narodne novine srijeda, 13. travnja 2016

Click here to load reader

Post on 30-Nov-2021

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

NN - 2016 - 032 - 13.04.2016.inddSTRANICA 2 – BROJ 32 SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
881 Rješenje o imenovanju predsjednika i lanova Sanacij- skog vijea Studentskog centra Sveuilišta u Zagrebu 133
882 Odluka o zatvaranju za promet postojeeg eljezni- ko-cestovnog prijelaza ................................................... 133
883 Odluka o zatvaranju za promet postojeeg eljezni- ko-cestovnog prijelaza ................................................... 133
884 Odluka o zatvaranju za promet postojeeg eljezni- ko-cestovnog prijelaza ................................................... 133
885 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3794/2015 od 15. oujka 2016. .......................... 134
886 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2806/2012 od 1. oujka 2016. ............................ 137
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 853
Na temelju lanka 1. stavka 2. i lanka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11 i 119/14), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 30. oujka 2016. godine donijela
ODLUKU O DONOŠENJU STRATEGIJE PAMETNE
SPECIJALIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2020. GODINE I
AKCIJSKOG PLANA ZA PROVEDBU STRATEGIJE PAMETNE SPECIJALIZACIJE REPUBLIKE
HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2017. GODINE
I.
Donose se Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine i Akcijski plan za provedbu Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2017. godine.
Strategija i Akcijski plan sastavni su dio ove Odluke.
II.
Zaduuju se javnopravna tijela odreena nositeljima i sunosite- ljima pojedinih aktivnosti iz Akcijskog plana iz toke I. ove Odluke da u predvienim rokovima provedu aktivnosti iz svoje nadlenosti.
III.
Zaduuje se Ministarstvo gospodarstva da o donošenju ove Od- luke obavijesti tijela iz toke II. ove Odluke.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit e se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/16-04/54 Urbroj: 50301-05/05-16-2 Zagreb, 30. oujka 2016.
Predsjednik Tihomir Oreškovi, v. r.
STRATEGIJA PAMETNE SPECIJALIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2020. GODINE I AKCIJSKI PLAN
ZA PROVEDBU STRATEGIJE PAMETNE SPECIJALIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE ZA
RAZDOBLJE OD 2016. DO 2017. GODINE
KRATICE
(eng. Business enterprise R&D expenditure) CEFTA Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (eng. Cen-
tral European Free Trade Agreement) CEKOM Centar kompetencija CTA Savjetnik za robnu razmjenu (eng. Commodity Trade
Advisor) DZS Dravni zavod za statistiku EBITDA Dobit prije kamata, poreza i amortizacije EDP Proces poduzetnikog otkrivanja (eng. Entrepreneuri-
al Discovery Process) EFRR Europski fond za regionalni razvoj EK Europska komisija ESF Europski socijalni fond ESIF Europski strukturni i investicijski fondovi ESFRI Europski strateški forum za istraivake infrastruk-
ture (eng. European Strategy Forum on Research In- frastructures)
EU Europska unija EUROSTAT Statistiki ured Europske unije FDI Strana izravna ulaganja (eng. Foreign Direct Inves-
tments) FINA Financijska agencija GERD Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj (eng. Gro-
ss domestic R&D expenditure) GLV Globalni lanac vrijednosti (eng. Global Value Chain) HAMAG- BICRO
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije
HEI Visoko uilište (eng. Higher Education Institution) HERD Istraivanje i razvoj u visokom obrazovanju (eng. Hi-
gher Education Research and Development) HGK Hrvatska gospodarska komora HNB Hrvatska narodna banka HKK Hrvatski klaster konkurentnosti HRST Ljudski resursi u znanosti i tehnologiji (eng. Human
Resources in Science and Technology) IB Industrijska biotehnologija (eng. Industrial Biotech-
nology) ICT Informacijske i komunikacijske tehnologije (eng. In-
formation and Communications technologies) IPR Prava intelektualnog vlasništva (eng. Intellectual Pro-
perty Rights) I&R Istraivanje i razvoj IRI Istraivanje, razvoj i inovacije
STRANICA
mtomicic
Rectangle
SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016. BROJ 32 – STRANICA 3 NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
promatranoj kalendarskoj godini. Sastoje se od tekuih i kapitalnih troškova ulaganja, a iskazuju se u bruto iznosima. GERD se koristi kao pokazatelj znanstvenih i tehnoloških aktivnosti jer predstavlja saetak aktivnosti istraivanja i razvoja i fi nanciranja.
CENTRI KOMPETENCIJE: Pojedinani (umreeni) subjekti koji- ma upravlja industrija, a ija je svrha pruanje podrške u jaanju kapaciteta poslovnog sektora (uglavnom malih i srednjih poduzet- nika kojima nedostaju interni kapaciteti za istraivanje i razvoj) za provedbu projekata istraivanja i razvoja (naroito onih koji se bave razvojem i primijenjenim istraivanjem i komercijalizacijom rezultata) u skladu s tematskim podrujima utvrenima u Strategiji pametne specijalizacije. Njihov je glavni cilj poveati konkurentnost poslovnog sektora kroz ulaganja u istraivanje i razvoj i poveati izdatke za istraivanje i razvoj poslovnog sektora.
DIVERZIFIKACIJA: Upotpunjavanje ili proširivanje proizvodnog ili prodajnog asortimana ukljuivanjem novih proizvoda i usluga koji se razlikuju od dosadašnjih. Ti novi proizvodi i usluge nude se na drugim segmentima trišta, proizvedeni su na drukijem proizvod- nom procesu, primjena i nain upotrebe novih proizvoda i usluga su drukiji od postojeih.
DRUŠTVENO KORISNE INOVACIJE: Ukljuuju nova i inovativna rješenja raznih društvenih problema; sastoje se od novih strategija, koncepata, poslovnih modela, instrumenata, metodologija ili poli- tika radi stvaranja novih rješenja za zadovoljavanje društvenih po- treba. Društvene inovacije su inovacije koje su društvene i u svojim ciljevima i sredstvima – novim idejama (proizvodi, usluge i modeli) koje istovremeno zadovoljavaju društvene potrebe (djelotvornije od alternative) i stvaraju nove društvene odnose ili suradnje. Društvene inovacije nadilaze granice izmeu javnog sektora, privatnog sektora, treeg sektora i kuanstva.
EKOLOŠKE INOVACIJE: Bilo koji oblik inovacije u cilju postizanja znaajnog napretka u podrujima odrivog razvoja, kroz smanje- nje utjecaja na okoliš, poveanje otpornosti na pritisak u okolišu ili uinkovitiju uporabu prirodnih resursa. Inovacija ima kljunu ulogu u pomicanju proizvodne industrije prema odrivoj proizvod- nji, a razvoj inicijativa odrive proizvodnje postie se kroz ekološke inovacije. Razne aktivnosti ekološke inovacije mogu se analizirati kroz tri dimenzije: ciljevi (ciljno podruje ekološke inovacije: proi- zvodi, procesi, metode stavljanja na trište, organizacije i ustanove), mehanizmi (naini na koji se promjene unose u ciljeve: izmjena, redizajn, alternative i stvaranje) i uinci (djelovanje ekološke ino- vacije na okoliš).
EKSPERIMENTALNI RAZVOJ: Stjecanje, kombiniranje, oblikova- nje i uporaba postojeih znanstvenih, tehnoloških, poslovnih i osta- lih mjerodavnih znanja i vještina u cilju razvoja novih ili poboljša- nih proizvoda, procesa ili usluga. To moe ukljuivati i, primjerice, aktivnosti u cilju konceptualnog defi niranja, planiranja i dokumen- tiranja novih proizvoda, procesa ili usluga. Eksperimentalni razvoj moe obuhvaati izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekte, ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvo- da, procesa ili usluga u okruenju koje odraava operativne uvjete iz stvarnog ivota ako je osnovni cilj ostvarenje daljnjih tehnikih poboljšanja proizvoda, procesa ili usluga koji nisu u bitnome utvr- eni. To moe ukljuivati i razvoj trišno upotrebljivog prototipa ili pilot-projekta koji je nuno konani trišni proizvod, a preskupo ga je proizvesti samo da bi se upotrebljavao u svrhu demonstracijskih aktivnosti i provjere. Eksperimentalni razvoj ne ukljuuje rutinske ili periodine izmjene postojeih proizvoda, proizvodnih linija, pro- izvodnih procesa, usluga i drugih aktivnosti u tijeku, ak i ako te izmjene znae poboljšanja.
IUS Pregled inovacijskih rezultata Unije (eng. Innovation Union Scoreboard)
KET Kljuna razvojna tehnologija (eng. Key Enabling Te- chnology)
KF Kohezijski fond MINGO Ministarstvo gospodarstva MINPO Ministarstvo poduzetništva i obrta M&E Praenje i vrednovanje (eng. Monitoring and Evalu-
ation) MFIN Ministarstvo fi nancija MINPOLJ Ministarstvo poljoprivrede MIS Sustav za praenje i informiranje (eng. Monitoring
and information System) MNE Mikro i nanoelektronika MRMS Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europ-
ske unije MSP Malo i srednje poduzetništvo MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta NACE Statistika klasifi kacija gospodarskih djelatnosti Eu-
ropskih zajednica (fr. Nomenclature statistique des Activités économiques dans la Communauté Europée- nne)
NATO Organizacija sjevernoatlantskog sporazuma (eng. North Atlantic Treaty Organization)
NIS Nacionalni inovacijski sustav NKD Nacionalna klasifi kacija djelatnosti NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (eng.
Nomenclature of Units for Territorial Statistics) OECD Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (eng.
Organisation for Economic Co-operation and Develo- pment)
OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
OPPR Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020.
OPULJP Operativni program Uinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.
