narodne novine srijeda, 17. listopada 2012. · amis je alternativni operator na elektroničkim...

STRANICA 48 – BROJ 114 SRIJEDA, 17. LISTOPADA 2012.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

rabom vladajućeg položaja, protiv poduzetnika HT – Hrvatske tele-komunikacije d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Savska cesta 32 (sada: Hrvatski Telekom d.d.; dalje: HT) i njegovog povezanog društva, poduzetnika Iskon Internet d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Garićgrad-ska 18 (dalje: Iskon) i zahtjev za pokretanjem postupka utvrđivanja zabranjenog sporazuma koji je prema navodima Amisa sklopljen između HT-a i Iskona.

U predmetnom zahtjevu u bitnome se navodi o predatorskim cijenama Iskonovih maloprodajnih usluga, odnosno paketa usluga koji obuhvaćaju usluge pristupa širokopojasnom internetu, telefoniju i televiziju putem IP protokola.

Amis u bitnome navodi kako Iskon s maloprodajnom ponudom širokopojasnog pristupa internetu putem izdvojene lokalne petlje odnosno dual play paketa (pristup internetu i telefonija) započinje u rujnu 2006. godine pri čemu je maloprodajna cijena za paket brzi-ne 1Mbps/256kbps s uključenim neograničenim prometom iznosila 239,00 kuna s porezom na dodanu vrijednost (PDV).

Nadalje, Amis u bitnome navodi kako je uvođenjem novih ko-risničkih paketa širokopojasnog pristupa internetu utemeljenih na neograničenom pristupu (neograničen prometom, fl at rate) Amis us-postavio na hrvatskom tržištu cjenovni model sukladan trendovima u EU, ponudu kombinacije ADSL pristupa i javne govorne usluge i to za korisnika po vrlo pristupačnim cijenama. Početkom 2007. godine, Amis je prvi operator koji je uveo pakete ADSL pristupne brzine 1 Mbps kombiniran s fi ksnim telefonskim priključkom i 60 minuta be-splatnih poziva u nacionalnoj mreži, po cijeni od 152,50 kuna s uklju-čenim PDV-om. Takav pomak, opisuje Amis bio je dugo očekivan s obzirom na to da su tržišni udjeli operatora sa znatnijom tržišnom snagom u zemljama EU većim dijelom niži od 50 posto, te da su u to vrijeme, cijene usluga bile i do 70 posto niže od cijena HT-a.

Kao reakciju na liberalizaciju tržišta, HT u dogovoru s Iskonom razdvaja ponudu svojih usluga na dva dijela: usluge za korisnike ko-jima su dostupne usluge alternativnih operatora (koji nude usluge putem izdvojene lokalne petlje) i usluge za korisnike kojima usluge alternativnih operatora nisu dostupne. Usluge za korisnike, kojima su dostupne usluge alternativnih operatora, HT nudi putem Iskona – Iskon Duo, a usluge za ostale korisnike putem branda MaxADSL.

Prema podacima iz zahtjeva Amisa proizlazi kako Iskon ranije navedenu uslugu dual play paketa (pristup internetu i telefonija) s neograničenim prometom koja je iznosila 239,00 kuna, u lipnju 2007. godine spušta na iznos od 150,00 kuna s PDV-om.

Amis navodi kako Iskon u travnju 2009. godine započinje s ponudom IPTV usluge u obliku Iskon.TV usluge te navodi i o pre-datorskim cijenama Iskonovih maloprodajnih usluga koje uključuje TV uslugu.

Rezultat takvog ponašanja monopoliste HT-a i njegovog pove-zanog društva Iskon, je da dvije godine nakon početka liberalizacije izdvojene lokalne petlje zajedno ostvaruju tržišni udjel od 92 posto na tržištu širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a. Kao mjerodavno tržište, Amis je predložio tržište širokopojasnog pristu-pa internetu putem xDSL-a za korisnike iz kućanstva u Republici Hrvatskoj.

Također, Amis navodi da je između HT-a i Iskona sklopljen zabranjeni sporazum, kojim se narušava i ograničava tržišno natje-canje na mjerodavnom tržištu i to tržištu širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a za korisnike iz kućanstva na cijelom teri-toriju Republike Hrvatske. Neformalnim sporazumom dogovorene su predatorske cijene za maloprodajne usluge Iskonovih paketa koji obuhvaćaju usluge pristupa širokopojasnom internetu, telefoniju i televiziju putem IP protokola.

VRSTA

PROIZVODA

F Svjež

FR Zamrznut

RD Živa masa

GG Bez škrga i utrobe

DR Bez glave, repa i utrobe

ST Fileti

FL Odrezak

OT U drugom obliku; navedite vrstu proizvoda u pošiljci

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

2490 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, temeljem članaka 34. i

35. stavka 1. točke 2. i 5. te članka 57. točke 3. u svezi s člankom 16. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 122/03), u upravnom postupku utvrđivanja sprječavanja, ograniča-vanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja pokrenutom po zahtjevu poduzetnika Amis Telekom d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Bani 75, zastupanog po punomoćniku E. K., odvjetniku iz Odvjetničkog društva, sa sjedištem u Z., protiv podu-zetnika Hrvatski Telekom d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Savska cesta 32, i njegovog povezanog društva, poduzetnika Iskon Internet d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Garićgradska 18, zastupani po odvjetnicima M. V. M. i I. M. iz Odvjetničkog ureda iz Z., temeljem odluke Vi-jeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: mr. sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća, Mladen Cerovac, mag. iur., zamjenik predsjed-nice Vijeća, Milivoj Maršić, dipl. oec., Vesna Patrlj, dipl. iur. i dr. sc. Mirna Pavletić-Župić, članovi Vijeća, sa 111. sjednice, održane 12. srpnja 2012., donosi

RJEŠENJEI. Odbija se zahtjev poduzetnika Amis Telekom d.o.o. protiv po-

duzetnika Hrvatski Telekom d.d. i njegovog povezanog društva, po-duzetnika Iskon Internet d.d., radi utvrđivanja sprječavanja, ograni-čavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja, na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u smislu članka 16. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kao na zakonu neosnovan.

II. Poduzetnik Amis Telekom d.o.o. dužan je poduzetniku Hr-vatski Telekom d.d. i njegovom povezanom društvu, poduzetniku Iskon Internet d.d. nadoknaditi troškove za pravno zastupanje u ukupnom iznosu od 19.125,00 kuna, odnosno u iznosu od 9.562,50 kuna svakom od navedenih poduzetnika.

Rok izvršenja: 15 (petnaest) dana od dana dostave ovoga rje-šenja.

III. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«.

1. Zahtjev poduzetnika Amis Telekom d.o.o.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zapri-mila je 23. travnja 2009. zahtjev poduzetnika Amis Telekom d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Bani 75 (dalje: Amis) radi utvrđivanja spr-ječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, zloupo-

mtomicic

Rectangle

SRIJEDA, 17. LISTOPADA 2012. BROJ 114 – STRANICA 49 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

Naime, člankom 5. ZZTN-a propisano je da se poduzetnikom pod kontrolom drugog poduzetnika smatra poduzetnik u kojem drugi poduzetnik izravno ili neizravno ima više od polovine udjela ili dionica i/ili koji može ostvarivati više od polovine glasačkih prava odnosno ima pravo na postavljanje više od polovine članova uprave, nadzornog odbora ili odgovarajućeg tijela za upravljanje i vođenje poslova te na drugi način ima pravo na upravljanje poslovanjem poduzetnika.

Slijedom navedenog, radi ispravnog tumačenja podataka i či-njenica u daljnjem tekstu obrazloženja ovoga rješenja, HT i njego-vo povezano društvo Iskon kao jedan gospodarski subjekt u tekstu obrazloženja ovoga rješenja označavaju se kao T-HT Grupa.

Međutim, budući da se predmetni zahtjev odnosi na specifi čna postupanja Iskona, Agencija je u postupku utvrđivala činjenice koje se odnose isključivo na Iskon kao zasebnu pravnu osobu, a koje su relevantne u ovom slučaju.

U tom smislu, u tekstu obrazloženja ovoga rješenja ispravno je razlikovati T-HT Grupu kao jedan gospodarski subjekt, odnosno HT i Iskon kao zasebne pravne osobe.

3. Primijenjeni propisi

Agencija je u provedbi predmetnog upravnog postupka primi-jenila odredbe ZZTN-a, Uredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine«, broj 51/2004; dalje: Uredba o mjero-davnom tržištu) te Zakon o općem upravnom postupku, kojim se uređuju pitanja provedbe upravnog postupka pred Agencijom u di-jelu koji nije propisan odredbama ZZTN-a, kao posebnog zakona, u smislu članka 39. ZZTN-a.

Iako je u tijeku postupka 1. listopada 2010. stupio na snagu novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj: 79/09), sukladno članku 75. tog danas važećeg zakona zahtjevi za pokreta-nje postupaka za koje je nadležna Agencija zaprimljeni do 30. rujna 2010., kao i postupci koji su pokrenuti u Agenciji do 30. rujna 2010., okončat će se primjenom odredaba ZZTN-a te podzakonskih akata donesenih na temelju ZZTN-a.

Temeljem članka 39. ZZTN-a, u postupcima pred Agencijom ukoliko nije drugačije propisano ZZTN-om, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Iako je u tijeku postupka, 1. siječnja 2010. stupio na snagu novi Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 47/09), sukladno članku 168. tog danas važećeg zakona, postupci započeti do stupanja na snagu Za-kona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 47/09), nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o općem uprav-nom postupku (»Narodne novine«, broj: 53/91 i 103/96).

S obzirom na to da je zahtjev Amisa zaprimljen u Agenciji na nadležno postupanje 23. travnja 2009. u konkretnom slučaju Agen-cija je primijenila odredbe ZZTN-a i Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj: 53/91 i 103/96; dalje: ZUP).

Nadalje, Agencija je u ocjeni ovoga konkretnog slučaja, podred-no, na odgovarajući način, primjenjivala kriterije poredbenog prava Europske unije (dalje: EU). Naime, člankom 35. stavkom 3. ZZTN-a propisano je da Agencija u ocjeni svih oblika sprječavanja, ograni-čavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s člankom 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajedni-ca i njihovih država članica i Republike Hrvatske (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/01; dalje: SSP), na odgovarajući način primjenjuje kriterije koji proizlaze iz pravilne primjene pravila o tržišnom natjecanju u EZ.

Člankom 70. stavkom 2. SSP-a određuje se da će se svako pona-šanje suprotno pravilima tržišnog natjecanja ocjenjivati na temelju

Amis navodi kako sasvim opravdano sumnja da između HT-a i Iskona postoji usmeni neformalni sporazum u svezi cijena usluge širokopojasnog pristupa internetu na maloprodajnom tržištu, a do-datno i sporazum o području na kojima će Iskon nuditi te usluge.

Amis je u predmetnom zahtjevu tražio da Agencija donese privremeno rješenje kojim će se HT-u naložiti primjena niže cije-ne izdvojene lokalne petlje, Iskonu zabraniti paketi usluga koji za svrhu imaju istiskivanje konkurencije sa tržišta te kojim će se HT-u i Iskonu zabraniti daljnje narušavanje tržišnog natjecanja u bilo ko-jem obliku.

2. Stranke u postupku

2.1. Amis

Amis je alternativni operator na elektroničkim komunikacij-skim tržištima u Republici Hrvatskoj, prisutan na hrvatskom tržištu od 2003. godine. Odlukom Hrvatske agencije za telekomunikacije od 28. travnja 2005. godine, Amis je postao fi ksni operator i tada postojećoj ponudi dodao uslugu povoljnijeg telefoniranja prema na-cionalnim i međunarodnim fi ksnim i mobilnim mrežama. Amis ima status broadband telekom operatora, koji putem vlastite infrastruk-ture nudi širokopojasni pristup internetu i druge telekomunikacijske usluge. Investitori te imatelji udjela u temeljnom kapitalu poduzetni-ka Amis su Iris Capital iz Francuske i KBC Private Equity iz Belgije u jednakom udjelu u temeljnom kapitalu. Iris i KBC aktivno ulažu u razvoj različitih fi rmi s područja telekomunikacija i informacijskih tehnologija primarno u Europi.

2.2. HT

HT je bivši monopolistički operator koji je prije liberalizacije tržišta bio jedini pružatelj, a danas je najznačajniji pružatelj elek-troničkih komunikacijskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži u Republici Hrvatskoj. Do 1999. godine, HT je bio u potpunom vla-sništvu Republike Hrvatske. U listopadu 1999. godine, vlasnik 35 posto udjela u HT-u postaje poduzetnik Deutsche Telekom AG iz Njemačke. U listopadu 2001. godine Deutsche Telekom AG posta-je većinski imatelj udjela HT-a s udjelom od 51 posto u vlasničkoj strukturi, dok je imatelj preostalog dijela ostala Republika Hrvatska. Uslugu širokopojasnog pristupa internetu krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj HT je počeo pružati 2003. godine putem vlasti-te elektroničke komunikacijske mreže kao prvi operator na tržištu i od tada bilježi najveći broj korisnika usluge širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj.

2.3. Iskon

Iskon je pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga pri-vatnim i poslovnim korisnicima koje se temelje na širokopojasnom internetu. Prije preuzimanja od strane HT-a u 2006. godini, Iskon je bio jedan od vodećih alternativnih operatora i pružatelja inter-net usluga u Republici Hrvatskoj. Od preuzimanja od strane HT-a, Iskon unutar T-HT Grupe posluje kao samostalno trgovačko druš-tvo u kojem je HT imatelj 100 posto udjela u temeljnom kapitalu. Iskon unutar T-HT Grupe pretežito pokriva segment korisnika koji daju prednost alternativnim proizvodima i koje HT do 2006. nije intenzivno posluživao.

Budući da je HT imatelj 100 posto dionica Iskona, u smislu članka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 122/03; dalje: ZZTN), Iskon se smatra poduzetnikom pod kon-trolom HT-a. S aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, HT i Iskon smatraju se jednim gospodarskim subjektom.


met AKZO), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakono-davstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu);

• Presuda Općeg suda od 6. listopada 1994. godine u predmetu T-83/91 Tetra Pak International v Commission [1994] ECR II-755 (dalje: predmet Tetra Pak II), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu);

• Presuda Suda EU od 14. studenog 1996. godine u predmetu C-333/94P Tetra Pak International SA v Commission of the European Communities [1996] ECR I-5951, dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske uni-je (http://eur-lex.europa.eu);

• Odluka Europske komisije od 16. srpnja 2003. u predmetu COMP/38.233 – Wanadoo Interactive (dalje: predmet Wanadoo), dostupna na internetskoj stranici EUR-l exa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu);

• Presuda Općeg suda od 30. siječnja 2007. godine u predmetu T-340/03 France Télécom SA. v Commission (dalje: predmet France Télécom), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodav-stva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu).

S obzirom na to da je tržište elektroničkih komunikacija na odgovarajući način predmet prethodne regulacije (ex ante regula-cija) sukladno propisima o elektroničkim komunikacijama (ranije propisima o telekomunikacijama), Agencija je u ocjeni predmetnog slučaja izvršila uvid u sljedeće relevantne odluke te ostale dokumen-te HAKOM-a i to:

• Rješenje od 14. rujna 2006. godine, klasa: 344-01/06-01/220, urbroj: 376-06-12, kojim su HT i Iskon proglašeni operatorima sa zajedničkom znatnijom tržišnom snagom, koje je dostavljeno kao privitak dopisa Iskona od 22. veljače 2010. godine;

• Odluka od 22. siječnja 2007. godine, klasa: 344-01/06-01/628; urbroj: 376-11-06-38, kojom se izdaje suglasnost na cijene javne go-vorne usluge u nepokretnoj mreži prema tarifnom paketu »Paket 1« i »Paket 2«, koja je dostavljena kao privitak dopisa HAKOM-a od 11. studenog 2010. godine;

• Rješenje od 6. rujna 2007. godine, klasa: 344-01/07-01/365; urbroj: 376-11-07-03, kojim se izdaje suglasnost na cijene javne go-vorne usluge u nepokretnoj mreži u okviru karakteristika određe-nih tarifnim paketima »Iskon.DUO Paket 1« i »Iskon.DUO Paket 2«, koje je dostavljeno kao privitak dopisa HAKOM-a od 11. studenog 2010. godine;

• Rješenje od 17. ožujka 2008. godine, klasa: 344-01/08-01/127, urbroj: 376-11-08-02, kojim se izdaje suglasnost na cijene javne go-vorne usluge u nepokretnoj mreži u okviru karakteristika određe-nih tarifnim paketima »Iskon.DUO Paket A«, a odbija se zahtjev za izdavanje suglasnosti na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži u okviru karakteristika određenih tarifnim paketima »Iskon.DUO Paket B« i »Iskon.DUO Paket C«, koje je dostavljeno kao pri-vitak dopisa HAKOM-a od 11. studenog 2010. godine;

• Odluka od 17. srpnja 2009. godine, klasa: 344-01/09-01/1079, urbroj: 376-11-09-01, kojom je HT određen operatorom sa značaj-nom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa i dokument »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa« koji je sastavni dio te odluke, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr);• Odluka od 17. srp-nja 2009. godine, klasa: 344-01/09-01/1080, urbroj: 376-11-09-01, kojom je HT određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom

kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u EZ, posebice članaka 81., 82. i 86. Ugovora o osnivanju EZ-a i in-strumenata za tumačenje koje su usvojile njezine institucije, a koji su stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji odnosno Ugovora o funkcioniranju EU postali članci 101., 102. i 106.

Polazeći od navedenih odredbi SSP-a, cjelokupna pravna ste-čevina Europske unije (acquis communautaire), koju čini primarno i sekundarno zakonodavstvo Europske unije, ali i sudska praksa, prvenstveno praksa Suda EU, važan je interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u slučaju pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju tih propisa.

U tom smislu, Agencija je u ovom slučaju koristila standarde koji proizlaze iz Priopćenja Komisije – Upute o provedbenim priori-tetima Komisije u primjeni članka 82. Ugovora o EZ-u na postupanja poduzetnika u vladajućem položaju koja za posljedicu mogu imati zlouporabu u smislu isključivanja konkurenata s tržišta (Communi-cation from the Commission — Guidance on the Commission’s enfor-cement priorities in applying Article 82 of the EC Treaty to abusive exclusionary conduct by dominant undertakings, OJ C 45/7, od 24. veljače 2009.; dalje: Uputa Komisije o primjeni članka 82. Ugovo-ra o EZ). Navedeni dokument dostupan je na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu) te na internet stranicama Agen-cije (http://www.aztn.hr) u prijevodu na hrvatski jezik. Nadalje, Agencija je izvršila uvid u Raspravni dokument Europske komisije o članku 82. (DG Competition discussion paper on the application of Article 82 of the Treaty to exclusionary abuses, Bruxelles, prosinac 2005.). Navedeni dokument dostupan je na internetskim stranicama Europske komisije (http://ec.europa.eu).

Pored navedenog, Agencija je izvršila uvid u Preporuke Eu-ropske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji (Commission Recommendation of 17 December 2007 on relevant product and service markets within the electronic communications sector susceptible to ex ante regulation in accordance with Directive 2002/21/EC of the European Parliament and of the Council on a common regulatory framework for electronic commu-nications networks and services, OJ L 344/65, od 28. prosinca 2007. godine), dostupne na internetskoj stranici Europske komisije (http://ec.europa.eu).

Nadalje, u ocjeni ovoga slučaja Agencija je na odgovarajući način primjenjivala kriterije koji proizlaze iz sljedeće komparativne prakse:

• Presuda Suda EU od 14. veljače 1978. godine u predmetu 27/76 United Brands Company and United Brands Continental BV v Commission [1978] ECR 207 (dalje: predmet United Brands), do-stupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu);

• Presuda Općeg suda od 1. travnja 1993. godine u predmetu T-65/89 BPB Industries Plc and British Gypsum Ltd v Commission [1993] ECR II-39 (dalje: predmet BPB Industries), dostupna na in-ternetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih doku-menata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu);

• Presuda Općeg suda od 7. listopada 1999. godine u predmetu T-228/97 Irish Sugar plc v Commission [1999] ECR II-2969 (dalje: predmet Irish Sugar), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu);

• Presuda Suda EU od 3. srpnja 1991. godine u predmetu AKZO Chemie BV v Commission, C-62/86, [1991] ECR I-3359 (dalje: pred-


• Ugovori sklopljeni 17. listopada 2001. između Republike Hr-vatske, društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. i društva De-utsche Telekom AG – sažetci«, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, siječanj 2005., dostupno na internetskoj stranici Mini-starstva prometa, prometa i infrastrukture (http://www. mmpi.hr);

• Broadband access in the EU: situation at 1 July 2008, CO-COM08-41 FINAL, Europska komisija, 28. studeni 2008., dostupno na internetskoj stranici Europske komisije (http://ec.europa.eu);

• Report I Annex Cross-Country Tables – Supply of services in monitoring regulatory and market developments for electronic com-munications and information society services in Enlargement Coun-tries, Cullen International, 30. rujan 2008., dostupno na internetskoj stranici Cullen Internationala (http://www.cullen-international.com);

• Broadband market competition report, ERG, svibanj 2005., dostupno na internetskoj stranici BEREC-a – Tijela europskih regu-latora za elektroničke komunikacije (http://erg.eu.int).

4. Prethodno ispitivanje stanja na tržištu

Temeljem članka 37. točke 9. ZZTN-a, provedeno je prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu, odnosno zatraženo je oči-tovanje od HT-a i Iskona kako bi se utvrdilo postoje li uvjeti za do-nošenje zaključka o pokretanju postupka u konkretnom predmetu, u smislu članka 41. stavka 1. i članka 46., a u svezi članka 16. ZZTN-a.

Dana 28. svibnja 2009. zaprimljeno je očitovanje HT-a u ko-jem se u bitnome navodi kako su poduzetnici Iskon i Amis alter-nativni operatori te je logično za pretpostaviti kako će troškovi i cijene istih biti niže od cijena HT-a. Nadalje, HT navodi kako HT i Iskon pružaju usluge širokopojasnog pristupa internetu na cijelom području Republike Hrvatske, ovisno o tehničkim mogućnostima. Svaki alternativni operator svoju maloprodajnu uslugu širokopoja-snog pristupa internetu može pružati na nekoliko načina i to putem vlastite infrastrukture ili koristeći veleprodajne proizvode i usluge HT-a. Veleprodajni proizvodi HT-a su, između ostalog, izdvojena lo-kalna petlja (ULL) ili veleprodajni širokopojasni pristup. Obje usluge u nadležnosti su regulatora Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (dalje: HAKOM).

HT također navodi kako na tržištu pruža i uslugu pod nazivom ADSL transport. Temeljem rečene usluge, alternativni operatori, mogu korisnicima pružati i samo uslugu ADSL prometa ne pruža-jući istovremeno i uslugu ADSL pristupa. Nadalje, HT navodi kako poduzetnik Amis pod jednakim uvjetima kao i poduzetnik Iskon može pružati IPTV uslugu (IPTV predstavlja skraćenicu od naziva na engleskom jeziku Internet Protocol TV, a u bitnome se odnosi na uslugu prijenosa pretežito televizijskih programa putem širokopoja-sne mreže) svojim korisnicima te da je zahtjev Amisa neosnovan.

Iskon, u očitovanju zaprimljenom 28. svibnja 2009. godine, u bitnome je naveo kako ima jednake, odnosno slične cijene kao i svaki drugi alternativni operator te ulazi u kolokacijske prostore u svrhu pružanja svoje djelatnosti, a ne radi politike istiskivanja ili onemogućavanja ostalih novih operatora. Iskon određuje područje pružanja svojih usluga putem izdvojene lokalne petlje isključivo su-kladno svom poslovnom planu i isplativosti ulaganja. Iskon je prvi započeo s ulaskom kolokacije jer se je odmah odlučio za poslovnu strategiju pružanja usluga preko izdvojene lokalne petlje, dok su ostali operatori kasnije započeli s pružanjem usluga putem lokalne petlje. Na onim područjima na kojima uslugu širokopojasnog pristu-pa internetu putem izdvojene lokalne petlje smatra neprofi tabilnim, Iskon pruža putem veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa in-ternetu koju pruža HT. Iskon navodi kako jedino on od svih novih

na tržištu veleprodajnog (fi zičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi (uključujući dijeljeni ili potpuni izdvojeni pristup) na fi ksnoj lokaciji i dokument »Analiza tržišta veleprodajnog (fi zičkog) pristupa mrež-noj infrastrukturi (uključujući dijeljeni ili potpuni izdvojeni pristup) na fi ksnoj lokaciji« koji je sastavni dio te odluke, dostupno na inter-netskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr);

• Prijedlog odluke od 15. siječnja 2010. godine, klasa: UP/I-344-01/09-01/2946, urbroj: 376-11-10-10, kojom se HT-u određuje veleprodajne cijene usluge bitstream pristupa na IP razini na temelju bakrene parice primjenom »postotka X« u iznosu od 49 posto, do-stupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr);

• Odluka od 12. ožujka 2010. godine, klasa: UP/I-344-01/09-01/2946, urbroj: 376-11-10-10, kojom se HT-u određuje veleprodaj-ne cijene usluge bitstream pristupa na IP razini na temelju bakrene parice primjenom »postotka X« u iznosu od 40 posto, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr);

• Odluka od 16. studenog 2011. godine, klasa: UP/I-344-01/11-09/11, urbroj: 376-11/DJ-11-8 (DJ), kojom se HT-u određuje vele-prodajne cijene usluge bitstream pristupa na IP razini na temelju bakrene parice primjenom »postotka X« u iznosu od 60 posto, do-stupno na internet stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr);

• »Prikaz podataka tržišta elektroničkih komunikacija Republi-ke Hrvatske za razdoblje od 2002. godine do 2008. godine« (»Narod-ne novine«, broj 129/09);

• »Odgovor Hrvatske Agencije za poštu i elektroničke komuni-kacije na komentare zaprimljene u sklopu javne rasprave na temu Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo«, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr);

• »Tromjesečni usporedni podaci tržišta elektroničkih komu-nikacija u Republici Hrvatskoj – 2011.«, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom. hr);

• »Analiza tržišta prema Akcijskom planu provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu«, srpanj 2007. godine, do-stupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr).

Također, Agencija je izvršila uvid i u sljedeći relevantan propis i dokumentaciju:

• Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji (»Narodne no-vine«, broj 45/2005);

• »Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hr-vatskoj do 2008. godine« iz rujna 2006. godine izrađena od strane tadašnjeg Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, dostupno na internetskoj stranici Vlade Republike Hrvatske (http://www. vla-da.hr);

• »Provedbeni program Strategije razvoja širokopojasnog pristu-pa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2013. godine«, iz listopada 2011. godine, Vlada Republike Hrvatske, dostupno na in-ternetskoj stranici Vlade Republike Hrvatske (http://www. vlada.hr);

• Studija »Regulatorne mjere za intenziviranje razvoja konku-rentnosti na pripadajućem maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu«, lipanj 2009., izrađena od strane poduzetnika Lator d.o.o. za potrebe HAKOM-a prema Ugovoru br. 07/09 između HAKOM-a i Lator d.o.o. od 24. travnja 2009., dostupna na internet-skoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr);

• »Ugovori sklopljeni 5. listopada 1999. između Republike Hr-vatske, društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. i društva De-utsche Telekom AG – sažetci«, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, ožujak 2005., dostupno na internetskoj stranici Ministar-stva prometa, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr);


sno usluga. Samo odricanje od dijela dobiti uobičajeno se utvrđuje primjenom odgovarajućeg testa odnosa cijene i troškova. Također, u svrhu ocjene predatorske strategije poduzetnika u vladajućem polo-žaju kada je riječ o kratkoročnom odricanju od dijela dobiti, mogu se ocjenjivati i alternativna postupanja poduzetnika. Dakle, ocjenju-ju se ekonomski racionalna i alternativna postupanja poduzetnika u vladajućem položaju koja bi bila profi tabilnija od postupanja koje stvarno provodi poduzetnik u vladajućem položaju.

Osim toga, za predatorsko postupanje u načelu je potrebno utvrditi i da takvim postupanjem poduzetnik u vladajućem položaju isključuje konkurente s mjerodavnog tržišta i sprječava potencijal-ne konkurente u ulasku na tržište, odnosno da je vjerojatno da će do takvog isključivanja doći. Drugim riječima, potrebno je utvrditi pokazatelje zatvaranja mjerodavnog tržišta od strane poduzetnika u vladajućem položaju. Naime, predatorska strategija racionalna je ukoliko poduzetnik u vladajućem položaju koji primjenjuje takvu strategiju uspije izazvati izlazak konkurenata s tržišta odnosno spri-ječiti ulazak potencijalnim konkurentima, kako bi nakon toga po-visio cijenu svojih proizvoda odnosno usluga na razinu cijene koja je bila na snazi prije snižavanja, ili na još višu, čime bi posljedično ostvario dodatnu dobit koja ne bi bila moguća u konkurentskom okruženju.

Vezano uz prethodno navedeno, predatorsko postupanje podu-zetnika u vladajućem položaju posljedično nanosi i štetu krajnjim potrošačima. Stoga je u ocjeni predatorskog postupanja, u načelu, potrebno utvrditi da postupanje poduzetnika u vladajućem položa-ju nanosi štetu krajnjim potrošačima, odnosno potrebno je utvrditi negativne učinke takvog postupanja na krajnje potrošače.

Pored navedenih kriterija, kao dodatan element za utvrđivanje predatorskog postupanja poduzetnika u vladajućem položaju na tr-žištu, utvrđuje se i postojanje namjere poduzetnika u vladajućem položaju da isključi konkurente s tržišta.

Iako ne predstavlja nužan element u dokazivanju predatorskog postupanja, mogućnost povrata troškova koji su nastali iz prvobit-nog odricanja od dijela dobiti kroz privremeno snižavanje cijene predstavlja dodatni čimbenik koji također može ukazivati na pre-datorsko postupanje poduzetnika u vladajućem položaju.

Navedeni kriteriji za ocjenu predatorskog postupanja poduzet-nika u vladajućem položaju, a posebice kratkoročno odricanje od dijela dobiti, isključivanje konkurenata s tržišta i zatvaranje tržišta, namjera takvog postupanja te nastanak štete za krajnje potrošače, u bitnome trebaju biti kumulativno ispunjeni kako bi se utvrdilo predatorsko postupanje poduzetnika u vladajućem položaju. Tako-đer, bitan dodatni element predstavlja i pitanje povrata troškova pri čemu se ocjenjuje u kojoj mjeri poduzetnik u vladajućem položaju može razumno očekivati da će njegova tržišna snaga biti veća nego što je bila prije predmetnog postupanja, a čime se povećava vjero-jatnost povrata troškova.

Nadalje, u odnosu na dio zahtjeva u kojem se u bitnome na-vodi o postojanju zabranjenog sporazuma između HT-a i Iskona, nije pokrenut postupak s obzirom na činjenicu kako su HT i Iskon povezana društva odnosno jedan gospodarski subjekt, pa stoga nisu niti bile ispunjene zakonske pretpostavke za postupak utvrđivanja zabranjenog sporazuma. Naime, u smislu članka 9. ZZTN-a, zabra-njeni su sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika, od-luke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje, koji kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. S obzirom na to da se s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, HT i Iskon smatraju jednim gospodarskim subjektom,

operatora koristi oba načina širokopojasnog pristupa internetu te kako tržište širokopojasnog pristupa internetu nije zatvoreno tržište te da svi operatori nepokretne javne komunikacijske mreže mogu pod jednakim uvjetima kao i poduzetnik Iskon pružati usluge ši-rokopojasnog pristupa internetu. Iskon također navodi kako cijene Iskona nisu podložne regulaciji HAKOM-a te kako je zahtjev Amisa neosnovan.

5. Zaključak o pokretanju postupka

Na temelju podataka prikupljenih u prethodnom ispitivanju stanja na tržištu u smislu članka 37. točke 9. ZZTN-a, Agencija je utvrdila kako su ispunjeni zakonski uvjeti za primjenu članka 41. stavka 1. i članka 46. ZZTN-a, radi pokretanja postupka.

Stoga je 16. srpnja 2009. godine, temeljem zahtjeva Amisa, donesen Zaključak o pokretanju postupka utvrđivanja sprječava-nja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv HT-a, klasa: UP/I 030-02/2009-01/11, Zaključak o pokretanju postupka utvrđivanja sprječavanja, ograni-čavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv Iskona, klasa: UP/I 030-02/2009-01/17 i Zaključak kojim su spojene te dvije upravne stvari i temeljem kojega se vodi jedan postupak pod klasom: UP/I 030-02/2009-01/11.

Naime, poduzetnik Iskon pod kontrolom je poduzetnika HT-a u smislu članka 5. ZZTN-a pa se oba navedena poduzetnika smatraju s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja jednim gospodarskim subjektom, odnosno jednim poduzetnikom, no, oni su istovremeno dvije zasebne pravne osobe. Predmetni zahtjev odnosi na prava i ob-veze više stranaka i temelji se na istom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, a za donošenje meritorne odluke radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlo-uporabom vladajućeg položaja, prema odredbama ZZTN-a, stvarno je nadležna ova Agencija u smislu članka 127. stavka 1. i 3. ZUP-a. Navedenim zaključcima, Agencija je pokrenula postupak u odno-su na dio zahtjeva Amisa koji se odnosi na predatorsko postupanje HT-a i njegovog povezanog društva Iskon u pružanju maloprodajnih usluga Iskona.

U ispitnom postupku bilo je potrebno utvrditi postupaju li HT i njegovo povezano društvo Iskon na mjerodavnom tržištu na na-čin da politikom cijena svojih usluga sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišno natjecanje. Drugim riječima, bilo je potrebno utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti u odnosu na možebitno predatorsko postupanje T-HT Grupe u dijelu pružanja maloprodaj-nih usluga Iskona.

Predatorsko postupanje u pravu tržišnog natjecanja predstavlja jedan od oblika zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na mje-rodavnom tržištu. Ono se u bitnome očituje na način da poduzetnik u vladajućem položaju svoje proizvode odnosno usluge privremeno prodaje po cijenama nižima od odgovarajućih troškova, s ciljem da tržišne takmace istisne s tržišta ili da im spriječi pristup tržištu. Ta-kvo postupanje za posljedicu uobičajeno ima jačanje tržišne snage poduzetnika u vladajućem položaju i štetu za krajnje potrošače.

Sukladno kriterijima iz poredbenog prava EU, primjerice su-kladno Uputi o provedbenim prioritetima Komisije u primjeni članka 82. Ugovora o EZ (točke 63. – 74.) u ocjeni predatorskog postupanja poduzetnika u vladajućem položaju potrebno je utvrditi ispunjenje određenih kriterija koji u pravu tržišnog natjecanja, na-čelno, određuju predatorsko postupanje.

U tom smislu, potrebno je utvrditi u kolikoj se mjeri podu-zetnik u vladajućem položaju kratkoročno odriče dijela dobiti kao uobičajene posljedice kratkoročnog sniženja cijene proizvoda odno-


14. prosinca 2011., 29. prosinca 2011., 13. siječnja 2012., 17. veljače 2012., 15. ožujka 2012., 14. svibnja 2012. te 6. srpnja 2012. godine.

U svezi zahtjeva Amisa radi prekida postupka, Agencija je za-ključkom klasa: UP/I 030-02/2009-01/11, urbroj: 580-07/26-12-253 od 3. srpnja 2012. odbila zahtjev radi prekida postupka iz razloga što nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 144. ZUP-a, što je detaljno obrazložila u predmetnom zaključku.

6.2. Očitovanja HT i Iskona

HT i Iskon su tijekom postupka podnescima od 22. veljače 2010., 15. lipnja 2010. i 28. travnja 2011. od 7. lipnja 2011., 26. srp-nja 2011., 2. rujna 2011., 14. rujna 2011., 14. listopada 2011. dosta-vili podatke i očitovanja, u bitnome navodeći sljedeće:

– Profi tabilnost pružanja usluga putem izdvojene lokalne pet-lje na određenom području te poslovna strategija Iskona je ono što određuje gdje će Iskon pružati svoje usluge putem izdvojene lokalne petlje, a ne neki navodni dogovor s HT-om;

– Iskon nema najveći broj kolokacijskih prostora. Tvrdnja Ami-sa o Iskonovom zauzimanju kolokacija bez ikakvog poslovnog plana nije istinita. U suprotnom, Iskon bi imao puno veći broj koloka-cijskih prostora. Od ukupno [...] centrala u kojima ima unajmljen kolokacijski prostor, Iskon se nalazi u [...] centrale u kojima nema niti jednog drugog novog operatora. Iskon bira područja pružanja svojih usluga isključivo prema poslovnim kriterijima;

– HT pruža uslugu na cjelokupnom teritoriju Republike Hr-vatske, uključujući područja gdje ih pružaju i Iskon i svi drugi novi operatori, tako da i to dodatno potvrđuje da ne postoji dogovor između HT i Iskona u svezi područja na kojima će Iskon pružati svoje usluge;

– Iskon na ostalim područjima, na kojima pružanje usluge širo-kopojasnog pristupa internetu putem izdvojene lokalne petlje smatra neprofi tabilnim, uslugu širokopojasnog pristupa pruža putem HT-ove veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa (bitstream) te tako pokriva većinu kućanstava u Republici Hrvatskoj. Mogućnost pru-žanja širokopojasnog pristupa internetu putem HT-ove veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa (bitstream) regulirana je Dodatkom Standardnoj ponudi HT-a za davatelje usluga pristupa internetu koji se odnosi na širokopojasni pristup internetu, odobrenog od strane HAKOM-a, a koji je dostupan na jednak način i pod jednakim uvje-tima svim novim operatorima;

– Tržište širokopojasnog pristupa internetu nije zatvoreno trži-šte te svi operatori nepokretne javne komunikacijske mreže mogu pod jednakim uvjetima kao i Iskon pružati usluge širokopojasnog pristupa internetu. Iskon u svojoj ponudi ima pakete usluga (koji u različitim kombinacijama obuhvaćaju javnu govornu uslugu, uslu-gu širokopojasnog pristupa internetu, uslugu prijenosa televizijskog programa putem internetskog protokola) koje također mogu repli-cirati i pružati svi operatori, uključujući i Amis. Posljedično, svi operatori mogu ostvarivati i uštede onoga što Amis naziva »konver-gencija«, a radi se o povezanim uslugama (eng. bundles). Slijedom navedenog, Iskon smatra da Amis nije ukazao ni na kakvo zabranje-no ponašanje Iskona ili ponašanje koje bi predstavljalo zlouporabu vladajućeg položaja;

– S obzirom na to da HT pruža usluge širokopojasnog pristupa internetu pod robnom markom MAXadsl na cjelokupnom području RH, ne može se govoriti ni o kakvoj podjeli tržišta između HT-a i Iskona. Iskon ne razdvaja ponudu svojih usluga, već ovisno o tehnič-kim mogućnostima pruža usluge širokopojasnog pristupa internetu na cjelokupnom području RH pod jednakim uvjetima. Navedeno

zakonski uvjeti za utvrđivanje postojanja zabranjenog sporazuma u ovom konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni.

Također, Agencija nije pokrenula postupak u odnosu na dio zahtjeva koji se odnosi na primjenu niže cijene izdvojene lokalne petlje, već je taj zahtjev, temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. ZEK-a i članka 66. stavka 4. ZUP-a, proslijeđen na nadležno postupanje HAKOM-u dopisom od 16. travnja 2010. godine.

6. Posebni ispitni postupak

6.1. Očitovanja Amisa

Amis je tijekom postupka podnescima zaprimljenima u Agen-ciji 4. svibnja 2010., 1. lipnja 2010., 21. lipnja 2010., 14. listopada 2010., 29. listopada 2010., 8. ožujka 2011., 6. lipnja 2011., 23. kolo-voza 2011., 19. rujna 2011., 4. listopada 2011. i 24. studenoga 2011., 14. travnja 2011. dostavio podatke i očitovanja.

Očitovanja Amisa u tim podnescima u bitnome su se odnosila na daljnju argumentaciju navoda iz inicijalnog dopisa, odnosno na postupanja HT-a i Iskona na tržištu širokopojasnog pristupa inter-netu pri čemu, prema navodima Amisa, Iskon nudi svoje usluge od-nosno pakete povezanih usluga koji uključuju širokopojasni pristup internetu, govornu uslugu i TV uslugu, po predatorskim cijenama. Također, Amis u bitnome navodi kako HT svoje maloprodajne uslu-ge nudi po višim cijenama nego njegovo povezano društvo Iskon.

Pored navedenog, Amis u rečenim podnescima u bitnome na-vodi sljedeće:

– Amis je u prvoj fazi, kao i drugi operatori, izgradio mrežu u gusto naseljenim područjima Grada Zagreba. U istim tim područji-ma mrežu je izgradio i Iskon. Takvom pokrivenošću i maloprodaj-nom ponudom, HT nudi uslugu po visokim cijenama na cijelom području Republike Hrvatske, a Iskon po nižim cijenama i to do 40 posto samo na područjima gdje jednaku uslugu nude novi ope-ratori te navodi kako Iskon nije alternativni operator, već povezano društvo HT-a;

– Amis ostaje kod prijedloga defi nicije mjerodavnog tržišta iz inicijalnog zahtjeva, odnosno predlaže defi niciju mjerodavnog trži-šta kao maloprodajno tržište širokopojasnog pristupa putem xDSL-a za korisnike iz kućanstva i kao veleprodajni pristup mrežnoj infra-strukturi na fi ksnoj lokaciji;

– Amis predlaže da se odvoji tržište širokopojasnog pristupa putem izdvojene lokalne petlje od tržišta širokopojasnog pristupa bitstreama jer prema saznanjima Amisa nitko od operatora ne nudi IPTV uslugu na veleprodajnom modelu širokopojasnog bitstream pristupa;

– Amis se je u zahtjevu ograničio na Iskonove maloprodajne pakete povezanih usluga (širokopojasni pristup internetu, govorna usluga, IPTV usluga) kod kojih se kao infrastruktura koristi izdvo-jena lokalna petlja pristupa mrežnoj infrastrukturi.

Nadalje, Amis je u tijeku postupka tražio dostavu Obavijesti o prethodno utvrđenim činjenicama u smislu odredbe članka 48. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 79/09), na što je Agencija dopisima više puta odgovorila kako za navedeni zahtjev nema pravne osnove budući da je riječ o postupku koji se vodi temeljem odredaba ZZTN-a koji ne predviđa navedeni pravni institut.

Također, tijekom ispitnog postupka Amisu je više puta odobren uvid u spis predmeta, u smislu članka 50. ZZTN-a, i to: 3. srpnja 2009., 27. travnja 2010., 28. siječnja 2011., 18. ožujka 2011., 23. svib-nja 2011., 8. srpnja 2011., 20. srpnja 2011., 26. kolovoza 2011., 8. ruj-na 2011., 6. listopada 2011., 17. listopada 2011., 11. studenoga 2011.,


Tijekom ispitnog postupka, HT-u i Iskonu više puta je odobren uvid u spis predmeta, u smislu članka 50. ZZTN-a, i to: 24. stude-noga 2009., 20. rujna 2010., 17. lipnja 2011., 29. kolovoza 2011., 29. rujna 2011., 28. prosinca 2011., 6. veljače 2012., 27. ožujka 2012. te 11. svibnja 2012. godine.

7. Stručna i tehnička pomoć HAKOM-a

Tijekom ispitnog postupka u više navrata tražena je stručna i tehnička pomoć od strane HAKOM-a. HAKOM je podnescima od 4. prosinca 2009., 26. siječnja 2010., 12. srpnja 2010., 17. studenog 2010., 12. siječnja 2011. i 5. svibnja 2011. dostavio očitovanja koja su sadržavala podatke, dokumentaciju i očitovanja koja se u bitno-me odnose na ex ante regulatorne odluke koje je HAKOM donio u odnosu na tržište veleprodajnog širokopojasnog pristupa i tržište veleprodajnog (fi zičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi. Također, dostavljeni su podaci koji se odnose na kvantitativne pokazatelje sta-nja na tržištu širokopojasnog pristupa te očitovanja na upite Agenci-je o specifi čnim troškovima pružanja maloprodajnih usluga koje su Iskon i Amis tijekom postupka dostavili. U dopisima dostavljenima u ovom postupku, među ostalim, HAKOM u bitnome navodi:

– Rješenjem od 14. rujna 2006. godine (klasa: 344-01/06-01/220, urbroj: 376-06-12), HT i Iskon proglašeni su operatorima za zajedničkom znatnijom tržišnom snagom na tržištu usluga ne-pokretnih javnih telefonskih mreža na području RH i to: a) javnih govornih usluga na području RH i b) usluga prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomuni-kacijskoj mreži na području RH. Temeljem te odluke od 14. rujna 2006. godine, HAKOM je na temelju pojedinih zahtjeva izdavao su-glasnost na cijene usluga Iskonu;

– U svojim rješenjima o izdavanju suglasnosti Iskonu, neovisno o tome nudi li se usluga samostalno ili u paketu, odnosno kombina-ciji s još nekom elektroničkom komunikacijskom uslugom, HAKOM je izdao suglasnost isključivo na cijenu javne govorne usluge;

– U odnosu na navode Iskona kako svoje usluge pruža dijelom putem HT-ove usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, dok na ostalim područjima gdje se takvo pružanje pokazuje neprofi tabil-nim, koristi HT-ovu veleprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa, HAKOM navodi kako Iskon ispravno ističe da su obje navedene ve-leprodajne usluge HT-a regulirane od strane HAKOM-a;

– Dana 17. srpnja 2009. godine HAKOM je završio analizu tržišta veleprodajnog (fi zičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi na fi ksnoj lokaciji i analizu tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristu-pa, na kojima je odredio HT kao operatora sa značajnom tržišnom snagom i kojem je, na temelju prepreka koje bi kočile razvoj tržiš-nog natjecanja, a koje se mogu pojaviti na mjerodavnim tržištima i na pripadajućem maloprodajnom tržištu (maloprodajno tržište širokopojasnog pristupa internetu) na koje operator sa značajnom tržišnom snagom može prenijeti svoj dominantni položaj s mjero-davnih veleprodajnih tržišta, odredio regulatorne obveze. Posljedica spomenute regulacije jesu isti uvjeti pod kojima su navedene usluge dostupne svim operatorima na tržištu;

– HT je na veleprodaji pružao odvojeno ADSL Transport uslugu i veleprodajnu uslugu ADSL pristupa. Te usluge, odlukom HAKOM-a od 17. srpnja 2009. godine (klasa: 344-01/09-01/1079, urbroj: 376-11-09-01), objedinjene su jedinstvenu uslugu veleprodajnog široko-pojasnog pristupa internetu. U skladu s time, ulazni troškovi koje Iskon ima pri pružanju svojih maloprodajnih usluga koje se temelje na HT-ovoj mreži, ovise o cijenama utvrđenim u okviru standardnih ponuda koje se odnose na pružanje navedenih usluga;

– HAKOM naglašava kako je Iskon jedini operator – korisnik HT-ove usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju ba-

predstavlja i obvezu po propisima iz područja elektroničkih komu-nikacija;

– Iskon koristi sve trenutno raspoložive načine pristupa kori-sniku u svrhu pružanja usluge širokopojasnog pristupa internetu i to putem izdvojene lokalne petlje i HT-ove veleprodajne usluge pristupa internetu (bitstream). U slučaju pristupa putem izdvojene lokalne petlje, Iskon izdvaja cjelokupnu korisničku paricu i unaj-mljuje je od HT-a te putem iste pruža korisniku sve elektroničke komunikacijske usluge. Drugi način pružanja usluge širokopojasnog pristupa internetu je putem HT-ove veleprodajne usluge širokopo-jasnog pristupa internetu (bitstream). Obje ove HT-ove usluge regu-lirane su od strane HAKOM-a te su pod istim uvjetima dostupne svim operatorima na tržištu, tako da nema mogućnosti nikakve cjenovne diskriminacije od strane HT-a u korist Iskona. U skladu s navedenim, ostali alternativni operateri imaju jednaku mogućnost djelovanja na cjelokupnom teritoriju RH, te širina prisutnosti svakog alternativnog operatora na tržištu ovisi isključivo o njegovoj vlastitoj poslovnoj strategiji;

– HT je obvezan svim operatorima na tržištu nuditi i pružati opisane usluge bez diskriminacije pod istim uvjetima te istim cije-nama. Drugim riječima HT, temeljem regulatornih obveza koje pro-izlaze i tzv. specifi čne sektorske regulacije, nije ovlašten pogodovati, s veleprodajne perspektive, niti svom maloprodajnom poslovanju niti Iskonu, iako se radi o društvo pod 100 postotnom kontrolom HT-a (jer propisi koji uređuju djelatnost elektroničkih telekomuni-kacija zasebno tretiraju ne samo svakog pojedenog operatora, već i maloprodajno u odnosu na veleprodajno poslovanje pojedinog operatora);

– U odnosu na navode Amisa o razlici u cijenama usluga HT-a i Iskona, Iskon navodi da ti podaci dokazuju jedino da su cijene Isko-na i Amisa približno jednake, s tim da su cijene Amisa nešto i niže;

– Iz usporedbe maloprodajnih cijena usluga podnositelja za-htjeva sa maloprodajnim cijenama HT-a i Iskona koje je dostavio Amis, vidljivo je kako su cijene HT-a za uslugu maloprodajnog širo-kopojasnog pristupa internetu više od cijena Iskona i Amisa. Dakle, HT-ove cijene za ovu uslugu ne mogu se smatrati predatornim cije-nama koje za cilj imaju isključivanje tržišnih takmaca s mjerodavnog tržišta;

– Amis zlouporabljuje institut poslovne tajne, na način da je Amis proglasio poslovnom tajnom svoje viđenje mjerodavnog trži-šta i postojanja predatorskih cijena što je prema navodima HT-a i Iskona suprotno načelu slušanja stranke;

– Amisov zahtjev nedovoljno je određen. Tržište retransmisije TV programa nije mjerodavno u ovom postupku. Iskon je razvio svoju IPTV uslugu samostalno i neovisno od HT-a i njegovih susta-va za pružanje IPTV usluge te pružanje svoje IPTV usluge pruža u potpunosti samostalno. HT i Iskon se protive defi niciji mjerodavnog tržišta kako je predložio Amis kao tržište širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a utemeljenog na pristupu izdvojenoj lokal-noj petlji za korisnike iz kućanstva na teritoriju Republike Hrvatske. Djelomično se slažu s prijedlogom Amisa da se kao mjerodavno tr-žište defi nira tržište isključivo u odnosu na privatne korisnike. Tako-đer, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu trebalo bi uključivati sve vrste pristupnih tehnologija. HT i Iskon smatraju da bi malopro-dajno tržište širokopojasnog Republike Hrvatske za potrebe ovoga postupka eventualno bilo potrebno analizirati pristup internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj;

– Iskon ima zanemariv udjel u prihodima od usluge širokopo-jasnog pristupa internetu u odnosu na ukupno ostvarene prihode T-HT Grupe na tom tržištu.


U odnosu na relevantne standardne ponude HT-a koje su bile na snazi u 2006. godini temeljem ex ante regulatornog okvira, Amis navodi kako u tada važećim propisima o telekomunikacijama nisu postojali objektivno defi nirani razlozi temeljem kojih bi HT bio ovla-šten odbiti pristup pojedinom operateru za uslugu pristupu izdvoje-noj lokalnoj petlji što je HT mogao koristiti da pojedinim operate-rima dozvoli pristup, a pojedinim ne, ovisno o tome je li »ispraznio prostoriju«. Za dio odbijanja HT-a, Amis se obratio HAKOM-u, a riječ je o gušće naseljenim područjima. Amis je svojevoljno odustao od dijela zahtjeva prema HT-u. Riječ je o vremenskom periodu na-kon potpisivanja ugovora sa HT-om za uslugu pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji.

Nadalje, Amis je nakon usmene rasprave dostavio očitovanja koja se odnose na pojedina pitanja s održane usmene rasprave. U tom smislu, Amis se u bitnome očitovao na karakter troškova, od-nosno pojedinih stavki troškova u pružanju predmetnih usluga u ovom postupku.

HT i Iskon, na održanoj usmenoj raspravi i očitovanju nakon održane usmene rasprave, a koje se odnosi na pitanja s održane usmene rasprave, u bitnome se očitovao u odnosu na pitanje karak-tera troškova marketinga i troškova zaposlenika. Također, očitovanje se odnosilo na određene razlike u podacima o troškovima u odnosu na pojedina očitovanja tijekom ispitnog postupka.

Nadalje, HT i Iskon u bitnome obrazlažu činjenicu obveze HT-a u dijelu koji se odnosi na pružanje usluge kolokacije operatorima prisutnima na tržištu elektroničkih komunikacija po nediskrimini-rajućim uvjetima, a u skladu s ex ante regulatornim okvirom tržišta elektroničkih komunikacija.

9. Kronologija razvoja tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj

9.1. Opći podaci o tržištu širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj

Usluga širokopojasnog pristupa internetu krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj započela se pružati 2003. godine ponudom maloprodajne usluge od strane HT-a. Na kraju 2003. godine, prema podacima iz Godišnjeg izvješća T-HT Grupe za 2004. godinu, dose-gnut je neznatan broj korisnika od 2,3 tisuće. Do značajnijeg rasta broja korisnika i snažnijeg rasta tržišta dolazi 2004. godine kada se broj korisnika, prema podacima iz Godišnjeg izvješća T-HT Grupe za 2004. godinu, povećao na 24,3 tisuće korisnika.

U tablici 1. prikazuje se broj korisnika širokopojasnih mreža u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2008. godine prema podacima navedenima u dokumentu pod nazivom »Prikaz podataka tržišta elektroničkih komunikacija Republike Hrvatske za razdoblje od 2002. godine do 2008. godine«. Širokopojasne mreže u tom do-kumentu uključuju različite tehnologije (ADSL, iznajmljeni vodovi, satelitski i dr.). Međutim, razumno je pretpostaviti kako se prete-žitim dijelom radi o ADSL korisnicima. Podaci u tom dokumentu uključuju privatne i poslovne korisnike.

Tablica 1. Broj korisnika širokopojasnih mreža u Republici Hrvat-skoj u razdoblju od 2004. do 2008. godine

godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

broj korisnika

(u tisućama)23 116 251,8 387,1 524,7

Izvor: Prikaz podataka tržišta elektroničkih komunikacija Republike Hrvat-ske za razdoblje od 2002. do 2008. godine

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

krene parice prema uvjetima iz standardne ponude veleprodajnog širokopojasnog pristupa;

– Pri pružanju dual play paketa, Iskon za određene korisnike koristi uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, dok za one za koje nije izdvojio lokalnu petlju koristi uslugu veleprodajnog širokopoja-snog pristupa. Za pružanje triple play paketa Iskon koristi uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji. Pored toga, odlukom HAKOM-a od 15. rujna 2010. (klasa: UP/I-344-01/10-01/612, urbroj: 376-12-10-16) ostali operatori, time i Iskon, mogu pružati i IPTV uslugu (time i triple play) putem usluge veleprodajnog širokopojasnog pri-stupa. Korisnici kojima Iskon pruža uslugu putem usluge veleprodaj-nog širokopojasnog pristupa, moraju istovremeno biti pretplatnici HT-a za uslugu pristupa javnoj nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži putem POTS/ISDN BRA priključka;

– HAKOM je naveo kako je Odlukom od 22. siječnja 2007. dao Iskonu suglasnost na Opće uvjete poslovanja i na cijene javne go-vorne usluge u nepokretnoj mreži prema tarifnom paketu »Paket 1« i «Paket 2«. U predmetnom postupku, HAKOM je analizirao cijenu javne govorne usluge u predloženim paketima te je kao ključnu či-njenicu utvrdio da se javna govorna usluga ne može koristiti zaseb-no već samo u paketu s uslugom širokopojasnog pristupa internetu. Iskon nudi javnu govornu uslugu i uslugu širokopojasnog pristupa internetu putem pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, dakle putem di-rektnog pristupa krajnjem korisniku.

8. Usmena rasprava

Radi pružanja mogućnosti strankama da se u postupku očituju o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rje-šenja, temeljem odredbe članka 54. stavka 2. ZZTN-a u svezi članka 143. stavka 3. ZUP-a, 6. prosinca 2011. i 30. svibnja 2012. godine održana je usmena rasprava.

Na usmenoj raspravi, Amis je u bitnome naveo kako su se ci-jene Amisa formirale sukladno poslovnoj politici da će se usluga nuditi samo u Gradu Zagrebu i okolici. Ako se usluga nudi samo u Gradu Zagrebu i okolici, tada su troškovi dosta niži nego u ostalim gradovima u Republici Hrvatskoj. Cijena se uspoređivala sa tadaš-njim cijenama HT-a za istovrsnu uslugu. Cilj je bio da cijene budu dosta niže od tadašnjih HT-ovih cijena te da se uvede fl at rate na širokopojasnom pristupu internetu. U ožujku 2007. godine, Iskon spušta svoje cijene usluga na cijene Amisa. Vezano na rečeno, Amis se obraća HAKOM-u radi regulacije Iskonovih maloprodajnih cijena navedene usluge. Međutim, HAKOM u svom očitovanju izjavljuje da ne može regulirati širokopojasni internet već samo javnu govornu uslugu. Nadalje, Amis navodi da u ožujku 2007. godine, Iskon prvo snižava cijene paketa, a u lipnju 2007. povećava pristupnu brzinu u svojim istovjetnim paketima te su na taj način HT i Iskon počeli zauzimati sve veći tržišni udjel. U tom trenutku, a prema Amisovim saznanjima, HT i Iskon bili su jedan poduzetnik i imali su vladajući položaj.

U početku poslovna politika Amisa imala je za cilj pokriti Grad Zagreb sa širom okolicom u pružanju usluga širokopojasnog pristu-pa internetu putem izdvojene lokalne petlje. U svibnju 2006. godine, Amis je HT-u dostavio zahtjeve ([...]) za ponudu za kolokaciju. Ve-ćinu zahtjeva Amisa, HT je odbio te je ponudio prostore isključivo na tzv. »velike kolokacije«. U 2007. godini, Amis uviđa da Iskon ima bitno slične cijene te da ima velike popuste prema korisnicima, stoga Amis mijenja poslovnu politiku i odlučuje pokriti svojom uslugom najisplativija naselja. Postupanje Iskona od 2007. nadalje bitno je utjecalo na poslovnu politiku Amisa odnosno da se broj zahtjeva za ponudu za kolokacije smanje s [...] na [...].


Podaci prikazani na slici 1. odnose se na pokazatelje gustoće priključaka širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama. Iz grafi čkog prikaza proizlazi kako se Hrvatska sa stopom penetracije od približno 2,5 posto nalazila pri dnu ljestvice promatranih zemalja što ukazuje na nisku razinu razvijenosti tržišta širokopojasnog pri-stupa internetu krajem 2005. godine u razdoblju neposredno pred liberalizaciju tržišta. Od promatranih zemalja niže stope penetracije bilježe Grčka, Poljska i Slovačka, dok sve druge zemlje imaju više stope penetracije širokopojasnih priključaka. Ukoliko se usporedi prosjek stope penetracije tadašnjih 25 zemalja članica koji je izno-sio 11,5 posto, tada se može zaključiti kako je taj pokazatelj bio za približno četiri puta viši od istog pokazatelja za Republiku Hrvatsku. U usporedbi s pokazateljem EU15 zemalja, proizlazi još izraženija razlika u gustoći priključaka širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj i zemljama EU15.

9.2. Čimbenici razvoja tržišta širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj od 2006. godine u dijelu

koji se odnosi na alternativne operatore

Pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu krajnjim korisnicima od strane alternativnih operatora u bitnome se odvija putem dva načina pristupa, i to:

− putem HT-ove usluge izdvojene lokalne petlje i

− putem HT-ove veleprodajne usluge pristupa internetu (eng. bitstream; dalje: bitstream usluga ili bitstream pristup).

Usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, prema pojašnjenju HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopoja-snog pristupa«, obuhvaća uslugu potpuno izdvojenog pristupa lokal-noj petlji te uslugu dijeljenog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, pri čemu ne dolazi do promjene vlasništva nad lokalnom petljom, a pru-ža se isključivo zajedno s uslugom kolokacije. Putem usluge potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj petlji operatoru je omogućena uporaba cijeloga frekvencijskog spektra lokalne petlje (bakrene parice).

Usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji daje operatoru veću fl eksibilnost i kontrolu pri pružanju usluge krajnjem korisniku, s obzirom na to da operator upravlja DSLAM-om odnosno odgovara-jućim telekomunikacijskim uređajem te na taj način nudi krajnjem korisniku kompletnu uslugu, određuje tehničke i kvalitativne karak-teristike usluge i pristupnu brzinu neovisno o maloprodajnoj ponudi bivšeg monopolista. Nadalje, plan pridobivanja krajnjih korisnika putem usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji ovisi o poslovnom planu novog operatora i zemljopisnim područjima u kojima želi omogućiti pružanje ADSL pristupa postavljanjem DSLAM-ova za razliku od usluge bitstream pristupa gdje bivši monopolist određuje plan razvoja svoje mreže te na njega novi operator ne može utjecati.

Operator koji pruža usluge krajnjim korisnicima putem bit-stream usluge ne može u potpunosti utjecati na tehničke i kvali-tativne karakteristike usluge koju pruža krajnjem korisniku, kao u slučaju izdvajanja lokalne petlje.

Nadalje, u odnosu na bitstream uslugu, iz navedenog dokumen-ta u bitnome proizlazi kako novi operatori mogu s manjim ulaganji-ma pridobiti krajnje korisnike, ali putem navedene usluge ne mogu u potpunosti diferencirati usluge namijenjene krajnjim korisnicima. Operator putem bitstream usluge može nuditi samo brzine jednake ili niže od pristupnih brzina koje bivši monopolist nudi na malopro-dajnoj razini, a osim toga ne može ni utjecati na mogućnost pristupa krajnjem korisniku što predstavlja bitnu činjenicu i to iz razloga što plan razvoja mreže ovisi o bivšem monopolistu. S obzirom na to da nema cjelokupnu kontrolu nad pristupom krajnjem korisniku, operator putem usluge bitstream pristupa nije slobodan u potpunom

Iz podataka u tablici 1. proizlazi kako tržište širokopojasnih mreža u Republici Hrvatskoj općenito bilježi snažan rast kroz pro-matrano razdoblje. Pri tome, snažan rast bilježi se tijekom 2005. i 2006. godine u razdoblju prije nego što su se stekli pravni i formalni uvjeti za ulazak novih operatora na tržište putem usluge izdvojene lokalne petlje. Snažan rast tržišta nastavlja se i tijekom 2007. i 2008. godine.

U tablici 2. prikazuje se broj ADSL korisnika HT-a u razdoblju od 2002. do 2006. godine.

Tablica 2. Broj ADSL korisnika HT-a u razdoblju od 2003. do 2006. godine

godina 2003. 2004. 2005. 2006.

broj korisnika

(u tisućama)2,3 24,3 108,4 215,4

Izvor: Godišnja izvješća T-HT Grupe za razdoblje od 2004. do 2008. godine


Iz podataka prikazanih u tablici 1. i 2. proizlazi kako se rast i razvoj tržišta širokopojasnog pristupa internetu u početnom razdo-blju u pretežitom dijelu može promatrati isključivo kroz rast broja korisnika i razvoj usluge od strane HT-a. Takav zaključak proizlazi iz usporedbe kvantitavnih pokazatelja broja korisnika na cjeloku-pnom tržištu i tih pokazatelja koji se odnose na HT. Naime, u tablici 1. prikazuju se podaci za cijelo tržište, a koje je HAKOM naveo u dokumentu »Prikaz podataka tržišta elektroničkih komunikacija Re-publike Hrvatske za razdoblje od 2002. godine do 2008. godine«, dok su u tablici 2. prikazani podaci za HT, a koji proizlaze iz Godišnjih izvješća T-HT Grupe za relevantna vremenska razdoblja.

Nadalje, uvidom u dinamiku rasta tržišta, može se zaključiti kako HT postiže vrlo visoke stope rasta broja ADSL korisnika u raz-doblju kada nije bilo stvarnih konkurenata na tržištu, a snažan rast nastavlja se i ulaskom konkurenata na tržište.

Pored HT-a, krajem 2004. godine maloprodajnu uslugu široko-pojasnog pristupa počinje pružati Iskon putem veleprodajne usluge HT-a. Od 2004. do 2006. godine Iskon je pružao isključivo uslugu Internet prometa (pod nazivom XXL usluga) korisnicima HT-ove usluge ADSL pristupa, a putem HT-ove veleprodajne usluge ADSL transport. Drugim riječima, korisnik Iskonove XXL usluge ostajao je korisnik HT-a za uslugu ADSL pristupa, a imao je mogućnost koristiti uslugu Internet prometa preko Iskona.

Nadalje, na slici 1. grafi čki se prikazuju gustoća priključaka ši-rokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj i zemljama članicama EU krajem 2005. godine.

Slika 1. Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj i zemljama članicama EU krajem 2005. godine

Izvor: Internetske stranice Eurostata (http://epp.eurostat.ec.europa.eu), Stra-tegija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2008. godi-ne; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja


HT nastavlja pružati uslugu širokopojasnog pristupa interne-tu pod tržišnim nazivom MAXadsl i uslugu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima koja se temelji na IP tehnologiji pod tržišnim nazivom MAXtv kao pojedinačne usluge na cjelokupnom području Republike Hrvatske putem vlastite mreže te ne nudi pake-te povezanih usluga za privatne korisnike u tom razdoblju. Naime, pakete povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu, govorne usluge i prijenosa televizijskih programa počinje pružati u listopadu 2010. godine pod tržišnim imenom MAXtri.

S druge strane, T-HT Grupa je pozicionirao Iskon kao društvo koje će unutar T-HT Grupe nastaviti razvijati segment korisnika koji daju prednost alternativnim elektroničkim komunikacijskim uslu-gama baziranima na širokopojasnoj tehnologiji (broadbandu). To se prije svega odnosi na pružanje paketa povezanih usluga širokopo-jasnog pristupa internetu, govorne usluge i prijenosa televizijskih programa koji se na tržištu nude pod tržišnim imenima Iskon.DUO i Iskon.TRIO.

9.4. HT i Iskon kao operatori sa zajedničkom tržišnom snagom na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih

mreža na području Republike Hrvatske prema ex ante regulatornom okviru

Nakon preuzimanja Iskona od strane HT-a, HAKOM rješenjem od 14. rujna 2006. godine, utvrdio je da HT i Iskon imaju zajedničku tržišnu snagu na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža na području Republike Hrvatske, i to:

− javnih govornih usluga na području Republike Hrvatske i

− usluga prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, sli-ka i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži na području Republike Hrvatske.

U obrazloženju tog rješenja, među ostalim, navode se tržišni pokazatelji HT-a i Iskona na tako utvrđenim tržištima u 2005. go-dini. U odnosu na HT, utvrđeni su sljedeći tržišni pokazatelji i to:

− 99,50% udjela od ukupnih prihoda od telefonskog prometa u javnim nepokretnim mrežama;

− 89,23% udjela od ukupnih prihoda od dial-up korisnika;

− 95,85% udjela od ukupnih prihoda od ADSL korisnika;

− 67,49% udjela od ukupnih prihoda od internet tržišnih usluga.

Nadalje, za Iskon su utvrđeni sljedeći pokazatelji:


− 4,15% udjela od ukupnih prihoda od ADSL korisnika;


Iz navedenih podataka, HAKOM je utvrdio da HT i Iskon za-jedno imaju sljedeće udjele na navedenim tržištima:

− 99,50% udjela od ukupnih prihoda od telefonskog prometa u javnim nepokretnim mrežama;


− 100% udjela od ukupnih prihoda od ADSL korisnika;


Slijedom navedenog, proizlazi kako su HT i Iskon promatrani zajedno u 2005. godini imali udjel od 100 posto od ukupnih prihoda od ADSL korisnika, pri čemu se pretežiti dio odnosio na HT.

Pri utvrđivanju udjela od prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mre-ži na području Republike Hrvatske, HAKOM je obuhvatio prihode od svih djelatnosti internet usluga koje su davatelji usluga pružali na tržištu i to dial-up promet, ADSL pristup i promet, VoIP, satelitski

personaliziranju usluge za svog krajnjeg korisnika, a što mu usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji omogućava.

Pravne zapreke za pružanje usluge putem pristupa lokalnoj pet-lji ukinute su s danom 31. prosinca 2004. godine. Naime, iz uvida u Sažetke Okvirnog Ugovora, sklopljenog 17. listopada 2001. godine između Republike Hrvatske, društva Deutsche Telekom AG i društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. u bitnome proizlazi kako HT do 31. prosinca 2004. godine nije bio obvezan omogućiti Razmotani pristup lokalnoj petlji (Unbundled Access to the Local Loop) ni pru-žiti usluge predodabira nositelja i prenosivosti brojeva, niti usluge obračuna (billing) i naplate (collection). Također, Republika Hrvatska se obvezala uvoditi i održavati na snazi mjere kojima će ostvariti navedena HT-ova prava.

U razvoju tržišta širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj 2006. godina predstavljala je prekretnicu s obzirom kako su stvoreni formalni uvjeti za pružanje usluge putem izdvojene lo-kalne petlje donošenjem Standardne ponude HT-a za uslugu pristu-pa izdvojenoj lokalnoj petlji.

Naime, 30. ožujka 2005. godine Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka donosi Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji (»Narodne novine«, broj 45/2005) kao pravni temelj za pruža-nje usluge širokopojasnog pristupa internetu putem izdvojene lokal-ne petlje. Standardna ponuda za uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji odobrena je 20. listopada 2005. godine od strane tadašnje Hr-vatske agencije za telekomunikacije.

Nakon toga, uslijedili su pregovori HT-a s operatorima. Tijekom siječnja 2006. godine održani su sastanci u svezi defi niranja proce-sa i procedura za sklapanje ugovora s operatorima da bi početkom veljače 2006. godine HT dostavio prijedloge ugovora operatorima.

Slijedom navedenog, može se zaključiti kako je od tog trenut-ka pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu krajnjim ko-risnicima od strane alternativnih operatora moguće putem usluge izdvojene lokalne petlje.

9.3. Preuzimanje Iskona od strane HT-a u 2006. godini

Dana 30. svibnja 2006. godine, HT je stekao 100 posto dionica Iskona, jednog od tada vodećih alternativnih operatora u Hrvatskoj. U Godišnjem izvješću HT-a za 2006. godinu navodi se kako će Iskon nastaviti djelovati kao poslovno i organizacijski nezavisan član T-HT Grupe te da će pokrivati tržišni segment alternativnih telekomunika-cijskih usluga baziranih na širokopojasnoj tehnologiji (broadbandu). U obavijesti HAKOM-u od 5. lipnja 2006. godine, HT navodi da će Iskon razvijati u skladu sa svojim postojećim poslovnim planom kao samostalni tržišni i pravni subjekt na telekomunikacijskom tržištu, pri čemu HT kao novi vlasnik dionica Iskona namjerava osigurati podršku za realizaciju poslovnog plana Iskona u okviru zakonski dopuštenog te u poslovnom svijetu uobičajenog postupanja imate-lja dionica. Također je navedeno kako uprava Iskona mora voditi računa o interesima i dobrobiti Iskona kao pravnog i ekonomskog subjekta, kao i o interesima vlasnika HT-a, ali jedino kroz povećanje vrijednosti Iskona.

Prema podacima HAKOM-a iz rješenja od 14. rujna 2006. go-dine, klasa: 344-01/06-01/220, urbroj: 376-06-12, a koji se detaljnije obrazlažu u točki 9.4. obrazloženja ovoga rješenja, proizlazi da su neposredno pred liberalizaciju tržišta odnosno ulazak drugih opera-tora na tržište, u segmentu ADSL korisnika usluge pružali isključivo HT i Iskon.

Preuzimanjem Iskona od strane HT-a u svibnju 2006. godine, T-HT Grupa prisutna je na tržištu širokopojasnog pristupa internetu putem dva društva odnosno dvije pravne osobe, HT-a i Iskona.


znači da Republika Hrvatska u tom razdoblju mora dosegnuti broj od najmanje 500.000 širokopojasnih priključaka.

Kao bitan operativni element razvoja tržišta, predmetna Stra-tegija razvoja širokopojasnog pristupa prepoznaje Pravilnik o uvje-tima i načinu utvrđivanja mjerodavnih tržišta u telekomunikacija-ma (»Narodne novine«, broj 127/05). Naime, navodi se važnost tog Pravilnika u dijelu koji se odnosi na operacionalizaciju postupaka ex ante analiza tržišta i utvrđivanje operatora sa znatnijom tržišnom snagom. Navedenim Pravilnikom izričito je utvrđeno tržište na ve-leprodajnoj razini kao širokopojasni pristup, uključujući bitstream access, koji omogućuje dvosmjernu širokopojasnu komunikaciju od-nosno veleprodajna usluga bitstream pristupa.

U siječnju 2008. godine, donesen je »Akcijski plan provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hr-vatskoj do 2008. godine« od strane Vlade Republike Hrvatske koji sadrži niz neprekidnih aktivnosti i pojedinačnih mjera koja su Vlada RH, tijela državne uprave i druga državna tijela trebala provoditi do kraja 2008. godine, u svrhu ispunjavanja strateških ciljeva defi nira-nih u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa.

10. Mjerodavno tržište

Agencija je kao mjerodavno tržište odredila tržište pružanja usluge širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Mjerodavno tržište, sukladno članku 7. ZZTN-a, određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području.

Nadalje, sukladno odredbi članka 4. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište utvrđuje se na način da se utvrdi njego-va proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smi-slu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu).

Temeljem članka 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodav-no tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje po-trošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe.

Temeljem članka 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjero-davno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća cjelokupan ili dio teritorija Republike Hrvatske, na kojem se tržišni takmaci natječu u prodaji i/ili nabavi proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujedna-čenim uvjetima koji to tržište bitno razlikuje od susjednih tržišta.

Sukladno članku 7. Uredbe o mjerodavnom tržištu, pri utvrđi-vanju mjerodavnog tržišta polazi se od kriterija zamjenjivosti potra-žnje za određenim proizvodom odnosno o zamjenjivosti ponude za određenim proizvodom, a po potrebi i od kriterija postojanja poten-cijalnih tržišnih takmaca odnosno zapreka pristupa tržištu.

Sukladno članku 9. stavku 2. Uredbe o mjerodavnom tržištu, pretpostavlja se da je neki proizvod zamjenjiv odnosno supstitut naročito u slučaju kada se može razumno predvidjeti da će kup-ci odnosno potrošači mjerodavnog proizvoda prihvatiti drugi, na tržištu već raspoloživ i prisutan proizvod kao odgovor ili reakciju na hipotetički malo (5 do 10 posto), ali trajno povećanje cijena mjerodavnog proizvoda i/ili kada se može razumno predvidjeti da će kupci odnosno potrošači mjerodavnog proizvoda prihvatiti isto-vjetan odnosno srodan proizvod drugog dobavljača kao odgovor ili reakciju na hipotetički malo (5 do 10 posto), ali trajno povećanje cijena mjerodavnog proizvoda.

Polazište za određenje mjerodavnog tržišta u ovom konkretnom slučaju predstavljao je inicijalni zahtjev Amisa, u kojem za utvrđiva-

pristup internetu, bežični pristup internetu-WLAN, pristup putem iznajmljenih vodova, Web hosting, distribucija audio i video sadrža-ja te drugih usluga koje su davatelji nudili na komercijalnoj osnovi. Nadalje, u obrazloženju predmetne odluke, u bitnome se navodi kako je Vijeće HAKOM-a naročito uzelo u obzir činjenicu da HT i Iskon imaju zajedno 100 posto udjela u ukupnim prihodima od ADSL korisnika. Širokopojasni pristup internetu je Vijeće HAKOM-a tada ocijenilo kao vrlo važan dio telekomunikacijskog tržišta budući da je u velikom usponu te da se kroz njega mogu ostvariti nove, moderne i kvalitetnije usluge.

Slijedom navedenog, razumno bi se moglo zaključiti kako je predmetnom odlukom HAKOM-a, u dijelu koji se odnosi na uslu-gu prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži na području Republike Hrvatske, obuhvaćena i usluga širokopojasnog pristupa internetu te da je predmetnim rješenjem HAKOM-a od 14. rujna 2006. godine utvrđeno da HT i Iskon imaju zajedničku znatniju tržišnu snagu i u odnosu na uslugu širokopojasnog pristupa internetu.

Međutim, u očitovanju Agenciji od 12. rujna 2010. godine, HA-KOM navodi kako je u svojim rješenjima Iskonu kojima je dana suglasnost na cijene usluga u okviru korisničkih paketa i tarifnih opcija Iskona, a koja se temelje na rješenju od 14. rujna 2006. godi-ne, dao suglasnost isključivo na cijene javne govorne usluge.

Naime, HAKOM u tom očitovanju u bitnome navodi kako se ex ante regulacija cijena iz članka 63. stavka 3. Zakona o telekomunika-cijama (»Narodne novine«, broj 122/03, 158/03, 60/04 i 70/05; dalje: ZOT) odnosila isključivo na cijene usluga koje operator sa znatnijom ili zajedničkom znatnijom tržišnom snagom nudi na tržištima javne govorne usluge u nepokretnoj mreži i iznajmljenih telekomunikacij-skih vodova.

9.5. Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine

Odrednice razvoja tržišta širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj dane su u »Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine« (dalje: Strategija razvoja širokopojasnog pristupa) usvojenoj 13. listopada 2006. godine od strane Vlade Republike Hrvatske.

U predmetnoj Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa daje se pregled stanja tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. U tom smislu, navodi se kako je broj korisnika širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj povećan tijekom 2005. za faktor između 4 i 5. Međutim, istodobno je i koncentracija tržišta porasla, s obzirom na to da se go-tovo cjelokupni porast broja priključaka u 2005. godini može pripisati vodećem operatoru, odnosno HT-u. Tako je, prema navodima u Stra-tegiji razvoja širokopojasnog pristupa, tržišni udjel vodećeg operatora, odnosno HT-a, u maloprodaji sigurno veći od 90 posto.

Nadalje, u bitnome se navodi kako se razvoj mreža kabelske televizije može ocijeniti sporim, a tržište usluga širokopojasnog pri-stupa na veliko za alternativne davatelje maloprodajnih širokopoja-snih usluga (razmotana lokalna petlja, dijeljeni pristup, bitstream pristup) praktično ne postoji, odnosno da je njihov razvoj na samom početku.

Kao glavni strateški cilj u razdoblju do kraja 2008. godine, u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa ističe se smanjivanje jaza između Hrvatske i zemalja Europske unije u pogledu stope penetra-cije širokopojasnih priključaka. Drugim riječima, u bitnome se na-vodi da do kraja 2008. godine Hrvatska mora dostići razinu gustoće (penetracije) širokopojasnih priključaka od najmanje 12 posto što


kabela s obzirom na visok stupanj zamjenjivosti u odnosu na bitne karakteristike usluge.

Pored navedenih načina pristupa, širokopojasni pristup inter-netu može se ostvariti putem pokretnih mreža. Međutim, ukoliko se uzmu u obzir zaključci HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa«, a koji se u bitnome odno-se na različitu kvalitetu prijema signala, različite pristupne brzine u odnosu na DSL tehnologiju pristupa, kao i nedostatnu pokrive-nost HSDPA tehnologije, izvjesno je kako predmetni način pristupa s obzirom na bitne karakteristike usluge ne predstavlja zamjensku uslugu xDSL tehnologiji pristupa i pristupu putem mreža kabelskih operatora.

S obzirom na to da se nepokretni bežični pristup temelji na tehnologiji pokretnih mreža, u ovom konkretnom slučaju također proizlazi kako zbog nižih pristupnih brzina, slabije kvalitete usluge, odnosno određenih kvalitativnih karakteristika taj način pristupa ne predstavlja zamjensku uslugu xDSL tehnologiji pristupa i pristupu putem mreža kabelskih operatora. Pri tome, uzeti su u obzir zaključ-ci HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog široko-pojasnog pristupa« te se pretpostavlja kako nije došlo do značajnih promjena u odnosu na zaključke iz tog dokumenta.

U odnosu na određenje mjerodavnog tržišta u ovom slučaju, podnositelj zahtjeva Amis je svoj prijedlog u bitnome temeljio na zaključcima HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa« iz srpnja 2009., koja je sastavni dio Odlu-ke HAKOM-a od 17. srpnja 2009. godine. Također i Iskon u svom očitovanju od 26. svibnja 2009. godine u bitnome navodi kako je neprijeporno sve što Amis navodi, a vezano uz zaključke HAKOM-a iz navedenog dokumenta. Međutim, same stranke imale su različite stavove o uslugama koje bi trebale činiti dio utvrđenog mjerodavnog tržišta. Naime, Amis je predložio da se mjerodavno tržište odredi uže na način da se uzme u obzir pristup putem xDSL-a.

U konkretnom slučaju, pored navedenog ispravno je uzeti u obzir i kriterije iz pravne stečevine EU u dijelu u kojem su primje-njivi na ovaj konkretni slučaj. Tako iz odluke Europske komisije u predmetu Wanadoo (točka 170. odluke) u bitnome proizlazi kako širokopojasni pristup putem ADSL tehnologije i putem mreže ka-belskih operatora čine dio istog mjerodavnog tržišta. U tom smislu, može se zaključiti kako s aspekta krajnjeg potrošača nije presudno na temelju koje tehnologije mu se pruža usluga uz pretpostavku da različite tehnologije pristupa omogućuje pružanje usluga jednakih tehničkih i komercijalnih značajki.

Nadalje, pri određenju mjerodavnog tržišta treba razlikovati širokopojasni pristup internetu za privatne korisnike i širokopojasni pristup za poslovne korisnike. Naime, ponude usluga za poslovne korisnike znatnije se razlikuju po bitnim karakteristikama u odnosu na ponude usluga za privatne korisnike. Naime, izvjesno je kako se usluge razlikuju po tehničkim karakteristikama kojima operatori nastoje prilagoditi se potrebama poslovnih korisnika u smislu većih kapaciteta prometa, više telefonskih linija u paketima i drugim ra-zlikama. U skladu s tim, razlikuju se i cijene usluga. Izvjesno je kako se te razlike povećavaju u ovisnosti o veličini poduzetnika, odnosno poslovnog korisnika kojem se usluge pružaju. Stoga bi se kod malih poslovnih korisnika određene karakteristike usluga unutar paketa mogle u određenoj mjeri podudarati s uslugama unutar paketa za privatne korisnike. Međutim, sami paketi razvijeni su za potrebe poslovnih korisnika i nije izvjesna značajnija zamjenjivost potražnje. Ukoliko se promatraju veći poslovni korisnici, tada zamjenjivost po-tražnje nije izvjesna. Pored navedenog, izvjesno je kako operatori pakete usluga za poslovne korisnike u znatnoj mjeri prilagođavaju

nje predatorskih cijena navodi Iskonove usluge za fi zičke korisnike koje Iskon pruža pod tržišnim nazivom Iskon.DUO i Iskon.TRIO. Kao mjerodavno tržište, Amis je predložio tržište širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a za korisnike iz kućanstva na cije-lom teritoriju Republike Hrvatske.

Iskonove maloprodajne usluge Iskon.DUO i Iskon.TRIO pred-stavljaju pakete povezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i IPTV usluge. Pojedinačne usluge iz tih paketa usluga, odnosno govorna usluga i IPTV usluga, u bitnome predstavljaju povezane usluge osnovnoj usluzi širokopojasnog pristupa internetu, odnosno tehnološki su proizašle iz usluge širokopojasnog pristupa internetu.

Pod širokopojasnim pristupom internetu može se smatrati pri-stup dolaznim pristupnim brzinama koje su jednake ili veće od 144 kbit/s. Iako se kod određenja širokopojasnog pristupa, odnosno do-njeg praga brzine koje se smatraju širokopojasnim pristupom mogu razlikovati različite vrijednosti, Agencija je u ovom konkretnom slu-čaju smatrala ispravnim koristiti pristup i određenje HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa«, a koje je pak u skladu s relevantnim usporednom defi nicijom širo-kopojasnog pristupa. Pristup internetu većim brzinama omogućuje korisnicima da istovremeno koriste tradicionalnu govornu uslugu te uslugu pristupa internetu, kao i povezane usluge. Također, pristup internetu tim brzinama omogućuje operatorima pružanje različitih pojedinačnih usluga ili paketa usluga krajnjim korisnicima.

Nadalje, širokopojasni pristup internetu ostvaruje se na tehnološ-ki različite načine pristupa. Tako HT uslugu širokopojasnog pristupa internetu pruža putem vlastite infrastrukture, odnosno putem xDSL pristupne tehnologije. Pored navedene tehnologije, uslugu širokopo-jasnog pristupa počeli su razvijati kabelski operatori putem vlastite kabelske mreže koja je prvotno bila namijenjena u svrhu pružanja usluge prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima.

Alternativni operatori kao pružatelji usluga širokopojasnog pri-stupa koji nemaju vlastitu mrežu, odnosno ne posjeduju infrastruk-turu lokalne petlje, pristup krajnjem korisniku mogu ostvariti putem veleprodajnih usluga mreže bivšega monopolističkog operatora od kojih su dominantne i značajne usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i usluga veleprodajnoga širokopojasnog pristupa (bitstream). Pristupom putem izdvojene lokalne petlje alternativni operatori približavaju se krajnjem korisniku kontrolirajući više elemenata u lancu pružanja usluge od bitstream pristupa. S druge strane, pristup putem izdvojene lokalne petlje zahtijeva značajnije investicije alter-nativnog operatora. Povezano s tim, izvjesno je kako su te investicije ekonomski opravdane na onim zemljopisnim područjima na kojima je koncentrirana potražnja, odnosno na kojima je veći doseg poten-cijalnih korisnika.

S aspekta zamjenjivosti potražnje, izvjesno je kako krajnjem potrošaču nije relevantna činjenica o tome putem kojeg načina pri-stupa koristi uslugu širokopojasnog pristupa i povezane usluge uz pretpostavku da se usluge za krajnjeg korisnika kvalitativno ne razli-kuju po različitim tehnologijama pristupa. S druge strane, s aspekta zamjenjivosti ponude, nije izvjesno da alternativni operatori mogu u kratkom roku zamijeniti način pristupa krajnjem korisniku u slu-čaju povećanja cijena odnosno promijenjenih okolnosti u odnosu na način pristupa krajnjem korisniku. Međutim, s obzirom na izvjesni visoki stupanj zamjenjivosti sa strane potražnje, u konkretnom slu-čaju usluga širokopojasnog pristupa internetu putem različitih na-čina pristupa temeljeni na xDSL tehnologiji pristupa i putem mreže kabelskih operatora čine dio istog mjerodavnog tržišta. Iako na tr-žištu nije zastupljen u znatnijem udjelu, kao dio istog mjerodavnog tržišta ispravno je promatrati i pristup putem mreže svjetlovodnih


ne bi mogao održavati cijenu usluge paketa iznad konkurentske, a da pritom ne izgubi profi t, ali da se pritom ta sposobnost hipotetskog monopolista održavanja cijene iznad konkurentske razine ograniča-va na jednu od usluga iz paketa.

Sljedeća mogućnost je da se odredi zasebno mjerodavno tržište za paket usluga, a da ne postoje zasebna tržišta u odnosu na pojedi-načne usluge. Taj zaključak bi proizlazio ukoliko bi krajnji potrošač isključivo koristio pojedinačne usluge iako na tržištu postoji ponuda paketa usluga. Međutim, ta situacija nije izvjesna osim u slučaju da se radi o čistoj paketnoj prodaji gdje pojedine usluge kao zasebne ne bi bile dostupne krajnjim potrošačima.

Neovisno o različitim mogućnostima testa hipotetskog mono-polista, izvjesna je asimetrija u zamjenjivosti između pojedinačnih usluga i paketa usluga u slučaju kada bi paket javne govorne usluge i širokopojasnog pristupa internetu predstavljao zamjenjivu uslugu javnoj govornoj usluzi, a s druge strane ta usluga ne bi predstavljala zamjenjivu uslugu paketu usluga. S aspekta zamjenjivosti potražnje, izvjesno je kako usluga širokopojasnog pristupa internetu unutar paketa usluge na odgovarajući način predstavlja zamjensku uslugu pojedinačnoj usluzi širokopojasnog pristupa internetu, a na što bitno utječe i diskontirana cijena takvih paketa u odnosu na pojedinačne usluge.

Uvođenje različitih paketa usluga na tržište, koji pored usluge širokopojasnog pristupa uključuju govornu uslugu i uslugu prije-nosa televizijskih programa, nije pak u značajnoj mjeri utjecalo na pad potražnje za pojedinačnom uslugom širokopojasnog pristupa internetu. To pak proizlazi iz činjenice kako se paralelno odvijao proces snažne potražnje za uslugom širokopojasnog pristupa in-ternetu te ulaska i rasta alternativnih operatora na tržište koji su primarno pružali povezane usluge unutar paketa. U tom paralel-nom procesu, krajnji potrošači konzumirali su potražnju za uslu-gom širokopojasnog pristupa internetu u ovisnosti o dostupnosti pojedinih usluga.

Promatranje usluge širokopojasnog pristupa internetu kao osnovne usluge ne isključuje značaj povezanih usluga odnosno go-vorne usluge i prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima koje su postale razvojna poveznica toj osnovnoj usluzi. Te povezane usluge odnosno paketi tih usluga izvjesno imaju određeni utjecaj na tržišno natjecanje. Povezane usluge prepoznate su na određeni način kao dio osnovne usluge širokopojasnog pristupa internetu odnosno kao mogućnost samostalnih usluga unutar veleprodajnog širokopojasnog pristupa i od strane sektorskog regulatora, a što se može zaključiti iz obveza koje je HAKOM odredio HT-u obvezu omogućavanja posebnih virtualnih kanala za IPTV odnosno poseb-nih virtualnog kanala za VoIP (skraćenica od naziva na engleskom jeziku Voice over Internet Protocol, a u bitnome se odnosi na uslugu prijenosa govora putem širokopojasne mreže).

Agencija je stava kako se, pružanje pojedinačne usluge širo-kopojasnog pristupa internetu i pružanje te usluge unutar paketa zajedno s povezanim uslugama treba promatrati kao dio jednog mjerodavnog tržišta. Takvo stajalište proizlazi iz činjenice kako tržište u promatranom razdoblju karakterizira početak pružanja i komercijalno uvođenje ponude paketa povezanih usluga. Međutim, i nadalje je izražena zastupljenost i značaj pojedinačnih usluga. Stoga je ispravno obuhvatiti sve pojavne oblike usluga na tržištu, a koje proizlaze iz usluge širokopojasnog pristupa internetu.

U odnosu na mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji, pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu ima nacionalni karakter. Taj zaključak prije svega proizlazi iz činjenice kako je pru-žanje usluge širokopojasnog pristupa internetu povezano s nacio-

prema potrebama svakog pojedinog korisnika, dok kod privatnih korisnika to nije slučaj. Takav zaključak usporediv je sa zaključcima koji proizlaze iz odluke Europske komisije u predmetu Wanadoo (točka 171. odluke).

U ovom konkretnom slučaju razmatrano je i pitanje zamjenji-vosti pojedinačnih usluga s paketima usluga, a koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu. S obzirom na to tržištu raste udjel paketa povezanih usluga u usporedbi s pojedinačnim usluga-ma, nameće se i mogućnost zasebnog sagledavanja paketa usluga na tržištu u odnosu na pojedinačnu uslugu širokopojasnog pristupa in-ternetu ili drugu pojedinačnu uslugu. Naime, jednom kada operator ima ostvaren širokopojasni pristup prema krajnjem korisniku, tada je u mogućnosti pružiti sve usluge koje se temelje na širokopoja-snom pristupu internetu. Pružanje pojedinačnih usluga ili različitih paketa povezanih usluga predstavljaju izbor ponude komercijalnih paketa od strane operatora, a kojima se oni međusobno natječu na tržištu za zadržavanje postojećih i pridobivanje novih korisnika. Na-ime, izvjesno je kako operatori u kratkom roku mogu promijeniti komercijalni aspekt pružanja usluge u smislu kreiranja novih paketa ili novih pojedinačnih usluga.

Ukoliko bi se navedeno pitanje zamjenjivosti pojedinačnih usluga i paketa usluga razmatralo kroz logiku testa hipotetskog mo-nopolista, postoje u određenoj mjeri razlike u stupnju zamjenjivosti između paketa usluga i pojedinačnih usluga iz paketa.

Ukoliko se promatra s aspekta zamjenjivosti potražnje, može se razumno zaključiti da bi potrošači mogli u kratkom roku za-mijeniti postojeće usluge s novim komercijalnim proizvodima koji se temelje na širokopojasnom pristupu internetu. Pri tome, novi komercijalni proizvodi povezani su s razvojnom fazom tržišta. Po-red osnovne usluge širokopojasnog pristupa internetu, s razvojem tržišta razvijale su se i povezane usluge te s njima i paketi usluga, prvotno govorne usluge i širokopojasnog pristupa internetu, a ka-snije i TV usluge. Taj razvoj tržišta izvjesno je doveo do migracije korisnika s pojedinačnih usluga na pakete povezanih usluga, pa migracije s dual play paketa na triple play pakete usluga. U tom smislu, proizlazi i zaključak kako postoji određena asimetrija u za-mjenjivosti, pri čemu se stupanj zamjenjivosti razlikuje u ovisnosti o polaznoj usluzi prema kojoj se zamjenjivost analizira. Naime, izvjesno je kako naprednije usluge i napredniji paketi mogu poka-zivati izraženiju zamjenjivost u odnosu na pojedinačne usluge ili pakete s manje uključenih usluga, npr. dual play paketi u odnosu na pojedinačnu uslugu ili triple play paketi u odnosu na dual play pakete. S druge strane, izvjesno je kako bi se niži stupanj zamjenji-vosti bilježio u slučaju analize zamjenjivosti polazeći od pojedinač-ne usluge ili paketa s manje uključenih usluga. Međutim, unatoč toj asimetriji, razumno je za pretpostaviti kako u odnosu na predmetne usluge koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu postoji izražena zamjenjivost potražnje.

Ukoliko se promatra izraženu zastupljenost paketa na tržištu s uključene dvije usluge, širokopojasnim pristupom internetu i govor-nom uslugom, proizlazi da ukoliko bi hipotetski monopolist bio u mogućnosti održavati cijenu paketa usluga iznad konkurentske, a da to ne rezultira prelaskom krajnjih potrošača na korištenje pojedinač-nih usluga širokopojasnog pristupa internetu i govorne usluge, tada bi se te pojedinačne usluge i paket usluga mogli smatrati zasebnim mjerodavnim tržištima.

Nadalje, moguće je razmatrati zasebno mjerodavno tržište sva-ke pojedinačne usluge iz paketa i da je u tom slučaju paket dio tako određenog tržišta, jedne ili druge pojedinačne usluge iz paketa. Ra-dilo bi se o slučaju kada hipotetski monopolist kao pružatelj usluge


Nadalje, tržišni udjeli svakog od poduzetnika koji djeluju na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj utvrđeni su za razdoblje od 2007. do 2011. godine. Tržišni udjeli utvrđeni su za razdoblje od 2007. godine s obzirom na to da je iz inicijalnog zahtjeva Amisa proizlazio opis činjeničnog stanja odnosno prakse Iskona na tržištu u dijelu koji se odnosi na snižavanje cijena upravo u 2007. godini. Nadalje, uzima-jući u obzir kako su alternativni operatori usluge putem izdvojene lokalne petlje počeli pružati u drugoj polovici 2006. godine i ostvarili neznatan broj priključaka do kraja te godine, 2007. godina pred-stavlja prvu punu poslovnu godinu u kojoj su alternativni operatori pružali usluge putem izdvojene lokalne petlje i ostvarili značajan rast broja korisnika.

Međutim, takvim određenjem vremenskog razdoblja za utvr-đivanje tržišnih udjela poduzetnika na mjerodavnom tržištu nije ograničena vremenska dimenzija razmatranja stanja na mjero-davnom tržištu. Drugim riječima, u ovom slučaju razmatrane su činjenice koje se odnose na predmetno mjerodavno tržište i za razdoblje prije 2007. godine, a koje su relevantne za ovaj slučaj. Nadalje, zaključno razdoblje analize tržišnih udjela predstavlja 2011. godina. Iz navedenog proizlazi kako je obuhvaćeno razdoblje od pet godina što predstavlja relevantno vremensko razdoblje za ocjenu tržišnih udjela poduzetnika i razvoj stanja na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Za potrebe izračunavanja tržišnih udjela, sukladno članku 14. Uredbe o mjerodavnom tržištu korišteni su podaci dostavljeni od poduzetnika, uključujući i poduzetnike koji nisu stranka u ovom postupku. Nadalje, korišteni su podaci pribavljeni od nadležnog sektorskog regulatora HAKOM-a. Inicijalni podaci o kvantitativ-nim pokazateljima stanja na mjerodavnom tržištu dostavljeni su dopisom HAKOM-a od 12. srpnja 2010. godine te su se odno-sili na razdoblje od 2007. do 2009. godine. Naknadno, dopisom HAKOM-a od 5. svibnja 2011. godine, dostavljeni su podaci koji se odnose na vremensko razdoblje 2010. godine te za razdoblje od siječnja do lipnja 2011. godine. Dostavljeni podaci HAKOM-a odnosili su se na ukupan broj korisnika koji uključuje privatne i poslovne korisnike. S obzirom na to da je u ovom slučaju bila relevantna kategorija privatnih korisnika, na temelju inicijalnih podataka HAKOM-a, određen je relevantan uzorak poduzetnika za daljnje utvrđivanje činjenica o mjerodavnom tržištu. Od uku-pno 28 operatora, kao relevantan uzorak određeni su operatori HT, Iskon, Amis, Optima telekom d.d. (dalje: Optima), B.net Hrvatska (dalje: B.net), Metronet telekomunikacije d.d. (dalje: Metronet) i H1 telekom d.d. (dalje: H1) koji su, prema podacima HAKOM-a o ukupnom broju pretplatnika širokopojasnog pristupa u 2009. godini, promatrani zajedno imali 99,2 posto pretplatnika široko-pojasnog pristupa internetu. Od navedenih operatora, Agencija je zatražila relevantne podatke.

U tablici 3. prikazuju se podaci o broju pretplatnika i strukturi mjerodavnog tržišta širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2011. go-dine, a u tablici 4. prikazuju se pokazatelji relativnih promjena broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj po pojedinom operatoru u razdoblju od 2007. do 2011. godine, a koji u bitnome predstavljaju podatke o verižnim indeksima predmetnoga mjerodavnog tržišta kroz promatrano raz-doblje.

nalnom pokrivenošću elektroničkih komunikacijskih mreža. Pored toga, pravni i regulatorni okvir pružanja predmetnih usluga odnosi se na cjelokupni teritorij Republike Hrvatske. Stoga je u konkret-nom slučaju ispravno promatrati mjerodavno tržište u nacionalnoj dimenziji, odnosno kao tržište Republike Hrvatske.

Amis je u ispitnom postupku predložio i defi niciju mjerodav-nog tržišta kao veleprodajni pristup mrežnoj infrastrukturi. Tržište veleprodajnog (fi zičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi na fi ksnoj lokaciji i tržište veleprodajnog širokopojasnog pristupa predmet su prethodne (ex ante) regulacije od strane nadležnog sektorskog regu-latora. Stoga, u ovom konkretnom slučaju nije bilo svrsishodno i po-trebno defi nirati veleprodajna tržišta iz razloga što su uvjeti pružanja i cijene navedenih veleprodajnih usluga prethodno regulirane te iz razloga što se ovaj konkretni slučaj u bitnome odnosi na pružanje usluga na maloprodajnom dijelu tržišta.

Zaključno, u ovom slučaju kao mjerodavno tržište u proizvod-noj dimenziji određena je usluga širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike. Pod tako utvrđenim mjerodavnim tržištem, podrazumijeva se usluga širokopojasnog pristupa internetu na fi ksnoj lokaciji neovisno o tehnološkom načinu pristupa krajnjem korisniku. Drugim riječima, pod tako utvrđenim tržištem podrazu-mijeva se sve tehnologije pristupa koje se temelje na xDSL pristupu putem bakrene parice, pristupu putem kabelskih mreža i pristupu putem svjetlovodnih kabela. Također, tako određeno mjerodavno tržište obuhvaća i širokopojasni pristup internetu unutar paketa povezanih usluga koje se temelje na širokopojasnom pristupu in-ternetu neovisno o komercijalnom obliku pružanja tih povezanih usluga. Kao mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji, određen je cjelokupni teritorij Republike Hrvatske.

11. Tržišni udjeli poduzetnika na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike

u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Sukladno članku 13. stavku 1. Uredbe o mjerodavnom trži-štu, tržišni udjel svakog od poduzetnika izračunava se na temelju njihovih tržišnih udjela u proizvodnji i/ili prodaji mjerodavnog proizvoda na mjerodavnom tržištu u određenom razdoblju. Nada-lje, sukladno članku 13. stavku 2. Uredbe o mjerodavnom tržištu Tržišni udjel izračunava se na temelju vrijednosti proizvodnje i/ili prodaje (izražene u kunama) ili na temelju obujma (količina) proi-zvodnje i/ili prodaje (izražene u broju komada ili drugim mjernim jedinicama).

Tržišni udjeli poduzetnika u ovom slučaju, izračunati su na te-melju broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu. Naime, s obzirom na to da krajnji korisnici uslugu širokopojasnog pristupa internetu koriste kao samostalnu uslugu ili u okviru paketa pove-zanih usluga, u znatnijoj mjeri se mogu razlikovati prihodi po ko-risniku te s tim povezani ukupni prihodi operatora. S druge strane, tržišnu snagu operatora primarno određuje broj korisnika odnosno pretplatnika usluge širokopojasnog pristupa internetu. Jednom kada operator ostvari širokopojasni priključak prema korisniku, tada je u mogućnosti pružati sve usluge koje se temelje na širokopojasnom pristupu. Stoga, primarno broj korisnika usluge širokopojasnog pristupa određuje i tržišnu snagu pojedinog operatora. Zaključno, u ovom slučaju tržišni udjeli poduzetnika na mjerodavnom tržištu izračunati su na temelju broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu svakog operatora neovisno o tome pruža li se usluga sa-mostalno ili u okviru paketa usko povezanih usluga.


Iz podataka u tablici 3. proizlazi da je krajem 2007. godine u Republici Hrvatskoj ukupno bilo [...] tisuća pretplatnika širokopoja-snog pristupa internetu iz kategorije privatnih korisnika. T-HT Gru-pa bilježi [...] tisuće korisnika uz tržišni udjel od [90-100] posto. Od tog iznosa, [...] tisuća pretplatnika odnosno [80-90] posto tržišnog udjela odnosilo se na HT, a [...] tisuća pretplatnika odnosilo se na Iskon čime je ostvario tržišni udjel od [0-5] posto. B.net je imao [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto. Slijede Optima s [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto, Amis s [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto, Metronet s [...] tisuću pretplatnika i tržišni udjel od [0-5] posto, dok operator H1 u 2007. godini nije bio prisutan na mjerodavnom tržištu.

U 2008. godini bilježi se snažan rast ukupnog broja pretplatnika na tržištu koji je na kraju godine iznosio [...] tisuće što predstav-lja porast od 50 posto u odnosu na 2007. godinu. Broj pretplatnika T-HT Grupe raste na [...] tisuća uz niži tržišni udjel od [80-90] posto što ukazuje na blagi pad u odnosu na 2007. godinu. Od ukupnog broja pretplatnika T-HT Grupe, na HT se odnosilo [...] tisuća pret-platnika uz tržišni udjel od [80-90] posto, a na Iskon [...] tisuća pret-

Tablica 3. Struktura mjerodavnog tržišta širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2011. godine prema broju pretplatnika

Operator broj pretplatnika udjel broj pretplatnika udjel broj pretplatnika udjel broj pretplatnika udjel broj pretplatnika udjel

1. T-HT Grupa […] [90-100]% […] [80-90]% […] [80-90]% […] [80-90]% […] [70-80]%

HT […] [80-90]% […] [80-90]% […] [70-80]% […] [70-80]% […] [60-70]%

Iskon […] [0-5]% […] [0-5]% […] [5-10]% […] [5-10]% […] [5-10]%

2. Optima […] [0-5]% […] [5-10]% […] [5-10]% […] [5-10]% […] [5-10]%

3. B.net […] [0-5]% […] [0-5]% […] [5-10]% […] [5-10]% […] [5-10]%

4. Amis […] [0-5]% […] [0-5]% […] [0-5]% […] [0-5]% […] [0-5]%

5. Metronet […] [0-5]% […] [0-5]% […] [0-5]% […] [0-5]% […] [0-5]%

6. H1 - - […] [0-5]% […] [0-5]% […] [0-5]% […] [0-5]%

UKUPNO: […] 100,0% […] 100,0% […] 100,0% […] 100,0% […] 100,0%

2011.2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: dopisi poduzetnika; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Tablica 4. Pokazatelji relativnih promjena broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj po pojedinom operatoru u razdoblju od 2007. do 2011. godine

2007. 2008. Indeks 2009. Indeks 2010. Indeks 2011. IndeksOperator broj pretplatnika broj pretplatnika 2008./2007. broj pretplatnika 2009./2008. broj pretplatnika 2010./2009. broj pretplatnika 2011./2010.

1. HT […] […] 138 […] 117 […] 112 […] 992. Optima […] […] 346 […] 151 […] 123 […] 1223. B.net […] […] 197 […] 184 […] 157 […] 1254. Iskon […] […] 215 […] 200 […] 152 […] 1435. Amis […] […] 188 […] 126 […] 121 […] 1186. Metronet […] […] 445 […] 96 […] 84 […] 737. H1 - […] - […] 157 […] 103 […] 180

UKUPNO: […] […] 150 […] 125 […] 118 […] 107


platnika uz tržišni udjel od [0-5] posto. Snažan rast u 2008. godini bilježi Optima s porastom na [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [5-10] posto. Broj pretplatnika B.neta raste na [...] tisuća čime ostvaruje tržišni udjel od [0-5] posto. Amis u 2008. godini bilježi rast broja pretplatnika na [...] tisuće uz tržišni udjel od [0-5] posto, a Metronet na [...] tisuće pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto. Operator H1 na kraju 2008. godine imao je [...] tisuća pretplatnika.

U 2009. godini nastavlja se rast tržišta te je ukupan broj pret-platnika povećan na [...] tisuće. T-HT Grupa na kraju 2009. godine imala je [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [80-90] posto. Od tog iznosa, na HT se odnosilo [...] tisuća pretplatnika čime je ostvario tržišni udjel od [70-80] posto dok se na Iskon odnosilo [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [5-10] posto. Broj pretplatnika Optime raste na [...] tisuće uz tržišni udjel od [5-10] posto. B.net također bilježi rast pretplatnika te na kraju 2009. godine bilježi [...] tisuće pretplatnika i tržišni udjel od [5-10] posto. Amis ostvaruje blagi rast broja pretplatnika od [...] tisuće uz tržišni udjel od [0-5] posto. Rast broja pretplatnika bilježi i operator H1, dok Metronet u 2009. godini bilježi blagi pad broja pretplatnika.


– povezanost s drugim poduzetnicima,

– pravne ili činjenične zapreke za ulazak drugih poduzetnika na tržište,

– poduzetnikovu sposobnost diktiranja tržišnih uvjeta s obzi-rom na njegovu ponudu ili potražnju, i

– poduzetnikovu sposobnost isključivanja ostalih konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike.

Na temelju podataka prikazanih iz tablice 3. proizlazi kako je T-HT Grupa u 2007. godini imala tržišni udjel u iznosu od [90-100] posto na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj. U 2008. godini tržišni udjel T-HT Grupe bilježi pad na [80-90] posto. U 2009. godini bilježi se tr-žišni udjel T-HT Grupe od [80-90] posto, u 2010. godini tržišni udjel iznosio je [80-90] posto da bi na kraju 2011. godine T-HT Grupa bilježila tržišni udjel od [70-80] posto. Slijedom navedenog, proizlazi zaključak o vrlo visokom tržišnom udjelu T-HT Grupe na predmet-nom mjerodavnom tržištu kroz cijelo promatrano razdoblje od 2007. do 2011. godine unatoč trendu pada tržišnog udjela kroz godine.

Od ukupnog iznosa tržišnog udjela T-HT Grupe u 2007. godi-ni na Iskon se odnosilo [0-5] posto, u 2008. godini [0-5] posto, u 2009. godini [5-10] posto, u 2010. godini [5-10] posto da bi u 2011. godini tržišni udjel Iskona iznosio [5-10] posto. Međutim, činjenica povezanosti Iskona s HT-om uz pokazatelje visokih tržišnih udjela cjelokupne T-HT Grupe na mjerodavnom tržištu u bitnome odre-đuje i tržišnu snagu Iskona na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Mjerodavno tržište kroz promatrano razdoblje općenito karak-terizira značajan rast broja pretplatnika pri čemu većina operatora bilježe rast broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu. Unatoč trendu pada tržišnog udjela na predmetnom mjerodavnom tržištu kroz promatrano razdoblje, T-HT Grupa bilježi visoke tržiš-ne udjele kroz cjelokupno promatrano razdoblju od 2007. do 2011. godine.

U tablici 5. prikazuje se pokazatelj omjera između broja pret-platnika T-HT Grupe i broja pretplatnika prvog sljedećeg konku-renta na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Tablica 5. Omjer između broja pretplatnika T-HT Grupe i vodećeg konkurenta na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pri-stupa internetu za privatne korisnike u RH

Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

broj pretplatnika T-HT Gru-pe / broj pretplatnika vode-ćeg konkurenta

28,5 12,9 10,3 9,5 8,0


Prema podacima iz tablice 5. proizlazi kako je T-HT Grupa u 2007. godini imala 28,5 puta više pretplatnika od prvog sljedećeg konkurenta. Na kraju 2008. godine dolazi do pada tog pokazate-lja tako da je na kraju te godine T-HT Grupa imala za 12,9 puta više pretplatnika od prvog konkurenta. U 2009. godini taj pokaza-telj iznosio je 10,3 da bi u 2010. godini pao na 9,5. Na kraju 2011. godine omjer je iznosio 8,0 iz čega proizlazi zaključak da je T-HT grupa na kraju 2011. godine imala za osam puta više pretplatnika od prvog konkurenta na mjerodavnom tržištu. Omjer između broja pretplatnika T-HT Grupe i vodećeg konkurenta na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u RH na određeni način pokazuje tržišnu snagu T-HT Grupe na mjero-davnom tržištu kroz promatrano razdoblje. Također, iz navedenog

Slika 2. Grafi čki prikaz strukture mjerodavnog tržišta širokopo-jasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Repub-lici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2011. godine pre-ma broju pretplatnika


Daljnji rast tržišta bilježi se i u 2010. godini u kojoj broj pret-platnika dostiže [...] tisuće. T-HT Grupa u 2010. godini bilježi [...] tisuće pretplatnika uz tržišni udjel od [80-90] posto. Od tog iznosa, na HT se odnosilo [...] tisuća pretplatnika i tržišni udjel od [70-80] posto, a na Iskon [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [5-10] posto. Optima i B.net imali su gotovo jednak broj pretplatnika od [...] tisuće uz tržišni udjel od [5-10], odnosno [5-10] posto. Slijedi Amis s [...] tisuća pretplatnika uz udjel od [0-5] posto te Metronet i H1 s udjelom [0-5] posto.

Podaci za 2011. godinu pokazuju blagi rast tržišta tako da je na kraju 2011. godine ukupan broj pretplatnika širokopojasnog pri-stupa internetu iz kategorije privatnih korisnika iznosio [...] tisuća. T-HT grupa bilježi ukupno [...] tisuće pretplatnika uz tržišni udjel od [70-80] posto. Na HT se odnosilo [...] tisuće pretplatnika i tržišni udjel od [60-70] posto. U 2011. godini po prvi put se bilježi pad bro-ja pretplatnika HT-a u odnosu na prethodnu 2010. godinu. S druge strane, Iskon bilježi rast na [...] tisuća pretplatnika čime ostvaruje tržišni udjel od [5-10] posto. Optima i B.net bilježe također daljnji rast te na kraju 2011. godine Iskon, Optima i B.net imaju gotovo jednak broj pretplatnika. Amis također bilježi rast broja pretplatnika na [...] tisuću uz blagi rast tržišnog udjela na [0-5] posto. Metronet bilježi pad u 2011. u odnosu na 2010. godinu, a H1 bilježi značajniji rast broja pretplatnika u odnosu na 2010. godinu.

12. Položaj T-HT Grupe na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike

u Republici Hrvatskoj

Temeljem članka 15. stavka 1. ZZTN-a, poduzetnik je u vlada-jućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno od svojih stvarnih ili mogućih konkurenata, potrošača, kupaca ili dobavljača, naročito ako:

1. nema konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili

2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u od-nosu na stvarne ili moguće konkurente, a naročito s obzirom na:

– tržišni udjel i položaj,

– fi nancijsku snagu,

– pristup izvorima nabave ili tržištu,


Slika 3. Godišnji prirast broja pretplatnika širokopojasnog pri-stupa internetu iz kategorije privatnih korisnika za druš-tva iz T-HT Grupe u razdoblju od 2008. do 2011. godine


Na temelju grafi čkog prikaza sa slike 3. proizlazi zaključak kako je rast broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu iz kate-gorije privatnih korisnika T-HT Grupe u razdoblju od 2008. do 2010. godine primarno i pretežito bio temeljen na rastu broja pretplatnika HT-a pri čemu je u 2008. godini rast HT-a bio za 12 puta veći od pri-rasta broja pretplatnika Iskona. U 2009. godini bilježi se za 4 puta veći prirast broja pretplatnika HT-a od prirasta broja pretplatnika Iskona, a u 2010. godini za prirast broja pretplatnika HT-a bio je za 3,3 puta veći od prirasta broja pretplatnika Iskona. Tek u 2011. godini bilježi se pad broja pretplatnika HT-a u odnosu na prethodnu 2010. godinu, dok u isto vrijeme Iskon bilježi prirast broja novih pretplatnika.

Na slici 3. prikazuju se pokazatelji od 2008. godine jer se radi o prvoj godini za koju postoje potpuni usporedni podaci u odnosu na prethodnu 2007. godinu. Međutim, izvjesna je pretpostavka da je prirast broja pretplatnika T-HT Grupe i u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu također u pretežitom dijelu određen prirastom broja pretplatnika HT-a ukoliko se uzmu u obzir opći pokazatelji rasta tržišta u 2007. godini prikazani u tablici 1. obrazloženja ovoga rje-šenja i činjenici kako je ukupni rast tržišta u bitnome bio povezan s rastom HT-a na tržištu. Nadalje, iz grafi čkog prikaza sa slike 3. proizlazi i zaključak o trendu pada prirasta novih korisnika T-HT Grupe na godišnjoj razini kroz godine u promatranom razdoblju od 2008. do 2011. godine.

14. Kvantitativni pokazatelji Iskona u odnosu naIskon.DUO i Iskon.TRIO uslugu

14.1. Broj korisnika Iskon.DUO i Iskon.TRIO paketa uslugaU tablici 7. prikazuju se kvantitativni pokazatelji o broju korisnika

pojedinih paketa usluga Iskona u razdoblju od 2007. do 2009. godine.

Tablica 7. Broj korisnika pojedinih paketa usluga Iskona u razdo-blju od 2007. do 2009. godine

Izvor: dopis Iskona od 22. veljače 2010. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

pokazatelja proizlazi i zaključak o izraženoj asimetričnosti mjero-davnog tržišta u korist T-HT grupe.

Pri razmatranju pokazatelja omjera između broja pretplatni-ka T-HT Grupe i broja pretplatnika prvog sljedećeg konkurenta na mjerodavnom tržištu treba uzeti u obzir činjenicu rastućeg tržišta i činjenicu da tek krajem 2006. godine stvarni konkurenti ulaze na tržište. Stoga je u početnom razdoblju omjer između broja pretplat-nika T-HT Grupe i vodećeg konkurenta izraženiji da bi se kroz go-dine konstantno smanjivao. Međutim, visoka razina tog pokazatelja kroz promatrano razdoblje ukazuje na tržišnu snagu T-HT Grupe u odnosu na konkurente.

Nadalje, poslovanje unutar T-HT Grupe daje Iskonu određe-ne prednosti u odnosu na druge konkurente, a koje prvenstveno proizlaze iz fi nancijske snage T-HT Grupe. U tom smislu, izvjesno je kako se Iskonove poslovne aktivnosti na tržištu mogu fi nancijski podržavati bez rizika vanjskog zaduživanja odnosno zaduživanja kod komercijalnih banaka i drugih kreditora. Pored toga, djelovanje unu-tar T-HT Grupe daje Iskonu i komercijalne prednosti dijelu koji se odnosi na korištenje maloprodajnih kanala T-HT Grupe i tehničke prednosti pri pružanju usluga na tržištu.

Zaključno, uzimajući u obzir tržišni udjel T-HT Grupe, odnosno HT-a i njegovog povezanog društva Iskon, na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u vremenskom razdoblju od 2007. do 2011. godine, kao i druge pokazatelje stanja na mjerodavnom tržištu, utvrđeno je kako se T-HT Grupa u vremenskom razdoblju od 2007. do 2011. godine nalazila u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu širokopoja-snog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

13. Položaj HT-a i Iskona u rastu T-HT Grupe na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike

U tablici 6. prikazuje se struktura T-HT Grupe na tržištu širo-kopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u razdoblju od 2007. do 2011. godine s obzirom na društva unutar Grupe.

Tablica 6. Struktura T-HT Grupe na tržištu širokopojasnog pristu-pa internetu za privatne korisnike u razdoblju od 2007. do 2011. godine s obzirom na društva unutar grupe

Operator brojpretplatnika udjel broj

pretplatnika udjel brojpretplatnika udjel broj

pretplatnika udjel brojpretplatnika udjel

HT […] [95-100]% […] [95-100]% […] [90-100]% […] [90-100]% […] [80-90]%

Iskon […] [0-5]% […] [0-5]% […] [5-10]% […] [5-10]% […] [10-20]%

T-HT Grupa - ukupno […] 100,0% […] 100,0% […] 100,0% […] 100,0% […] 100,0%

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.


Na temelju podataka prikazanih u tablici 6. proizlazi zaključak kako HT u cjelokupnom promatranom razdoblju ima dominantan utjecaj na tržištu u odnosu na Iskon kao drugo društvo unutar T-HT Grupe. U odnosu na ukupan broj pretplatnika, HT-ov udjel u 2007. godini iznosio je [95-100] posto. Kroz promatrano razdoblje bilježi se trend pada udjela HT-a da bi na kraju 2011. godine iznosio [80-90] posto. S druge strane, Iskonov udjel u odnosu na ukupan broj pretplatnika T-HT Grupe u 2007. godini iznosio je [0-5] posto. Kroz promatrano razdoblje Iskonov udjel bilježi trend blagog rasta da bi na kraju 2011. godine iznosio [10-20] posto.

Na slici 3. grafi čki se prikazuju godišnji prirast broja pretplat-nika širokopojasnog pristupa internetu iz kategorije privatnih ko-risnika za HT i Iskon kao društva iz T-HT Grupe u razdoblju od 2008. do 2011. godine.


14.2. Broj korisnika Iskona prema načinu pristupa

U tablici 8. prikazuje se broj Iskonovih korisnika širokopoja-snog pristupa internetu s obzirom na način pristupa u razdoblju od 2007. do 2010. godine.

Tablica 8. Broj korisnika Iskona prema načinu pristupa u razdoblju od 2007. do 2010. godine

Način pristupa krajnjem korisniku

2007. 2008.

broj ko-risnika

udjelbroj ko-risnika

udjel

Preko izdvojene lokalne pet-lje (ULL)

[...] 100% [...] [80-90]%

Veleprodajni širokopojasni pristup (bitstream)

- - [...] [10-20]%

Ukupno [...] 100% [...] 100%

Način pristupa krajnjem korisniku

2009. 2010.

broj ko-risnika

udjelbroj ko-risnika

udjel

Preko izdvojene lokalne pet-lje (ULL)

[...][70-80]%

[...] [70-80]%

Veleprodajni širokopojasni pristup (bitstream)

[...][20-30]%

[...] [20-30]%

Ukupno [...] 100% [...] 100%

Izvor: dopis Iskona od 28. travnja 2011. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz podataka prikazanih u tablici 8. proizlazi zaključak kako je Iskon na kraju 2007. godine imao [...] tisuća korisnika kojima je uslugu širokopojasnog pristupa internetu pružao isključivo preko izdvojene lokalne petlje (ULL). U 2008. godini bilježi se rast broja korisnika na [...] tisuće od čega je [...] tisuće korisnika usluge kori-stilo preko izdvojene lokalne petlje što predstavlja udjel od [80-90] posto od ukupnog broja korisnika, dok je [...] tisuća korisnika od-nosno [10-20] posto ostvarivalo pristup putem veleprodajnog širo-kopojasnog pristupa odnosno bitstream pristupa. U 2009. godini od ukupnog broja korisnika, [70-80] posto korisnika uslugu širokopo-jasnog pristupa koristilo je putem izdvojene lokalne petlje, a [20-30] posto putem veleprodajnog širokopojasnog pristupa. U 2010. godini nastavlja se rast broja korisnika na [...] tisuća, pri čemu je njih [...] tisuće odnosno [70-80] posto, uslugu širokopojasnog pristupa kori-stilo putem izdvojene lokalne petlje, a [...] tisuća odnosno [20-30] posto uslugu širokopojasnog pristupa koristilo je putem bitstream pristupa.

Slijedom navedenog, proizlazi zaključak kako je omjer izme-đu dva navedena načina pristupa relativno stabilan u razdoblju od 2008. do 2010. godine uz blagi porast udjela pružanja usluge putem bitstreama. Također, može se zaključiti kako je u razdoblju od 2008. do 2010. godine Iskon svakom petom korisniku usluga temeljenih na širokopojasnom pristupu pružao putem bitstream pristupa.

14.3. Prosječni mjesečni prihodi po korisniku i po paketu Iskonovih usluga

U tablici 9. prikazuju se kvantitativni pokazatelji o godišnjem prihodu koje je Iskon ostvario po pojedinim paketima usluga te o prosječnom mjesečnom prihodu po korisniku pojedinih paketa usluga Iskona u razdoblju od 2007. do 2010. godine.

Iz podataka prikazanih u tablici 7. proizlazi da je u 2007. go-dini Iskon pružao četiri Iskon.DUO paketa usluga. Sva četiri paketa odnosila su se na povezanu govornu uslugu i uslugu širokopojasnog interneta. Najveći broj korisnika koristilo je Iskon.DUO Start uslugu. Neznatno manji broj korisnika koristilo je Iskon.DUO Flat uslugu te s manjim brojem korisnika slijede Iskon.DUO Obitelj i Iskon.DUO Surf paketi usluga.

U 2008. godini svi paketi usluga odnosili su se na pakete govor-ne usluge i širokopojasnog interneta. Prema podacima iz tablice 7. proizlazi zaključak o podjednakom broju korisnika Iskon.DUO Surf, Iskon.DUO Start i Iskon.DUO Flat paket usluga. Manji broj korisnika koristilo je DUO.Carnet i Iskon.DUO Obitelj+ uslugu.

U 2009. godini Iskon započinje s pružanjem Iskon.DUO i Iskon.TRIO paketa usluga koji uključuju IPTV uslugu. Ukoliko se proma-tra broj korisnika dotadašnjih Iskon.DUO paketa bez IPTV usluge, proizlazi zaključak o padu broja korisnika u odnosu na 2008. godinu u dijelu koji se odnosi na do tada najzastupljenije pakete usluga, Iskon.DUO Start i Iskon.DUO Surf. Međutim, razumno je za pret-postaviti kako je taj pad broja korisnika posljedica migracije po-stojećih korisnika Iskon.DUO paketa usluga na nove pakete usluga koji uključuju IPTV uslugu. Tako se u 2009. godini bilježi značajan broj korisnika Iskon.TRIO paketa pri čemu je bio približno jednak broj korisnika Iskon.TRIO Start i Iskon.TRIO Super paketa usluga. Manji broj korisnika od ukupnog broja korisnika Iskon.TRIO paketa koristilo je Iskon.TRIO Carnet uslugu.

U odnosu na Iskon.TRIO Carnet uslugu i Iskon.DUO Carnet uslugu, napominje se kako je riječ o uslugama koje se temelje na tehnologiji pristupa CARNet mreži putem ADSL tehnologije. Usluge su namijenjene isključivo za članove CARNeta – Hrvatske akadem-ske istraživačke mreže. Pravo korištenja usluge imaju isključivo ko-risnici iz sustava školstva i visoke naobrazbe te učeničkih domova. Korisnici iz akademske zajednice moraju pripadati skupu djelatnika, studenata, vanjskih suradnika i gostiju koji sudjeluju u obavljanju poslova vezanih uz temeljne djelatnosti ustanove, a ne i u njenim eventualnim komercijalnim poslovima. Usporedive usluge za kori-snike pristupa CARNet mreži, CARNet ostvaruje i s drugim opera-torima poput B.neta, Optime i Metroneta.

Nadalje, u odnosu na Iskon.DUO paket uslugu koji uključuje IPTV uslugu uz govornu uslugu (Iskon.TEL + TV) i Iskon.DUO paket uslugu koji uključuju IPTV uslugu uz uslugu širokopojasnog interneta (Iskon.ADSL only + TV), prema podacima o broju kori-snika tih paketa koji su prikazani u tablici 7., proizlazi zaključak kako su navedeni paketi usluga imali zanemariv broj korisnika na kraju 2009. godine u odnosu na ukupan broj korisnika paketa usluga koje sadrže IPTV uslugu. Udjel korisnika Iskon.DUO usluge (ADSL only + TV) iznosio je [0-5] posto od ukupnog broja kori-snika paketa s IPTV uslugom, dok je udjel korisnika Iskon.DUO (Iskon.TEL + TV) paketa usluge iznosio manje od jedan posto. Temeljem tih podataka, razumno je zaključiti kako je komercijalni i fi nancijski utjecaj pružanja tih usluga bio zanemariv na poslova-nje Iskona, a nije mogao imati značajnijeg utjecaja na stanje na mjerodavnom tržištu s obzirom na to da je potražnja za tim pa-ketima usluga bila izuzetno niska. Drugim riječima, u odnosu na pakete usluga koje uključuju IPTV uslugu, krajnji korisnici u 2009. godini uglavnom su koristili Iskon.TRIO Start i Iskon.TRIO Super paket uslugu uz približno jednaku raspodjelu korisnika između ta dva paketa.


U ovom slučaju, korišteni su podaci Iskona o troškovima pru-žanja Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluga. Radi usporedne analize i ispitivanja dostavljenih podataka Iskona o troškovima, u postupku su prikupljeni relevantni podaci o troškovima pružanja usporedi-vih usluga i od strane konkurenata. U odnosu na činjenice koje se odnose na strukturu troškova pružanja paketa predmetnih usluga, korištena je stručna pomoć HAKOM-a kao regulatornog tijela na području elektroničkih komunikacija.

Slijedom navedenog, u ispitnom postupku od Iskona su vi-šekratno traženi relevantni podaci o troškovima pružanja paketa usluga. Inicijalni podaci o prosječnim ukupnim i varijabilnim troš-kovima pružanja Iskon.DUO i Iskon.TRIO paketa usluga u razdoblju od 2007. do 2009. godine traženi su dopisom od 27. siječnja 2010. godine. Dopisom od 22. veljače 2010. godine, Iskon je djelomično dostavio tražene podatke. Naime, za podatke o prosječnim ukupnim troškovima, Iskon navodi kako nema regulatornu obvezu troškovnog računovodstva i računovodstvenog odvajanja te da ne primjenjuje takav način knjiženja i izvješćivanja. Nadalje, Iskon u bitnome navo-di kako nepostojanje obveze računovodstvenog razdvajanja proizlazi iz dokumenta »Odgovor Hrvatske Agencije za poštu i elektroničke komunikacije na komentare zaprimljene u sklopu javne rasprave na temu Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo« koji je dostavljen kao privitak dopisu od 22. veljače 2010. godine.

Prema odgovoru HAKOM-a sa stranice 2. tog dokumenta, proi-zlazi kako je HAKOM razmotrio svoj inicijalni prijedlog u odnosu na obvezu računovodstvenog odvajanja za Iskon te je odlučio da Iskon nije obvezan implementirati računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo jer europski regulatorni okvir predviđa mogućnost da regulatori prilikom određivanja predmetne obveze uzmu u ob-zir veličinu, odnosno iznos godišnjeg ostvarenog prihoda. Pri tome, HAKOM navodi članak 13. stavak 1. Okvirne direktive (EC/2002/21/EC) u kojem se navodi da regulator može odlučiti ne primijeniti računovodstveno odvajanje na poduzetnike čiji godišnji prihod ne prelazi iznos od 50 milijuna eura, a prema navodima HAKOM-a isti je za Iskon u 2007. godini iznosio 12,4 milijuna eura.

U odnosu na podatke o prosječnim varijabilnim troškovima, Iskon navodi kako dostavljeni izračun nije moguće dovesti u vezu sa stvarno knjiženim troškovima prikazanima u fi nancijskim izvje-štajima iz razloga što prilikom knjiženja nije u mogućnosti alocirati varijabilni trošak prema pojedinim vrstama proizvoda.

Također, Iskon navodi kako s obzirom na to da nema obve-zu računovodstvenog razdvajanja troškova, Iskon nikad nije uveo takvu vrstu knjiženja i izvješćivanja te da bi visoka kompleksnost knjiženja i izračuna koju zahtijeva računovodstveno odvajanje po-drazumijevala potrebu neodrživog povećanja fi nancijskih, ljudskih i drugih resursa Iskona. Osim toga, Iskon u bitnome navodi kako nije u mogućnosti uvesti računovodstveno razdvajanje za potrebe ovoga postupka, s obzirom na to da uvođenje ove razine izvješćivanja izi-skuje vrlo dugačko vremensko razdoblje provedbe.

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, u tablici 10. prikazuju se dostavljeni podaci o troškovima iz dopisa Iskona od 22. veljače 2010. godine, odnosno podaci o prosječnim varijabilnim troškovi-ma po Iskonovim uslugama za 2007., 2008. i 2009. godinu. Prema tim podacima, proizlazio je zaključak da Iskon prihodima po paketu pojedinih usluga pokriva varijabilne troškove po paketima usluga u 2007., 2008. i 2009. godini. Jednako tako, prema tim podacima, ukoliko se promatra prosječan varijabilni trošak i prosječan prihod u odnosu na Iskon.DUO i Iskon.TRIO pakete u 2007., 2008. i 2009. go-dini, proizlazi kako prosječnim prihodima Iskon pokriva prosječan varijabilni trošak paketa usluga pri čemu je pozitivna bruto marža

Tablica 9. Godišnji prihod po pojedinim paketima usluga i pro-sječni mjesečni prihod po korisniku pojedinih paketa usluga Iskona u razdoblju od 2007. do 2010. godine

Izvor: dopis Iskona od 28.travnja 2011. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Napomena: Kategorija »ostalo« odnosi se na pakete usluga koji imaju zane-mariv udjel prema broju korisnika

Na temelju podataka prikazanih u tablici 9. proizlazi zaključak kako je Iskon u 2007. godini ostvario prihod u pretežitom dijelu od pružanja Iskon.DUO Start i Iskon.DUO Flat usluge te u manjem dije-lu od Iskon.DUO Surf i Iskon.DUO Obitelj paketa, a što je povezano s pokazateljima o broju korisnika usluga koji su prikazani u tablici 7. U 2008. godini značajnije rastu prihodi od pružanja usluga. U po-djednakom iznosu bilježe se prihodi od pružanja Iskon.DUO Start, Iskon.DUO Flat i Iskon.DUO Surf paketa. Najveći prosječni mjeseč-ni prihod po korisniku bilježi se kod Iskon.DUO Obitelj i Iskon.DUO Surf paket usluga. U 2009. godini i nadalje se bilježe značajni iznosi ostvarenog prihoda od pružanja ranije navedena tri paketa Iskon.DUO usluga. Uz to, u 2009. godini bilježi se i značajan pri-hod ostvaren od u toj godini uvedenih Iskon.TRIO paketa usluga. U 2010. godini najveći iznosi prihoda Iskona, u dijelu koji se odnosi na pružanje paketa usluga, ostvareni su od pružanja Iskon.TRIO Start i Iskon TRIO Super paketa čime ti paketi promatrano pojedinačno postaju najznačajnije usluge Iskona u dijelu pružanja paketa usluga. U odnosu na Iskon.DUO pakete usluga, u 2010. godini najveći iznos prihoda ostvaren je pružanjem Iskon.DUO Flat paketa.

15. Postupak utvrđivanja činjenica o troškovima Iskona u odnosu na pružanje Iskon.DUO i Iskon.TRIO paketa

usluga

Sukladno članku 25. Upute Komisije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ, u bitnome proizlazi da se, pri ispitivanju podataka o troškovima, koriste podaci od samog poduzetnika u vladajućem položaju ukoliko su ti podaci dostupni. Pored toga, mogu se kori-stiti podaci o troškovima konkurenata ili drugi pouzdani usporedivi podaci.


na Iskon.DUO paketima usluga iznosila od [...] posto u 2007. godini do [...] posto u 2009. godini, dok je pozitivna bruto marža na Iskon.TRIO pakete usluga iznosila [...] posto u 2009. godini. Podaci o bruto dobiti odnosno bruto marži u tablici 10. predstavljaju razliku između prihoda po paketu pojedine usluge te varijabilnog troška po paketu usluge.

Tablica 10. Prosječni varijabilni troškovi po Iskonovim uslugama za 2007., 2008. i 2009. godinu

Izvor: dopis Iskona od 22. veljače 2010. godine


Ukoliko se promatra struktura troškova, proizlazi da su do-stavljeni podaci o varijabilnim troškovima činile određene stavke troškova poput troška ULL parice, troška GIA linkova, troška go-vornog prometa, troška održavanja te dodatno kod paketa s TV uslugom trošak autorskih prava. S obzirom na to da su dostavljeni podaci o varijabilnim troškovima Iskona, prema strukturi troško-va, na određeni način predstavljali sintetički prikaz troškova, bilo je potrebno dodatno utvrđivati činjenice o varijabilnim troškovima pružanja Iskonovih usluga kako bi iste u bitnome obuhvatile stavke troškova koji nastaju pri pružanju predmetnih paketa usluga Iskona. Također, budući da je Iskon naveo kako nije u mogućnosti dostaviti podatke o prosječnim ukupnim troškovima pružanja svojih usluga, na ograničenja koja je naveo vezano uz dostavu podataka o pro-

sječnim varijabilnim troškovima pružanja svojih paketa usluga te na činjenicu kako nije imao obvezu vođenje specifi čnog troškovnog računovodstva kojom bi specifi čni podaci o troškovima bili izvje-sni, dostavljeni podaci o troškovima iz dopisa Iskona od 22. veljače 2010. godine nisu se mogli razmatrati kao pouzdani te nisu mogli predstavljati relevantne činjenice za utvrđivanje troškova Iskona u ovom postupku.

Stoga je traženo stručno mišljenje od strane HAKOM-a kao nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije na dostavljene podatke o Iskonovim troškovima pružanja usluga. U očitovanju od 12. srpnja 2010. godine, HAKOM u bitnome navodi kako je u postupku kojim je doneseno rješenje kojim se HT-u nalaže način provedbe računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računo-


U bitnome, prijedlozi HAKOM-a temeljili su se na strukturi troškova koje je dostavio Amis. Pri tome, HAKOM je naveo kako jedino HT ima određenu regulatornu obvezu računovodstvenog razdvajanja, dok ostali operatori nemaju obvezu implementacije iste zbog čega se kao logičan način defi niranja troškova pri pružanju predmetne usluge nameće metoda usporedivih vrijednosti na način kako je HAKOM predložio.

S obzirom na specifi čna stručna znanja koje HAKOM ima kao sektorski regulator, kao i na temelju prakse i iskustva u radu na elektroničkim komunikacijskim tržištima, prijedlog HAKOM-a uzet je kao relevantan za daljnje utvrđivanje činjenica o troško-vima.

Slijedom navedenog, dopisom od 11. srpnja 2011. godine, od Iskona su traženi podaci o troškovima pružanja Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluga za 2007., 2008., 2009. i dodatno za 2010. godinu prema tablicama iz prijedloga HAKOM-a. Radi usporedne analize i dobiva-nja dodatnih korisnih podataka i očitovanja, dopisima od 11. srpnja 2011. godine, traženi su podaci o troškovima pružanja usporedivih usluga i od strane Optime, B.neta, Metroneta i H1.

Dopisom od 25. srpnja 2011. godine, Iskon je dostavio podatke o troškovima pružanja Iskon.DUO usluge za razdoblje od 2007. do 2010. godine i Iskon.TRIO usluge za razdoblje 2009. i 2010. godine, kao i projicirani prikaz za 2011. godinu koji se temeljio na pokaza-teljima poslovanja iz prva četiri mjeseca 2011. godine.

Nakon zaprimljenih očitovanja i podataka o troškovima osta-lih operatora, Agencija je 9. rujna 2011. godine opetovano zatražila stručno mišljenje HAKOM-a na dostavljene podatke o troškovima pružanja povezanih usluga Iskona, Amisa, Optime, Metroneta i H1. S obzirom na to da B.net kao kabelski operator nema u potpunosti usporedive specifi čne stavke troškove s drugim operatorima poput npr. troškova izdvojene lokalne petlje, u dijelu koji se odnosi na usporednu analizu troškova, nije zatraženo mišljenje u odnosu na B.net.

U očitovanju od 7. listopada 2011. godine, HAKOM je istaknuo kako su podaci o troškovima djelomično usporedivi jer operatori nisu dostavili podatke za isto razdoblje te da su pojedini operato-ri pojedine troškove prikazali po korisniku, dok su drugi operatori troškove prikazali u ukupnom iznosu.

Dodatno, 20. prosinca 2011. godine HAKOM-u su dostavljene preslike dopisa Agencije operatorima od 11. srpnja 2011. godine te je tražena dostava stručnog mišljenja.

Stručno mišljenje o dostavljenim podacima o troškovima pru-žanja usluga operatora, HAKOM je dostavio 2. veljače 2012. godine.

16. Utvrđene činjenice o troškovima Iskonau odnosu na pružanje Iskon.DUO i

Iskon.TRIO usluge

Podaci o troškovima Iskona u odnosu na Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluge dani u nastavku odnose se na troškove prosječnog Iskon.DUO odnosno Iskon.TRIO paketa usluga. Nadalje, podaci se odnose na usluge koje se pružaju korisnicima isključivo putem izdvojene lokalne petlje. Drugim riječima, ne uključuje podatke o troškovima usluga koje se pružaju putem veleprodajnog široko-pojasnog pristupa. Podaci za 2011. godinu predstavljaju projici-rane podatke na bazi pokazatelja poslovanja Iskona iz prva četiri mjeseca 2011. godine, a koji su bili dostupni u trenutku dostave podataka.

vodstva, a koji proizlazi iz ZOT-a, odlučio da Iskon nije obvezan implementirati navedenu regulatornu obvezu. U odnosu na stručno mišljenje na dostavljene troškove pružanja usluga Iskona, HAKOM je naveo kako, s obzirom na to da nikada nije provodio troškovnu analizu maloprodajnih usluga (IPTV-a i maloprodajnog širokopo-jasnog pristupa internetu) koja nije u nadležnosti HAKOM-a, kao i zbog činjenice da nisu dostavljena detaljna obrazloženja pojedinih stavaka troškova, nije u mogućnosti sa sigurnošću očitovati se o tome odgovaraju li dostavljeni podaci o troškovima po strukturi i iznosima, troškovima koje Iskon ima u pružanju svojih usluga.

Nadalje, radi provedbe usporedne analize troškova s relevan-tnim podacima konkurenata, dopisom od 17. svibnja 2010. godine od Amisa su traženi podaci o troškovima pružanja usporedivih usluga. Dopisom od 17. lipnja 2010. godine, Amis je dostavio podatke o prosječnim varijabilnim i prosječnim ukupnim troško-vima pružanja Amis 2u1 i Amis 3u1 usluga, a koje se u bitnim elementima mogu promatrati usporedivim uslugama Iskonovim Iskon.DUO i Iskon.TRIO uslugama. Dostavljeni podaci o troško-vima Amisa, po strukturi i po iznosima troškova, u znatnoj mjeri razlikovali su se od dostavljenih podataka Iskona. Naime, Amis je dostavio strukturu s više stavaka troškova. Također, podaci o prosječnom varijabilnom trošku i prosječnom ukupnom trošku Amis 2u1 usluge u 2007., 2008. i 2009. godini te Amis 3u1 uslu-ge, u apsolutnim vrijednostima u znatnoj mjeri razlikovali su se od Iskonovih podataka.

Prema dostavljenim podacima Amisa o troškovima i cijenama pružanja Amis 2u1 usluge, proizlazio je zaključak kako cijenama pa-keta usluga Amis nije pokrivao ni prosječne varijabilne niti prosječ-ne ukupne troškove u 2007. godini. U 2008. i 2009. godini cijenama Amis 2u1 privatnog paketa D i privatnog paketa E, Amis je pokrivao prosječne varijabilne i prosječne ukupne troškove pružanja usluge, osim Amis 2u1 privatnog paketa D u 2008. godini za koje se cije-nom paketa nije pokrivao prosječni ukupni trošak pružanja usluge. U odnosu na Amis 3u1 uslugu, Amis u 2010. godini cijenama paketa usluga nije pokrivao ni prosječne varijabilne niti prosječne ukupne troškove pružanja usluge. Pri tome, iz dostavljenih podataka Amisa o prihodima ostvarenima po pojedinim paketima usluga iz dopi-sa od 14. travnja 2011. godine, proizlazi zaključak da su Amis 2u1 privatni paket D i privatni paket E imali neznatne udjele u struk-turi prihoda Amis 2u1 paketa usluga. Drugim riječima, ukoliko se promatra najznačajniji paket po ostvarenim prihodima, Amis 2u1 privatni paket B, tada cijenom tog paketa usluga Amis nije pokrivao prosječne varijabilne niti prosječne ukupne troškove pružanja usluge u 2007., 2008. i 2009. godini.

Pri tome treba uzeti u obzir činjenicu kako je navedeni za-ključak temeljen na podacima Amisa o cijenama paketa usluga, a ne prosječnim prihodima po paketu koji su pretpostavljeno viši od same cijene paketa i u tom smislu se podaci razlikuju od usporedivih podataka Iskona.

Radi daljnje ocjene činjenica o relevantnim troškovima Isko-na provođenjem usporedne analize, dopisom od 24. ožujka 2011. godine opetovano je tražena stručna pomoć HAKOM-a u odnosu na dostavljene podatke o troškovima pružanja usporedivih usluga Iskona i Amisa.

Dopisom od 5. svibnja 2011. godine, HAKOM se očitovao kako nije u mogućnosti usporediti podatke o troškovima Iskona i Amisa iz razloga što su isti dostavljeni u različitom obliku. Nadalje, HA-KOM je u tabelarnom obliku dostavio prijedlog razrade troškova za povezanu uslugu telefona i pristupa internetu i prijedlog razrade troškova za povezanu uslugu telefona, pristupa internetu i televizije.


Tablica 12. Prihodi i troškovi Iskona u odnosu na Iskon.DUO pake-te usluge koja se pruža putem izdvojene lokalne petlje u razdoblju od 2007. do 2011. godine

u HRK

* podaci za razdoblje do travnja 2011. godine

Izvor: dopis Iskona od 25. srpnja i 13. listopada 2011.


Iz podataka prikazanih u tablici 12. proizlazi zaključak kako je Iskon ukupnim prihodima od pružanja Iskon.DUO usluge u 2007. godini pokrivao ukupni varijabilni trošak pri čemu je stopa doprino-sa pokrića u odnosu na varijabilni trošak iznosila [...] posto. Drugim riječima, prosječni prihod po korisniku bio je viši od prosječnog va-rijabilnog troška. U odnosu na ukupni trošak, u 2007. godini Iskon iz ukupnih prihoda nije pokrivao ukupni trošak pružanja Iskon.DUO usluge pri čemu je negativna marža u odnosu na ukupne troškove iznosila [...] posto. Drugim riječima, prosječni prihod po korisniku bio je niži od prosječnog ukupnog troška.

U 2008. godini povećava se baza korisnika, dolazi do rasta prosječnog prihoda po korisniku i blagog pada varijabilnog troška po korisniku. Promatrajući apsolutne vrijednosti prihoda i troško-va, zaključuje se kako Iskon ukupnim prihodom od pružanja Iskon.DUO usluge pokriva ukupni varijabilni trošak pri čemu je marža povećana u odnosu na 2007. godinu i iznosila je [...] posto. U odnosu na ukupne troškove, zaključuje se o negativnoj marži od [...] posto, odnosno u 2008. godini prihodom od Iskon.DUO usluge Iskon nije pokrivao ukupne troškove. U 2008. godini prosječnim prihodom po korisniku, Iskon je pokrivao prosječan varijabilni trošak po kori-sniku. S druge strane, prosječni prihod po korisniku bio je niži od prosječnog ukupnog troška.

U 2009. godini ukupnim prihodima od Iskon.DUO usluge po-kriva se ukupan varijabilni trošak pri čemu je stopa doprinosa pokri-ća iznosila [...] posto. Nadalje, u 2009. godini ostvarenim prihodima od predmetne usluge pokrivaju se po prvi puta i ukupni troškovi pružanje usluge čime Iskon ostvaruje pozitivnu maržu u iznosu od [...] posto. Drugim riječima, u 2009. godini prosječni prihod po ko-risniku Iskon.DUO usluge pokrivao je prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak.

U 2010. godini dolazi do daljnjeg rasta broja korisnika usluge te do neznatnog pada prosječnog prihoda po korisniku. Povezano s rastom broja korisnika, dolazi do rasta ukupnih prihoda i troškova. U 2010. godini raste stopa doprinosa pokrića na [...] posto. Također, prosječni prihod po korisniku Iskon.DUO usluge viši je od prosječ-nog varijabilnog i od prosječnog ukupnog troška po korisniku pri čemu se povećava marža pokrića na [...] posto.

16.1. Troškovi pružanja Iskon.DUO usluga

U odnosu na Iskon.DUO uslugu, u postupku su traženi podaci o troškovima u odnosu na pakete usluga koji uključuje govornu uslugu i uslugu širokopojasnog pristupa internetu iz razloga što su ti paketi u pravilu činili Iskon.DUO uslugu. Iskon.DUO paketi koji uključuju govornu uslugu i IPTV uslugu, odnosno uslugu široko-pojasnog pristupa internetu i IPTV uslugu nisu imali znatan broj korisnika, a što proizlazi iz podataka prikazanih u tablici 7. obrazlo-ženja ovoga rješenja te ne predstavljaju prosječan Iskon.DUO paket usluga Iskona.

U tablici 11. prikazuju se relevantni podaci o troškovima Isko-na koji se odnose na pružanje Iskon.DUO usluge putem izdvojene lokalne petlje u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Tablica 11. Troškovi Iskona u odnosu na Iskon.DUO uslugu koja se pruža putem izdvojene lokalne petlje u razdoblju od 2007. do 2011. godine

u HRK


Izvor: dopis Iskona od 25. srpnja i 13. listopada 2011.


Nadalje, u tablici 12. prikazuju se podaci o ukupnim i prosječ-nim godišnjim prihodima i troškovima Iskon.DUO paketa usluga koji se pružaju putem izdvojene lokalne petlje u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Podaci o prosječnom prihodu po korisniku (ARPU) predstavljaju podatke za prosječan Iskon.DUO paket. Za izračun ukupnih godišnjih prihoda i troškova korišten je ponderirani godiš-nji broj korisnika Iskon.DUO usluge. Podaci za 2011. godinu pred-stavljaju projicirane podatke na bazi pokazatelja poslovanja Iskona iz prva četiri mjeseca 2011. godine. Podaci prikazani u tablici 12. jednaki su podacima prikazanima u tablici 11., pri čemu se u tablici 11. podaci prikazuju po pojedinim stavkama troškova, a u tablici 12. koristi se sintetički prikaz tih istih troškova. Podaci prikazani u tablici 11. strukturirani su prema HAKOM-ovu prijedlogu razrade troškova za povezanu uslugu telefona i pristupa internetu iz dopisa od 5. svibnja 2011. godine.


Tablica 14. Prihodi i troškovi Iskona u odnosu na Iskon.TRIO pake-te usluge koja se pruža putem izdvojene lokalne petlje u razdoblju od 2007. do 2011. godine

u HRK


Izvor: dopisi Iskona od 25. srpnja i 13. listopada 2011.


Iz podataka prikazanih u tablici 14. proizlazi zaključak kako je Iskon ukupnim prihodima od pružanja Iskon.TRIO usluge u 2009. godini, u godini u kojoj je započeo s pružanjem predmetne usluge, pokrivao ukupni varijabilni trošak pri čemu je stopa doprinosa po-krića u odnosu na varijabilni trošak iznosila [...] posto. U odnosu na ukupni trošak, Iskon u 2009. godini iz ukupnih prihoda nije pokri-vao ukupni trošak pružanja Iskon.TRIO usluge pri čemu je negativna marža u odnosu na ukupne troškove iznosila [...] posto. Također, na temelju podataka iz tablice 14., proizlazi zaključak kako je prosječni prihod po korisniku Iskon.TRIO usluge u 2009. godini bio viši od prosječnog varijabilnog troška, a niži od prosječnog ukupnog troška.

U 2010. godini dolazi do rasta broja korisnika, a povezano s tim i do rasta ostvarenog ukupnog prihoda od predmetne usluge. Ukoliko se promatraju ukupni iznosi prihoda i troškova, proizlazi zaključak kako je Iskon od ukupnih prihoda ostvarenih pružanjem Iskon.TRIO paketa usluge pokrivao ukupni varijabilni trošak pri čemu je stopa doprinosa pokrića iznosila [...] posto i povećana je u odnosu na 2009. godinu. U 2010. godini ukupnim prihodima pokri-ven je ukupni trošak uz maržu od [...] posto. Ukoliko se promatra prosječni pokazatelji, na temelju podataka iz tablice 14. proizlazi zaključak da je prosječni prihod po korisniku Iskon.TRIO usluge u 2010. godini bio viši od prosječnog varijabilnog troška i neznatno viši od prosječnog ukupnog troška.

Podaci za 2011. godinu temelje se na pokazateljima poslovanja za prva četiri mjeseca te godine. Iz tih podataka proizlazi zaključak o povećanju broja korisnika. Nadalje, može se zaključiti kako je pro-sječan prihod po korisniku Iskon.TRIO paketa usluge bio neznatno niži u odnosu na 2010. godinu. U 2011. godini dolazi do pada pro-sječnog varijabilnog troška po korisniku. S druge strane, povećana je stopa doprinosa pokrića na [...] posto. Nadalje, prosječni prihod po korisniku viši je i od prosječnog ukupnog troška po korisniku te je prema pokazateljima poslovanja za prva četiri mjeseca 2011. godine iznosio [...] posto.

16.3. Karakter troškova osoblja i troškovi marketinga u ovom konkretnom slučaju

Pri utvrđivanju podataka o troškovima Iskona u ovom slučaju, posebice se nametnulo pitanje karaktera troškova osoblja i troškova

Podaci za 2011. godinu temelje se na pokazateljima poslovanja iz prva četiri mjeseca 2011. godine. Međutim, može se zaključiti o rastu stope pokrića u odnosu na varijabilni trošak i u odnosu na ukupni trošak. Drugim riječima, prema tim podacima prosječan prihod po korisniku Iskon.DUO usluge viši je od prosječnog vari-jabilnog i od prosječnog ukupnog troška usluge.

16.2. Troškovi pružanja Iskon.TRIO usluge

U tablici 13. prikazuju se relevantni podaci o troškovima Isko-na koji se odnose na pružanje Iskon.TRIO usluge putem izdvojene lokalne petlje u razdoblju od 2007. do 2011. godine.

Tablica 13. Troškovi Iskona u odnosu na Iskon.TRIO uslugu koja se pruža putem izdvojene lokalne petlje u razdoblju od 2007. do 2011. godine

u HRK

Izvor: dopis Iskona od 25. srpnja i 13. listopada 2011.; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja


U tablici 14. prikazuju se podaci o ukupnim i prosječnim go-dišnjim prihodima i troškovima Iskon.TRIO paketa usluge koja se pruža putem izdvojene lokalne petlje u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Podaci o prosječnom prihodu po korisniku (ARPU) pred-stavljaju podatke za prosječan Iskon.TRIO paket. Za izračun uku-pnih godišnjih prihoda i troškova korišten je ponderirani godišnji broj korisnika Iskon.TRIO usluge. Podaci za 2011. godinu predstav-ljaju projicirane podatke na bazi pokazatelja poslovanja Iskona iz prva četiri mjeseca 2011. godine. Podaci prikazani u tablici 14. jed-naki su podacima prikazanima u tablici 13., pri čemu se u tablici 13. podaci prikazuju po pojedinim stavkama troškova, a u tablici 14. koristi se sintetički prikaz tih istih troškova. Podaci prikazani u tablici 13. strukturirani su prema HAKOM-ovu prijedlogu razrade troškova za povezanu uslugu telefona, pristupa internetu i televizije iz dopisa od 5. svibnja 2011. godine.


predmetnih DUO i TRIO paketa ([...] korisnika) te utvrdio kako godišnji trošak marketinga po korisniku iznosi [...] kuna. Jedno-stavnim dijeljenjem s 12 mjeseci, HAKOM je mjesečni trošak po korisniku izračunao u iznosu od [...] kuna.

S obzirom na to da je Iskon dostavio Agenciji podatke o mje-sečnom trošku marketinga po korisniku koji je manji ([...] kuna) od iznosa koji je izračunao HAKOM ([...] kuna), HAKOM je u bitnome naveo da sumnja u vjerodostojnost dostavljenih podataka od strane Iskona koji se odnose na troškove marketinga.

HAKOM u bitnome navodi da, ukoliko bi se tablicama koje se odnose na troškove za DUO i TRIO pakete u 2009. godini, a koje je dostavio Iskon, primijenio iznos troška marketinga kako ga je izračunao HAKOM, ukupni varijabilni trošak za Iskon.TRIO paket po korisniku mjesečno iznosio bi [...] kuna, dok bi ukupni trošak po korisniku mjesečno iznosio [...] kuna. Nadalje, varijabilni trošak po korisniku Iskon.DUO paketa usluga iznosio bi [...] kuna, dok bi ukupni trošak iznosio [...] kuna.

Nadalje, HAKOM navodi kako bi se jednakim pristupom izra-čunao i mjesečni trošak marketinga po korisniku za 2010. godinu koji za Iskon iznosi [...] kuna. Također, u bitnome navodi da, s obzirom na to da je Iskon dostavio podatak o navedenom trošku u manjem iznosu ([...] kuna), HAKOM sumnja u vjerodostojnost dostavljenih podataka o troškovima marketinga od strane Iskona i za navedeno razdoblje.

U očitovanju od 17. veljače 2012. godine, HT i Iskon u bitnome osporavaju osnovanost HAKOM-ove analize i posljedičnih zaključa-ka. Iskon navodi kako HAKOM-ova analiza zanemaruje činjenicu da standard kategorizacije marketinških i promidžbenih troškova u fi nancijskim izvješćima poduzetnika nije strogo ni detaljno propisan te su poduzetnici slobodni navedene troškove različito kategorizirati, odnosno raspoređivati u jednu ili više različitih stavki u fi nancijskim izvještajima.

U tom smislu, Iskon svoje tvrdnje podupire primjerima iz fi -nancijskih izvješća Iskona i Amisa te navodi kako primjerice Amis u svojim fi nancijskim izvještajima ima jedinstvenu troškovnu stavku koja obuhvaća intelektualne i marketinške usluge za razliku od Isko-na koji troškove intelektualnih usluga iskazuje odvojeno od troškova marketinga. S druge strane, Amis prikazuje »Sponzorstva i donacije« kao zasebnu stavku, dok su kod Iskona sponzorstva i donacije uklju-čene u stavku »Troškovi marketinga«.

Iskon navodi kako HAKOM u svojem izračunu troškova mar-ketinga polazi upravo od stavki marketinga iz fi nancijskih izvješća operatora, ne uzimajući u obzir činjenicu da ta stavka kod nekih operatora ne mora obuhvaćati sve troškove koji bi se mogli sma-trati marketinškima, a kod drugih operatora obuhvaća i pojedine troškove koji sami po sebi ne bi bili marketinške prirode. Nadalje, Iskon navodi kako rezultati HAKOM-ove analize ne odražavaju pra-vu strukturu troškova marketinga predmetnih usluga kod pojedi-nih operatora, niti omogućavaju bilo kakvu relevantnu usporedbu prosječnih troškova marketinga različitih operatora. Iskon navedeno argumentira činjenicom da Iskonova stavka »Troškovi marketinga« u fi nancijskim izvještajima obuhvaća i troškove koji se prema traže-nim podacima o troškovima od operatora u ovom postupku (tablica 11. i 13. obrazloženja ovoga rješenja) defi nira kao »Trošak privlače-nja korisnika (SAC)«. Na taj način, dio ukupnog troška marketin-ga iz Iskonovih fi nancijskih izvještaja otpada na trošak privlačenja korisnika te ga Iskon tako i prikazuje u dostavljenim podacima o troškovima.

Nadalje, Iskon navodi metodološke nedostatke HAKOM-ove alokacije po »ključu korisnika« odnosno podjelu ukupnog Iskonovog godišnjeg troška marketinga na korisnike Iskonovih usluga. Iskon u

marketinga, odnosno u koju kategoriju troškova, fi ksne ili varija-bilne, spadaju navedene stavke troškova. Razlog tome bio je što su prema prijedlogu HAKOM-a za razradu troškova, a koji je u bitnome bio temeljen na dostavljenim podacima Amisa, troškovi osoblja i marketinga bili svrstani u varijabilne stavke troškove.

Nadalje, prema dostavljenim podacima Amisa od 17. lipnja 2010. godine, proizlazilo je kako troškovi osoblja i troškovi mar-ketinga predstavljaju najznačajnije stavke troškova po iznosu i po udjelu u ukupnim troškovima pružanja Amis 2u1 usluge u 2007. godini. Prema Amisovim podacima o prosječnim mjesečnim troš-kovima, troškovi osoblja činili su [...] posto u odnosu na varijabilne troškove te [...] posto u odnosu na ukupni trošak pružanja Amis 2u1 paketa usluga. Troškovi marketinga u 2007. godini činili su [...] posto u odnosu na varijabilne troškove Amis 2u1 usluge te [...] po-sto u odnosu na ukupni trošak Amis 2u1 usluge. U 2008. i 2009. godini zadržava se visok udjel troškova osoblja u apsolutnim i u relativnim iznosima u odnosu na ukupan varijabilni trošak Amis 2u1 usluge i Amis 3u1 usluge. U 2008. godini troškovi osoblja činili su [...] posto, a u 2009. godini [...] posto od ukupnog varijabilnog troška Amis 2u1 usluge. Udjel troškova marketinga u 2008. i 2009. godini značajno pada u odnosu na 2007. godinu i nije predstavljao značajnu stavku troškova Amis 2u1 paketa usluga kao što je to bio slučaj u 2007. godini.

Pored navedenog, HAKOM u svom stručnom mišljenju od 2. veljače 2012. godine, navodi kako sumnja u vjerodostojnost dostav-ljenih podataka o Iskonovim troškovima koji se odnose na troškove marketinga.

16.4. Troškovi marketinga

U stručnom mišljenju od 2. veljače 2012. godine, HAKOM na-vodi kako je u 2009. godini ukupan broj Iskonovih korisnika (uklju-čujući i korisnike širokopojasnog pristupa internetu) iznosio [...], pri čemu je Iskon za [...] ili [...] posto korisnika pružao maloprodajne usluge putem izdvojene lokalne petlje, dok je ostalim korisnicima usluge pružao putem HT-ove veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa internetu.

Nadalje, HAKOM navodi kako su prema podacima iz »Go-dišnjeg fi nancijskog izvještaja Iskon Interneta za 2009. godinu«, troškovi marketinga iznosili 13.500.000 kuna. HAKOM je koristio navedeni podatak pri raspodjeli troškova marketinga na usluge te je koristio ključ raspodjele prema »broju korisnika«. Slijedom navede-nog, HAKOM je utvrdio da se [...] posto troškova marketinga treba raspodijeliti na maloprodajne usluge koje se pružaju putem izdvo-jene lokalne petlje te je na taj način došao do iznosa od [...] kuna.

Nadalje, HAKOM navodi kako je Iskon u 2009. godini imao [...] korisnika Iskon.DUO ([...] korisnika) i Iskon.TRIO paketa ([...] korisnika). Kako se navedeni paketi pružaju krajnjim korisnicima putem izdvojene lokalne petlje, HAKOM je izračunao da od uku-pnog broja korisnika kojima se usluga pruža putem lokalne petlje ([...] korisnika), njih [...] posto ([...] korisnika) je koristilo jedan od DUO ili TRIO paketa Iskona koji su bili predmet analize Agencije i HAKOM-a.

Nastavno na navedeno, HAKOM je utvrdio kako je od uku-pnog iznosa troškova marketinga koji se odnosi na korisnike koji-ma Iskon pruža maloprodajne usluge putem izdvojene lokalne petlje ([...] kuna) potrebno raspodijeliti [...] posto troškova na korisnike predmetnih DUO i TRIO paketa, što u konačnici iznosi [...] kuna.

Kako bi konačno utvrdio trošak marketinga po pojedinom kori-sniku u 2009. godini, HAKOM navodi kako je prethodno izračunati iznos troškova od [...] kuna podijelio s ukupnim brojem korisnika


Izračun korištenjem ključa prihoda od širokopojasnog pristupa za privatne korisni-ke u ukupnom prihodu

[...] [...] [...] [...] [...]


Prihod od širokopojasnog pristupa prikazan u tablici 16. uklju-čuje sve komponente usluge (javna govorna usluga, internet i IPTV). Na temelju podataka iz tablice 16. proizlazi kako se korištenjem metode alokacije troškova po »ključu prihoda« dobivaju niži iznosi troškova marketinga od iznosa koji je izračunao HAKOM.

U odnosu na tako dostavljene podatke Iskona, izvršena je pro-vjera na način da su se koristili dostupni podaci o strukturi prihoda Iskona iz fi nancijskih izvješća Iskona za relevantno razdoblje, a koji su javno objavljeni putem servisa RGFI na internetskim stranicama Financijske agencije (www.fi na.hr). Provedena provjera podataka pokazala je da dostavljeni podaci Iskona u bitnome odgovaraju izno-sima koji su izračunati na temelju varijabli za izračun iz fi nancijskih izvješća Iskona.

Nadalje, u dopisu od 24. studenoga 2011. godine, Amis je dosta-vio izračun marketinških troškova za Iskon na način da su korišteni javno objavljeni podaci koji se odnose na Iskon. U tom smislu, Amis je koristio podatak iz godišnjeg izvješća Iskona za 2009. godinu u kojem se navodi kako je Iskon u 2009. godini proveo dvije naci-onalne kampanje koje su u fokusu imale lansiranje IPTV usluge odnosno TRIO paketa koje su iznosile 4,2 milijuna kuna te kako je usluga IPTV donijela 7.710 korisnika. Na temelju tih varijabli, Amis je izračunao prosječni mjesečni trošak po korisniku u iznosu od 45,40 kuna. Nadalje, Amis je za analizu i alokaciju Iskonovih troškova marketinga kao ključ koristio udjel pojedinog segmenta u godišnjem rastu prihoda Iskona, a prema podacima iz fi nancijskih izvješća Iskona. Pri tome, Amis isključuje iz izračuna segmente »Tranzit i VAS« i segment »Dial-up« budući da isti bilježi pad pri-hoda. Nadalje, koristeći postotni udio rasta korisnika usluga koje su predmet postupka u ukupnom rastu prihodovnog segmenta ADSL i postotni udio alokacije ukupnih troškova marketinga na segment ADSL, Amis je izračunao postotak alokacije troškova marketinga na usluge koje su predmet postupka. Konačno, koristeći ukupne troš-kove marketinga Iskona i faktor alokacije Amis je izračunao iznos troškova marketinga na usluge koje su predmet postupka. Taj uku-pan iznos troškova marketinga podijeljen je s brojem korisnika te je dobiven mjesečni prosječni trošak marketinga Iskona u iznosu od 43,28 kuna u 2008. godini, 26,52 kune u 2009. godini i 23,33 kune u 2010. godini. Pored takvog načina izračuna kojeg je Amis proveo, Amis dodatno ispravnijim smatra raditi prosječni izračun troško-va marketinga Iskona na temelju godišnjeg prirasta broja korisnika te takvim izračunom Amisa dobiven je prosječni mjesečni trošak marketinga Iskona u iznosu od 57,85 kuna u 2009. godini, odnosno 78,45 kuna u 2010. godini. Uz pretpostavku korištenja razgraničenja troškova marketinga na dvije godine, Amis je izračunao prosječni mjesečni trošak marketinga Iskona u iznosu od 54,50 kuna u 2009. godini, odnosno 70,55 kuna u 2010. godini.

Slijedom navedenog, proizlazi zaključak kako različite metodo-logije i različiti pristupi alokacije troškova, a koji koriste jednake varijable, rezultiraju različitim vrijednostima prosječnih troškova marketinga po korisniku. Drugim riječima, korištenjem različitih metodologija alokacije troškova, značajno odstupaju pokazatelji pro-sječnih troškova marketinga. Pritom, HAKOM-ov izračun prosječnih troškova marketinga Iskona polazi od pretpostavke kako cijeli iznos troškova marketinga predstavlja varijabilni trošak te kako se cijeli iznos alocira isključivo na Iskonove korisnike DUO i TRIO paketa.

bitnome navodi kako takav pristup ne omogućava realnu alokaci-ju troškova jer je HAKOM isključivo promatrao Iskonove korisnike širokopojasnog pristupa. Iskon navodi kako HAKOM pri tome nije uveo u analizu ostale korisnike Iskonovih usluga i to dial-up kori-snike, web hosting korisnike i velike poslovne korisnike koji pred-stavljaju značajan udjel u Iskonovim ukupnim prihodima. Iskon je dostavio podatke o broju korisnika tih usluga koji se prikazuju u tablici 15.

Tablica 15. Broj korisnika Iskonovih usluga u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Iskonovi korisnici 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

KA/LA segment (veliki po-slovni korisnici)

[...] [...] [...] [...] [...]

Broadband (širokopojasni pristup)

[...] [...] [...] [...] [...]

Dial-up [...] [...] [...] [...] [...]

Web hosting [...] [...] [...] [...] [...]

Ukupno [...] [...] [...] [...] [...]


Iskon također navodi kako bi isključivanje svih tih korisnika iz izračuna po metodi »ključa korisnika« značilo da se na navedene korisnike i usluge nije alocirao nikakav iznos ukupnog godišnjeg marketinškog troška, što prema mišljenju Iskona nije prihvatljivo.

Nadalje, u odnosu na primijenjenu metodologiju alokacije troš-kova, Iskon navodi kako se primjenom metode raspodjele troškova po »ključu prihoda«, prema kojoj se ukupni trošak alocira na poje-dinu uslugu temeljem udjela prihoda te usluge u ukupnim prihodi-ma poduzetnika, dobivaju bitno niži prosječni troškovi marketinga. Radi se o metodi prema kojoj se ukupni trošak najprije alocira na pojedinu uslugu temeljem udjela prihoda te usluge u ukupnim pri-hodima poduzetnika. Potom se tako dobiveni iznos dijeli s brojem korisnika te usluge i s 12 mjeseci kako bi se dobio prosječni mjesečni trošak po korisniku.

Iskon primjenu ove metode alokacije troškova argumentira činjenicom da i sam podnositelj zahtjeva Amis u dostavi svojih podataka, a koji su poslužili za usporednu analizu troškova, kori-sti alokaciju prema »ključu prihoda«, posebno navodeći podnesak Amisa od 17. lipnja 2010. godine u dijelu pojašnjenja stavke »Ostalih troškova poslovanja«.

Iskon je dostavio podatke o troškovima marketinga iz fi nancij-skih izvješća koristeći alokaciju troškova po »ključu prihoda«, a koji se prikazuju u tablici 16.

Tablica 16. Troškovi marketinga Iskona primjenom različitih meto-dologija troškova u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Troškovi marketinga – pri-mjena različitih metodolo-gija alokacije

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

HAKOM-ov izračun (korište-njem ključa broja korisnika)

[...] [...] [...] [...] [...]

Iskonov izračun iz podneska od 25. srpnja 2011.

[...] [...] [...] [...] [...]

Troškovi marketinga [...] [...] [...] [...] [...]

Trošak privlačenja korisnika [...] [...] [...] [...] [...]

Izračun korištenjem ključa prihoda od širokopojasnog pristupa u ukupnom prihodu

[...] [...] [...] [...] [...]


se taj kriterij, odnosno stajalište na određeni način primijenilo i u odnosu na metodologiju alokacije troškova koja bi bila najpovoljnija za poduzetnika u ovom slučaju, tada podaci o troškovima Iskona te-meljeni na alokaciji prema »ključu prihoda« predstavljaju povoljniju pretpostavku za razmatranje troškova Iskona u ovom slučaju i oni bi odgovarali podacima prikazanima u tablici 16.

S druge strane, u konkretnom slučaju, pri razmatranju i ocjeni činjenica o Iskonovim troškovima marketinga i alokaciji tih troško-va, ispravno je uzeti u obzir očitovanje Amisa iz dopisa od 24. stude-noga 2011. godine. Naime, ukoliko se razmatraju pojedini poslovni segmenti Iskona, razumno je zaključiti kako svi poslovni segmenti odnosno usluge nisu jednako ciljani marketingom te u tom smislu alokacija troškova marketinga na sve segmente usluga na jednak način ne bi odražavala stvaran odnos između udjela u marketinš-kim planovima namijenjenima za promociju pojedinih segmenata i usluga, kao i udjela alociranih troškova marketinga. U tom smislu, razumno je uzeti u obzir očitovanje Amisa kako segment »Tranzit i VAS« nije bio ciljan marketingom jer se kod tog segmenta radi o od-nosima između operatora od kojih su neki međunarodni pa vezano s tim nije izvjesno da je taj segment bio obuhvaćen na jednak način marketinškim planiranjem. Također, iz podataka o prihodima Isko-na ostvarenima iz segmenta »dial up« kroz promatrane godine, kao i iz podataka o broju korisnika, proizlazi trend značajnog pada koji je uvjetovan prelaskom korisnika na tehnološki naprednije usluge temeljene na širokopojasnom pristupu. Stoga, razumno je zaključiti kako taj segment nije bio u jednakoj mjeri ciljan marketinškim pla-novima kao rastući segmenti usluga.

Slijedom navedenog, ispravno bi bilo Iskonov izračun troškova dostavljen u dopisu od 17. veljače 2012. prilagoditi uzimajući u obzir gore navedene činjenice čime bi prosječni iznosi marketinških troš-kova Iskona bili viši od iznosa prosječnih troškova marketinga koje je Iskon dostavio u tom dopisu. Na taj način kao relevantne podat-ke o troškovima marketinga treba promatrati podatke dostavljene u dopisu Iskona od 25. srpnja 2011. U suprotnom, značajna razlika osobito bi se odnosila na razdoblje 2007. i 2008. godine s obzirom na to da je u tom razdoblju udjel korisnika i prihoda iz »dial up« segmenta u ukupnom broju korisnika i ukupno ostvarenom prihodu bio značajan.

16.5. Troškovi osoblja

U ovom postupku posebice je razmatran karakter i iznos troš-kova osoblja. Naime, prema dostavljenim podacima Amisa od 17. lipnja 2010. godine koji su poslužili za usporednu analizu troškova, proizlazilo je da je trošak osoblja Amisove povezane usluge telefona i pristupa internetu Amis 2u1, predstavlja najznačajniju stavku troš-kova po iznosu i po udjelu u troškovima pružanja Amis 2u1 usluge u 2007. godini. Tako su, prema Amisovim podacima o troškovima Amis 2u1 usluge u 2007. godini, troškovi osoblja predstavljali [...] posto udjela u odnosu na ukupne varijabilne troškove, odnosno [...] posto u odnosu na ukupan trošak usluge Amis 2u1 usluge. U 2008. i 2009. godini bilježi se visok udjel troškova osoblja u apsolutnim i u relativnim iznosima u odnosu na ukupan varijabilni trošak Amis 2u1 usluge tako da su u 2008. godini troškovi osoblja činili [...] po-sto, a u 2009. godini [...] posto od ukupnog varijabilnog troška Amis 2u1 usluge. S druge strane, podaci Iskona o udjelu troška osoblja u ukupnim troškovima pružanja predmetnih usluga bili su znatno nižih vrijednosti u apsolutnim i u relativnim iznosima.

Nadalje, HAKOM u dopisu od 7. listopada 2011. godine, u dijelu koji se odnosi na stručno mišljenje o troškovima pružanja povezanih usluga pojedinih operatora, istaknuo je kako se može zaključiti kako značajnije odstupanje postoji pod stavkom troškova osoblja gdje

Međutim, u ovom slučaju ispravno je uzeti u obzir očitovanje Iskona kako se marketing ne odnosi samo na promociju pojedinih proizvoda i usluga, nego ima i općenitu svrhu promoviranja po-duzetnikovog branda. Time dio marketinga odnosno marketinških troškova nije vezan ni za jednu konkretnu uslugu ili proizvod nego za općenitu promociju imena poduzetnika. Pored očitovanja samog Iskona, takav zaključak na određeni način proizlazi i iz očitovanja Amisa koji u bitnome navodi kako je određeni dio ukupnih troškova, po procjeni Amisa minimalni dio ukupnih troškova marketinga Isko-na, namijenjen promociji branda i općem marketingu poduzetnika.

Nadalje, izvjesna je pretpostavka kako standard kategorizacije marketinških i promidžbenih troškova u fi nancijskim izvješćima poduzetnika nije strogo ni detaljno propisan te da su poduzetnici slobodni navedene troškove različito kategorizirati, odnosno raspo-ređivati u jednu ili više različitih stavki u fi nancijskim izvješćima. U tom smislu, razumno je prihvatiti očitovanje Iskona kako »Trošak privlačenja korisnika« iz tablica dostavljenim u ovom postupku čini dio »Marketinških troškova« iz fi nancijskih izvješća Iskona. Također, isto se odnosi na kategoriju »Sponzorstva i donacije«. Iskon navodi kako neki poduzetnici poput Amisa imaju posebnu stavku rashoda, dok ova stavka kod Iskona čini dio stavke »Marketinških troškova«. U tom smislu, izvršen je uvid u fi nancijska izvješća Iskona za re-levantno razdoblje te nije utvrđena posebna stavka »Sponzorstva i donacija« te »Troška privlačenja korisnika« kod Iskona. Ukoliko se uzme u obzir očitovanje Iskona kako te dvije kategorije troška čine stavku »Marketinških troškova« iz fi nancijskih izvješća Iskona, tada je razumno zaključiti kako je iznos troška marketinga za alokaci-ju na pojedine usluge niži od ukupnog troška prema fi nancijskim izvješćima te povezano s tim je niži i prosječni trošak marketinga po korisniku. Uvidom u fi nancijska izvješća usporedivih operatora poput Amisa i Optime, utvrđeno je kako kod Amisa postoji zaseb-na stavka »Sponzorstva i donacija«, a kod Optime stavke »Troškovi privlačenja kupaca« i »Sponzorstva«.

Nadalje, izvjesna je pretpostavka da se određeni troškovi mar-ketinga razgraničavaju na razdoblje duže od godine dana te da se posljedično smanjuje prosječni mjesečni iznos troška marketinga.

Slijedom navedenog, ispravno je prilagoditi izračun troškova navedenim pretpostavkama, a time bi izvjesno i prosječni iznosi marketinških troškova Iskona, prema izračunu kakav koristi HA-KOM, bili niži.

Nadalje, razmatrani su podaci o troškovima koje je Iskon dosta-vio u dopisu od 17. veljače 2012. godine, a koji se u bitnome temelje na alokaciji troškova po »ključu prihoda«. Ti podaci dostavljeni su kao očitovanje na stručno mišljenje HAKOM-a od 2. veljače 2012. godine. Pritom, Iskon u bitnome navodi kako bi primjenom te me-todologije alokacije troškova, prosječni troškovi marketinga bili ni-žih vrijednosti što pak proizlazi iz manjeg udjela prihoda od usluga širokopojasnog pristupa internetu u ukupnim prihodima Iskona u početnim godinama uvođenja usluga temeljenih na širokopojasnom pristupu, odnosno u razdoblju u kojem je »dial-up« segment kori-snika bio značajan.

U odnosu na navedeno, u konkretnom slučaju na odgovarajući način može se uzeti u obzir stajalište Europske komisije iz točke 263. obrazloženja odluke u predmetu Wanadoo. Temeljem navede-nog, u bitnome proizlazi kako je Europska komisija u ocjeni poje-dinih komponenti troškova, ukoliko je postojala dvojba pri procjeni, uvijek ocjenjivala na temelju one pretpostavke koja je najpovoljnija za poduzetnika čiji se troškovi ocjenjuju. Pri tome se predmetno stajalište referira na činjenicu kako je u predmetnom slučaju Europ-ska komisija u svojoj analizi zanemarila trošak kapitala. Ukoliko bi


Podaci o ukupnim troškovima osoblja navedeni pod rednim brojem 1. čine zbroj troškova osoblja iz fi nancijskih izvješća Iskona, a koji se u tablici prikazuje pod rednim brojem 2. te ostalih troškova vezanih uz osoblje koji se u tablici prikazuju pod rednim brojem 3. Ostali troškovi vezani uz osoblje odnose se na troškove koje Iskon u računovodstvenom smislu u fi nancijskim izvješćima vodi pod stavkom »Ostali troškovi«, a uključuju bruto bonuse zaposlenika, bruto usluge studenata, ugovore o djelu te troškove prijevoza na posao zaposlenika. Stavka bruto bonusa zaposlenika, uključena je u izračun iz razloga jer uključuje izvjesnu stavku troška osoblja poput božićnice. Stavka »Jednokratna naknada« u kategoriji »Ostalih troš-kova« u fi nancijskim izvješćima Iskona za 2008. godinu odnosila se na plaćanje jednokratnog prava zaposlenika (opcije za kupnju dioni-ca) zbog HT-ova preuzimanja Iskona kada je svaki zaposlenik imao pravo primiti fi ksni iznos plaćanja. Ta stavka troška nije uključena iz razloga što se ne radi o direktnom trošku u odnosu na pojedinu uslugu. Također, nije uključena stavka »Obračunati neiskorišteni dani godišnjeg odmora«. S druge strane, uključene su stavke »Bruto usluge studenata« i »Ugovori o djelu (bruto)« uz pretpostavku da se radi o trošku koji se na određeni način može promatrati kao trošak osoblja. Pod rednim brojem 4. prikazuju se podaci o broju privatnih korisnika širokopojasnog pristupa internetu. Pod rednim brojem 5. prikazuju se podaci o ukupnim prihodima od prodaje Iskona, a pod 6. podaci o prihodu Iskona ostvarenog od pružanja usluga teme-ljenih na širokopojasnom pristupu internetu. Osim podataka pod rednim brojem 4., svi ostali podaci u tablici izraženi su u kunama.

U tablici 18. prikazuju se podaci iz tablice 17. na način da se prikazuje bazni indeks u odnosu na 2007. godinu kao bazno raz-doblje.

Tablica 18. Kvantitativni pokazatelji o troškovima osoblja, broju pretplatnika i ostvarenim prihodima Iskona u razdoblju od 2007. do 2010. godine

2007. 2010. Indeks2010./2007.

1. Troškovi osoblja - ukupno 31.143.212 43.130.768 138

2. Troškovi osoblja 27.011.212 30.421.768 113

3. Ostali troškovi vezani uz osoblje 4.132.000 12.709.000 308

4. Broj korisnika širokopojasnogpristupa internetu - privatni

[…] […] 654

5. Prihodi od prodaje 80.666.207 196.065.017 243

6. Prihodi od širokopojasnog pristupainternetu

[…] […] 1.317

Izvor: dopisi Iskona u predmetu, Revizorski i godišnji izvještaji Iskona za 2008., 2009. i 2010. godinu, FINA – RGFI; Obrada: Agencija za zaštitu tr-žišnog natjecanja

Na temelju podataka prikazanih u tablici 18., proizlazi za-ključak kako su troškovi osoblja Iskona u 2010. godini u odnosu na 2007. godinu rasli za 13 posto, odnosno za 38 posto ukoliko se promatraju i ostale stavke troškova osoblja. U istom razdoblju, broj korisnika širokopojasnog pristupa internetu iz kategorije privatnih korisnika bilježi rast od 554 posto. Drugim riječima, broj korisnika na kraju 2010. godine bio je 6,5 puta veći od broja korisnika na kraju 2007. godine.

Ukoliko se promatraju pokazatelji o ukupnom poslovnom pri-hodu Iskona u promatranom razdoblju, proizlazi da su prihodi u 2010. godini povećani za 143 posto u usporedbi s 2007. godinom. Ukoliko se pak promatraju pokazatelji o prihodima Iskona od usluga koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu za privatne korisnike, proizlazi kako su prihodi od pružanja usluga koje se te-

Iskon i H1 imaju troškove od oko [...] kuna, dok Amis ima te iste troškove u iznosu od [...] kuna za isto promatrano razdoblje 2009. godine te bi trebalo utvrditi razlog tog odstupanja.

U odnosu na karakter troška osoblja, stranke u postupku imale su različita stajališta. U dopisu od 14. prosinca 2011. godine, Amis se u bitnome očitovao kako se, po metodologiji koju je koristio, troš-kovi osoblja u potpunosti smatraju varijabilnim troškovima. Amis navodi da, iako bi se pojedina radna mjesta mogla smatrati fi ksnim troškom, radno opterećenje djelatnika na tim radnim mjestima kada se razdijeli na predmetne usluge (Amis 2u1 i Amis 3u1) predstavlja varijabilni trošak koji se povećava proporcionalno s brojem kori-snika, iako ne nužno i striktno linearno. Prema stajalištu Amisa, svaki djelatnik koji obavlja neke poslove vezane uz predmetne usluge mora biti uključen u troškovnu strukturu korištenjem prikladnog i provjerljivog alokacijskog koefi cijenta, jednako kao što se i apsolut-no svaki trošak koji sačinjava ukupne poduzetnikove rashode treba ispravno alocirati na predmetne usluge bez obzira kakve su računo-vodstvene ili neke druge politike promatranog poduzetnika.

S druge strane, Iskon u dopisu od 14. prosinca 2011. godine u bitnome navodi kako smatra da je u ovom slučaju sav trošak osoblja, odnosno plaća, fi ksnog karaktera. U prilog zaključku da je trošak osoblja u ovom slučaju u cijelosti fi ksne prirode, Iskon navodi činje-nicu da je rast broja zaposlenika u Iskonu posljedica uvođenja novih usluga poput Iskon.TV usluge, a ne rasta broja korisnika. Nadalje, Iskon navodi kako je, nakon donošenja poslovne odluke o uvođenju nove usluge ili inovacije poput Iskon.TV Player usluge, zapošljavao stručnjake sa specifi čnim znanjima i vještinama za implementaciju i razvoj navedene usluge. Iskon također navodi kako broj zaposlenika nema sezonske varijacije, odnosno jednak je u zimskim i ljetnim mjesecima iako su prihodi i opseg poslova puno veći u zimskim mjesecima nego u ljetnim.

Za ocjenu značajki troškova osoblja u ovom slučaju, uzeto je u obzir stajalište suda EU iz presude u predmetu AKZO, u kojoj se u paragrafu 94. u bitnome navodi kako stavka troška nema fi ksni ili varijabilni karakter sama po sebi te da je u svakom pojedinom slučaju potrebno utvrditi variraju li troškovi osoblja u odnosu na količinu proizvodnje ili prodaje.

U skladu s navedenim, u ovom slučaju utvrđivane su činjenice u kojoj se je mjeri trošak osoblja mijenjao u odnosu na promjenu kvantitativnih pokazatelja Iskonovih usluga temeljenih na širokopo-jasnom pristupu internetu. Pri tome, kao kvantitativni pokazatelji promatrani su promjena broja korisnika s jedne strane te s druge strane promjena ostvarenih prihoda Iskona od usluga temeljenih na širokopojasnom pristupu internetu.

U tablici 17. prikazuju se kvantitativni pokazatelji o troškovima osoblja, broju pretplatnika i relevantnim prihodima Iskona u razdo-blju od 2007. do 2010. godine.Tablica 17. Kvantitativni pokazatelji o troškovima osoblja, broju

pretplatnika i prihodima Iskona u razdoblju od 2007. do 2010. godine

2007. 2008. Indeks2008./2007. 2009. Indeks

2009./2008. 2010. Indeks2010./2009.

1. Troškovi osoblja - ukupno 31.143.212 37.335.431 120 40.114.211 107 43.130.768 108

2. Troškovi osoblja 27.011.212 29.733.431 110 29.554.211 99 30.421.768 103

3. Ostali troškovi vezani uz osoblje 4.132.000 7.602.000 184 10.560.000 139 12.709.000 120

4.Broj korisnika širokopojasnogpristupa internetu - privatni

[…] […] 215 […] 200 […] 152

5. Prihodi od prodaje 80.666.207 114.431.615 142 150.254.422 131 196.065.017 130

6.Prihodi od širokopojasnog pristupainternetu

[…] […] 391 […] 190 […] 177

Izvor: dopisi Iskona u predmetu, Revizorski i godišnji izvještaji Iskona za 2008., 2009. i 2010. godinu, FINA – RGFI



ti podaci o troškovima, koji se izvjesno odnose na troškove osoblja, promatrani kao troškovi osoblja u onom dijelu u kojem to proizlazi iz fi nancijskih izvješća poduzetnika.

Promjene predmetnih varijabli sa slike 5. odnose se na raz-doblje 2010. godine u odnosu na 2007. godinu, osim kod Amisa kod koga je za troškove osoblja bazna godina 2008. s obzirom na raspoložive podatke iz fi nancijskih izvješća.

Slika 5. Grafi čki prikaz promjena troškova osoblja i prihoda od prodaje za pojedine operatore u 2010. godini u odnosu na 2007. godinu

Izvor: Financijska izvješća poduzetnika iz Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja, dostupna na internetskim stranicama Financijske agencije (www.fi na.hr)


Iz navedenog prikaza sa slike 5. proizlazi zaključak o različitim promjenama predmetnih varijabli troškova osoblja i prihoda od pro-daje kod pojedinih operatora. Stoga, nije istovjetan zaključak u od-nosu za sve operatore. Za Iskon i H1 proizlazi rast troškova osoblja i prihoda od prodaje u promatranom razdoblju od 2007. do 2010. godine. Međutim, taj rast nije jednakog intenziteta. Takvi podaci ne ukazuju na varijabilni karakter troškova ukoliko se promatra krat-koročno. S druge strane, Amis, Optima i Metronet bilježe negativnu korelaciju pri čemu su prihodi kroz promatrano razdoblje bilježili rast, a troškovi osoblja pad te nije izvjesna direktna povezanost tih varijabli. Prema tim pokazateljima, proizlazio bi zaključak da troš-kovi osoblja na određeni načina imaju fi ksni karakter.

Fiksni karakter troškova osoblja na određeni način proizlazi i iz rezultata izračuna i alokacije troškova osoblja Iskona. U tom smislu, u tablici 19. prikazuju se podaci o prihodu od prodaje Iskona po poslovnim segmentima u razdoblju od 2007. do 2010. godine.

Tablica 19. Prihod od prodaje Iskona po poslovnim segmentima u razdoblju od 2007. do 2010. godine

2007. 2008. 2009. 2010.

ADSL - predmetne usluge - privatni korisnici1) […] […] […] […]ADSL - ostale usluge2) […] […] […] […]ADSL - ukupno3) 16.155 41.463 66.218 103.402Stalne veze 29.123 33.063 39.314 39.782Tranzit i VAS 5.769 16.073 22.318 24.390VPN 12.878 10.815 10.876 12.121Web Hosting 6.507 6.174 6.221 5.430Dial up 9.905 6.545 3.863 2.020Ostalo 329 299 24 0

Ukupno 80.666 114.432 148.834 187.145

1) Prihod Iskona ostvaren pružanjem usluge širokopojasnog pristupa inter-netu i povezanih usluga koje se pružaju putem internetskog protokola (javna govorna usluga, usluga prijenosa televizijskih programa) za kategoriju pri-vatnih korisnika, odnosno od mjerodavnih usluga u ovom postupku

melje na širokopojasnom pristupu u 2010. godini bili 13 puta veći od prihoda u 2007. godini.

Na slici 4. grafi čki se prikazuju relativne promjene troškova osoblja, broja pretplatnika i ostvarenih prihoda Iskona u razdoblju od 2007. do 2010. godine.

Slika 4. Grafi čki prikaz promjena troškova osoblja, broja pret-platnika i ostvarenih prihoda Iskona u razdoblju od 2007. do 2010. godine

Izvor: dopisi Iskona u predmetu, Revizorski i godišnji izvještaji Iskona za 2008., 2009. i 2010. godinu, FINA – RGFI


Na temelju grafi čkog prikaza sa slike 4. proizlazi zaključak o rastu svih prikazanih pokazatelja kroz promatrano razdoblje, me-đutim, različitih intenziteta promjena.

Naime, ukoliko se promatraju relativne promjene prihoda od prodaje, prihoda od pružanja usluga koje se temelje na širokopo-jasnom pristupu i broja korisnika širokopojasnog pristupa inter-netu u odnosu na troškove osoblja, tada ne proizlazi zaključak o određenoj direktnoj povezanosti između tih varijabli. Stoga bi se moglo zaključiti o fi ksnom karakteru troškova osoblja, a posebice ukoliko se promjene varijabli promatraju u kratkom vremenskom razdoblju. Ukoliko se promjene promatraju kroz duže vremensko razdoblje, razumno je zaključiti kako povećanje broja zaposlenika i posljedično troškova osoblja može na određeni način biti povezano s povećanjem broja korisnika pojedinih usluga i aktivnosti operatora u odnosu na rastuće usluge.

Na slici 5. grafi čki se prikazuje promjena troškova osoblja i pri-hoda od prodaje za pojedine operatore u 2010. godini u odnosu na 2007. godinu.

Podaci o troškovima osoblja i prihodu od prodaje operatora prikazani na slici 5. proizlaze iz podataka navedenima u fi nancij-skim izvješćima poduzetnika. Financijska izvješća poduzetnika objavljena su u Registru godišnjih fi nancijskih izvješća kojeg vodi Financijska agencija. U računovodstvenom smislu, pojedine stavke troškova osoblja u fi nancijskim izvješćima poduzetnika različito se prikazuju i to na način da su neke stavke koje se odnose na troškove osoblja prikazane pod ostalim stavkama slično kao i u slučaju Isko-na. Stoga su svi objavljeni podaci koji se izvjesno odnose na stavke troškova osoblja promatrani kao troškovi osoblja. Tako npr. Amis u Bilješkama uz fi nancijske izvještaje za 2009. godinu pod ostalim troškovima poslovanja navodi stavku usluge studentskog servisa. U Bilješkama uz fi nancijske izvještaje za 2010. godinu stavka ostalih troškova odnosi se na ostale troškove zaposlenih. Stoga je za takve podatke izvršena prilagodba kao i u slučaju Iskona, na način da su


ključu cjelokupnog prihoda od rezidencijalnih korisnika dobiveni su drugačiji podaci o prosječnim troškovima osoblja od podataka koji proizlaze dijeljenjem godišnjeg iznosa troška s brojem korisni-ka, a prema podacima iz dopisa Metroneta. Stoga, ti podaci nisu u potpunosti usporedivi. Pored navedenog, Metronet je specifi čan u poslovanju u odnosu na druge operatore u smislu ciljanog segmenta korisnika. Za razliku od ostalih operatora koji su značajnije usmje-reni rezidencijalnom segmentu korisnika, Metronetova poslovna politika usredotočena je na pružanje usluga uglavnom poslovnim korisnicima u Republici Hrvatskoj, a što proizlazi iz podataka nave-denim u Revizorskom izvješću Metroneta za 2010. godinu.

Tablica 21. Prosječni mjesečni troškovi osoblja pojedinih operatora u odnosu na povezane usluge telefona i pristupa interne-tu odnosno povezane usluge telefona, pristupa internetu u razdoblju od 2007. do 2010. godine

2007. 2008. 2009. 2010.

Iskon [...] [...] [...] [...]

Optima - - [...] [...]

H1 - [...] [...] [...]

Izvor: dopisi poduzetnika u predmetu (Iskon prema tablicama 11. i 13. obra-zloženja ovoga rješenja)


U odnosu na druge operatore koji su dostavili tražene podat-ke, posebice je Optima dostavila sveobuhvatno prikazane podatke u apsolutnim i prosječnim iznosima pojedinih troškova. Naime, pored samih podataka, Optima je dostavila i dodatna pojašnjenja za većinu stavaka troškova. U dijelu koji se odnosi na podatke o troškovima osoblja, Optima navodi kako troškovi osoblja uključuju samo troš-kove osoblja direktno povezane s predmetnom uslugom.

Ukoliko se promatraju iznosi prosječnih troškova osoblja prema podacima iz tablice 21., proizlazi kako su Iskonovi prosječni troško-vi osoblja viši od troškova Optime i niži od troškova H1. Drugim riječima, pokazatelji o prosječnim troškovima osoblja neznatno se razlikuju za sva tri operatora u 2009. i 2010. godini. U 2008. go-dini podaci o troškovima osoblja Iskona i H1 također se neznatno razlikuju.

Ukoliko se promatraju podaci o prosječnim troškovima po po-jedinom operatoru kroz pojedine godine, može se zaključiti da su pokazatelji prosječnih troškova osoblja za Iskon ujednačenih iznosa kroz pojedine godine s tim da je u 2008. godini taj pokazatelj ne-znatno viši. Relativno stabilne pokazatelje bilježi i Optima. Pokaza-telji prosječnih troškova osoblja za H1 neznatno osciliraju uz blagi rast u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu, a zatim se bilježi pad u 2010. godini.

Slijedom navedene usporedne analize, proizlazi zaključak kako podaci o prosječnim troškovima osoblja Iskona u odnosu na pruža-nje paketa povezanih usluga pristupa internetu u razdoblju od 2007. do 2010. godine ne pokazuju u bitnome razlike u odnosu na druge promatrane operatore.

16.6. Zaključna razmatranja o povratu troškova Iskona u odnosu na pružanje Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluge

Temeljem provedene analize troškova pružanja predmetnih pa-keta usluga proizlazi zaključak kako je Iskon prosječnim prihodom po korisniku Iskon.DUO usluge u 2007. i 2008. godini pokrivao prosječne varijabilne troškove te usluge. S druge strane, prosječnim prihodom po korisniku Iskon.DUO usluge, Iskon nije pokrivao pro-sječni ukupni trošak predmetne usluge u 2007. i 2008. godini. U

2) Predstavlja razliku između ukupnih prihoda od poslovnog segmenta ADSL prema podacima iz fi nancijskih izvješća Iskona i prihoda od mjero-davnih usluga iskazanog pod 1)

3) Ukupan prihod ADSL poslovnog segmenta prema podacima iz fi nancij-skih izvješća Iskona

Izvor: Revizorski i godišnji izvještaji Iskona za 2008., 2009. i 2010. godinu, FINA – RGFI, dopisi Iskona u predmetu


Nadalje, u tablici 20. prikazuje se izračun prosječnih troškova osoblja Iskona alociran na predmetne usluge na ULL korisnike pre-ma ključu prihoda. Broj korisnika predmetnih usluga izražen je na temelju prosječnog godišnjeg broja privatnih korisnika predmetnih usluga putem ULL-a.

Tablica 20. Prosječni ukupni troškovi osoblja Iskona alocirani na predmetne usluge na ULL korisnike prema ključu pri-hoda

2007. 2008. 2009. 2010.

1. Prihodi od širokopojasnogpristupa internetu - privatni

[…] […] […] […]

2. Faktor alokacije na ULLkorisnike

prema podacima iz tablice8. ovog obrazloženja

1,00 0,81 0,80 0,79

3. Prihodi od širokopojasnogpristupa internetu od ULL

(3) = (1) * (2) […] […] […] […]

4. Prihodi od prodaje 80.666.207,00 114.431.615,00 150.254.422,00 196.065.017,00

5. Faktor alokacije (5) = (3) / (4) […] […] […] […]

6. Troškak osoblja 27.011.212,00 29.733.431,00 29.554.211,00 30.421.768,00

7. Trošak osoblja alociran nakorisnike predmetnih usluga

(7) = (5) * (6) […] […] […] […]

8. Broj korisnika predmetnih usluga- godišnji prosjek

[…] […] […] […]

9. Trošak po korisniku - godišnji (9) = (7) / (8) […] […] […] […]

10. Trošak po korisniku - mjesečni (10) = (9) / 12 […] […] […] […]

Izvor: Revizorski i godišnji izvještaji Iskona za 2008., 2009. i 2010. godinu, FINA – RGFI, dopisi Iskona


Iz podataka prikazanih u tablici 20. proizlazi kontinuiran i izra-žen trend pada prosječnih troškova osoblja u razdoblju od 2007. do 2010. godine. Opadajući trend prosječnih troškova obilježje je fi ksnih troškova pri čemu prosječni pokazatelji značajnije padaju porastom broja korisnika usluga.

Nadalje, pored razlikovanja fi ksnih i varijabilnih troškova, iz točke 37. odluke Europske komisije u predmetu Wanadoo, proizlazi kriterij razlikovanja direktnih i indirektnih troškova. U tom smislu, ispravno je promatrati samo troškove osoblja direktno povezane s predmetnim uslugama Iskona. Radi daljnje provjere pouzdanosti podataka o troškovima Iskona, izvršena je ocjena troškova osoblja Iskona usporednom analizom s podacima o troškovima osoblja dru-gih operatora.

U tablici 21. prikazuju se usporedivi podaci o prosječnim mje-sečnim troškovima povezanih usluga telefona i pristupa internetu odnosno povezane usluge telefona, pristupa internetu i televizije po-jedinih operatora u razdoblju od 2007. do 2010. godine dostavljeni od strane operatora.

U predmetnom postupku traženi su podaci i od Metroneta. Međutim, isti se ne prikazuju u tablici 21. iz razloga što nisu u potpunosti usporedivi jer su bili izraženi u apsolutnim iznosima. U odnosu na tako dostavljene podatke Metroneta izvršena je provjera te alokacija prema podacima iz fi nancijskih izvješća Metroneta, na jednak način kao i u slučaju Iskona po ključu prihoda (tablica 19. i 20. obrazloženja ovoga rješenja). U tom smislu korišteni su podaci o udjelu prihoda od rezidencijalnih korisnika u ukupnim prihodima, a prema Revizorskim izvješćima Metroneta za 2009. i 2010. godinu (bilješka 5. u Bilješkama uz fi nancijska izvješća). Prema tim poda-cima o prihodima, nema raspodjele po pojedinim uslugama unutar rezidencijalnog segmenta i nije naznačen broj korisnika na vlastitoj mreži i ULL korisnika. Međutim, alociranjem troškova osoblja po


AKZO te odluke Europske komisije u predmetu Wanadoo. U ocjeni koje stavke troškova razmatrati kao stavke fi ksnog odnosno varija-bilnog karaktera, uzeti su u obzir kriteriji iz poredbenog prava EU koji proizlaze iz predmeta AKZO.

Iako je iz rezultata testiranja troškova osoblja proizlazilo kako troškovi osoblja u ovom konkretnom slučaju imaju izraženi fi ksni karakter, dodatno su uzeti u obzir kriteriji iz točke 26. Upute Ko-misije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ, a koji u bitnome kao preporuku mjerila troškova navodi prosječne izbježive troškove i dugoročne prosječne inkrementalne troškove. Temeljem navedenog te uzimajući kao izvjesnu pretpostavku da na dugi rok sve ulazne stavke troškova imaju varijabilni karakter, u ocjeni povrata troškova u ovom slučaju uključeni su troškovi osoblja i troškovi marketinga. Pri tome, pored razlikovanja fi ksnog i varijabilnog karaktera troško-va, u skladu sa standardima i kriterijima iz poredbenog prava EU, dodatno je uzeto u obzir razlikovanje direktnih i indirektnih troško-va u odnosu na predmetne usluge. U tom smislu, u ocjenu troškova uključeni su troškovi osoblja i marketinga u onom dijelu u kojem se odnose direktno na predmetne usluge.

17. Usporedna analiza cijene paketa povezanih usluga (dual play i triple play) za privatne korisnike u Republici

Hrvatskoj

U ispitnom postupku provedena je i usporedna analiza cijena paketa povezanih usluga koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu od strane drugih operatora u Republici Hrvatskoj, a koje su u bitnome usporedive s predmetnim paketima usluga Iskona. U tom smislu, promatrani su paketi povezanih usluga i to govorne usluge i širokopojasnog pristupa internetu (tzv. dual play paketi) te paketi povezanih usluga i to govorne usluge, širokopojasnog pristupa internetu i TV usluge (tzv. triple play paketi).

Usporedna analiza cijena provedena je na određeno vremen-sko razdoblje, odnosno razdoblje provođenja iste. Drugim riječima, analiza cijena nije rađena za svaku promatranu godinu posebno. Me-đutim, s obzirom na to da se postupanje Iskona iz zahtjeva Amisa odnosilo na 2007. godinu te kako je triple play paket usluga Iskona uveden u 2009. godini, analiza stanja za razdoblje nakon tih godina poslužila je kao koristan indikator stanja na tržištu u dijelu koji se odnosi na usporedne cijene usluga. Predmetna analiza provedena je na način da su se promatrali paketi usluga usporedivih obilježja. Drugim riječima, u analizi su promatrani u bitnome usporedivi pa-keti usluga operatora u okviru onih usluga koje operatori imaju u okviru svoje ponude usluga. Nadalje, na određeni način razlikuju se dvije razine ponuda usluga. Operatori na tržištu nude pakete uslu-ga koji se u bitnome mogu promatrati kao ulazni odnosno osnovni paketi koji sadrže usluge slabijih tehničkih značajki i nižom razi-nom uključenih usluga u cijenu paketa. S druge strane, operatori u pravilu nude i napredne pakete koji imaju u bitnome bolje tehničke značajke i sadrže višu razinu uključenih pojedinačnih usluga u cije-nu takvih paketa usluga. U tom smislu su u predmetnoj analizi pro-matrani paketi usluga usporedivih značajki. U tabelarnim prikazima se, uz sam tržišni naziv pojedinog paketa usluga, prikazuju tehničke i komercijalne značajke pojedinog paketa usluga. Cijene usluga u tabelarnim prikazima izražene su na mjesečnoj razini i sadrže tada važeći iznos poreza na dodanu vrijednost.

S obzirom na to da HT u svojoj ponudi maloprodajnih usluga u trenutku provođenja predmetne analize nije nudio dual play pakete usluga, u odnosu na HT projiciran je izračun na način da su proma-trane pojedinačne usluge koje se promatrane zajedno na određeni način mogu smatrati usporedivim uslugama paketima usluga ostalih operatora.

2009. godini prosječnim prihodom po korisniku, pored prosječnih varijabilnih troškova, Iskon je pokrivao i prosječne ukupne troškove uz neznatnu maržu pokrića. U 2010. godini od prosječnog priho-da po korisniku bili su povraćeni prosječni varijabilni i prosječni ukupni troškovi pružanja Iskon.DUO usluge uz izraženiju maržu pokrića u odnosu na 2009. godinu.

U odnosu na Iskon.TRIO uslugu, iz utvrđenih činjenica u is-pitnom postupku proizlazi kako je u 2009. godini Iskon prosječnim prihodom po korisniku pokrivao prosječne varijabilne troškove. S druge strane, prosječni ukupni troškovi pružanja Iskon.TRIO uslu-ge u 2009. godini bili su viši od prosječnog prihoda po korisniku. U 2010. godini bilježi se povrat prosječnih varijabilnih troškova od prosječnog prihoda po korisniku Iskon.TRIO usluge, kao i prosječ-nih ukupnih troškova.

Pri utvrđivanju činjenica o troškovima pružanja usluga Iskona uzeti su u obzir standardi iz točke 25. Upute Komisije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ, pri čemu su korišteni Iskonovi raspoloživi podaci o troškovima. Pri utvrđivanju činjenica o troškovima pružanja Iskonovih usluga, ograničenje je predstavljalo nepostojanje regulator-ne obveze Iskonu za implementiranjem troškovnog računovodstva te činjenice kako Iskon nije uveo specifi čnu vrstu knjiženja i izvješćiva-nja. Drugim riječima, Iskon nije uveo računovodstveno razdvajanje na način da bi u potpunosti bila odgovarajuća razina izvješćivanja, odnosno podataka o troškovima, a koja bi bila dostupna i za potrebe ovoga postupka. Također, ograničenje troškovne analize predstavljala je činjenica da se provodila za razdoblje u kojem je započeto s pru-žanjem usluge od strane Iskona. U tom smislu, izvjesno je kako u razdoblju u kojem se tek stvara baza korisnika, zbog velike razlike u broju korisnika i rezultati troškovne analize pretpostavljeno daju rezultate čiju pouzdanost je bilo potrebno dodatno provjeravati što ne bi bio slučaj pri analizi troškova u uvjetima stabilne baze korisnika.

U tom smislu, dostupni podaci o troškovima analizirani su i prilagođavani kako bi se povećala pouzdanost analize. Naime, Iskon je u ranoj fazi ovoga postupka, dopisom od 22. veljače 2010. godi-ne, dostavio podatke o prosječnim varijabilnim troškovima pružanja Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluge. U tom dopisu Iskon se očitovao da ne raspolaže s podacima o prosječnim ukupnim troškovima. Iz uvida u dostavljene podatke o prosječnim varijabilnim troškovima pružanja predmetnih usluga, proizlazi zaključak kako su ti podaci o troškovima bili strukturirani u bitnome na sličan način na koji je Iskon dostavljao HAKOM-u troškovne analize u svojim zahtjevima za prethodno odobrenje cijena tarifnih paketa, a u kojima je pored cijena i troškova javne govorne usluge bilo elemenata i ostalih usluga u pojedinim paketima.

Uvidom u podatke o troškovima iz navedenog dopisa Iskona od 22. veljače 2010. godine, ocijenjeno je kako oni po strukturi pred-stavljaju sintetički prikaz i kako nisu jasno analitički naznačene i kvantifi cirane pojedine stavke troškova koje operator izvjesno ima u pružanju predmetnih usluga. U tom smislu, tako dostavljeni podaci nisu se mogli smatrati pouzdanima za ocjenu troškovne strukture Iskona u pružanju predmetnih paketa usluga. Stoga je izvršena i usporedna analiza podataka s podacima drugih operatora te je za-tražena stručna pomoć od strane HAKOM-a. Temeljem navedenog, izvršena je prilagodba traženja podataka o troškovima Iskona te su konačni podaci o Iskonovim troškovima pružanja Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluge dostavljeni 25. srpnja 2011. godine.

Kao mjerilo za troškove utvrđene su činjenice o prosječnim varijabilnim i prosječnim ukupnim troškovima Iskona u pružanju Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluga, a prema standardima i kriterijima iz poredbenog prava EU, odnosno iz presude suda EU u predmetu


17.1. Usporedna analiza cijena paketa povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj

U tablici 22. usporedno se prikazuju cijene paketa povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za privatne korisnike po pojedinom operatoru u Republici Hrvatskoj.

Tablica 22. Cijene osnovnih paketa povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za privatne korisnike u Republici Hr-vatskoj

2play (tel + int)

Osnovni paketOperator

Iskon Amis Amis B.net Metronet HT H1

Tržišno ime uslugeIskon.DUO-

Smart2u1 paket A 2u1 paket B 2D

m|DualPlay + Flat Internet

Super 60 + MAXad-sl fl at

Surf&Call START UP

Mjesečna naknada(u kunama)

155,00 152,50 168,00 160,30170,39

(99,81+70,58)232,44

(73,80+79,64+79,00)99,99

Uključeno minuta prema nepokretnim mrežama

60 60 1.500 neogran. - 60 -

Pozivi prema fi ksnim mrežama 7 – 19 h 0,20 0,19 0,00 (0,19) 1) 0,00 0,20 0,28 0,22 (0,27) 2)

Pozivi prema fi ksnim mrežama 19 – 7 h 0,14 0,13 0,00 (0,13) 1) 0,00 0,14 0,14 0,22 (0,27) 2)

Pozivi prema mobilnim operatorima 7 – 19 h

1,57 1,56 1,56 1,60 1,54 1,78 1,54

Pozivi prema mobilnim operatorima 19 – 7 h

0,86 0,85 0,85 0,86 0,92 0,89 1,54

Uspostava poziva 0,07 0,07 0,07 - - - 0,07

Internet brzina (Mbps) do 5 1 4 do 8 5 4 do 3

Internet promet neogran. neogran. neogran. neogran. neogran. neogran. neogran.

1) Niži iznos odnosi se na pozive unutar Amisove mreže

2) Niži iznos odnosi se na lokalne pozive, odnosno unutar istog pozivnog broja

Izvor: internetske stranice Iskona, HT-a, B.neta, H1, Metroneta i Amisa posjećene 26. svibnja 2011. godine


Na slici 6. grafi čki se prikazuju cijene paketa povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Slika 6. Grafi čki prikaz cijena osnovnih paketa povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za pri-vatne korisnike u Republici Hrvatskoj

Izvor: internetske stranice Iskona, HT-a, B.neta, H1, Metroneta i Amisa po-sjećene 26. svibnja 2011. godine


Temeljem podataka iz tablice 22. proizlazi kako je najpovolj-niji osnovni dual play paket usluga na tržištu nudio operator H1. Jednaku cijenu iskazivao je i Metronet. Međutim, s obzirom na to

da osnovna ponuda Metronetovog paketa usluga ne uključuje neo-graničen internet promet, radi usporedivosti paketa, cijeni Metrone-tovog osnovnog paketa pridodana je opcija neograničenog internet prometa čija je cijena 70,58 kuna. Tako usporediv paket Metroneta iznosi 170,39 kuna. Slijede Amis, Iskon i B.net s približno jednakim cijenama predmetnog paketa usluga. U tablici su prikazana dva ula-zna paketa usluga Amisa s obzirom na dvije različite brzine pristupa internetu. Paket A ima nižu cijenu od Iskonove usluge uz nižu brzi-nu pristupa. Paket B za 13 kuna je skuplji od Iskonovog paketa, me-đutim uključuje dodatne pogodnosti poput 1.500 minuta razgovora prema nepokretnim mrežama. B.net uz gotovo jednaku cijenu nudi neograničen promet prema nepokretnim mrežama i brzinu pristupa do 8 Mbps. U odnosu na cijene poziva prema nepokretnim i prema pokretnim mrežama, proizlazi zaključak da ne postoje izraženije razlike između paketa usluga svih promatranih operatora. Ukoliko se promatraju cijene HT-ovih usluga, a koje bi zajedno mogle biti zamjenjive paketima ostalih operatora, proizlazi da je HT-ova cijena viša u usporedbi s drugim operatorima.

Cijena usluga operatora prikazane u tablici 22. odnose se na razdoblje izrade analize cijena, odnosno svibanj 2011. godine. Za potrebe ovoga slučaja u odnosu na podatke za Iskon, treba naglasiti kako je Iskon.DUO Smart tarifni paket uveden u ponudu Iskona upravo u svibnju 2011. godine. Do uvođenja tog tarifnog paketa us-porediv osnovni paket povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) Iskona predstavljao je Iskon.DUO Flat paket s neograničenim internet prometom, a za kojeg je mjesečna naknada iznosila 150,00 kuna s PDV-om. Taj tarifni paket nije uključivao be-splatne minute govorne usluge. Predmetni zahtjev Amisa u odnosu na postupanje Iskona u 2007. godini u bitnome se odnosi na taj Iskon.DUO Flat paket. Također, može se zaključiti kako je cijena


Iskon.DUO Flat paketa bila nepromijenjena u razdoblju od lipnja 2007. godine do svibnja 2011. godine kada se uvodi Iskon.DUO Smart paket koji se u bitnome može smatrati kontinuitetom Iskon.DUO Flat paketa usluga. Iz navedenog proizlazi zaključak kako je cijena osnovnog Iskonovog dual play paketa usluga s uključenim neograničenim internet prometom jednaka kroz cijelo promatrano razdoblje od 2007. do 2011. godine, odnosno i nadalje ukoliko se ra-zumno pretpostavi da je i cijena Iskon.DUO Smart paketa na gotovo jednakoj razini i kontinuitet Iskon.DUO Flat paketa usluga.

Stoga, ranije navedeni zaključak o konkurentnoj razini cijena osnovnog paketa povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) između pojedinih operatora, a prema podacima iz tablice 22., bio bi jednak ukoliko bi se promatrao i prethodni Iskonov tarifni paket Iskon.DUO Flat umjesto Iskon.DUO Smart pa-

keta uz razliku što je cijena Iskon.DUO Flat paketa bila zanemarivo niža, a cijena Iskon.DUO Smart paketa zanemarivo viša od Amiso-vog Amis 2u1 paketa A.

Iz uvida u cjenike usluga Iskona u razdoblju od 2007. godine do uvođenja tarifnog paketa Iskon.DUO Smart, može se zaključiti kako se u odnosu na Iskon.DUO Flat paket od 2007. godine mijenjala deklarirana brzina pristupa koja je u cjeniku od lipnja 2007. godine iznosila 1024/256 kbps. U cjeniku važećem od prosinca 2007. godi-ne deklarirana brzina pristupa iznosila je do 2 Mbps/384 kbps, da bi u cjeniku važećem od listopada 2010. godine deklarirana brzina pristupa iznosila do 3 Mbps/384 kbps.

U tablici 23. usporedno se prikazuju cijene naprednih paketa povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Tablica 23. Cijene naprednih paketa povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za privatne korisnike u Republici Hr-vatskoj

2play (tel + int)Napredni paket

Operator

Iskon Iskon Amis B.net Metronet HT

Tržišno ime uslugeIskon.DUO

SuperIskon.DUO

Smart + Pričalica2u1 paket B 2D

m|DualPlay + Dual Flat

HALO Super 1501) + MAXadsl fl at

Mjesečna naknada

(u kunama)180,00

234,64 (155,00+79,64)

168,00 160,30220,79

(99,81+120,98)254,42

(95,78+79,64+79,00)

Uključeno minuta prema nepokretnim mre-žama

500 1.500 1.500 neograničeno neograničeno 150

Pozivi prema fi ksnim mrežama 7-19 h 0,20 0,20 0,19 0,00 0,00 0,28

Pozivi prema fi ksnim mrežama 19-7 h 0,14 0,14 0,13 0,00 0,00 0,14

Pozivi prema mobilnim operatorima 7-19 h 1,57 1,57 1,56 1,60 1,60 1,78

Pozivi prema mobilnim operatorima 19-7 h 0,86 0,86 0,85 0,86 0,86 0,89

Uspostava poziva 0,07 0,07 0,07 - - -

Internet brzina (Mbps) do 5 do 5 4 do 8 do 8 4

Internet promet neogran. neogran. neogran. neogran. neogran. neogran.

1) Pored HALO Super 150 usluge, HT je nudio i uslugu »Kombinirani paket« koja je sa cijenom od 184,50 kuna uključivala 500 minuta prema nacionalnim nepokretnim mrežama te po 200 minuta razgovora prema nacionalnim pokretnim mrežama i međunarodnim pokretnim i nepokretnim mrežamaIzvor: internetske stranice HT-a, Iskona, B.neta, Metroneta i Amisa posjećene 26. svibnja 2011. godineObrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Prema podacima iz tablice 23. proizlazi kako je najpovoljniji pa-ket na tržištu nudio B.net koji uslugu pruža na vlastitoj kabelskoj mre-ži. S obzirom na to da se radilo o jedinom B.netovom paketu u ponudi, isti je prikazan u tablicama 22. i 23. Taj paket B.neta po cijeni bio je na razini osnovnih paketa ostalih alternativnih operatora, a po komer-cijalnim značajkama na razini naprednih paketa drugih alternativnih operatora. Amis je nudio uslugu 2u1 paket B po cijeni od 168,00 kuna koja uključuje 1.500 minuta razgovora prema nepokretnim mrežama. U analizi se prikazuju dva paketa usluga Iskona koji su na određeni način usporedivi s paketima drugih operatora. Prvi je Iskon.DUO Su-per paket koji uz cijenu od 180,00 kuna pored ostalih karakteristika uključuje 500 minuta razgovora. Drugi prikazani paket je Iskon.DUO Smart paket s opcijom Iskon pričalica čija je cijena 234,64 kuna, a koji je s 1.500 minuta uključenih razgovora prema nepokretnim mrežama usporediv s Amisovim paketom. Cijena Metronetovog paketa s opci-jom Dual fl at, koja uključuje neograničene pozive i internet promet, iznosila je 220,79 kuna. Cijena HT-ovih pojedinačnih usluga, a koje bi promatrane zajedno na određeni način mogle biti usporedive s na-prednim paketima ostalih operatora iznosila je 254,42 kune.

Na slici 7. grafi čki se prikazuju podaci iz tablice 23. odnosno cijene dual play usluga (javna govorna usluga i pristup internetu) naprednih paketa za privatne korisnike po pojedinom operatoru.

Slika 7. Grafi čki prikaz cijena naprednih paketa povezanih uslu-ga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za pri-vatne korisnike po pojedinom operatoru

Izvor: internetske stranice HT-a, Iskona, B.neta, Metroneta i Amisa posjeće-ne 26. svibnja 2011. godine



U odnosu na Iskon.DUO Super tarifni paket, potrebno je uzeti u obzir kako je taj paket uveden upravo u svibnju 2011. godine. Do uvođenja tog tarifnog paketa kao usporedivi napredni paket poveza-nih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) Iskona u razdoblju od 2007. godine mogu se promatrati Iskon.DUO Obitelj i Iskon.DUO Surf koji je bio u ponudi do travnja 2009. godine.

Mjesečna naknada za te pakete iznosila je 170,00 kuna s PDV-om, odnosno 171,39 kuna nakon povećanja stope PDV-a. Međutim, Iskon.DUO Obitelj tarifni paket nije uključivao neograničen internet, već 1 GB prometa. Kasnije se u ponudu uvodi Iskon.DUO Obitelj+ tarifni paket koji uključuje 10 GB prometa, a čija je mjesečna naknada izno-sila 200,00 kuna. Drugi prethodni paket iz ponude Iskon, Iskon.DUO Surf tarifni paket nije uključivao besplatne minute govorne usluge.

Međutim, zaključak o cijenama naprednih paketa povezanih usluga pristupa internetu i govorne usluge (dual play) za pojedine operatore prema podacima iz tablice 23., u bitnome se ne bi razliko-vao ukoliko bi se usporedno promatrali i prethodni Iskonovi tarifni paketi Iskon.DUO Surf, Iskon.DUO Obitelj i Iskon.DUO Obitelj+.

17.2. Usporedna analiza cijena paketa povezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i TV usluge (triple play)

za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj

U tablici 24. usporedno se prikazuju cijene osnovnih paketa po-vezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i TV usluge (triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Tablica 24. Cijene osnovnih paketa povezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i TV usluge (triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj

3play (tel + int + TV)Osnovni paket

Operator

Iskon Amis B.net Optima Metronet HT

Tržišno ime uslugeIskon.TRIO

Start3u1 Mikro1) 3D OptiTV Start

m|TriplePlay + Flat Internet

Super 60 + MAXadsl fl at + MAXtv osnovni paket

Mjesečna naknada

(u kunama)209,99 199,00 226,84 231,87

220,80 (150,22+70,58)

297,96 (73,80+79,64+ 79,00+65,52)

Uključeno minuta prema nepokretnim mrežama

60 - neograničeno - - 60

Pozivi prema fi ksnim mrežama 7-19h 0,20 0,19 0,00 0,27 0,20 0,28

Pozivi prema fi ksnim mrežama 19-7h 0,14 0,13 0,00 0,14 0,14 0,14

Pozivi prema mobilnim operatorima 7-19h

1,57 1,56 1,60 1,73 1,54 1,78

Pozivi prema mobilnim operatorima 19-7h

0,86 0,85 0,86 0,87 0,92 0,89

Uspostava poziva 0,07 0,07 - 0,07 - -

Internet brzina (Mbps) do 3 do 3 do 8 do 3 5 4

Internet promet neogran. neogran. neogran. 2 GB neogran. neogran.

Broj TV programa 51 30 42 70 79 preko 100

1) uz paket Mikro, kao ulazni Amisov paket na tržištu može se promatrati i paket Mini čija je cijena 219,00 kuna, a nudi veću brzinu ADSL linije do 4 Mbps i dodatne usluge u odnosu na Mikro paket

Izvor: internetske stranice HT-a, Iskona, B.neta, Metroneta, Optime i Amisa posjećene 26. svibnja 2011. godine


Prema podacima iz tablice 24. proizlazi kako je najpovoljniji paket na tržištu predstavljao Amisov paket pod tržišnim nazivom 3u1 Mikro sa cijenom od 199,00 kuna. Cijena Iskonovog osnovnog paketa iznosila je 209,99 kuna. Ukoliko se promatra Amisov paket 3u1 Mini, tada proizlazi da je Iskonov paket pozicioniran između dva ulazna Amisova paketa. Neznatno su više cijene osnovnih pa-keta B.neta, Optime i Metroneta. Pojedinačne usluge HT-a, a koje zajedno promatrane na određeni način mogu predstavljati zamjen-ske usluge paketima usluga drugih operatora, bilježe najvišu cijenu.

Nadalje, u vrijeme provođenja predmetne analize cijena, HT je komercijalno nudio paket usluga pod tržišnim nazivom MAXtri. S obzirom na to da ulazni paket pod nazivom MAXtri S nije sadrža-vao neograničen internet promet te da je napredni paket MAXtri L sadržavao dodatne TV pakete, Agencija je za HT projicirala paket usluga da bi bio usporediv s drugim operatorima. Također, treba na-pomenuti kako u vrijeme izrade analize na tržištu nije bio prisutan H1 te se stoga ne navodi u usporednoj analizi. Međutim, H1 je počeo pružati paket usluga pod tržišnim nazivom H1 TRIO u drugoj polo-vici 2011. godine, a cijena osnovnog paketa iznosila je 199,00 kuna te je time među najpovoljnijim ponudama tih usluga na tržištu.

Na slici 8. grafi čki se prikazuju podaci iz tablice 24. odnosno cije-ne osnovnih paketa povezanih usluga pristupa internetu, govorne uslu-ge i TV usluge (triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Slika 8. Grafi čki prikaz cijena osnovnih paketa povezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i TV usluge (triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj




Pored osnovnih triple play paketa usluga, izvršena je usporedna analiza cijena naprednih paketa usluga operatora. Kao što je ranije navedeno, pod naprednim paketima promatrani su oni paketi koji uz osnovne usluge pružaju i dodatne pogodnosti za potrošače te su na višoj cjenovnoj razini.

U tablici 25. usporedno se prikazuju cijene naprednih paketa povezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i TV usluge (triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj.

Tablica 25. Cijene naprednih paketa povezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i TV usluge (triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj

3play (tel + int + TV)Napredni paket

Operator

Iskon Amis Amis B.net Optima Metronet HT

Tržišno ime uslugeIskon.TRIO

SuperAmis 3u1 Osnovni

Amis 3u1 Total

3D1) OptiTV Surf2) m|TriplePlay+ Dual Flat

HALO Super 150 +MAXadsl fl at+ MAXtv Osnovni

Mjesečna naknada(u kunama)

279,98 247,00 299,00 226,84 262,11271,20

(150,22+120,98)

319,94

(95,78+79,64+ 79,00 +65,52)

Uključeno minuta prema nepokretnim mrežama 1.500 100 1.500 neogran. 100 neograničeno 150

Pozivi prema fi ksnim mrežama 7-19h 0,20 0,19 0,19 - 0,27 0,20 0,28

Pozivi prema fi ksnim mrežama 19-7h 0,14 0,13 0,13 - 0,14 0,14 0,14

Pozivi prema mobilnim operatorima 7-19h 1,57 1,56 1,56 1,60 1,73 1,54 1,78

Pozivi prema mobilnim operatorima 19-7h 0,86 0,85 0,85 0,86 0,87 0,92 0,89

Uspostava poziva 0,07 0,07 0,07 - 0,07 - -

Internet brzina (Mbps) do 5 2 do 24 do 8 do 5 5 4

Internet promet neogran. neogran. neogran. neogran. neogran. neogran. neogran.

Broj TV programa 51 71 71 42 70 79 preko 100

1) B.net nudi i opciju proširenog TV paketa što mjesečno iznosi 34,20 kuna te ukoliko bi se to dodalo cijeni paketa, ona bi iznosila 261,04 kuna

2) Optima za korisnike OptiTelefon nudi FER tarifu koja uz naknadu od 50,43 kune mjesečno (do 30 minuta razgovora prema svim fi ksnim mrežama po sva-kom telefonskom pozivu uz naknadu za uspostavu poziva od 0,22 Kn + PDV) te ukoliko bi se ta tarifa dodala cijeni paketa, cijena paketa iznosila bi312,54 kune



Na temelju podataka iz tablice 25., proizlazi zaključak kako najpovoljniji napredni paket usluga nudi B.net sa cijenom paketa od 226,84 kuna. Zatim slijede ostali operatori čiji se paketi kreću od Amisovih 247,00 kuna ukoliko se promatra Osnovni paket, odnosno Optiminih 262,11 kuna te slijede Iskonov i Metronetov paket usluga. S obzirom na to da se Amisovi paketi Osnovni i Total razlikuju po broju uključenih besplatnih minuta razgovora i znatnije po deklari-ranoj internetskoj brzini, u analizi su prikazana oba paketa. Najveći iznos cijena, osim HT-a, bilježi Amisov 3u1 Total sa cijenom od 299,00 kuna.

U odnosu na HT, napominje se kako je HT u ponudi imao i pakete usluga pod nazivom MAXtri. Cijena paketa usluga pod nazi-vom MAXtri M (HALO Super 150, ADSL 4 Mbit/s, MAXadsl 15GB, Osnovni Extra paket) iznosila je 277,00 kuna, a cijena paketa usluga pod nazivom MAXtri L (HALO Super 150, ADSL 4 Mbit/s, MAXadsl Flat, Osnovni Extra paket, Sport paket) iznosila je 357,00 kuna. S obzirom na to da prvi nije sadržavao neograničen internet promet, a drugi je dodatno sadržavao Sport paket, radi usporedivosti paketa usluga, u tablici 25. prikazan je paket usluga iz ponude pojedinačnih usluga HT-a.

Slika 9. Grafi čki prikaz cijena naprednih paketa povezanih uslu-ga pristupa internetu, govorne usluge i TV usluge (triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj




Amis s 3u1 Osnovnim paketom, Optima s OptiTV Surf uslugom, Metronet te Iskon sa svojom Iskon.TRIO Super uslugom. Među-tim, treba uzeti u obzir ranije navedeno u točki 17. obrazloženja ovoga rješenja, odnosno da se paketi usluga neznatno razlikuju po tehničkim i komercijalnim značajkama. U tom smislu, ukoliko bi se uspoređivali paketi s obzirom na broj uključenih minuta prema nepokretnim mrežama, tada proizlazi da je Iskonova Iskon.TRIO Super usluga povoljnija od Amisove 3u1 Total, uz napomenu kako Amis nudi znatno višu deklariranu brzinu pristupa internetu. Me-đutim, uključene minute besplatnih razgovora prema nepokretnim mrežama ne znači da će krajnji korisnik iskoristiti sve minute, a iz toga proizlazi kako neće nastati stvarni trošak završavanja poziva u određenu nepokretnu mrežu.

Slijedom navedenog, u bitnome proizlazi zaključak kako su ci-jene paketa povezanih usluga pojedinih operatora međusobno kon-kurentne i kako se nalaze u uskom cjenovnom rasponu, osim HT-a, te kako nema značajnog odstupanja u cijenama od prosječne razi-ne cijena paketa usluga pojedinih operatora ukoliko se promatraju paketi usluga u bitnome sličnih tehničkih i komercijalnih obilježja.

18. Snižavanje cijene Iskon.DUO usluge u 2007. godini

U ispitnom postupku utvrđivane su činjenice i okolnosti u od-nosu na Iskonovo snižavanje cijena Iskon.DUO usluge u 2007. godi-ni, a što u bitnome predstavlja predmet zahtjeva Amisa.

Paket povezanih usluga, širokopojasnog pristupa internetu i go-vorne usluge temeljenih na pristupu putem izdvojene lokalne petlje, Iskon počinje pružati u studenom 2006. godine te u početku nudi uslugu u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

S obzirom na to da su HT i Iskon 14. srpnja 2006. godine pro-glašeni operatorima sa zajedničkom tržišnom snagom na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža na području Repu-blike Hrvatske i to: javnih govornih usluga na području Republike Hrvatske i usluga prijenosa govora, zvuka, podataka i dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži na području Republike Hrvatske, temeljem članka 63. stavka 3. ZOT-a, Iskon je kao davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom bio obvezan pri-baviti suglasnost Vijeća HAKOM-a na cijene javne govorne usluge.

Dana 19. listopada 2006. godine Iskon je dostavio HAKOM-u obavijest o novim uslugama s opisom usluga, strukturom i cijenom. Pod »Paketom 1« iz navedene obavijesti Iskon defi nira povezanu uslugu širokopojasnog pristupa internetu i jedne telefonske linije isporučene SIP protokolom putem ADSL linije. Cijena navedenog paketa usluga s brzinom 1024/256 kbps i opcijom neograničenog internet prometa određena je u iznosu od 239,00 kuna s uključenim pripadajućim porezom na dodanu vrijednost. Tarifni paket »Paket 1« s uključenom opcijom neograničenog internetskog prometa pred-stavlja kasniju komercijalnu uslugu Iskona pod tržišnim nazivom »Iskon.DUO Flat«. Stoga se u tekstu obrazloženja ovoga rješenja koristi taj tržišni naziv usluge.

Vijeće HAKOM-a 22. siječnja 2007. godine donijelo je odlu-ku kojem Iskonu daje suglasnost na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži u odnosu na navedeni tarifni paket u okviru Iskon.DUO Flat usluge. U obrazloženju odluke, Vijeće HAKOM-a je kao ključnu činjenicu utvrdilo da se javna govorna usluga ne može koristiti zasebno, već samo u paketu s uslugom širokopojasnog pristupa internetu. Također, Vijeće HAKOM-a navodi kako Iskon predloženim paketima ne konkurira paketima ostalih operatora koji na tržištu nude samo javnu govornu uslugu bilo preko predodabi-ra operatora ili preko izdvojene petlje, budući da se unutar Iskon.DUO Flat paketa nude objedinjene javna govorna usluga i usluga širokopojasnog pristupa internetu.

17.3. Zaključno o analizi cijena povezanih usluga (dual play i triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj

Usporedna analiza cijena paketa povezanih usluga izvršena je prema cjeniku usluga u određenom vremenskom trenutku proma-tranja, odnosno u svibnju 2011. godine. Pretpostavka pri provedbi analize odnosila se na činjenicu da ponude usluga pojedinih ope-ratora sadrže određene razlike. U smislu pokazatelja zamjenjivosti paketa usluga različitih operatora važan čimbenik predstavljale bi preferencije pojedinih potrošača u odnosu na tehničke i komerci-jalne značajke pojedinih usluga unutar paketa. Međutim, izvjesna je pretpostavka kako u bitnome poticaj potražnje za predmetnim paketima usluga i razlikovni čimbenik predstavljaju usluge široko-pojasnog pristupa internetu i TV usluga kao nove i rastuće usluge, a u manjem dijelu javna govorna usluga. U tom smislu, iznos uklju-čenog internet prometa u cijenu paketa predstavljao bi razlikovni element između ponuda paketa usluga pojedinih operatora. Uz naveden pretpostavke, provedena je analiza u bitnome usporedivih paketa povezanih usluga pojedinih operatora.

HT u vrijeme uvođenja na tržište ponude dual play paketa po-vezanih usluga od strane alternativnih operatora, a koje je počelo krajem 2006. godine, nije nudio pakete usluga već pojedinačne uslu-ge. Također, u vrijeme uvođenja na tržište triple play paketa uslu-ga u drugoj polovici 2007. godine od strane kabelskog operatora B.neta, HT nije nudio paket tih povezanih usluga. Niti 2009. godine u razdoblju kada se počinje nuditi paket usluga od strane njegovog povezanog društva Iskona te kasnije drugih alternativnih operatora, HT nije nudio pakete usluga. Svoju MAXtri uslugu uvodi u ponudu u listopadu 2010. godine. S obzirom na to da obilježja tih paketa nisu u potpunosti bila usporediva s paketima usluga drugih operatora, u odnosu na HT projicirani su paketi usluga na temelju pojedinačnih usluga. Pri tome se napominje kako ograničenje takvog pristupa proizlazi iz činjenica kako je cijena paketa usluga uobičajeno dis-kontirana u odnosu na cijene pojedinačnih usluga.

Uzimajući u obzir prethodno navedene pretpostavke, iz pro-vedene analize cijena povezanih usluga (dual play i triple play) za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj proizlazi zaključak kako se ponude paketa povezanih usluga na tržištu, u odnosu na tehnička i komercijalna obilježja te u odnosu na cijene paketa, u bitnome mogu smatrati međusobno konkurentnima između ponuda pojedinih ope-ratora osim HT-a čije su pojedinačne usluge promatrane zajedno na cjenovno višoj razini od paketa usluga drugih operatora.

Iz rezultata usporedne analize cijena proizlazi kako je Iskonova cijena osnovnog paketa povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu i govorne usluge (dual play) na usporedivoj razini s Ami-som. U uskom cjenovnom rasponu je i B.net sa svojom 2D uslugom. Najpovoljniju ponudu na tržištu nudio je H1 sa svojom Surf&Call START UP uslugom.

U odnosu na napredne pakete dual play paketa usluga, rezultati analize pokazuju kako najpovoljniju uslugu na tržištu nudi kabelski operator B.net. Zatim slijedi Amis sa svojim 2u1 paketom B i Iskon sa svojom Iskon.DUO Super uslugom.

Rezultati usporedne analize cijena osnovnih paketa povezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i TV usluge (triple play) pokazuju kako su Iskon i Amis nudili najpovoljnije pakete usluga na tržištu. Kasnijim uvođenjem triple play paketa usluga od strane operatora H1, u taj niži cjenovni razred smjestio se i H1. S neznatno višom cijenom usluge slijede Metronet te B.net uz napomenu kako B.net nudi komercijalno povoljnije uvjete paketa usluga. Pojedinač-ne usluge HT-a, promatrane zajedno, na višoj su cjenovnoj razini u usporedbi s ostalim operatorima.

Promatrajući napredne triple play pakete usluga, proizlazi kako najpovoljniju uslugu na tržištu nudi kabelski operator B.net. Slijede


»Iskon.DUO Obitelj« i »Iskon.DUO Surf«. Cijena tih predmetnih paketa usluga iznosila je 170,00 kuna.

Iz uvida u tehničke i komercijalne značajke tih paketa proizlazi kako se radi o naprednijim paketima Iskon.DUO usluge, odnosno paketima koji sadrže dodatne usluge. U »Iskon.DUO Paket 1«, odno-sno kasnijoj komercijalnoj »Iskon.DUO Obitelj« usluzi uz mjesečnu naknadu od 170,00 kuna bilo je uključeno 300 minuta razgovora prema nacionalnim nepokretnim mrežama, pristupna brzinu inter-netu od 1 Mbps, internet promet od 1 GB, 25 posto povoljnije cijene poziva prema tri »family« broja u nacionalnim pokretnim mrežama u odnosu na standardni cjenik te pozivi prema jednom međuna-rodnom »family« broju po cijeni lokalne tarife. S druge strane, u »Iskon.DUO Paketu 2« odnosno kasnijoj komercijalnoj »Iskon.DUO Surf« usluzi bili su uključeni pristupna brzina internetu od 2 Mbps, neograničen internet promet, 25 posto povoljniji pozivi prema dva »friend« broja u nacionalnim pokretnim mrežama u odnosu na standardni cjenik te pozivi prema dva međunarodna »friend« broja po cijeni lokalne tarife.

Nadalje, u ožujku 2008. godine Iskon uvodi novi tarifni paket Iskon.DUO usluge pod tržišnim nazivom »Iskon.DUO Obitelj+« koji predstavlja novi napredniji paket usluge. Iz uvida u rješenje Vijeća HAKOM-a od 17. ožujka 2008. godine, proizlazi da je Vijeće HAKOM-a dalo suglasnost na cijene javne govorne usluge u nepo-kretnoj mreži u okviru karakteristika određenih tarifnim paketom »Iskon.DUO paket A« koji predstavlja kasniju komercijalnu uslugu pod nazivom »Iskon.DUO Obitelj+«. Iz obrazloženja tog rješenja proizlazi kako tarifni paket »Iskon.DUO Obitelj+« predstavlja obje-dinjene usluge javnu govornu uslugu i širokopojasni pristup interne-tu u nepokretnoj mreži za čije se korištenje plaća mjesečna naknada u iznosu od 200,00 kuna s porezom na dodanu vrijednost. Usluga je namijenjena korisnicima širokopojasnog pristupa internetu pu-tem izdvojene lokalne petlje, uključuje dvije telefonske linije preko jedne ULL parice, ADSL liniju brzine 2Mbps, ADSL promet 1 GB, 500 minuta prometa u fi ksne nacionalne mreže i druge pogodnosti. Prema obilježjima tog paketa, proizlazi kako se radi o novom paketu usluga koji po svojim obilježjima nije usporediv s »Iskon.DUO Flat« tarifnim paketom iz Iskonovog zahtjeva HAKOM-u od 19. listopa-da 2006. godine i »Iskon.DUO Flat« tarifnim paketom iz Iskonovog zahtjeva HAKOM-u od 17. svibnja 2007. godine.

Slijedom navedenog, kao snižavanje cijene Iskon.DUO usluge u konkretnom slučaju, može se promatrati snižavanje cijene »Iskon.DUO Flat« paketa u svibnju 2007. godine s 239,00 kuna na 150,00 kuna.

19. Određivanje cijena Iskon.TRIO usluge u 2009. godini

U travnju 2009. godine, Iskon u ponudu uvodi paket povezanih usluga javne govorne usluge, pristupa internetu i TV usluge (triple play) pod tržišnim imenom Iskon.TRIO. O namjeri uvođenja IPTV usluge, Iskon 16. veljače 2009. godine obavještava HAKOM. U toj obavijesti Iskon u bitnome navodi kako se sukladno tada važećim telekomunikacijskim propisima, IPTV usluga ne smatra telekomuni-kacijskom uslugom te slijedom toga ne podliježe odredbama ZEK-a. Nadalje, Iskon navodi kako osim kao samostalnu uslugu, namjerava IPTV uslugu nuditi i uz postojeće odobrene usluge i pakete te iz tog razloga obavještava HAKOM. U prilogu te obavijesti od 16. veljače 2009. godine, Iskon je HAKOM-u dostavio prikaz postojećih usluga i tarifnih paketa s kojim bi se prodavala IPTV usluga. U dopisu Agen-ciji od 22. veljače 2010. godine, Iskon navodi kako od HAKOM-a nije zaprimio nikakve primjedbe vezano uz navedenu obavijest niti uz Iskon.TRIO paket usluga.

Iskon.TRIO uslugu Iskon počinje nuditi u okviru dva tarifna paketa, »Iskon.TRIO Start« i »Iskon.TRIO Super«. Tarifni paket

Slijedom navedenog, proizlazi kako je Iskon kao prvi operator na tržištu paket povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu uz neograničeni promet i govorne usluge kroz tarifni paket Iskon.DUO Flat, postavio cjenovno mjerilo pri čemu je cijena predmetnog paketa usluga iznosila 239,00 kuna.

Krajem 2006. godine usporedivu uslugu Iskonovoj Iskon.DUO usluzi počinje pružati Amis sa svojom Amis 2u1 uslugom. Prema očitovanju Amisa iz predmetnog zahtjeva od 22. travnja 2009. go-dine i dopisa od 16. prosinca 2011. godine, proizlazi kako je Amis uspostavio na hrvatskom tržištu cjenovni model sukladan trendovi-ma u EU. Nadalje, proizlazi kako je Amis kao prvi operator koji je na tržištu nudio uslugu širokopojasnog pristupa samo sa neograni-čenim internet prometom po izuzetno niskim cijenama, odnosno po znatno nižim cijenama od Iskona. Amis je paket 2u1 usluge, odnosno povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu i go-vorne usluge s brzinom 1024/256 kbps i uključenim neograničenim internet prometom odredio u iznosu od 152,50 kuna s uključenim porezom na dodanu vrijednost. Time znatno spušta cijenu dual play paketa usluge na tržištu u odnosu na Iskon i postavlja novu razinu cijena predmetnog paketa usluga na tržištu.

U odnosu na politiku cijena pružanja usluga u 2007. godini, iz dopisa Amisa od 17. lipnja 2010. godine u bitnome proizlazi kako je politika cijena usluga Amisa troškovno orijentirana te da su cijene usluga Amisa usporedive sa cijenama na drugim tržištima EU. Nada-lje, iz očitovanja Amisa sa usmene rasprave održane 30. svibnja 2012. godine, proizlazi kako su se cijene Amisa formirale sukladno poslov-noj politici da će se usluga nuditi samo u Gradu Zagrebu i okolici.

Nakon Amisovog ulaska na tržište sa znatno povoljnijom ci-jenom paketa usluga, Iskon spušta cijene svoje Iskon.DUO usluge. Naime, zahtjevom od 17. svibnja 2007. godine Iskon traži prethodnu suglasnost Vijeća HAKOM-a na cjenik javnih govornih usluga koje se nude u paketu Iskon.DUO. Vijeće HAKOM-a 28. svibnja 2007. godine daje suglasnost Iskonu na cijene javne govorne usluge u ne-pokretnoj mreži prema tarifnom paketu Iskon.DUO. Iz uvida u spe-cifi kaciju »Iskon.DUO Flat« paketa iz zahtjeva Iskona od 17. svibnja 2007. godine proizlazi kako se radi o jednakom paketu usluga u odnosu na tarifni paket »Paket 1« na koji je Vijeće HAKOM-a od-lukom od 22. siječnja 2007. godine dalo suglasnost na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži. Međutim, Iskon novim zahtje-vom spušta cijenu paketa povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu uz neograničeni promet i govorne usluge na 150,00 kuna za identičnu brzinu pristupa od 1 Mbps/256kbps. Iz navedenog proizlazi kako Iskon cijenu paketa Iskon.DUO usluge spušta na u bitnome jednaku razinu koju je postavio Amis.

Nakon tog snižavanja cijena u početnom razdoblju uvođenja usluge na tržište krajem 2006. godine, odnosno u prvoj polovici 2007. godine, kasnije nije zabilježena namjera daljnjeg snižavanja cijena predmetnih paketa povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu uz neograničeni promet i govorne usluge u 2007. godini ni od strane Iskona niti od strane Amisa.

Iskon kasnije uvodi nove tarifne pakete Iskon.DUO usluge. Međutim, radi se o naprednijim paketima u odnosu na prethodne pakete, »Iskon.DUO Flat« paket iz Iskonovog zahtjeva HAKOM-u od 19. listopada 2006. godine i »Iskon.DUO Flat« paket iz zahtjeva HAKOM-u od 17. svibnja 2007. godine. O novim tarifnim paketima Iskon je 27. srpnja 2007. godine obavijestio HAKOM uz zahtjev za pribavljanje prethodne suglasnosti na odobrenje cijene javne govor-ne usluge u okviru novih paketa. Vijeće HAKOM-a rješenjem od 6. rujna 2007. godine dalo je suglasnost Iskonu na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži u okviru karakteristika određenim ta-rifnim paketima »Iskon.DUO paket 1« i »Iskon.DUO paket 2« koji predstavljaju kasnije komercijalne usluge pod tržišnim nazivima


ni Iskonov paket uključivao je ograničen broj minuta telefoniranja prema nacionalnim fi ksnim mrežama, dok je B.netov uključivao neograničeno telefoniranje prema fi ksnim nacionalnim mrežama. Također, u određenom dijelu se razlikovao broj uključenih TV pro-grama u osnovnom paketu. S druge strane, cijenu naprednog Iskon.TRIO Super paketa koja je iznosila 279,00 kuna Iskon određuje na višu razinu od B.netove 3D usluge.

Slijedom navedenog, proizlazi zaključak kako su Iskonove cijene prilikom uvođenja Iskon.TRIO usluge na tržište na određeni način pozicionirane na razini tada postojećih usporedivih konkurentskih usluga na tržištu, odnosno B.netovog paketa. Drugi operatori poput Optime i Amisa u drugoj polovici 2009. godine počinju nuditi triple play pakete usluga te formiraju u bitnome konkurentske triple play pakete usluga s tada usporedivim i postojećim uslugama na tržištu.

Slijedom navedenog, u bitnome proizlazi kako se Iskon cijenom svoje Iskon.TRIO usluge pozicionirao na konkurentsku razinu tada prisutnim uslugama na tržištu prije svega B.neta. Nadalje, u kasni-jem razdoblju nakon uvođenja usluge u travnju 2009. godine, Iskon nije značajnije mijenjao uvjete pružanja Iskon.TRIO paketa niti cije-ne predmetne usluge. Također, nema pokazatelja da je Iskon, nakon uvođenja usporedivih triple play paketa od strane drugih operato-ra (Optima, Amis) na tržište koji usluge pružaju putem izdvojene lokalne petlje, snižavao cijenu odnosno mjesečnu naknadu Iskon.TRIO usluge.

20. Ocjena postupanja Iskona s obzirom na moguću namjeru isključivanja konkurenata s tržišta

U ocjeni predmetnog slučaja, na odgovarajući način primje-njivani su kriteriji koji proizlaze iz sličnih predmeta EU sudova i Europske komisije. U tom smislu, iz paragrafa 72. presude suda EU u predmetu AKZO, iz paragrafa 151. i 171. presude Općeg suda u predmetu Tetra Pak II te iz paragrafa od 198. do 205. presude Općeg suda u predmetu France Télécom, u bitnome proizlazi kriterij ocje-ne postojanja namjere isključivanja konkurenata s tržišta, odnosno ocjene postojanja plana da se istisnu konkurenti s tržišta. Nadalje, sukladno točki 66. Upute Komisije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ, postojanje predatorske strategije poduzetnika u vladajućem položaju, odnosno namjere istiskivanja konkurenata na tržištu može se temeljiti na izravnim dokazima.

S obzirom na to da u ovom slučaju nisu postojali izravni dokazi o postojanju možebitne strategije, odnosno namjere HT-a i Iskona za istiskivanje konkurenata s tržišta, sukladno točki 65. Upute Komisije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ, u konkretnom slučaju razma-trano je određivanje cijena Iskonovih usluga u kontekstu ekonomski racionalnih i alternativnih mogućih postupanja.

20.1. Cijene Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluga kroz predmetno razdoblje od 2007. do 2011. godine

Kao namjeru istiskivanja konkurenata od strane Iskona, Amis u dopisu od 16. prosinca 2011. godine u bitnome navodi upravo snižavanje cijena Iskona u prvoj polovici 2007. godine za više od 30 posto, odnosno usklađivanje s cijenom Amisovog paketa uslu-ga. Nadalje, Amis navodi kako je rezultat takvog postupanja Iskona da Amis mijenja poslovnu politiku i odlučuje ne širiti se na cijelo područje RH, već ostaje u Zagrebu i to na isključivo najgušće nase-ljenim dijelovima. Amis također navodi kako je Iskon, prateći cijene Amisa, napravio pritisak i na ostale alternativne operatore poput Optime i Metroneta.

Do značajnijeg snižavanja cijene Iskon.DUO usluge dolazi u pr-voj polovici 2007. godine nakon snižavanja cijene paketa povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu i govorne usluge od strane

»Iskon.TRIO Start« uz mjesečnu naknadu od 209,00 kuna s PDV-om uključivao je neograničen pristup internetu (fl at internet) brzinom do 3 Mbps, 60 minuta telefoniranja u nacionalnoj fi ksnoj mreži i Iskon.TV Start paket s 43 programa.

Paket »Iskon.TRIO Super« uz mjesečnu naknadu od 279,00 kuna s PDV-om uključivao je pristup internetu brzinom do 5 Mbps, Iskon.Pričalicu uz 1.500 minuta uključenih razgovora unutar nacio-nalne fi ksne mreže, Iskon.TV Start paket s 43 programa te dodatne usluge poput Iskon.Snimalice.

Cijene Iskon.TRIO paketa nisu se kasnije u bitnome mijenjale u odnosu na cijene određene prilikom ulaska na tržište u travnju 2009. godine, osim dijela koji se odnosi na promjenu pripadajućeg poreza na dodanu vrijednost. Kasnije se u ponudu uvodi Iskon.TRIO Plus paket koji se može promatrati kao dodatna ponuda uz Iskon.TRIO Super paket, a koji uz jednaku cijenu nudi dodatni Iskon.TV Plus programski paket, ali ne sadrži uslugu Iskon.Pričalica, odnosno povoljniju opciju telefoniranja.

U odnosu na politiku cijena pružanja Iskon.TRIO usluge, u dopisu od 22. veljače 2010. godine, Iskon se u bitnome očitovao kako se politika cijena temelji isključivo na načelu profi tabilnosti, što prvenstveno podrazumijeva uvažavanje postojeće prirode tržišta i potražnje, te procjenu i analizu vlastitih troškova i prihoda. Nada-lje, Iskon navodi kako se Iskonove cijene kreću unutar regulatornog okvira predviđenog za operatore sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža na području RH (javnih govornih usluga, te usluga prijenosa ugovora, zvuka, poda-taka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži) budući da su podložne prethodnom odobrenju HAKOM-a, odnosno praćenju HAKOM-a. U skladu s tim, Iskon politiku svo-jih cijena temelji na načelima ravnopravnosti, transparentnosti i troškovne usmjerenosti budući da i HAKOM odobrenje i naknadno praćenje cijena Iskonovih paketa temelji upravo na tim načelima.

U odnosu na operatore koji usluge pružaju na izdvojenoj lokal-noj petlji, Iskon je prvi operator na tržištu koji je uveo IPTV uslugu, odnosno paket povezanih usluga javne govorne usluge, pristupa in-ternetu i TV usluge (triple play) u travnju 2009. godine. Kasnije u 2009. godini taj paket usluga počinju pružati i drugi operatori poput Optime i Amisa.

Međutim, u komercijalnom smislu, paket povezanih usluga – govorne usluge, pristupa internetu i TV usluge (triple play) prvotno je na tržištu nudio Vodatel (kasnije Metronet) te kasnije i kabelski operator B.net. Pionirsku ulogu u pružanju triple play paketa na tr-žištu imao je Vodatel koji je uslugu počeo pružati putem vlastite optičke mreže od 2006. godine. Tadašnji Vodatelov triple play paket usluga uz mjesečnu naknadu od 199 kuna uključivao je dvije tele-fonske linije, 120 minuta besplatnih razgovora, brzinu pristupa od 2 Mbbs i uključena 2 GB prometa te određeni broj domaćih i stranih TV programa.

Krajem 2007. godine na tržištu triple play paket usluga takvu uslugu počinje pružati B.net s uslugom pod tržišnim nazivom 3D. Uz mjesečnu naknadu od 225,00 kuna, B.net je u paketu nudio ne-ograničeni pristup internetu brzinom od 1 Mbps, neograničeno tele-foniranje prema nacionalnim fi ksnim mrežama te 33 TV programa. Dakle, za razliku od Vodatelove ponude, B.net uvodi u paket i neo-graničeni internet promet. Cijena predmetnog B.netovog 3D paketa u bitnome se nije mijenjala od trenutka uvođenja usluge na tržište uz napomenu kako je došlo do promjene u brzini pristupa internetu te je povećan broj TV programa u osnovnom paketu.

Uvođenjem u ponudu triple play paketa usluga u travnju 2009. godine, Iskon cijenu osnovnog Iskon.TRIO Start paketa, koja je iznosila 209,00 kuna, određuje na razinu neznatno ispod B.netove usporedne 3D usluge koja je iznosila 225,00 kuna. Pri tome, osnov-


KOM-a. Prethodna suglasnost Iskon dobiva od HAKOM-a krajem svibnja 2007. godine. Također, treba naglasiti kako su i sami tadašnji korisnici usluga Iskona tek nakon ulaska konkurencije na tržište, mogli koristiti prednosti u smislu povoljnije cijene paketa usluga, a što je izvjesno posljedica tržišnog natjecanja na predmetnom tržištu.

U tom smislu, uspostavom novog cjenovnog modela od stra-ne Amisa kroz jednokratno i naglo snižavanje cijene paketa dual play usluge, a zatim i snižavanjem cijena od strane Iskona, bilježe se pozitivni učinci u odnosu na postojeće i potencijalne korisnike predmetnih paketa usluga kroz povoljnije cijene usluga.

Slijedom navedenog, nakon postavljanja nove niže razine cijena dual play paketa usluge od strane Amisa, poslovna odluka Iskona za korekcijom cijena Iskon.DUO usluge na novu konkurentsku razinu može se promatrati kao očekivana poslovna odluka. Ukoliko se raz-matra postojanje drugih mogućih ekonomski racionalnih alternativ-nih postupanja od strane Iskona, izvjesno je kako u trenutku snažne potražnje za predmetnim uslugama na tržištu, daljnje zadržavanje prijašnjih cijena Iskona u odnosu na Iskon.DUO uslugu ne bi bilo ekonomski racionalno postupanje. Naime, izvjesno je kako Iskon svojim tadašnjim višim cijenama ne bi bio konkurentan na tržištu te je razumno pretpostaviti da bi na taj način gubio postojeću bazu korisnika te ne bi mogao očekivati priljev novih korisnika.

Nadalje, Iskon je mogao razmatrati snižavanje cijene pakete svo-je Iskon.DUO usluge s neograničenim prometom u rasponu između Amisove cijene koja je iznosila 152,50 kuna i svoje tadašnje cijene koja je iznosila 239,00 kuna. Međutim, nije izvjesno da bi alternativ-no određivanje cijene usluge na nekoj drugoj razini rezultiralo istom razinom potražnje za Iskon.DUO uslugom, odnosno na profi tabilnost Iskona u dijelu koji se odnosi na pružanje Iskon.DUO usluge.

Slijedom navedenog, prilagodba cijene Iskon.DUO usluge no-vim konkurentskim uvjetima na tržištu može se promatrati kao ra-cionalno postupanje Iskona. Prilagođavanje novim konkurentskim uvjetima, ocjenjivano je kroz pretpostavku snažne potražnje na trži-štu za predmetnim paketima usluga na tržištu u to vrijeme, a koja je izvjesna zbog općenito niskih pokazatelja penetracije širokopojasnog pristupa internetu i očekivanog snažnog rasta tržišta. U skladu s očekivanim rastom cjelokupnog tržišta širokopojasnog pristupa, iz-vjesno je bilo za očekivati rast ponude pojedinačnih usluga na tom tržištu, kao i paketa povezanih usluga. Osim prilagodbe cijena no-vim konkurentskim uvjetima nakon ulaska Amisa na tržište, nisu utvrđeni pokazatelji daljnjeg snižavanja cijena od strane Iskona. S druge strane, pokušaj daljnjeg snižavanje cijena usluga Iskona bio bi neizvjestan za razliku od drugih operatora i to iz razloga što Iskon za svaku promjenu cijena paketa usluga, koja sadrži javnu govornu uslugu, u pravilu treba dobiti prethodno odobrenje HAKOM-a te je pretpostavka da bi u slučaju više zahtjeva za odobrenjem promjena cijena u kratkom vremenskom razdoblju istog paketa usluga, takvo postupanje bilo upitno i otežano za razliku od drugih operatora.

Tržišno natjecanje između konkurenata na utvrđenom tržištu na način natjecanja putem cijena dual play usluge, postavljanja nove razine cijena od strane Amisa te kasnije i odgovora odnosno prila-godbe Iskonovih cijena usluga na novu konkurentsku bila je moguća poslovna strategija ovih dvaju operatora i iz razloga nižih troškova te specifi čnog načina fi nanciranja koje ova dva operatora imaju s obzirom na činjenicu da su dio grupe povezanih društava, T-HT grupe odnosno Amis grupe.

Kao što je ranije navedeno u točki 8. obrazloženja ovoga rješe-nja, proizlazi kako se Amisova poslovna strategija ulaska na tržište temeljila na pokrivanju predmetnom uslugom područja Grada Za-greba i okolice. U tom smislu, pretpostavljeni i očekivani iznosi fi -nanciranja poslovnih aktivnosti bili su niži u odnosu na ulazak onih operatora na tržište koji su ulazak na tržište temeljili na pokrivanju

Amisa. Drugim riječima, do snižavanja cijena usluge dolazi nakon ulaska konkurencije na tržište. Amis na tržište ulazi uz značajno niže cijene od tada postojećih cijena Iskona.

Amisovo određivanje cijena dual play paketa pri ulasku na trži-šte može se promatrati kao primjena strategije penetracijskih cijena kojima se želi u kratkom roku osvojiti određeni tržišni udjel na po-dručju grada Zagreba kao ciljanom tržištu Amisa, a što predstavlja legitimnu poslovnu strategiju Amisa. S druge strane, uzimajući u obzir očitovanje Amisa iz inicijalnog zahtjeva od 22. travnja 2009. godine kako je cjenovni model Amisa sukladan trendovima u EU te da su cijene usluga u EU bile i do 70 posto niže od cijena HT-a, tada proizlazi zaključak kako cijene Amisa pri ulasku na tržište nisu bile određene primjenom poslovne strategije koja bi koristila određivanje cijena na značajnije izraženim niskim razinama, već da je Amis pri određivanju cijena usluga koristio usporedive modele te da je uspostavio cijene na razinu sukladno trendovima u EU. To potvrđuje i očitovanje Amisa o politici cijena usluga za koju navodi da je troškovno orijentirana te da su cijene usluga Amisa usporedive sa cijenama na drugim tržištima EU.

Slijedom navedenog, može se razumno zaključiti kako su, prije ulaska konkurencije na tržište, Iskonove cijene Iskon.DUO usluge bile na višoj razini u odnosu na usporedive cijene na drugim trži-štima EU.

Očekivani trend snižavanja cijena usluge širokopojasnog pristu-pa internetu u Republici Hrvatskoj bio je trend usporediv s tren-dovima kretanja cijena usluga na području Europske unije. Takav zaključak na određeni način proizlazi iz usporedbe stanja tržišta ši-rokopojasnog pristupa u Hrvatskoj i Europskoj uniji koji se obrazlaže u dokumentu pod nazivom »Strategija razvoja širokopojasnog pri-stupa u Republici Hrvatskoj do 2008. godine« iz srpnja 2006. godine izrađenog od strane tadašnjeg Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. U tom dokumentu se kao ključni trend u razvoju široko-pojasnog pristupa u zemljama Europske unije, među ostalim, navodi da potrošači Europske unije uživaju niže cijene, veće brzine pristupa i veću raznolikost ponuda širokopojasnih usluga te se navodi kako je Europska komisija utvrdila zadatke s ciljem povećanja korištenja interneta, među ostalim, smanjenjem cijene usluga.

Nadalje, iz uvida u dokument Vlade Republike Hrvatske iz li-stopada 2011. godine pod nazivom »Provedbeni program Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2013. godine« proizlazi da slabost tržišta širokopojasnog pristupa, među ostalim, predstavlja i previsoka cijena usluge koja je važan razlog zbog kojeg kućanstva nemaju širokopojasni pristup te nedostatna ponuda paketa usluga i visoka cijena širokopojasnog pristupa u odnosu na prihode građane. U navedenim dokumentima nema detaljnije specifi kacije i kvantifi ciranja činjenica previsokih cijena usluga širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvat-skoj. Međutim, iz navedenog se razumno može na određeni način zaključiti kako stanje na tržištu širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene usluga kroz cijelo promatrano razdoblje od 2006. godine na dalje. Stoga je razumno bilo za očekivati da će značajnijim ulaskom konkurenata na mjero-davno tržište širokopojasnog pristupa internetu i povezanih usluga krajem 2006. godine, odnosno 2007. godine doći do pada cijena usluga na tržištu.

Tek nakon ulaska Amisa na tržište s nižom razinom cijena, Iskon mijenja cjenovnu politiku u dijelu koji se odnosi na Iskon.DUO uslugu. Pri tome, izvjesno je kako Iskon nije mogao u krat-kom roku reagirati na poteze konkurencije kao što to mogu drugi operatori, iz razloga što je Iskon kao operator sa značajnom tržiš-nom snagom, za promjenu cijena govorne usluge koja je sastavni dio Iskon.DUO paketa, trebao pribaviti prethodnu suglasnost HA-


strane ispunjenju kriterija i pokazatelja iz fi nancijskih aranžmana. U tom smislu promatrano je i očitovanje Optime od 1. kolovoza 2011. godine, u kojem u bitnome navodi kako su cijene dual play usluge višestruko snižene u odnosu na cijene koje su bile na trži-štu u trenutku kad je Optima počela s pružanjem iste usluge te da su određene kalkulacije profi tabilnosti bile utemeljene na cijenama usluga koje su u to vrijeme bile primjenjive.

Vezano uz prethodno navedeno, iz točke 263. odluke Europske komisije u predmetu Wanadoo proizlazi kriterij prema kojem se tro-šak kapitala ne uzima u obzir u dijelu koji se odnosi na troškovna analizu što je primijenjeno i u ovom slučaju. S druge strane, u slučaju tržišta širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj i sta-nja na tržištu može se zaključiti kako uvjeti koji proizlaze iz načina fi nanciranja pojedinih operatora u značajnoj mjeri mogu odrediti po-slovne odluke poduzetnika, među ostalim, i u odnosu na cjenovnu politiku. U tom smislu, izvjesno je kako je ulazak na tržište rizič-niji onim poduzetnicima koji svoje poslovne aktivnosti fi nanciraju eksternim zaduživanjem. U tom kontekstu se mogu shvatiti navodi Amisa iz dopisa upućenog 27. ožujka 2007. godine HAKOM-u (vid-ljivo u dopisu Amisa Agenciji od 16. prosinca 2011. godine) u kojem se, među ostalim, navodi kako Optima nudi pakete po cijenama i sadržaju različite od Amisa čime ostvaruje svoju poslovnu politiku. U tom smislu, izvjesno je kako je Optimina poslovna politika pored ostalih čimbenika, bila determinirana i činjenicom drugačijeg načina fi nanciranja poslovnih aktivnosti za razliku od Iskona i Amisa.

Nesporno je kako ulaskom Amisa na tržište na način jednokrat-nog i naglog snižavanje razina cijene usluge dolazi do pozitivnih pro-mjena za krajnje korisnike usluga. Drugim riječima, takva odabrana poslovna strategija Amisa za posljedicu je imala značajne koristi za potrošače kroz snižavanje cijena dual play paketa usluga na tržištu.

Nakon toga, spuštanje cijena usluga Iskona koji je poduzetnik u vladajućem položaju također je donijelo koristi za potrošače, a može se promatrati kao očekivano prilagođavanje na promjene na trži-štu kao posljedica ulaska konkurenata. Naime, do snižavanja cijena usluga na tržištu dolazi u vrijeme snažne potražnje za predmetnim uslugama i rasta cjelokupnog tržišta usluga koje se temelje na širo-kopojasnom pristupu internetu te je snižavanje cijena usluga imalo kao direktnu posljedicu povećanje koristi za krajnje potrošače.

Postupanje Iskona kao poduzetnika u vladajućem položaju u ovom slučaju promatrano je u kontekstu činjenice da se nije radilo o kratkoročnom snižavanju cijena usluga, već da je ta razina cijena zadržana što je i promatrano na dugi rok donijelo koristi za krajnje potrošače. Pri takvom zaključku, uzeti su u obzir i učinci postupanja na tržišno natjecanje kroz pokazatelje stanja i razvoja mjerodavnog tržišta kroz cjelokupno promatrano razdoblje od 2007. do 2011. go-dine (tablice 3. i 4. u obrazloženju ovog rješenja).

Pored navedenog, zaključak o tome da su usporedne malopro-dajne cijene širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj još u 2008. godini općenito bile više u odnosu na relevantne prosjeke zemalja Eu-ropske unije na određeni način proizlazi i iz zaključaka stručne studije »Regulatorne mjere za intenziviranje razvoja konkurentnosti na pripa-dajućem maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu«. Usporedbom maloprodajnih cijena širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj s relevantnim prosjecima zemalja Europske unije, a prema metodologiji širokopojasnih košarica koju primjenjuje Europska komisija, u studiji se u bitnome zaključuje da su cijene ši-rokopojasnog pristupa u Hrvatskoj općenito više od prosječnih cijena u Europskoj uniji, pri čemu se razlike u cijenama povećavaju kod ši-rokopojasnih paketa sa većim pristupnim brzinama.

Jednako kao i za Iskon.DUO uslugu, tako je i uvođenje triple play paketa u 2009. godini prvotno od strane Iskona, a kasnije dru-gih alternativnih operatora donijelo značajne koristi za potrošače.

tržišta na nacionalnoj razini. Strategija nacionalne pokrivenosti u pružanju usluga na određeni način proizlazi iz podataka o kolokaci-jama drugih operatora koji su dostavljeni u dopisu HT-a od 6. lipnja 2011. godine. Stoga su i pokazatelji zaduženosti Amisa izvjesno niži u odnosu na druge operatore, kako pokazuju podaci iz dopisa Amisa od 3. lipnja 2011. godine. Nadalje, prema podacima iz Bilješki uz fi nancijske izvještaje za 2009. godinu, odnosno Revizorskog izvješća za 2010. godinu, objavljenima na internetskim stranicama Financij-ske agencije (www.fi na.hr), proizlazi kako je Amis svoje poslovne aktivnosti fi nancirao interno, odnosno kreditima primljenima od strane društva Amis iz Slovenije pri čemu je kamatna stopa na te zajmove iznosila 3,5 posto, odnosno 5 posto. Drugim riječima, činje-nica da je Amis dio grupe povezanih društava, pozitivno je mogla utjecati na ulazak Amisa na tržište zbog postizanja nižih troškova poslovanja. U tom smislu, i sam Amis u očitovanju dopisa od 17. lipnja 2010. godine u bitnome navodi kako je dio grupacije Amis što mu omogućuje postizanje ekonomije razmjera i niže troškove u različitim segmentima, a posebno kod usluga IPTV gdje se koristi zajednička platforma sa ostalim poduzećima u grupaciji što značaj-no utječe na smanjenje troškova po korisniku.

Nadalje, Iskon je također imao izražene prednosti pri ulasku i nastupu na tržištu u odnosu na druge operatore, a što proizlazi iz činjenice da je dio T-HT grupe. Naime, kao ni Amis tako ni Iskon nije bio ovisan o eksternom fi nanciranju svojih poslovnih aktivnosti, već su poslovne aktivnosti Iskona u značajnim iznosima fi nancirane od strane matičnog društva HT-a. Taj zaključak proizlazi iz očitovanja HT-a od 6. lipnja 2011. godine, u kojem je dostavio preslike ukupno deset odluka Uprave i jednu odluku Nadzornog odbora koje se odnose na fi nancijsko poslovanje Iskona. Te odluke u bitnome su se odnosi-le na odobrenje fi nanciranja Iskona davanjem zajmova. Iz uvida u te odluke proizlazi kako je HT, u razdoblju od 2006. godine, odobrio Iskonu [...] zajmova u ukupnom iznosu od [...] milijuna kuna. Za [...] zajmova ugovorna kamatna stopa iznosila je 4,5 posto, a kod [...] ugo-vora o zajmu kamatna stopa iznosila je 8 posto. Pored navedenog, HT je odlukom Uprave iz travnja 2011. godine povećao temeljni kapital Iskona uplatom u novcu u iznosu od [...] milijuna kuna.

Za razliku od Amisa i Iskona, najveći alternativni operator na tržištu Optima svoje poslovne aktivnosti fi nancirala je pretežito ek-sternim fi nanciranjem. Tako iz uvida u Bilješke uz fi nancijska iz-vješća Optime za 2008. godinu, koje su objavljene na internetskim stranicama Financijske agencije (www.fi na.hr), proizlazi zaključak o obvezama Optime po nizu zajmova i kredita koji su odobravani uz kamatne stope od 5 do 9,5 posto. Također, proizlazi kako se je Optima fi nancirala izdavanjem obveznica u veljači 2007. godine u iznosu od 250 milijuna kuna uz efektivnu kamatnu stopu od 9,226 posto. Ono što je u bitnome moglo odrediti nastup Optime na mje-rodavnom tržištu je činjenica da je pri navedenim fi nancijskim aran-žmanima Optima morala zadovoljiti niz uvjeta koji se odnose na postizanje određenih razina fi nancijskih pokazatelja u razdoblju od 2007. do 2012. godine. Također, iz uvida u Revizorsko izvješće Op-time za 2010. godinu proizlaze obveze po zajmovima i kreditima uz kamatne stope od 5 do 9,5 posto. Tijekom 2010. godine, Optima je reprogramirala svoje dugove, a u razdoblju otplate kredita obvezala se zadovoljiti određene razine fi nancijskih pokazatelja za razdoblje od 2011. do 2014. godine.

Slijedom navedenog, izvjesno je da Optima, pri određivanju politike cijena svojih usluga, kao i pri prilagođavanju na promjene cijena na tržištu može imati drugačiji pristup od operatora koji svoje poslovne aktivnosti ne fi nanciraju eksternim zaduživanjem i uvjeti-ma koji proizlaze iz takvog načina fi nanciranja. Naime, Optima je izvjesno morala postići ravnotežu između s jedne strane prilagođa-vanja cijena sniženim cijenama paketa usluga na tržištu te s druge


ra, nisu bili obvezni implementirati jednake cijene usluga. Naime, iz očitovanja HAKOM-a Amisu od 25. srpnja 2007. godine, klasa: UP/I-344-01/06-01/916, urbroj: 376-07-11-22 NC/DJ, proizlazi da je Vijeće HAKOM-a smatralo da se obveze koje proistječu iz odluke o proglašenju operatora sa zajedničkom znatnijom tržišnom sna-gom ne mogu tumačiti na način da HT i Iskon, kao operatori sa zajedničkom znatnijom tržišnom snagom, moraju imati iste cijene usluga, već da za operatore sa zajedničkom znatnijom tržišnom sna-gom moraju vrijediti iste regulatorne obveze, koje u konačnici mogu rezultirati različitim cijenama.

Nadalje, nesporno je da je cilj poslovne politike T-HT Grupe maksimizacija profi ta. U tom smislu, istovremeno pružanje usluga putem HT-a i Iskona, na određeni način pridonijelo je tom cilju. U uvjetima u kojima je HT pružao usluge na relativno višoj razini cijena od samog Iskona, ali i drugih operatora, razumno bi bilo očekivati snažniji rast drugih operatora, uključujući i povezano društvo Iskon, a koji su usluge pružali po nižim cijenama. Međutim, u ovom slučaju u odnosu na T-HT Grupu, pretežiti udjel u rastu broja korisnika i rastu prihoda ostvarivan je kroz HT, a ne kroz Iskon. Iskon u tom smislu ne bilježi značajno drugačije pokazatelje rasta u odnosu na druge operatore. To s druge strane na određeni način pokazuje kako rast na tržištu nije bio primarno određen cijenama usluga, već u znatnoj mjeri činjenici dostupnosti usluge širokopojasnog pristupa u razdoblju snažne potražnje pri čemu je HT bio dominantan operator i bilježio snažne stope rasta unatoč činjenici više razine cijena usluga.

Takva mogućnost nastupa T-HT Grupe na tržištu širokopoja-snog pristupa, prije svega se može promatrati u kontekstu razvoja pojedinih načina pristupnih tehnologija za nove operatore. Naime, ukoliko se uzme u obzir da se tržište od strane novih operatora go-tovo isključivo počelo razvijati putem pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, a ne putem bitstreama, bilo je izvjesno da će konkurentnima koji ulaze na tržište trebati relativno duže razdoblje za ulazak u ko-lokacije i pokrivanje određenih zemljopisnih područja za mogućnost pružanja usluga. S druge strane, slab razvoj bitstreama nije osigurao mogućnost novim operatorima da u relativno kratkom roku počnu pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske. Istovremeno s procesom liberalizacije tržišta i postepenog ulaska novih operato-ra na tržište kroz kolokacija, odvijao se proces snažnog rasta broja korisnika koji je predstavljao i cilj strategija razvoja tržišta široko-pojasnog interneta u Republici Hrvatskoj kroz porast gustoće širo-kopojasnih priključaka.

Slijedom navedenog, razumno je zaključiti da je cilj strategi-je razvoja širokopojasnog pristupa, u smislu rasta broja korisnika uglavnom u pretežitom dijelu mogao biti ispunjen upravo kroz rast broja korisnika HT-a, s obzirom na to da novi operatori usluge po-čeli gotovo u cijelosti pružati putem usluge izdvojene lokalne pet-lje te su na taj način postojale činjenične zapreke za snažniji rast broja korisnika novih operatora. Također, razumno je pretpostaviti da se u takvom tržišnom okruženju, ukoliko se promatra pružanje usluga na području Republike Hrvatske u cjelini, kod HT-a bilježi neelastičnost potražnje za uslugama temeljenim na širokopojasnom pristupu internetu. U tom smislu se može promatrati i činjenica više razine cijena usluga HT-a. I takva viša razina cijena, zbog činjenice neelastične potražnje za predmetnim uslugama na tržištu, nije ne-gativno utjecala na položaj HT-a na tržištu. