slobodna bosna [broj 845, 17.1.2013]

MARKETIN[KA MAFIJA: SLOVENIJA PROTIV ERONETA

www.slobodna-bosna.ba

I

BiH SIGURNA KU]A

Da li su oviljudi stanovali prije rata?!

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

EKSKLUZIVNOKako se u slovenskim bankama prao novac iz BiH

Glavni tuìtelj Specijalnog dràvnogtuìteljstva Republike Slovenije HARIJFURLAN obratio se prije mjesec danaTuìteljstvu BiH s molbom za pruànjeme|unarodne pravne pomo}i u istraziprotiv ~elnika Uprave HT-a Mostar STIPEPRLI]A i ZORANA BAKULE te vlasnikasarajevske agencije S.V.-RSA i glavnogSDP-ovog medijskog stratega NEVENAKULENOVI]A, ~iji su bankovni ra~uni uSloveniji blokirani jo{ pro{le godine; na{list ekskluzivno otkriva kako su slovenskiistraìtelji razotkrili marketin{ko-mafija{kuhobotnicu koja je poslovala preko off-shorekompanije na Gibraltaru, te za{to istragaprotiv osumnji~enih za milijunsku plja~kumostarske kompanije u BiH nikada nijezavr{ena

Ko to tamo peva Sve o GRAS-u

Ponovno dovo|enje Hasana Ba{i}a namjesto v.d. direktora GRAS-a bila je samokap koja je prelila prepunu ~a{unezadovoljstva, uzroci propasti GRAS-a inezadovoljstva radnika mnogo su dublji

POSLJEDICE PRESUDE MUJIVATRE[USrbija kona~no priznala postojanjelogora za Bo{njake

Istina o strahotama kroz koju su pro{lo okohiljadu Bo{njaka iz @epe i Srebrenice usrbijanskim logorima presudom MujiVatre{u po~ela je izlaziti na vidjelo; na{anovinarka otkriva koje su posljedice ove

prve presude u korist logora{a Bo{njaka,ko su bili mu~itelji u zloglasnim srbijanskimlogorima i na kojim pozicijama se onidanas nalaze

DE@ELA I KRIZA Smrt neoliberalne dogme

Prof. dr. PIRIMO@ KRA[OVEC, mladislovena~ki sociolog i istaknuti politi~kiaktivist, za Slobodnu Bosnu govori o globa -lnoj recesiji, budu}nosti Evropske unije,dru{tveno-ekonomskoj situaciji na Balkanu,

u EU i SAD-u,perspektivama zaizlazak izekonomske krize,o stanju uSloveniji i razlozi-ma zbog kojih jeèstoki kriti~arplanetarno pozn -atog ljevi~araSlavoja @ièka

“RAK NA DU[I“ Za{to nam se de{ava karcinom

Ugledna kirurginja iz Padove dr. NELASR[EN nedavno je objavila knjigu podnazivom “RAK NA DU[I“ u kojoj opisujeiskustva svojih pacijenata u borbi protivnajteìh bolesti, ali i prvi put javnoprogovara o vlastitom doìvljaju klini~kesmrti; u ekskluzivnom razgovoru za “SB“doktorica Sr{en obja{njava kako je svakatjelesna bolest usko povezana sakarakterom, emocijama i ìvotnimiskustvom ~ovjeka, te za{to kvantnamedicina daje bolje rezultate od klasi~nogpristupa lije~enju...

SPORT Pare pokre}u svijet

Nogometni reprezentativac BiHZVJEZDAN MISIMOVI] (31) prije nekolikodana potpisao je ~etiri i po miliona euravrijedan ugovor sa kineskim klubomGUANZHOU REHNE; SB otkriva ko sukineski milijarderi vlasnici tamo{njihklubova i za{to se u posljednje dvijegodine odlu~uju investirati milione utamo{nje timove

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

16

20

34

52

38

46

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 17.1.2013 0:42

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.4

BRA]A BEZ GA]A

Bra}a Lijanovi} i bra}a Lu~i}najproblemati~nijidu`nici Hypobanke Iako novinari Dnevnog avaza ne posus-taju u vi{emjese~noj kampanji protivnajve}ih du`nika Hypo Alpe Adriabanke u BiH, najavljuju}i kazneni pro-gon neurednih plati{a, prava je istina,kao i obi~no, bitno druga~ija. KakoSlobodna Bosna doznaje iz izvorabliskih novom menad`mentu Hypobanke, koji intenzivno radi na pove}anjunaplate kreditnih sredstava i rehabili -taciji, odnosno reprogramiranju kredita,me|u du`nicima s Avazovog spiskatrenuta~no su najproblemati~nije dvijehercegova~ke tajkunske obitelji: bra}aIvankovi} Lijanovi} sa [irokog Brijegai bra}a Lu~i} iz Ljubu{kog. Kada suposrijedi milijunska kreditna zaduènja~lanova obitelji Selimovi} iz Sarajeva iStani}a iz Kre{eva, Uprava Hypo AlpeAdria banke je zadovoljna postignutimdogovorom i rje{enjima za otplatu kredi-ta. No, kako nam je potvr|eno u Hypobanci, problem im ne predstavljaju velikidu`nici, nego rizi~ni i nenaplativi krediti,odnosno neuredna otplata dugovanja,bez obzira da li se radi o fizi~kim ilipravnim osobama, odnosno milijunskimili zaduènjima u manjim iznosima. U

Nakon gotovo sedmogodi{njeg sudskogprocesa, Op}inski sud u Sarajevu je ovihdana donio presudu za podjelu zajedni~keste~evine u korist novinarke DDraènePerani}, koja je od 2006. godine vodila vrlomu~nu pravosudnu borbu sa nekada{njimnevjen~anim suprugom, propalim bh. poli-ti~arom SSejfudinom Toki}em. I dokDraèna sada, nakon toliko vremena koje jeproteklo u odga|anju ro~i{ta ili mrcvarenjuna njima, suo~avanjima sa laìma ipodmi}ivanju svjedoka, pisanju pritu`biVisokom suda~kom i àlbenom vije}u kojesu ostale bez odgovora, napokon moèodahnuti, Toki}eve strana~ke kolege izSocijaldemokratske unije BiH ~ekajupokretanje novog sudskog procesa protivnjega. Podsjetimo da je Dràvna agencija zaistrage i za{titu (SIPA) protiv Toki}a dugovodila istragu prema prijavi o pronevjerisredstava koju je Socijaldemokratska unijaBiH, stranka na ~ijem je ~elu Toki} bio,podnijela 2007. godine. Provjeravaju}iposlovanje SDU u vrijeme dok je on biopredsjednik ove stranke, SIPA je otkrila daje nezakonito potro{eno preko 80.000 KM,a ukupna sporna suma se, me|utim, penjedo 300 000 KM. Po~etkom 2012. predmetprotiv Toki}a je otvoren u Kantonalnomtuìteljstvu. ““Pet godina je trebalo da se todogodi, ali iako ~itav proces sporo ide,nadamo se pokretanju sudskog procesa pro-tiv Toki}a za zloupotrebu poloàja, la`nopredstavljanje, zloupotrebu po~ata”, kaùnam ovih dana u SDU. Slobodna Bosna jeranije pisala kako ovaj nekada{nji grlatisocijaldemokrata, koji je danas predsjednikBo{nja~kog pokreta za ravnopravnost naro-da, nakon proma{ene politi~ke karijere, kaoi propasti privatnog biznisa koji je pokretao,nije birao na~ina kako da do|e do novca iizmiri goleme dugove. Protiv monstruoznihlaì i izmi{ljotina Draèna Perani} je bilaprimorana da se bori godinama. Uspjela je,

me|utim, a njena osobna drama i presudaza koju se izborila je va`na jer otvara pita-nje ako je jednoj obrazovanoj, uglednoj,finansijski nezavisnoj èni trebalo tolikoenergije i vremena, {ta da o~ekuju ène kojenisu u takvoj poziciji? Ovo je, naime,vjerovatno prva presuda koju je neka èna uBiH, “okovana” zamkom tradicije premakojoj se i njena imovina upisuje na supru-govo ime, dobila od dono{enja novog poro-di~nog zakona 2005. godine. Gotovo nevj -erovatno zvu~e argumenti za kojima jeToki}ev advokat MMinadir A{~eri} poseg-nuo protiv Perani}ke u svom zavr{nomizlaganju pred Sudom, da Draèna nijeuzela Toki}evo prezime iako ju je dva putamolio, a nije mu ni djecu rodila {to je pravauloga ène, pa stoga ne moè i ne trebaimati nikakvih prava! Te{ko da bi u bilokojoj civiliziranoj zemlji mogao izre}i ono~ime je on zavr{io svoj govor da se “bra~nazajednica i mjesto ène u njoj mora vratititamo gdje je bilo prije minimum 300 godi-na” a da je Perani}ka o~ito ona vrsta ènekoja bi “ako treba branila i prava gay popu-lacije!” Nije li vrijeme da se zapitamo -kako je uop}e mogu}e da se u jednoj pravo-sudnoj ustanovi ispoljava ovakav primi-tivizam?! (D. Savi})

TOKI] OSTAO BEZ “BRA^NE STEÊVINE”

MINI MARKET

U parnici za podjelu zajedničke imovine suddonio presudu u koristDražene Peranić, bivše

nevjenčane suprugeSejfudina Tokića

IZGUBLJENA BITKASejfudin Toki} 7 godina je vodio pravosudnuborbu sa biv{om suprugom Draènom Perani}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 17.1.2013 1:01

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


tom su smislu u Hypo banci poduzelisve mjere kako bi zaustavili negativantrend plasiranja rizi~nih i nenaplativihkredita, dok su protiv biv{eg direktoraPetra Jur~i}a njegovi nasljednici podni-jeli kaznenu prijavu. Prijave }e, najavlju-ju iz Hypo Alpe Adria banke, biti podne-sene i protiv svakog klijenta (velikog imalog) za kojeg se utvrdi da je prekr{iozakon. (S.M.)

HELEZ PI[E, ODBORBRI[E

Odbor dràvneslu`be za àlbeponi{tio sva“kaznena”rje{enja federa -lnog ministraZukana Heleza Pored vi{e stotina sudskih tu`bi biv{ihbranitelja, koji su u procesu revizijeostali bez ranijih prava, federalnoMinistarstvo za pitanja branitelja odsko-ra je zatrpano àlbama dràvnihslu`benika, koji su prema naho|enjuministra Zukana Heleza raspore|eni nanova radna mjesta. Osioni je ministar,naime, sve nepodobne suradnike, kojinisu pristali da poslu{no izvr{avaju nje-gove naredbe, po kazni premjestio nanova radna mjesta, ali je njegovarje{enja naknadno poni{tio Odbordràvne slu`be za àlbe. Me|u desetakslu`benika federalnog Ministarstva zapitanja branitelja koji su se àlili Odborui dobili rje{enja u svoju korist nalazi se i63-godi{nji Rifat Agovi}. Iako je Agovi}otac poginulog borca i slu`benik koji biuskoro trebao u mirovinu, ministarHelez je naloìo njegovo premje{tanjena radno mjesto u Zavidovi}e, navodnozbog pove}anog broja vojnih obvezni-ka. ^lanovi su Odbora za àlbe,me|utim, utvrdili da je Rifat Agovi} bioizloèn mobingu i maltretiranju, i naloìlida se vrati na mjesto vi{eg stru~nogsuradnika za logistiku u Sektoru zabudèt i financije u Sarajevu.

(S.M.)

MINI MARKET

Štrajk Grasa: Kad bi ovo bila država

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 17.1.2013 1:02

Nisam gledao izvorno na Federalnoj televiziji prilog ostanovima, nekretninama lidera politi~kih stranakakoji tvore ono {to se kolokvijalno naziva parla -

mentarnom ve}inom; pratio sam, ne bez osvetni~ke sla -dostrasti reagiranja/demantiranja {ampiona na{e dru -{tveno-politi~ke golgote. Jedan od prozvanih za stam -beno-infrastukturno-komunalno profiterstvo, SSul ejm anTihi}, promptno je reagirao na “tendenciozan i zlona -mjeran“ prilog na FTV-u. Sve na stranu, Tihi}u se nesmije osporiti pravna potkovanost i proceduralnaumje{nost. I o tome bi on trebao voditi ra~una vi{e odpodle i znatièljne, skoro pa krvolo~ne javnosti: stan od150 kvadratnih metara u Importanne centru, u koji se prijegodinu dana uselio lider Stranke demokratske akcijeTihi}, na njegovu àlost, ne ko{ta 180-200 hiljadamaraka, nego mnogo, mnogo vi{e: brat bratu pola milionamaraka.

U zgradu “Importanne centra“ Sulejman se Tihi}preselio iz stana u Alipa{inoj ulici (centar Sarajeva,

naravno); prije toga mu je, dok je bio poslanik u Narodnojskup{tini Republike Srpske odobreno stotinjak hiljadamaraka da obnovi obiteljsko imanje u Bosanskom [amcu.U svom trenuta~nom obiteljskom leglu, “Importanecentru“, Tihi} je prisiljen dijeliti stubi{te, komunalije saneposrednim susjedom FFahrudinom Radon~i}em.

Kada ga se pita o stambenim, papreno skupimstambenim akvizicijama, predsjednik SDA }e sepravni~ki ~isto, nedvojbeno, uvjerljivo, moralno

nadm eno, dakle ne~isto a pratkti~ki odvratno, pozivati narodbinu, sestre, djecu, ro|ake: svi su oni bili starisuperiorni begovi iz Bosanskog [amca, vlasnici “polaSarajeva“: drugu polovinu ve}inski je kontroliralafamilija IIzetbegovi}. [to uop}e ne mora biti neta~no:postoji u zavjereni~koj teoriji ozbiljan retro kompleks:vra}amo ono {to nam je oduzeto.

[ta mu je (p)oduzeto, od ~ega je li{en, emocionalno ivlasni~ki amputiran Sulejman Tihi}? Na to se Tihi} moèàliti tek kada Poreznoj upravi Federacije uplati porez za“promet nekretnina“, dakle kupovinu stana ~ija je trì{navrijednost ve}a od pola miliona maraka. U sarajevskimsudovima aktuelan je i prili~no ìv proces - kako seSulejman Tihi} uselio nakon rata u srpski stan ustambenoj zgradi na Darivi: o{te}ena familija tuì, a Tihi}se u sudskim procesima pojavljuje kao svjedok-pokajnik.Mogu}e da je sve skupa zakonski prihvatljivo, ali moralniaspekt cijele te vratolomije ne prili~i {efu jedne ozbiljnepoliti~ke stranke.

Ima jedna zlo~esta, fatalna, ne mora automatski zna~itineta~na, nesolidna i nedovoljno ~vrsta pri~a: AlijaIzetbegovi} je znao (dojavili mu) da }e biti te{kog,

istrebljuje}eg rata u Sarajevu: zbog toga je Izetbegovi},bri`ni babo, (po)stavio sina Bakira na dalekose`no va`nomjesto: direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo -

da sanira posljedice agresije. Navodno je Zavod kojim jeupravljao BBakir Izetbegovi} |uture, ili ciljano, podijeliohiljade stanova: ogromna je to bila koncentracija mo}iokupljena u samo jednoj familiji - Izetbegovi}a.

Izetbegovi}i su, tradicionalno, nesolidna, pravu ipravnom poretku nesklona obitelj: eventualno imrefleks proradi u vezi sa nekretninama: kako je “otac

nacije“, Alija Izetbegovi} osmislio. Ni tu stvar, na koncu,rahmetlija sa Kova~a, Izetbegovi}, nije do krajaraspetljao: neko je toksi~nim parama platio komu -nisti~kom tehnomenadèru sa Sokoca MMilanku Renovicada mu se bo{nja~ki lider, Izetbegovi}, legalno uselili ustambenu zaostav{tinu.

Ima li ijedan angaìran, manje ili vi{e, bo{nja~kiintelektualac a da nije zauzeo tu|i stan u centru Sarajeva?Te{ko. Kako }e pametnjakovi}i, bo{nja~ki, naravno, pro -


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Može biti da se ja slabo razumijem u novonastale okolnosti, da me jevažan edukacijski talas promašio, zaobišao, ali pitanje koje želimkandidirati je, mislim, i osnovano i legitimno: je li cijela priča uposljednjih dvadeset godina, od ratova i zločina, “spuštena“ nanajbanalniju ravan: stambeno-komunalnu? Nezajažljiva pohlepaprema “nekretninama“, surovi stambeni pragmatizam ne dopuštanam luksuz da budemo ravnodušni...

KALA[ U MALOM RITU, STAN OSVJE@I DANPi{e: SENAD AVDI]

Gdje su, prije fatalnih ratnih doga|aja, iv

Iluzije:Iluzije.qxd 17.1.2013 4:04

mi{ljati socijelnu scenu, ako nisu u ìì - dakle u tu|em stanu ucentru Sarajeva.

Uglavnom, i vlast i opozicija u Sarajevu posljednje su se dvijedecenije gloìli, tukli za stambene prostore.

L ider vladaju}e partije, socijademokratske, koja bi trebala bitialternativa pohlepnim neotranzicijskim elitama, ZZlatkoLagumdìja, dokazuje da je desetak stanova, od Sarajeva do

Dubrovnika, stekao u zakonski propisanoj proceduri. [to jemogu}e i ta~no. Ko stanuje u stanu koji je sarajevski Ekonomskifakultet sa vi{e od stotinu hiljada maraka, u ulici êmalu{a, donirao

perspektivnom profesoru Lagumdìji? Ima Lagumdìja stan, mat e -rin, }a}in, {to je fenomenalno, idealno, i punac mu se aktivnouklju~io u taj bankovno-du`ni~ki aran`man.

Moè biti da se ja slabo razumijem u novonastale okolnosti, dame je vaàn edukacijski talas proma{io, zaobi{ao, ali pitanjekoje èlim kandidirati je, mislim, i osnovano i legitimno: je

li cijela pri~a u posljednjih dvadeset godina, od ratova i zlo~ina,“spu{tena“ na najbanalniju ravan: stambeno-komunalnu? Nezaj -a`ljiva pohlepa prema “nekretninama“, surovi stambeni prag mati z -am ne dopu{ta nam luksuz da budemo ravnodu{ni... �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ivjeli lideri vladaju}e parlamentarne “{estorke“?

POLJINAMA SE [IRI MIRIS LJILJANAOmiljeno izleti{te bo{nja~ke elite

Foto: Mario Ili~i}


ÊTVRTAK, 10. JANUARFenomenalan, senzacionalan, idejno i

tehni~ki nestvarno precizan, ta~an, nepo -gre{iv “pilot-singl”objavio je danas DAVIDBOWIE. Kada Bowie napi{e pjesmu, tada

“muze {ute”. Za dva-tri mjeseca mo}i }emoslu{ati sve {to je Majstor smislio u posljed-njih desetak godina; jedva ~ekam - sveobe}ava da je odmetnuta gitara sa “Whereare We Now” ona koju je u Njema~kojsredinom 70-tih odsvirao genije ambijen-talne muzike RRobert Fripp.

PETAK, 11. JANUAR“Pravom piscu dovoljno je da u|e u

tramvaj i sa poda pokupi pri~u”, pisao jeJames Joyce. Mo`da je to tako bilo u Irskoj;lako je tamo biti genijalan pisac - hajdebudi u Bosni i Hercegovini, Sarajevu, gdjesu svako malo voza~i tramvaja u {trajku…

SUBOTA, 12. JANUARVascijeli bogovetni dan pratim sjednicu

Narodne skup{tine Srbije, vanredno saz-

vanu zbog usvajanja Rezolucije o Kosovu.(Jedanaeste po redu u novijoj povijesti srp-skog parlamentarizma). U me|uvremenu,dok traju pauze, pogledam poneki film, nepropustim ni skijanje, kako mu{ko, tako niènsko, rukometno Svjetsko prvenstvo,{panjolsku Primeru… Me|utim, “gde godda krenem, tebi se vra}am ponovo, ko dami uzme iz moje du{e Rezoluciju oKosovu”.

Prije Rezolucije je bila Platforma VladeSrbije, prije nje bila je Platforma predsjed-nika Srbije TTomislava Nikoli}a, sve je to

jako komplicirano, zamorno, nerazgovijet-no, ali tako je to: niko nema {to Srbinimade, poznato je.

Negdje iza pono}i, taman nakon {to jezavr{ila utakmica Valencia - Sevilla (EEmirSpahi} dobar, MMiroslav Stevanovi} izvrs -tan) srpski parlamentarci su nadmo} nomve}inom glasova usvojili Rezoluciju oKosovu.

Ako sam dobro proniknuo u “politi~kiduh”, ali i “tehni~ki aspekt” najnovije Plat-f o rme, sve se vrti oko dvije fundamentalnepremise.

Prva: Kosovo je suverena, nedjeljiva,samostalna dràva, priznali to mi ili ne.

Druga: Ko to prizna, javno, izdajica je;ko ne prizna, radi protiv budu}nostiSrbije…

NEDJELJA, 13. JANUARSedamdeset centimetara snijega napa -

dalo u Zagrebu, skoto pola metra u Biha}u:

u Sarajevu ni{ta - ki{a bezobrazno zalijevaslu~ajne prolaznike. Jel’ to i Bog od nasdigao ruke?!

PONEDJELJAK, 14. JANUARDanas je presti`nu NIN-ovu nagradu za

roman godine dobio srpski knjièvnik AAle -k sandar Gatalica za djelo Velik rat. Po -nadao sam se da je neka tehni~ko/{tampars-ka gre{ka - uvjeren da je najbolji srpskiroman napisao moj drug iz Mostara VVeselinGatalo: kad, eto, ipak, nije. Nobelovunagradu za knjièvnost prije tri mjeseca jedobio Kinez MO YAN. Boga mi, da sam namjestu i dru{tvenoj poziciji akademikaABDULAHA SIDRANA, angaìrao bih

advokata knjièvne-romaneskne strukeMirnesa Ajanovi}a da tuì i Nobelovkomitet i NIN-ov ìri zbog nano{enja“te{ke materijalne {tete”!

UTORAK, 15. JANUARTrideset hiljada maraka fali reìseru

HARISU PA[OVI]U da zavr{i film o

nogometa{u EEdinu Dèki; vri{ti tip do neba,samo mu je “Avaz” granica, {to ga dràvaignorira - ne daje mu taj sitni{ od para dazaveè svoj genijalni filmski projekat. Nepla{im se ja za Pa{ovi}a, platit }e to neko,kadli-tadli, ako se na{lo milion maraka zaimbecilni film Orkestar Pjera @alice, valjda}e se neko smilovati da Pa{ovi}a pripazi.Opet jedan drugi nimalo manje dokazaniredatelj, JASMIN DURAKOVI] cvilikako je dràva (Federacija BiH) nekoj fed-eralnoj Fondaciji na ~ijem je on ~elu (zaslikovne, likovne, muzi~ke razibrige iigrokaze) du`na pola miliona (obe}anih)maraka.

Na festivalu alternativnog, angaìranogfilma u New Yorku Sundance Film Festi -valu ovih je dana prikazan film Krugovisrbijanskog reìsera SSrdana Golubovi}a,posve}en barbarskom ubojstvu an|ela izTrebinja SSr|ana Aleksi}a. Od tridesetak“diplomiranih reìsera” koje hvali Pa{ovi} ijo{ toliko simpatizera filmske umjetnosti(kakav je besmisleni prevarant {irokogspektra Durakovi}), niko se nije sjetio filo-movati vite{ku, anti~ku pri~e u Trebinjukoja im je bila pod nosom. Bili, valjda,budètski limitirani…

SRIJEDA, 16. JANUARDvije nesta{ne, avanturisti~ke bombe

na rubovima Zagreba, poja~ane sa 50-70centimetara snijega, rezultirale su nepat -vore nom panikom u glavnom gradususjedne dràve. Umirujem prijatelja uZagrebu koji se, pani~no sprema zaizmje{tanje obitelji “na sigurno“: ““Zna{ likad je prije 20 godina, pod milion granata,sa snijegom do pasa, Mujo u Miljackiuhvatio zlatnu ribicu? Pa ga ribica moli daje pusti a zauzvrat }e mu ispuniti jednuèlju. ‘Pogrije{ila si, ja èlja uop}enemam’, kaè Mujo i vrati ribicu natrag uMiljacku...“


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.1.2013 23:28 Page 2


VELIÂNSTVENO DVOLJE]E

Sulejman Tihi}uspio odgoditistrana~ki kongres za dvije godine Umjesto redovnog strana~kogkongresa, koji se prema odredbamastrana~kog statuta mora odràti svake~etiri godine, SDA }e u februaru ovegodine odràti strana~ku konvenciju aredovni kongres odràt }e dvije godine kasnije, najvjerovatnije u maju 2015. godine. To je, ukratko, rezime dogovora koji supostigli predstavnici dvije strana~kefrakcije, Sulejman Tihi} i BakirIzetbegovi}. Frakcija Sulejmana Tihi}azagovarala je odga|anje strana~kogkongresa, uz obrazloènje da jepoliti~ka kriza u BiH toliko duboka daSDA, kao vode}a stranka bo{nja~kognaroda, ne bi smjela tro{iti energiju narje{avanje unutarstrana~kih problema.U pozadini ovog obrazloènja krije sestvarni motiv aktuelnog predsjednikaSDA Sulejmana Tihi}a i njegovih vjernihsljedbenika, da jo{ dvije godine zadrèkontrolu nad polugama unutarpartijskevlasti. Oni procjenjuju da }e SDA nanarednim parlamentarnim izborima2014. godine hametice potu}i rivalskepartije, SDP i SBB, i ponovo preuzetiulogu stoèrne partije bh. vlasti.Izetbegovi} je traìo kongres, no ostaoje u manjini: na koncu je prihvatioTihi}evu ponudu da preuzme funkciju

MINI MARKET

Prema podacima Udruènja za za{tituìranata BiH, vi{e od 8.000 prevarenihìranata u BiH tokom protekle godineotplatilo je 25 miliona KM tu|ih kredita, asvaki nasamareni ìrant pojedina~nobankama je u prosjeku vratio 3.150 KM!

Udruènje za za{titu ìranata smatra

da je situacija u ovoj oblasti alarmantna, o~emu svjedo~e i najnoviji podaci Agen -cije za bankarstvo RS, prema kojima su zadevet mjeseci pro{le godine banke u RS-uaktivirale hipoteke vrijedne 72,4 milionamaraka, a barem polovinu kredita vratit }eìranti! (A.M.)

...[TO SAM DU@AN, TI ODU@I!

Nasamareni žiranti uprošloj godini otplatili 25miliona KM tuđih kredita

Na posljednjoj sjednici Vlade Feder a -cije BiH definitivno je razrije{ena dilemakojem }e se taboru prikloniti “pomilovani“ministar DDesnica Radivojevi}. U SDP-u sustrahovali da }e se Radivojevi}, nakonpovratka u federalnu Vladu, priklju~itibloku koji predvodi SDA, dok su u isto vrijeme u SDA strahovali da }eRadivojevi} glasati po nalozima SDP-a.

Radivojevi} je demantirao i jedne idruge: priklonio se svom finansijskom

meceni JJerku Ivankovi}u Lijanovi}u, kojije zapravo i najzaslu`niji za Radivojevi}evpovatak u ministarsku fotelju.

Iako najmalobrojniji, blok JerkaIvankovi}a Lijanovi}a dobio je ulogu jezi -~ka na vagi, {to }e {irokobrije{kom{verceru otvoriti golemi prostor za skl -apanje trgovinskih aran`mana i sa jednim isa drugim blokom, po principu “ko davi{e“.

(M.A.)

NE ZNA LJEVICA [TA RADI DESNICA

“Pomilovani“ ministarDesnica Radivojević

opredijelio se za Lijanovićevblok u federalnoj Vladi

Desnica Radivojevi}

Suljeman Tihi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 17.1.2013 1:19

PRO ET CONTRA


zamjenika predsjednika SDA, uzTihi}evo obe}anje da se na narednomkongresu ne}e kandidirati zastrana~kog {efa. (A.M.)

BLATOUBILA^KI RAT

UtemeljiteljRadon~i} i liderLagumdìjazaledili me|usobniodnosKako nezvani~no saznajemo, nakonnovogodi{njih praznika na Bjela{nici ujednom od objekata ZOI 84 navodno jedo{lo do verbalnog obra~unakoalicionih partnera, utemeljiteljaFahrudina Radon~i}a i lidera ZlatkaLagumdìje. Rasprava je izmaklakontroli kada se Radon~i} povi{enimtonom obratio Lagumdìji.“Ti da nas vodi{? Da me nije

sramota, ja bih sada iza{ao iz svegaovoga“, rekao je Radon~i} nakon ~egaje konobare po~astio sa petobankombak{i{a i napustio objekat. (F.M.)

MINI MARKETby

MAR

IO B

RANC

AGLI

ONI

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Fahrudin Radon~i} iZlatko Lagumdìja

Priredila: Ma{a ]osi}

[EMSOTUCAKOVI]

Profesor

na FPN-u

NEBiH ima tri slu`bena jezika.Uvo|enjem hrvatskog kanalami{ljenja sam da se cijepajedan od tih slu`benih jezika.

NIKOLINAVELJOVI]

Urednica na

TV1

NENisam za formiranje bilokakvog novog kanala u okviruJavnog RTV sustava nego zarekonstrukciju i modernizacijupostoje}eg RTV sustavali{enog politi~kog utjecaja i pomjeri svih gra|ana. Kanali uokviru RTV sustava, po mommi{ljenju, ne bi trebali biti nihrvatski ni bo{nja~ki ni srpskikao ni SDP-ovi, HDZ-ovi,SNSD-ovi SDA-ovi, niti govorn -ice bilo koje politi~ke stranke.

EMIR KADRI]DirektorStudentskog

centra

NEMi{ljenja sam da je na javnimemiterima dovoljno zastupljenhrvatski jezik, ako je do jezika.Smatram da je uvo|enjehrvatskog TV kanala kompliko-vanje i ovako zamr{enih odnosa.

IBRAHIM SPAHI]Predsjednik

GDS BiH

DA/NEI za da i za ne potrebno je obaviti raspravu o ostvarivanjuzakona o JRTV servisu uParlamentarnoj skup{tini BiH. Izte rasprave treba da proiza|uodluke o ja~anju JRTV servisa io funkciji interesa javnosti. PoDejtonskom mirovnom sporazu-mu slu`beni jezici su bosanski,hrvatski i srpski sa obaveznomupotrebom engleskog jezikakako ne bi do{lo do nerazumije-vanja ova tri slu`bena jezika.

ADMIR KAPOPredsjednikUdruènja“Kupujmo

doma}e”

NENe podràvam jer nemaekonomske opravdanosti isredstava iz kojih bi hrvatskiTV kanal bio finansiran.

JOZO PAVKOVI]Urednik“Ve~ernjeglista” za BiH

DAPravo na informiranje namaterinskom jeziku na javnimRTV servisima je europskistandard. Nema niti jednogasuvisloga razloga da bo{nja~kapoliti~ka elita to temeljno ljud-sko pravo Hrvatima uskra}uje.Izgovori kako je rije~ onedostatku financija, daljnjimpodjelama su uvrjedljivi i izatakve politike najvjerojatnije sekrije opasna tendencijaneprizn avanja Hrvata kao politi~ke nacije.

Podržavate li uvođenjehrvatskog TV kanala?

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 17.1.2013 1:20

Prije ravno godinu dana, nakonmaratonskih, skoro 15 mjesecidugih pregovora strana~kih lide -ra, odràna je prva sjednica Vije}aministara BiH pod predsje dav a -

njem aktuelnog premijera VVjekoslavaBevande.

Uobi~ajena je praksa da se podvu~e crtapod rezultate prve godine rada, da seocijene dometi, smjer, uspjesi i proma{ajidràvne vlade u cjelini, ali i svakogministra ponaosob.

Ocjenu jednogodi{njeg rada dràvnihministara i Vije}a ministara BiH u cjeliniprepustili smo vode}im novinarima iurednicima najutjecajnijih medija u BiH. Una{oj anketi sudjelovalo je deset novinara iurednika, koji su prvu godinu rada dràvnevlade i njenih ministara ocjenjivali num e -ri~ki, u rasponu od 1 do 5, rukovode}i seprincipom kompariranja predizbornihobe}anja i postizborne realizacije. Iz anketesu izostavljena dva ministarstva - sigurnostii odbrane - u kojima su nedavno napra v -ljene kadrovske promjene.

SKROMNI DOMETI DR@AVNE VLADE

Ve}ina anketiranih novinara smatra daje jednogodi{nji rezultat rada Vije}aministara BiH krajnje skroman: nijena~injen ni milimetarski progres premaEvropskoj uniji i NATO alijansi; nijeuspostavljena ~vr{}a suradnja sa susjednimdràvama, u prvom redu s Hrvatskom i

Srbijom; nije prekinuta praksa olakogzaduìvanja dràve radi izmirenja rastu}ebudètske potro{nje; nije popravljen ukupniekonomski i politi~ki ambijent zaprivla~enje stranih investicija; nije pobo lj -{an me|unarodni kredi tni re j t ing dràve itd.

Na drugoj strani, lista uspjeha Vije}aministara BiH u prvoj godini mandataneuporedivo je kra}a. Kao glavni uspjehanketirani novinari navode ~injenicu da jebudèt dràvnih institucija BiH, iakoumanjen, po prvi put usvojen u zakonompredvi|enom roku i da su s Hrvatskomispregovarani klju~ni elementi trgovinskesuradnje po novim pravilima koja }e stupitina snagu sredinom godine, kada Hrvatskapostane punupravna ~lanica Evropskeunije.

Uspjehom se smatra i ~injenica da jeVije}e ministara BiH, za na{e politi~keuvjete, radilo prili~no skladno, bezozbiljnijih trzavica, podjela i afera, {to senajve}im dijelom pripisuje diplomatskomtalentu predsjedavaju}eg Vije}a ministaraBiH VVjekoslava Bevande.

Za prvu godina rada Vije}a ministaraBiH u cjelini dobilo je prosje~nu ocjenu2,4, no tri ministra, DDamir Ljubi}, Bari{aČolak i NNikola [piri}, prema mi{ljenjuanketiranih novinara nisu zasluìla prola -znu ocjenu. Najlo{iju prosje~nu ocijenu(1,8) dobio je ministar Damir Ljubi},koji predvodi Ministarstvo za ljudskaprava i izbjeglice. Anketirani novinarinisu mogli navesti niti jednu konkretnuakciju, projekat ili inicijativu koju je uprotekloj godine pokrenuo ministarDamir Ljubi}.

Prolazni ocjenu nije dobio ni ministarpravde Bari{a Čolak (prosje~na ocjena 1,9),kao ni ministar finansija i trezora Nikola[piri} (prosje~na ocjena 1,9). MinistruČolaku zamjera se izostanak inicijative inedovoljno prisustvo u javnosti, dok seministru [piri}u spo~itava pretjeranoprisustvo u javnosti i istupi sa strana~keumjesto s ministarske pozicije.

NAJUSPJE[NIJI [AROVI] I BEVANDA

Na drugoj strani, najvi{u ocjenu(prosjek 3,3) za jednogodi{nji rad dobio jeministar ekonomskih odnosa i trgovineMirko [arovi}, prvenstveno zbog ~injeniceda je uspio privesti kraju pregovore sHrvatskom oko primjene novog trgovi n -skog reìma.

Nakon [arovi}a, najvi{u ocjenu(pro sjek 3,1) dobio je predsjedavaju}iVije}a ministara BiH Vjekoslav Be -vanda, u ~ije zasluge spada bud etskakonsolidacija dràvnih instit ucija ipregovori s me|u narodnim mon etarnimfondom oko novog kre ditnog ara n -`mana.

Jednogodi{nji rad ministra vanjskihposlova BiH ZZlatka Lagumdìje ocije -njen je u dosta {irokom rasponu od 1 do4, pri ~emu je zanimljiva ~injenica da sutri anketirana novinara Lagumdìjidodijelila “~istu jedinicu“, jednako kao injegovom strana~kom kolegi DDamiruHadì}u, koji predvodi Ministarstvoprometa i komun ikacija. Kad se svezbroji, prosje~na ocjena rada ZlatkaLagumdìje iznosi 2,2, a pro sje~naocjena rada Damira Hadì}a 2,4. �


NOVINARI OCJENJUJU DR@AVNE MINISTRE

Deset vodećih novinara i urednika štampanih i elektronskih medija te internet-skih portala u BiH ocijenilo je rad Vijeća ministara BiH u prvoj godini mandata

MIRKO [AROVI] NAJBOLJI,DAMIR LJUBI] NAJGORI

DR@AVNI MINISTAR Zahvaljuju}i dobrom radu premijera Bevande

i ministra [arovi}a, cijelo Vije}e ministara dobilo prolaznu ocjenu - 2,4

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Asim:TEKST osnova.qxd 17.1.2013 0:05


MINISTRI LJUBI], ^OLAK I [PIRI] PALI NA ISPITU

PROLAZNA OCJENAPRVE GODINE MANDATAPredsjedavaju}i VjekoslavBevanda predvodi uspje{niji dio Vije}a ministara BiH



NOVINARI OCJENJUJU DR@AVNE MINISTRE

4 4 43

12

2

2

2 2

2

2

3

3

3

3

3

3

3 3

3

2 2

1

1

1 1

1

1 1

1 1

1

1

44

4

4

4 4

BEVAN

DA

DRA

GA

NJER

INIĆ

SUZA

NA

R.TO

DO

RIĆ

VILDANASELM

IBEGOVIĆZO

RAN

KR

EŠIĆSU

ZAN

ASTA

MBO

LIVA

NŠU

ŠNJA

RSED

INĆ

ENA

NSEN

AD

H

AD

ŽIFEJZOVIĆ

AV

DO

AV

DIĆ

SAN

JABJELIC

A

LAG

UM

DŽIJA

ŠPIRIĆ

HA

DŽIĆ

ŠAR

OV

IĆAsim:TEKST osnova.qxd 17.1.2013 0:07


MINISTRI LJUBI], ^OLAK I [PIRI] PALI NA ISPITU

4 3 3 3

2

2 2

2 2 2

2

3

3

3 3

3

3

2 2

1 15

1 1 1 1

1 1 1

1

1

3

3

3

34 3

4

4

4

ŠAR

OV

IĆ

ČO

LAK

NO

VIĆ

LJUBIĆ


Biv{i me|unarodni tuìtelj u Tu -ìteljstvu BiH, a danas glavni tu -ìtelj u Specijalnom dràvnomtuìteljstvu Republike Slovenijeza borbu protiv organiziranog i

privrednog kriminala, terorizma i korupcijeHarij Furlan obratio se prije mjesec dananekada{njim kolegama u Sarajevu smolbom za pruànje me|unarodne pravnepomo}i. Slovenski tuìtelj, koji je za svogmandata u BiH ostao upam}en po istraziprotiv aktualnog predsjednika a tada{njegpremijera Republike Srpske MMiloradaDodika, ponovno se na{ao u situaciji daistraùje bh. kriminal, odnosno tajnebankovne ra~une ~elnika kompanijeHrvatske telekomunikacije Mostar i njiho -vih kriminaliziranih poslovnih partnera.Harij Furlan, naime, ve} mjesecima vodiistragu protiv vlasnika sarajevske mark e -tin{ke agencije S.V.-RSA Nevena Kulen o -vi}a, predsjednika Uprave HT-a MostarStipe Prli}a i izvr{nog direktora zapokretnu mreù ZZorana Bakule, koji suosumnji~eni za pranje novca u slovenskim iaustrijskim bankama.

