama RH ............................. 23

Tablica 6. Prikaz ulaganja u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske ........................ 25

Tablica 7. Prikaz kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb ...................................................... 27

Tablica 8. Prikaz kretanja količina tereta na ZLZ ............................................................... 28

Tablica 9. Prikaz kretanja količine robe kroz godine na MZLZ ......................................... 29

Tablica 10. Prikaz domaćeg i međunarodnog prometa na ZLZ .......................................... 31

Tablica 11. Prikaz dolaska, odlaska u transfera tereta na ZLZ ............................................ 32

Tablica 12. Prikaz dolazaka i odlazaka tereta na ZLZ ........................................................ 32

Tablica 13. Prikaz robnog i putničkog prometa u Zračnoj luci Zadar ................................. 34

Tablica 14. Promet tereta i putnika u Zračnoj luci Dubrovnik ............................................ 36

Tablica 15. Promet putnika u Zračnoj luci Rijeka ............................................................... 36

Tablica 16. Promet putnika u Zračnoj luci Pula .................................................................. 37

Tablica 17. Promet roba i putnika u Zračnoj luci Split ....................................................... 38

56

PRILOG 1. Pitanja za dubinski intervju

1. Koja je Vaša trenutna pozicija u poduzeću? Koliko dugo ste zaposleni u poduzeću, a

koliko na trenutnoj poziciji?

2. Opišite ukratko svoja zaduženja na trenutnoj poziciji. Gdje se Vaša pozicija nalazi

unutar organizacijske strukture?

3. Ukratko opišite povijesni razvoj Lufhansa cargo.

4. S kojim ste se problemima suočavali prilikom pripajanja Austrian Aerlines u području

karga?

5. Da li je Lufhansa imala problema s poslovanjem tijekom gospodarske krize?

6. Kakvi su uvjeti poslovanja bili na MZLZ?

7. Koje su se promjene dogodile nakon otvaranja novog terminala?

8. Koji su budući planovi Lufhansa cargo?

9. Koji je godišnji obim posla u prijevozu tereta Lufthanse?

10. Koja se roba najčešće prevozi i u koje zemlje?

11. Koji je razlog da jedan od vodećih stručnjaka u području zračnog prijevoza govori

o tome da Lufthansa nije konkurentna iz Zagreba?

57

ŽIVOTOPIS

OSOBNI PODACI:

Ime i prezime: Tea Rakuša

Adresa: Draganići 16a, 10 000 Zagreb

E-mail: rakusa.tea@gmail.com

Datum rođenja: 18.11.1992.

RADNO ISKUSTVO:

11. 2016. - Deutsche Lufthansa

2012.-2014. – Bipa d.o.o.

06. 2011.-12. 2011. –

Büsscher Hoffmann

OBRAZOVANJE:

2016.- Ekonomski fakultet u

Zagrebu, diplomski sveučilišni studij,

smjer Trgovina

2011.-2016. – Ekonomski fakultet u

Zagrebu, preddiplomski sveučilišni

studij

2007.-2011. – XII Gimnazija Zagreb,

opći smjer

STRANI JEZICI:

Engleski jezik: dobar

ZNANJA I VJEŠTINE:

Tehničke sposobnosti (rad na

računalu)

Vozačka dozvola B kategorije