sufijski tefsiri esej-kusejrij

Download Sufijski Tefsiri Esej-Kusejrij

Post on 28-Apr-2015

198 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

UvodZahvala pripada Svevinjem Allahu, neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Miljenika, Muhammeda s.a.v.s., njegovu asnu porodicu i uzorite ashabe r.a. Prevoditi sa drugih jezika o Kur'anu, posebno sa arapskog, na kojem je i objavljen, pisati i izuavati sve ono to ima veze sa Kura'nom predstavlja veliko zadovoljstvo. Upravo, cilj ovoga rada je prestaviti jedan od mnogih naina i metoda tumaenja Kur'ana, a to je sufijska kola tumaenja Kur'ana, koja meu ostalim kolama tumaenja zaokuplja posebnu panju. U ovom skromnom radu u predstaviti jednog od najpoznatijih sufijskih mufesira, a to je imam Kuejrij. Ovaj produhovljeni mufesir je sastavio svoj mistini komentar pod nazivom Letaifu-l-iarat. Takoer emo se upoznati sa nainom tumaenja ostalih mufesira sufijske kole tefsira. U narednim stranicama govorit u o samom imamu Kuejriju, nainu njegovog tumaenja Kur'ana, sufijskoj koli tefsira, te tumaenju ostalih mufesira sufijske kole tefsira. Na primjeru 186. ajeta sure Bekare konkretno emo se upoznati sa sufijskom kolom tefsira. Navest u i primjer tumaenja savremenijeg mufesira, Saida Nursija, koji po nainu tumaenja pripada ovoj koli tefsira. Vjerujem da e Uzvieni Allah biti zadovoljan uloenim trudom u ovaj rad, te da e ovaj rad bit od koristi meni i drugima.

1

Biografija mufesira EL- KUEJRIJAAbdul-Kerim b. Havzin b. Abdul-Melik b. Talha b. Muhammed El-Kuejri je roen u rebiul-evvelu 376/986. godine. Nadimak Kuejrij je, po jednima, dobio po mjestu Kuejr, a po drugima, po vezanosti za porodicu Kuejr koja je bila ogranak plemena Kahtan. 1 Meu prvim je sufijama koji je nastojao da put tesavvufa osvijetli i sistematizira. Osim tefsira Letaifu-l-iarat, poznata je i njegova risala, koja slui kao kljuni udbenik iz ove oblasti. Umro je esti dan rebiul-evvela 465. godine po hidri. 2 to se tie naukovanja imama Kuejrija, ono je bilo svestrano i pred brojnim uiteljima. Bio je poznat po svojim predavanjima. Tako, npr., Ebu Hasan Ali b. Hasan Buhari ga spominje 462. g. H. i, istiui ljepotu njegovih predavanja, oduevljeno kae: Kada bi kamen dodirnuo biem svojih upozorenja, on bi se istopio, a Iblis, kada bi prisustvovao njegovim predavanjima, pokajao bi se.3 El-Kuejrij je Es-Sulejmanov uenik, teolog i sufija, iji je mistini komentar Letaiful-iarat tampan u est svezaka. Sam naziv ovog tefsira otkriva hermeneutiki metod tumaenja Kur'ana. Iz samog uvoda saznajemo da pisac istrauje skrivena znaenja rijei ne ograniavajui se iskljuivo na filoloka pravila. U njegovom tefsiru postoji vrsta veza izmeu teorije i prakse. Drugim rijeima, Kuejrij pravi sintezu izmeu osnovna dva spoznajna stuba bez kojih nema duhovnog napredovanja. 4 Imam Kuejrij, veliki znalac, poznavalac brojnih znanosti, napisao je brojna djela od kojih su najpoznatiji: Ahkam nuer' , Adabus-sufije, Erbeune fil-hadis, Istifadatul-muradat, Bulgatul-mekasidi fit-tesavvuf, Et-tahbir fit-tezkir, Tertibus-suluki fi tarikillahi te'ala, EtTevhidun-nebevijju, Tefsir fi 'ilmit-tefsir, i brojna druga djela koja govore o Allahovim lijepim imenima, zikru itd. Nezaobilazno je spomenuti i njegovu risalu Er-Risale Kuejrijje fi 'ilmittesavvuf , koja brani pravi put u islamu onog koji odgovara duhu islama i koja slui kao prirunik iz oblasti tesavvufa. Neki od najpoznatijih njegovih uenika bili su: Ebu Bekr Ahmed b. Ali b. Sabit Hatib Bagdadi (392-463. g. H.) i Ebu Feth Muhammed b. Muhammed b. Ali Huzejmija.

1 2

Kuejri, Kuejrijeva poslanica o tesavvufskoj znanosti, Bemust, Sarajevo 2006., str. 5. Kuejri, Lataifu-l-iarat, I, Kairo, bez godine izdanja, str. 19-20. 3 Nav. djelo, Kuejri, Kuejrijeva poslanica o tesavvufskoj znanosti, str. 9. 4 Ibid, str. 34-35.

2

Sufijski metod tumaenja Kur'anaEtimologija rijei tesvvuf Postoje razilaenja oko izvedenice rijei tesavvuf, i njenog korijena. Neki kau da je to izvedenica od rijei es-suf (vuna), jer su se sufije od drugih razlokovali po svom nainu oblaenja (odjei), oblaili vunenu odjeu i time iaretili svoj teqauf (isposnitvo) i svoj zuhd. Meutim, mufesir El-Kuejrij ne misli tako pa kae: Nema dokaza da je ova imenica izvedenica u arapskome jeziku niti da je dola nekom analogijom, nego je to priimenak. Ko kae da je ona izvedena iz rijei es-sifa' ili iz rijei es-sufeh pa to je daleko od bilo kakve jezike analogije. Isti je sluaj sa vezom te rijei i vune budui da se sufije nisu (sami i samo) isticali po vunenoj odjei. 5 Znaenje rijei tesvvuf Jedni kau da ova rije znai: predavanje svoga bia Allahu, d.., kako bi ono bilo onakvo kakvog ga Allah, d.., eli. Drugi kau da je tesavvuf najskrovitiji razgovor srca i muhabbet due (munadatu'lqalbi we muhadetehetu'rruhi). U tom razgovoru biva ienje onoga ko eli da se oisti i istota onoga ko eli da od sebe odstrani svaku neist i prljavtinu, a u tom mehabbetu se dua uzdie do visina svjetlosti i meleka i uspinje se do svijeta beskraja i inspiracije. Ovaj skroviti razgovor nije nita drugo do jedno duboko promiljanje o carstvima nebesa i Zemlje. 6 Sufijsko tumaenje Kur'ana nema za cilj izlaganje vremenskih mnijenja o Kur'anu, ve otkrivanje vjenog znanja te knjige.7 Sufija izmeu sebe i Kur'ana ne uspostavlja filoloke teorije niti filozofske sisteme, on ne ponire u historijska znanja da bi njihovim posredovanjem 'otkrio' kur'anski smisao, jer time bi historiju nadredio metahistoriji, ljudska znanja Boijem znanju, vrijeme vjenosti. Sufijsko otkrivanje iskonskog smisla Kur'ana (sufijski te'vil) od sufija je opisano kao putovanje obrnutim smjerom od silaska objave (tenzil).8

5

Muhammed Husejn ez-Zehebi, Et-Tefsiru we'l-mufessirin, II, Kairo Mekteba Wehbe, preuzeto iz Metodologija tefsira, hrestomatija, priredio Demaludin Lati, FIN, Sarajevo, 2005. god., str. 271. 6 Ibid. str. 272. 7 Abdulkadir Kadri, Sufijska tumaenja sure Er-Rahman, Libris, Sarajevo, 2002., str. 16. 8 Enes Kari, Kur'an u savremenom dobu I, bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1997., str. 249.

3

Vrste sufijskog tumaenja Kur'ana1) Tefsir sufi nezari spekulativni sufijski tefsir; 2) Tefsir sufi iari (fejdi) aluzivni (simboliki) sufijski tefsir;

Tefsir sufi nezari spekulativni sufijski tefsir; Spekulativno sufijsko tumaenje pokuava da odreene sufijsko-filozofske ideje argumentuje odreenim kur'anskim ajetima i da na taj nain odreenim spoznajnim teorijama pronae odgovarajue mjesto u islamskom uenju, poput Ibn Arebijeve teorije 'transcedentnog jedinstva bitka' i sl., to je uveliko zahtijevalo velike napore u nainu iskazivanja eljenog cilja. 9 Tako, npr., Ibn Arebi tumai 29. i 30. ajet sure El-Fedr (fe-dkhulii fii 'ibadii wedkhulii Dennetii pa ui meu robove Moje, ui u dennet Moj), on kae: we-dkhulii Dennetii taj Dennet to je Moj zastor, a nema moga Denneta izvan tebe; ti si Mene otkrio svojim insanskim biem pa Ja ne mogu biti spoznat nikako drugaije osim tobom, kao to ti ne moe biti spoznat nikako drugaije osim preko Mene, ja sam nepoznat i ti si nepoznat, pa kad ue u njegov Dennet, uao si u svoje bie kada e spoznati sebe drugom spoznajom, a ne onom spoznajom kojom si ga spoznao kada si spoznao svoga Stvoritelja vlastitom spoznajom. 10 Tefsir sufi iari (fejdi) aluzivni (simboliki) sufijski tefsir S druge strane aluzivni sufijski komentar pokuava kur'anski tekst protumaiti (prote'viliti) putem skrivenih aluzija koje se otkrivaju iskljuivo 'ljudima od suluka' (odabranim Boijim robovima). 'Aluzivni tefsir nije nova stvar u interpretaciji kur'anskih ma'nija (znaenja). tavie, on je poznat od vremena silaska Objave Boijem Poslanikum, s.a.v.s. Na njega ukazuju i rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

Svaki ajet ima svoju vanjtinu i svoju nutrinu, a svaki harf ima svoju granicu (hadd), a svaki hadd svoju krajnju nakanu.119

Nav.djelo Abdulkadir Kadri, str. 22. Nav.djelo, Hrestomatija, Demaludin Lati, str. 274. 11 Nav.djelo Abdulkadir Kadri, str. 27.10

4

Tumaenje 186. ajeta sure el-Bekare u tefsiru KuejrijaImam Kuejrij tumai ovaj ajet na slijedei nain:

A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu. 13 Spominje Uzvieni Allah: ( ) A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu

12

Pitanje svake osobe ukazuje na njeno stanje; nisu pitali za neki propis, niti za stvorenje, niti za vjeru, niti za dunjaluk, niti ahiret, nego su pitali za Njega pa je Uzvieni rekao: ( ) A kada te robovi Moji za Mene upitaju. Oni nisu od onih koji su pitali:

A pitaju te o planinama 14

I pitaju te o siroadi15

I pitaju te o mjesenom pranju 16

Pitaju te o dui 17

Pitaju te o vinu i kocki 18

Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu 19

12 13

El-Bekare, 186. prijevod ajeta preuzet od Besima Korkuta, Kur'an s prijevodom, 1984. god. 14 Taha, 105. 15 El-Bekare, 220. 16 El-Bekare, 222. 17 El-Isra, 85. 18 El-Bekare, 219.

5

Oni su posebna skupina: Kada te upitaju... robovi o Meni Tj. kada te Moji robovi upitaju za Mene, kako e im odgovoriti? Ovaj odgovor nije tvojim jezikom o Muhammede. Iako si ti izaslanik izmeu Mene i stvorenja, ovaj odgovor u ja dati ( - Ja sam, sigurno, blizu). Podigao je Allah bilo kakvo posrednitvo, preko bilo koga od Njegove blizine, pa nije rekao: Reci im da sam Ja blizu, nego je rekao Uzvieni: Ja sam, sigurni, blizu. Zatim je pojasnio ta je to blizina (njena kakvoa): Uzvieni Hakk je , neka je Hvaljen, daleko od bilo kakve blizine koja je fizika, sa bilo koje strane, bilo koje udaljenosti, ili odreenosti mjestom. Pa je Uzvieni rekao: ( ) odazivam se molbi molitelja. Zaista je Hakk, neka je Hvaljen, blizu svima Svojim znanjem, Svojom moi, Svojom sveujnou i svevidnou. On je blizu vjernicima na nain koji Mu prilii, pomou Svojom i odazivajui se na njihove