OTC Lijekovi bez recepta (eng. over-the-counter) PHOTO Fotonika PTPP Podtematsko prioritetno podruje PRI Javni znanstveni instituti (eng. Public Research Insti-
tutes) PRR Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. RCA Izraena komparativna prednost (eng. Revealed com-
parative advantage) RH Republika Hrvatska RIS Pregled regionalnih inovacijskih rezultata (eng. Regi-
onal Innovation Scoreboard) S3 Strategija pametne specijalizacije (eng. Smart Speci-
alization Strategy) TPP Tematsko prioritetno podruje ZCI Znanstveni centar izvrsnosti
POJMOVNIK
BRUTO DOMAI IZDACI ZA ISTRAIVANJE I RAZVOJ (eng. Gross Domestic Expenditure on research and development, GERD): Ukupni domai izdaci za istraivanje i razvoj na podruju drave u
STRANICA 4 – BROJ 32 SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
i znanstveno-istraivakog sektora, a sastoji se od tematskih inova- cijskih platformi. INOVACIJSKI LANAC VRIJEDNOSTI: Pojam kojim se opisuje put od istraivanja i tehnološkog razvoja do komercijalizacije inovacije i primjene nove tehnologije radi jaanja konkurentnosti i poveanja proizvodnje. Meu dionicima inovacijskog lanca nalaze se znanstve- no-istraivake ustanove, ustanove koje omoguuju komercijalizaci- ju inovacije i primjenu novih tehnologija, kao i mali, srednji i veliki poduzetnici. Valja naglasiti da pojam »inovacijski lanac vrijednosti« ne predstavlja linearni proces od ideje do trišta, ve meusobno nadopunjavanje dionika, partnerstva i suradnje s ciljem stvaranja novog znanja koje ne dolazi nuno samo iz znanosti ve ga moe pokrenuti druga tvrtka, dobavlja ili kupac. INOVACIJSKI VAUER: Omoguavaju malim i srednjim podu- zetnicima dobivanje strune podrške od znanstveno-istraivakih ustanova. Od savjetodavnih se usluga razlikuju po tome što su više usmjereni na pomo u razvoju novih proizvoda, usluga i procesa, nego na rješavanje postojeih poslovnih problema. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO: Skup uglavnom iskljuivih pra- va kojima se štite rezultati inovativne i kreativne djelatnosti, kao što su tehnološki izumi, industrijski dizajn ili djela iz podruja knji- evnosti, umjetnosti, znanosti i drugih srodnih podruja, te oznake u trgovakom prometu kojima se štite izvor, ugled ili zemljopisno podrijetlo proizvoda i usluga, kao što su igovi i zemljopisne oznake podrijetla. Zaštita intelektualnog vlasništva usmjerena je na osigura- nje pravinog povrata ulaganja u istraivanje i razvoj novih znanja i tehnologija, odnosno u promociju, kvalitetu i reputaciju proizvoda i usluga na trištu. Patenti su naješi oblik intelektualnog vlasništva koji se koristi za uspostavljanje iskljuivih prava na korištenje izuma kao rezultata istraivanja i razvoja novih znanja i tehnologija. ISTRAIVAKA INFRASTRUKTURA: Objekti, resursi i s tim po- vezane usluge koje znanstvenici upotrebljavaju za provedbu istrai- vanja u svojem polju te obuhvaa znanstvenu opremu ili komplete instrumenata, resurse koji se temelje na znanju kao što su zbirke, arhivi ili strukturirani znanstveni podatci, pomone infrastrukture koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, kao što su infrastruktura GRID, raunalna, programerska i komu- nikacijska infrastruktura, te sva druga sredstva jedinstvene prirode koja su bitna za istraivanje. Takve infrastrukture mogu biti »na jednome mjestu« ili »raspodijeljene« (organizirana mrea resursa).1
ISTRAIVANJE I RAZVOJ: Sustavan kreativan rad u cilju poveanja znanja o prirodi, ovjeku, kulturi i društvu, i praktine primjene tog znanja. Podijeljen je na temeljno istraivanje, primijenjeno istraiva- nje i eksperimentalni razvoj, pri emu ovo potonje moe ukljuivati realizaciju tehnoloških demonstratora, tj. ureaja koji demonstriraju djelovanje novog koncepta ili nove tehnologije u odgovarajuem ili reprezentativnom okruenju. Istraivanje i razvoj ne ukljuuju proi- zvodnju i kvalifi kaciju predproizvodnih prototipova, alata i industrij- skog inenjeringa, industrijskog dizajna ili proizvodnje. ISTRAIVAKO-RAZVOJNI PROJEKT: Aktivnosti koje se prote- u na jednu ili više prethodno defi niranih kategorija istraivanja i razvoja, a namijenjene su ostvarenju nedjeljive zadae gospodarske, znanstvene ili tehnike prirode s jasno unaprijed defi niranim cilje- vima. Istraivako-razvojni projekt se moe sastojati od nekoliko radnih paketa, aktivnosti ili usluga te ukljuuje jasne ciljeve i aktiv- nosti koji e se provoditi u cilju postizanja tih ciljeva (ukljuujui oekivane troškove) i konkretne indikatore za utvrivanje ishoda tih aktivnosti i njihovo usporeivanje s odgovarajuim ciljevima. Kada se jedan ili više istraivako-razvojnih projekata ne mogu jasno raz-
1 Vidjeti lanak 2. toku a) Uredbe Vijea (EC) br. 723/2009 od 25. lipnja 2009. o pravnom okviru za Konzorcij europskih istraivakih infrastruktura (ERIC), SL L 206, 8.8.2009., str. 1.
EUROPSKE TEHNOLOŠKE PLATFORME: Osnovane su tijekom proteklih pet godina kao instrument za jaanje konkurentnosti europske industrije. Njihova je svrha razvijanje zajednike vizije i strategije za istraivanje, razvoj tehnologije i inovacije za sve dionike odgovorne za tehnološku inovaciju unutar odreenog sektora. INDUSTRIJSKO ISTRAIVANJE: Planirano istraivanje ili kriti- ki pregled u cilju stjecanja novih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga odnosno za postizanje znatnog pobolj- šanja postojeih proizvoda, procesa ili usluga. To obuhvaa stvaranje sastavnih dijelova sloenih sustava i moe ukljuivati izradu proto- tipova u laboratorijskom okruenju ili u okruenju sa simuliranim sueljima postojeih sustava te pilot-linije ako je to neophodno za industrijsko istraivanje, prvenstveno za provjeru generike tehno- logije. INKUBACIJA: Pomo odobrena poduzetniku u fazama od osniva- nja poduzea do njegovog širenja. Obino se radi o srednjoronom procesu koji se odvija u prve tri godine djelatnosti novo-osnovanog poduzea, i u tom je razdoblju mogue ocijeniti uspjeh poslovnog pothvata kao i izglede za razvoj u potpuno zrelo poduzee. Openi- to, tekue aktivnosti ukljuuju pristup resursima, uslugama izravnog savjetovanja i mentorstva, kao i usluge iznajmljivanja poslovnog pro- stora po povoljnim uvjetima, kao i posebnu edukaciju. INKUBATOR INOVACIJA: Centar za razvoj poslovanja za nove poduzetnike kao i za male i srednje poduzetnike koji namjeravaju razvijati inovativne ideje. Inkubatori koji se temelje na inovacijama podravaju poslovne projekte koji mogu biti tehnološki ili ne-teh- nološki orijentirani. INOVACIJA: Pojam se koristi za opisivanje raznih fenomena, od znanstvenih otkria do jednostavno »razmišljanja izvan okvira« koji se postiu primjenom kreativnih rješenja. Inovacija znai uvo- enje novog ili znaajno poboljšanog proizvoda, usluge, procesa, marketinške ili organizacijske metode unutar postojeeg poslovnog procesa, radne organizacije ili druge vrste ugovornog odnosa. Or- ganizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u Priruniku iz Osla (tree izdanje) utvruje etiri vrste inovacija u poduzeima: inovativni proizvod, inovativni proces (tehnološka inovacija), i mar- ketinška ili organizacijska inovacija (ne-tehnološka inovacija). Valja napomenuti da inovacije mogu ukljuivati razliite razine noviteta. Mogu predstavljati nešto što nije novo u svijetu, ali je novo na tri- štu, u sektoru ili samo u poduzeu/ustanovi. INOVACIJA USLUGE: Ukljuuje nove ili znaajno poboljšane kon- cepte i ponude usluga, bez obzira na to uvode li ih tvrtke koje se bave uslugama ili one koje se bave proizvodnjom, kao i inovaciju u procesu usluge, infrastrukturi usluge, obradi kupaca, poslovnim modelima, komercijalizaciji (prodaja, marketing, isporuka), produk- tivnosti usluge i hibridnim oblicima inovacije koji istovremeno, na razliite naine, slue nekoliko skupina kupaca. INOVACIJSKA INFRASTRUKTURA: Ukljuuje javne i privatne ustanove s ciljem podravanja komercijalizacije inovacija i primje- ne tehnologije u gospodarstvu, a odnosi se na centre kompetencije, »ive laboratorije« (eng. living labs), centre za razvoj novih proizvo- da, centre za ispitivanje kvalitete, centre za dizajn, i ostale ustanove kojima je cilj razvijanje novih proizvoda, usluga, tehnologija, pobolj- šanje poslovnih procesa i modela upravljanja. INOVACIJSKA MREA ZA INDUSTRIJU: Dio Inovacijskog su- stava Republike Hrvatske koji ima za cilj podrati industriju u komercijalizaciji znanstvenog istraivanja i primjeni novih tehno- logija kroz mapiranje i stavljanje u funkciju znanstveno-istraivake infrastrukture i postojeih istraivako-razvojnih kapaciteta u jav- nom i privatnom sektoru, radi jaanja konkurentnosti prioritetnih industrijskih sektora u Republici Hrvatskoj. Uspostava Inovacijske mree za industriju rezultat je suradnje izmeu javnog, poslovnog
SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016. BROJ 32 – STRANICA 5 NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
na organizacijskim metodama koje su ve u uporabi u poduzeu, promjene u strategiji upravljanja, spajanja i preuzimanja, presta- nak korištenja procesa, jednostavnu zamjenu ili proširenje kapitala, promjene proizašle jednostavno iz promjena u cijenama imbenika, prilagodbu, lokalizaciju, redovne, sezonske ili ciklike promjene i trgovanje novim ili znaajno poboljšanim proizvodima. ORGANIZACIJA ZA ISTRAIVANJE I ŠIRENJE ZNANJA2: Su- bjekt (poput sveuilišta ili istraivakih instituta, agencija za prijenos tehnologije, posrednika u inovacijama, fi zikih osoba usmjerenih na istraivanje ili virtualnih subjekata koji surauju), neovisno o nje- govom pravnom statusu (organiziran prema javnom ili privatnom zakonu) ili nainu fi nanciranja, iji je primarni cilj neovisno prove- sti temeljna istraivanja, industrijska istraivanja ili eksperimentalni razvoj ili intenzivno širiti rezultate takvih aktivnosti putem eduka- cije, publikacije ili prijenosa znanja. Ako se takav subjekt bavi i gospodarskim djelatnostima, fi nanciranje, troškovi i prihodi od tih gospodarskih djelatnosti moraju se zasebno obraunavati. Poduzea koja mogu izvršiti presudan utjecaj na takvog subjekta, na primjer, u kvaliteti dioniara ili lanova, ne smiju imati povlašteni pristup rezultatima koje generiraju. OTVORENE INOVACIJE: Postizanje vee inovativnosti kombi- niranjem internih ideja koje se njeguju unutar okvira aktivnosti odreenih subjekata i vanjskih ideja vezanih uz razvoj slinih pro- izvoda ili usluga. Takoer je nuno kombinirati interne i vanjske lance vrijednosti kao i istraivanje trišnih trendova usmjerenih ka razvoju novih tehnologija. U uem smislu, subjekte se potie da o inovacijama ne razmišljaju u okviru postojeih poslovnih modela, ve da nastoje poveati uinkovitost i djelotvornost kroz niz drugih inovativnih procesa i ideja. PAMETNA SPECIJALIZACIJA: Defi niranje teritorijalnog kapitala i potencijala svake zemlje i regije, naglašavanje konkurentnih pred- nosti kao i umreavanje dionika i resursa oko vizije budunosti te- meljene na izvrsnosti. Ukljuuje i jaanje nacionalnih i regionalnih inovacijskih sustava, utvrivanje i razvoj tematskih inovacijskih platformi i unapreenje razmjene znanja, kao i širenje prednosti inovacije kroz cijelo gospodarstvo. Pametna specijalizacija novi je koncept inovacijske politike strukturiran u cilju promidbe uinko- vite i djelotvorne uporabe javnih ulaganja u istraivanje i razvoj. Njezin cilj je potaknuti inovacije radi postizanja gospodarskog rasta i prosperiteta omoguavajui dravama/regijama da se fokusiraju na svoje prednosti. PAMETNE MREE: Elektrine mree koje mogu uinkovito inte- grirati ponašanje i aktivnosti svih korisnika prikljuenih na njih – generatora, potrošaa i onih koji vrše oboje – kako bi se osigurao ekonomski uinkovit, odriv energetski sustav niskih gubitaka i vi- soke kvalitete te sigurnost opskrbe i zaštita. PODUZETNIKO OTKRIVANJE: Otkrivanje i istraivanje novog prostora mogunosti iz kojeg je vjerojatno da e proizai mnoge inovacije i razviti se nove aktivnosti. POKAZATELJI KONTEKSTA: Pokazatelji koji osiguravaju jedno- stavne i pouzdane informacije koje opisuju varijablu ovisnu o kon- tekstu. Daju informacije o situaciji i njezinom razvoju u dravi/regiji, ili podruju bitnom za politiku pomoi. POKAZATELJI REZULTATA/ISHODA: Pokazatelji koji obuhvaaju posebne dimenzije dobrobiti i napretka na koje se namjerava utjecati (pozitivno ili negativno) aktivnostima politike.
POSLOVNO-INOVACIJSKI CENTRI EUROPSKE ZAJEDNICE (eng. European Community Business Innovation Centres, EC-BIC): Organizacije koje podravaju inovativne poduzetnike. Karakterizira
2 Defi nicija prema Okviru Zajednice za dravne potpore za istraivanje i ra- zvoj i inovacije (2014/C 198/01).
dvojiti, a posebno kada nemaju neovisne mogunosti za tehnološki uspjeh, smatraju se jednim projektom. IZLAZNI POKAZATELJI: Predstavljaju »fi ziki« produkt trošenja sredstava kroz intervencije u obliku politika. KLASTER: Pravni subjekt, geografska koncentracija meusobno povezanih poduzea, specijaliziranih dobavljaa, pruatelja usluga, tvrtki u povezanim industrijama i povezanih ustanova u podrujima u kojima subjekti meusobno konkuriraju, ali i surauju. KLASTER KONKURENTNOSTI: Neprofi tna organizacija koja dje- luje unutar sektora od strateške vanosti za razvoj Republike Hr- vatske, a koja povezuje privatne, znanstveno-istraivake i javne ustanove (trostruka spirala). Klasteri konkurentnosti koriste se kao instrument za jaanje sektorske konkurentnosti, uinkovitu upora- bu fondova i programa EU-a, internacionalizaciju i meu-sektorsko umreavanje, lobiranje, promidbu sektora i brendiranje te za ciljano privlaenje ulaganja i stvaranje nove vrijednosti dodane na razini sektora. KLJUNE RAZVOJNE TEHNOLOGIJE (eng. Key Enabling Techno- logies, KET): Omoguuju prijelaz s tradicionalnog gospodarstva na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika koje se temelji na znanju. Kljune razvojne tehnologije imaju vanu ulogu u razvoju i inovaci- ji i jaanju konkurentnosti industrije. Kljune razvojne tehnologije ukljuuju biotehnologiju, nano tehnologiju, mikro- i nano-elektro- niku i fotoniku, kao i napredne materijale i tehnologije. KOLABORATIVNO ISTRAIVANJE: Odnosi na defi niranje i upravljanje istraivako-razvojnim projektima koje zajedno provo- de gospodarski subjekti i/ili znanstvene organizacije, na bilateralnoj osnovi ili kroz konzorcij, radi razvoja novih znanja, proizvoda, uslu- ga ili novih tehnologija. LANAC VRIJEDNOSTI: Ukljuuje aktivnosti potrebne da bi pro- izvod došao od poetnog razvoja i dizajna, podrijetla sirovina i ostalih ulaznih imbenika, stavljanja na trište i distribucije do ko- nanog kupca. Kad je aktivnosti potrebno usklaivati na globalnoj razini, korišteni pojam je globalni lanac vrijednosti. METODOLOGIJA TRIJU ZVJEZDICA ZA MAPIRANJE KLASTE- RA: Temelji se na metodologiji »triju zvjezdica« koju je razvio Eu- ropski opservatorij za klastere u svrhu mapiranja i procjene klastera. U metodologiji se koriste podaci o zapošljavanju radi utvrivanja razliitih kategorija aglomeracija. Svakoj »aglomeraciji«, defi niranoj prema svojem NACE kodu, dodjeljuje se jedna, dvije ili tri zvjezdice prema sljedeim kriterijima: veliini, dominantnosti i specijalizaciji. MODERNIZACIJA: Jedan od modela strukturnih promjena. Odnosi se na razvoj konkretnih primjena tehnologije ope namjene generira znaajan utjecaj na uinkovitost i kvalitetu postojeeg (esto tradi- cionalnog) sektora. NACIONALNI INOVACIJSKI SUSTAV: Skup ustanova, pojedinaca, znanja, praksi i resursa koji interakcijom osiguravaju prepoznavanje, promidbu, provedbu i svrhovitu uporabu inovacija. NADOLAZEE INDUSTRIJE: Mogu se shvatiti kao ili nove gospo- darske grane ili postojee gospodarske grane koje se razvijaju ili sta- paju u nove gospodarske grane. Promjene naješe pokreu kljune razvojne tehnologije, novi poslovni modeli, poput koncepata inova- tivnih usluga, ili socijalni izazovi, poput zahtjeva odrivosti. Mnoge gospodarske grane u nastajanju, poput gospodarske grane kreativnih i mobilnih usluga i usluga mobilnosti ili gospodarske grane ekološke inovacije, izrastaju iz postojeih industrija. Na taj nain prolaze kroz razliite tradicionalno defi nirane sektore i izgrauju nove industrij- ske krajobraze i lance vrijednosti koji integriraju meu-sektorske kompetencije i poveznice. ORGANIZACIJSKA INOVACIJA: Provedba nove organizacijske metode u poslovnim praksama poduzea, organizaciji radnog mje- sta ili vanjskim odnosima, iskljuujui promjene koje se temelje
STRANICA 6 – BROJ 32 SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
industrijsko istraivanje, eksperimentalni razvoj ili kombinaciju tih dviju vrsta istraivanja.
PROCESNA INOVACIJA: Provedba nove ili znaajno poboljšane proizvodnje ili metode isporuke (ukljuujui znaajne promjene u tehnikama, opremi ili soft veru), iskljuujui manje promjene ili po- boljšanja, poveanja proizvodnih ili uslunih kapaciteta kroz doda- vanje proizvodnih ili logistikih sustava koji su vrlo slini onima koji se ve koriste, prestanak korištenja procesa, jednostavnu zamjenu ili proširenje kapitala, promjene koje jednostavno proizlaze iz pro- mjena u cijenama imbenika, prilagoavanje, lokalizaciju, redovne, sezonske ili druge ciklike promjene i trgovanje novim ili znaajno poboljšanim proizvodima.
RADIKALNO OSNIVANJE domene gospodarske djelatnosti: u ovom sluaju strukturalne promjene, pri emu je otkrie u tome što istraivanje, razvoj i inovacija u odreenom podruju imaju potenci- jal da odreene djelatnosti uine progresivnima i privlanima, kakve do tada nisu bile.
SPIN-OFF: Pojam znai dio poslovanja odvojen od matine tvrt- ke radi omoguavanja njezinog slobodnijeg rasta i razvoja. Spin-off tvrtka preuzima imovinu, intelektualno vlasništvo, tehnologiju, po- stojee proizvode ili neke druge vrijednosti matine tvrtke, pri emu vlasnici matine tvrtke dobivaju udjele u spin-off tvrtki i na taj nain nadoknauju gubitak kapitala ili vlasništva.
SPIN-OUT: Pojam se uglavnom koristi za opisivanje procesa u ko- jem zaposlenici utvruju mogunost za komercijalizaciju elemenata istraivanja ili baze znanja unutar sveuilišta. Naješe je eljeni ishod osnivanje nove neovisne tvrtke, iako ona moe odravati snane veze sa sveuilištem iz kojeg je proizašla, te koristiti zajed- nike zaposlenike. Mogu biti potrebni i pravni okviri unutar kojih e se provoditi budua primjena istraivanja ili omoguiti pristup pravima intelektualnog vlasništva, itd. Dobar primjer je Tehnološki institut u Massachusettsu (MIT) u SAD-u, jedan od najuspješnijih modela u kojima spin-out procesi doprinose gospodarskom razvoju.
START-UP TVRTKA: Pojam koji opisuje nove tvrtke (registrirane u posljednje dvije godine) a koje su u poetnim stadijima rasta i razvo- ja, npr. pronalaenju trišta. Start-up tvrtke uglavnom su najrizinije tvrtke koje privlae ulagae jer su u poetku svojeg poslovanja, bez jasnog poloaja na trištu i u fazi kad im je potrebna institucijska i savjetodavna pomo. S druge strane, start-up tvrtke omoguuju samozapošljavanje, npr. pokretanje vlastitog posla uz relativno malo troškova, a temelje se na znanju s velikim potencijalom za rast.
STUDIJA IZVEDIVOSTI: Evaluacija i analiza potencijala projekta, u cilju podravanja procesa donošenja odluka objektivnim i racio- nalnim otkrivanjem njegovih prednosti i nedostataka, mogunosti i prijetnji (SWOT), kao i utvrivanjem resursa potrebnih za njegovu provedbu i, konano, njegovih izgleda za uspjeh.
TEMATSKE INOVACIJSKE PLATFORME: Dijelovi Inovacijske mre- e za industriju Republike Hrvatske osnovani za tematska prioritet- na podruja i meu-sektorske teme defi nirane Strategijom pametne specijalizacije. Tematska inovacijska platforma sastoji se od mree dionika iz gospodarstva, javnog i znanstveno-istraivakog sektora, povezanih na temelju razvoja i uinkovite primjene znanstveno-istra- ivake infrastrukture, što omoguuje uporabu novih tehnologija i komercijalizaciju inovacije radi jaanja konkurentnosti jednog ili više prioritetnih industrijskih sektora i hrvatskog gospodarstva u cjelini. Ustanove unutar tematskih inovacijskih platformi meusobno su po- vezane kroz internetsku komunikacijsku platformu.
TEMELJNO ISTRAIVANJE: Eksperimentalni ili teorijski rad pr- venstveno u cilju stjecanja novih znanja o temeljnim naelima feno-
ih kvalitetan program certifi kacije koji poduzetnicima omoguuje dobivanje oznake EC-BIC. Njihova je misija doprinijeti cjelokupnom gospodarskom i socijalnom razvoju regija kroz provedbu usluga po- drške za poduzetnike, ime im se pomae u ostvarivanju njihovih inovativnih poslovnih ideja, i pruanju prilagoenih usluga posto- jeim MSP-ovima, u cilju njihove modernizacije i inovacije. Zbog toga poslovno-inovacijski centri nude prilagoeni, integrirani sustav usluga, pri emu paze na provedbu cjelokupnog procesa inkubacije, umreavaju svoje usluge i aktivnosti s onima drugih kljunih aktera regionalnog sustava za inovacije.
POSLOVNI SEKTOR: Sektor koji se sastoji od poduzea/tvrtki ija je glavna djelatnost proizvodnja robe i usluga koje se stavljaju na trište po komercijalnim cijenama.
POST-INKUBACIJA: Pojam povezan s aktivnostima koje treba pro- vesti kad poduzee ue u fazu zrelosti i kad je spremno za samosta- lan rad. To ukljuuje trenutak kad poduzee napusti inkubator ako je fi ziki bio u procesu inkubacije. Bez obzira na to, mali i srednji poduzetnici mogu traiti niz usluga kao podršku svojem poslovanju, na primjer, usluge internacionalizacije ili uvoenja inovacije kroz aktivnosti ispitivanja i otkrivanja radi poveanja prodaje ili pobolj- šanja proizvodnih procesa. Inkubatori pozicionirani kao »post-inku- batori« esto promijene svoje ime u »akceleratori«.
PRAENJE (eng. Monitoring): Odnosi se na praenje provedbe in- tervencije u stvarnom vremenu – radi se o kontinuiranom procesu koji se odvija istovremeno s provedbom intervencije. Praenje od- govara na pitanje »Što se dogaa?« Omoguuje redovno mjerenje napretka provedbe strategije, programa ili instrumenta/aktivnosti, tj. usmjereno je na dobivanje informacija o stvarnom napretku, npr. o tome koliko je prijelaznih toaka savladano, odvija li se interven- cija prema planu, koliko je novaca ve isplaeno, je li u intervenciju ukljuen planirani broj dionika, itd. Praenjem se dobivaju jedno- stavne ali trenutane informacije za voditelja (bez mišljenja) koje je potrebno protumaiti i objasniti, potonje naješe evaluacijom. Na primjer, ako se provedba intervencije ne odvija po planu, pra- enje oglašava alarm i na taj nain voditelju daje rano upozorenje i znak da je potrebno korektivno djelovanje. Meutim, praenje ne daje odgovor na pitanje o tome što je potrebno napraviti da bi se problem riješio.
PRED-INKUBATOR: Nudi usluge vezane uz fazu prije inkubacije. Inkubatori nude struno mišljenje (obuku i izravno savjetovanje) i kapacitete radi pruanja podrške potencijalnim poduzetnicima u razvoju njihovih poslovnih ideja, poslovnih planova i pronalaenju trišta.
PRIJENOS ZNANJA: Ukljuuje procese stjecanja, prikupljanja i razmjene izriitog i prešutnog znanja, ukljuujui vještine i kompe- tencije koje se koriste i u komercijalnim i ne-komercijalnim aktiv- nostima kao što su suradnja na istraivanjima, savjetovanje, licen- ciranje, osnivanje spin-off tvrtki, publicitet i mobilnost istraivaa i ostalih osoba ukljuenih u navedene aktivnosti. Osim znanstvenog i tehnološkog znanja, prijenos znanja ukljuuje i druge oblike znanja poput znanja o korištenju standarda i regulatornih mjera kojima se ti standardi podravaju, znanja o uvjetima funkcioniranja operativ- nog okruenja u stvarnom vremenu kao i metode organizacijske inovacije i upravljanja znanjem vezanim uz identifi kaciju, prijenos, zaštitu i iskorištavanje nematerijalne imovine. Iako je naglasak na znanstvenom i tehnološkom znanju, obuhvaeni su i ostali oblici, poput poslovnih procesa koji se temelje na tehnologiji.
PRIMIJENJENO ISTRAIVANJE: Teoretski ili eksperimentalni rad koji se provodi prvenstveno u svrhu stjecanja novog znanja i koji je usmjeren prvenstveno na postizanje praktinog cilja. U kontekstu najnovije terminologije, pojam »primijenjeno istraivanje« ukljuuje
SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016. BROJ 32 – STRANICA 7 NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
timova zajedno s poslovnim i drugim javnim subjektima sustavno provode istraivanja u podrujima od najvee vanosti i za znanost i društvo openito.
ZNANSTVENA ORGANIZACIJA: Organizacija koja obavlja znan- stvenu djelatnost, a podrazumijeva sveuilišta i njihove sastavnice, javne znanstvene institute, znanstvene institute, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i druge pravne osobe i njihove ustrojbene je- dinice upisane u Upisnik znanstvenih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.3
1 UVOD
godine
1.1.1 Obrazloenje u kontekstu Europske unije
U kontekstu nepovoljnog vanjskog gospodarskog okruenja i izazova koji donose demografske promjene, poboljšanje ivotnog standarda i dugoroni rast moe se potaknuti putem ulaganja u istraivanje i razvoj, inovacije i ljudski kapital. Europska unija pokrenula je inici- jativu izrade strategija pametne specijalizacije kao novi pristup gos- podarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraivako razvojnim aktivnostima i inovacijama. Drave lanice usredotoile su se na stvaranje novog modela gospodarskog rasta koji e povea- ti ukupnu konkurentnost EU-a i smanjiti razlike u razvoju izmeu gospodarstava svojih 28 lanica. Nova Kohezijska politika EU-a za programsko razdoblje 2014. – 2020. kao »ex-ante« uvjet zahtjeva od zemalja lanica identifi ciranje podruja specijalizacije koja najbolje odgovaraju njihovom inovacijskom potencijalu, a koja su temeljena na sredstvima i sposobnostima za korištenje sredstava EU-a u po- druju istraivanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Cilj je omoguiti uinkovitije korištenje ESI fondova i poveati sinergiju izmeu sred- stava EU-a i sredstava nacionalnih i regionalnih politika.
Strategija pametne specijalizacije (u daljnjem tekstu: S3) treba- la bi se temeljiti na dostupnim resursima i potencijalu za njihovo korištenje, identifi kaciji konkurentnih prednosti, te tehnološkoj specijalizaciji kao temelju buduih inovacija. S3 e zemljama la- nicama pomoi potaknuti javne i privatne investicije u istraivanje, tehnološki razvoj i inovacije. Umjesto da se prati pristup »odozgo prema dolje«, primarno ukljuujui javni sektor, procesu izrade S3 treba se pristupiti »odozdo prema gore« i kroz suradnju i zajedniki napor javnog, znanstveno-istraivakog i poslovnog sektora i kroz proces poduzetnikog otkrivanja utvrditi vlastite snage i konkuren- tne prednosti. U procesu pametne specijalizacije mogu se potaknuti strukturne promjene kroz modernizaciju, diversifi kaciju, tranziciju ili radikalne promjene u svim dravama/regijama Europske unije. Proces pametne specijalizacije nije unifi cirani model koji je jednak za sve, ve je to poduzetniki proces koji se temelji na iskorištavanju teritorijalnog kapitala i na inovacijama. Usmjeren je na ekonomsku transformaciju drava/regija EU-a i usmjeravanje prema veoj doda- noj vrijednosti i aktivnostima baziranim na znanju.
S3 tei uskladiti dva kljuna i pomalo konfl iktna zahtjeva: (1) iden- tifi ciranje prioriteta prema vertikalnoj logici i (2) odravanje trišnih snaga u odabranim prioritetnim podrujima. Meutim, provoenje takve politike vrlo je sloeno i zahtijeva jake institucionalne kapaci- tete na nacionalnoj i regionalnoj razini.
3 Vidjeti Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15).
mena i vidljivih injenica, bez predviene izravne trišne primjene ili uporabe.
TRANZICIJA: Jedan od uzoraka strukturalnih promjena za koje je vjerojatno da e ih strategija pametne specijalizacije generirati. Do tranzicije dolazi kad nova gospodarska grana nastane iz postojeih zajednikih industrijskih elemenata (skup mogunosti istraivanja i razvoja, inenjeringa i proizvodnje koji podravaju inovacije).
UGOVORNO ISTRAIVANJE: Istraivanje koje ukljuuje aktiv- nosti znanstveno-istraivakih ustanova koje se temelje na znanju i iskustvu (eng. know-how) iz podruja znanosti, a koje naruuje su- bjekt iz poslovnog ili javnog sektora radi razvijanja novih proizvoda, usluga ili novih tehnologija.
VREDNOVANJE: Objašnjava djeluje li intervencija ili ne, te zašto i kako djeluje ili ne djeluje. Vrednovanje pomae u boljem razumi- jevanju razloga iz kojih su dani uinci postignuti, je li to dobro ili loše s obzirom na dane okolnosti, kako se to desilo, i je li do zabi- ljeenih promjena došlo zbog intervencije ili su ipak postojali drugi imbenici koji su utjecali na ishod. Vrednovanjem se podacima daje znaenje, obogauje ih se širim kontekstom i osigurava temeljito ra- zumijevanje procesa. Vrednovanja se mogu izvršiti prije (ex ante), tijekom (tekue) ili nakon (ex post) provedbe intervencije, a mogu biti usmjerene na procjenu ciljeva postignutih intervencijom (dje- lotvornost), ili procesa funkcioniranja intervencije (uinkovitost).
ZAJEDNICE ZNANJA I INOVACIJA (eng. Knowledge and Innova- tion Communities, KICs): Visoko integrirana, kreativna i izvrsnošu pokretana partnerstva koja udruuju podruja obrazovanja, tehno- logije, istraivanja, poslovanja i poduzetništva, radi stvaranja novih inovacija i novih inovacijskih modela koji ostale potiu da ih opo- našaju. Zajednice znanja i inovacija pravno su i fi nancijski struktu- rirani subjekti meunarodno rasporeenih ali tematski usklaenih partnera. Ti partneri ukljuuju kljune aktere iz triju strana trokuta znanja: istraivanje, visoko obrazovanje, inovacije – poduzetništvo – poslovanje. Zajednice znanja i inovacija grade mree izvrsnosti s namjerom rješavanja kljunih društvenih problema i dugoronog obzora od 7 do 15 godina.
ZELENA ULAGANJA: Pojam obuhvaa izravna ulaganja, uglavnom inozemnog kapitala. Drugim rijeima, pojmovi opisuju kapitalna ulaganja stanovnika jedne zemlje koja se ostvaruju u inozemstvu. Moe se raditi o ulaganju u osnivanje vlastitog posla (na primjer, nove tvrtke), ulaganju u osnivanje zajednike tvrtke (na primjer, osnivanje miješanog društva), ili osnivanju odnosno otvaranju po- drunica. Za tu je vrstu ulaganja karakteristino da investitor pre- uzima kontrolu i aktivno je provodi te upravlja društvom u koje je uloio. Time se izravna ulaganja razlikuju od takozvanih portfeljnih ulaganja.
ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI: Strukture u kojima se istraivanje i razvoj tehnologije provode po svjetskim standardima u smislu mjerljive proizvodnje (ukljuujui osposobljavanje) i/ili tehnoloških inovacija. Neke su od kljunih osobina pojma »kritine mase« znanstvenika i/ili programera koji rade s tehnologijom visoke razine: dobro utvrena struktura (uglavnom na temelju postojeih struktura) s vlastitim programom istraivanja koji moe ujediniti povezana podruja i komplementarne vještine, odravanje visoke stope razmjene kvalifi ciranih ljudskih resursa, dinamina uloga u okolnom sustavu inovacija (dodana vrijednost znanju), visoke razine meunarodne vidljivosti i znanstvene i/ili industrijske povezanosti, razumna stabilnost fi nancijskih i operativnih uvjeta nakon prote- ka vremena (osnova za ulaganje u ljude i izgradnju partnerstava) i izvori fi nanciranja koji ne ovise o javnim fi nancijskim sredstvima nakon proteka vremena. Znanstveni centri izvrsnosti omoguuju da interdisciplinarna mrea inovativnih istraivaa i istraivakih
STRANICA 8 – BROJ 32 SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
tora, ve i jaanje konkurentnosti kroz društvene i uslune inovacije, nove poslovne modele i inovacije temeljene na praksi.5
S3 se temelji na postojeim znanjima, ljudskom potencijalu i terito- rijalnom kapitalu u cilju doprinosa gospodarskom razvoju i društve- noj koheziji. S3 nudi jasnu priliku za uspješan dovršetak tranzicije RH u trišno gospodarstvo, kroz primjenu postojee baze znanja i kompetencija u cilju korištenja trišnih potencijala i rješavanja društvenih izazova kako bi se potaknuo ekonomski rast. Ona tako- er prua mogunost za transformaciju RH iz primarno turistiko orijentirane zemlje u zemlju koja se temelji na znanju i vještinama svojih graana koji kroz istraivanje, tehnološki razvoj i inovacije pridonose njenom gospodarskom prosperitetu.
1.2 Glavni principi, metodologija i konceptualni okvir S3
RH je mala zemlja s vrlo otvorenim gospodarstvom. Njezina veliina moe se usporediti s veliinom regija u velikim zemljama lanicama EU-a i to je razlog zašto se koncept pametne specijalizacije nije pri- mijenio na razini regija, ve samo na nacionalnoj razini.
Priprema S3 zahtijevala je integrirani i teritorijalno temeljen pri- stup programiranju s ciljem stvaranja uvjeta za razvoj RH u cjelini, pritom poštujui regionalne razliitosti. S3 e potaknuti uinkovito i sinergijsko korištenje javnih sredstava za istraivanje, tehnološki razvoj i inovacije u cilju diverzifi kacije i modernizacije postojeih industrija kroz poticanje strukturnih promjena u hrvatskom gospo- darstvu i usmjeravanja njegovog rasta na temelju poveanja inova- cijske sposobnosti i istraivake izvrsnosti.
Trenutno, hrvatsko gospodarstvo suoava se s velikim izazovima i novi pristup razvoju kroz provedbu predloenih mjera u okviru S3 je od kljunog znaaja za daljnji rast i razvoj RH. RH je kroz S3 adresirala nekoliko velikih prepreka koje sprjeavaju njezin vei gospodarski rast:
1. Inovacijski rezultati RH tijekom posljednjih desetljea bili su sla- bi i nisu uspjeli ispuniti oekivanja. Inovacijski sustav djelovao je ispod svojih potencijala (bilo mjereno inovacijskim inputima, rezultatima ili doprinosom inovacija gospodarskom rastu).
2. RH je u kontekstu inovacija znaajno ispod inovacijskog pro- sjeka EU te pripada skupini zemalja koje se smatra umjerenim inovatorima (eng. moderate inovator).
3. RH je ispod prosjeka EU u veini pokazatelja, ali je iznad pro- sjeka u EU po pitanju pokazatelja vezano za ljudske potencijale, zbog velikog broja novih doktora znanosti i mladih sa završe- nom srednjom razinom obrazovanja.
4. Postoje tri kljuna imbenika koji sprjeavaju inovacije: porezni sustav, nedostatak primarne i sekundarne faze fi nanciranja ula- ganja te poslovno okruenje. Jedan od strukturnih problema s kojim se RH suoava je niski obujam poslovnih ulaganja u istra- ivanje i razvoj, unato izdašnosti postojeih poreznih olakšica.
5. Proizvodi visoke dodane vrijednosti i usluge temeljene na zna- nju (eng. Knowledge Intensive Business Services, KIBS) ostaju i dalje zanemariv dio izvoza, dok vještine i tehnološke mogu-
5 Hrvatska S3 podrazumijeva proizvodne, uslune, procesne, uslune, mar- ketinške i organizacijske inovacije sukladno Oslo priruniku: (1) proizvodne inovacije – uvoenje na trište nove ili znaajno poboljšane robe ili usluge u odnosu na njene sposobnosti, znaaj za potrošaa, dijelove ili podsustave; (2) procesne inovacije – uvoenje novog ili znaajno poboljšanog proizvodnog procesa, metode distribucije ili aktivnosti podrške; (3) marketinške inovacije – znaajne promjene u dizajnu, pakiranju i promociji proizvoda; (4) organiza- cijske inovacije – nove ili poboljšane poslovne prakse u organizaciji poslovanja, radnim zaduenjima i donošenju odluka, uslugama i vanjskim odnosima.
1.1.2 Vanost S3 za Republiku Hrvatsku
S3 predstavlja sveukupnu procjenu upravljakih kapaciteta javnog sektora, instrumenata za poticanje inovacija, te kljunih osnova za inovacije – istraivakih kapaciteta i ljudskog kapitala. Njome se predlae snani okvir za praenje i vrednovanje, te omoguuje sektorska analiza pet prioritetnih podruja gospodarstva i njihov inovacijski potencijal.
Razvoj S3 za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: RH), kao novu dravu lanicu Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), dolazi u vri- jeme intenzivnih nacionalnih reformi i politikih promjena. Niz va- nih strateških dokumenata nedavno je usvojeno na Vladi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VRH) i Hrvatskom saboru ili je u pro- cesu izrade i/ili revizije. S3 nastoji ujediniti sve relevantne aspekte iz razliitih sektorskih strategija i dati im dugoronu perspektivu kao temelj za pametni rast.
S3 je integrirani strateški dokument za ekonomsku transformaciju koji se temelji na sljedeem:
• ciljanoj podršci politike i ulaganjima u kljune nacionalne pri- oritete kao odgovor na društvene izazove i potrebe za razvojem temeljenim na znanju
• procjeni snaga, konkurentnih prednosti i potencijala za izvr- snost u istraivanju i razvoju
• instrumentima koji imaju za cilj podrati tehnološke i inovacije temeljene na praksi s ciljem poticanja ulaganja privatnog sektora te strukturnih promjena hrvatskog gospodarstva
• instrumentima koji imaju za cilj omoguavanje sinergije i iden- tifi kaciju komplementarnosti izmeu instrumenata podrške javnog sektora za istraivanje i razvoj, industrijskog poticanja, razvoja ljudskog kapitala i usavršavanja
• detaljnom planu kojim bi svi relevantni dionici bili ukljueni u razvoj inovacija te postali kooperativni kroz mehanizme dono- šenja odluka za razvoj prioritetnih podruja gospodarstva.
Glavni cilj S3 je transformirati hrvatsko gospodarstvo i poveati nje- govu konkurentnost, koncentrirajui resurse znanja te povezujui ih s ogranienim brojem prioriteta.4 Identifi kacijom kljunih prioriteta u S3 omoguit e se koncentracija istraivakih kapaciteta i infra- strukture. To e koristiti i javnom i privatnom sektoru, koji e na taj nain okupiti kritinu masu istraivaa koji e zajedniki raditi na strateškim temama istraivanja i razvoja s ciljem postizanja istrai- vake izvrsnosti te njihove komercijalizacije.
S3 nadilazi formalne zahtjeve postavljene od strane EK. S3 e biti vodei princip koji okuplja poslovnu zajednicu, znanstveno-istrai- vake i javne institucije kao i graane, s primarnim ciljem razvoja i korištenja inovacija za poticanje gospodarskog rasta i konkurentno- sti. To e se postii provedbom S3, ne samo kroz aktivnosti predvi- ene Europskim fondom za regionalni razvoj, ve i kroz aktivnosti predviene kroz druge fi nancijske izvore za istraivanje, tehnološki razvoj i inovacije na nacionalnoj i EU razini. S3 obuhvaa širi pojam inovacija, ne samo ulaganja u istraivanje u okviru proizvodnog sek-
4 Ekonomska transformacija odnosi se na strukturne promjene koje prido- nose rastu ekonomskih aktivnosti kroz poveanje produktivnosti i jaanje intenziteta znanja i ljudskog kapitala. Prioritet podrazumijeva tematsko prioritetno podruje koje ima visoki potencijal za transformaciju hrvatskog gospodarstva koncentrirajui dostupne potencijale za istraivanje, razvoj i inovacije te odgovarajui na globalne trendove i izazove.
SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016. BROJ 32 – STRANICA 9 NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
tine mase (1) iako to nije bilo lako zbog velikog udjela mikro i malih poduzea i malog broja stanovnika u odnosu na veinu drugih drava lanica. Takoer, RH je izradila S3 na jasno identifi ciranim konkurentskim prednostima i izvrsnosti (2). Sveobuhvatna analiza provedena je u svrhu izrade S3 koristei sve relevantne gospodarske pokazatelje i pokazatelje IRI, ukljuujui i analizu primjene kljunih razvojnih tehnologija (eng. Key Enabling Technologies, KET) u RH. Nadalje, skup politika S3 usmjeren je na suradnju i sinergiju dionika u nacionalnom i meunarodnom kontekstu (3). Izgradnja nacional- ne i meunarodne mree za povezivanje poslovnog i znanstveno- istraivakog sektora, koja ukljuuje inicijative kao što su »Teaming« u okviru programa Obzor 2020 (eng. Horizon 2020, H2020), integra- ciju u Zajednice znanja i inovacija (eng. Knowledge and Innovation Communities, KIC) te Europske tehnološke platforme (eng. Europe- an Technology Platforms, ETP), u središtu je S3 za RH. Posljednje, predloene aktivnosti za RH temelje se na postizanju uske suradnje izmeu VRH i poslovnog i javno fi nanciranog znanstveno-istrai- vakog sektora u cilju zajednikog upravljanja procesom pametne specijalizacije (4).
Tijekom izrade S3 RH je imala podršku S3 platforme Europske ko- misije, a proces pametne specijalizacije bio je usklaen s koracima opisanim u RIS3 priruniku (Slika 1.).
Slika 1. Koraci u izradi S3
Na temelju rezultata analize u okviru procesa izrade S3, postojee snage i razvojni potencijali pokušat e se staviti u funkciju budueg pametnog, ukljuivog i odrivog gospodarskog rasta i razvoja RH (Slika 2.).
Slika 2. Analitiki pristup defi niranju TPP-a S3
S3 pokriva mnoga vana podruja politika, kojima upravljaju razli- ita tijela dravne uprave u RH. Ova meuresorna dimenzija adre- sirana je kroz osnivanje S3 Nadzornog odbora i S3 Meuresorne radne skupine u koje su bile ukljuene sve relevantne institucije predvoene Ministarstvom gospodarstva. Rad S3 Nadzornog odbo- ra i S3 Meuresorne radne skupine potpomognut je i Partnerskom radnom skupinom.
Ono što razlikuje pripremu S3 od tradicionalnih strateških doku- menta u okviru industrijske i inovacijske politike je proces defi niran kao poduzetniko otkrivanje (eng. Entrepreneurial Discovery Proce-
nosti stagniraju. Taj trend odraava se na hrvatski izvoz, teh- nološku uspješnost i rangiranje na ljestvici konkurentnosti kao mjerilo usporedivosti s drugim zemljama.
Razlika u ICT vještinama izmeu RH i EU ima negativan utjecaj na sudjelovanje u e-trgovini, e-vladi, e-praksi u cjelini. Trenutna situ- acija zahtijeva usvajanje konkretnih, jasnih, formuliranih i kvanti- tativnih mjera za razdoblje do 2020. godine. Nove strategije i pro- mjene u nacionalnim politikama su neophodne, posebice u odnosu na poticanje obrazovanja i razvoj pametnih vještina te fi nanciranje istraivanja, tehnološkog razvoja i inovacija i davanja potpore po- slovnom sektoru.
Zbog ogranienih fi nancijskih resursa i kapaciteta, S3 se usredo- touje na ogranieni broj prioritetnih podruja koja su defi nirana na temelju snaga i potencijala za istraivanje, razvoj i inovacije (u daljnjem tekstu: IRI) s naglaskom na izvoznu orijentiranost uklju- enih podpodruja. Predloene mjere u okviru S3 usmjerene su na izbjegavanje fragmentacije u segmentu istraivanja i koncentraciju strukturnih fondova i nacionalnih proraunskih i privatnih sredsta- va na prioritete s najveim razvojnim potencijalom.
Kako bi proces pametne specijalizacije bio što uinkovitiji, a s obzi- rom na specifi nu situaciju u RH u kojoj poslovnom sektoru nedo- staje potrebna kultura ulaganja u IRI, RH e morati uloiti dodat- ne napore kako bi poveala razinu pripravnosti svih dionika da se ukljue u provedbu S3.
Specifi ne mjere za poveanje konkurentnosti tematskih i podtemat- skih prioritetnih podruja (u daljnjem tekstu: TPP i PTPP) provodit e kroz poticanje aktivnosti i investicija u IRI, kako u istraivakim organizacijama tako i u poslovnom sektoru. To e se postii paralel- no s mjerama potpore za ulaganja u IRI i instrumentima jaanja na- cionalnog inovacijskog sustava koji e potaknuti suradnju znanstve- no-istraivakog i poslovnog sektora u aktivnostima IRI. Takoer, predloeni provedbeni instrumenti S3 koji se odnose na poboljšanje poslovnih ulaganja u IRI i njihovu komercijalizaciju, morat e biti usmjereni na specifi ne niše u vertikalnom smislu, dok e s druge strane investicije vezane uz znanstveni sektor biti više horizontalne. Na taj e se nain postii djelotvornost i uinkovitost inovacijskog sustava u RH. Znanstveni sektor bit e takoer orijentiran i otvo- ren za razvoj novih niša dajui na taj nain smjer razvoja novim industrijama. Poslovni sektor e biti više orijentiran prema jaanju postojeih prioritetnih niša s ciljem komercijalizacije inovacija i po- veanja svog trišnog udjela na meunarodnom trištu.
RH je nedavno pokrenula nekoliko inicijativa u cilju poboljšanja nacionalnog inovacijskog sustava. U pripremi su Strateški projekt za podršku uspostavi Inovacijske mree za industriju i tematskih inovacijskih platformi, projekt »Znanstveno i tehnologijsko predvi- anje« te projekt »Predvianje pametnih vještina«. Glavni rezultat ovih aktivnosti bit e usmjeren na izradu strategija IRI za poslovni sektor za svako TPP S3, izradu dugoronih znanstvenih i tehnološ- kih predvianja za znanstveni sektor i izradu predvianja potreba za pametnim vještinama vezano uz razvoj ljudskog kapitala potrebnog za jaanje konkurentnosti TPP-a i PTPP-a S3.
Cjelokupni strateški okvir e sluiti kao potpora u jaanju nacio- nalnog inovacijskog ekosustava i usmjeravanje buduih poslovnih ulaganja u IRI u svakom TPP-u i PTPP-u S3. S druge strane, rezultati dobiveni temeljem predvianja budueg razvoja znanosti i tehno- logija e dati smjernice za budui razvoj hrvatskog gospodarstva i utvrivanje potencijalnih novih niša i industrija u nastajanju.
S3 se temelji na 4 opa naela: (1) izbor i kritina masa, (2) kon- kurentska prednost, (3) povezivanje i klasteri i (4) kolaborativno vodstvo. RH je jasno izabrala podruja specijalizacije temeljem kri-
STRANICA 10 – BROJ 32 SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
sustav te prua jasnu viziju naina na koji e intervencije u okviru S3 poticati gospodarski razvoj i napredak zemlje.
2.1 Makroekonomski rezultati i rast produktivnosti
2.1.1 Bruto domai proizvod i gospodarski rast
Godine 2014. hrvatski bruto domai proizvod (BDP) po glavi sta- novnika mjeren standardom kupovne moi (eng. purchasing power standard, PPS) iznosio je oko 15.900 eura (59% prosjeka EU28), dok je vrijednost nominalnog BDP-a bila 43.084,90 milijuna eura.
U razdoblju izmeu 2003. i 2008. godine rast prihoda i gospodar- ska ekspanzija u RH bili su potpomognuti obrascem rasta koji se temeljio na domaoj potrošnji, rastuem defi citu tekueg rauna i sve veoj ovisnosti o meunarodnom fi nanciranju. Visoke i stalne stope gospodarskog rasta prisutne u vrijeme pada broja stanovnika dovele su do dosljednog rasta u dohotku po glavi stanovnika. Iz tog razloga dohodak po glavi stanovnika konvergirao je prema razina- ma u najbogatijim gospodarstvima, djelomino uslijed uinka efekta dostizanja (eng. catch-up eff ect) nakon dramatinog pada poetkom devedesetih godina 20. stoljea: BDP po glavi stanovnika je izmeu 2000. i 2008. godine porastao s 22,84% prosjeka EU-a na 37,8%. Od poetka globalne recesije 2008. godine hrvatsko je gospodarstvo u stalnom padu, a ukupni pad BDP-a procjenjuje se na 12%.
Pokazatelji gospodarskih rezultata RH u stalnom su padu od 2009. godine, s padom realnog BDP-a od -0,4% u 2014. godini. Meutim, realni BDP poveao se za 1,2% u drugom tromjeseju 2015. godine u usporedbi s istim razdobljem u 2014. godini, dok se sezonski prila- goeni BDP poveao 0,5% u usporedbi s prvim tromjesejem 2015. godine, što je etvrto uzastopno poveanje promatrano na razini susljednih tromjeseja. Oekuje se da e navedeno jaanje aktivno- sti koje se nastavilo u treem tromjeseju imati ukupne pozitivne uinke na godišnju stopu rasta za 2015. godinu. Sukladno zadnjim raspoloivim podacima, Ekonomski institut u Zagrebu prilagodio je svoje procjene rasta BDP-a za 0,1% i 0,2%, te one sada iznose 0,5% za 2015. i 1,1% za 2016. godinu.8 Zakljuno, RH je izašla iz recesije te se oekuje nastavak gospodarskog rasta. Kako bi se ubrzao rast u nadolazeim desetljeima, RH se treba preorijentirati na obrasce rasta koji se više temelje na produktivnosti i voeni su izvozom.
2.1.2 Trendovi u pogledu produktivnosti
Produktivnost radne snage, mjerena kao BDP po zaposlenoj osobi, u RH je izmeu 2002. i 2012. godine porasla s otprilike 72% na 80% u odnosu na prosjek u tadašnjim lanicama EU (u daljnjem tekstu: EU27). Razina produktivnosti u RH bila je visoka u odnosu na dru- ge zemlje u tranziciji, iako niska razina sudjelovanja radne snage i visoki stupanj neformalnosti prisutni na hrvatskom trištu rada oteavaju meunarodne usporedbe. Tijekom proteklog desetljea, produktivnost je u RH porasla za 11%, u usporedbi s poboljšanjima od 31% u Estoniji, 29% u Slovakoj te 23% u Poljskoj, iako valja na- glasiti da su te zemlje u kontekstu produktivnosti imale nie poetne razine. Produktivnost u RH je primjerice dostigla razinu Slovenije i Slovake te premašila ešku, Portugal, Maarsku i Poljsku. Me- utim, RH zaostaje u usporedbama na temelju BDP-a po glavi sta- novnika mjerenog PPS-om. U tom je pogledu od nje slabija jedino Latvija, dok sve prethodno navedene zemlje imaju bolje pokazatelje.
Zakljuno, RH u usporedbi s ostalim lanicama EU puno bolje stoji u pogledu produktivnosti mjerenoj kao BDP po zaposlenoj osobi,
8 Ekonomski institut, Zagreb (2015). »Forecast Update«, Croatian Economic Outlook Quarterly, 17 (64): 1 – 16.
ss, EDP)6 koji podrazumijeva interaktivni proces u kojem poslovni sektor u suradnji s ostalim dionicima razvoja otkriva informacije o buduem smjeru razvoja i kroz zajedniku komunikaciju dolazi do spoznaja o novim aktivnosti, dok tijela javne vlasti ocjenjuju rezul- tate poduzetnikog otkrivanja i procjenjuje sposobnost poslovnog sektora za ostvarivanje potencijala i razvoj novih niša i industrija u nastajanju. Ovaj proces otkrivanja treba biti ukljuen u šire strateške ciljeve te mora utvrditi mehanizme upravljanja i kriterije za utvri- vanje prioriteta razvoja RH. Poduzetnici u RH bili su ukljueni u proces pametne specijalizacije od 2012. godine kroz umreavanje na »triple helix« principu i uspostavu 12 klastera konkurentnosti,7 te kroz pripremu dokumenta S3. Njihova ukljuenost nastavit e se kroz kontinuirani proces poduzetnikog otkrivanja i instrumente koji e to omoguiti kao i kroz buduu provedbu projekata istra- ivanja i razvoja (rezultati poduzetnikog otkrivanja i partnerskih savjetovanja nalaze se u Dodatku 1.).
Glavni pokazatelji koji ukazuju na snage i potencijale RH za IRI, defi nirani temeljem pripremnih analiza za izradu S3, kao i rezulta- ti poduzetnikog otkrivanja kritiki su preispitani kroz razgovore s razliitim dionicima iz poslovnog, znanstveno-istraivakog i javnog sektora, ukljuujui i meunarodne strunjake iz odreenih temat- skih podruja. Prioriteti S3 utvreni su na temelju kritine mase zajedno s jasnim naznakama uvjeta potrebnih za uspješan razvoj TPP-a. Ostvarivanje prioriteta bit e omogueno kroz provedbene instrumente koji su dio skupa mjera politika (eng. policy mix) i Ak- cijskog plana za provedbu Strategije pametne specijalizacije Repu- blike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2017. godine (u daljnjem tekstu: Akcijski plan). Konano, sustav i instrumenti upravljanja, praenja i vrednovanja provedbe S3 razvijeni su i dogovoreni zajed- no s instrumentima koji e omoguiti budue revidiranje S3.
S3 takoer primjenjuje pristup »otvorenost prema drugim regija- ma«. U tu svrhu, suradnja s drugim dravama/regijama s komple- mentarnim prioritetima vrlo je vana i ukljuivat e stvaranje pre- kograninih tehnoloških platformi, sudjelovanje u prekograninim suradnjama, transnacionalnim i meuregionalnim programima i ukljuivanje u KIC-eve i ETP-ove.
2 ANALIZA
Analiza izloena u ovom dokumentu temeljena je na nekoliko sve- obuhvatnih vrednovanja hrvatskog inovacijskog sustava provedenih od strane OECD-a (2013.), Svjetske banke (2014.), istraivanja pro- vedenih putem upitnika i nekoliko pozadinskih studija izraenih tijekom pripremnog razvoja S3 od strane Ecorys-a (2014.). Prezen- tirani podaci temelje se na nekoliko meusobno povezanih im- benika koji su posebno bitni za razvoj S3: (i) makroekonomskim rezultatima i produktivnosti, (ii) konkurentnosti poslovnog sektora, (iii) rezultatima u polju IRI te (iv) potencijalu ljudskog kapitala i pa- metnim vještinama. Analiza prua informacije o snagama, glavnim ogranienjima i prilikama s kojima je suoen hrvatski inovacijski
6 Koncept »poduzetnikog otkrivanja« koji se koristi u procesu izrade S3 ima svoje korijene u ekonomskoj literaturi, posebno kod autora Hausmann i Rodrik (2003.) koji rade na »procesu samo-otkria« u okviru razvoja. 7 Hrvatski klasteri konkurentnosti (HKK) osnovani su na inicijativu Mini- starstva gospodarstva u cilju umreavanja javnog, poslovnog i znanstveno istraivakog sektora i posrednikih organizacija kako bi se poveala konku- rentnost i inovacije u odreenim sektorima hrvatskog gospodarstva. Osno- vano je ukupno 12 HKK (za prehrambeno preraivaki sektor, drvno prera- ivaki sektor, automobilski sektor, zdravstveni sektor, sektor tekstila, koe i obue, graevinski sektor, sektor elektroenergetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija, obrambeni sektor, ICT sektor, sektor kemije, plastike i gume, pomorski sektor i kreativne i kulturne industrije).
SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016. BROJ 32 – STRANICA 11 NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
17%. Prema provedenim intervjuima, njihov sve vei znaaj moe se objasniti lakšim pristupom trištu, kao i slinim ukusima i poslov- nim praksama. Udio hrvatskog izvoza u europske zemlje izvan EU takoer je porastao s 20% na 22% iz razloga slinih onima za EU12. Konano, udio hrvatskog izvoza u zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (eng. Middle East/North Africa, MENA) i NAFTA-e takoer je porastao s 3% na 9%. U 2012. godini dvije treine hrvatske izvozne košarice pokrivalo je pet sektora. Iste je godine RH svoje proizvo- de prodavala na 77 izvoznih trišta. Ti su proizvodi prvenstveno bili minerali i mineralna goriva (15,1%), metali (10,8%), kemikalije (9,7%), strojevi (17,9%) i roba povezana s prijevozom (9,1%). Svi navedeni sektori izuzev robe povezane s prijevozom ostvarili su dvo- znamenkaste godišnje stope rasta tijekom prošlog desetljea (Tablica 1.). Osim prethodno spomenutih pet najznaajnijih sektora, samo prehrambeni proizvodi imaju udio 15% vrijednosti izvoza 2012. godine. Istovremeno je vanost tekstilne industrije izmeu 2002. i 2012. godine pala s 11,7% na 4,9% ukupnog izvoza.
Rast velikih sektora za koje je RH specijalizirana je usporen. Proi- zvodi za koje je RH proširila svoj trišni udio u svjetskom izvozu, a ija je globalna uvozna potranja rasla relativno sporo izmeu 2008. i 2012. godine (»pobjednici padajuih sektora«) posebice ukljuuju elik i eljezo te gnojiva – sektor s najveom vrijednosti izvoza. Na- dalje, RH je imala nekoliko vanih sektora (u smislu ukupne vrijed- nosti izvoza) koji su istovremeno izgubili trišni udio u globalnom izvozu te bili suoeni s padom uvozne potranje (»gubitnici padaju- ih sektora«), ukljuujui odjeu/tekstil, proizvode od drva, eline i eljezne proizvode, aluminijske proizvode, vozila, brodove, plovila i ostale plutajue objekte. Mnogi od ovih sektora postiu velike izvo- zne vrijednosti, što predstavlja razlog za zabrinutost. Naalost, RH je tek neznatno poveala svoj udio u globalnom izvozu proizvoda za koje se izmeu 2008. i 2012. godine znatno poveala potranja (»pobjednici rastuih sektora«). Hrvatski izvoz u ovoj kategoriji obu- hvaao je samo jedan sektor na razini dvije znamenke: bisere, drago kamenje itd. Nadalje, RH je imala nekoliko proizvoda, kao što su obua, šeer i slastice, mineralna goriva, plastini proizvodi te ostala hrana, za koje je porasla globalna potranja i za koje su pali izvozni udjeli na globalnom trištu (»gubitnici rastuih sektora«). Od 3.407 proizvoda na razini 6 znamenki harmoniziranog sustava (HS) kla- sifi kacije koje je RH izvozila tijekom 2012. godine, samo su etiri bili pobjednici rastuih sektora. Ti proizvodi su lijekovi i antibiotici, šeerna repica u vrstom obliku, proizvodi od koe ili umjetne koe te revolveri i pištolji. Za ove je proizvode zabiljeen pozitivan rast u globalnom uvozu izmeu 2008. i 2012. godine, koji je povezan s poveanjem udjela RH u globalnom izvozu tijekom istog razdoblja.
Tablica 1. Hrvatski izvozni proizvodi 2002. i 2012. godine
Izvozni proizvodi
(%)
01-05 ivotinjski proizvodi 2,1 2,3 1,0 1,4 10,9
06-15 Biljni proizvodi 1,8 2,9 0,6 0,9 15,3
16-24 Prehrambeni proizvodi 7,6 7,6 2,4 2,6 9,8
25-27 Minerali 11,4 15,1 1,1 0,7 12,8
28-38 Kemikalije 7,6 9,7 0,8 1,1 12,4
39-40 Plastika/Guma 3,8 2,2 0,9 0,5 3,6
41-43 Koni proizvodi 1,6 1,4 1,9 2,4 8,4
44-49 Drvo 7,3 6,9 2,0 3,1 9,1
nego u pogledu BDP-a po glavi stanovnika. Iz toga proizlazi da razina produktivnosti poduzea vjerojatno ne predstavlja znaajno ogranienje te da su poduzea koja su preivjela proces tranzicije relativno konkurentna. Meutim, trenutni gospodarski sektor je pre- malen i nedovoljno dinamian za odrati i osigurati visoki dohodak po glavi stanovnika. Glavne prepreke predstavljaju manjak poduzet- ništva, tehnološke diversifi kacije i dinaminosti koji bi doprinijeli stvaranju novog zapošljavanja. To se odraava u vrlo niskim stopama zaposlenosti. Godine 2014. stopa zaposlenosti u RH bila je na europ- skom dnu s iznosom od samo 54,6% (Eurostat), te je bila viša jedino od stope zaposlenosti u Grkoj (49,4%). Prema Dravnom zavodu za statistiku RH (u daljnjem tekstu: DZS), u prvom tromjeseju 2015. godine stopa zaposlenosti u RH iznosila je 42,7%.
Iz navedenoga proizlazi da je hrvatski gospodarski sektor u mogu- nosti stvoriti relativno visoke razine produktivnosti i stoga vjerojat- no ima razmjerno dobre proizvodne sposobnosti, ali ima vrlo niske kapacitete za rast i stvaranje radnih mjesta. Iz gledišta S3, u ovom dokumentu iznosi se plan promjene politika, mjera i intervencija koje se planiraju provesti kako bi se poveao potencijal RH za stva- ranje rasta. Navedeno se ne planira postii direktno zapošljavanjem, ve prije svega potencijalom za zapošljavanje kroz porast produktiv- nosti, unaprjeenje tehnologije i diversifi kaciju.
2.1.3 Meunarodna trgovina i izravna strana ulaganja
Meunarodna trgovina i prekogranina ulaganja mogu biti znaajni pokretai gospodarskog rasta i razvoja, posebno za male drave koje ostvaruju korist od širenja veliine trišta. Natjecanje na globalnim trištima potie nacionalnu specijalizaciju i moe dovesti do osjetnog poboljšanja produktivnosti. Trgovina i posebno uvoz vani su kanali širenja znanja primijenjenog na proizvode. Poveznice s globalnim lancima proizvodnje putem izravnih stranih ulaganja (eng. Foreign Direct Investments, FDI) te meunarodnom trgovinom intermedi- jarnim proizvodima domaih poduzea, predstavljaju dodatne mo- gunosti za prijenos znanja i akumulaciju nacionalnih sposobnosti. Izvoz, posebno u sektorima s trendom rastue globalne potranje, kljuan je za odrivo poveanje nacionalnog dohotka. U otvorenom gospodarstvu kljuna je mogunost diverzifi kacije nacionalne proi- zvodne strukture u skladu s promjenjivim obrascima globalne potra- nje. RH u meunarodnoj trgovini sudjeluje manje od usporedivih zemalja EU. Otvorenost prema meunarodnoj trgovini (omjer pro- sjeka uvoza i izvoza u odnosu na BDP) je 2012. kao i 2002. godine iznosila malo manje od 30%. Primjerice, susjedna Slovenija je 2002. godine bila znatno otvorenija prema trgovini (omjer otvorenosti od 46%), a nakon ulaska u EU njezina otvorenost prema meunarod- noj trgovini porasla je na 70%. S obzirom da se radi o maloj zemlji od otprilike 4,3 milijuna stanovnika koja je proteklih šest godina u recesiji, hrvatski izvoz kljuan je za rast i stvaranje radnih mjesta.
Regionalna raspodjela izvoza neznatno se promijenila tijekom po- sljednjeg desetljea, ali došlo je do promjene u pogledu glavnih hr- vatskih izvoznih partnera u Europi. Izmeu 2002. i 2012. godine europske drave zadrale su svoju poziciju glavnih izvoznih odre- dišta hrvatskih izvoznika. Dok je izvoz na europska trišta 2002. godine predstavljao 86% ukupnog izvoza, ovaj udio se 2012. godine smanjio na 80%. Meutim, promijenio se sastav trišta unutar Eu- rope. Iako je tradicionalni blok koji ini 15 starih drava lanica EU (u daljnjem tekstu: EU15) i dalje vaan, udio izvoza pao je s 53% na 41%, dok se udio izvoza u 12 novih drava lanica EU-a (u daljnjem tekstu: EU12) tijekom istog razdoblja poveao s 13% na
STRANICA 12 – BROJ 32 SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Tablica 2. Glavni izvozni proizvodi RH i njihov rang sloenosti9
SMTK Izvozni proizvod Udio u izvozu
2011.-2012. godine (%)
2 5417 Lijekovi 3,79 161
3 7711 Elektrini transformatori 2,32 363
4 2483 Preraeno drvo listaa 2,18 687
5 6842 Preraeni aluminij i legure
aluminija 1,89 317
7 7938 Posebni plutajui objekti 1,68 631
8 8211 Stolice i sjedalice 1,67 318
9 2820 eljezni i elini otpad 1,62 542
10 612 Rafi nirani šeer 1,4 599
11 7731 Elektrine ice 1,35 441
12 980 Jestivi proizvodi, d.n. 1,31 424
13 8510 Obua 1,26 541
14 9710 Zlato, nemonetarno 1,16 756
15 5629 Gnojiva 1,15 597
16 7284 Specijalizirani industrijski strojevi
i dijelovi, d.n. 1,1 1
17 7849 Ostali dijelovi vozila 1,09 62
18 6612 Cement 1,02 648
19 2882 Ostali obojeni osnovni metali 1 529
20 7721 Razvodne ploe, releji i osigurai 0,96 127
*Proizvodi poredani po sloenosti od 1 do 786 (pri emu 1 oznaava naj- sloenije).
Izvor: UN Comtrade, Observatory of Economic Complexity.
Slika 3. Relativna elastinost kvalitete, RH u odnosu na usporedive zemlje (2012.)
Izvor: Svjetska banka.
9 Ekonomska sloenost zemlje ovisi o sloenosti proizvoda koje izvozi. U eko- nomskom smislu, zemlja se smatra »sloenom« ako izvozi ne samo visoko sloene proizvode, ve i velik broj razliitih proizvoda. Sloenost proizvoda odreuje se raunanjem prosjene raznolikosti zemalja koje proizvode odre- eni proizvod i prosjena sveprisutnost drugih proizvoda koje ove zemlje proizvode. Raznolikost je mjera koliine razliitih vrsta proizvoda koje je zemlja je u stanju proizvesti, dok sveprisutnost mjeri broj zemalja koje su u stanju proizvesti proizvod. Formalna ilustracija ove teme dostupna je na poveznici: http://atlas.cid.harvard.edu/about/glossary/.
50-63 Tekstil, odjea 11,7 4,9 2,0 1,3 0,5
64-67 Obua 3,1 1,7 3,1 2,3 3,1
68-70 Kamen/staklo 2,5 2,4 2,3 2,8 9,1
71-83 Metali 6,0 10,8 0,7 1,1 16,3
84-85 Strojevi/elektronika 14,6 17,9 0,5 0,7 12,0
86-89 Prijevoz 14,1 9,1 1,2 1,1 5,1
90-97 Razno 4,8 5,0 0,8 0,9 10,1
Ukupno 100,0 100,0 - - 9,7
Izvor: DZS.
Iako je sloenost hrvatskog gospodarstva porasla tijekom posljed- njeg desetljea, i dalje zaostaje za usporedivim zemljama regije. Pokazatelj sloenosti hrvatskog gospodarstva (eng. Economic Com- plexity Index, ECI) porastao je s 0,7 u 2000. godini na 1 u 2008. godini, meutim i dalje je manji u odnosu na usporedive zemlje kao što su Slovenija, Maarska, Slovaka i Poljska. Brojni proizvodi koje RH izvozi niskog su ili srednjeg stupnja sloenosti i sofi sticiranosti. U tablici 2. navedeno je 20 proizvoda na etveroznamenkastoj razini SMTK-a koji su se najviše izvozili 2011. – 2012. godine, u pogledu njihove sloenosti.
Nijedan od 15 najvanijih hrvatskih izvoznih sektora nije pozici- oniran u prvom decilu proizvoda po gospodarskoj sloenosti. Od gotovo 200 proizvoda ija je izraena komparativna prednost (eng. Revealed Comparative Advantage, RCA) vea od 1, otprilike polo- vica nalazi se oko srednjih decila (izmeu 244. i 540. mjesta od 786). Meutim, pojedini nadolazei izvozni proizvodi su pokazuju obeavajue rezultate. Šesnaesti po redu najvei izvozni sektor koji ine specijalizirani industrijski strojevi i dijelovi (SMTK 7284), na- lazi se meu najsloenijih 100 sektora. Navedeni sektor predstavlja 1,1% ukupnog izvoza u razdoblju 2011. – 2012. godine i najsloe- niji je izvozni sektor u RH. Ostali znaajni izvozni proizvodi koji su na umjereno visokom stupnju sloenosti ukljuuju dijelove vozila (SMTK 7849), koji predstavljaju 1,1% i nalaze se na 62. mjestu po sloenosti; lijekovi (SMTK5417), koji predstavljaju 3,8% i nalaze se na 161. mjestu po sloenosti te razvodne ploe, releji i osigurai (SMTK 7721), koji predstavljaju 0,96% i nalaze se na 127. mjestu po sloenosti. Ovi izvozni proizvodi nazivaju se »nadolazeima« jer su se tijekom proteklih deset godina njihova veliina i vanost poveale od poetnih niskih razina. Navedeni rezultati su indikator pomica- nja RH prema sloenijoj košarici izvoznih dobara.
Hrvatskom proizvodnjom još uvijek ne dominiraju industrije u ko- jima je konkurentnost u smislu kvalitete vanija od cjenovne kon- kurentnosti. Koristei taksonomiju Aigingera (2001.), izvoz je raz- vrstan okvirima industrija koje imaju visoku, srednju i nisku stopu relativne elastinosti kvalitete (eng. Relative Quality Elasticity, RQE). Industrije s visokim RQE konkuriraju kvalitetom, a one s niskim RQE konkuriraju cijenom. Slike 3. i 4. pokazuju da je u RH udio izvoznih industrija koje se temelje na kvaliteti (tj. onih s visokim RQE) manji nego udio industrija koje se temelje na cjenovnoj kon- kurentnosti (nizak RQE). Omjer industrija koje se temelje na kvali- teti znatno je vei za sve usporedive zemlje u regiji, osim Bugarske. To je još jedan pokazatelj iz kojega je vidljivo da RH još dosta za- ostaje u pogledu navedenog indikatora. Meutim, injenica da RH ima najvei udio industrija sa srednjim RQE-om meu usporedivim zemljama moe joj pomoi u prelasku na proizvodnju koja se temelji na kvaliteti. Kao što je bio sluaj kod proboja u izvozu odreenih far- maceutskih proizvoda i industrijskih strojeva kada se tijekom prote- klog desetljea udvostruio udio lijekova (SMTK 5417) i elektrinih transformatora (SMTK 7711), brojni nadolazei izvozni proizvodi imaju potencijal za diferencijaciju te se više okrenuti kvaliteti.
SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016. BROJ 32 – STRANICA 13 NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
i ostali oblici potpore predviene Zakonom o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja te osnivanje Agencije za inve- sticije i konkurentnost (Europska komisija, 2013.).
2.2 Konkurentnost poslovnog sektora
2.2.1 Uinak globalne konkurentnosti
Obzirom na prepreke i poticaje za poslovnu aktivnost u RH, istra- ivanje Svjetske banke o lakoi poslovanja (eng. »Doing Business«) donosi godišnju procjenu propisa koji se odnose na lakou poslova- nja u razliitim zemljama. U 2014. godini RH je na ljestvici Svjetske banke po lakoi poslovanja bila 67. od 189 zemalja, dok je u 2015. bila na 65. mjestu što ukazuje na blagi pomak (Svjetska banka, 2014. i 2015.). Poloaj RH na ljestvici obzirom na lakou pokretanja po- slovanja je lošiji 2015. godine (88. mjesto na ljestvici) u usporedbi s 2014. godinom, kada je RH na ljestvici bila 85. Iako je broj admini- strativnih postupaka potrebnih za pokretanje poslovanja vremenom smanjen, tempo promjena u RH sporiji je nego u drugim zemljama. »Udaljenost od graninog rezultata« pomae u procjeni apsolutne razine regulatornog uinka i naina kako se poboljšava tijekom vre- mena dok ukazuje na udaljenost pojedine ekonomije od graninog rezultata, što predstavlja najbolje rezultate za svaki pokazatelj svih ekonomija u uzorku istraivanja »Doing Business« od 2005. godine. U usporedbi s 2014. godinom, u 2015. godini ovaj pokazatelj za RH porastao je za 0,71%, što predstavlja blago poboljšanje. Sveobuhvatna analiza »odozgo prema dolje« vezano uz uinke ino- vacija u RH i u EU, kao i globalna perspektiva osigurana je izvješem Europske unije o inovacijama (eng. Innovation Union Scoreboard, IUS) te izvješima o globalnim inovacijama i globalnoj konkuren- tnosti. Prema izvješu IUS iz 2015. godine, RH je što se inovativ- nosti tie okarakterizirana kao umjereni inovator i nalazi se na 23. mjestu od odnosu na ostale drave lanice te se po uinku inovacija nalazi u treoj skupini od etiri, zajedno s Ciprom, eškom, Esto- nijom, Grkom, Maarskom, Italijom, Litvom, Maltom, Poljskom, Portugalom, Slovakom i Španjolskom. Skupina se sastoji od drava lanica gdje je uinak inovacija ispod prosjeka EU na relativnoj stopi uinka izmeu 50% i 90% prosjeka EU. Uinkovitost inovacija se u RH poboljšala u usporedbi sa 2014. godinom, ali po stopi nioj od stope EU, što znai da se relativna uinkovitost inovacija drave lanice smanjila. RH je po uinku inovacija ispod EU prosjeka u veini podruja, ali je iznad prosjeka EU što se tie kvalitete ljudskih resursa s obzirom na iznadprosjean uspjeh mladih doktoranada i sveuilišnih prvo- stupnika. Najslabiji pokazatelji su u podruju Otvorenih, izvrsnih i privlanih istraivakih sustava i Intelektualnih vrijednosti. Za osta- la etiri pokazatelja uinkovitost inovacija je iznad prosjeka EU, s time da su najbolji rezultati ostvareni vezano za pokazatelj Izdataka za inovacije koje nisu vezane uz istraivanje i razvoj. Znaajnija poboljšanja na razini pokazatelja mogu se primijetiti u podrujima Suradnje i poduzetništva (9,5%), Otvorenih, izvrsnih i privlanih istraivakih sustava (8,3%) i Ljudskih resursa (8,1%), a najvei napredak primjetan je u igovima Zajednice (26%). Uin- kovitost inovacija neznatno se pogoršala u Ekonomskim uincima, Inovatorstvu i Financijama i potporama, a pokazatelji s najveim padom su Meunarodne patentne prijave i Prihodi od licenci i pa- tenata iz inozemstva. Globalna konkurentnost RH takoer se moe ocijeniti pomou In- deksa globalne konkurentnosti (eng. Global Competitiveness Index, GCI) Svjetskog gospodarskog foruma (eng. World Economic Forum, WEF). Prema Izvješu WEF-a o globalnoj konkurentnosti za raz- doblje 2014. – 2015. godine, RH se nalazi na 77. mjestu od 144 zemljama obuhvaenih Izvješem i na 87. mjestu prema podindeksu kojim se mjere imbenici inovativnosti i sofi sticiranosti. U usporedbi s drugim dravama odabranim za usporedbu koje pripadaju grupi
Slika 4. Elastinost cijene i kvalitete, RH u odnosu na usporedive zemlje (2012.)
Izvor: Svjetska banka.
FDI predstavlja još jednu vanu dimenziju hrvatske meunarodne ekonomske integracije. Analiza je pokazala da se mali dio FDI u RH odnosi na znanjem intenzivne sektore te sektore temeljene na istraivanju i razvoju. Ulazni tokovi FDI bili su prije svega potaknuti mogunostima koje su nastale privatizacijom i pristupom trištu. Dok su u zemljama kao što su eška, Maarska i Slovaka FDI po- drazumijevala znaajan pomak u strukturi proizvodnje i izvoza te su omoguila integraciju u europske proizvodne mree, FDI u RH pr- venstveno su bila usmjerena na sektore kojima se ne moe trgovati, kao što su fi nancijsko posredovanje, koji za razliku od proizvodnje ne predstavljaju znatne mogunosti za prelijevanje znanja.10 Nadalje, mali dio FDI bio je usmjeren prema novoosnovanim poduzeima.11
Raspodjela ulaznih izravnih stranih ulaganja po sektorima imala je dvije faze: na proizvodnju je otpadalo više od 70% ukupnih izravnih stranih ulaganja izmeu 1990. i 1998. godine, dok je u razdoblju izmeu 2000. i 2013. godine veina FDI bila usmjerena na usluge (npr. bankarstvo, trgovina, usluge povezane s nekretninama i tele- komunikacije). Kao što je sluaj s ostalim zemljama jugoistone Eu- rope, hrvatski bankarski sektor obiljeen je visokom stopom stranog ulaska (više od 90% bankarske imovine) (Bartlett i Prica, 2011.). U pogledu sektorske raspodjele ulaznih izravnih stranih ulaganja za razdoblje izmeu 2000. i 2013. godine moe se primijetiti da su fi - nancije (33%) i trgovina (11%) predstavljali najvei dio ulaznih FDI u RH, nakon ega slijede zajedniki udio ekstraktivne industrije i komunalnih usluga (15%), zbog akvizicija znaajnih udjela u po- duzeima koja su prethodno bila u dravnom vlasništvu. Hoteli i restorani te djelatnosti povezane s nekretninama predstavljaju oko 8% ulaznih FDI.
Prema OECD-u, tijekom proteklog desetljea došlo je do globalnog porasta izravnih stranih ulaganja u istraivanje i razvoj. Pojedine po- litike inicijative iz nedavnog perioda mogu biti poticajne za meu- narodna ulaganja u istraivanje i razvoj, kao što su porezne olakšice
10 Smeets, R. (2008). »Collecting the Pieces of the FDI Knowledge Spillovers Puzzle«, Th e World Bank Research Observer, 23 (2): 107 – 138. 11 Hunya, G., Skudar, A. (2007). »Th e Role of Foreign Direct Investment in the Croatian Economy«, OECD Investment Compact for South East Europe, Th e Vienna Institute for International Economic Studies.
STRANICA 14 – BROJ 32 SRIJEDA, 13. TRAVNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Slika 6. Stopa brzorastuih poduzea u 2010., prema poveanju pro- meta
Izvor: OECD (2013.) Entrepreneurship at a Glance 2013. Podaci Svjetske banke i FINA-e (za Hrvatsku). Napomena: Stope se utvruju kao broj br- zorastuih poduzea izraenih kao postotak broja poduzea s 10 ili vise za- poslenih. *Za Estoniju i Sloveniju podaci se odnose na 2009. godinu. **Za Hrvatsku nisu uoena brzorastua poduzea u 2010. godini (korišten je uzorak poduzea).
2.2.3 Bruto dodana vrijednost i zaposlenost prema gospodarskim djelatnostima
Od gospodarskih djelatnosti u RH trenutno dominiraju uslune djelatnosti, te je u navedenom sektoru 2012. godine bilo zaposleno otprilike 57% radne snage s udjelom dodane vrijednosti od 55%. Iste je godine u industriji (rudarstvu, preraivakoj industriji i komunal- nim uslugama) bilo zaposleno nešto više od 31,5% radne snage, a udio dodane vrijednosti je bio 38%. Unutar industrije, preraivaka industrija je vodea industrijska djelatnost, s otprilike 26% zaposle- nih i 24% dodane vrijednosti.
U RH veina zaposlenih u preraivakoj industriji radi u sektori- ma koji koriste tehnologiju niske i srednje-niske razine i ukupna raspodjela u zemlji je slinija onoj u Poljskoj i Estoniji nego onoj u Sloveniji ili eškoj. Relativno gledajui, RH ima najnii udio zaposle- nih u preraivakoj industriji koja koristi visoku tehnologiju meu usporedivim zemljama (manje od 1%) te je ispred Estonije jedino po udjelu broja zaposlenih u sektorima koji koriste srednje-visoku tehnologiju.
Kada analiziramo usluge, podijeljene su na one koje koriste znanja i vještine visoke razine (KIS) i one koje koriste znanja i vještine nie razine (LKIS). U Hrvatskoj najvei udio otpada na djelatnosti koja koriste niu razinu znanja u kojima je zaposleno 350.078 ljudi. Usluge koje zahtijevaju višu razinu znanja dijele se na fi nancijske usluge (KIS-FIN), prodaju (KIS-MKT) i ostale usluge (KIS-OTHER) dok najvišu razinu znanja zahtijevaju djelatnosti visoke tehnološke razine (KIS-HIGH-TECH) u kojima je zaposleno 29.600 ljudi. Naj- vei broj zaposlenih je u uslunim djelatnostima, osobito u onima za koje je potrebna niska ili visoka razina znanja (LKIS: 350.096, KIS-OTHER: 324.096). U isto vrijeme ove skupine djelatnosti imaju i najvei udio zaposlenih znanstvenika (KIS-OTHER: 67.560, LKIS: 15.170). Sve industrije zajedno, neovisno o tehnološkoj razini zapo- šljavaju svega 10.040 znanstvenika i strunjaka. S udjelom od 1,73% u ukupnom broju zaposlenih, RH ima vei udio zaposlenosti u indu- strijama visoke tehnološke razine od prosjeka EU koji je 1,1%. Udio zaposlenih u djelatnostima visoke tehnološke razine koja zahtijevaju znanja i vještine u EU je malo viši nego u RH (2,53%) i iznosi 2,73%.
RH raspolae kvalitetnijim ljudskim potencijalima u uslunom sek- toru nego u proizvodnim djelatnostima što je rezultat nedostatka
»umjerenih inovatora« kao RH i s drugim dravama lanicama EU (Italija, Maarska i eška), RH stoji slabije. eška je na 37. mjestu, Italija na 49. i Maarska na 60. mjestu od 144 zemlje.
2.2.2 Demografi ja poduzea
U RH je 2013. godine bilo registrirano 146.292 poduzea, od ega su 145.904 bila mala i srednja poduzea (Izvješe »Small Business Act«, 2014.). Distribucija broja poduzea, broja zaposlenih i dodat- ne vrijednosti prema veliini poduzea u RH slina je onoj u EU. Mala i srednja poduzea (u daljnjem tekstu: MSP) ine više od 99% ukupnog broja poduzea. Znaajno je da dok MSP-ovi u RH imaju vei udio zaposlenih od onih u dravama lanicama EU (u daljnjem tekstu: EU28): 67,9% naspram 66,9%, a što se tie udjela dodane vrijednosti odnos je obrnut (54,1% u RH, 58,1% u EU28) što ukazuje na injenicu da su MSP-ovi u RH manje produktivni od MSP-ova u ostatku Europske unije.
Takoer, MSP-ovi u RH manje su produktivna od usporedivih po- duzea drugdje u EU, osobito u sektorima koji su tradicionalno re- levantni za MSP-ove kao što su graevinarstvo i turizam, ali takoer i u tehnološki visoko-razvijenoj proizvodnji i uslugama temeljenim na znanju (Europska komisija, 2013.)
Omjer novoosnovanih poduzea i ukupnog broja poduzea (stopa osnivanja poduzea) pokazatelj je koji moe ukazivati na poduzet- niki potencijal zemlje. Osnivanje poduzea moe biti potaknuto prepoznavanjem trišnih niša i/ili komercijalizacijom novih proi- zvoda, usluga ili poslovnih procesa koji predstavljaju prilike za rast poduzea. Meutim, ovaj pokazatelj moe biti i odraz nefl eksibilnog trišta rada gdje je glavni motiv osnivanja poduzea osigurati zapo- slenje za njegove osnivae.
Slike 5. i 6. daju usporedbu poduzea s visokom stopom rasta i brzo- rastuih poduzea u RH i nekim odabranim zemljama. Rezultati su- geriraju da RH vidljivo zaostaje po broju poduzea s visokom stopom rasta i po broju brzorastuih poduzea. Moe se zakljuiti da postoje manjkavosti u mehanizmu pokretanja poduzea i rasta poduzea u RH što uzrokuje manju uspješnost hrvatskih poduzetnika.12
Slika 5. Stopa poduzea s visokom stopom rasta (%) u 2010., prema poveanju prometa
Izvor: OECD: Entrepreneurship at a Glance 2013. Podaci Svjetske banke i FINA-e (za Hrvatsku). Napomena: Stope se utv