Tuìtelj je Furlan, pozivaju}i se nainstitut me|unarodne pravne pomo}i i uzobja{njenje da se protiv Kulenovi}a, Prli}ai Bakule u Sloveniji vodi pretkaznenipostupak, od BBoè Mihajlovi}a traìopodatke koji se odnose na dosada{nji tijekistrage u BiH. U tom je smislu slovenskoSpecijalno tuìteljstvo zanimalo u kojoj sfazi nalazi kazneni postupak protiv trojiceosumnji~enih, da li je u me|uvremenudonesena tuìteljska odluka, odnosno, je liSudu podnesena optu`nica. Slovenski suistraìtelji tako|er zatraìli i kopiju prilogakaznene prijave koju su inspektori Dràvneagencije za istrage i za{titu (SIPA) protivKulenovi}a, Prli}a i Bakule podnijeli jo{ 1.februara pro{le godine, kao i zapisnike sanjihovog saslu{anja.

ME\UNARODNA BLAMA@A BH. TU@ITELJA

Istodobno su zatraèni i zapisnici sasaslu{anja drugih svjedoka, ~lanovaKomisije za javne nabavke u HT-u Mostar,ali i Kulenovi}evih poslovnih partneraAdisa Kadri}a, Nijaza Graci}a, DarkaAleksi}a, BBranka Kotarca, Edina Nuhi}a,Rusmira Nefi}a, SSenada Zaimovi}a iSanjina Kulenovi}a, kojima su sa bank o -vnih ra~una tvrtke 3 Media Ltd. ispla}i vane

goleme sume novca. I mada nije poznato dali je tuìtelj Boò Mihajlovi} slovenskimkolegama poslao odgovor, sude}i premadostupnim informacijama, nije te{kopretpostaviti kakav bi mogao biti njegovsadràj. Nakon {to se, podsjetimo,Tuìteljstvo BiH skandaloznom odlukomglavne dràvne tuìteljice JJadranke Lok -mi}-MMisira~a u februaru 2012. ùrnoproglasilo nenadle`nim za procesuiranjeme|unarodnog kriminala u HT-u Mostar,dalja je istraga prepu{tena TuìteljstvuHercegova~ko-neretvanske ùpanije. Nera~unaju}i ~esta kafanska druènja sada ve}biv{eg postupaju}eg tuìtelja PPredragaTomi}a s osumnji~enicima, istraga ofiktivnim marketin{kim ugovorima HT-aMostar s agencijom S.V.-RSA, koji su bilisamo paravan za bezo~nu plja~ku te javnekompanije, jo{ je uvijek u po~etnoj fazi.Stoga se molba koju je specijalni tuìteljHarij Furlan uputio {efu Posebnog odjela zaorganizirani kriminal, privredni kriminal ikorupciju Dràvnog tuìteljstva BoìMihajlovi}u moè tuma~iti i kao urgencijaprema bh. tuìteljima da se kona~noprihvate posla. Da taj pravosudni skandalbude jo{ gori, a me|unarodna blamaàovda{njih tuìtelja jo{ ve}a, u Mostaru jeprije dvadesetak dana boravio istraìteljski


EKSKLUZIVNO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Glavni tužitelj Specijalnog državnog tužiteljstva Republike Slovenije HARIJFURLAN obratio se prije mjesec dana Tužiteljstvu BiH s molbom za pružanje

međunarodne pravne pomoći u istrazi protiv čelnika Uprave HT-a Mostar STIPEPRLIĆA i ZORANA BAKULE te vlasnika sarajevske agencije S.V.-RSA i glavnogSDP-ovog medijskog stratega NEVENA KULENOVIĆA, čiji su bankovni računi u

Sloveniji blokirani još prošle godine; naš list ekskluzivno otkriva kako su slovenski istražitelji razotkrili marketinško-mafijašku hobotnicu koja je poslovalapreko off-shore kompanije na Gibraltaru, te zašto istraga protiv osumnjičenih za

milijunsku pljačku mostarske kompanije u BiH nikada nije završena

BiH “FIMI MEDIA“

SPECIJALNO TU@ITELJSTVOSLOVENIJE PODI@E OPTU@NICU

PROTIV KULENOVI]A, PRLI]A I BAKULE

Suza Eronet:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:38

tim Specijalnog tuìteljstva Slovenije kojije, kako se pretpostavlja, od tuìteljaTomi}a preuzeo kopiju cijelog predmeta?!

MILIJUNSKE TRANSAKCIJE KULENOVI]E TVRTKE 3 MEDIA

Za razliku od Tuìteljstva BiH iTuìteljsva Hercegova~ko-neretvanske ù -p anije koji su, unato~ ~vrstim dokazimaFinancijsko-obavje{tajnog odjela SIPA-e okriminalu me|unarodnih razmjera, na svena~ine poku{ali zata{kati milijunsku

plja~ku HT-a Mostar, slovenski su tuìteljiistragu gotovo doveli do kraja. Rje{enjemOkru`nog suda u Ljubljani, koje je naprijedlog slovenskog Specijalnog tuìte lj -stva doneseno pro{le godine, vlasnikufantomske tvrtke 3 Media Nevenu Kule -novi}u je na ra~unu u UniCredit banci uSloveniji blokirano gotovo pola milijunaeura. U obrazloènju te sudske odluke jenavedeno da je zabrana isplate sredstavadonesena na traènje Specijalnog tuì-t eljstva, odnosno, Sektora kriminali sti~ke

policije u Ljubljani, a nakon informacijaSlu`be za spre~avanje pranja novca osumnjivim transakcijama.

Dokazi koje su slovenski istraìteljiprikupili od maja 2011., kada su oba -vije{teni da milijunski transferi iz BiHpredstavljaju pranje novca, otkrivaju kakoje off-shore kompaniju 3 Media naGibraltaru osnovao izvjesni LLeonel RuizRamirez iz meksi~kog grada Guadalajara,koji je sebe postavio za direktora. Potom jeMeksikanac Leonel Ramirez punomo} za


KAKO SE U SLOVENSKIM BANKAMA PRAO NOVAC IZ BiH

��

Neven Kulenovi} je na poslovima s Eronetom zaradio13, 6 milijuna KM, provizija Stipe Prli}a i Zorana

Bakule iznosila je 740.000 maraka?!

TAJNA BANKOVNIH

RAÛNAOff-shore kompanijaNevena Kulenovi}a 3

Media mjese~no je na privatni ra~un

predsjednika Uprave HT-a Mostar Stipe Prli}a otvoren u

Volksbank upla}ivalaizme|u 7.700 i 9.900

eura


vo|enje firme dao Bosancu NevenuKulenovi}u, koji je u aprilu 2006. u imetvrtke s Gibraltara otvorio poslovni ra~unkod tada{nje Bank Austria creditanstalt,danas UniCredit banke. Analiza uplata iisplata sa ra~una Kulenovi}eve fantomsketvrtke je pokazala da je vlasnik sarajevskemarketin{ke agencije S.V.-RSA sam sebiuplatio vi{e od 2,5 milijuna eura (preko petmilijuna KM), da je sa ra~una dru{tvaMreà plus (Darko Aleksi}) stigla uplata u iznosu od nepunih 686.000 eura.Kompanija Pink BH (Jovo Stani{i}) je uistom periodu firmi 3 Media uplatila669.000 eura, dru{tvo Ujedinjeni mediji(Senad Zaimovi} i Ejub Ku~uk) 768.000eura, a UFA Media (Rusmir Nefi}) ne{tovi{e od 60 tisu}a eura. Istodobno je s ra~una3 Media Kulenovi} sebi isplatio vi{e od540.000 eura, Branku Kotarcu prekomilijun eura, Darku Aleksi}u 214.000 eura,Sanjinu Kulenovi}u 278.000 eura, Edinu

Nuhi}u 213.000 eura, Rusmiru Nefi}u45.000 eura, Nijazu Graci}u blizu 52.000eura, Adisu Kadri}u 25.000 eura. DirektoruUprave HT-a Mostar Stipi Prli}u je tvrtka 3Media uplatila 169.500 eura, a njegovompomo}niku Zoranu Bakuli vi{e od 225.000eura.

“Iz priloène prijave proisti~e da suStipe Prli} kao predsjednik Uprave HT-aMostar i Zoran Bakula kao direktor Sektoramobilne telefonije u dogovoru s vlasnikomi prokuristom agencije S.V.-RSA NevenomKulenovi}em sklopili dva ugovora usuprotnosti s odredbama Zakona o javnimnabavkama i Pravilnika o javnim nab a -vkama“, pi{e u rje{enju Okru`nog suda uLjubljani. U tom se smislu navodi da jeUprava HT-a Mostar koncem augusta 2007.

objavila konkurs za izbor marketin{keagencije, na koji su se prijavile tri tvrtke.Slovenski su istraìtelji utvrdili i da su, iakosu ~lanovi Komisije za javne nabavkeocjenili kako je najpovoljniju ponududostavila agencija McCann Erickson, Prli}

i Bakula 27. novembra iste godine potpisaliugovor sa vlasnikom S.V.-RSA Kuleno -vi}em, premda je njegova ponuda bilanajnepovoljnija. Vrijednost ugovora jeiznosila 4,4 milijuna KM, s tim da jenaknadno uve}ana kroz anekse potpisane

EKSKLUZIVNO

�

Budu}i da je sada{njim ~lanovimaNadzornog odbora HT-a Mostar mandatistekao po~etkom decembra 2012., njihovibi privremeni nasljednici, do okon~anjaizbora novih u redovnoj proceduri, trebalibiti imenovani ve} na narednoj sjedniciVlade Federacije BiH. Uz Nadzorni odbor,ministri iz SDA, HSP-a i Narodne stranke

Radom za boljitak postigli su dogovor i osmjeni predsjednika Uprave Stipe Prli}a iizvr{nog direktora za pokretnu mreùZorana Bakule, kojem je, ina~e, mandatistekao prije dvije godine. Kao glavnirazlog za smjenu Prli}a i Bakule spominjese upravo istraga o milijunskoj plja~ki HT-aMostar. �

RASPAD ERONET KOALICIJE

Federalna Vlada smjenjuje Prlića iBakulu?!


OBRAÛN S KRIMINALOM ILI POLITI^KA ODMAZDAVlada FBiH najavila je za sedam dana veliku ~istku u HT-u Mostar

SLOVENSKIISTRAŽITELJSKI TIM UBiH: Da taj pravosudniskandal bude još gori, ameđunarodna blamažaovdašnjih tužitelja jošveća, u Mostaru je prijedvadesetak dana boravioistražiteljski timSpecijalnog tužiteljstvaSlovenije koji je, kako sepretpostavlja, od tužiteljaTomića preuzeo kopijucijelog predmeta?!

POLA MILIJUNAMARAKA ZA BAKULU

Pomo}nik direktora zamobilnu telefoniju Zoran

Bakula jo{ se uvijek nalazina toj funkciji, iako mu je

mandat istekao prije dvije godine

POLA MILIJUNAMARAKA ZA BAKULU

Pomo}nik direktora zamobilnu telefoniju Zoran

Bakula jo{ se uvijek nalazina toj funkciji, iako mu je

mandat istekao prije dvije godine


po~etkom decembra. Kao nagradu zauspje{no sklopljen posao, ve} po~etkomnaredne godine, Neven Kulenovi} sara~una 3 Media u UniCredit banci uSloveniji ispla}uje Stipi Prli}u 170.000eura, a Zoranu Bakuli 197.800 eura. Kaorazlog uplate u obje transakcije Kulenovi}je naveo “dogovor o posu|ivanju“?!

NAGRADA ZA TU@ITELJA TOMI]A

Naredni natje~aj za izbor marketin{keagencije Uprava HT-a Mostar je raspisalakoncem decembra 2008., po mjeri S.V.-RSA (izme|u ostalog je bilo nazna~eno daagencija mora imati prosje~an godi{njiprihod od tri milijuna KM, ~ime jeeliminirana konkurencija), nakon ~ega jeobnovljeno partnerstvo s Nevenom Kule -novi}em i potpisan novi ugovor vrijedan4,5 milijuna maraka. Prema nalazima Spe -cijalnog tuìteljstva Republike Slovenije,Stipe Prli} i Zoran Bakula su na na -mje{tenim tenderima marketin{koj agencijiS.V.-RSA osigurali nov~anu korist ve}u od6,8 milijuna eura, dok je njihova provizija

iznosila najmanje 367.800 eura!!! Mjese -~no su Prli} i Bakula od Kulenovi}adobijali od 7.700 do 9.900 eura.

Prema podacima slovenske Slu`be zaspre~avanje pranja novca, Kulenovi}eva jesarajevska agencija na ra~un njegove tvrtkes Gibraltara u UniCredit banci u Ljubljani urazdoblju od juna 2008. do februara 2011.mjese~no upla}ivala oko 50 tisu}a eura.

Istodobno Kulenovi}eva off-shore kom -panija 3 Media nije imala nikakvih drugihposlovnih aktivnosti (~ak ni tro{kovatelefonskih ra~una), osim {to je sluìla zapranje novca koji su trojica osumnji~enikazaradili na namje{tenim tenderima. Nakon{to su mu po~etkom maja 2012., ra~uniblokirani, a protiv njega u Slovenijiotvorena istraga, Neven Kulenovi} je skorosvakog dana telefonom iz Sarajeva zvaoUniCredit banku, ali su svi njegovi zahtjevida mu se omogu}i raspolaganje novcemodbijeni. U sudskom obrazloènju jenavedeno kako postoji bojazan da biKulenovi}, nakon deblokade ra~una, novacmogao prebaciti na svoj ili ra~un drugihfizi~kih lica u BiH, ~ime bi biloonemogu}ena njegovo oduzimanje pookon~anju kaznenog postupka.

Vi{emjese~na istraga koju Specijalnotuìteljstvo Republike Slovenije vodi protivStipe Prli}a, Zorana Bakule i NevenaKulenovi}a, kao ni kaznena prijava koju jeSIPA podnijela Tuìteljstvu BiH, nikriminaliziranom trojcu, ni njihovimpoliti~kim pokroviteljima iz SDP-a, nijepredstavljala smetnju da nastave snezakonitim poslovima. Nakon {to je nainzistiranje SDP-a u jesen 2011. Stipe Prli}ponovno vra}en na funkciju predsjednikaUprave HT-a Mostar, u aprilu narednegodine sve usluge marketin{kog ogla{a -vanje tog javnog poduze}a ponovno supovjerene favoriziranoj agenciji NevenaKulenovi}a, s tim da je maksimalnavrijednost ugovora ograni~ena na 4,2milijuna KM. Potom je Kulenovi} i javnopostao ~lan PR grupe koja je vodila SDP-ovu predizbornu kampanju na posljednjimlokalnim izborima, dok je za izbornimarketing bila zaduèna me|unarodnokriminalizirana agencija S.V.-RSA. Isto -dobno je mostarski tuìtelj Predrag Tomi},koji je nepunu godinu dana uspje{noopstruirao istragu protiv mafija{ko-mark e -tin{ke hobotnice, nimalo slu~ajno, krajemdecembra unaprije|en na novu funkcijutuìtelja u Tuìteljstvu BiH!! �


KAKO SE U SLOVENSKIM BANKAMA PRAO NOVAC IZ BiH

Nakon pro{logodi{njeg izvje{}aSIPA-e o fiktivnim marketin{kim ugov o -rima koje su Stipe Prli} i Zoran Bakulazaklju~ivali s agencijom S.V.-RSA, mos-t a rskom je Tuìteljstvu u me|uvremenudostavljeno i izvje{}e Federalne fina n -cijske policije. Financijski su inspektori,kako nezvani~no doznajemo, jednako

tako utvrdili i brojne nepravilnosti prilikomsklapanja ugovora o nabavci tehni~keopreme, ~ija se vrije dnost tako|er mjerimilijunima maraka. Navodno je fina n -cijska kontrola posebno istakla nekoliko{tetnih ugovora s firmom Huawei u kojojje, kako se spekulira, bio zaposlen bratNevena Kulenovi}a. �

SUMNJIVA NABAVKA TEHNI^KE OPREME

Protiv Uprave HT-a Mostar prijavepodnijela i Financijska policija

SLOVENSKI TU@ITELJ PROTIV BH. MARKETIN[KE MAFIJE

[ef Specijalnog tuìteljstva SlovenijeHarij Furlan ve} mjesecima vodi

istragu o pranju novca iz bh. javnih kompanija


“Prava je ‘sre}a’ pa se broj autobusaposljednjih godina prepolovio, jer da ihima, ne bi imao ko da ih vozi“, kaè za“Slobodnu Bosnu“ zamjenik predsjednikaSindikata Gradskog saobra}ajnog predu -ze}a (GRAS) AAmir Muminovi}, iznose}isamo jedan od brojnih paradoksa koji seveù za potencijalno najprofitabilnijepreduze}e u vlasni{tvu Vlade KantonaSarajevo koje je “zahvaljuju}i“ lo{emposlovanju svih rukovodstava, sumnjivimjavnim nabavkama, zapo{ljavanju neodgo -varaju}eg kadra i jo{ lo{ijoj kontroli Vladekao vlasnika trenutno prakti~no predga{enjem. Ponovno dovo|enje HHasanaBa{i}a na mjesto v.d. direktora GRAS-abila je samo kap koja je prelila prepunu~a{u nezadovoljstva, uzroci propastiGRAS-a mnogo su dublji.

Iako je vi{ak radnika jedan od problemapreduze}a, ~injenica je da zbog neade -kvatne sistematizacije radnih mjestanajmanje njih ima tamo gdje su najpo -trebniji pa tako nedostaje voza~a i radnikaodràvanja.

“Kada smo {trajkovali, doveli su ljudekoji su zavr{ili obuku za voza~e tramvaja itolejbusa i ranije radili na ugovor da naszamijene. Ti ljudi su nepravedno otpu{teni,i mi pozivamo rukovodstvo i vladu da ih

zaposle, jer nama voza~i trebaju. Ljudi radepo smjenu i pol jer nemamo dovoljnovoza~a“, obja{njava Muminovi}. Kaèkako u preduze}u nedostaje rezervnihdijelova, da neke dijelove radnici nekada isami kupuju kako bi vozilo mogli poslati nateren, ali da sve ne}e mo}i jo{ dugo.

“Vozila se tro{e, nama se u posljednjihnekoliko godina broj autobusa i minibusaprepolovio, broj trolejbusa je manji za 35posto, jedino se jo{ tramvaji koliko-tolikodrè jer su na {inama a ne na lo{im cestama,ali ni to ne}e jo{ dugo“, kaè Muminovi}.

GODINAMA, VARALI SU NAS

Za trenutno stanje u GRAS-u nikogakonkretno ne èli optuìti, ali tvrdi kako susva rukovodstva trebala raditi bolje, a danajve}u krivicu snose dosada{nji saziviVlade KS koji se nisu smjeli uhvatiti uko{tac i rije{iti problem GRAS-a, jer bi tosigurno predvi|alo nepopularne mjere.

“Mi godinama traìmo da se rije{ipitanje sistematizacije, da se zapo{ljavapotreban kadar, traìmo racionalizacije,pobolj{anje usluga, uvo|enje bolje naplate,ali ni{ta ne moèmo bez Vlade. Pot e -ncijalno smo najja~a kompanija jer imamonajve}i broj korisnika, samo im trebaponuditi uslugu. Za{to, naprimjer, neuraditi ne{to pa da karta bude i jednamarka, ali da je svi plate? Projekti postoje,dolaze Vlade, obe}avaju, ali nema


KO TO TAMO PEVA

Pi{e: ALMIR PANJETA

Ponovno dovođenje Hasana Bašića na mjesto v.d. direktora GRAS-a bila je samo kap koja je prelila prepunu čašu nezadovoljstva, uzroci

propasti GRAS-a i nezadovoljstva radnika mnogo su dublji

KAKO JE GRAS SISTEMATSKI UNI[TEN...

“Nedostaje voza~a, a primani su frizeri, slasti~ari, politolozi i socijalni

radnici. Bio je slu~aj da je 80~ista~ica primljeno po konkursu,

nakon ~ega su preba~ene u administraciju!“

SVI U ŠTRAJKGRAS ima viška radnika,a nedostaje voza~a

Panjeta Gras:TEKST osnova.qxd 17.1.2013 0:37

realizacije i firma propada“, kaè Mu -minovi}.

Ono {to je osim nedostatka voza~a usaobra}ajnom preduze}u koje ima vi{karadnika jo{ jedan paradoks, jeste i to darezervnih dijelova nedostaje, iako ih je,prema rije~ima NNedàda Ajnadì}a koji jebio predsjednik Nadzornog odbora GRAS-aod 2006. do 2008. godine, na lageru bilo uvrijednosti od 18 miliona maraka! Ve}inatih dijelova je, tvrdi, i dalje na lageru izjednostavnog razloga — jednostavno nisuupotrebljivi.

O ovome se govori i o revizorskomizvje{taju iz 2008. godine:

“Zalihe nisu realno iskazane, obziromda u skladi{tima autodijelova i tramvajskihdijelova postoji zna~ajna, nekorisna ineupotrebljiva roba za postoje}i vozni park,kao rezultat neracionalne nabavke uranijem periodu i neefikasnog upravljanjazalihama“, kaè se u Izvje{taju Ureda zareviziju institucija u FBiH iz 2008.

“Milioni su tro{eni na dijelove koji nisubili kompatibilni, i na tuìla~kim i sudskimorganima je da utvrde kako je do togadolazilo i ko je za to odgovoran. Para jekroz GRAS pro{lo mnogo, ali ono {to je~injenica je da tamo para nema, imajudugovi, preduze}e je bolesno, svi znaju

dijagnozu ali se niko izgleda ne usu|ujeopredijeliti za terapiju“, kaè Ajnadì}.Dodaje kako je sva potencijalno spornadokumentacija zateknuta nakon odlaskadugogodi{njeg direktora GRAS-a IIbrahimaJusufrani}a, ali i dokumentacija nastala uperiodu kada je direktor bio [[a}ir Bo{kailo,dostavljena Tuìla{tvu KS.

“Pozivan sam na nekoliko obavijesnihrazgovora i, koliko sam ~uo, proteklihgodina su zvali oko 200 ljudi iz GRAS-a dadaju iskaz za nekoliko predmeta koji setamo vode a vezani su za GRAS. Sada je natuìla~kim i sudskim organima da dajukona~ne odgovore koga }e optuìti a koga


SVE O GRAS-u

��

Foto: Milutin Stoj~evi}


nagraditi za sve {to se u GRAS-ude{avalo“, kaè Ajnadì} dodaju}i kako jezapo{ljavanje u GRAS-u posebna pri~a.

“Tamo su ljudi zapo{ljavani po unajmanju ruku neobi~nim osnovama.Nedostaje voza~a, a primani su frizeri,slasti~ari, politolozi i socijalni radnici. Bioje slu~aj da je 80 ~ista~ica primljeno pokonkursu, nakon ~ega su preba~ene uadministraciju! Zbog takvih stvari smodonijeli zabranu prijema novog kadra bezkonsultovanja Nadzornog odbora koja jebila na snazi te dvije godine, a kako samsaznao, odmah po mom odlasku u nekolikomjeseci zapo{ljeno je 200 novih ljudi“,tvrdi Ajnadì} koji je dao ostavku na mjestopredsjednika Nadzornog odbora nakon {toje pored njegovog protivljenja donesenaodluka o kupovini “Ikarbusovih“ autobusa.

ÊKA SE RIJE^ TU@ILA[TVA“Ko to kupuje autobuse firme iz

Beograda koja je u ste~aju, pored MAN,Volvo, Mercedes i drugih kvalitetnijihautobusa? Kada je re~eno da }e se tiautobusi ipak nabavljati i kada sam vidio dase ne po{tuje mi{ljenje Nadzornog odbora,dao sam ostavku“, kaè Ajnadì}. Kad jeblokada grada u pitanju, Ajnadì} tvrdi dado toga ne smije dolaziti: “U statutu GRAS-api{e da se sindikalna pitanja ne smijurje{avati blokadom saobra}aja i jasno senavodi da se saobra}aj ne smije prekidati.“

Zbog sumnjivih nabavki i zloupotrebeovlasti u periodu 2007. - 2009. uTuìla{tvu KS vodi se istraga protiv [a}iraBo{kaila, biv{eg direktora preduze}aGRAS, i ostalih, me|u kojima je i FFeridVeljovi}, biv{i {ef komercijale, ali i mo`dajo{ zanimljivija — istraga protiv dugogo -

di{njeg direktora GRAS-a Ibrahima Jusu f -rani}a i jo{ najmanje 10 ljudi iz perioda ukojem je on bio direktor, a to je jo{ od prijerata, pa sve do 2006. godine. Premainformacijama iz medija koje su se pojavileu ljeto 2012. godine, obje istrage su bile “upoodmakloj fazi“, a ~ini se da ni danas nijedruga~ije.

“U oba krivi~na predmeta u kojima sudonesene Naredbe o provo|enju istrageprotiv vi{e lica, a koje se odnose naprovjeru zakonitosti poslovanja KJKPGRAS, krivi~ne istrage u zavr{noj su fazi iu skorije vrijeme se o~ekuje dono{enjekona~nih tuìla~kih odluka u oba krivi~napredmeta. Nakon {to budu donesenetuìla~ke odluke javnost }e biti blago -vremeno obavije{tena“, kazala je za SBglasnogovornica Tuìla{tva KS DDènitaGobelji}.

Ibrahim Jusufrani}, koji je direktorGRAS-a bio od 1989. do 2006. godine i zakojeg su mnogi mislili da }e vje~no ostatina toj funkciji, za “Slobodnu Bosnu“ kaèkako se ne osje}a odgovornim zbog stanja uGRAS-u, te da su, koliko on zna, sveistrage okon~ane.

“Istrage koje su bile, koliko znam, bilesu vezane za benzinsku pumpu i otvaranjepraonica koja je bila potrebna. Ni{ta odtoga nisam mogao uraditi bez odobrenjaVlade. Napravio sam i centar za tehni~kipregled, od kojeg bi firma mogla dobrozaraditi da znaju. Sa stopostotnomsigurno{}u mogu re}i da nemam ni~ega dase stidim ili bojim jer sam radio u skladu sazakonom. Za vrijeme mog mandata GRASje bio vode}a firma u regionu po svimva`nijim pokazateljima“, tvrdi Jusufrani}dodaju}i kako je vrijeme u kojem je onvodio firmu bio “jedan od najboljih periodaposlovanja GRAS-a“.

22

KO TO TAMO PEVA

�

Ba{i} je pred zaklju~enje ovog tekstapodnio ostavku i za v.d. direktora jeizabran izvjesni Safet Bradarac. Kako sunam rekli iz sindikata, njima nije bitno da li}e novi-stari v.d biti Adis [ehi}, koji je beznajave smijenjen 11. januara, koliko im jebilo bitno da to ne bude Ba{i}.

“Mi smo dan prije, 10. januara bili nasastanku kod ministra saobra}aja JusufaBubice koji nas je uvjeravao da Ba{i} ne}ebiti postavljen na mjesto direktora, jer smone{to bili na~uli i znali smo kakvo jemi{ljenje radnika o njemu. Kada jesutradan oko 15 sati prostrujala vijest dase to ipak dogodilo, radnici su bili bijesni ijednostavno su povukli vozila s ulice“, tvrdi

zamjenik predsjednika Sindikata GRAS-aAmir Muminovi}. Poja{njava kako suradnici GRAS-a izme|u ostalog bijesni naBa{i}a jer je u svom mandatu doniorje{enje o razmje{taju oko 700 radnika sjednih na druga radna mjesta.

“To je bilo izgleda ~isto pokazivanjesnage. Ljude je sa mjesta gdje sugodinama radili slao na druga, sve jebespotrebno istumbao, {to je uz brojnedruge poteze dodatno izrevoltiralo radnikekoji po nekoliko mjeseci nisu mogli ovjeritiknjiìce, nisu im pla}ani doprinosi, ljudinisu mogli oti}i u penziju jer je preduze}edugovalo penzionom“, poja{njava Mu -minovi}. �

POSLJEDNJA VIJEST

Kako je počeo bunt na mom BućaPotoku

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

IKAR JE LETIO PREBLIZU“Ni u Beogradu ne koristesrbijanski Ikarbus koji jepred ste~ajem”

IKAR JE LETIO PREBLIZU“Ni u Beogradu ne koristesrbijanski Ikarbus koji jepred ste~ajem”

ZLATNE GODINE, I DUGE SJENEIbrahim Bimo Jusufrani} tvrdi da nijeodgovoran za stanje u GRAS-u


“Ispunjavao sam obaveze premadobavlja~ima, kreditorima, radnicima, kao iobaveze po osnovu li~nih dohodaka izdravstvu. Ostavio sam vozila u voznomstanju, red vo`nji se odvijao bezpropu{tanja, a iza sebe sam ostavioodgovaraju}i nivo rezervnih dijelova inov~ana sredstva u visini dvije mjese~nepla}e za sve zaposlene“, kaè Jusufrani}.

Na konstataciju da je u poslijeratnomperiodu u GRAS stigao veliki broj donacija,da su mnoga vozila donirana ali i mnoganabavljena prije rata, Jusufrani} kaè kakoje GRAS u ratu imao i 140 miliona maraka{tete, i da je on najodgovorniji za obnovupreduze}a nakon rata. Upitali smo ga i otome {ta je bilo sa sredstvima iz akcije“Jedan krug za Sarajevo“ u kojoj susredstva javnog prevoza u nekolikoevropskih gradova vozila po jedan krug odkojeg su sredstva poslana za Sarajevo:

“To je i{lo preko Ambasade BiH uBe~u, pitajte njih“, kaè Jusufrani}.Spornim ne smatra ni jedan detalj izbiografije, kaè bio je profesor i u vrijemedok je bio u GRAS-u, pisao knjige pokojima se u~i u Beogradu i na drugimfakultetima, pa spornim ne smatra nisredstva od kojih je izgradio skupocjenuvilu u Sarajevu ili pokrenuo privatniuniverzitet u Travniku. Negira i da jezaradio 11 miliona na dionicama “Unionin -vesta“.

“Bez ikakvih problema moète provje -riti, za otvaranje fakulteta bilo je potrebno2000 KM osniva~kog uloga, i od tadaposlujemo od uplata {kolarine studenata i uskladu sa vaè}im zakonima. [to se tihdionica “Unioninvesta“ ti~e, ja ih nisamimao, imao je moj sin ne{to, ali ja ne“, kaèJusufrani}. Na upit o spornim nabavkama,tako|er tvrdi da nisu sporne te da ni{ta nijemogao bez Vlade.

O tome kako su izgledale nabavke kojeJusufrani} ne smatra spornim magazin Startpisao je 2006. u vrijeme protesta radnikaGRAS-a nakon kojih je Jusufrani} oti{ao sdirektorske funkcije, Revizorska ku}aDàferovi} tada je sa~inila izvje{taj oposlovanju GRAS-a u periodu od 1. januarado 31. decembra 2005. godine gdje je naprimjer u rubrici “nabavke stalnih sredstavai zaliha“ naveden primjer nabavkelan~anika sa galovim lancem vrijednosti245 KM, po fakturi pla}an 2.225 KM!

Iako Jusufrani} tvrdi da je iza njegaostao gubitak od sedam miliona marakakoji je, kaè, u rangu “dozvoljenih“ zatakvu djelatnost, revizorski izvje{taj izvremena kada je bio direktor govoridruga~ije.

“Preduze}e obavlja sloènu djelatnostod zna~aja za grad i ima niz specifi~nosti uposlovanju kao {to su: obaveze investiranjau stalna sredstva obzirom na zastarjelost

opreme i dotrajalih kapaciteta, veliki brojuposlenih, trend zna~ajnog gubitka, koji od2002. godine nije pokriven, zna~ajan iznoskratkoro~nih i dugoro~nih obaveza tako daje i likvidnost Preduze}a kao i stalnostposlovanja ugroèna. Nepokriveni kumula -tivni gubitak sa 31.12.2004. godine iznosi17,9 miliona KM, a obaveze za kratkoro~nei dugoro~ne kredite, te obaveze premadobavlja~ima iznose 26 miliona KM“, stojiu Izvje{taju Ureda za reviziju budèta-prora~una u FBiH koji je utvrdio.

REVIZOR PROTIV REVIZORA“Nepo{tivanje internih i eksternih

propisa odabira najpovoljnijeg ponu|a~a uprocesu nabavke, zbog ~ega se ne moèpotvrditi pravilnost odabira u pregledanimslu~ajevima, {to moè predstavljati rizik daPreduze}e nije dobilo adekvatnu vrijednostza uloèni novac“.

Tako|er, u izvje{taju je skrenuta pa`nja“na zna~ajno zaduènje Preduze}a tokom2004. godine po osnovu kratkoro~nih idugoro~nih kredita, te rasta obaveza prema

dobavlja~ima, koje iznosi 26 miliona KM ikoje je direktno uticalo na likvidnostPreduze}a i za koje menad`ment nemapouzdanih procjena za prevazilaènjeistog“.

Kasnije uprave ne da nisu uradile ni{takako bi se ispo{tovale preporuke revizora,nego je dug firme do danas porastao napreko 80 miliona, duguje se radnicima zadoprinose, zdravstveno osiguranje i drugeosnove. Iz revizorskog izvje{taja za 2008.godinu vidi se da Jusufrani}evi nasljednicinisu bili ni{ta bolji:

“Uprava nije u dovoljnoj mjeriposve}ivala du`nu pa`nju, niti je provodilapotreban nadzor nad procesima ifinansijskim transakcijama, zbog ~ega jedo{lo do nepravilnosti i propusta uposlovanju. Neefikasno su vo|eni postupcinabavki, a posebno investicije, radi ~ega jepo osnovu projekta autopraonice samo urevidiranoj godini pla}ena leàrina u iznosuod 37.987 KM; izvr{en je otpis potraìvanjaod kupaca u iznosu od 77.369 KM bezsaglasnosti Nadzornog odbora; nijepo{tovan ugovor o zakupu sa firmom‘Green Oil’ d.o.o., jer od strane Dru{tva nijevr{ena kontrola mjese~nog prometa nafte,niti je istom zakupcu fakturisana ugovorenaprovizija; interni akti nisu u potpunostipo{tovani, a ni usagla{eni, posebno u dijeluisplate stimulacija, niti su istima ure|enesve ispla}ene naknade; nisu usvojenepolitike vo|enja zaliha primjerenevlastitom poslovanju; implementirani dioIT sistema nije u potpunosti osposobljen ine koristi se“, stoji u revizorskom izvje{tajuza 2008. godinu.

Za sada je izvjesno da postoje istrageprotiv Jusufrani}a i njegovog nasljednikaBo{kaila koji se tereti za zloupotrebupoloàja i kr{enje Zakona o javnimnabavkama, iz Sindikata GRAS-a tvrdi daje Ba{i} u periodu 2009. i 2010., kada je biodirektor, ostavio sporne dugove od 27miliona KM, a o odgovornosti raznih sazivaVlade KS koje su guranjem pod tepihproblema GRAS-a pokrivanjem dijelagubitaka sa 10-25 miliona godi{njekupovale socijalni mir za sada niko negovori. �


SVE O GRAS-u

Me|u “izumima“ iz perioda od prije2006. je i onaj koji nam je otkrio jedan odsagovornika bliskih GRAS-u koji nas jezamolio da mu ne otkrivamo identitet:

“Raspi{e se konkurs za nabavku, prijavise pet firmi i svih pet budu obavije{tene dasu pro{le na konkursu. Kad pro|e àlbeni

rok, s jednom od njih se potpi{e ugovor onabavci, a ostali uzal udno ~ekaju i kadshvate da ni{ta od ugovora ve} bude kasnojer se vi{e nisu mogli àliti“, otkriva na{sagovornik dodaju}i kako ne bi bioiznena|en da su sli~ne metode kori{tene iu drugim sazivima. �

ÛDO BOSANSKOG OTPORA

Rezultat konkursa: Svi ste pobijedili!

SARAJEVSKI SINDIKATMuminovi}: “Može karta biti i jednu marku,ali da je svi plate”


Kontroverzni lider vehabijskezaje dnice u Gornjoj Mao~i NNus -ret Imamovi} kupio je nedavnoku}u u naselju [atorovi}i kodBr~kog, koju je platio sto tisu}a

maraka. Premda nema nikakvog formalnogzaposlenja, niti prijavljenih prihoda,Imamovi} je za novi dom odabraonajluksuzniju i najskuplju ku}u u [atoro -vi}ima, isplativ{i biv{em vlasniku cijeliiznos novca u gotovini?! Najava preseljenjaautoritativnog vo|e u Br~ko ~ak je i me|uImamovi}evim najodanijim sljedbenicimau Gornjoj Mao~i, koji su gu doskorabezpogovorno slu{ali, izazvala burnereakcije i ogor~enje. Ve}ina je selefija uGornjoj Mao~i, naime, naivno vjerovalakako teret skromnog ìvota u seluizoliranom od ostatka svijeta dijeli i njihov{ejh Nusret Imamovi}. Vijest da je po -duzetni Imamovi} iske{irao golemu sumunovca za kupovinu jo{ jedne ku}e, sve jeprenerazila.

GORNJA MAOÂ NE]E TRAJATI VJE^NO

No, nije samo neugodno otkri}e obogatstvu njihovog vo|e uzbunila vehabijekoji su proteklih godina, na Imamovi}evnagovor, rasprodali svoja imanja i iz cijeleBiH do{li ìvjeti u Gornju Mao~u. Iako jesam Imamovi} propagirao kako je ìvotme|u nemuslimanima grijeh i po svakucijenu zagovarao preseljenje iz neislamskihsredina u islamsko okruènje, u zajednicugdje }e se sav imetak dijeliti me|u bra}om,na koncu je odabrao novi dom u [ato -rovi}ima, br~anskom naselju u kojem ìveBo{njaci, ali nema drugih vehabija.Pravdaju}i se pred najbliìm prijateljima,prpo{ni je Imamovi} kazao da se morao

osigurati za stare dane i povesti ra~una obudu}nost svoje obitelji, jer Gornja Mao~ane}e trajati vje~no. O desecima svojihsljedbenika koji su se na njegov pozivupustili u avanturu “zajedni~kog ìvota“,Imamovi} nije rekao ni rije~i.

Priznanje kako vjerska zajednica uspo -stavljena prema strogim {erijatskim zako -nima u Gornjoj Mao~i ne}e potrajatizadugo samo je, me|utim, jo{ jednapotvrda glasina da su vehabije u BiH, uposljednjih godinu dana, ostale bez zna~ aj -

nih financijskih prihoda izvana. Nasmanjenje dotacija dijelom je utjecala krizekoja nije zaobi{la ni njihovu bra}u udijaspori, ali ponajvi{e suludi napadMevlida Ja{arevi}a na VeleposlanstvoSAD-u u Sarajevu, poslije kojeg je poja~anpolicijski nadzor nad svim stanovnicimasela i njihovim donatorima. Na tradicio -nalne susrete selefija, na kojima se ranijeznalo okupiti na stotine sljedbenika iz BiH,susjednih dràva i iz zapadne Europe,proteklih je mjeseci dolazilo jedva stotinjak

24

VEHABIZAM KAO BIZNIS

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Samoproglašeni lider vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči NUSRET IMAMOVIĆ kupio je nedavno u naselju Šatorovići kod Brčkog kuću i

najavio odlazak iz te izolirane vjerske komune kojom je suvereno vladao godinama; naša novinarka otkriva kako je selefijski vođa od svojih naivnih

sljedbenika preuzimao vrijedne nekretnine od Bihaća do Lukavca, ali i novčanedotacije koje su braći u BiH slale vehabije iz dijaspore

NUSRET IMAMOVI]PODUZETNI [EJH IZ GORNJE MAOÊ


SVE LA@I I PREVARE

VEHABIJSKOGVO\E

Iako je svoje sljedbenike

nagovorio da prodaju ku}e i do|u ìvjeti u

Gornju Mao~u,Nusret Imamovi} je

na koncu najavioodlazak iz sela

SVE LA@I I PREVARE

VEHABIJSKOGVO\E

Iako je svoje sljedbenike

nagovorio da prodaju ku}e i do|u ìvjeti u

Gornju Mao~u,Nusret Imamovi} je

na koncu najavioodlazak iz sela

Nusret:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:45

najodanijih pristalica. Posljednji fijaskodogodio se na zimskom okupljanjuvehabija koje redovito, u vrijeme boì}nih inovogodi{njih blagdana (zbog velikogbroja neradnih dana), u okolici Buìmaorganizira vo|a kraji{kih vehabija BBilalBosni}. Budu}i da kod vehabija u cijelomregionu uìva veliki ugled, na Bosni}ev jepoziv ranijih godina dolazilo i po petstopristalica, me|u njima i “najeminentniji“lideri iz Europe, poput AAl Rudini AbdelBaseta iz [vedske, AAdema Demirovi}a iSulejmana Omerovi}a iz Austrije, IIdrizaBiljibanija sa Kosova, HHuseina Ademija izMakedonije... Za razliku od “zlatnih vre -mena“, kada su susreti trajali i po desetakdana, a gosti su kroz sergije (dobrovoljnepriloge) u Bosni ostavljali i do 100.000KM, posljednji skup koji je Bosni}organizirao potkraj decembra trajao je tridana, a doma}ini su prikupili jedva pettisu}a maraka. “Uglednim zvanicama“,dakako, nije bilo ni traga, pa su predavanjaodràli samo Nusret Imamovi}, BilalBosni} i IIbrahim Dedi} iz @eljeznog Poljakod Zenice.

Činjenica da su imu}na bra}a, poglavitoiz Austrije, drasti~no skresala nov~anupomo} bh. selefijama nije, me|utim, odve}zabrinula Nusreta Imamovi}a koji se,sude}i prema tvrdnjama njegovih nekad a -{njih pristalica, sna{ao i u novonastalimokolnostima. Imamovi} je tako sam sebina{ao donatore (druge ih vehabije zovu“bankomatima“) me|u rijetkim zalu|enici -ma njegovim sumanutim idejama oislamskoj dràvici u BiH. Tako je NusretImamovi} uspio nagovoriti bra}u AAhmeta iMehu Brki}a, koji ve} godinama ìve i radeu Austriji, da njegovoj vehabijskojzajednici, navodno za potrebe mesdìda,uvakufe obiteljsku ku}u u Biha}u. Na isti sena~in Imamovi} domogao i ku}e PPa{ageMuratovi}a i njegovog sina EEmila izLukavca, koji tako|er pripadaju selefijs -kom pokretu, premda stalno borave uAustriji. Osim {to je u njihovom te{ko


KAKO SE OBOGATIO NUSRET IMAMOVI]

Ku}a koju je Nusret Imamovi} kupio unaselju [atorovi}i kod Br~kog bila je uvlasni{tvu bo{nja~ke obitelji koja ve}godinama ìvi i radi u Njema~koj, i nemase namjeru vra}ati u BiH. Budu}i da biv{ivlasnici nemaju nikakvih veza s veha -bijama, pretpostavlja sa da je prilikomkupoprodaje ku}e posredovao SulejmanAhmetovi}, blizak prijatelj Nusreta Ima -movi}a. Ahmetovi} je pripadnik sele -fijskog pokreta, stalno boravi u [vica r -skoj, a kao formalnog kupca Ima mo -

vi}eve ku}e je poturio svog zeta ValdesaKari}a, tako|er jednog od sljedbenikavo|e iz Gornje Mao~e. Uz lijepo ur e -|enu dvokatnicu i pomo}ne objekte,Nusret Imamovi} je u [atorovi}imakupio i oko 70 dunuma zemlje, koja senalazi na kilometar udaljenosti odnjegovog novog doma. Slobodna Bosnaje ranije pisala da Nusret Imamovi}koristi i ku}u u selu Gornja Dubnica kodKalesije, gdje boravi i njegov bratNedim Imamovi}. �

OVOZEMALJSKO BLAGO

Imamović je, uz kuću u naseljuŠatorovići kod Brčkog, kupio i 70dunuma zemlje

SVA [EJHOVAIMOVINAOsim nove

ku}e u[atorovi}imakod Br~kog(1), NusretImamovi}koristi i

imovinu bra}eBrki} u Biha}u

(2), i Pa{ageMuratovi}a uLukavcu (3)

1

2 3

��


ste~enom domu otvorio mesdìd u kojemse okupljaju lokalne vehabije, sveprisutnivo|a iz Gornje Mao~e od Muratovi}a primai nov~anu pomo}. Imamovi}evi biv{isljedbenici koji su (pre)kasno uvidjeli skakvim prevarantom imaju posla, isti~u iprimjer SSeada Redèmatovi}a, crnogorskogdràvljanina s adresom stanovanja uLuksemburgu.

SUKOB [EJHOVA IMAMOVI]A I BOSNI]A

Redèmatovi} se kao pripadnik sele -fijskog pokreta prije nekoliko godinazbliìo s Imamovi}em, nakon ~ega je odzara|enog novca sagradio veliku ku}u ublizini Sarajevskog aerodroma. Ku}u jepotom, na Imamovi}evo inzistiranje,pretvorio u mesdìd za bra}u vehabije. Iakosu ga dobronamjerni prijatelji savjetovalida se kao crnogorski dràvljanin moraprijaviti Slu`bi za poslove sa strancima,Redèmatovi} je, ponovno na nagovorNusreta Imamovi}a koji ga je uvjerio kakone smije imati nikakvog kontakta s“nevjerni~kim vlastima“, to odbijao vi{e odgodinu dana, unato~ upozorenjima da }ebiti deportiran iz BiH. Nakon {to je uhap{eni sproveden do granice sa Crnom Gorom,gospodarenje ku}om naivnog Redè -metovi}a je, o~ekivano, preuzeo Imamovi}.Druènja s Nusretom Imamovi}em skupoje stajalo jo{ jednog njegovog dugog o -di{njeg donatora, priprostog AAhmedaDìnovi}a, porijeklom iz Zenice, koji ìvi iradi u austrijskom gradu Grazu. Zalu|enImamovi}evim radikalnim predavanjima,Dìnovi} je i sam po~eo propovijedati kakotreba sru{iti austrijski kjafirski sistem iuvesti {erijatsku dràvu, da su kr{}anineprijatelji Islama koje treba ili prevesti napravi put, ili istrijebiti. Kako njegovi javniistupi nisu mogli pro}i nezamije}eno, unjegov je stan vrlo brzo upala austrijskapolicija i zaplijenila kompjuter, CD-ove,vjersku literaturu, dok se Dìnovi} suo~io soptu`bama za {irenje govora mr`nje.

Sva|a oko podjele novca, kojim su seiz inozemstva godinama financirala veha -bijske komune u BiH, navodno je i glavnirazloz sve u~estalijih razmirica izme|uNusreta Imamovi}a i Bilala Bosni}a. Iakoje Imamovi} posljednjih mjeseci otvorenokritizirao Bosni}a da je nedostojanliderske pozicije me|u kraji{kom bra}omi da bi ga stoga trebalo smijeniti, ~ini seda su se njih dvojica sporje~kala okonovca koji je Bosni} zadrào za sebe. IBilal Bosni}, ba{ kao ni Nusret Imamovi},nema zvani~nih primanja, nije poznato daje ikada bio stalno zaposlen, ali raspolaèpristojom imovinom. Vlasnik je imanjapored Buìma, na kojem ìvi, kako senaga|a, sa ~etiri supruge i petnaesterodjece?! �


VEHABIZAM KAO BIZNIS

LIDER KRAJI[KIH SELEFIJA[ejh Bilal Bosni} ìvi na imanju kod Buìma, naga|a se kako ima ~etiri ène i petnaestero djece

POBUNA ME\U BRA]OM U GORNJOJ MAOÎVe}ina stanovnika vehabijske komune ìvi skromno, na granici siroma{tva

�


Na posljednjoj pro{logodi{njojsjednici Nadzornog odbora Fa -brike duhana Sarajevo (FDS)menad`ment ove kompanije na~elu sa direktorom EEdinom Mula -

ha sanovi}em ~lanove Nadzornog odboraupoznao je sa pesimisti~nim poslo vnimprognozama i projekcijama za 2013.

godinu. Naime, od 2009. do kraja pro{legodine zabiljeèn je pad trì{ta za 35procenata, {to ozbiljno uti~e na poslovanjeFDS-a. Mulahasanovi} je upozorio ~lanoveNadzornog odbora da }e, ukoliko namje -rava predstoje}u 2013. godinu zavr{itipozitivnim poslovnim rezultatom, FDSmorati ili smanjiti broj zaposlenih ilismanjivati pla}e. Na to je reagovao ~lanNadzornog odbora JJasmin Jaganjac, koji jerekao da }e sa pesimisti~nim prognozama

morati upoznati premijera Federacije BiHNermina Nik{i}a i ministra finansija AAntuKrajinu. Na to mu je direktor Mulah a -sanovi} odgovorio da su premijer Nik{i} iministar Krajina uvijek dobrodo{li u FDS,ali da bi Jaganjcu bilo pametnije da ihodvede na pijacu Ciglane, gdje se prodajunelegalne cigarete i rezani duhan, od ~egadràva i Federacija BiH nemaju nikakvekoristi. ““Nas interesuje za{tita i ukidanjecrnog trì{ta“, rekao je Mulahasanovi}


Pi{e: MIRSAD FAZLI]

OTKAZI ILI SMANJENJE PLA]A

Od imenovanja u Nadzorni odbor Fabrike duhana Sarajevo pa do danas, propalibiznismen Jasmin Jaganjac je u stalnom konfliktu sa menadžmentom FDS-a, ali jeu više nego dobrim odnosima sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem,

kojeg pismeno obavještava o svemu šta se dešava u FDS-u. Problem nije u pismenoj komunikaciji premijera Nikšića i Jasmina Jaganjca, već u tome što

Jaganjac iznosi tendenciozne i netačne informacije

SDP-ov (NE)PU[A^ JASMIN JAGANJACU FABRICI DUHANA SARAJEVO

Jasmin Jaganjac je za saradnike uzeo biv{e visokedu`nosnike FDS-a koji sa fabrikom imaju privatnih

nera{~i{}enih ra~una, kao {to su biv{i izvr{ni direktorHasan Durgut i biv{i finansijski direktor [erif Isovi}

SARAJEVSKA FABRIKA DUHANANajbolji poslovni rezultat FDS ostvario je 2009. godine, a nakon toga zabiljeèn je pad trì{ta za 35procenata {to ozbiljno uti~e na poslovanje ove kompanije

SARAJEVSKA FABRIKA DUHANANajbolji poslovni rezultat FDS ostvario je 2009. godine, a nakon toga zabiljeèn je pad trì{ta za 35procenata {to ozbiljno uti~e na poslovanje ove kompanije

��

FDS:TEKST osnova.qxd 17.1.2013 0:01

Jaganjcu, koji je u Nadzorni odbor FDS-aimenovan nakon odlaska SDP-ovogjuri{nika RReufa Bajrovi}a u Ameriku.

KAD JAGANJCI UTIHNUNaime, nakon nenadanog odlaska

Bajrovi}a u Ameriku, SDP je pola godineoklijevao sa izborom ~lana Nadzornogodbora. U rje{avanje ove kadrovskekriàljke, sasvim neo~ekivano, uklju~io sepremijer Unsko-sanskog kantona HHamdijaLipova~a. U vrijeme dok je obna{aofunkciju na~elnika Op}ine Biha}, Lipova~aje, izme|u ostalog, pregovarao sa predsje d -nikom Uprave Importannea CirilomZovkom o izgradnji tog prodajnog centra uBiha}u. Operativni “oficir“ za vezu izme|uZovka i Lipova~e bio je ratni zapovjednikHVO-a Mostar i savjetnik AAlijeIzetbegovi}a Jasmin Jaganjac, koji je za tesvoje usluge “nagra|en“ mjestom ~lanaNadzornog odbora u FDS-u. U me|uvre -menu, Jasmin Jaganjac je sa svojimposlovnim partnerom, izvjesnim DDavoromiz Zagreba, osnovao firmu koja je odOp}ine Biha} za 2,5 miliona marakaotkupila gra|evinsko zemlji{te za izgradnjuImportanne centra. Iskopani su temelji, aonda je navodno Importanne odustao odprojekta. ““Ja sam rekao da su investitoripobjegli i dva dana nakon te moje izjaveposjetili su me Jaganjac i Davor. Poku{at}emo na}i rje{enje, a rok je po~etakgra|evinske sezone. Do tada se problemmora rije{iti“, kaè na~elnik op}ine Biha}Emdàd Galija{evi}.

Prije nego {to se “poslovno“ vezao zaKrajinu sa biv{im na~elnikom biha}keop}ine i sada{njim premijerom Unsko-sanskog kantona Hamdijom Lipova~om,Jaganjac je 2009. godine aplicirao za jednood rukovode}ih mjesta u Agenciji zaprevenciju korupcije i koordinaciju borbeprotiv korupcije. On je bio jedini kandidatsa krivi~nom prijavom. Naime, direktorHelios osiguranja Nedàd Muhovi} podnioje krivi~nu prijavu Kantonalnom tuìla{tvuu Sarajevu protiv Jaganjca jer je firmuo{tetio za vi{e od dva miliona KM.Krivi~na prijava protiv Jaganjaca podnijetaje polovinom 2008. godine nakon {to jeotkriveno da je kao jedan od direktora teosiguravaju}e kompanije nezakonito davaopozajmice, podizao kredite i imovinukompanije stavljao pod hipoteku u koristdrugih firmi ~iji su vlasnici ~lanovi njegoveobitelji ili on sam. Tako je Jaganjac, premanavodima iz krivi~ne prijave, sa ABSbankom zaklju~io tri ugovora o jemstvu zakredit tvrtke Helios Leasing, ~iji je ve}inskivlasnik. Budu}i da “Helios Leasing“,odnosno Jasmin Jaganjac, kredite nijevra}ao, na kraju je prispjeli dug od 750.000KM do{ao na naplatu “Helios osiguranju“.Pored toga, Jasmin Jaganjac je odobrio i

isplatu oko 140.000 maraka s ra~una“Helios osiguranja“ kako bi za potrebesvoje firme u Mostaru kupio garaù i davaopla}e uposlenicima “Helios Leasinga“.Tako|er bez znanja svojih {efova, Jaganjacje odobrio i tri pozajmice firmi Invessu,nominalno u vlasni{tvu njegove snaheMirele Kodro-Jaganjac, te dao suglasnostda “Helios osiguranje“ bude ìrant za dvakredita koje je kompanija “Invessu“podigla kod “Hypo Alpe Adria Banke“ uukupnom iznosu koji prelazi 1,4 milionaKM. Kredit je iskori{ten za pla}anje

osniva~kog kapitala “Helios osiguranje“ zaTonku i IIvana Ivankovi}a, TTomislavaGali}a i \\or|a Dragi~evi}a, koji su takosredstvima ove osiguravaju}e kompanijepostali njezini suvlasnici. Tvrtka “Invessu“ni ovoga puta nije izmirila kreditnadugovanja, zbog ~ega je “Hypo“ bankanaplatu izvr{ila iz depozitnih sredstava“Helios osiguranja“. Nakon vi{emilionskogkreditnog zaduènja biv{eg direktoraJasmina Jaganjca osiguravaju}a ku}a“Helios osiguranje“ progla{ena je nelik v -idnom, uslijedilo je uvo|enje privremene


FDS, PESIMISTI^NE PROGNOZE

�

Jasmina Jaganjca, po~etak rata uHrvatskoj zatekao je u Zagrebu, u ~inukapetana prve klase biv{e JNA, koju jeJaganjac brzo napustio. Sa po~etkom ratau BiH, bojovnik Jaganjac na inicijativuzagreba~kih sponozora odlazi u Mostar,gdje biva imenovan za komandanta HVO-atog hercegova~kog grada. Me|utim, kakopoliti~ki, tako i vojno, Jaganjac nije mogaou “stolnom hrvatskom gradu“ Mostaruzadràti mjesto glavnoko mand uju}egHVO-a, prebacuje se u Sarajevo gdje bivaimenovan za vojnog savjetnika AlijeIzetbegovi}a. Nakon kratkog zadrà vanjau Sarajevu, gubi mu se svaki trag, da bisvoju savjetni~ku ulogu nastavio obna{ati1995. godine. Nakon rata u kojemJaganjac nije odigrao nikakvu zna~ajnijuulogu, osim {to je uspje{no balansiraoizme|u Franje Tu|mana i Alije Izetbeg -ovi}a, bacio se u privatluk koji ga je“ko{tao“ krivi~ne prijave. Nezavr{eniposao u Biha}u, gdje je Jaganjac bio oficirza vezu izme|u biv{eg na~elnika Hamdije

Lipova~e i predsjednika Uprave Importa n -nea Cirila Zovke o izgradnji tog prodajnogcentra u Biha}u, bio je za vrhu{ku SDP-avi{e nego dobra preporuka da ga seimenuje u Nadzorni odbor FDS-a. �

PEHLIVAN JASMIN

Jasmin Jaganjac bio je Tuđmanovbojovnik i Izetbegovićev savjetnik

Tvornica duhana Rovinj (TDR) defi -nitivno je odustala od ponude FDS-u dase u toj fabrici proizvode cigarete TDR-akako bi fabrika iz Rovinja izbjeglapla}anje carina na uvoz svojih proizvodau BiH. Problem nije u cijeni koju jeponudio FDS, nego u ~injenici da bi TDRmorao otpustiti 150 radnika. Naime,novoizgra |ena fabrika TDR-a kraj Rovinaje predimen zionisana, a menad`ment

TDR-a nema namjeru dio proizvodnjepreseliti u Sarajevo i otpustiti 150 radnika.Kako nezvani~no saznajemo, u TDR-u jo{uvijek vjeruju da im BiH ne}e uvesticarinu na uvoz proizvoda u BiH i ve} suostvarili neke kontakte sa ministromcivilnih poslova BiH Sredojem Novi}em injego vim kolegom, ministrom vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa Mirkom[arovi}em. �

CARINA ILI POVLASTICE

TDR će carina na izvoz cigareta uBiH koštati 10 miliona eura!

Bojovnik Jasmin Jaganjac


uprave, a potom i imenovanje novogmenad`menta. Kako istraga o financijskimmalverzacijama Jasmina Jaganjca jo{uvijek nije zavr{ena, “biznismen” Jaganjacsvoju poslovnu avanturu nastavio je uKrajini, {to je krunisano njegovimimenovanjem u Nadzorni odbor FDS-a.

SAMO PO[TENO, PA KO KOGA PREVARI

Nije nikakva tajna da Vlada FBiH na~elu sa Nerminom Nik{i}em, zapravo SDP,èli preuzeti kontrolu nad FDS-om, kao {tosu poku{ali i sa “Bosnalijekom“, a u tompoduhvatu o~ekuju punu podr{ku iposlu{nost ~lana Nadzornog odboraJasmina Jaganjca. Kako nezvani~no saz -najemo, od imenovanja u Nadzorni odborpa do danas Jaganjac je u stalnom konfliktu

sa menad`mentom FDS-a, ali je u vi{e negodobrim odnosima sa premijerom Nik{i}em,kojeg pismeno obavje{tava o svemu {ta sede{ava u FDS-u. Problem nije u pismenojkomunikaciji premijera Nik{i}a i JasminaJaganjca, ve} u tome {to Jaganjac iznositendenciozne i neta~ne informacije. Tako jenakon sjednice Nadzornog odbora na kojojsu prezentovane pesimisti~ne poslovneprognoze i projekcije za predstoje}ugodinu, Jasmin Jaganjac u pismu NerminuNik{i}u, izme|u ostalog, naveo da jemenad`ment FDS-a nesposoban i da neznaju kako i {ta da rade. Pored toga, nainicijativu Jaganjca u novembru pro{legodine odràna je vanredna sjednicaNadzornog odbora FDS-a, na kojoj su svim~lanovima podijeljeni izvje{taji i pruènepotpune informacije o poslovanju te fa -

brike. Nakon sjednice Jaganjac je uputiopismo Nik{i}u u kojem je naveo kako sumu dostavljeni nepotpuni izvje{taji iz kojihse ne vidi kompletno stanje, sugeri{u}i da uposlovanju FDS-a ima elemenata krimi -nalnih aktivnosti.

Jasmin Jaganjac zainteresovan je zaposlovanje FDS-ove kompanije u Beogradukao i za dokapitalizaciju Privredne banke,za {ta je i sam glasao na sjednici Nadzornogodbora. Prema navodu menad`menta FDS-a,firma u Beogradu je u 100-postotnomvlasni{tvu FDS-a i ima tri zaposlena. Da biizvezli 300 tona cigareta u Srbiju trebaplatiti 2,1 milion eura akcize i PDV, plusvrijednost cigareta. FDS daje pozajmicusvojoj kompaniji u Beogradu koja timparama pla}a da`bine, cigarete i rabatdistributeru, a razlika u cijeni je zapravoostvarena dobit. Pro{le godine beogradskafirma vratila je sve pozajmice FDS-u iostvarila dobit od 170 hiljada eura.Me|utim, Jasminu Jaganjcu nije jasno kakoFDS svojoj firmi u Beogradu moè davatipozajmice i ubije|en je da se tu radi opranju para, {to nema nikakve veze sastvarno{}u.

Tako|er, na sjednici Nadzornog odboraJaganjac je podrào namjere menad`mentaFDS-a da u|u u projekat dokapitalizacijePrivredne banke. U FDS-u su svjesni da }ese i ostali potencijalni ulaga~i u Privrednubanku orijentisati prema potezima koje }eoni povu}i. Me|utim, odmah nakon {to jeNadzorni odbor dao menad`mentu fabrikezeleno svjetlo za nastavak dokapitalizacijePrivredne banke, Jaganjac je optuìodirektora Edina Mulahasanovi}a da jepreko Bor banke neovla{teno kupio 2,5miliona dionica Privredne banke. Ta~no jeda je prodato 2,5 miliona dionica, odnosnodeset posto vlasni{tva Privredne banke, alikupac nije bio FDS niti Dino Mulah a -sanovi}. Kupac je Aquareumal iz Fojnice,koji je od FDS-a i slu`beno zatraìosazivanje sjednice Nadzornog odboraPrivredne banke kako bi, s obzirom da supostali vlasnici deset posto dionica, uNadzorni odbor imenovali svog ~lana.Umjesto da {titi interese dràve i dràvnogkapitala u FDS-u, prema rije~ima na{ihsagovornika, “sumnji~avi“ Jasmin Jaga -njac se pona{a kao inspektor finansijskepolicije. Da stvar bude gora, Jaganjac je zasaradnike uzeo biv{e visoke du`nosnikeFDS-a koji sa fabrikom imaju privatnihnera{~i{}enih ra~una, kao {to su biv{iizvr{ni direktor HHasan Durgut i biv{ifinansijski direktor [[erif Isovi}. Pa ipak,svi animoziteti i neprijateljstva brzoizblijede kad je rije~ o isplati dividende.Vladi i premijeru Nerminu Nik{i}u nijebilo mrsko kad im je FDS na ra~undividende krajem pro{le godine uplatioiznos od 2,5 miliona KM. �

29

OTKAZI ILI SMANJENJE PLA]A

Ilegalna prodaja cigareta i rezanogduhana budèt Bosne i Hercegovinegodi{nje “ko{ta“ najmanje 60 milionamaraka. Sa druge strane, FDS dràvi narezani duhan pla}a 42 procenta da`bina. Uprvih petnaest dana 2013. godine FDS jeprodao pet tona rezanog duhana, a do krajagodine ta prodaja mogla bi iznositi 170 tonarezanog duhana. [verceri, koji imaju i ku}nudostavu rezanog duhana, dràvi ne pla}ajuni{ta. Oni kilogram duhana od proizvo|a~akupuju po cijeni od 20 KM, a na njemuzarade 40 KM. Na gubitku su budèti i FDSkoji je pro{le godine platio dràvi preko 200miliona KM raznih da`bina. �

RE@I, RE@I ME

Procvat ilegalno tržišta cigareta irezanog duhana u BiH

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

KONTOVERZNI DIREKTORProtiv direktora FDS-a Edina Mulahasanovi}a, biv{i, a vjerovatno i sada{nji uposleniciprosljedili su brojne anonimne prijave za kriminalne radnje koje nikada nisu dokazane

“KO[ULJA“ REZANOG DUHANAPu{a~i ovisnici skupe cigarete zamijenili su “jeftinim“ duhanom


Od sredine pro{le nedjelje, kada sudvije eksplozivne naprave aktivi -rane u okolini Zagreba, mediji napodru~ju biv{e SFRJ utrkuju se uvrije|anju osumnji~enog za ta

krivi~na djela VVojislava Blaèvi}a, “Srbinaiz Banja Luke“: “ludaka“, “srpskog tero -riste“, ili kako to re~e gradona~elnikZagreba MMilan Bandi}, “patologa koji jepodmetnuo dvije bombe u Zagrebu”.

Bombe koje su podmetnute izazvale supoprili~nu materijalnu {tetu, ali na sre}u`rtava nije bilo. Ipak, ovaj “terorista“ nijesrpski, kako se danima obmanjuje javnost,ve} ro|eni Srbijanac, Hrvat iz srbijanskoggrada Smedereva, katolik kr{tenjem,opredjeljenjem ateista, nastanjen u Zagr -ebu. Jedina veza sa “srpskim terori zmom“mogla bi biti njegova nevjen~ana suprugaLilika iz naselja Debeljak pored BanjeLuke, koja je ovaj grad napustila prije rata,te se tako|er nastanila u hrvatskoj prije -stonici - Zagrebu!

U momentu kada zavr{avamo ovajtekst, prekinuta je Blaèvi}eva taktika da sebrani {utnjom.

[UTNJA I SMUTNJAKako je ekskluzivno potvrdio za

“Slobodnu Bosnu“ njegov advokat BBranko[eri}, Blaèvi} je izjavio da je nevin, tenajavio da }e nastaviti {trajk gla|u i è|ukoji traje od subote “do kraja“ ili dok se nedokaè da nije aktivirao dvije bombe.

“Dobio sam sudski spis i àlit }u se.Tako|er }u traìti da ga puste ku}i,odnosno da mu se zatvorski pritvorzamijeni ku}nim“, najavljuje [eri}. Kako je“srpski terorizam“ u me|uvr emenu prer a -

stao u krivi~no djelo dràvlja nina na{ihzapadnih susjeda?

Blaèvi} je Srbijanac iz Smedereva.Tamo je ro|en prije 54 godine i posjedujesrbijansko dràvljanstvo, na koje i nijeprevi{e ponosan. Naime, kako je “SlobodnojBosni“ pojasnila ~lanica udruènja koje sebavi paraglajdingom u Osijeku, pod uvjetomanonimnosti, srbijansko dràvljanstvo nijepotencirao, dapa~e...

“Prije desetak godina, 2002. ili 2003.godine, u~estvovali smo na takmi~enjuparaglajdera u Albaniji. Blaèvi} je osvojiotre}e mjesto. Prilikom dodjele nagrada, da

li zbog toga {to su mu vidjeli mjestoro|enja, organizatori su pustili srbijanskuhimnu i stavili na postolje srbijanskuzastavu. Voja se poàlio i traìo da seispred njega uklone dràvna znamenja“,pri~a na{a sugovornica.

Odgovaraju}i na pitanje da li je kriv,na{a sugovornica vrlo je jasna i kratka:“Blaèvi} se nikad nije uplitao u temenacionalizma ili ekstremizma. Ne vidimapsolutno nikakav motiv zbog kojeg bine{to takvo napravio. Koliko se meni ~ini,vlasti u Hrvatskoj samo moraju rije{iti tajslu~aj prije lokalnih izbora, koji su im na


BOMBA[ IZ ZAGREBA

Pi{e: NA\A DIKLI]

VOJISLAV BLAŽEVIĆ /54/ osumnjičen je i uhapšen zbog sumnje da je počiniteljdva “odvojena teroristička napada“ u Zagrebu; ko je “ekstremista“ i “terorista“

Blažević, srbijanski katolik, majstor ekstremnih sportova, koji se tokom rata preselio u Banju Luku, pa se nakon rata nastanio u Hrvatskoj, gdje je sve do

prošle nedjelje živio miran i uredan građanski život

BLA@EVI], UZORNI HRVAT, SRPSKI TERORISTA IZ BANJE LUKE,

RO\EN I KR[TEN U KATOLI^KOJCRKVI U SMEDEREVU

Blazevic:TEKST osnova.qxd 17.1.2013 0:04

pragu“, isti~e ona, dodaju}i da joj neobjavljujemo ime, da je ne bi “zvali izpolicije, jer ne èli davati nikakve izjave,niti podnositi bilo kakva maltretiranja“.

LETIO SAM NEKAD, LETIO I JAIna~e, za Blaèvi}a i kolege iz banja -

lu~kog paraglajding kluba “Airdren alin“imaju samo rije~i hvale. I oni su spremni zarazgovor, ali tako|er anonimno. Razlog:napisi u hrvatskim novinama i izjavepsihologa koji tvrde “kako su svi koji sebave ekstremnim sportovima, skloni svakojdrugoj vrsti ekstremizma“.

“Mi nismo nikakvi ekstremi(sti), nebacamo bombe i ne èlimo da nas

negativno kvalifikuju i generaliziraju“,pri~a nam ~lan banjalu~kog Airdrenalina,koji Blaèvi}a poznaje 12 godina. Upoznaoga je kada je Blaèvi} sa svojomnevjen~anom suprugom do{ao u BanjuLuku u posjetu njenoj porodici.

Tvrdi da se s njim druìo vrlo ~esto, teda se Blaèvi} nikada nije uplitao upoliti~ke ili nacionalne vrste razgovora,osim ako mu nisu sluìli za {alu.

“Voja, kako ga zovemo, jedan je odnajboljih u ovom sportu u ovom dijeluEvrope. Zastupnik je pet preduze}a kojaproizvode opremu za paraglajding i drugeekstremne sportove. Tako|er je jedan od50-ak ljudi koji ima dozvolu da leti u

tandemu u BiH i Hrvatskoj. Ako uzmemoda se takav jedan let napla}uje od 70maraka kod nas, a stotinu eura u Turskoj,gdje je Blaèvi} ~esto i{ao da radi i gdje jemogao zaraditi i po pet tisu}a eura zasedmicu, jasno je da nije imao niegzistencijalnih problema. Ja ne moguvjerovati da bi on to uradio, jer ne vidimnikakav motiv. Pamtim ga kao izuzetnovedrog i duhovitog, odgovornog ~ovjeka“,kaè na{ sugovornik.

Nezvani~no saznajemo da se VojislavBlaèvi} dva puta ènio i da ima dvojedjece iz dva braka. Me|utim, Facebookprofil Vojislava Blaèvi}a pokazuje i drugustranu, a sve objave su javne.


EKSTREMISTA, LETA^, LJEVIÂR

��

Blaèvi} preko advokata za SB: “Nevin sam, {trajkova}u gla|u i è|i do kraja“

LJUBITELJ EKSTREMNIH SPORTOVAVojislav Blaèvi}, osumnji~eni za teroristi~ke napade uZagrebu, godinama se bavio paraglajdingom


Tako u politi~kim i vjerskim opre -djeljenjima navodi da je: “ljevi~ar, pomaloekstreman. Ne volim ljude koji se dijele povjeri i naciji, ili boji koè! Postoje samodobri i lo{i ljudi! Svatko tko radi nekudrugu podjelu nije ba{ posve u skladu sprirodom te ne èlim takvo dru{tvo u svojojblizini.”

Hrvatski mediji posljednjih danapovezuju Blaèvi}a sa MMevlidom Ja{arevi -}em, teroristom koji je pucao po ambasadiSjedinjenih Ameri~kih Dràva u Sarajevu,jer je na nekom od portala napisao da munije jasno kako neko moè biti terorista akonema mrtvih. Na svom profilu Blaèvi} u“omiljenim citatima“ navodi i ovo:

“Ubiti isklju~ivo one koji nose oru`je,sve drugo je zlo~in protiv samoga sebe iprirode.”

Iako su ove dvije izjave potpunoopre~nog karaktera, neki njegovi stavovi supotpuno jasni, pogotovo oni o crkvi ireligiji.

MILANOVI]EV SDP ME JE IZNEVJERIO

“Ateist ili bolje re~eno ne vjerujem uBoga kojega religije predlaù bez obzirakoja je to religija bila! Mada sam poro|enju katolik, mislim da je katoli~kacrkva (uz pravoslavnu koja je mala, pa je imanje zla nanijela ljudima u povjesti)najve}e religijsko zlo u ljudskoj povjestikoje su “boìje” sluge dovele na nivosodome i gomore!“

Blaèvi} na dru{tvenim mreàma bezustezanja priznaje da je po uvjerenjuljevi~ar, socijaldemokrata, ali je tako|ervidljivo njegovo razo~arenje u hrvatski

SDP. U jednom od svojih statusa, po -ru~uje:

“Glasao sam za SDP, mislio sam da }e ne{to manje krasti od kriminalneorganizacije, ali, na àlost, ne pije to mojemi{ljenje vodu! Smanjite si benificije kojeimate, po~nite ne{to skromnije ìvjeti uskladu sa svojim gra|anima. Nitko od vasne traì da krenete prekopavati pokontejnerima, ali da sami svedete svojupotro{nju ako ni{ta drugo bilo bisolidariziraju}e sa gra|anima ove poharanenazovi dràve. [to re~e Izet: sram vas i stidbilo Milanovi}u i dru{tvo!“

Da li je Blaèvi} terorista i bomba{,treba da utvrdi hrvatsko pravosu|e. Da jekontradiktorna li~nost, jeste nesumnjivo.Tako|er je i nezadovoljan stanjem uHrvatskoj. Ipak da li je sve ovo bilodovoljno da odlu~i baciti dvije bombe irizikovati ìvote svojih sugra|ana? Akojeste, onda bi svaki drugi stanovnik u BiHimao motiv da pri svakom izlasku ponesebarem dvije ru~ne bombe da mu se na|u. �


BOMBA[ IZ ZAGREBA

�

Hrvatska policija smatra da ovo nijedjelo samo jedne osobe i sumnja da jeBlaèvi} pomaga~a imao i u RepubliciSrpskoj. Prema pisanju hrvatskih medija,Blaèvi} nije mogao sam smontiratibombe, a trebala mu je pomo} i pri nabavcieksploziva. Zbog toga su kontaktiraliMUPRS-a da im dostave informacije kojeimaju.

Mirna [oja, portparolka entitetskog

MUP-a, potvrdila je da su dobili zahtjevhrvatske policije da se izvr{e dodatneprovjere.

“îm zavr{imo sa svojim dijelomposla, poslat }emo im rezultate“, kaè[oja.

Nezvani~no saznajemo da VojislavBlaèvi} nije imao ni li~nu kartu iz RS-a,kao ni mjesto prebivali{ta u Bosni iHercegovini. �

ISTRAGA I U REPUBLICI SRPSKOJ

Hrvatska policija provjerava“mrežu podrške“ Blaževiću

U@IVANJE U LETENJUVojislav Blaèvi} sa opremom za paraglajding

MJESTO ZLOÎNAUvi|aj na licu mjesta


Predsjednik Vrhovnog suda FederacijeBiH AAmir Jaganjac drugi je ~lanVisokog sudskog i tuìteljskog vije}a

(VSTV) koji bi u razdoblju od nepunihmjesec dana mogao podnijeti ostavku.Nakon suca Suda BiH DDarka Samardì}a,koji se iz VSTV-a povukao iz osobnihrazloga - jer njegova supruga, sutkinjaOp}inskog suda u Sarajevu AAmela Mehi}-Samardì}, zbog sukoba interesa nijemogla napredovati u slu`bi, najavljenaostavka Amira Jaganjca, barem zvani~no,jo{ uvijek nije obrazloèna. U pravni~kimse krugovima, me|utim, ve} uvelikospekulira kako sudac Jaganjac napu{taVSTV iz protesta, jer njegova bliskaprijateljica, sutkinja DDalida Burzi}, nemapodr{ke me|u kolegama, premda jedoskora bila glavna favoritkinja za funkcijupredsjednice Kantonalnog suda u Sarajevu.

Sutkinja Burzi} je otvoreno pretendiralada na poziciji predsjednice Kantonalnogsuda u Sarajevu naslijedi kolegicu BBegzaduGavrankapetanovi}-SSalihagi}, koja odlazi u

mirovinu, a sve doskora je njezin najo z -biljni konkurent bio predsjednik saraj e -vskog Op}inskog suda GGoran Salihovi}.Kada je sudac Salihovi}, bez ikakvihrefere nci u tuìteljskim poslovima, uz zdu -{nu podr{ku Jaganjca, sredinom decembraizabran za glavnog dràvnog tuìtelja,ra~unalo se kako Burzi}ka vi{e ne}e imatiozbiljnog protukandidata. Navodno da jesada{nja sutkinja Kanto nalnog suda uSarajevu Dalida Burzi}, koja se “pro -slavila“ u sudskom procesu bra}i AAzizu iMuhamedu Aliju Ga{iju, bila posve sigurnada }e je ~lanovi VSTV-a izabrati zapredsjednicu, pa je u me|uvremenu pov u -kla prijavu za sutkinju Suda BiH.

I mada se ~inilo da je nakon vi{emje -se~nog lobiranja njezinog “promotora“Amira Jaganjca imenovanje predsjedniceKantonalnog suda u Sarajevu gotova stvar,u izbor se neo~ekivano uklju~io GoranSalihovi}, proteìraju}i drugog kandidata.Salihovi}, ~iji utjecaj me|u predstavnicimame|unarodne zajednice u BiH nije zapotcijeniti ({to potvr|uje podr{ka OHR-anjegovom imenovanju za glavnog dràvnogtuìtelja) predloìo je, naime, da se za

predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevupostavi MMilan Tegeltija. Zalaù}i se izborTegeltije, novi je glavni dràvni tuìteljobja{njavao kolegama kako na ~eluKantonalnog suda u Sarajevu nikada poslijerata nije bio Srbin, ali nije jasno za{to bi zapredsjednika do{ao sudac iz Banje Luke,kada i me|u sarajevskim sucima srpskenacionalnosti zasigurno ima dovoljnokvalitetnih kandidata.

Sada{nji predsjednik Osnovnog suda uBanjoj Luci Milan Tegeltija radio je do maja2006. kao specijalni tuìtelj za suzbijanjeorganiziranog i najteìh oblika privrednogkriminala u Republici Srpskoj, nakon ~egaje podnio ostavku jer procedura njegovogimenovanja nije izvr{ena prema pravilimaVSTV-a. Potom je izabran za tuìtelja, da bikarijeru nastavio kao pre dsjednik banjalu -~kog suda. Milan Tegeltija, o ~emu jeSlobodna Bosna pisala prije nek olikogodina, pripada mo}nom pravo sudnomlobiju iz Srpca, koji predvodi predsjednikVSTV-a MMilorad Novkovi}. Navodno jeambiciozni Tegeltija dobio ~vrsta obe}anjakada je novi posao posrijedi, pa je uSarajevu ve} na{ao i stan?! �

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Amir Jaganjac protežira svoju prijateljicu Dalidu Burzić, Goran Salihović iz Banje Luke u Sarajevo

dovodi Milana Tegeltiju

Izbor predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu

PRIVATNO-JAVNOPARTNERSTVO

Predsjednik Vrhovnogsuda Federacije BiH i

~lan VSTV-a AmirJaganjac otvoreno jelobirao da na funkciju

predsjedniceKantonalnog suda u

Sarajevu bude izabrananjegova prijateljica

sutkinja Dalida Burzi}


Skandal:Skandal.qxd 16.1.2013 21:46 Page 20


POSLJEDICE PRESUDE MUJI VATRE[U

Istina o strahotama kroz koje je prošlo oko hiljadu Bošnjaka iz Žepe i Srebrenice u srbijanskim logorima presudom Muji Vatrešu počela je izlaziti

na vidjelo; naša novinarka otkriva koje su posljedice ove prve presude u koristlogoraša Bošnjaka, ko su bili mučitelji u zloglasnim srbijanskim logorima

i na kojim pozicijama se oni danas nalaze

SB SAZNAJE KO SU BILIMU^ITELJI BO[NJAKA

U SRBIJANSKIM LOGORIMA[LJIVOVICA I MITROVO POLJEPresuda beogradskog suda Muji Vatre{u obara tvrdnjesrbijanskih vlasti da Srbija nije u~estvovala u ratovima

na prostoru biv{e Jugoslavije

I@IVLJAVANJE NAD ZAROBLJENIM BO[NJACIMAPripadnici srbijanske vojske i policije tukli su zarobljene Bo{njake iz @epe i Srebrenice na najbrutalniji na~in, elektri~nim kablovima, dijelovimaarmature i gvozdenim {ipkama

Presuda Muji:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:59

Prvostepena presuda beogradskogOsnovnog suda, kojom dràvaSrbija dràvljaninu BiH MMujiVatre{u treba isplatiti oko pet hilj -ada eura, prvi je slu~aj u kojem je

jedan srbijanski sud dosudio od{tetu ukorist jednog logora{a koji je bio zarobljenu Srbiji nakon pada Srebrenice. U mnogimdrugim slu~ajevima te tu`be su odbijene iliodba~ene kao zastarjele.

Nekoliko stotina zato~enih, mu~enih isilovanih Bo{njaka iz Srebrenice i @epe usrbijanskim logorima skoro dvanaest godi-na ~eka pravdu i materijalno obe{te}enje oddràve Srbije. Politi~ka volja da se `rtverata u Srbiji obe{tete sve ove godine nijepostojala. Sudski procesi za dobijanjematerijalne nadoknade koje su pokrenule`rtve zlostavljane u srbijanskim logorima[ljivovica i Mitrovo Polje traju i duè oddeset godina. U nekim predmetima napo~etak su|enja se ~eka vi{e od godinudana, dok je u drugim slu~ajevima izme|udva ro~i{ta proteklo vi{e od dvije godine ito zbog „sprije~enosti“ sudije. Ima i prim-jera da su `rtve umrle prije kraja sudskogpostupka.

Me|utim, slu~aj Muje Vatre{a mnogimaje vratio nadu da }e pravda ipak biti zado-voljena. PPetar @mak, koordinator projektareparacija u Fondu za humanitarno pravo,koji zastupa Vatre{a i jo{ nekolikoBo{njaka koji su pro{li kroz golgotu u ovimlogorima, za na{ list kaè da je ova presudapresedan u srbijanskom pravosu|u i da suse stvari u Srbiji po~ele mijenjati u koristzarobljenih Bo{njaka.

LOGORI ILI PRIHVATNI CENTRI“Dosada{nja praksa sudova bila je da su

odbijali zahteve za sve `rtve. Tako da jeovo jedan dobar znak da se ne{to promeni-lo, da je sud prepoznao, dodu{e u slu~ajuMuje Vatre{a na osnovu ve{ta~enja, da je`rtva pro{la kroz patnje. Ova presuda jezaista retkost u Srbiji. Stav sudova do sadaje bio da su logori u [ljivovici i MitrovomPolju bili prihvatni centri, ali ono {to sede{avalo logora{ima u tim sabirnim centri-ma ukazuje da su to bili logori u kojima suBo{njaci svakodnevno mu~eni i tretirani nanajnehumaniji mogu}i na~in. Ja ne verujemda }e se tu ne{to promeniti odnosno da }e ihSrbija sada kvalifikovati kao logore, ali zanas je ovo veliki korak”, kaè Petar @mak.

“Presuda Vatre{u je doneta zbog umanj -enja njegove op{te ìvotne aktivnosti za 50posto, zbog posledica koji }e trajati jakodugo i pitanje je da li }e se stanje ikadapopraviti. Zadovoljni smo visinom od{tete,jer je ona najvi{a koju je Fond do sadadobio”, dodaje @mak.

Kroz logore [ljivovica i Mitrovo Poljetokom rata u BiH je pro{lo preko 800Bo{njaka. Najvi{e njih je bilo iz @epeuhap{enih nakon pada za{ti}ene enklave uljeto 1995. godine.

Kada je 25. jula 1995. godine VojskaRS-a u{la u @epu, me|u stanovnicima janastala panika jer su do njih ve} stiglevijesti o masakru u Srebrenici. Oko 1.500mu{karaca civila, me|u kojima je bilo izb-jeglica iz Srebrenice, Rogatice i Zvornika,krenulo je prema Srbiji, ra~unaju}i da }eodatle lak{e pre}i u tre}e zemlje. Preko{uma su stigli na obalu Drine, a potom~amcima u Srbiju. Me|utim, nakon prelas-ka u Srbiju, prona{li su ih pripadnici VojskeJugoslavije, pretresli, oduzeli im novac iodveli ih u Jago{ticu kod Bajine Ba{te. Naigrali{tu osnovne {kole u Jago{tici, pripad-nici Vojske Jugo slavije su ih tukli palicama,motkama i kundacima. Sutradan, 850zarobljenika je kamionima preba~eno ulogore [ljivovica kod Uìca i Mitrovo Poljekod Aleks androvca. U kamionima su usli-jed vru}ine i nedostatka zraka zarobljenicipadali u nesvijest. Neki su poku{avali danaprave rupe na ceradi, ali su policajci, ~imbi to primijetili, zaustavljali kamion i udar-ali lopatama i palicama po ceradi. Ukamionu se ugu{io EEdem Torlak iz @epe.Pored njega, jo{ pet logora{a nije preìvje-lo batinjanje. Logore [ljivovicu i MitrovoPolje obezbje|ivali su policajci MUP-aSrbije. Po ulasku u logor zarobljenici suprolazili kroz {palir policajaca koji su ihtukli palicama, nogama i motkama. No, toje bio tek po~etak njihovih muka. Logora{isu dobijali jedan obrok dnevno, koji sumorali pojesti za tri minute. Policajci sudano no}no ulazili u sobe gdje su boravililogora{i, izvodili ih i tukli na nabrutalnijina~in elektri~nim kablovima, dijelovimaarmature i gvozdenim {ipkama. Neki poli-cajci su gasili cigarete po tijelima logora{a,

tjerali ih da piju vodu u koju su prethodnostavili motorno ulje. Nekoliko logora{a biloje i seksualno zlostavljano. U logorima suod posljedica torture umrla ~etiri zaro -bljenika. Ispitivanje zatvorenika vr{ili supolicajci u uniformi i inspektori u civilu.Ispitivali su ih o ratu u @epi, Armiji BiH ibatinama poku{avali da iznude priznanja onjihovom navodnom u~e{}u u zlo~inimanad Srbima. Tokom islje|ivanja policajci suzarobljene Bo{njake iz @epe i Srebrenicepremla}ivali, i to uz poja~an radio, kako sene bi ~uli njihovi jauci. Torture nadzarobljenim Bo{njacima trajale su dano -no}no. Policajci su nare|ivali da seme|usobno tuku, da premje{taju velikokamenje sa jednog mjesta na drugo, da pocijelu no} tr~e po logorskom krugu, radesklekove, da stoje na dvori{tu i gledaju usunce sve dok ne padnu u nesvijest. Nekimlogora{ima je danima uskra}ivana hrana ivoda, da bi ih nakon nekoliko dana natjeralida pojedu teglu ljutih paprika.

Prema izjavama svjedoka, mu~itelji subili pripadnici vojske i policije tada{nje SRJugoslavije. I to ne samo na dvije pomenutelokacije. Mu~enja su se de{avala od Ba taj -nice, preko Sremske Mitrovice, do Padi n -ske Skele.

Me|utim, tokom su|enja identifikovanisu mu~itelji u ovim zloglasnim logorimakoji se danas nalaze na visokim pozicijma upoliciji, Vojsci Srbije i Bezbednosno-infor-mativnoj agenciji (BIA).

Oni su od kraja jula 1995. do 10. aprila1996. godine nad preko 850 Bo{njaka uzarobljeni~kim logorima vr{ili ubistva,osaka}enja, svireposti i mu~enja. Mnogizatvorenici, me|u ostalima i [[e}an Diz -darevi}, Abid Agi}, Nazif Krli} i MMeho Jahi},umrli su od posljedica premla}ivanja, a vi{edesetina je te{ko tjelesno i psihi~ki povrije -|eno, trajno im je o{te}eno zdravlje, saposljedicama potpunog i trajnog invaliditeta.


SRBIJA KONA^NO PRIZNALA POSTOJANJE LOGORA ZA BO[NJAKE

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

PRAVDA JE SPORA,ALI DOSTI@NA Mujo Vatre{ prvi je logora{ u Srbiji koji jedobio od{tetu za {estmjeseci provedenih 1995. u logoru Mitrovo Polje

PRAVDA JE SPORA,ALI DOSTI@NA Mujo Vatre{ prvi je logora{ u Srbiji koji jedobio od{tetu za {estmjeseci provedenih 1995. u logoru Mitrovo Polje


Fond za humanitarno pravo podnio jeTuìla{tvu za ratne zlo~ine RepublikeSrbije krivi~nu prijavu protiv preko 50 pri-padnika MUP-a Srbije i Vojske Srbije, zbogratnih zlo~ina protiv ratnih zarobljenika ulogoru [ljivovica i Mitrovo Polje.

Petar @mak za na{ list otkriva ko su bilimu~itelji Bo{njaka u zloglasnim srbijanskimlogorima koji su vr{ili nevi|ene torture nadnedu`nim Bo{njacima, a koji se i danas nalazena visokim pozicijama u vojsci i policiji.

Za zlo~ine su osumnji~eni RRadomirDogandì}, {ef Odsjeka za strance Poli cij-s ke uprave Uìce, inspektor iz istog odsje-ka RRadoslav Ojdani}, inspektor Policijskeuprave Uìce RRade Ojdani} zvani RRoki ipolicajac-inspektor iz OUP Bajina Ba{ta

Mihailo Luki}. Oni su i u vrijeme torture ulogorima bili na ovim funkcijama.

Radislav Ojdani} na su|enju je svje -do~io da Bo{njaci nisu mu~eni i maltreti-rani, ve} da ih je policija ~uvala “iz strahada im se ne{to ne desi”.

Me|u mu~iteljima Bo{njaka su identi-fikovani i VVelibor Gradeljevi}, koji je biorukovodilac [taba DB-a u Uìcu zaduènza smje{taj Bo{njaka prognanih iz @epe ulogore oformljene u Srbiji, danas zaposlenu BIA-i, zatim ZZoran Prljevi}, komandantlogora [ljivovica, i VVladimir Mili}evi},komandant logora Mitrovo Polje, kojidanas rade u MUP-a Srbije.

Protiv ukupno njih pedeset, me|u koji-ma je i tada{nji komandant 16. grani~nog

bataljona VJ, kapetan SSlobodan Radenk o -vi}, te desetak vojnih starje{ina, vojnika-grani~ara i pripadnika Komande Uì~kogkorpusa kroz ~iju su brutalnu torturu pro{liBo{njaci iz @epe, Fond za humanitarnopravo je podnio krivi~nu prijavu. Me|utim,Tuìla{tvo za ratne zlo~ine na ~ijem se ~elunalazi VVladimir Vuk~evi}, na ovu prijavunije reagovalo.

Sandra Orlovi}, zamjenica direktoraFonda za humanitarno pravo i pravnica kojazastupa biv{e logora{e iz Srebrenice i @epepred sudovima u Srbiji, za na{ list kaè dasud do sada nije donio niti jednu presudu ukorist zarobljenih Bo{njaka jer su svjedocipolicajci, ljekari i ~uvari logora tokomsu|enja negirali da su [ljivovica i Mitrovo

Polje bili logori i da su logora{i u njima bilimu~eni i maltretirani. ““Mi smo podnelitu`be za naknadu {tete u ime biv{ih logora{a,ne ~ekaju}i Tuìla{tvo za ratne zlo~ine dasprovede postupak vezan za te doga|aje.Traìli smo da Sud obaveè dràvu da isplatiod{tetu tim ljudima koji su preìveli tortureu tim logorima. Nikada mi nismo traìli odSuda da on utvrdi da li su [ljivovica iMitrovo Polje bili logori ili ne, ali su tokomsu|enja zastupnici dràve iz Republi~kogjavnog pravobranila{tva uvek tvrdili da su tobili prihvatni centri. Oni u interesu dràvenisu govorili o logorima. Tako|e, svedocikoje su oni pozivali na ta su|enja, a koji subili ~uvari u tim logorima ili ljudi koji su posvojim funkcijama dolazili u njih, grani~ari

ili lekari, nisu hteli da priznaju da su to bililogori. Verovatno zbog toga {to bi se timepriznalo da se nad tim Bo{njacima koji supobegli iz Bosne, a koji su trebali bitiza{ti}eni ènevskim konvencijama, vr{enizlo~ini ili nezakonite radnje.

SRBIJA JE DU@NIK @RTVAMATo je po~etni korak u priznavanju da su

logori tamo zaista postojali i da su ti ljudibili `rtve uàsne torture. Tako|e mislim dado sada nije doneta ni jedan presuda ukorist zarobljenih Bo{njaka jer srbijanskopravosu|e nije radilo u interesu pravde ve}se stavilo u slu`bu za{tite dràvnog budètai sprovo|enja neke dràvne politike”, kaèpravnica Sandra Orlovi}.


POSLJEDICE PRESUDE MUJI VATRE[U

�

DANONO]NO ZLOSTAVLJANJE BO[NJAKA U SRCU SRBIJE U logorima [ljivovica i Mitrovo Polje je od posljedica tortureumrlo nekoliko zarobljenih Bo{njaka

OTKRIVANJE ISTINE: Srbijanska javnost gotovo danije upoznata da su u srcu Srbije postojali logori zaSrebreničane u kojima su oni malteretirani i mučeni.Presuda Muji Vatrešu otvorila je godinama prešućivanu tajnu

SandraOrlovi}


Ona nam navodi dva primjera gdje seo~ito vidi kroz kakve su torture zarobljeniBo{njaci u Srbiji pro{li. EEnes Bogilovi} iMu{an Dèbo su iz @epe pobjegli u Srbiju,gdje su uhap{eni i zatvoreni u logor[ljivovica. Tokom boravka u logoru vi{eputa su pretu~eni. Bogilovi}u su policajcitokom premla}ivanja gasili cigarete potijelu. Dèbo je od batinjanja mokrio krv.Tortura i strah koji su preìvjeli u logoruostavili su trajne posljedice na njihovozdravlje. Ljekari su im ustanovili PTSP,zbog ~ega su lije~eni nekoliko godina.Obojica su nekoliko puta operisani zbogposljedica premla}ivanja. Dèbo je obolio iod dijabetesa. Njih dvojica su traìliod{tetu od 2,6 miliona dinara (oko 26.000

eura). U odgovoru na tu`bu Pravobra nila -{tvo je negiralo da su Dèbo i Bogilovi}pretrpjeli fizi~ku i psihi~ku torturu, i negi-ralo da su objekti u kojima su oni bilizatvoreni logori. Isto tako Pravobr anil a -{tvo je osporavalo i vjerodostojnost medic -inske dokumentacije o zdravstvenom stan-ju Bogilovi}a i Dèbe, jer je izdata uSarajevu, a ne u zemljama u kojima njihdvojica ìve, Irskoj i Francuskoj. Sud je nakraju zaklju~io da iskazi Bogilovi}a iDèbe nisu istiniti. Pri tome, Sud je odbioda ispita svjedoke koji su mjesecima bilizarobljeni zajedno sa Bogilovi}em iDèbom, i koji su mogli da govore ozlostavljanjima kroz koja su njih dvojicapro{li. Tako|er je odbio da saslu{a i AAmora

Ma{ovi}a, predsjednika Instituta zatraènje nestalih osobe BiH, koji je 1996.godine posjetio ova dva logora i napravioizvje{taj o stanju u njima. Sud je, me|utim,povjerovao VVesni Kilibarda, medicinskojsestri iz Uìca, i slu`beniku iz Zavoda zaza{titu zdravlja, koji su sa timom epidemi-ologa obilazili logore. Oni su tvrdili danikakve torture nad zarobljenicima nijebilo. Sud je ~ak odbio tu`bene zahtjeve~etvorice logora{a iz [ljivovice, navodnozbog zastarjelosti predmeta, odbijaju}i daprethodno provede medicinsko vje{ta~enjebiv{ih logora{a, iako upravo od nalazavje{taka zavisi ocjena da li je u njihovimslu~ajevima nastupila zastarjelost. Zbogtoga su njihovi advokati podnijeli àlbeApelacionom sudu u Beogradu.

Srbijanska javnost gotovo da nijeupozn ata da su u srcu Srbije postojali logoriza Srebreni~ane u kojima su oni maltereti-rani i mu~eni. Presuda Muji Vatre{u otvo-rila je godinama pre{u}ivanu tajnu.

“Na{a inicijativa je bila da `rtve ratadobiju materijalnu nadoknadu oduzimanj -em imovine ste~ene krivi~nim djelima rat-nih zlo~ina, kako bi `rtve, dok su jo{ ìve,mogle da dobiju pravi~nu naknadu. Prav o -sudno ka`njavanje zlo~inaca i javno izvinj -enje `rtvama preduslov su za procespomirenja, ali se kao zatvaranje krugapravde i najneposrednije priznanje nevinostradalima tretira postupak reparacije. USrbiji nema ujedna~ene sudske prakse kadaje rije~ o materijalnim nadoknadama `rtva-ma. Mi smo vodili razli~ite slu~ajeve, asvima im je zajedni~ko da se radi o etni~kimotivisanim kr{enjima ljudskih pravatokom devedesetih godina na teritorijiSrbije. Ima dosta Albanaca koji su tokomNATO bombardovanja i pre toga bili neza-konito uhap{eni i dràni mesecima u srp-skim zatvorima, koji su tako|e bili `rtve.Neki od njih su dobili obe{te}enje.Me|utim, mi kada vidimo koliko su dobili iza {ta su dobili, moèmo zaklju~iti da su taobe{te}enja prili~no poniàvaju}a. Recimo,Aci Tomi}u, biv{em na~elniku Slu`bevojne bezbednosti, Sud je za sto danaprovedenih u pritvoru tokom policijskeakcije Sablja sprovedene nakon ubistvapremijera Zorana \in|i}a dosudio nado -kadu od oko 60 hiljada eura dok seAlbancima koji su u nehumanim uslovima iuz fizi~ko zlostavljanje u nezakonitompritvoru proveli izme|u pet i petnaestmeseci, dosu|uje od{teta od 400 do 6.000eura. Tu smo u ve}ini dobijali od{tete, ali toje bilo neposredno nakon demokratskihpromena u Srbiji, kada su sudovi biliotvoreniji. Mi }emo sigurno iscrpiti svapravna sredstva u Srbiji, a potom se obrati-ti i Evropskom sudu za ljudska prava uko-liko to bude potrebno“, kaè za na{ listSandra Orlovi}. �


SRBIJA KONA^NO PRIZNALA POSTOJANJE LOGORA ZA BO[NJAKE

Beogradski advokat Dragoljub Todo -ro vi} za na{ list kaè da }e posljedice ovepresude biti velike, jer }e sudovi moratipriznati da su torture i ubistva na teritorijiSrbije vr{ene i nad drugim Bo{njacima.

“Sli~nih slu~ajeva ima preko hiljadu.Koliko je samo ljudi poginulo u [trbcima, uSjeverinu, njihove porodice tako|e trebajubiti obe{te}ene. Stradali su i mnogi Albancina Kosovu. Vlast u Srbiji godinama je tvrdi-la da se nije vodio rat na njenoj teritoriji i daSrbija nije u~estvovala u ratovima na pros-toru biv{e Jugoslavije, me|utim ova presu-da uveliko menja dosada{nje tvrdnje, anjene posljedice }e biti ogromne u smislureparacija za brojne zatvorene i ubijeneBo{njake”, kaè Todorovi}. �

ADVOKAT DRAGOLJUB TODOROVI]

“Nakon presude Vatrešu isplatuodštete mogu očekivati i drugibivši logoraši”

SRBIJANSKO TU@ILA[TVO [TITI MUÎTELJE Glavni tuìlac Vladimir Vuk~evi} nije pokrenuo postupak protiv pedeset zlostavlja~a Bo{njaka iz @epe

Dragoljub Todorovi}



DE@ELA I KRIZA

Prof. dr. PIRIMOŽ KRAŠOVEC, mladi slovenački sociolog i istaknuti političkiaktivist, za Slobodnu Bosnu govori o globalnoj recesiji, budućnosti Evropske

unije, društveno-ekonomskoj situaciji na Balkanu, u EU i SAD-u, perspektivamaza izlazak iz ekonomske krize, o stanju u Sloveniji i razlozima zbog kojih je

žestoki kritičar planetarno poznatog ljevičara Slavoja Žižeka

Balkanske zemlje, pa i Slovenija i BiH, iz krize }enajbezbolnije iza}i regionalnim ekonomskim povezivanjem

Vuk:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:36

� Profesore Kra{ovec, moète li namre}i {to se posljednjih nedjelja de{ava uSloveniji? Čime su izazvani protesti protivpolitike aktuelne desni~arske vlade premi-jera Janeza Jan{e u Mariboru, Ljubljani idrugim gradovima?

Ekonomska situacija u Sloveniji idenagore u svim pogledima. Ako usporedimostanje 2008. i 2012., nezaposlenost jenarasla sa 7 na 12% (mnogo vi{e me|umladima), BDP je pao za 8% sveukupno,dràvni deficit je sa balansa 2007. do{ao na6.5%, dràvni dug je narastao na vi{e od50% ({to je jo{ uvijek pod mastrihtskim kri-terijima i mnogo manje od, recimo, nje -ma~kog duga, ali konstantno raste). Oko25% stanovni{tva ìvi u riziku od siro -ma{tva ili socijalne isklju~enosti.

Jedino je prosje~na pla}a u posljednjih 5godina pove}ana sa 800 na 900 eura, ali toje prividno jer su istovremeno masovnogubili posao privremeno zaposleni i part-timeri. Dakle, prosje~na pla}a se automats-ki digla jer su izgubili posao oni sa najman-jim dohotcima, dok se, realno, preostalimanije pove}ala.

SLOVENA^KE GRE[KE� Koji je, zapravo, najve}i ekonomski

problem dana{nje Slovenije?Najve}i problem je kreditno-investicij-

ski gr~. Slovenske banke nisu bile upleteneu trgovinu sa sub-prime i drugim toksi~nimpapirima, prili~no su konzervativne ive}inom su jo{ u dràvnom vlasni{tvu. Alisu prije krize masovno kreditirale balonnekretnina i zaduìvale se u inozemstvu.Kad je balon nekretnina pukao, ti kreditinisu ispla}eni. Dodatno, nije im ispla}en ninovac od kreditiranja industrije, jer semno{tvo izvoznih produze}a, zbog kolapsasvjetske trgovine, na{lo u nevoljama.Slovenska se industrija u devedesetima pre-strukturirala u izvoznu i zbog toga jeizuzetno osjetljiva na krizne {okove. Zbogsvega toga banke imaju puno nenapla}enihkredita i traè rekapitalizaciju iz dràvnog

prora~una jer nisu u stanju kreditirati opo-ravak ekonomije. Posljedica je recesija irast nezaposlenosti i siroma{tva. Uz to,dodatni teret na prora~un su otplate dugovai rekapitalizacija banaka zbog pogre{nerazvojne politike. Koliko se smanjujuporezi za bogate i spa{avaju banke, u istojmjeri se smanjuju prora~unska izdvajanjaza socijalnu dràvu. Pored toga, i Evropskakomisija stalno vr{i pritisak na Sloveniju daprivatizuje dràvna produze}a, banke,javnu infrastrukturu i penzijski sustav, {tobi zbog smanjenja prihoda u prora~unuzna~ilo dodatan pritisak na socijalnudràvu.

� Kakva je, u svemu, uloga premijeraJaneza Jan{e?

Jan{a je sakupio ekipu ministara hardcore neoliberala, koji su kod provo|enja

privatizacija, mjera {tednje i prora~unskihrezova ve}i katolici od pape odnosnoevropskiji od Evropske komisije. Upro{lom mandatu omogu}io je nekretninskibum, zbog kojeg su banke sada u nevolja-ma, ali su mu sindikati uspjeli blokirati naj-gore neoliberalne reforme. Sad poku{avaizvesti {ok terapiju - privatizovati Telekomi Novu ljubljansku banku, snizio je porez naprofit (dok je u pro{lom mandatu snizioporeze na najvi{e pla}e), progurao penzij -sku reformu, reè prora~un za {kolstvo izdravstvo. Zbog toga je ovih dana, i da nijebilo posljednjeg skandala sa netransparen-tnim boga}enjem, izrazito nepopularan.

GLOBALNOJ KRIZI NE NAZIRE SE KRAJ� Gospodine Kra{ovec, recesija svjet -

ske ekonomije se nastavlja i u 2013., poseb-no u EU. Kakvo je Va{e predvi|anje daljnj -eg razvoja krize?

Za sada ne izgleda da }e ubrzo do}i krajrecesiji. Ni vlade ni Evropska komisija neodstupaju od politike {tednje, vr{i se priti-sak da se tzv. zlatno fiskalno pravilo ugradiu nacionalne ustave, pove}ava se nadzorEvropske komisije nad usvajanjemnacionalnih prora~una. Ukratko, intenzivi-raju se postoje}i negativni trendovi, pro-dubljavanje recesije {tednjom, koja naMediteranu ve} sli~i na humanitarnu katast -rofu. Dolazi do potpunog uru{avanjademokratije i ne radi se, barem na vrhu, uEK-u i ECB-u, na alternativnom razvojnommodelu koji bi mogao zamijeniti socijalno iekonomsko destruktivni neoliberalnimodel. Moja je prognoza sljede}a: ili }e seevropska ljevica ujediniti i ostvaritidemokrati~no-socijalisti~ku alternativu, ili}emo imati izgubljeno evropsko desetlje}enalik na ju`noameri~ka osamdesete i porastmo}i krajnje desnice.

� U SAD-u je do{lo do navodnogspre~avanja recesije, no heroortodoksni,kao i mnogi mainstreem ekonomisti, nedijele taj optimizam.

Mo`da, zavisi od definicije rasta i ra -zvoja. Sami pokazatelji ekonomske aktiv -nosti se popravljaju, ali to deloìranima uprvobitnom ekonomskom slomu nije vrati-


SMRT NEOLIBERALNE DOGME

��

Razgovarao: VUK BAÂNOVI]Foto: TIT KO[IR

KRA[OVECLIDER NOVE SLOVENA^KE AKADEMSKE LJEVICE

PERSPEKTIVA ZABALKAN: Budućnost bimogla biti u regionalnompovezivanju (jer bi tobarem potencijalno bilomanje eksploatatorskonego čekanje na direktnestrane investicije), jersuprotno obično podrazu-mijeva i snižavanje porezana kapital i fleksibilizacijutržišta radne snage, što jeloše za proračun i timedostupnost i kvalitetujavnih službi kako i zaradne uvjete, visinu plaćai reindustrijalizaciju usmjerenu na potreberegionalnog tržišta


lo ku}e, niti je ameri~kim radnicimapopravilo standard. Finansijski sektor nijedoìveo bitne reforme i vra}a se hazarder-skim aktivnostima, znaju}i da }e ga dràvaponovo spasiti ako do|e do novog sloma.Rast se, vi{e-manje, odràva pove}anjemstupnja eksploatacije i trickle down effect(smanjenje poreza bogatima koje navodnoizaziva indirektnu korist za srednje i nièklase, koje nemaju direktnu korist od poli-tike smanjenja ovih poreza, op.a.) nikakone pomaè radni~koj ili srednjoj klasi.Osnovna neravnoteà ameri~ke ekonomijeje ta da se stagnacija pla}a kompenziraprezaduìvanjem ku}anstava i tako kom-penzira pad standarda, {to vodi u finansij -sku nestabilnost i krize. Daleko od toga dase nastavkom iste prakse bilo {ta moèispraviti.

� Kako mislite da bi se razvoj svjetskekrize mogao reflektovati na balkanske dr` a -ve, posebno na zemlje biv{e Jugoslavije?

Situacija na Balkanu, pa i u Bosni iHercegovini, nije najbolja. Radi se o dein-dustrijaliziranim ekonomijama koje se bezvelikih politi~kih promjena ne mogu sameponovo postaviti na noge, a strane investi-cije ve}inom predstavljaju asset stripping(smanjenje imovine, op.a.) i jo{ ve}e osiro-ma{enje, posebno u slu~aju kupovine priva-tizovanih javnih poduze}a i institucija.Budu}nost bi mogla biti u regionalnompovezivanju (jer bi to barem potencijalnobilo manje eksploatatorsko nego ~ekanje nadirektne strane investicije), jer suprotnoobi~no podrazumijeva i sniàvanje porezana kapital i fleksibilizaciju trì{ta radnesnage, {to je lo{e za prora~un i time dostup-nost i kvalitetu javnih slu`bi kako i za radneuvjete, visinu pla}a i reindustrijalizacijuusmjerenu na potrebe regionalnog trì{ta.To bi podrazumijevalo velike dràvneinvesticije, {to bi, opet, podrazumijevalo

okon~anje korupcije i pojavu novih lijevihstranaka-politi~kih formacija koje bi bile ustanju javne slu`be zaista u~initi javnima,{to podrazumijeva dugotrajnu borbu zahegemoniju... U svakom slu~aju, trebalo bipreokrenuti neoliberalne trendove i krenutiu suprotnom smjeru, {to podrazumijevaogroman trud i izuzetno napornu i dugotr-ajnu politi~ku borbu.

� Kakva su Va{a predvi|anja razvojaljevice u svijetu? I kako komentirate “spa-sonosno” rje{enje u vidu daljnjih trì{nihderegulacija i liberalizacija koje predlaùlibertarijanci?

Razvoj novih formi pokreta/strankapoput Syrize ili Front de Gauche djelujeobe}avaju}e. U toj politici demokratskogsocijalizma vidim produktivno prevazila -ènje konformizma klasi~ne socijaldem o -kracije i paternalizma dràvnih socijalizmapro{losti. Te stranke imaju suvisle pro-grame i ako uspiju dobiti vlast na evropskojrazini, moglo bi do}i do stvarnih pozitivnihpromjena. U preostatku svijeta, u SAD-u,ljevica je u velikoj krizi, {to pokazuje i,unato~ svima nadama poloènih u njega,prili~no konzervativna politika predsjedni-ka Obame (nastavlja ratove, ne ukidaGuantanamo, nije ba{ uspio sa planom uni-

verzalnog zdravstva, izvodi mjere {tednje,militantni radni~ki pokreti sve ~e{}e ulaze ukonflikt sa demokratima zbog njihove anti-radni~ke politike). Razvoj socijalizma za21. stolje}e u Ju`noj Americi isto vidim kaopozitivan proces, iako se susre}e samnogim pote{o}ama. Jako zanimljiv je irazvoj nove ljevice i radni~kog pokreta uKini i u Ju`noj Koreji. Tamo su pla}e jo{uvijek niske, ali zbog radni~kog pritiskarastu mnogo brè nego, recimo, u Evropi.Daljna primjena na~ela Va{ingtonskog kon-senzusa moè donijeti, kad se nastavkomrecesije esktremno snizi broj zaposlenih ivisina pla}a i kad se uni{ti dostanekonkurentnih pojedina~nih kapitala, spasprofitima, ali ne i u vidu standarda iblagostanja ve}ine stanovni{tva. Ali o tomese i radi kada su u pitanju libertarijanskeideje, o spa{avanju profita po svaku cijenu,pa i ljudskih ìvota. �


DE@ELA I KRIZA

�

� U javnosti ste poznati kao velikikriti~ar istaknutog ljevi~arskog filozofaSlavoja @ièka i njegovih teorija i raz-matranja. Zbog ~ega je to tako?

Reagovao sam nekoliko puta na nje-gove povr{no arogantne stavove, koji subili, po mom mi{ljenju, pogre{ni. Ali nesmatram da je ne{to toliko pogre{no sa@ièkom, nego da njegov lacanovski mark-

sizam ima prili~no ograni~enu eksplanator-nu mo}. Prema tome, ono {to se moè saz-nati od @ièka moè se i ~itanjem, recimo,Guardiana. U isto vrijeme postoji veliki brojkvalitetnijih marksisti~kih autora, poputLebowitza, Tonyja Smitha, Hein richa…koje vrijedi ~itati i imaju preciznije analize ipoliti~ki su suvisliji, budu}i da, recimo, nepodràvaju liberalne partije ili NATO. �

[TA HO]E SLAVOJ @I@EK

Čitajte “Guardian“, a ne Žižeka

KRAJ SLOVENAČKOG SNA: Banke imaju punonenaplaćenih kredita i traže rekapitalizaciju izdržavnog proračuna i nisu u stanju kreditirati oporavakekonomije. Posljedica je recesija i rast nezaposlenosti isiromaštva. Uz to, dodatni teret na proračun su otplatedugova i rekapitalizacija banka zbog pogrešne razvojnepolitike



JEDINSTVENAVOZA^KADOZVOLA U EU

Jedinstvena voza~ka dozvola uEvropskoj uniji }e od 19. januara zami-jeniti dosada{njih stotinjak modela

koliko ih je postojalo u EU. Nova direkti-va o voza~kim dozvolama stupa nasnagu 19. januara, {to zna~i da }e svenove dozvole izdane nakon toga datu-ma u svim zemljama ~lanicama moratibiti izra|ene prema jedinstvenomevropskom modelu. Novim propisimaukidaju se voza~ke dozvole sneograni~enim vaènjem koje imajuneke zemlje ~lanice i one }e morati bitizamijenjene do 19. januara 2033.godine. Zemlje ~lanice imajumogu}nost izdavati dozvole s rokomvaènja od 10 ili 15 godina. Dozvole zaprofesionalne voza~e vrijedit }e petgodina, a kod svakog produènjava`nosti profesionalni voza~i morat }epro}i ljekarski pregled.

EVROPSKI CENTAR ZA CYBER KRIMINAL

Evropski centar za cyber-kriminal(European Cybercrime Centre (EC3)),koji }e biti specijalizirani task-forceEuropola namijenjen borbi protiv svihoblika kompjuterskog kriminala,slu`beno je otvoren pro{log petka uHaagu. Prema saop{tenju iz Europola,primarno polje rada EC3 bit }espre~avanje kompjuterskih napada tesve povezano sa zloupotrebom djecena internetu. EC3 za ovu godinu imabudèt tek ne{to ve}i od sedam milionaeura, no najavljuje su da bi u sljede}imgodinama taj iznos mogao zna~ajnorasti.

EVROPA, ODMAH

Izloèn pritiscima euroskeptika u redovi-ma svoje stranke i suo~en s ispitivanjimajavnog mnijenja koje pokazuje sve ve}i

otpor prema EU, britanski premijer DDavidCameron sve je glasniji u kritikamaEvropske unije. Tako je, me|utim, izazvaopravu buru me|u saveznicima: Washingtonje poru~io Londonu da bi pokret ka even-tualnom povla~enju Britanije iz EU-a bioprotivan nacionalnim interesima SAD-a, aiz Berlina je stiglo upozorenje Britaniji dane poku{ava ucjenjivati evropske partnere.Austrijski socijaldemokratski kancelarWerner Faymann je u intervjuu austrijskom

dnevniku Standard nedavno ocijenio daCameron govori “druk~ije u svojoj zemljinego u Evropskom vije}u”. Bilateralni raz-govori britanskog ministra za EvropuDavida Lidingtona u Berlinu, o ekonom-skoj integraciji i budu}nosti EU-a, odrànisu nakon izjave Cameronovog bliskogsaradnika i ministra finansija GGeorgeaOsbornea pro{le sedmice da “EU mora dase promijeni” kako bi Britanija ostala njena~lanica. Njema~ki poslanik, ~lan njem a -~kog Odbora za evropske poslove, GGinterKrihbaum je potom, tokom posjete Brit a -niji, izjavio da London rizikuje izolaciju

Po izlasku ovog broja Slobodne Bosne britanski premijerDavid Cameron će u Nizozemskoj, u svom dugo

najavljivanom govoru, iznijeti stavove o budućnostiEvropske unije i njenom odnosu sa Velikom Britanijom

Britansko preispitivanje odnosa pnavršava četiri decenije od njeno

[TA JE BRITANIJA IZVAN EU-aUo~i svog dugo najavljivanog govora, Cameron je za BBC kazao da bi referendum bio lo{ izbor, te da njegova zemlja nema nikakav interes da to u~ini

[TA JE BRITANIJA IZVAN EU-aUo~i svog dugo najavljivanog govora, Cameron je za BBC kazao da bi referendum bio lo{ izbor, te da njegova zemlja nema nikakav interes da to u~ini

EUROPA:EUROPA.qxd 15.1.2013 18:06


ZATVORSKA KAZNAZA BIV[EG AUSTRIJSKOGEUROPOSLANIKA

Biv{i austrijski ministar unutarnjihposlova i evropski poslanik ErnstStrasser osu|en je po~etkom sedmiceu Be~u na ~etiri godine strogog zatvorazbog korupcije, za koju je ina~e biooptuèn nakon vi{emjese~ne istragevo|ene u Evropskom parlamentu(EP). Prije gotovo dvije godine istupioje iz EP-a jer ga je prehodno britanskilist Sunday Times optuìo za uzimanjemita. Ovaj je list objavio kako jeStrasser prihvatio ponudu dvapreru{ena novinara, koji su se pred-stavili kao lobisti, da kao poslanik primigodi{nju naknadu od 100.000 eura(141.000 dolara) u zamjenu za rad upravcu razvodnjavanja zakona iz oblastifinansija. Sunday Times je optuìo ievropske parlamentarce - biv{eg zamjenika rumunskog premijeraAdriana Severina i biv{eg slovena~kogministra inostranih poslova ZoranaTalera za uzimanje mita u zamjenu zaprihvatanje amandmana na zakone.

DA LI ]E HRVATSKAISPA[TATI ZBOGDOGA\AJA USLOVENIJI

Slovenija je jedina zemlja koja nijepo~ela proces ratifikacije hrvatskogpristupnog ugovora s EU-om. Ukoliko biu Sloveniji prijevremeni izbori postalineizbje`ni, ne bi trebali biti prije jeseni,kako bi se dopustilo da u me|uvremenudo|e do formiranja politi~kih opcija istranaka. U slu~aju da se to dogodi,hrvatski ulazak u Europsku uniju prvogjula bi bio sasvim neizvjesan.Prijevremeni izbori mogli bi dodatnougroziti pravodobnu ratifikacijuhrvatskog ugovora u Sloveniji. Procjeneanaliti~ara govore da bi politi~ka krizaizazvana nalazom protukorupcijskekomisije o netransparentnoj imovinidvaju vode}ih politi~ara mogla potrajati,i to zbog odbijanja premijera JanezaJan{e da podnese ostavku. Osim toga,petostrana~ka koalicija koja je prijejedanaest mjeseci sastavila slovenskuvladu vi{e gotovo da i ne postoji.

Britanije i paralizu evropskih integracijaukoliko odrì referendum o budu}em odno-su sa EU-om. Njema~ki odbor za evropskeposlove upozorio je britanskog premijerada ne poku{ava ucjenjivati druge zemljedok razmatra sopstvenu poziciju. Cameronje za BBC ove navode demantirao, uo~igovora u kojem bi mogao predloìti odr` a -

vanje referendum o uvjetima daljeg ~lanst-va Britanije u EU poslije 2015. godine.“Nikog ne ucjenjujem... Mi smo istaknuti~lanovi, mi pla}amo visoku cijenu {to smo~lanovi tog kluba. Imamo pravo da tvrdi-mo da je potrebno da se promijeni”, izjavioje on. Odbacio je mogu}nost kratkoro~nogorganiziranja referenduma o ~lanstvuVelike Britanije u EU ocijeniv{i da je uinteresu njegove zemlje da ostane njen~lan. Kazao je za BBC da bi referendumbio lo{ izbor i da Velika Britanija, ~ak i akose ocjenjuje da se “ne bi raspala” ako binapustila EU, nema nikakav interes da tou~ini. Reuters je objavio da britanski pre-mijer, ~ije se izja{njavanje o ovoj teminestrpljivo o~ekivalo, namjerava ponovnopregovarati o odnosima Londona i Brisela.Mediji u Britaniji su spekulirali da Cameronèli odgoditi pitanje referenduma bar doizbo ra 2015. godine, jer bi svako njegovoranije odràvanje zna~ilo pad njegove vlades obzirom na to da (proevropski) liberali,njegovi koalicijski partneri, odbijaju referen-dum. Cameron sada ponavlja da podràva~lanstvo Britanije u EU i da “ne misli da je uinteresu Londona da napusti EU”, ali da èli“novu pogodbu, a onda novu saglasnost zatu nagodbu”. On }e svoj govor o odnosimasa EU-om odràti u mjesecu u kojem jeBritanija prije ~etiri decenije postala ~lanicaEU-a. Zanimljivo je da su britanski konzer-vativni politi~ari (HHarold Macmillan iEdward Heath) bili ti koji su zatraìli ~lanst-vo u EU i potpisali pristupni ugovor, kao i tose Cameronov govor, prvobitno najavljen za22. januar, trebao podudariti sa 50-godi{nji-com Jelisejskog sporazuma, kada su fran-cuski general CCharles De Gaulle i njema~kikancelar KKonrad Adenauer 1963. potpisaliugovor koji je simboli~no potvrdio fran-cusko-njema~ko pomirenje. (D. Savi})

a prema EU u mjesecu kada senog ulaska u Uniju

EUROPA:EUROPA.qxd 15.1.2013 18:06


BUSINESS� Novi poslovni uspjeh viso~kog “Vispaka“� Bh. gra|evinari na doma}em trì{tu kupe mrvice� Vlada RS-a dokapitalizirala jo{ dvije banke� Trgovinska razmjena BiH u 2012. godini

U samo nekoliko mjeseci nakon pro -mjene vlasni~ke strukture i poslovanja uokviru te{anjske Grupe AS, viso~kiprehrambeni kombinat Vispak uspio jedosti}i i nadma{iti proizvodnju i prodaju izrekordne 1991. godine i zapo~eti vrloambicioznu izvoznu ekspanziju. Prijenekoliko dana Vispak je otpremio i drugikontingent svojih proizvoda u {est dràvaArapskog zaljeva, u okviru poslovnogugovora vrijednog 1,5 miliona ameri~kihdolara, potpisanog prije nepunih {estmjeseci. Prvi promotivni kontingentVispakovih proizvoda, keksa, kafe, ~ok o -lade, ~ajeva, za~ina, ~orbi..., otpremljen jeu oktobru pro{le godine i nai{ao je naiznena|uju}e dobar prijem tamo{njegtrì{ta, i gotovo je izvjesno da }e Vispak unarednih nekoliko mjeseci zaklju~iti jo{ambiciozniji poslovni aran`man s drà -vama Arapskog zaljeva.

Rusmir Hrvi}, vlasnik Grupe AS, uokviru koje posluje i Vispak, ohrabren jepo~etnim poslovnim rezultatima ostvare -nim na novom izvoznom trì{tu.

“Radi se o golemom trì{tu s vrlozao{trenom konkurencijom. Vispak jena~inio po~etni proboj i otvorio prostor zanastup drugih sli~nih kompanija iz BiH.Mislim da bismo trebali udruìti snage zazajedni~ki nastup na tamo{njem trì{tu nakojem postoji prostor za rast“, izjavio je zaSlobodnu Bosnu Hrvi}.

Na poziv Vispaka za zajedni~ki nastupi poslovnu suradnju na izvoznim trì{timave} se odazvalo nekoliko srodnih firmi.Primjerice, mala privatna firma Fanu izSrebrenika koja se bavi preradom vo}a ipovr}a ugovorila je solidnu isporukusvojih proizvoda na trì{te Arapskogzaljeva a cijeli izvozni aran`man realizirat}e uz logisti~ku podr{ku Vispakoveveletrgovinske mreè. U daljnjem na -stavku poslovne suradnje, Fanu }eproizvoditi pod robnom markom Vispak, asli~an poslovni aran`man Vispak jeponudio i jo{ nekolicini zainteresiranihfirmi iz prehrambene industrije BiH, prijesvega iz sektora prerade vo}a i proizvodnjesokova.

Turskimgrađevincima500, bh.građevincima200 milionaKM

êlnici JP Autoceste Federacije BiH injihovi politi~ki sponzori i za{titnici iz fe -de ralne Vlade s neskrivenim ponosomnagla{avaju ~injenicu da }e i gra|evinskekompanije iz BiH “vi{e nego ikada ranije“biti angaìrane na izgradnji autoceste 5C.Na izgradnji samo jedne dioniceautoceste, od Vlakova do Tar~ina,sudjelovat }e {est gra|evinskih kompanijaiz BiH a vrijednost ugovorenog poslaiznosi oko 200 miliona KM.

“To je vi{e od ukupnog jednog odi{njegprometa doma}e gra|evinske operative“,ponovio je bezbroj puta federalni premijerNermin Nik{i}, demonstriraju}i frapantnonepoznavanje elementarnih ekonomskihpokazatelja. Naime, ukupni promet gra|e -vinskih kompanija u BiH vi{estruko je ve}iod navedenih 200 miliona KM jer su,primjerice, samo u Federaciji BiH, i tosamo u prvih {est mjeseci 2012. godine,gra|evinske firme ostvarile promet od oko276 miliona KM, dok ukupni godi{njipromet gra|evinske industrije BiH, ~ak i ugodinama duboke recesije, nikada nije biomanji od jedne milijarde KM!

Novi ugovoreni poslovi vrijedni 200miliona KM svakako su zna~ajni zagra|evinsku industriju BiH, no premijerNik{i} namjerno potiskuje u drugi plandvije va`ne ~injenice koje prili~norelativiziraju ovaj poslovni uspjeh.

Prva, da se gra|evinske kompanije izBiH pojavljuju isklju~ivo u ulozipodizvo|a~a radova, a druga da je turskakompanija Cengiz ugovorila sama vi{eposlova nego svih {est bh. kompanijazajedno! Rije~ je o dionici autocesteVlakovo - Tar~in u duìni od 20 kilo -metara, ~ija }e izgradnja ko{tati oko 700miliona KM. Izgradnja cijele trase ugo -vorena je s turskom kompanijom Cengiz,pri ~emu su Turci od ugovorenih 700miliona KM bh. gra|evincima prepustilitek 200 miliona KM.

Uspješan pohod “Vispaka“na arapsko tržište

Priredio: ASIM METILJEVI]

IZVOZNI USPJEHRusmir Hrvi}, vlasnik Grupe AS u okviru koje

posluje i Vispak, tvrdi da postoji veliki prostor za rast izvoza prehrambene industrije BiH na arapsko trì{te

BIZNIS:BIZNIS.qxd 17.1.2013 0:14


Potkraj protekle godine Vlada Republike Srpskeuloìla je 13 miliona KM u hartije od vrijednosti Novebanke Banjaluka i Pavlovi} banke Bijeljina. Vlada jezapravo kupila kompletnu emisiju obveznica Novebanke vrijednu osam miliona maraka, te kompletnuemisiju akcija Pavlovi} banke u iznosu od pet milionaKM.. Premijer RS-a AAleksandar Dòmbi} potvrdio jekupovinu hartija od vrijednosti, uz obja{njenje kako je“vrlo bitno kapitalno podràti finansijske institucije,da bi one mogle kreditima odràvati investicionuaktivnost privrede”.

Prema rije~ima MMilana Radovi}a, direktor Novebanke, ““Vlada je kupila obveznice procjenjuju}i da jeto dobar prinos (8 posto godi{nje, op.aut.) i vrlo sigur-na investicija s obzirom na aktivu i kapital sa kojimNova banka raspolaè“.

Prema nezvani~nim informacijama, za svjeìmnovcem traga i GGavrilo Bobar, vlasnik Bobar banke,ali on se jo{ nije obratio Vladi RS-a koja je ranije s 5miliona KM dokapitalizirala Bobar banku, ali i BalkanInvestment banka, koja prièljkuje finansijsku injekci-ju od oko 5 miliona KM.

“Imamo zahtjev Balkan banke, no prije dono{enjaodluke, èlimo da vidimo revizorski i izvje{tajAgencije za bankarstvo”, pojasnio je premijer Dò m -bi}.

Premijer kaè da se banke u Republici Srpskojtokom nekoliko posljednjih godina suo~avaju saoteànim pristupom novcu i padom portfelja. To jeuticalo na adekvatnost kapitala i umanjilo njihovumogu}nost da kreditiraju privredu. Vlada RS-a je prijedvije godine sa 13 miliona KM dokapitalizirala BalkanInvestment i Bobar banke, te Aura osiguranje, {to je uskladu s Mjerama za ublaàvanje posljedica eko -nomske krize, usvojenim 2009. godine, kojim je poredostalog predvi|eno i kapitalno ja~anje fnansijskihinstitucija RS-a.

Prema preliminarnim statisti~kimpodacima, BiH je u protekloj godinismanjila i izvoz i uvoz: izvoz je u2012. godini smanjen za oko 250miliona KM u pore|enju s 2011.godinom, dok je uvoz BiH u 2012.godini u pore|enju s godinom ranijesmanjen za oko 140 miliona KM.

Kona~ni trgovinski bilans BiH u2012. godini prema{it }e 7 milijardi i400 miliona KM i bit }e za oko 100miliona KM ve}i od trgovinskogbilansa BiH u 2011. godini.

Vlada RS-a uložila 13 miliona KM u banke

Trgovinski deficit BiH povećan za oko 100miliona KM

JAÂNJE BANKARSKOG SEKTORAVlada RS-a investirala je trinaest miliona KM u bankarskehartije

BIZNIS:BIZNIS.qxd 17.1.2013 0:15

Kod nje su se lije~ili kantautorArsen Dedi} i poznati TV vo -ditelj MMilovan Ili} Minimaks, alii jo{ stotine pacijenata saprostora cijele biv{e Jugoslavije,

kojima je pruìla nadu u ìvot iozdravljenje. Me|u prvima je u Padovu1996. godine do{la tada jednogodi{njadjevoj~ica SSnjeàna Turi} iz Travnika.

“Danas je to prekrasna osamnaesto -godi{nja djevojka koja, naravno, èli po -stati lije~nica. A svaki put kad me ta divnadjevojka ~vrsto zagrli, bez obzira na to {toje danas visoka i vitka i lijepa poput man e -kenke, ja ju vidim kao malenu bebu iproìvljavam ponovno trenutke kad sam jeprvi puta primila u bolnicu i dràla urukama“, pi{e u svojoj knjizi Rak na du{idoktorica NNela Sr{en, ro|ena Metkov}anka,koja ve} dvadeset godina radi u timu zatransplantaciju jetre Sveu~ili{ne bolnice uPadovi.

Za razliku od ve}ine njenih kolegalije~nika koji nisu imali takvo iskustvo,Nela Sr{en svojevremeno se i sama na{la naoperacijskom stolu. Na Boì} 1994. uNirnbergu doìvjela je tzv. klini~ku smrt, aupravo to iskustvo i “povratak iz mrtvih“naveli su je da po~ne posmatrati svojepacijente i bolest op}enito na druga~iji

na~in: ““Kako su prolazile godine, a ja seprofesionalno razvijala, sve sam ~e{}esvjedo~ila kako bolest nekog organa nijeporeme}aj odvojen od ostatka tijela, nego jeu uskoj vezi s umom i mozgom.“

� Knjigu ste nazvali “Rak na du{i“povezuju}i, kako sami kaète, pojavubolesti s osobnostima bolesnika i njihovimemotivnim doìvljajima. [ta Vas je zapravoponukalo da na ovaj na~in progovorite ouzrocima i lije~enju nekih od najteìhoboljenja, za koje savremena medicina idalje uglavnom ne pronalazi “kona~norje{enje“?

Navelo me je dvadeset godina iskustva irada sa te{kim bolesnicima, a uz to samparalelno dodala i svoje osobno proìvljenoiskustvo patnje tijela u ranjenom duhu.

Mislim da je ba{ taj osje}aj nelagode,tjeskobe, nemo}i tijela, koji se integrira sadu{om izgubljenom u vremenu inicijator ijedna osnova koja karakterizira veliki brojoboljelih. Ve} duè vrijeme osje}a sepotreba - i znanstvena i kulturna - da seklasi~na medicina, koja se zasniva nalijekovima i biokemiji, “udruì“ sa kom -plementarnom medicinom, koja je umogu}nosti da djeluje na “mehanizme kojikontroliraju mehanizme“, u smislu da rije{ii sprije~i bolesti prije nego se manifestiraju.Ova se potreba ~esto izraàvala u javnosti ime|u lije~nicima, sa sve ve}im i {iriminteresom prema orijentalnoj medicini,homeopatiji i svim drugim alternativnimmetodama lije~enja, sigurno prirodnijim ilak{im, ali jo{ uvijek empirijskim. Bilo binepravedno smatrati ih bespotrebnim, ali je~injenica da jo{ ne postoji znanstvenoprihva}anje i obja{njenje mehanizamapreko kojih one djeluju.

“VRATILA SAM SE ME\U @IVE“� U knjizi opisujete i vlastito iskustvo

doìvljaja klini~ke smrti tokom kojeg ste,kako kaète, osjetili savr{enu harmoniju imir kakav ne poznajete u stvarnosti. Va{eiskustvo sli~no je iskustvima mnogih osobakoje su doìvjele klini~ku smrt - govorite otunelu, blje{tavoj svjetlosti, o tome kako stevidjeli lije~ni~ku ekipu dok su vas pok u -{avali oìvjeti i ~uli sve {to govore, iako su


“RAK NA DU[I”

Razgovarala: MAJA RADEVI]

Ugledna kirurginja iz Padove dr. NELA SRŠEN nedavno je objavila knjigu podnazivom “RAK NA DUŠI“ u kojoj opisuje iskustva svojih pacijenata u borbi protiv

najtežih bolesti, ali i prvi put javno progovara o vlastitom doživljaju kliničkesmrti; u ekskluzivnom razgovoru za “SB“ doktorica Sršen objašnjava kako je

svaka tjelesna bolest usko povezana sa karakterom, emocijama i životnimiskustvom čovjeka, te zašto kvantna medicina daje bolje rezultate od

klasičnog pristupa liječenju...

INTERVIEW

Dr. Nela Sršen hrvatska kirurginja iz Padove

Svaka, pa i najteà bolest vezana je zaivotno iskustvo samog pacijenta; uvjerila

sam se u to na osobnom primjeru

SAMOISCJELJENJE: “Ninajbolji lijek, ako pacijentnema nade i uvjerenja daće djelovati, neće imatipoželjni uspjeh. Imammnogo pacijenata koji sudošli u kritičnom stanju, a vratili se kući zdravi” ��

Maja Nela-Interv:INTERVJU - osnova.qxd 16.1.2013 23:33


ZA[TO NAM SE DE[AVA KARCINOM

VEZA UMA I TIJELA“Kako su prolazile godine,

a ja se profesionalno razvijala, sve sam ~e{}e

svjedo~ila kako bolestnekog organa nije

poreme}aj odvojen odostatka tijela, nego je u

uskoj vezi s umom i mozgom“

VEZA UMA I TIJELA“Kako su prolazile godine,

a ja se profesionalno razvijala, sve sam ~e{}e

svjedo~ila kako bolestnekog organa nije

poreme}aj odvojen odostatka tijela, nego je u

uskoj vezi s umom i mozgom“

Foto: Jasmina Cviljak


Vam kasnije tvrdili da je to nemogu}e...Vjerujem da je trebalo mnogo hrabrosti dajavno progovorite o svemu tome, s obziromna to da ovakvi doìvljaji ~esto izazivajuskepticizam, pa ~ak i podsmijeh?

Trebalo mi je dosta vremena darazumijem to~no {to mi se uistinu dogodilo.Nakon {to sam operirana, u razgovoru sakirurzima, poku{avala sam im objasniti dasam “asistirala“ fragmentima operacije, alimoje konfuzno stanje i njihovo apsolutnonegiranje me je navelo da ne inzistiram...Tek nakon nekoliko tjedana opet sam imalaonaj ~udan osje}aj blaènstva u jednojdimenziji bez vremena i prostora u kojojsam se na{la i poku{avala sam sve toopravdati sa medicinskog aspekta, lije -kovima koji su “djelovali“ na mojumemoriju. Ali, taj osje}aj je postajao ja~i ilucidniji i tek nakon mnogo godinaputovanja, unutarnjeg sazrijevanja i osvje -{}ivanja i traganja za odgovorima po svijetuu mnogim filozofijama, doveo me je done~eg posebnog, a to je kvantna fizika imedicina.

� “Bolesnici su postali moj lijek“ -kaète na jednom mjestu u knjizi. OsimVa{eg li~nog iskustva, opisujete i iskustvaVa{ih pacijenata i njihovu bitku sa bole{}ukoju su neki od njih dobili, a neki, naàlost,

izgubili. [ta je najva`nije {to ste tokomgodina nau~ili od svojih pacijenata, bezobzira na ishod njihovog lije~enja?

Moje osobno sazrijevanje je mijenjalo imoj pristup prema bolesti i prema pacije n -tima. Po~ela sam sa uvjerenjem da je bolestjednog organa problem lije~nika, koji }ezasigurno na}i pravi na~in lije~enja doozdravljenja. Ali bilo je mnogo pacijenatakoji nisu uspijevali na te{kom putu, uprkosnajboljim mogu}im terapijama... Ono {tosam nau~ila i shvatila je da bolest jednogorgana apsolutno nije izolirana od samogpacijenta, od njegove osobnosti, ve} je uskovezana uz njegovo ìvotno iskustvo koje gaje formiralo takvim kakav jest. Pacijentovodoìvljavanje i proìvljavanje bolesti pripa -da samo njemu. Intenzitet patnje i straha, tesvih negativnih emocija koje proìvljava uzbolest, stvara jo{ ve}i strah, koji pospje{ujerazvijanje bolesti. Shvatila sam kroz godineiskustva da postoji jedna vrsta univerzalnog

izvora vi{e energije kojoj moèmo teìti (okojoj tako lijepo govori moj dragi prijatelj,

fizi~ar DDavor Pavuna), iz koje moèmocrpiti spoznaju i potrebnu dozu pozitivneenergije koja }e djelovati i na na{organizam, te poni{tavati negativnu ener -giju koja stvara bolest.

SVAKOG PACIJENTA DO@IVLJAVAM KAO PRIÛ ZA SEBE

� Jedna od najkontroverznijih teorija jeona o psiholo{kim uzrocima karcinoma,kakvu je polovinom 20. stolje}a prvi put izniofrancuski ljekar dr. Michel Moirot i o kojojtako|er govorite u Va{oj knjizi. Vjerujete li iVi da je rak psihosomatska bolest?


“RAK NA DU[I”

�

SUSRET SA SMRĆU: “Trebalo mi je dosta vremena darazumijem točno što mi se uistinu dogodilo. Nakon štosam operirana, u razgovoru sa kirurzima, pokušavalasam im objasniti da sam “asistirala“ fragmentimaoperacije, ali moje konfuzno stanje i njihovo apsolutnonegiranje me je navelo da ne inzistiram...”

PROFESIONALIZAM I PREDANOSTSvaki je pacijent pri~a za sebe i kao takav ne

smije biti dio jedne studije niti statistike

PROFESIONALIZAM I PREDANOSTSvaki je pacijent pri~a za sebe i kao takav ne

smije biti dio jedne studije niti statistike

SARADNJA SA LJEKARIMA IZ BiHNa inicijativu federalnog ministra zdravstva Rusmira Mesihovi}a u decembru pro{le godinesa timom iz Padove potpisan je sporazum o saradnji iz oblasti transplantacije organa

SARADNJA SA LJEKARIMA IZ BiHNa inicijativu federalnog ministra zdravstva Rusmira Mesihovi}a u decembru pro{le godinesa timom iz Padove potpisan je sporazum o saradnji iz oblasti transplantacije organa


ZA[TO NAM SE DE[AVA KARCINOM

��

Ja slijedim EEinsteinovu fiziku. Einsteinnam obja{njava da smo zajednica elektro -magnetskih valova koji su u interferencijijedni sa drugima. Materija, to jest na{etijelo, ima energetsku dimenziju, zna~i imaterija od koje je sazdan ìvi organizammoè primati i imaginizirati ili zra~itienergiju. Na{e misli i energija direktnouti~u na na~in na koji mozak kontrolirafiziolo{ke procese tijela. Tu ~injenicupotvr|uje i pisac i inìnjer koji se dugogodina bavi kvantnom fizikom i epige -netikom, MMladen Kvaternik. Svatko od nasje imao iskustvo da upravlja vlastitim

umom, da postigne ono {to poèli. To jekvantna fizika u akciji. To je mani festiratirealnost. Kontinuirano stvaramo efektestvarnosti, a na{a proìv ljena iskustva izpro{losti ~esto su uvjet ovana iskustvimasada{njosti. Moèmo biti `rtve na{ihemocija, ili moèmo usmjeriti energijukamo èlimo i tako posti}i èljene efekte.

� Kad smo kod kontroverznih teorija,postoji i ona koja kaè da univerzalni lijekza rak ne postoji jer farmaceutskoj industrijii cjelokupnom sistemu zdravstva to ne biodgovaralo?

Ne}u se nikad eksponirati u kontekstuodobravanja ili kritike farmakolo{kogstvaranja kemoterapija. Uostalom, zarazliku od nekonvencionalnih terapija,pos toje dokumentirane eksperimentalnedugo godi{nje faze u kojima se dokazujeu~inko vitost jednog lijeka... Ali ba{ zbogtoga, mijenjanje na{e svijesti, na{e per -cepcije i aktiviranje unutarnjih meha -nizama ozdra vljenja, sigurno je najboljiprilog terapiji, kakva god ona bila.Naravno, sve to uz dozu povjerenja ulije~nika kao svog partnera na putuozdravljenja.

Dvadesetsavjeta zarazboljeti sei umrijeti

1. Ne obazirite se na svojetijelo. Jedite mnogo lo{ihnamirnica. Pijte mnogoalkohola. Uzimajte drogu.Odràvajte intenzivneseksualne odnose s mnogimpartnerima i, nadasve, neosje}ajte pri tome krivnju.

2. Ako ste pod stresom iliste iscrpljeni, ne obazirite sena to. Prije|ite granicu vlastitihobrambenih snaga.

3. Pona{ajte se premaìvotnom iskustvu kao da jebez svrhe i bezvrijedno.

4. Radite sve ono {to nevolite i izbjegavajte raditi ono{to biste voljeli. Slu{ajtemi{ljenja i savjete drugih,nastoje}i se osje}ati bijedno ibeskorisno.

5. Predbacujte i buditekrajnje kriti~ni, posebice premasebi.

6. Napunite si mozakstra{nim slikama i onda pustiteda vas opsjedaju. Buditesumnji~avi prema svemu isvima: ako ne uvijek, baremve}inu vremena.

7. Izbjegavajte prisne iduboke odnose s drugima.

8. Ne izraàvajte svojeosje}aje i svoje mi{ljenjepo{teno i otvoreno: drugi bivas mogli ne cijeniti.

9. Ako je mogu}e, nastojtene spoznati svoje dubokeosje}aje. Odagnajte od sebebilo {to vezano uz osje}aj zahumor: ìvot nije {ala!

10. Izbjegnite uvestipromjene koje bi vas moglenavesti da osjetite ve}ezadovoljstvo i radost u ìvotu.Ako ste ve} bolesni, tako }etepostati jo{ bolesniji.

11. Mislite na sve ru`nestvari koje su vam se mogledogoditi. Pomi{ljajte nazastra{uju}e slike, imajte ih~esto na umu.

12. Budite deprimirani,zavidni i bijesni. Okrivljujte sveza svoju bolest.

13. îtajte one ~lanke,novine, knjige, gledajte,primjerice, televizijske emisije,slu{ajte one osobe koje tvrdekako za vas nema nade, kakone moète utjecati na tijeksvoje bolesti.

14. Isklju~ite se od svih.Zatvorite se u svoju sobu irazmi{ljajte o smrti.

15. Mrzite se {to ste uni{tilisvoj ìvot. Bez milosti ineprekidno se okrivljujte.

16. Po|ite na preglederazli~itim lije~nicima ispecijalistima, sve uglednimimenima! Jurite od jednoga dodrugoga. Gubite polovicusvoga vremena u~ekaonicama. Skupite mnogoproturje~nih mi{ljenja i mnogoeksperimentalnih lijekova tepo~injite jedan program zadrugim bez nastavka.

17. Napustite svojeprofesionalne zada}e,prestanite raditi na nekomprojektu, ostavite svaku

djelatnost koja bi vam moglapruìti veselje i svrhu. Zamislitekako u svojem ìvotu vi{enemate izlaza i kako mu jedo{ao kraj.

18. Saàlite se nad svojomsudbinom. Ako se s nekimdruìte, nastojte da to budunesretni i ogor~eni ljudi.Poja~ajte tako zajed ni~kiosje}aj o~ajanja.

19. Ne vodite brigu o sebi,kakve koristi od toga? Traìteod drugih da u~ine ono {tobiste morali vi i onda se ljutite{to nisu posao dobro obavili.

20. Razmi{ljajte do koje jemjere ìvot uàsan i buditesvjesni kako }ete jednogadana umrijeti, mo`da i ubrzo.Budite apsolutno uàsnuti timsvojim mislima, kako bisteosjetili jo{ ja~u bol.

Desetputokazakako sačuvatiili ponovnosteći zdravlje

1. Radite stvari koje }evam priskrbiti osje}ajispunjenosti, veselja, osje}ajda imate neki pravac u ìvotu,ne{to {to }e vas nagraditi zava{e napore. Smatrajte svojìvot svojim djelom i nastojtega u~initi pozitivnim.

2. Obratite pozornost nasebe, oslu{kujte svoje

unutarnje potrebe na svimrazinama, brinite se za sebe,neprekidno se poti~ite.

3. Oslobodite se svihnegativnih emocija, strahova,zavisti, melankolije, bijesa.Izrazite na prikladan na~insvoje osje}aje, nemojte ihzadràvati u sebi i nau~ite sebiopra{tati.

4. Sa~uvajte u sebi jasnepozitivne slike i svrhu, slikeonoga {to zbilja èlite u ìvotu.Kad iskrsnu stra{ne slike,ponovno se usredoto~ite naone koje prizivaju radost i mir.

5. Volite sebe i volitedruge. Neka vam taj osje}ajpostane svrha i glavni izrazva{ega postojanja. S drugimauspostavljajte po{tene, tople izabavne odnose. Nastojteizlije~iti rane iz pro{lih odnosas onima koji su vas pratili nava{em putu.

7. Pona{ajte se altruisti~kiu zajednici, skupini ili op}enitou odnosu prema drugima.Razvijte u sebi osje}aj kakobiste mogli sudjelovati ustvaranju op}eg blagostanja ivjerujte u to.

8. Razvijte svoj programozdravljenja u kojem }etetraìti potporu i savjetstru~njaka, svih vidljivih inevidljivih terapeuta, ali netako da postanete njihov rob.

9. Prihvatite to {to jeste isve {to vam se u ìvotu ukaèkao prigoda da se razvijate iu~ite.

10. Nau~ite sve {tomoète iz svakog iskustva,dobrog ili lo{eg, i ondanastavite dalje. Sa~uvajtesmisao za humor. �

DVADESET SAVJETA ZA UMRIJETI, DESET ZA @IVJETI




“RAK NA DU[I”

� Ve} dvadeset godina radite kaokirurginja u Padovi, bavite se primarnotransplantacijama i svakodnevno sura|ujetes ljudima koji uglavnom, pretpostavljam, neèle ni razmi{ljati o ne~emu {to je izvanokvira konvencionalnih, jasno definiranihmetoda u pristupu pacijentima i njihovomlije~enju. Kako su Va{e kolege lije~nicireagirali na Va{u knjigu i {ta misle ostavovima koji su, najblaè re~eno, neobi~niza jednu kirurginju?

Ono {to pokazujemo nije uvijek ono {toosje}amo. Mi lije~nici ~esto smo ispunjenidobrom dozom frustracije, jer i najboljaoperacija, ma koliko radikalna bila, moèimati tragi~an ishod. Pravdamo se ~estostatistikama, ali opet, svaki je pacijent pri~aza sebe i kao takav ne èli i ne smije biti diojedne studije niti statistike. Uz najboljenamjere i profesionalnost kirurga, ipak sekoji put proìvljava i nemo}. Ponekad kadanajvi{e o~ekujemo, najmanje dobijemo. I u~emu je onda problem? Ista bolest, istitumor, isti stadij bolesti, isti kirurg, istatehnika, a ipak jedni ozdrave, a drugi su uprogresiji bolesti... Koji je faktor koji jedeterminantan? Kvantna medicina! Mnogemoje kolege su bili odu{evljeni knjigom.Skoro svi su mi rekli da sam izrazila ono {tosu oni htjeli, ali nisu imali hrabrosti. Ja samimala tu privilegiju da sam i sama bilapacijent. I èljela sam shvatiti!

� “Koja je razlika izme|u Boga ikirurga? Bog si ne umi{lja da je i kirurg“ -pomalo {aljivi citat iz Va{e knjige koji,ipak, mnogo toga govori o nadmo}nom, panerijetko i egoisti~nom odnosu lije~nikaprema pacijentima... Koliko je bitan tajodnos na putu ka ozdravljenju i kako,uop}e, prepoznati “pravog“ ljekara koji vasmoè voditi na tom putu?

Bolest, a posebno onkolo{ka, jest jednavrsta smrtne presude. Potrebna je velikadoza empatije od lije~nika, pa`ljivo slu{atina~in izlaganja simptoma, koji su jakoindikativni, jer su osobni i govore mnogo opacijentu, promatrati njegove reakcije,koliko izraàva ili minimizira simptome, jerne govore svi pacijenti to~no ono {toosje}aju... Tek tada }e lije~nik biti istinskipartner pacijentu na putu ozdravljenja,predloìti i na}i najbolju mogu}u soluciju,od konzervativne terapije do operacije.Pacijent ~esto, izlaù}i simptome, “dele -gira“ lije~nika da rije{i njegov problem, a toje potpuno pogre{no, jer problem nijelije~nikov, nego pacijentov! On treba nau~itislu{ati svoje tijelo, pratiti smetnje i na tajna~in postati glavni protagonist u svomizlje~enju. Ni najbolji lijek, ako pacijentnema nade i uvjerenja da }e djelovati, ne}eimati poèljni uspjeh. Imam mnogopacijenata koji su do{li u kriti~nom stanju, avratili se ku}i zdravi, bez ikakve posebne

terapije. Sami su pazili na svoju bolest,dakle, postali su svjesni i osvij e{}eni!

� Pacijentima, izme|u ostalog, savje -tujete da ne poku{avaju tuma~iti svojenalaze i da ne googlaju o svojoj bolesti...Smatrate da informacije sa interneta moguizazvati konfuziju i obeshrabriti ljude uprocesu izlije~enja?

Bombardirani smo mno{tvom infor -macija, previ{e njih, bilo da su to~ne

i l i neto~ne, s tvaraju konfuzi ju ipove}avaju strah i nesigurnost, jerljudi koji su preplavljeni negativnimemocijama i strahom tendencioznosvrstavaju sebe u onaj postotak koji nepreìvljava bolest... Kako navodim uknjizi, najbolji je lije~nik onaj kojipruà i prenosi sigurnost i povjerenje.Tada }e i terapija biti djelo tvorna, uzdozu samopouzdanja i pozitivnihmisli. �

NAJMLA\I ONKOLO[KI PACIJENTDje~ak Patrik uspje{no je operisan prije {est godina, a dr. Sr{en mu je krsna kuma

�


Led je, prije devet godina probioAlen Avdi}, potpisav{i ugovor zaLiaoning Zhongwu. Nakon njegaredom su se ka Kini otiskivali SSeadBu~an, pa NNinoslav Milenkovi},

Zlatan Muslimovi}, MMario Boì}. Ume|uvremenu su u Kini radili i MMiroslavBlaèvi}, Enver Lugu{i} i BBla` Sli{kovi}.Danas je tamo DDragan Okuka, nekada{njekrilo mostarskog Veleà, Nevesinjac koji jepro{le godine progla{en za najboljegtrenera kineskog prvenstva. Posljednji unizu bh. nogometa{a koji su novaczara|ivali u kineskim klubovima po~etkomove godine postao je ZZvjezdan Misimovi},koji je potpisao trogodi{nji ugovor zaGuanzhou Rehne, u kojem }e godi{njezara|ivati milion i po eura. ““U Rusiji mi se


SPORT

Pi{e: NEDIM HASI]Nogometni reprezentativac BiH ZVJEZDAN MISIMOVIĆ (31) prije nekoliko dana potpisao je četiri

i po miliona eura vrijedan ugovor sa kineskimklubom GUANZHOU REHNE; SB otkriva ko su kineski

milijarderi vlasnici tamošnjih klubova i zašto se uposljednje dvije godine odlučuju investirati

milione u tamošnje timove

NOVA KINESKAREVOLUCIJA

ZVJEZDAN MISIMOVI]Nakon Njema~ke, Turske i Rusije karijeru nastavlja u Kini gdje }e zaraditi ~etiri i po miliona eura

Foto: Mario Ili~i}

Sport:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:58

vi{e nije ostajalo. Postalo je jako te{ko zaizdràti i u razgovoru sa porodicom odlu~ilismo se da probamo ne{to novo. Imao samponuda iz Njema~ke, ali kada je stiglaponuda iz Kine, ona se jednostavno nijemogla odbiti. Ove godine punim 31 godinui odlu~io sam se da obezbijedim svojuporodicu za sva vremena. Novac je jakobitan, a ponude iz Njema~ke koje sam imaonisu bile ni blizu ove ponude koju samdobio u Kini. înjenica je da sam se jednimdijelom zbog finansija odlu~io za odlazak,ali to nije jedini razlog. @ivot u Kini je lijepi privla~i me ideja da igram i ìvim u tojzemlji“, kazao je Misimovi} za Oslobo -|enje dodaju}i da kineska liga uop{te nijetako slaba kao {to se misli.

NIJE SVE U PARAMA, IMA I U DIONICAMA

Igraju}i u klubu ~iji je najbolji strijelac,sa 12 golova u pro{loj sezoni bio ZlatanMuslimovi}, kreator igre bh. reprezentacijezaradit }e, u naredne tri godine, ~etiri i pomiliona eura. Ovaj novac lansira Misim -ovi}a u jednog od najpla}enijih igra~akineskog prvenstva, no to je sitnica zagazdaricu njegovog novog kluba. VlasnicaRehnea je samozatajna, za kineske medijepomalo i misteriozna milijarderka DDai XiuLi. U Londonu u kojem ìvi poznatija jekao DDai Hawken. Ro|ena u kineskomHarbinu, vrtoglavo se obogatila iznaj -mljivanjem vojnih skloni{ta za zra~nenapade i njihovim pretvaranjem u {opingcentre. Studirala je kinesku knjièvnostprije nego {to je postala novinarka. Onda je1991. godine oti{la u London studiratiengleski jezik, no brzo se oku{ala uposlovnom svijetu. U Londonu se udala zaToma Hawkena, u~itelja s kojim i danasìvi u istom stanu. U svijetu kineskogbiznisa prvi put se pojavljuje 1996. godine,kada po~inje raditi u banci Renhe

Commercial u Hong Kongu. Deset godinakasnije postaje vlasnica banke a njezino sebogatstvo mnoì nezaustavljivom brzinom.Pro{le je godine ameri~ki gigant Blas -ckstone platio 600 miliona dolara za 30procenata dionica u kompaniji ChinaShouguang Agricultural, koja je u njezinomvlasni{tvu. Dai Xiu Li ili Dai Hawkendanas je 48-godi{njakinja ~ije je bogatstvoprocijenjeno na 2,2 milijarde dolara i nalazise na listi najbogatijih èna svijeta. Upor e -do sa bogatstvom raste i njezina ljubav za

nogomet, koji je zavoljela u Londonu. Bilaje u upravi Crystal Palacea a ne{to kasnije uKini kupuje klub Shankxi Zhongxin,dana{nji Guanzhou Rehne. Prema nekimtvrdnjama, njezina porodica ima dobre vezeu kineskoj armiji pa je to razlog za{to je ba{ona dobila skloni{ta na upravljanje. Te susumnje poja~ane nakon {to je biv{ikomandant dràvne Zra~ne protuobraneizabran za jednog od direktora u njezinojkompaniji. Jedan od njenih najve}ihprojekata je gradnja imitacije njujor{kePete avenije u podzemnom skloni{tu, malereplike centra New Yorka sa barovima,prodavnicama, restoranima... Sve nekolikodesetaka metara ispod zemlje. Kako god,valja joj ~estitati jer je na listu najbogatijihèna, koja je nedavno objavljena ubritanskim medijima, dospjela zahvalju}iradu, a ne bogatstvu koje je stekla razvo -

dom, poput SSlavice Ecclestone. PrvaKineskinja na ovoj listi Dai je na sedmommjestu najbogatijih èna, odmah do JJKRawling, autorice bestselera o HarryjuPotteru. Sa svojim bratom DDai Yonggeomstvorila je kompaniju Renhe koja jevlasnica najve}eg lanca podzemnih {opingcentara na svijetu. Uprkos enormnombogatstvu, njezin i ìvot njezine porodiceuglavnom je ostao nepromijenjen. @ive uistom stanu u predgra|u Londona, iako sunedavno kupili skupocjenu vilu a njezin

mu` jo{ uvijek vozi stari Nisaanov terenac.“Nedavno smo kupili novi LCD od 137centimetara. Mislim da nam nije trebao,stari nam je bio dovoljno dobar“, kazao jenjezin mu`, obja{njavaju}i kako ve}inanjihovih prijatelja ustvari i nema pojmakoliko su oni zapravo bogati. Xiu Livrijeme uglavnom provodi u Kini, jer sutamo njezini poslovi dok su mu` i sin uLondonu. Na kupovinu ku}e vrijedne dvamiliona dolara odlu~ili su se, kakoobja{navaju, zbog toga {to u staroj vi{e nisuimali mjesta za knjige. ““Moram re}i kakomoja supruga ba{ i ne voli Englesku. UKini se bolje osje}a jer su tamo svi poslovi.Na papiru, ona je milijarderka, ali nije sve unovcu. Imamo mnogo dionica u raznimkompanijama na njezino ime.“

Nekoliko je razloga za rastu}u zalu|e -nost Kineza nogometom. Prije svega,

naravno, novac. Najve}i broj multimili -onera na svijetu je 2011. godine ìvio naistoku (jugoisto~na Azija, Japan i Kina),njih ~ak 18.000. Eksperti, me|utim,procjenjuju da }e do 2016. godine razlikaizme|u istoka i sjeverne Amerike porasti za5.000 (26.000 prema 21.000), a Kina gdje}e se broj bogata{a udvostru~iti, na 14.000,opasno }e se pribliìti SAD-u. Azijskibogata{i za sada zara|uju na gra|evi n -arstvu, eksploataciji prirodnih dobara iprera|iva~koj industriji, ali }e im u


PARE POKRE]U SVIJET

��

Misimovi} }e u Kini zara|ivati milion i po euragodi{nje; sitni{ za njegovu gazdaricu Dai Xiu Li ~ije je

bogatstvo dvije milijarde dolara

MO]NA GAZDARICAZlatan Muslimovi} sa vlasnicom svog kluba Dai Xiu Li i Edinom Dèkom u Londonu


perspektivi rast prihoda obezbijediti inve -sticije u obrazovanje i ljudski kapital. Drugije razlog odluka kineskih vlasti da, nakonskandala sa namje{tanjem rezultata nogo -metnih utakmica, u nakani da dobijuSvjetsko prvenstvo, o~iste tamo{nji Savezod problema. Tako su, nakon su|enja zamalv erzacije, pedesetak nogometnih du`-n o snika poslali u “zatvore u planinama“ ana njihova mjesta imenovali svoje ljude.Iako je mije{anje politike u sport praksakoju zabranjuju FIFA i UEFA, Kinezi se nato nisu obazirali, nego su nakon imenovanjaljudi iz Vlade na ~elna mjesta u Savezu zarazvoj nogometa odlu~ili izdvojiti 500miliona dolara! Od toga je 77 milionaodvojeno za razvoj talentiranih igra~a, alizanimljivo, niti jedan dolar od te svote ne}ebiti investiran u Kini, nego u Evropi.Naime, Kinezi }e tamo slati na {kolovanje ina treninge svoje mlade talente i za topla}ati evropskim klubovima. Zato }e umlade investirati klubovi. Evergrande jetako, po uzoru na Real Madrid, po~eograditi internat u kojem }e {kolovati 3000talentiranih dje~aka. Ipak, kineski navija~ijo{ uvijek, bez obzira na dovo|enjesvjetskih zvijezda, preferiraju evropskinogomet, njima su utakmice klubova saStarog kontinenta jo{ uvijek zanimljivije. Aza to je kriv SSilvio Berlusconi. Stari lisac,biv{i talijanski premijer i vlasnik ACMilana je prije petnaestak godina imaodobar “nos” kad je kao {ef Mediastea,velikog medijskog poduze}a, pokrenuoofanzivu za osvajanje televizijskog trì{ta uKini. Kinezi su u to vrijeme uveli televizore

u boji - jedini je problem bio da na svojimure|ajima nisu imali {to gledati.Komunisti~ka vrhu{ka nije dozvoljavalaemitiranje ameri~kih filmova. Berlusconi jetako Kinezima prodao nogomet. Za malopara kineske televizijske stanice su mogleuìvo prenositi utakmice Serie A. Danaszato nikoga ne treba ~uditi da jenajpopularniji klub u Kini - BerlusconijevAC Milan: 38% Kineza su fanovi tog kluba,22,4% su navija~i madridskog Reala, aManchester United ima potporu 21,6%kineskih ljubitelja nogometa.

IGRA TA[TINENovac koji se vrti u posljednje dvije-tri

godine u kineskom nogometu je enorman.Primjerice, Francuz NNicholas Anelka svakesedmice na bankovni ra~un pospremi 200hiljada funti. Isto onoliko koliko zara|uje injegov suigra~ DDidier Drogba. Jasno je dasu ovolika ulaganja samo igranjeprebogatih vlasnika jer kineski klubovisvakodnevno biljeè gubitke u poslovanju.Prosje~na posjeta na stadionima je oko 10hiljada gledatelja a ukupan godi{nji prihodsvega dva miliona funti, pa je jasno daklubovi od zara|enog na trì{tu ne mogutro{iti toliki novac na pla}e nogometa{a.Me|utim, samo Shanghai, kojeg jesvojevremeno sa klupe vodio i MMiroslav]iro Blaèvi}, na jednog igra~a godi{njetro{i pet puta vi{e novaca u odnosu naukupnu zaradu kluba. Me|utim, novac kojise tro{i na pla}e Drogbe i Anelke je sitnicau dèpu ZZhu Juna, 44-godi{njaka koji jesvoje bogatstvo zaradio u poslu sa


SPORT

Sohu je jedan od naj~itanijih intern etskih portala u Kini i ljetos jeobjavio listu najpla}enijih nogometa{atamo{njeg prven stva. O~ekivano,Guangzhou Everg rande i ShanghaiShenhua su klubovi koji izdvajajunajvi{e novaca. Posebice je zanimljivo{to je italijanski trener Marcello Lippina listi najpla}enijih i zara|uje vi{e negovelika ve}ina njegovih kolega u Evropi.Plate su obra~unate u ameri~kimdolarima.

DIDIER DROGBA, Shenhua 15,9 miliona

ANELKA, Shenhua, 15,9

MARCELLO LIPPI, Evergrande,12,6

BARRIOS, Evergrande, 8,2

YAKUBU, F&F, 7,8

CONCA, Evergrande,

MOISES, Shenhua, 3,5

MORENO, Shenhua, 3

OKADA, Greentown, 2,3

PACHECO, Guoan, 2,2

DAVID, R & F, 2

KANOUTE, Guoan, 2

VINGADA, Shide, 2

NAJPLA]ENIJI IGRAÎ KINE

Drogba i Anelkazajedno godišnjezarade 32 miliona dolara

MIROSLAV ]IRO BLA@EVI]Nakon neuspjeha sa reprezentacijom BiH radio u kineskom klubu Shanghai Shenhua

Foto: Mario Ili~i}

�


internetskim video igrama. Zhu Jun jeosniva~ kompanije koja ima prava nadistribuciju iznimo popularne World ofWarcraft igrice i samo na njezinim pravimaje zaradio 60 miliona funti. Od 2004.godine njegovo je bogatstvo raslo nevj e -rojatnom brzinom i postao je jedan odmnogih kineskih tajkuna koji su dio togbogatstva odlu~ili uloìti u nogometneklubove. Njihovi najve}i konkurenti,Guangzhou Evergrande, u vlasni{tvu sukineskog kralja nekretnina XXu Jianyina,koji je samo u protekle dvije godine u klubuloìo 45 miliona funti. Izme|u ostalog, uEvergrande su stigli ~uveni italijanskitrener MMarcello Lippi, koji je sa Italijom2006. godine bio prvak svijeta, te argen -

tinski veznjak DDa -rio Conca i par a -gvajski napada~Lu cas Barrios. Jia -n yin je, nakon ku -p o vine kluba, ka -zao kako je toodli~an na~in dapromovira bran -dove u vlasni{tvusvoje kompanije.Me|utim, kineskinovinari koji sebave sportom i ek -o n omijom misledr u ga~ije. TTonyShao, sportski ko -

m entator kineske dràvne televizije CCTV,tvrdi da sve to ima veze sa izborom novogkineskog predsjednika i da nije nimaloslu~ajno {to biznismeni ulaù svoj novac unogomet. ““Xi Jinping je veliki fannogometa“, kaè Shao. ““A poslovni ljudi suveoma pametni, jasno im je da ako imateposebne veze sa visokim dràvnimdu`nosnicima tada definitivno imateprednost u svijetu biznisa.“ RowanSimmons je jedan on najboljihpoznavatelja nogometa u Kini. Autornagra|ivane knjige o kineskom nogometu,Bamboo Goalposts, sli~nog je mi{ljenjakao i Shao. ““Kupovina skupih stranaca jeprojekat ta{tine kineskih milijardera. Stvarumiljavanja politi~kim liderima. Jedna odstvari koju u ovom slu~aju morate uzeti uobzir svakako su i planovi kineskih vlasti oorganiziranju Svjetskog prvenstva.Ulaganja u nogo metne klubove vide kaovaàn dio tog plana.“ Me|utim, kupovinaocvalih zvije zda poput Anelke ili Drogbe,smatra Simmons, ne}e rije{iti problemekineskog nogometa. ““Jasno kako }enjihova igra poja~ati interesovanje za igru,no problemi kineskog nogometa susistemski, veoma malo nogometnihigrali{ta i nikakva infrastruktura.“ Narukuim, svakako, ne idu ni recentni skandali sanamje{tanjem utakmica i visokimdu`noscima nogom etnih klubova koji sunakon te afere skon~ali u zatvoru.Me|utim, strance koji dolaze igrati u Kinito mnogo ne zanima. Jedan od njihdonedavno je bio i nekada{nji repre -zentativac BiH MMario Boì}. Igrao je zaShanghai, no nakon {to je doveden Drogba,klub je napunio kvotu od ~etiri stranca vanAzije koji mogu biti registrirani i Boì} jenapustio klub. ““Mislim da igra~i ne dolazesamo zbog novca, jer velika imena koja suovdje su ve} bogati ljudi“, kaè Boì}.“Mo`da èle probati ne{to novo i druga~ije.Mo`da èle i nau~iti Kineze kako se igrapravi nogomet.“ U to je, ipak, malo teèpovjerovati. �


PARE POKRE]U SVIJET

Kineski klubovi su tokom proteklenogometne sezone uloìli oko 300 milionaeura. Najvi{e Evergrand koji je nogom e -ta{e platio 37 miliona eura. Vlasnik klubaje za dolazak prvotimca Borussije izDortmunda Lucasa Barriosa uloìo 8,5miliona eura, a dva miliona eura zakineskog reprezentativca Huang Bovena.Klub je u svoje redove doveo i italijanskogtrenera Marcella Lippija kome je zadvogodi{nji ugovor ispla}eno 25 milionadolara, {to je jedna od najve}ih trenerskihplata na svijetu. Iako je Evergrande osvojioi prvenstvo i kineski kup, najve}eiznena|enje i najve}i uspjeh ove sezonefudbalski stru~njaci i mediji pripisujuJiangsu Sainty pod vodstvom bh. treneraDragomira Okuke. Klub je uz ulaganjamanja od 10 miliona eura uspio da se sasredine tabele sa po~etka sezone uzavr{nici na|e na drugom mjestu, sa samotri boda zaostatka za Evergrandeom.Stoga je Nevesinjac Okuka progla{en

najboljim trenerom kineskog prvenstva.Ipak, kaè kako je njegov najve}i uspjehvra}anje navija~a na stadion, tako da sadasvaku utakmicu kluba prati prosje~no30.000 ljudi, a finalnu utakmicu Lige,utakmicu protiv Evergrandea je gledalo67.000 navija~a, {to je jo{ jedan rekordkineske lige. Kada su treneri u pitanju,Srbijanci su me|u najtraèniji imenima uKini. Selektor Kine bio je Bora Miluti -novi}, dok je Ratomir Dujkovi} predvodioolimpijsku selekciju. Jedan od pionira kojije utisnuo put srpskoj {koli fudbala bio je inekada{nji selektor Jugoslavije SlobodanSantra~. U Kini rade i Svetozar [apuri} iDragan Kokotovi} a posljednji u nizu jeRadomir Anti}, jedno od najcjenjenijihimena u svijetu nogometa. U Kini ne cijenesamo srpske ve} i ostale trenerejugoslovenske {kole, kojih je posljednjihdecenija tamo bilo pedesetak. Tako je uKini dobar utisak ostavio Bla` Sli{kovi},ali i Miroslav ]iro Blaèvi}. �

NEKADA[NJA “VELE@OVA“ ZVIJEZDA

Hercegovac najbolji trenerkineskog prvenstva

Dragomir Okuka


Neko je nekad negdje, vjerovatno unjegovom Hamburgu, pribilje iore~enicu glasovitog kompo zitoraJohannesa Brahmsa: “Na pisatioperu za mene je jednako te{ko

kao da se oènim. Ali, najvjer ovatnije,poslije prvog iskustva, uslijedilo bi i drugo.”Nije se oènio, pa nije ni probao. Napisatioperu. Ali je zato u Be~u, gdje je aktivnoìvio i jo{ aktivnije radio od 1878. (gle, pate godine nas je Austrou garska okupirala!)pa do svoje smrti 1897. upoznao koleguRicharda Wagnera, tako|e Nijemca, izLeipziga. Koji se ènio dva puta, te je stoga,valjda, bio tako operno potentan. Ba{ kao injegov vr{njak, Italijan GGiuseppe Verdi.

DRAMSKI IZRA@AJNA MUZIKASvijet }e ~itave 2013. obiljeàvati dvije

stotine godina ro|enja dva genijalca: ovogprvog, koji je izgledao kao neki mitskijunak, i ovog drugog, sa fejsom dobro -}udnog boema. No, hajdemo mi do osoba izna{eg javnog ìvota koje puno vi{e od nasznaju o ovom dvojcu.

Neka od klju~nih pitanja su: Ako jeRichard Wagner bio reformator opere isredi{nja li~nost u njenom razvoju u drugojpolovici 19. stolje}a, kako pi{e na Wik i -pediji, {ta je onda bio Giuseppe Verdi?Kako, zapravo, sublimirati ono najzna -~ajnije za obojicu u nekoliko re~enica?“Wagner od samog po~etka, izuzmemo linajranije njegove radove, zami{lja refor -maciju opere. Od Tristana i Isolde (Tristanund Isolde) koja je prva Wagnerova opera ukojoj mjesto re~itativa zauzima govornopjevanje, preko osloba|anja zatvorenihformi u jedinstvenom djelu Prsten Nib e -lunga (Der Ring des Nibelungen) doParsifala (Parsifal), iznimno dugoj operi ukojoj je kompozitor ostvario svoju zamisaosinteze umjetnosti, Wagner je jedinstvenali~nost u svijetu opere. Razlozi zbog kojihse djela Wagnera ipak ne izvode tako ~estonakon II svjetskog rata su njegov filozofskinazor njema~ke nadmo}i pod koji je potpaou kasnijem periodu svoga stvarala{tva kao i~injenica da njegove opere naj~e{}ezahtijevaju ogroman izvo|a~ki aparat iglasove izvanrednih mogu}nosti”, obja{ -njava DDanijel @ontar, direktor Opere Naro d-nog pozori{ta Sarajevo. “S druge strane,


SKLADALI DO KRAJA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Na čitavoj, ali baš na čitavoj, planeti zvanoj Zemljaove će godine, sve do 31. decembra, biti obilježavana

200. godišnjica rođenja RICHARDA WAGNERA iGIUSEPPEA VERDIJA; za naš magazin o dvojici

muzičkih genijalaca govore istaknuti članovi “Opere”Narodnog pozorišta Sarajevo: IVICA ŠARIĆ, AIDA

ČORBADŽIĆ i DANIJEL ŽONTAR

Danijel @ontar: “Verdi je talijanskuoperu doveo do vrhunca dok je

Wagner cjelokupno opernostvarala{tvo doveo do visine koja se

vi{e ne moè presko~iti“

GODINA OPERSKIHREVOLUCIONARA

WA

��

Opera:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:41


DOBRO]UDNI BOEM I MITSKI JUNAK

AGNER & VERDI


inventivna, izuzetno lijepa i dramskiizraàjna muzika Verdija razlog je da je ondanas najpopularniji operski kompozitorkod nas, ali i {irom svijeta. On tako|er, kaoi Wagner, traì svoj put. Stilsko, ali idramsko jedinstvo Verdi je doveo gotovodo savr{enstva. Nikada se ne odvajaju}i odtalijanske narodne muzike, {to ponekadnjegovu muziku ~ini naizgled jednosta -vnom, Verdi je ponos Italije. Neke njegoveopere, poput Rigoleta (Rigoletto) iliTraviate (La Traviata), sa mno{tvom predi -vnih melodija su vjerovatno najbolji start za

one koji su na po~etku upoznavanja saoperskom literaturom. Verdi je talijanskuoperu doveo do vrhunca dok je Wagner,rekao bih, cjelokupno operno stvarala{tvodoveo do visine koja se vi{e ne moèpresko~iti.”

“Oba kompozitora su ro|ena 1813. ipripadaju istom periodu u muzici -romantizmu. Obojica su imali dubokenacionalne osje}aje prema zemljama kojetada jo{ nisu ni postojale. Svojom muzikomoblikovali su muzi~ke ìvote ljudi i vangranica svojih zemalja. Wagner je, zarazliku od Verdija, bio i libretista svojihopera. Verdi je najve}i predstavnikromanti~ne opere, dok je Wagner predsta -vnik njema~ke opere. Iz perspektivevje~nosti, obojica su genijalci, s tim da suse ponajvi{e razlikovali u ambicijama zasvoju muziku. Verdi je svoju umjetnostvidio kao izvor utjehe za ljudski rod, dok jeWagner mislio, tj. nadao se da njegovaumjetnost moè natjerati ljude da polude”,isti~e solistica Opere Narodnog pozori{taSarajevo AAida Čorbadì}.

Prvak Opere NPS-a IIvica [ari} upripremi ovog razgovora veli da je najlak{ere}i kako su obojica genijalci, a ako seupusti{ u analizu njihovih karijera ode ti doko zna gdje... Pa, evo, da vidimo dokle jeoti{ao aktuelni ministar kulture i sportaKantona Sarajevo: “Dva iznimna suvrem e -nika, dva tako razli~ita a podjednako

zna~ajna ~ovjeka. @ivjeti i stvarati u istovrijeme svaki na svoj na~in i ostavitiopernom svijetu genijalna djela dva raz -li~ita stila zbilja je vanzemaljski. Wagner usvojim operama sa tematikom germanske inordijske mitologije, postav ljaju}i dramukao cilj a muziku kao sredstvo, izbjeg a -vaju}i prekide operne cjeline arijama,solisti~kim i zborskim numer ama saradnjom povezanih prizora, bez kadencidobija tzv. beskona~nu melodiju. Simfon i -zira orkestar, dodaju}i mu nove instru -mente, Wagnerovu tubu, basklarinet iengleski rog i ujedinjuje ga sa solistima ujednu vokalno-instrumentalnu cjelinu saprepoznatljivim lajtmotivima pojavom

svakog pojedina~nog lika. Verdi, sinonimtalijanskog belkanta, u svojim operamamuzi~ki naprosto slika radnju i scenu.Tematiku uzima iz svakodnevnog ìvota, uve}ini opera, baziranu na ljubavi ipatriotizmu i sam sudjeluju}i i prilago -|avaju}i libreto prema svojim zamislima,{to je libretista njegovih desetak opera,Francesco Piave, dozvoljavao samo njemu.Tako je Verdi pridavao veliku pa`njuizbalansiranoj kombinaciji libreta glume imuzike.” [ari} kaè i da je Verdi nenad -ma{an u svojim prekrasnim i nikadprevazi|enim melodijskim frazama... “Fra -z ama sa velikim ~vrstim lukom cjelinekarakteristi~ne za Verdija, grandioznim

58

SKLADALI DO KRAJA

�


ISTINSKI SPEKTAKLScena iz Verdijeve opere Aida

Ivica [ari}

IVICA ŠARIĆ: “Moj glas verdija nskihkarakteristika je opredijelio i fah koji ćuslijediti, tako da sam ipostigao zavidnumeđunarodnu karijerutumačenjem glavnihuloga većine Verdijevih opera”

Foto: Mario Ili~i}


arijama i finalama dovodi talijansku operudo nacionalnog simbola.

Izdvojiti ne{to iz opusa ove dvojicevelikana je vrlo te{ko, posebno za obi~nogljubitelja opere, jer sva njihova djela sugrandiozna. Upustiti se u pore|enje i odabirmogu pjeva~i profesionalci, jer i Verdi iWagner sa svojim specifi~nostima suodredili i fahove pjeva~a, pa tako imamowagnerijanske pjeva~e, ~vrstih, sna`nih,jakih, volumenoznih, izdr`ljivih, herojskihdramskih glasova, i verdijanske pjeva~e,belkantisti~kih fraza, dugog luka, savr{enoujedna~enog, povezanog glasa sa otmjeno -{}u u izrazu.”

BELKANTO I FAHOVIA koliki su, konkretno, na njihov

muzi~ki odgoj, a kasnije i karijeru, imaliuticaj dvije svjetske muzi~ke gromade,pitamo sva tri na{a sagovornika. “Kako samse {kolovao za kompozitora, svakako dasam èle}i se upoznati sa djelima velikihkompozitora redovno analizirao, {to radim idanas, partiture djela ova dva umjetnika.Jedna duboka i nedoku~iva, samo naizgled,jednostavnost Verdija i izuzetna kompl e -ksnost Wagnerove muzike inspiracija susvakom produktivnom i reproduktivnomumjetniku”, govori Danijel @ontar. AidaČorbadì}, pak, kaè da njena generacija naMuzi~koj akademiji u Sarajevu, naàlost, inije imala nekog dodira sa gospodinomWagnerom u praksi. “Me|utim, slu{aju}i igledaju}i snimke njegove teatrologije

Prsten Nibelunga, koja obuhvata ~etirimuzi~ke drame shvatila sam rije~i sada ve}pokojnog profesora BBijelca: Vi ste glumcipjeva~i! Tako da svojim ulogama pristupamna taj na~in. Sa gospodinom Verdijem jebilo druga~ije. On je ipak okosnica operneumjetnosti, te najve}i kompozitor zrelogitalijanskog belkanta (bel canto=lijepopjevanje), a mi se od srednje {kole bavimobelkantom.”

Nastavlja Ivica [ari}: “Moj glasverdija nskih karakteristika je opredijelio ifah koji }u slijediti, tako da sam i postigaozavidnu me|unarodnu karijeru tuma~enjemglavnih uloga ve}ine Verdijevih opera,posebno u operama: Nabucco - Zaccaria,Don Carlos - Filipo ll, Aida - Ramfis, Laforza del destino - Padre Guardiano, IlTrovatore - Ferando, Rigoletto - Monte -rone, Macbeth - Banco. Iako sam se dràove}inom verdijanskog faha, na nagovormaestra NNik{e Bareze sudjelovao sam ukoncertnoj izvedbi Wagnerove opereTannhauser-Biterolf.” Aida Čorbadì} po -~inje od Rigoletta... “U maju 2008. godine.Romanti~na pri~a u kojoj mlada djevaGilda, Rigolettova k}i, umire zbog svoje, aneuzvra}ene ljubavi.To je tako romanti~no.Sprema se obnova unare dnoj sezoni. Slij e -di La Tra viata, unovembru iste godine.U bukvalnom prevoduPosrnula è na, a bilasam u ulozi VioletteValery. Libr eto je te -meljen na nov eli Da -ma s kam elija ma. Jo{jedna ‘`rtva’ ljubavi, iopet tako romanti~no.Un Ballo in Maschera,uloga Os c ara, godinaje 2011. Po{to mipjeva~i imamo fahovei ne moèmo svi svepje vati, mislim da }uostati uskra}ena zagospodina Wagnera usvojoj karijeri. Ali,njegova muzika imatakvu frekvenciju dame i samo slu{anjezado voljava. Iako, ni -k ad’ se ne zna, hehe.”

Danijel @ontar naj -a vljuje da }e Narodnopozori{te Sarajevo,kao i sve svjetske ope -rske ku}e u ovojgodini, posvetiti pose -bnu pa`nju Verdiju:“Publika }e mo}iuìvati u predstavamakoje su ve} na na{em

repertoaru. To su Bal pod maskama (UnBallo in maschera) i Traviata, a zanovembar najavljujem obnovu u rangupremijere predstave Rigoletto sa nekimnovim izvanrednim solistima. Tako|er}emo, nadam se, na dan ro|enja Verdija10. oktobra prikazati jednu od njegovihpredstava koju }e pratiti i neka drugade{avanja posve}ena ovom kompozitoru.Wagnera, naàlost, iz razloga o kojimasam govorio ne moèmo obiljeìti nekomod njegovih predstava, ali }emo u sklopunovog projekta Opere za ovu godinu, arije~ je o subotnjim matinejama, ~imeèlimo obogatiti sadràj u na{em teatru,posvetiti upravo jednu matineju ovomvelikanu.” Ivica [ari} nam jo{ govori ida nije mogao prihvatiti poziv HRT-a zakoncertno izvo|enje opere Meis -tersinger-Pogner 21. februara, zbog galakoncerta Sarajevske filharmonije pos -ve}enog njenoj devede setoj godi{njici i200. godi{njici Verdijevog ro|enja,koji }e se odràti dan kasnije uNarodnom pozori{tu Sarajevo. “To }ebiti biserni kulturni doga|aj”, tvrdi[ari}. Po{teno! �


DOBRO]UDNI BOEM I MITSKI JUNAK

Aida ôrbadì}

Foto: Mario Ili~i}


UBeogradu se od 22. februara dotre}eg marta odr`ava 41. po redufilmski festival FEST. Iz direkcijefestivala najavljuju kako }eovogodi{nje izdanje biti jedno od

“najja~ih“ posljednjih godina, sa 75naslova u razli~itim takmi~arskim progr a -mima. Izme|u ostalog, bi}e prikazano isedam filmova iz Hrvatske, Turske, Rusije,Kazahstana, Izraela i Srbije u okviruregionalnog takmi~arskog programa Evr o -pa van Evrope, koji je iznimno zna~ajan zamlade autore i producente. Ono {to je namau BiH najzanimljivije svakako je to {to }e~ak dva filma koja su svojom temomsmje{tena u Bosni i Hercegovini biti prika -zana na ovom festivalu.

FALSIFIKATOR I KRUGOVIPrvi je film Krugovi Srdana Golub o -

vi}a, koji }e svoju ameri~ku premijeruimati 18. januara na Sundance festivalu uSAD-u, a tridesetak dana kasnije evropskuna FEST-u, 23. februara. Film je inspiriranSr|anom Aleksi}em, herojem iz Trebinja,

koji je u rodnom gradu ubijen jer jepoku{avao spasiti svog prijatelja Bo{njaka.Krugovi gledatelje vode kroz tri paralelne

pri~e koje se odvijaju u savremenomBeogradu, Njema~koj i u Trebinju. Glavnilikovi, kao svjedoci doga|aja iz pro{losti,


BEOGRADSKA SMOTRA FILMA

Priredio: NEDIM HASI]

Krajem februara u Beogradu će se po 41. put održati filmski festival FEST nakojem će biti prikazana dva nova filma srbijanskih reditelja čija je radnja

smještena u Bosni i Hercegovini

FEST OBILJEŽEN BOSNOMNajva`niji filmovi ovogodi{njeg beogradskog

festivala su Krugovi o Sr|anu Aleksi}u i FalsifikatorGorana Markovi}a

GORANMARKOVI]

Film Falsifikatornastao na osnovunjegove istoimene

predstave

GORANMARKOVI]

Film Falsifikatornastao na osnovunjegove istoimene

predstave

SCENE MARKOVI]EVOG FILMAFalsifikator je sniman i u Bosni i Hercegovini

Film:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:57

motivirani su donositi odluke koje }e impromijeniti ìvote. NNeboj{a, svjedokdoga|aja u kojem je stradao njegov najboljiprijatelj, prevladava gri`nju savjestisuo~avaju}i se sa ubojicom svog prijatelja;Haris, koji ìvot duguje junaku koji se`rtvovao za njega, dug vra}a riskiraju}i svei pomaù}i ugroènoj èni; a sin jednog odubojica u susretu s ocem stradalog herojaotvara put za prevladavanje tragi~nepro{losti. Herojstvo pojedinca u bezumnimvremenima zatvorilo je jedan ìvotni krug,ali je otvorio mnoge druge. Film jeposve}en Sr|anu Aleksi}u i propituje: ““Je livrijedilo?“ “Je li savjest jedino {to nasgrize?“ “Dugujemo li ikome najvrednije -ìvot...“ Pored Krugova na FEST-u }e bitiprikazan i Falsifikator Gorana Markovi}akoji je svojom radnjom smje{ten uBosanskoj krajini, u Jugoslaviji s kraja ‘60-ih godina pro{log stolje}a, a snimljen je poistoimenoj drami koja se ve} godinama suspjehom daje u Beogradskom dramskompozori{tu. Falsifikator je, kaè Markovi},zami{ljen kao “neka vrsta crne komedije”.“Su{tina pri~e je u tome da se prati li~ni padjednog falsifikatora koji se poklapa sapadom jedne zemlje koja se zoveJugoslavija. Te dve linije se prepli}u i to jeideja ovog filma“, obrazloìo je Markovi}.Komad je pisan po narud`bini Goetheinstituta, bio je to dio me|unarodnogprojekta obiljeàvanja dvije decenije padaBerlinskog zida, a reditelj kaè da seFalsifikator kao pozori{ni komad i kaofilmski scenario “razlikuju u nekolikostvari”. ““Pre svega, postoje novi motivi,likovi i mesta doga|anja. Zatim, ono o ~emuse u pozori{tu pri~a ovde je pretvoreno uzbivanja, akciju. Ukratko, manje se pri~a avi{e se doga|a. Zatim kraj. Filmskatehnologija mi omogu}ava da napravimmnogo dublji i veoma vi{ezna~an finale.Gluma~ka podela je sasvim druga~ija negou pozori{tu, osim glavnog junaka. Ne zato{to te uloge igraju bolji glumci ve} zbogtoga {to poku{avam da pobegnem odpozori{nog gluma~kog izraza koji nijeadekvatan za film. A s istim glumcima bi tobilo te{ko. Jako dobro smo radili dok smospremali taj komad i sada bi trebalo da imkaèm da to ne valja? Ovako je bolje.“

[E[KOVCI, LAKTA[I, BiHMarkovi} se, nakon vi{estruko nagra -

|ivanog filma Turneja, ni svojim poslje d-njim filmom ne povla~i iz BiH. Ovaj je filmpri~a o AAn|elku, cijenjenom i voljenomdirektoru osnovne {kole u Bosni, uBosanskoj krajini. Krajem ‘60-ih godinapro{log stolje}a An|elko ima veliku manu:falsificira {kolske diplome bez nadoknade,iz naivnog uvjerenja da se radi o gestidobro~instva kojom utire put ne~ijoj sre}i iblagostanju. Uhva}en, zavr{ava u zatvoru.

Je li njegova jedina gre{ka bila ta {to je to~inio bez naknade? U Markovi}evojpredstavi pad jednog ~ovjeka pretapa se saraspadom jedne zemlje - glavnog junaka saJugoslavijom. A u filmu? ““U filmu }e to bitijo{ ja~e pocrtano. [ezdeset osmu smatram (ine samo ja) klju~nom godinom dvadesetogveka. Posebno u Jugoslaviji. Po meni, tadaje po~eo raspad. Studentske demonstracijeprotiv Tita, eksplozija bombe u bioskopu“20. oktobar“… U mojoj pri~i paralelno seraspada i idealizovani svet glavnog junaka.On veruje u Jugoslaviju i Tita bez ostatka ito }e mu se osvetiti.“ Lik naslovnog junaka,dobrog ~ovjeka, profesora koji iz plemenitihpobuda falsificira diplome Markovi} jepisao po uzoru na oca TTihomira Stani}a,glumca i producenta filma. ““Tu, odnosnoglavnu ulogu u filmu, kao i u predstavi igraTihomir Stani}. Ali filmska pri~a, kao sve

pri~e uostalom, razlikuje se od slu~ajanjegovog oca koji je posluìo kao povod zaovaj tekst. Drama ima svoju logiku inajve}u gre{ku koju bismo mogli dana~inimo jeste da se slepo drìmo onoga {tose odigralo u ìvotu. [to duè radimo, tovi{e izmi{ljamo i sve vi{e se udaljujemo odfaktografije. Dok radite, morate se pomalo izabavljati, ina~e sve izgleda smi{ljeno inestvarno.“ Markovi} je film jednimdijelom snimao u Zenici te selu [e{kovcikod Lakta{a gdje bi, kako je jednomprilikom kazao, volio da premijerno budeprikazan. Uloge u filmu koji paralelno pratipad jedne zemlje i jednog ~ovjeka tuma~eSergej Trifunovi}, DDragan Petrovi} Pele,Draèn Pavlovi}, GGoran Navojec, BBrankaKati}, BBogdan Dikli}, HHaris Burina,Banjalu~ani BBoris [avija i DDobrica Agat o -novi}... �


BOSANSKE (PRIJE)RATNE PRIÊ

Novi film Srdana Golubovi}a Krugovi18. januara imat }e svjetsku premijeru naprogramu Sundance Film Festivala,najzna~ajnijeg ameri~kog festivala nezavi -snog filma. Festival }e se odràti od 17. do27. januara 2013. godine u Park Cityju udràvi Utah u SAD-u, a film }e biti prikazanu programu World Dramatic Competition(Me|unarodna konkurencija igranogfilma), zajedno s jo{ 11 filmova iz cijelogasvijeta. Ovo je prvi put da se film iz regijena{ao u natjecateljskom programu ovogpresti`nog festivala koji je Robert Redfordosnovao 1984. godine. Krugovi postavljajupitanje je li herojsko djelo uzaludna `rtvaili, kao kamen ba~en na povr{inu vode,proizvodi krugove koji se {ire vremenom i

prostorom poti~u}i nas da ~inimo novadobra djela? U glavnim ulogama pojavljujuse Aleksandar Ber ~ek, Leon Lu~ev,Neboj{a Glogovac, Hristina Popovi},Nikola Rako~evi}, Vuk Kosti} i BorisIsakovi}. Film je nastao kao koprodukcijaSrbije, Hrvatske, Slovenije, Njema~ke iFrancuske, hrvatski producent filma jeBoris T. Mati} iz producentske ku}ePropeler Film, a sufinanciran je sredstvimaHrvatskog audiovizualnog centra iEuroimagesa. Srdanu Golubovi}u ovo jetre}i igrani film. Njegov film Klopka bio jena uèm popisu od devet filmova kaokandidat za Oscara za najbolji film izvanengleskog govornog podru~ja. Krugovi }ebiti prikazani na festivalu u Berlinu. �

U GOSTIMA KOD REDFORDA

“Krugovi“ o Srđanu Aleksiću na“Sundance festivalu”

KRUGOVIDetalj iz filma

Sr|ana Golubovi}a

KRUGOVIDetalj iz filma

Sr|ana Golubovi}a

Film:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:57

Prvo dugometra`no igrano ostvar e -nje hrvatske scenaristice i redit -eljice VVlatke Vorkapi} Sonja i bikfilmski je hit u susjednoj dràvi.^lanovi ekipe ovog filma su u

julu pro{le godine zaradili tri Zlatne Areneu Puli, da bi potom komedija Sonja i bikostvarila najbolje kino otvaranje hrvatskogfilma u posljednjih deset godina. Cinici bikazali da to ba{ i nije bilo te{ko posti}i, ali,vjerujte na rije~, film je odli~an! A pro{le

sedmice je uvr{ten na repertoar sarajevskogCinema Cityja. Glavne uloge u filmutuma~e Zagrep~anka JJudita Fran kovi} i[irokobrijeànin GGoran Bogdan. E, sobzirom da je on na{, odmah slijedi ipitanje je li scenarij Vlatke Vorkapi} iElvisa Bo{njaka, nagra|en u Puli, jedan odonih koji ga je odu{evio ve} na prvo~itanje? ““Ne mogu re}i da me je scenarijizuo iz cipela ve} na prvo ~itanje, ali samodmah vidio potencijal u njemu. Ali, ono{to me odu{evilo je Vlatkin pristup, tj.njena otvorenost i spremnost na suradnju.Dva mjeseca smo Judita, Vlatka i ja‘ro{tali‘ po scenariju. Prolaze}i kroz

scenarij i prilago|avaju}i ga nama ujednosmo se i pripremali za film”, kaè namGoran Bogdan.

“SELO” U GLAVAMA “GRA\ANA”Dobro, u naj{irem kontekstu film Sonja

i bik govori o sukobu sela i grada, ruralnogi urbanog, tradicionalnog i modernog. No, uovom dana{njem “globalnom selu” gube senekada{nje granice...

To~no i to me ~esto pitaju i spominju.Rekao bih, ili bih to tako ~itao, selo-grad je,kao u lektiri, prije mjesto radnje. Dok jeradnja tj. razlike i sukobi, u karakterulikova. Barem se nadam da je tako. A tako


ANTE IZ ZAGORE...

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: GALILEO PRODUCTION, WHF

Zagrebački glumac iz Širokog Brijega GORAN BOGDAN trenutno je jedna odnajvećih glumačkih zvijezda u Hrvatskoj; dovoljno je to što igra u dva filmskahita, ostvarenjima “Sonja i bik” i “Svećenikova djeca”, koji pune bioskopske dvorane u susjednoj državi, ali tu je još i angažman u Zagrebačkom kazalištumladih, televizijske reklame, organizacija “West Herzegowina Festa”, golema

medijska pažnja, a evo ga, “doputovao” je i u naš magazin

BOGOMDAN BOGDANNisam za petljanje vjerskih institucija u rad dràve i,

op}enito, za petljanje u dru{tvo

TALENTOVAN I ANGA@OVANGoran Bogdan, glumac iz [irokog Brijega

na privremenom radu u Zagrebu

TALENTOVAN I ANGA@OVANGoran Bogdan, glumac iz [irokog Brijega

na privremenom radu u Zagrebu

Goran Bogdan:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:55

smo ih i radili, mislim likove. Dobro,mogu}e jeste da sam i ja ne{to krivopohvatao, ali nekako mi se ~ini, naivno,odnosno pitam se za{to bi problem nekombio to {to je netko iz sela ili iz grada. To je,naprosto, obi~na geografija. Ovo “selo” nakoje se referiramo, naàlost, ~esto ìvi uglavama i najve}ih “gra|ana”.

� Da li se, mo`da, potenciraju}i isvode}i ovaj film na sukob sela i gradapomalo gubi ono {to jer najvrednije uVlatkinom ostvarenju: divna ljubavnapri~a?

Pa, je, banalizira se. Kao {to smo uprethodnom pitanju na~eli, po meni je tobitnije ili bi trebalo biti bitnije. Taj film i jeromanti~na komedija, barem smo ga takozami{ljali. Ovo sve okolo sluìlo nam jekao okida~ zapleta, a gdje }e{ zapletenijegzapleta od odnosa dvoje ljudi. To, sad, {toje ona iz Zagreba a on iz Zagore lako serije{i.

� Ante, lik koji igrate, samostalni jeprodava~ osiguranja i dolazi iz Dalmatinskezagore, gdje njegov otac, tuma~i ga IvoGregurevi}, organizuje borbe bikova. Va{rodni [iroki Brijeg nije ba{ daleko odmjesta radnje u filmu, ali ipak ste se,pretpostavljam, morali dobro pripremiti iu}i u taj lik. Na koji na~in?

Opet, i to je samo geografija. Ta, ja sambika u ìvotu tri puta vidio, krava punovi{e, od toga jednom na ra`nju. Jedino {tomi je i{lo u prilog jeste to {to je naglasakdosta sli~an mom rodnom, me|utim i tuima razlika. Pripremali smo se najvi{e nastroje, Judita, Vlatka i ja, prolaze}i krozscenarij, analiziraju}i ga, prilago|avaju}iga nama a i nas njemu. Najvi{e smo radilina odnosu dvoje protagonista. Iako je to“romanti~na komedija”, po meni, ozbiljnotreba pristupati u stvaranju jednog takvogfilma kao bilo kojeg drugog, “ozbiljnog”.Nastojim probleme lika jednakoopravdavati kao da radim dramu, iako nijeni stuktura filma takva niti treba biti da je tou prvom planu. Ali, smatram da svakupovr{nost u radu publika primje}uje, stogabi uvijek trebalo od temelja promi{ljatiovakav rad. Ne}u da kaèm kako smo toovdje postigli, ali smo se sigurno trudili dato i postignemo.

� Film Sonja i bik u Hrvatskoj obarao jerekorde gledanosti, sve do premijere filmaSve}enikova djeca. [ta mislite zbog ~ega, jeli to ona, sada ve} stara, pri~a iz na{e regije:ljudima je dosta svega, crno im je ispredo~iju, pritisli ih krediti, pa èle da se malonasmiju, ili ima i ne{to izvan “crnjaka”?

Mislim da ste u pravu. Sa svih stranacrno pu{e, ljudi su se zaèljeli razbribrige,

no nemojmo potcjenjivati publiku. Dobarfilm je dobar film. Publika i te{ku dramu,dobru, prepoznaje kao katarzu. I suze ismijeh su olak{anje. U primjeru Sonje ibika mo`da je prvo dobro pogo|entrenutak. Dulje vrijeme nije bilo sli~nogfilma. Mi smo i radili film za publiku,nismo pretendirali na festivalski ìvot. Sdruge strane, nismo ni podilazili publici i,naravno, nismo se nadali tolikom odazivupublike, bili bismo sretni i da smo do{li do30.000. S tre}e strane, kvantiteta nije uvijekdobar cilj. Ganjati pod svaku cijenu brojmoglo bi zna~iti i pristajati na neke niskestrasti, a film nije politi~ki miting. Mi tonismo radili i sretni smo da smo se sreli sapublikom, o~ito nas ne{to sli~no mu~i iizgleda da nam ne{to sli~no treba.

CRKVA I DR@AVA� Po~etkom ove godine, dakle,

premijerno je prikazan novi film VinkaBre{ana Sve}enikova djeca. S obzirom dataj film jo{ nije distribuiran u na{a kina,kaìte mi koji lik igrate u tom filmu i kojesu njegove karakteristike?

Igram Juru, seoskog galeba, koji u tojakciji postane `rtva sve}enikove politike.Bezbriàn, uìva u ìvotu i blagodatimazatvorene seoske mikroklime i èna u njoj,sve dok mu ne smjeste sve}enik i trafikant.Nije to velika uloga, ali mi je draga. Na


GORAN IZ [IROKOG BRIJEGA

��


snimanju mi je bila ~ast zaigrati sa svojimprijateljima i mahom velikim glumcima,Kre{om Miki}em, NNik{om Butijerom,Marijom [kari~i}, DDraènom Kühnom,Lazarom Ristovskim, i tako dalje i takobliè.

� Sve}enikova djeca ve} “tuku” Sonju ibika?

Tako je, to uop}e nije upitno. Sonja i bikje imao najbolje kino otvaranje uposljednjih deset godina sa devet i kusurtisu}a gledatelja. Sve}enikova djeca susamo mjesec i pol nakon njega razvalili sa33.000! Meni drago u oba slu~aja. Nisubitne brojke, normalno, no stvar je upovratku vjere u doma}i film. Kad kaèm“doma}i film” mislim na ~itavu regiju.Primjer je Parada, koja je nedavno imala300.000 gledatelja. To automatski stvara iprebacuje povjerenje, nadam se, i na ostalefilmove koji dolaze iz regije. Dobro za svenas. Treba nastaviti u tom smjeru i nadamse da to nije slu~ajno, te da }e kocka i daljedobro padati. Iako to nema veze sa sre}omnego sa radom. Volio bih da se jednog danao na{em filmu pi{e kao i o rumunjskojkinematografiji, da i mi tako zagrièninavija~i kada su u pitanju nacionalninogometni klubovi dijelimo taj àr i zauspjeh na{eg filma.

� Naslov Sve}enikova djeca dolazi u“pravo vrijeme”, u vrijeme sukoba Crkve iVlade Republike Hrvatske. Kakav je Va{odnos prema zdravstvenom odgoju ministra@eljka Jovanovi}a?

Ma, nije bitno {to se to poklopilo,mogao je biti napravljen i u doba{panjolske inkvizicije. Ako film nije dobarne}e nitko ustati i kupiti kino ulaznicu zbogte, ipak me malko golica, podudarnosti. [toja mislim o tome? E, trebali bi cijeli brojposvetiti tome. Nisam za petljanje vjerskihinstitucija u rad dràve i, op}enito, zapetljanje u dru{tvo. Pa, pogledajte situaciju

kod nas ku}i. Shva}am ja i roditelje, aliobrazovanje bi trebalo biti neka konstanta,kao gravitacijska sila, da nas drì na zemlji.Ono bi ljudima trebalo prosvje}ivati izborei odluke, pomagati im u dono{enju istih.Pitanje je koliko i roditelj ima pravo napreno{enje svojih stavova dalje. Ne kaèmda su krivi ili pravi, samo mislim da jepropitivanje skoro pa uvijek dobro. Iskrenosmatram da se u cijeloj toj situaciji stvorilajedna buka u kanalu, koja ometa jasnijesagledavanje situacije. Zbog kojih motiva?I sa jedne i sa druge strane, iskreno neznam.

� Hajdemo malo o Va{em obraz o -vanju... Zanimljivo je da ste prvodiplomirali na Ekonomskom fakultetu uZagrebu. Kako je Vama iz malog grada bilosna}i se u velegradu?

Ma, {ta }e biti zanimljivo? Nisam samznao {to bih. Nije to za pohvaliti se. A kako}e biti u velegradu, isto kao i svakomdrugom tinejdèru koji se na|e u takvojsituaciji, isto kao i svakom drugomstudentu. Do{ao sam 1998., upisaoekonomiju, studirao, zavr{io, vidio da tonije moj grah i oti{ao dalje. Nema nekeromantike u tome.

� Vjerovatno je romantike bilo naAkademiji dramske umjetnosti, u istomgradu, gdje ste upisali glumu. To zna~i:

zavr{i prvo ozbiljnu {kolu, pa onda idi gdjegod ho}e{, pa i na glumu, je li tako?

Ne{ ti ozbiljnih {kola, ni jedne ni druge,hehe. Uvijek sam ja htio glumu, ali nisamimo hrabrosti, mislio sam da nije to zamene. Ipak, godinama me kamen~i} ucipeli ùljao sve vi{e i vi{e. Nisam mogaoizdràti. Oti{ao sam na prijemni i uz malkosre}e pro{ao na prijemnom. Dalje je svebilo lako. Mislim, nije nikad bilo lako, aliiskreno govore}i ni pretjerano te{ko. Lak{eje kad voli{. Nekako.

SA EMIROM ZA “TOMATO”� Recimo, ja znam, ali mnogi ne znaju

da ste jedan od organizatora WestHerzegowina Festa u [irokom Brijegu,Festivala muzike, filma i knjièvnosti. Na{ta ste najvi{e bili ponosni kada ste pro{legodine svodili ra~une nakon jubilarnog,desetog WHF-a?

Ponosni smo od prvog dana, a zajubilarni WHF nas vi{e veè osje}ajnevjerice i olak{anja... Zar smo tolikoizgurali? Ponosni smo {to svake godinerastemo, postajemo pravi mali regionalnifestivalj~i}, jer se pomalo valja. Ponosnismo na na{e {arenilo, non{alantnost, dobriduh koji dole obitava, ljubav koju pruàmogostima. A opet sve to upakovano da bi~ovjek rekao: kako? Ima tu jo{ posla, alidobro je {to svaka godina do|e kao nekipokazatelj koliko tu jo{ potencijala ima.

64

ANTE IZ ZAGORE...

�

ORGANIZATORI WHF-aGoran Bogdan, Nikola Gali} i Boris êrku~

GORAN U REKLAMI I NA FILMUScene iz reklamnog spota za HT i iz filma Sonja i bik


Mislim, na ljudski potencijal. Tim klincimato ne{to zna~i. Kada vidi{ tremu prijeizlaska na binu, bude ti drago. Konta{, imato nekog smisla. I ima. I imat }e i dalje. Visami znate situaciju dole kod nas. Nije ni ujednoj grani lako, pogotovo u kulturi. Neèlim kukati, novac nije problem, novacanema. Ali, ba{ zbog takve situacije,manifestacije te vrste su potrebnije negobilo gdje drugdje.

� Mnogi, dakle, u Bosni i Hercegovinine znaju da ste jedan od organizatora WHF-

a, ali znaju da ste snimili seriju reklama zaTomato, mobilne pakete mobilnog opera -tera HT-a. Vjerujem da ste se sjajnozabavljali na snimanju sa Emirom Hadì -hafizbegovi}em, to se naprosto osjeti usvakom kadru.

Ima od toga, ve}. EEmira Hadìhaf izbe -govi}a znam kao klinac jo{ iz Audicije ida ne nabrajam koliko mi dragih filmova,smatram ga vrhunskim glumcem. Velikami je bila ~ast glumiti uz njega, makar i utakvoj formi kao {to je TV reklama. Ibome je bilo zanimljivo, on je od te, ‘ajmo

re}i gaè, napravio jedno pravo, malo,lijepo filmsko iskustvo. Zabavljali smo sepravo i drago mi je da se to vidi, kakokaète.

� Dobio sam Vas prvo u Mariboru, asutradan u Zagrebu...

Upravo smo se vratili iz Slovenskognarodnog gledali{~a u Mariboru, gdje smogostovali sa predstavom IIvana PopovskogIdiot. Odmah dalje nastavljamo sa probamaza novu predstavu BBobe Jel~i}a. Naslov jo{nemamo, ali radimo Galeba A.P. Čehova,na Bobin na~in, pa }emo vidjeti {to }e to nakraju biti. Ja sam u ansamblu Zagreba~kogkazali{ta mladih i obje ove pre ds tave suZeKaeM-ove. Premijera Galeba je ubrzo,26. sije~nja, a odmah nakon toga nast a -vljamo da radimo sa JJernejem LorencijemTartuffea.

� Da li ste dogovorili neku narednusaradnju sa nekim od hrvatskih reditelja?

Jo{ ni{ta, ali kr~ka se pomalo.

� A, da li Vam se ikada javio iko odbosanskohercegova~kih reditelja?

Naàlost, nije. Ali, evo, kad sam ve} tu,broj mog telefona je: 098... [alim se. Jakosam ponosan na uspjeh bosanskoh erce -gova~kog filma vani i to smatram zaistaogromnom stvari. �


GORAN IZ [IROKOG BRIJEGA

Junak na{e pri~e ro|en je 2. oktobra1980. u [irokom Brijegu. Diplomirao jeprvo na Ekonomskom fakultetu, a nedavnoi na Akademiji dramske umjetnosti, sve naZagreba~kom sveu~ili{tu. Dakle, on jeekonomista, glumac, ali i organizator WestHerzegowina Festa u svom rodnom gradu.Igrao je, ili jo{ uvijek igra, izme|u ostalih, uTV serijama Bitange i princeze, Mamutica,Odmori se, zasluìo si, Ponos Ratkajevih,

Zauvijek susjedi, te u filmovima, pored dvau intervjuu spomenuta, Harakiri djeca,Neke druge pri~e, 101. dan, [ampion, Uzemlji ~udesa. Stalni je ~lan Zagreba~kogkazali{ta mladih. Ima tatu, mamu, tri mla|abrata i dvije mla|e sestre. Na pitanje da lije iko od njegove bra}e i sestara krenuogluma~kim putem punim trnja, GoranBogdan odgovara: “Pametniji su oni odmene.” �

SLIKOM NA SLIKU

Bogdan-ekonomista, Bogdan-glumac, Bogdan-organizator


Rijetki stanovnici sarajevskognaselja Vratnik jo{ uvijek pamteime HHasiba Rami}a, “prvogMuslimana ma|ioni~ara i kom i -~ara“, kako se sam svojedobno

reklamirao. Sedam decenija nakon njegovesmrti, Muzej Sarajeva je u Brusa bezistanuprvi put predstavio tematsku izlo`bu pod

nazivom Hasib Rami} - Kara|oz i ma|i -oni~ar, koja kroz fotografije, originalneplakate i figure iz teatra sjenki govori oovom svestranom Sarajliji, glumcu,zabavlja~u, ma|ioni~aru, satiri~aru...

[TO VI[E GLEDA[, TO MANJE VIDI[

Hasib Rami} ro|en je 1880. godine.Odrastao je na Vratniku, gdje je kao dje~aku jednoj kafani, vire}i kroz rupu natavanici, vidio svoju prvu ma|ioni~arsku

predstavu. “Skinuo“ je par trikova i onda ihizvodio za raju iz mahale, i tako je svepo~elo...

“Bio je vrlo nemirnog duha, stalno upotrazi za novim i uzbudljivim stvarima...Sam je u~io ma|ioni~arske trikove,izra|ivao rekvizite i pravio predstave. Upo~etku je to bilo dosta naivno i amaterski,a kasnije se usavr{io, ~ak je dosta vremenaproveo u Italiji usavr{avaju}i ‘zanat’...“,pri~a autor izlo`be, muzejski savjetnikMirsad Avdi}.


HASIB RAMI]

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U sarajevskom Brusa bezistanu prvi put je javnosti predstavljena kolekcija izostavštine HASIBA RAMIĆA (1880-1942), narodnog umjetnika, mađioničara,

glumca, satiričara i posljednjeg animatora pozorišta sjenki

TEATAR SJENKI VELIKOGMAGA S VRATNIKA

UMJETNIK I ASISTENTICAHasib Rami} sa svojom pomo}nicom Natom

UMJETNIK I ASISTENTICAHasib Rami} sa svojom pomo}nicom Natom

Karadjoz:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:39

Krenulo je od magije, ali Hasib je uSarajevu i okolici ubrzo postao najpoznatijipo Kara|ozu - teatru sjenki. Sam jeizra|ivao rekvizite za predstave i bioglumac, animator i promotor svog malogpozori{ta istovremeno. Stajao bi ispredimprovizovane pozornice i prodavao karte,vi~u}i na sav glas: “Ja sam Kara|oz poglavi, ~im prije uni|e{, tim bolje mjestodobije{!“, a u sali je prije po~etka predstavepublici poru~ivao: “[to dalje stoji{, timbolje vidi{. [to vi{e gleda{, to manje vidi{!“Originalni plakati, koje je tako|er samdizajnirao, otkrivaju veliku kreativnost ismisao za humor. Tako na jednom odplakata pi{e: “Ko se slatko ne nasmije, taj}e novce natrag da dobije.“

Hasib je nastupao pod “umjetni~kim“imenom MMehmed, ali ve}ina Sarajlija zvalisu ga jednostavno - Kara|oz. Njegov otac,Mehmed Rami}, bio je biv{i ~inovnikosmanske uprave, a mati DDèva bila jedoma}ica. Hasib je bio jedno od peterodjece Rami}evih, a nadìvjela ga je samosestra NNura Mundèhasi} od koje je 1949.godine Muzej Sarajeva otkupio njegovukolekciju, po cijeni od 28.000 dinara.Zbirka, koja se u Muzeju ~uva u sklopu


PRIÂ O KARA\OZU I MA\IONIÂRU

��

SVESTRANI KREATIVACRami} je sam izra|ivao figure iplakate za svoje predstave, pa~ak i prodavao karte

Vje{tica Dàftara


austrougarske kolekcije, sadrì oko dvijestotine predmeta pozori{ta sjenki Kara|oz irekvizita za ma|ioni~arske predstave.

“Hasib Rami} bio je jedan vrloneobi~an i izuzetno svestran umjetnik,svojedobno veoma popularan, a danas,naàlost, gotovo potpuno zaboravljen...Zanimljivo je da je sam izra|ivao figure zasvoje predstave Kara|oz teatra. To su bililikovi mu{karaca i èna i ìvotinje saljudskim glavama, napravljeni od koè ibogatog kolorita, a od scenografije tu sula|e, }upovi, burad...“, kaè AAmraMadà revi}, direktorica JU MuzejSarajeva.

Svaka Hasibova predstava sastojala se izdva dijela: prvi dio bio je “rezervisan“ za“ma|ioni~arske vje{tine, hipnoze i tele -

patije“, a u drugom dijelu Rami} je izvodiopozori{te sjenki Kara|oz. Ostalo jeupam}eno i da je imao partnericu koja mu jepomagala u izvo|enju trikova, izvjesnu NNatu.

“Naàlost, nemamo mnogo podataka oìvotu Hasiba Rami}a. Ono {to znamo jeuglavnom iz pri~a njegove sestre, koja je1949. godine predala njegove predmeteMuzeju. Iako je izvodio ma|ioni~arsketrikove, stare Sarajlije poznavale su ganajvi{e po Kara|ozu, tom malom, kam e -rnom, putuju}em teatru ~iji po~eci seù ~akdo Kine. Kod nas je ta vrsta teatra do{lapreko Turaka i poprimila je neke spe cifi~ne

karakteristike - nijedan

ske~ nije bio isti, uvijek je to bio nizimprovizacija koje su zavisile odnadahnu}a ili potrebe animatora... Ali,pri~e su se neizostavno ticale aktuelnihdru{tvenih tema. Zapravo, Kara|oz je u todoba bio jedini medij kroz koji se moglakritikovati vlast i pods mijavati sevlastodr{cima“, obja{njava Mirsad Avdi}.

POSLJEDNJA PREDSTAVAPoput imena Hasiba Rami}a, slobodnog

umjetnika, ma|ioni~ara, pustolova, narod-n og zabavlja~a i animatora, i teatar sjenkiKara|oz danas je pomalo zaboravljen.Premda bi nam, zbog komi~no-satiri~nogna~ina na koji progovara o turobnojsvakodnevnici, bio itekako aktuelan ipotreban. A i ljudsko bi}e nije ni{ta drugodoli sjenka na platnu, kako je to slikovito naotvorenju izlo`be u Brusa bezistanu kazalaAmina [iljak-Jesenkovi}: ““Otkako jesvijeta i vijeka, od prabitka, pa do smakasvijeta, odre|eno je da iza ove zavjeseprolaze sjenke, da se pojavljuju nove inestaju, kako bi se ponovo vinule zazastorom... To je ono {to zovemo ìvotom.Figure se smjenjuju, samo zavjesa opstaje.Zavjesa, ovaj svijet, u kojem ljudi igrajupoput sjenki...“

Godine 1930. Vratni~anin Hasib Rami}je odigrao svoju posljednju predstavu. U tovrijeme ve} su se pojavljivali neki novimediji koji su po~eli preuzimati primat, paje Hasib odlu~io da se dostojanstvenopovu~e sa scene, dok ga vrijeme jo{ nijepregazilo... Nije se nikada ènio, pa tako izporodice nije imao ko ni da nastavitradiciju. Umro je u Sarajevu, 1942.godine. �


HASIB RAMI]

�

Postoji vi{e predanja o nastankupozori{ta sjenki. Prema jednom od njih,prete~a ovog pozori{ta nastala je u Kini, zavrijeme vladavine kineskog cara Wua(140-87 god. p.n.e.). Kad je umrla carevaèna, njegov dvorjanin Wong je kako bioraspoloìo svog cara razvukao bijeluzavjesu, iza koje bi doveo jednu ènu ~ijaje sjena padala na zavjesu. Potom biopona{ao glas pokojne carice, {to je carapodsje}alo na duh njegove ène... Kasnijeje ova vrsta pozori{ta preko Mongola do{lado Turaka, a od njih u Egipat i dalje naZapad... U pozori{tu sjenki izvo|eno jenekoliko vrsta predstava, uklju~uju}i i

predstave za djecu, kafanske predstave zastrance koji su dolazil i u posjetuOsmanlijama, ali i predstave “samo zaodrasle“ u kojima su prikazivane figure saizraènim falusima, a sadràji su bili vrlolascivnog karaktera.

Putuju}i sa istoka, Kara|oz sezaustavio i u Bosni, gdje je poprimio na{jezik i duh i prilagodio se ovoj sredini.Predstave Kara|oza izvodile su se uvrijeme osmanske uprave, kao i au -strougarske vladavine, a najpoznatija sudvojica animatora ovog pozori{ta sjene:pored Rami}a, tu je bio Jermenin SamuelGratiani. �

ISTORIJA POZORI[TA SJENKI OD KINEZA, PREKO MONGOLA I TURAKA

Karađoz je prikazivao i predstave“samo za odrasle“ koje su bile vrlolascivnog karaktera

[ejtan

Hadìvat pretvoren u jarca


Luka [uli} i SStjepan Hauser, poz-n atiji {iroj svjetskoj javnosti kaoduo 2Cellos, snimili su jo{ jedanvideo spot, najaviv{i drugi stu -dijski album In2ition. Rije~ je o

spotu za pjesmu Supermassive Black Hole,koju je uz zvuke dva ~ela otpjevala NNayaRivera.

SIRE, ELTONEIna~e, pri~a o dva violon~ela iz susjedne

Hrvatske po~ela je od kada je po~ela injihova glazbena naobrazba u zagreba~kojGlazbenoj akademiji. Dva umjetnikaodlaze na Otok i upisuju presti`ne kon -zervatorije. Luka [uli} upisuje lon donskiRoyal Academy of Music, dok je StjepanHauser svoj talent odlu~io brusiti na RoyalNorthern College of Music u Manchesteru.

Nakon {to su apsolvirali VVivaldija, CCho -pina, SSchumana, i ekipu, na pamet im jepala originalna ideja, snimiti ne{to {to jo{nitko nije. Obraditi pop i rock hitovepresvu~ene u frakove s leptir ma{nom. Uljeto 2011. snimili su obradu SmoothCriminal pokojnog MMichaela Jacksona i

postali apsolutni hit na dru{ tveno-so -cijalnim mreàma, sa vi{emiliju nskimbrojem pregleda na Youtubeu.

Jo{ kad se u cijelu pri~u uklju~io sirElton John koji je uìvo poèlio ~uti dvaviolon~ela, ~itava pri~a je dobila novudimenziju. Vrijedi spomenuti kako su odtada do danas samo s Eltonom Johnomuìvo nastupili vi{e od 100 puta. Ne{to se izaradilo. Primjerice, na nedavnom mo -starskom nastupu, iako je ulaznica za parterbila za na{e standarde visokih 40 KM, svesu rasprodane u prvih 48 sati. Raduje~injenica kako u na{oj zemlji jo{ uvijekpostoje ljudi koji su spremni na poprili~noodricanje zaradi dobre glazbe i l iumjetnosti. Nakon Jacksona uslijedile suobrade U2, Nirvane, Nine Inch Nailsa,Guns N‘ Rosesa, SStinga, Coldplaya. Redalisu se uspjesi, nastupi, gostovanja unajpresti`nijim ameri~kim show progra -mima. Uslijedio je i prvi, istoimeni stu -dijski album 2Cellos, na kojem su se na{lesve prethodno pobrojane pop-rock uspje -{nice.

MLADALA^KA VIBRA

Koncem pro{le godine snimili su dvavideo spota kojim su najavili izlazak novogstudijskog albuma In2ition. [uli} i Hauserizabrali su fenomenalnog SStevea Vaia daskupa s njima odsvira svevremenski hitaustralskih rockera AC-DC, Highway ToHell. Vai, jedan od najboljih svjetskihgitarista, u~enik velikog JJoea Satrianija,otpra{io je kao u najboljim danima skupa smladim ~elistima “autoputem za pakao”.Uslijedio je novi video, obrada pjesmeSupermassive Black Hole. Pjesmu je ranijepopularnom u~inio britanski rock bandMuse, a uz hrvatske ~eliste zablistala je iNaya Rivera, ameri~ka glumica i pjeva~ica,koja je, kao {to ve} napomenusmo, pjesmui otpjevala.

Novi album 2Cellos koji nosi nazivIn2ition mogu}e je naru~iti preko globalnihinternetskih prodajnih stranica, po cijeni oddeset ameri~kih dolara. Album sadrì obradesvjetskih hitova kao {to su Highway To Hell,Every Breath You Take grupe Police,Voodoo People grupe Prodigy, Candle In theWind Eltona Johna. Tu su jo{ i dueti Oh,Well s Eltonom Johnom i Il Libro DellAmore s ZZuccherom. 2Cellos nose nekuposebnu, pozitivnu mladala~ku vibru, kojomsu u kratkom vremenskom razdoblju zarazilipubliku. Kada su [uli} i Hauser nakonsarajevskog koncerta u razgovoru sgradona~elnikom AAlijom Behmenom spo -menuli suradnju s Eltonom Johnom, stari{eret Behmen im je u {ali savjetovao da se“pripaze tog Eltona”, aludiraju}i na njegovuseksualnu orijen taciju, na {to su se momcigromoglasno nasmijali. �


APSOLUTNO ROMANTI^NO

Pi{e: MARIO ILIÎ]

U vrlo kratkom vremenskom periodu hrvatski violončelisti LUKA ŠULIĆ i STJEPAN HAUSER

ili 2CELLOS postali su globalno poznati i priznati; naš novinar piše o njihovom drugom studijskom

albumu IN2ITION

HIT MOMCI IZSUSJEDSTVA

OZBILJNI VIRTUOZILuka [uli} i Stjepan Hauser

spremaju se za svjetsku promociju In2itiona

OZBILJNI VIRTUOZILuka [uli} i Stjepan Hauser

spremaju se za svjetsku promociju In2itiona

2 Cellos:TEKST osnova.qxd 16.1.2013 23:36


KULT MARKETKISS

MonsterSje}ate li sebanda kojem suza{titni znaci bilii{arana lica iisplaèni jezicisvih njegovih~lanova? Za onemalo mla|e, neradi se o

kiselja~koj televiziji ve} o hard rock banduiz osamdesetih godina pro{loga stolje}a,grupi Kiss. Povratnici na glazbenu scenusnimili su album Monster, koji ~inidvanaest hard rock pjesama u produkcijiUniversal Musica.

JOE COCKER

Fire It UpI taman kad suga svi pospremiliu ropotarnicupovijestineuni{tivi JoeCocker sevratio. I ne samoda se vrationego je snimio i

novi album koji nosi naziv Fire It Up.Album ~ini jedanaest novih pjesama. A na pitanje ho}e li legendarni pjeva~hrapavoga glasa jo{ jednom sve zapaliti,odgovor dajemo u jednom od narednihbrojeva.

BRUNO MARS

UnorthodoxJukebox

Na spomen BruneMarsa,neprestano mi sevrti scenavideospota ukojem neki mladi}hispano ameri~kogpodrijetlakonopcem vu~e

pijano i pjeva neku tu`balicu. Ali da stvarine bi bile suvi{e banalne, taj mladi} sezove Bruno Mars i biljeì odli~ne naklade.Nakon albuma Doo- Wops & HooligansBruno je objavio novi album UnorthodoxJukebox.

Kada me je ljetos kolega pozvao naradionicu u jednom sarajevskom klubu nakojoj je sefardske pjesme publici predstavioduo Arkul priznajem da sam bio pomaloskepti~an. Ispostavilo se bezrazlo`no. Mo -starski dvojac koji ~ine AAtilla Aksoj poznatijikao gitarist grupe Zoster i pjeva~ VVladimirMi}kovi} otvorio je neku staru pra{njavu{krinju iz zaboravljenog vremena kada suna{im prostorima vladala neka bolja, sretnijavremena.

Sefardske jevrejske pjesme su odavnozaboravljene, ne samo na na{im prostorimanego i u {irim razmjerima. Rije~ Sefarddoslovce prevedena sa hebrejskog jezikazna~i [panjolac. Sefardi su u [panjolskojgovorili svojim, ladino, jezikom, koji je biomje{avina {panjolskog, arapskog i hebrejs k -og. Povijest nas u~i o progonu Sefarda saPirinejskog poluotoka pod naletom inkvizi -tora koncem 15. stolje}a. Tada i nastaju nekaod najve}ih djela sefardske kulture, kakoglazbene tako i likovne umjetnosti.

Dva Mostarca odlu~ili su oteti od zabo -rava remek-djela sefardske glazbe, te ih usuvremenim aran`manima predstaviti publiciprvim albumom Il Bastidor. Album je bioo~ekivano dobro prihva}en, a nakonkoncertriranja koje traje vi{e od tri godine nared je do{ao i drugi studijski album L’amor.

Album ~ini deset pjesama, a otvara gapjesma La rosa enflorese. Svaka pjesma naalbumu na svoj na~in plijeni pozornostslu{atelja. Molska naslovna pjesma La rosaenflorese svojom tu`nom tematikom, ne{toìvlja Madre mija, sa izvsno stopljenimdvoglasjem, ili Una no}e al lunar sharmonikom u prvome planu. Ovoga putaArkul je za razliku od prvjenca Il Bastidor

odlu~io koristiti harmoniku kao bazi~ni in -strument. Album zatvara Buen [abat pje smakojom opet dominira harmonika.

Iako neki mo`da na prvi pogled ne}euspjeti doku~iti poveznicu kr{nih Herceg o -vaca sa sefardskim glazbenim motivima, stvarje kristalno jasna. înjenica je da bosanskasevdalinka vu~e korijenje od starihmelankoli~nih sefardskih pjesama. Stoga i ne~udi aran`man koji je Arkul sloìo za pjesmuUna no}e al lunar, koja je zapravo sevdalinkau pravom smislu rije~i. Najpoznatija sefar d -ska pjesma sa bosanskim tekstom je ~uvenasevdalinka Kad ja po|oh na Bemba{u. Dakle,Atilla i Vladimir su snimili po mnogo~emuposeban album. Svojim aran`manima uspjelisu do~arati i pribliìti jednu davno zabo -ravljenu kulturu satkanu na nje`noj ljubavnojpjesmi i vje~itoj ~e`nji za rodnim krajem.

(M. Ili~i})

MUZIKA

Album “L’amor” dvojca “Arkul”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Will.i.am feat Britney Spears: Scream & Shout

2. Benga feat Marlene: Pour Your Love3. Danny Bird ft. General Levi: Blaze the

fire (Rah!)4. DJ Yoda ft. A boy called George:

Happy5. Bob Dylan: Duquesne whistle6. Nick Waterhouse: Say I wanna know7. Plan B feat Labrinth: Playing With Fire8. Levthand ft. Mista Good: Shades of

grey9. Nero: Won‘t you (be there)10. Joe Bonamassa: Who‘s been talking

GLAZBA OTETA OD ZABORAVAMostarski duo Arkulobjavio je drugi studijskialbum L’amor, te na taj na~indeset starih sefardskih pjesama oteo od zaborava

Sefardske sevdalinke na mostarski način

Foto: Mario Ili~i}

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 16.1.2013 17:49

Nakon {to je svoju kreativnost ispoljiokao filmski autor osvetiv{i se nacistima usvom pretposljednjem filmu, DjangoUnchained, pak, iskoristio je da se osvetisvima onima koji su stra{ne stvari radilidrugima, samo zbog toga {to su bili druga~iji.Tema osvete, ako je kreativno napisana ivizualno obra|ena, te reìserova ideja u kojojpotla~eni unato~ nepravdi uspijeva pobijediti,te ljubav kao pravi pokreta~ radnje filma,zasigurno je vrijedna pa`nje.

Quentin Tarantino je naglasio da je to {tosu crnci pretrpjeli zapravo nemogu}e biloprikazati u filmu. Vrijeme radnje filma jesteuo~i gra|anskog rata, a mjesto, plantaè najugu u SAD-u. JJamie Foxx igra glavnu ulogu,ìvog bi}a prisiljenog da bude rob. Dr. KingSchultz (CChristoph Waltz) njema~ki je lovacna glave i biv{i zubar koji kupuje Djanga(Foxx) kao svog roba kako bi mu ovajpomogao identificirati ostale lovce na glave.Nakon {to uspje{no zavr{e zadatak, Djangobiva oslobo|en i regrutiran od strane Sc h -ultza kao poslovni partner. Django ubrzo odSchultza po~inje u~iti zanatske vje{tine pazajedno odu u Mississippi kako bi oslobodiliDjangovu ènu Broomhildu (KKerry Washi n -gton). Nakon {to dogovor o kupnji njegoveène s nemilosrdnim vlasnikom plantaèCalvi nom Candiejem (LLeonardo DiCaprio)propadne, Django }e se na}i uvu~en u borbuza vlastiti ìvot, ìvot svoje ène, ali i predmogu}no{}u za slatkom osvetom.

Naslov filma je posveta spaghetti we -sternu Django Sergia Corbuccija iz 1966., aitalijanska zvijezda tog filma FFran co Nero unjemu ima cameo ulogu. Django Unchainedje Tarantinov hommage weste rnu. Tarantinonaziv plantaè na kojoj se ìvi od tu|egrobovskog rada naziva Candyland. On mije{a

ànrove, stvara filmove u svom stilu, koji jezaseban. Django kao karakter, kao ideja, kaoborac za ljubav koja mu je oduzeta,ohrabruje. Kako jedan stih kaè: “Velika ribajede manju, a manja ve}u ako je u stanju”,tako je Django ta mala riba koja je u stanju. Snjim suosje}a svatko tko je danas potla~en.Danas ljudi nisu potla~eni toliko zbog bojekoè ve} zbog druga~ijeg razmi{ljanja.Danas nepravedne kazne nisu samo fizi~ke idirektne ozljede, ve} spre~avanje da radi{, dazaradi{, da opstane{. Danas se mnogo sup -tilnije provode metode porobljavanja. Djangodoìvljava razna poniènja, trpi, na rubu je,izgleda da je nemogu}e da se izvu~e, no ipak,Django uspijeva. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETOSMI DAN TJEDNA

Aleksander FordEkranizacija kratkepri~e Mareka Hlaskekoja je snimljena1958., kada je pisacemigrirao zbogneslaganja s

tada{njom politi~kom klimom. Film, koji uvrlo pesimisti~nu ozra~ju prati ìvotmladog para iz siroma{nog dijela Var{ave,pao je u ruke cenzure i prikazan je tek1983. godine. Ocjena: 4

PJE[ÂNIK

TolnaiSzabolcsa

Pri~a crnogorsko-jevrejsko-ma|arskeporodice otkrivase u toku traganjave} odrasla sina,

koji poku{ava rekonstruirati djetinjstvo.Andreas Sam, alter ego Danila Ki{a, ulabirintu uspomena traga za svojimizgubljenim djetinjstvom, za svijetom kojije, potisnut ratovima, zauvijek potonuo nadno sje}anja. Pje{~anik je anatomijabesciljne mr`nje i straha, ali toplina iironija koje izbijaju kroz pri~u ne dopu{tajujoj da postane samo jo{ jedna saga o bolui patnji. Film je snimljen po motivimatrilogije (Ba{ta, pepeo, Rani jadi iPje{~anik) Danila Ki{a. To je prvi snimljenidugometra`ni igrani film po motivima izopusa znamenitoga pisca. Ocjena: 5

STRA[NE PRIÊ

MasakiKobayashi

Filmski omnibus od ~etiripri~e koje se bavenadnaravnim temama, asvaka je smje{tena udruk~ije povijesnorazdoblje. Film je osvojiospecijalnu nagradu ìrija uCannesu 1965. godine.

Scenarij potpisuje Yôko Mizuki, anapisan je prema knjizi Lafcadio Hearna.Direktor fotografije je Yoshio Miyajima.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Zero Dark Thiry (Kathryn Bigelow) 2. A Hunted House (Michael Tiddes) 3. Ganster Squad (Ruben Fleisher) 4. Django Unchained (Quentin Tarantino) 5. Les Miserables (Tom Hooper)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Arthur Boì} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video)

2. \avolji dvojnik (Lee Tamahori, Corsan, Corrino Media Corporation, Blitz film i video)

3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film)

4. Chef (Daniel Cohen, Gaumont/Blitz film i video)

5. Step up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video)

Film “Odbjegli Django” (SAD, 2012.), scenariste i reditelja Quentina Tarantina

Prinudna osveta

MAESTRO TARANTINO“Ono {to su crnci pretrpljeli nemogu}e je prikazati u filmu”

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 16.1.2013 18:56


KULT MARKETAUTOMOBILI

Renault Captur

Renault je objavio fotografije i detalje oSUV vozilu Captur uo~i premijere naSajmu u @enevi, gdje je i najavljenistoimenim konceptom prije dvije godine.Captur je napravljen na istoj platformi kaoRenault Clio i Nissan Juke.

MOTOCIKLI

Kawasaki Z300

Jedan indonezijski blog je objavio crteènakeda na temeljima nove Ninje 300.Slike s TMCblog.com prikazuju model od250 kubika, {to se odnosi na zemlje kojene dopu{taju ve}u zapreminu. S obziromda su obje Ninje (250 i 300 ccm) vizualnoidenti~ne, realno je za o~ekivati da }e inakedi biti isti.

DESIGN

Lexus ISLexus je objavio prve fotografije novegeneracije modela IS uo~i premijere naSajmu u Detroitu. Moè se zaklju~iti daLexus izgledom novog IS poku{ava daizgradi dinami~niji imid` marke.

Novac nije problem. Ima ga u izobilju.Ali je li to jedini razlog zbog kojeg maliKatar u posljednje vrijeme igra dominantnuulogu u svijetu sporta? Izdvojili smonekoliko znakovitih primjera katarskoganga`mana. Mali emirat u Perzijskomzaljevu do prije nekoliko godina bio jenepoznanica u sportskim vodama. A danassvi znaju za ovu monarhiju - prvenstvenozahvaljuju}i katarskom anga`manu uevropskom nogometu.

Arapski kapital je “ubrizgan” u krvoto -ke neke od najboljih liga na Starom konti -nentu, u [paniji, Engleskoj i Franc uskoj.

U sportu su aktivni i drugi emirati, aliniko iza sebe nema tako eksplozivan razvojkao Katar. Zemlja povr{ine od oko 11.500kvadratnih kilometara i s ne{to vi{e odmilion i pol stanovnika u ovom je trenutkusportski globalni igra~. [eici svojemilijarde ulaù u privredne bran{e diljemsvijeta, ali sportska ulaganja za vladaju}uobitelj AAl-Thani su vi{e od posla. îni se dase radi o pravoj strasti za sportom. Posebnoza nogometom.

Posljednja velika akvizicija je 2011. bioproslavljeni francuski prvoliga{ (i sudionikLige prvaka) Paris Saint-Germain. Otkakoje klub preuzeo dràvni fond Qatar SportsInvestment u smjeru Pariza je, poraspoloìvim podacima, poteklo preko 250milijuna eura i stigle su brojne zvijezde,poput ZZlatana Ibrahimovi}a. Al-Thanijevi

su prije nekoliko godina kupili i {panskuFC Málagu, no klub sad èle prodati.

Na dresovima FC Barcelone, za mnogefanove trenutno najboljeg kluba u svijetu,odnedavno se nalazi reklama QuatarFoundationa. Katarce }e taj anga`manko{tati nevjerojatnih 165 miliona eura, aBarcelonu poneku simpatiju razo~aranihsljedbenika.

Naime, po prvi put u povijesti Bar -celona na svojim dresovima ima kom er -cijalnu reklamu.

Katar je doma}in Svjetskog prvenstva unogometu 2022. i ve} se sad moè pohvalitifuturisti~kim sportskim centrom AspireAcademy for Sports Excellence, koji je uovim zimskim danima omiljena lokacija zapripreme evropskih nogometnih velikana(izme|u ostalih i minhenski Bayern iSchalke 04). Mala dràva ima velikeambicije. Katar èli ugostiti Olimpijske igre2024. godine. Kandidaturu olak{ava ~inje -nica da je princ prijestolonasljednik ujednoi predsjednik nacionalnog Olimp ijskogodbora. 2015. Katar }e biti doma}innajboljim rukometa{ima svijeta.

Ali to nije sve. Svake se godine u Dohiodràva jedan od najpresti`nijih teniskihturnira, Katar je lokacija na kojoj seodràva i Master profesionalnih golferaEuropean Toura. Tokom zime u katarskoj sepustinji utrkuju i biciklisti.

(N. Hasi})

SPORT

Milionska ulaganja šeika

Katar osvaja svijet

STADION ZA SVJETSKO PRVENSTVOBogati Katarani ne {tede novac ulaù}i u nogomet, ali i ostale sportove

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 16.1.2013 21:48

U Bosni i Hercegovini vlada mi{ljenjeda ène zara|uju manje od mu{karaca, alinedavno istraìvanje koje je proveo portalplata.ba pokazalo je da ène u BiH zara|ujuoko 30 posto vi{e od mu{karaca na istimpozicijama. Sve je vi{e èna koje su se sv o -jim idejama, uporno{}u i profesio nali zmomuspjele izboriti za pozicije koje su u na{emdru{tvu tradicionalno “rezer visane“ zamu{karce, pi{e Slobodna Evro pa. JJasmi nkaKaragi} iz Olova prije godinu dana postalaje direktorica preduze}a koji se bavipreradom drveta.

Posao je, kaè, dobila onako kako bi itrebalo - putem konkursa, ali za pozicijukomercijaliste. Nakon godinu dana, svojimradom i profesionalnim odnosom zavrije -dila je da joj ponude da vodi firmu, za kojuse, uslovno re~eno, kaè da se bavi“mu{kim poslom“. ““Imam poslovnepartnere koji do|u iz Evrope, iz Austrijekonkretno, i onda se iznenade kada videènu kao direktora jedne drvnoprera|iva~kefabrike. Me|utim, svojim pona{anjem isvojim stavom postièm da te predrasudebrzo padaju“, kaè Jasminka. U fabrici kojuvodi ima 80 zaposlenih, a 78 radnika sumu{karci. Problema do sada nije bilo,govori Jasminka za RSE: ““Sve dok se vipona{ate korektno, odgovorno, dok oni videu vama iskrenu namjeru, uop{te nemateproblema. Oni se ne odnose prema menikao èni. Ni ja se ne odnosim prema njimakao prema mu{karcima, nego kao premaradnicima.“ Petnaest godina AAida Smaji} izSarajeva bavi se proizvodnjom za~inskog

bilja i salata. Samostalno u tom poslu nijeuspjela, ali je na{la na~in da nastavi raditikao poljoprivredni proizvo|a~. Smaji}evaisti~e da je u BiH te{ko donijeti odluku zapokretanje vlastitog biznisa, a posebnokada je èna u pitanju, jer dru{tvo je i daljeoptere}eno predrasudama.

Bh. institucijama nije bitno da li biznispokre}u ène ili mu{karci, bitna je politi~kapodobnost, smatra AAida Zub~evi}, magi -strica farmacije iz Sarajeva, koja je jo{ uratu pokrenula vlastiti posao. Tada je bilote{ko, ali uslovi za otvaranje firme nisubolji ni danas. Predrasuda je, kako kaè,bilo i bi}e: ““Vremenom sam shvatila dapovr{ni ljudi izbjegavaju ène zato {to smomi u biti perfekcionisti. Mi traìmo da budeta~no na vrijeme, da bude dobro odra|eno isli~no. Ali u pregovorima sa stranimpartnerima nekada vam to {to ste èna dajedozu prednosti da brè dobijete posao, jer jeljudima simpati~no, interesantno, pogotovou Evropi, da imate nekoga ko je èna, auspje{na je, ne{to je uradila, ne{to zna.“Aida je jedna od sedam poduzetnica koje suosnovale Asocijaciju poslovnih èna kakobi radile na ja~anju svijesti o ènskompoduzetni{tvu.

Uloga ène u bosanskohercegova~komdru{tvu i dalje je uglavnom marginali -zirana. Postoje projekti kojima se ènepodsti~u da samostalno pokre}u biznis, alimalo je onih koje u tome i uspiju. Zato oveène o~ekuju, prije svega, pomo} politi -~arki.

(Priredila: M. Radevi})

Žene poduzetnice u BiH

LIFESTYLE

Kako pokrenuti vlastiti posao


KULT MARKETSRBIJA

PenzioneriDru{tvenemreèpoputFacebookasve supopularnije ime|u

starijim generacijama. U suboti~komGerontolo{kom centru kaù da njihovikorisnici najvi{e koriste Facebook kako bibili u kontaktu sa ~lanovima porodice kojine ìve u Subotici. Vi{e od 300penzionera u ovom Centru zavr{ilo jeobuku za rad na ra~unaru, a osimFacebooka, veoma je popularan i Skype.

FRANCUSKA

Ma~kePredenjema~akamoè brzoda rije{iproblemestresa,nesanice iliuznemir nostibez

upotrebe lijekova, kaù francuski nau~nici.Predenje emituje umiruju}e i blagotvornezvukove koji djeluju kao muzika, a napredenje ~ije su frekvencije niske nereaguje samo ljudska bubna opna, ve} inervni zavr{eci na koì, pa se takopozitivne misli i dobro raspoloènjeprenose na mozak ~ovjeka.

VELIKA BRITANIJA

KavaliriLijepopona{anjedanas budisumnju -rezultatibritanskogistraìvanjapokazali suda ène

postaju vrlo oprezne ako je mu{karacprema njima pa`ljiv i ljubazan, pa ~ak 89posto njih ne bi prihvatilo pomo} pri,recimo, no{enju kesa iz kupovine.Psiholozi su zaklju~ili da su ène postalesumnji~ave jer su u dana{nje vrijemekavaliri vrlo rijetka pojava...

BORBA PROTIV PREDRASUDA Na uspje{ne poslovne ène u na{oj zemlji gleda se uglavnom s podozrenjem

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 16.1.2013 16:41

74

KULT MARKETSRBIJA

AnastasijaBu|i}

Srpska starleta slikala se zanaslovnu stranufilipinskogizdanja Playboya zajanuar i februar,u dru{tvu ze~ica iz drugih zemalja.

BRAZIL

CatarinaMigliorni

Zasigurnomnogi pamteBrazilku koja jeprodala svojunevinost naaukciji. Sretnidobitnik bio jeJapanac, kojije ponudio 750hiljada dolara.Sada jeodu{evilapoziraju}i

za Playboy.

SAD

Summer St.Clare Summer se skinula za ~asopis Nuts i nijerazo~arala. Seksepilni editorijal jeodu{evio vjerne ~itatelje, ali i oboàvateljebujne plavu{e.

Mnogi ljudi ne mogu da zamislescenario u kojem bi njihova ljep{a polovinamirno dopustila da provedu intimno ve~e snekom biv{om ljubavi, ali u Vijetnamu po -stoji festival posve}en ponovnim sus retima— i sve to bez ljubomore!

U selu Khau Vai, 500 kilometarasjeverno od Hanoija, svake godine dva danaodràva se neobi~an doga|aj — festival biv -{ih ljubavi!

Vijetnamci dolaze tamo da bi se sreli sbiv{im ljubavima.

Iako zvu~i ~udno, stotine biv{ihljubavnika koji pripadaju raznim pleme -nima, poput NNung Taya ili SSan Chija,ponovo se nalaze kako bi proveli dva dana

zajedno. Situacija mo`da zvu~i eksplozi v -no, ali u stvarnosti ovaj festival je vrlopopularan, jer je dio tradicije stare vjeko -vima.

Izvor neobi~nog obi~aja susreta sljubavima koje je ìvot odnio u drugomsmjeru ima i svoju legendu.

Pomalo tu`na pri~a djevojke iz HaGianga koja se zaljubila u momka iz CaoBanga podsje}a na Romea i Juliju - dvojemladih ~ija je ljubav zabranjena, jer njenopleme nije dopustilo da se uda za nekog konije bio dio njihove zajednice.

Izme|u njihovih plemena izbio je rat, pasu se njih dvoje `rtvovali za op{te dobro iprestali da se vi|aju... Ipak, dogovorili su seda }e se svake godine potajno nalaziti uKhau Vaiju i tu provesti dva prekrasnadana.

Tokom festivala umjetnici se obla~e urasko{nu {arenu odje}u i pripremaju pre d -stavu o zabranjenoj ljubavi. S vremenom sunovi nara{taji dodali moderne detaljefestivalu — dogovore SMS-ovima, digitalnefotografije koje poslije stavljaju na internet,{to je donijelo i turisti~ku dimenziju.

Ostatku svijeta cio festival mo`da zvu~isamo kao izgovor za varanje partnera, aliljudima koji se nalaze pruà priliku da seprisjete izgubljenog vremena.

Nema nikakvih ljubomornih ispada, sobzirom na to da je velika vjerovatno}a dase oba partnera nalaze s nekom biv{omljubavi. (N. Hasi})

Festival bivših ljubavi

CRVENI FENJER

Tradicija stara stoljećima


SLAVLJE U VIJETNAMUNeobi~na tradicija duga gotovo pet stotina godina

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 16.1.2013 21:47

Nakon postavke u pari{koj galeriji Citedes Arts, i zagreba~ka publika }e od 17.januara u Muzeju za umjetnost i obrt mo}ividjeti izlo`bu radova hrvatskih fotografaTo{e Dapca, Slavke i Milana Pavi}a,Nevene Tudor i \\ure Janekovi}a, uznekoliko suvremenih autora. Kustosiizlo`be su ~uveni francuski fotograf PPeterKnapp koji je, izme|u ostalog, radio zamagazin Elle, The Sunday Times i Vogue,te MMarija Tonkovi} iz Muzeja za umjetnosti obrt. Knapp, koji je izlagao u vode}imsvjetskim muzejima uz RRoberta Rausch -enberga i AAndyja Warhola, s hrvatskomfotografskom scenom prvi put se susreopreko jedne fotografije To{e Dabca koju jevidio na izlo`bi IIvana Picelja u galerijiDenise René 60-ih godina pro{log stolje}a.Bilo je to doba kada je i sam Knapp osje}aopotrebu za prekretnicom i za napu{tanjemmodne fotografije, koje se zasitio, teokretanjem prema umjetni~kim formama.Kasnije dolazi u Zagreb, upozn aje se slokalnom scenom, druì se s MMladenomTudorom... Ipak, trebalo je pro}i polastolje}a da bi Dap~ev rad Peter Knapp

stavio u {iri kontekst, a pri tome je imaopomo} Marije Tonkovi} koja se tako|er nizgodina bavi fotografijom, pa je takojavnosti otkrila opus \ure Janekovi}a.Kustosi su se ograni~ili na dvije teme:zlatno doba magazina i novina, reportaè ifotoùrnalizam, te suvremene fotografijeodabrane po naraciji koju nose, poputprizora dubrova~ke svakodnevnice kojebiljeì MMarko Ercegovi}. Knappa je me|usuvremenim hrvatskim autorima posebnozaintrigirao rad IIvana Faktora, KangarooCourt, u kojem umjetnik rekonstruira kadarsu|enja ubojici iz filma M Fritza Langa.Knappovom senzibilitetu bliski su isupru`nici Slavka i Milan Pavi}. MilanPavi} je svojevremeno radio u Agenciji zafotodokumentaciju, pa je obilazak tada{njeJugoslavije, biljeènje radnih akcija, izgr a -dnje pruga, brodogradnje, obnove auto cestai sli~no bio njegov posao. No, snimao je ipo svom umjetni~kom senzib ilitetu. Naputovanjima ga je redovno pratila suprugaSlavka i zajedno su zabilj eìli neke odnajupe~atljivijih prizora poslijeratne hrvat -ske fotografije.

Paralelno sa otvaranjem izlo`be hrvat-s k ih fotografa u Muzeju za umjetnost i obrt,u galeriji Futura otvara se i izlo`ba Cvije}ei sme}e Petera Knappa, u okviru koje }e bitipredstavljeno dvanaest Knappovih fotog r -afija. (Priredila: M. Radevi})

PREKO EX-YU GRANICA

Reportaže, fotožurnalizam, suvremeni radovi


KULT MARKETBEOGRAD

Festival igreBeogradskifestival igre (BFI)uo~i svogjubilarnog izdanjaobjavio jemonografiju oproteklih desetgodina, a tu je iizlo`ba fotografija

zvijezda svjetske plesne scene koje }e naFestivalu gostovati u aprilu. U okviru 10.BFI-a nastupit }e Be~ki dràvni balet,Balet dèz Montreal, {vedski Kulbergbalet, Danski plesni teatar, MaggioDanza,Pekin{ki plesni teatar...

ZAGREB

Kriti~ariPrvadodjelanagradanajboljimmladimkriti~arimaumjetnostiu regiji

najavljena je za subotu, 19. januar, uzagreba~koj Booksi. Rije~ je o zavr{niciregionalnog kulturnog projekta CriticizeThis! u kojem je sudjelovalo tridesetakmladih kriti~ara iz Hrvatske, BiH, Srbije iCrne Gore.

RIJEKA

Shut up and dance

AutorskiprojektRonaldaSavkovi}aShut upand dancepremijernoje izvedenuHrvatskomkulturnom

domu na Su{aku 15. januara. Dinami~an ienergi~an spoj elektronske muzike i plesapredstavlja pravo osvjeènje u rije~kombaletnom repertoaru, najavljuju iz HNKIvana pl. Zajca.

OD TO[E DAPCA DO BORISA CVJETANOVI]AIzlo`ba u MUO predstavlja neka odnajupe~atljivijih ostvarenja hrvatskefotografije

Bogata povijest hrvatskefotografije

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 16.1.2013 17:44


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U Gora`du je 15. januara otvorenadeveta knjièvno-kulturna manifestacijeDani Isaka Samokovlije - Sunce nadDrinom. “Rije~ je o tradicionalnojmanifestaciji kojom se ove godineobiljeàvaju 124. godi{njica od ro|enja i58. godi{njica od smrti velikog knjièvnika ihumaniste, Gora`danina IsakaSamokovlije”.

Bili smo u Mostaru krajem marta pro{legodine, kada je po~elo snimanje prvogdugometra`nog igranog filma BobeJel~i}a, Mostarca nastanjenog u Zagrebu,u kojem glavne uloge tuma~e Nada\urevska i Bogdan Dikli}. Tako da sponosom najavljujemo svjetsku premijerufilma Obrana i za{tita, u programu Forumpredstoje}eg Berlinalea.

New York Times objavljuje da je ona“tema razgovora me|u knji`ni~arima”. Aona je Nancy Pearl i progla{ena jenajboljom ameri~kom knjièvnicom uprethodnoj godini. Ova autorica i knjièvnakriti~arka gostuje u Sarajevu na dan kadabudete u mogu}nosti kupiti ovaj broj SB-a.

U produkciji Izdava~ke ku}e Planjax izTe{nja iz {tampe je iza{la knjiga poezijeMehmeda \edovi}a Ne{to se ~udnodoga|a”. Atif Kujundì} je jedan odrecenzenata na toj knjizi. Tvrdi da“\edovi} ima osje}anja i za zrak kojiudi{e i za goluba, za raspucalu zemljukojom u povorci hodi ne~iji kraj ilivrijedni mrav, za pakao ili raj svejedno.”Zanimljivo.

Izlo`ba pobjednica ~etvrtog konkursa uokviru projekta Prva samostalna u Zvonubi}e otvorena u kafe-galeriji Zvono, 23.januara u 21 sat. Izabrane su tripobjednice: histori~arka umjetnosti AidaHadìmusi} i studentice ~etvrte godineprodukt dizajna Jasenka Dànkovi} iLamija Radon~i} koje su se zajednoprijavile na konkurs.

Izlo`ba Muha u crnoj kutiji, autoraMuhameda Kafedì}a Muhe bi}eotvorena 24. januara u 19 sati u GalerijiBlackBOX u Sarajevu. Autor je ro|en 1977.u Zenici. Magistrirao je slikarstvo na ALU uSarajevu temom Jedan od 100 pogleda,koja sumira njegovo interesovanje zaUkiyo-e, te japansku umjetnost i kulturu ipop kulturu na globalnom nivou.

Iz press slu`be Galerije iKluba Aluminij u Mostaruobavje{tavaju nas: “Bogata retro -spektivna izlo`ba, tehni kom imotivom uvelike razno vrsnihumjetni~kih djela akademskogakipara FFlorijana Mi}kovi}a, upovodu obilje avanja pedeseteobljetnice njegova stvarateljskograda, bit }e 17. sije~nja, s po -~etkom u 19 sati, u izlo`benimprostorima Galerije i KlubaAluminij.”

“Rije~ je o prvoj retros p -ektivnoj izlo`bi kojom prosla -vljam ovaj osobni jubilej”, izja -vio je Florijan Mi}kovi}: ““Zado -voljstvo mi je {to }u se u svojemurodnom gradu poklo nicima moj -ega umjetni~kog djela predstavitiu Galeriji Aluminij.”

Akademik TTonko Maroevi}je napisao i ovo: “Florijan Mi} -kovi} je ostvario opus neospornetrajnosti suvremene tradicije ipredstavlja jednu od karikasuvremenoga hrvatskog kip -arstva.”

Proslavljam osobni jubilej

FLORIJAN MIĆKOVIĆ, akademski kipar

HUSNIJA KAMBEROVIĆ, direktor “Instituta za istoriju Sarajevo”

HUSNIJAKAMBEROVI]“Nakon silnihnatezanja sa raznim izdava~ima,odlu~io sam ipakknjigu povjeritiMuzejuHercegovine uMostaru”

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 16.1.2013 23:19


� Nije li nam dosta terorizma usopstvenoj avliji, ali i izvan nje, o kojemstalno slu{amo i koji stalno gledamo... Ili,upravo zbog toga Terorizam u Kamernomteatru 55?

Na{a predstava o ovom globalnomfenomenu savremenog svijeta govori nacrnohumorni na~in, dinami~no, na momente~ak i zabavno, uz osje}aj oporog i gorkogsmijeha, karakteristi~an za spisateljskitandem bra}e PPre{njakov. Njihovi su tekstovihit mnogih svjetskih pozornica, pa nesumnjam da }e tako biti i na sceni Kamernogteatra 55. Inteligentna pri~a povezana u {est~inova u kojoj se Terorizam razotkriva, secirai promi{lja kao na~in ìvota u kojem smo svieksplozivne naprave koje mogu eksplodiratina neo~ekivan i nesvakida{nji na~in.

� Akcenat je, koliko vidim u najavama, na, u posljednjevrijeme, naju~estalijem vidu terorizma, onom porodi~nom...

Za mnoge analiti~are Terorizam }e determinirati 21. vijek,ali ovdje nije rije~ o terorizmu kao ideolo{koj, politi~koj ioruànoj borbi protiv nekog sistema, ve} o svakodnevnom

terorizmu kojem smo izloèni prekoindustrije neoliberalnog kapitalizma,odsustva emocionalnog i tjelesnog uìtka, otu|enja i komunikacijskih barijera, okrutnosti prema nemo}nim idruga~ijim. Generalno, govorimo o strahukao najve}em neprijatelju utopije i nade zabolji svijet.

� Premijera je zakazana za 15.februar. Je li se {ta promijenilo ume|uvremenu?

Premijera je zakazana za 16. februar,okuplja veliki broj glumaca svih generacija,pa je svojevrsni kuriozitet da je to najve}aansambl podjela u proteklih nekoliko godinana sceni Kamernog teatra, sa ~ak {esnaest

aktera. Autorski tim je sastavljen od doma}ih i snaga iz regiona,od scenografa DDragutina Broza i dramaturginje @@eljkeUdovi~i}, preko koreografa iz Londona MMarka Boldina do vrlozanimljivog kompozitora sa kosovskom adresom stanovanjaTrimora Dhome. Kostim potpisuje LLejlaHodì}, dramaturg je tako|e i VVedran Fajkovi}, a video art }euraditi BBojan Musur.

DINO MUSTAFIĆ, reditelj

U ~etvrtak, 17. januara, u 19 sati u Centru zaKulturu Mostar kona~no }e biti promovisanaknjiga Dèmal Bijedi} - politi~ka biografija,autora HHusnije Kamberovi}a, direktora Institutaza istoriju Sarajevo. Ko je, kona~no, izdava~?“Nakon silnih natezanja sa raznim izdava~ima,odlu~io sam ipak knjigu povjeriti MuzejuHercegovine u Mostaru, jer mi se to ~inilonajprimjerenijim i najkorektnijim. Taj je Muzejsmje{ten u ku}i Dèmala Bijedi}a, ~uva velikidio dokumentacije o njemu, ima veliku zbirkufotografija, a pokazali su i najvi{e èlje iupornosti da objave knjigu”, govoriKamberovi}: ““Sarajevska promocija }e biti 18.januara u 11 sati u Bo{nja~kom institutu.Bijedi} je ro|eni Mostarac, a neostvarena muje èlja bila da postane sarajevskigradona~elnik. Ovdje je ukopan, ovdje sesvake godine okupljaju ljudi koji znajucijeniti povijest i nad njegovim grobom odajumu po{tovanje. Odluka da sarajevsku promociju odrìmo upravona datum njegove pogibije proizilazi iz èlje da u ovomizazovnom vremenu ukaèmo na pojedince koji su u povijesti

afirmirali bosanskohercegova~ki politi~ki iden -titet.”

Knjigu Husnije Kamberovi}a najavilismo u novembru 2011. godine: ““Od na{egrazgovora 2011. nije se mnogo pro -mijenilo, ali sam dobio neke nove izanimljive informacije koje sam imao uvidu definitivno predaju}i knjigu javnosti.Tako se oglasio Alex Kvassay, ~ovjek kojije u ime jedne ameri~ke korporacije prodaoovaj avion jugoslavenskoj Vladi, tvrde}i daje 1975. li~no Bijedi} do{ao na aerodrom dase uvjeri u kvalitet aviona koji je jugo -slavenska Vlada èljela kupiti. Posljednjihdana sam dobio jo{ nekih nagovje{taja onovoj dokumentaciji vezanoj za pogibiju, aliostaje da se to temeljito provjeri prije nego sedovede u pitanje sud koji ja u knjizi o tomeiznosim. Ali, moja knjiga se ne bavi samopogibijom nego Bijedi}evom politi~kombiografijom, a tu je ostalo malo neistraène

gra|e i sumnjam da }e se u dogledno vrijeme slika koju sam jadao mo}i mijenjati.”

Sve je isto, samo njega nema

Govorimo o strahu kao najve}em neprijatelju nade za bolji svijet

Foto: Milutin Stoj~evi}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 16.1.2013 23:20


1. Kada }e ponovo biti odràn “Kratkofil Plus”? Od 23. do 28. jula.

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili?Oti{la bih avionom na kafu.

19. Tange ili badi}?Neke bapske. Samo da su udobne.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?ûvajte se prevara.

16. S kim bistevoljeli otplesatitango?Sa instruktoromplesa.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Psa, pola ulice i jo{ ponekog iz druge ulice.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Neko drugi.

11. Koliko ima istine u izreci: “Nedade se usranom do potoka?”Pita}u baku, pa ti javim.

13. [ta uradite kad vam prekoputa pre|e crna “Me~ka”? Zavisi koja.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Uvijek dobro.

2. Da li je “Buka” opet u modi? Buka je uvijek u modi.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Kajmak.

10. Jeste li meteoropata?Klini~ki.

15. Opi{ite Milorada Dodika u tri rije~i?Velika staklena zgrada.18. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno? Stavim hipsterske nao~ale.

20. A begova ili {kembe ~orba? Begova uvijek.

17. Osoba koja vas ìvcira?Ona koja stalno pametuje.

12. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Za{to nema dobitne kombinacije -lijep i glup?

6. [ta obavezno nosite na plaù?Ne idem na plaù. Nikad.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Nismo mi te sre}e. Nema pro{log ìvota.

by DINO BAJRAMOVIC

MAJA ISOVIĆ:“Smak svijeta sam

dočekala kod mame”

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta? Kod mame.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 16.1.2013 16:40

KLIN ÔRBA

Statistike su mjesec januar odavno ozloglasile kao{picu zimske depresije. Od ove te{ke dijagnozedobrano su se spasili pravoslavni vjernici obiljem

blagdana i slava, kao i aktivni ljubitelji bijelih sportova.Ostalim smrtnicima preostalo je da subotom ujutro kupenovine te tako unesu jo{ malo crnila i tu|eg sme}a uvlastiti januarski mrak. Takve sam se rabote i ja latila upro{lu subotu i, unato~ vedrom sun~anom jutru, prva mikafa bija{e gorka i ljigava kao da je pijem u bolni~komzahodu.

Onda je, sre}om, stigla ponuda da me pred neiz bje -nom depresivnom epizodom privremeno evakuiraju naBjela{nicu. Zar je i ovo na{a dràva, bija{e moje prvopitanje kad su me iskipali na Babinom Dolu. Patnja jenaj~e{}e vlastiti izbor, prisjetim se uskoro. Druga mekafa, sada ve} prava, podsjeti na mudrosti moje rahmetliNene. Ne jede se od svake tice meso i Pomakni malo, dvasu njena savjeta kojih se godinama drìm, uz vlastitiimperativ: Ne daj da te proguta tu|i mrak!

Zagledam se u dubinu bjeline i vidim: dan se razigrao,dràva se proljep{ala, ljudi se pro~istili. âk su i psilutalice ovdje umiljati i spokojni, ne hodaju okolopodvijenog repa i iskeène labrnje, u trajnom odbr a -mbenom stavu.

Nakon {to su mi se misli razbistrile, kao od {ale samse prepustila uìvanju u snje`nom teferi~u. Naime,ba{ ovog, dvanaestog januarskog dana, na Babinom

Dolu uprili~ena je prodajna promocija proizvoda podnazivom Proizvodi na{ih planina. S namjerom dauspostave vezu izme|u turisti~kih potencijala kojimobiluju na{e planine i zdravih i ukusnih poljoprivrednihproizvoda ovog podneblja, ovu zanimljivo osmi{ljenupromociju organizirali su USAID/Sida FARMA usuradnji sa KJP ZOI’84 Olimpijski Centar Sarajevo iHotelom Mar{al.

U zemlji (krvi i meda) oskudnoj putokazima iinformacijama, ovaj mini sajam na Bjela{nici dojmio mese kao slika koja pripada sasvim nekoj drugoj dràvi,Austriji recimo. Svud su table sa obiljem informacija oorganizatorima i izlaga~ima ~iji su proizvodi pod okriljemameri~ko-{vedskog projekta FARMA pro{li sve potrebnekontrole i standardizaciju.

Ko }e znati za{to, prvi proizvod koji mi zapinje za okoje {ampon za pse na {tandu Narodne apoteke Tahirovi}, ulijepo dizajniranim pakovanjima sloènim uz lepezu

~ajeva i ~ajnih mje{avina, i jedan samotni dobro}udnicuko koji ne mari za te stvari. Ku}icu za ovaj danprona{ao je ispod mirisne tezge sa sirevima. Podzajedni~kim brendom VRIJEDNE RUKE, udruèniproizvo|a~i sira iz svih krajeva BiH nude na probu iprodaju po promotivnim cijenama sireve kojih se ne bipostidjeli ni na probirljivom svjetskom trì{tu:vla{i~ki/travni~ki, livanjski, nevesinjski sir ih mijeha,kozja feta, banjalu~ki trapist, i nebrojene varijacijeov~ijih, kravljih, dimljenih, za~injenih, posnih, masnih...Tu je i te{anjska Zlatna Kap koja nudi zlatni, dimljeni,feta i razne pikanterije sa za~inima, kao npr. sir skoprivom. Da sam probala od svakog po kockicu, kao {toje to u vi{e navrata u~inio Cuko koji se genima sretnijihpredaka sje}a da se odvajkada hranio ~ime i ~ovjek ovihplanina, bilo bi mi dovoljno kalorija za cijeli dan.

Utom slu~aju ne bih mogla na {tandu Dru{tvap~elara kantona Sarajevo probati cetificiraniorganski med koji nudi Admir Halilovi}, niti

ljekovite sokove i ~ajeve u ponudi sarajevske firmeFaveda, koji su posebno ponosni na svoj asortimanprirodne kozmetike jer je doprla i na trì{te Turske iKosova. A kad smo ve} kod kozmetike i ljekovitihpripravaka, Cuko i ja tu imamo razli~ite afinitete. Podfirmom Eden Aroma, Kladanj, opazim da fini prirodnisapuni sa eteri~nim uljima ~etinara idu k’o halva (5KM), kao i ~arobni melem na istoj bazi (7 KM), pa seprisjetim kladanjske mu{ke vode, koja bezbeli nijema{ila ni njihove ~etinare. Napunim kesu ~arobnimmelemima i sapunima, i mislim: sad je dosta, al’ ho}e{vraga! Pajdo me povu~e za rukav, veli: Ovo ti jebestseller! Pokazuje mi suprozitorije za hemoroide,vagitorije, labelo, ~aj i prirodnu kozmetiku. Sve to nabazi nevena proizvodi Neven, Rudo.

Zamiri{u mi potom s tezge Eco Line, Mostar, sirupi oddivljeg nara, zove i kadulje, probam njihov dèm odsmokve, a onda se do daske odam slatkim ~arolijamafenomenalnih prirodno cije|enih sokova bez dodatkavode i {e}era koje nudi Ku}a prirode, Ilidà. Ostavi malomjesta i za nas, dovikuje mi Slatka Varo{ Gra~anica, tj.mame me njihove medene gurabije, peciva s heljdom,kola~i}i s dèmom i bogomdani kola~ od nane. Vidim,Cuko me znatièljno promatra iz svoje ku}ice od sira tekupim i njemu jedan slatki{ s uljem od mente. Zauspomenu i dugo sje}anje. �

Onda je, srećom, stigla ponuda da me pred neiz bje žnom depresivnom epizodom privremeno evakuiraju na Bjelašnicu. Zar je iovo naša država, bijaše moje prvo pitanje kad su me iskipali naBabinom Dolu. Patnja je najčešće vlastiti izbor, prisjetim se uskoro

NE JEDE SE OD SVAKE TICE MESOPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 16.1.2013 14:51


Pa u Hanoi po farmerkePa u Hanoi po farmerke“Supermarket! Supermarket! Supermarket!”, radosno

uzvikuje Mai Chi, ~etverogodi{nja k}erka Tuyena i Lien, odranog jutra i ska~e po krevetu svojih roditelja. Nedjelja je i ova }emala obitelj dan provesti kao i uvijek krajem tjedna - odlaskom uHanoi, u posjetu i kupovinu u jednom velikom supermarketu.“Nedjelja je jedini dan kada imamo vremena i kada cijelaobitelj moè zajedno nekud oti}i. Tokom tjedna radim oko 50sati a tome treba dodati i tri sata dnevno koja potro{im naputovanje do posla i natrag. U supermarketu se djeca moguigrati a mi roditelji vrijeme koristimo za kupovinu”, kaèTuyen.

Prvi supermarketi koji su u Vijetnamu bili otvoreni bili su tolikoskupi i ekskluzivni da su kupovinu u njima si mogli priu{titi samooni najbogatiji. Danas je to druga~ije. Otkako je vlada 1986.godine zapo~ela s politi~kim i ekonomskim reformama podnazivom Doi Moi (Obnova), situacija se po~ela mijenjati i ujednostvarati srednja klasa. Slobode koje su se odjednom pojaviledovele su do porasta standarda uop}e.

Tuyen i Lien pripadaju takore}i prvoj generaciji srednje klase uVijetnamu. Ro|eni su koncem ’70-ih godina a njihov ìvot seuvelike razlikuje od ìvota njihovih roditelja. Kada, primjerice, kupeneku novi kuhinjski ure|aj ili igra~ku za dijete, njihovi roditelji samoodmahuju glavom i pitaju je li to doista potrebno te ne bi li ipak bilobolje novac {tedjeti za neke “crne dane”. Iako se to njima ~ininepotrebnim, najnoviji razvoj situacije u Vijetnamu pokazuje kakopripadnici starije generacije ipak i nisu toliko u krivu.

Naime, od izbijanja globalne finansijske i ekonomske krize,situacija u Vijetnamu se uvelike pogor{ala. “Kriza je doistaozbiljna. Inflacija raste, u oktobru je ona iznosila oko 7 posto,

{to zna~i da se pla}e smanjuju. Slomljeno je i trì{tenekretnina. Mnoge obitelji danas ispla}uju kredite za svojeku}e koje uvelike nadma{uju iznos njihove prave vrijednosti.Poskupjelo je i {kolovanje, a i zdravstvene usluge. Trebalo biprovesti reforme {kolstva i zdravstva. Akademske titule se~esto jednostavno kupuju ili dodijeljuju pripadnicima Partije.Za svako cijepivo ili flaster, Vijetnamci moraju posegnutiduboko u dèp”, pri~a stru~njak Adam Fforde sa Sveu~ili{taVictoria u Melbournu.

Ova kriza u prvom redu poga|a pripadnike srednje klase,odnosno, tzv. gra|anstvo. Njima prijeti nestanak i raspad jo{ prijenego {to su se uop}e mogli etablirati. “Srednja klasa je ve} sadadoìvjela velika ograni~enja; kako u pogledu ekonomije takoi politike. No, do sada nije do{lo do prosvjeda”, kaè njema~kistru~njak Will iz Zaklade za znanost i politiku. On razlog tome vidiu manjku samopouzdanja u vlastitu snagu i sposobnosti. “Onistrahuju da bi u slu~aju neke promjene izgubili i to ne{tomalo {to imaju”, kaè on. Tuyen pak navodi kako se ne isplatiboriti se protiv vlade ali niti za nju. “Moèmo se osloniti samo navlastite sposobnosti”, kaè Tuyen.

Uslijed krize i pada standarda vijetnamska vlada poo{trila je ikazne za politi~ke protivnike. Nedavno je bloger Dieu Cay zbognekoliko kriti~kih tekstova na internetu osu|en na 12 godinazatvora. No, usprkos tomu, ìvot u Vijetnamu je, kako navodiTuyen, danas ipak neusporedivo bolji nego jo{ prije 20, 30 ili vi{egodina. “Danas nam je teè nego prije izbijanja krize. Vijetnammo`da ima ve}e probleme od zapadnih zemalja, no uusporedbi s ranije, danas nam je jo{ sasvim dobro”,zaklju~uje Tuyen. �

P U T O K O S V I J E T APriredio: Nedim Hasi}

CRNA:CRNA.qxd 15.1.2013 18:14

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 15.1.2013 13:10 Page 78

slobodna bosna [broj 845, 17.1.2013]

Documents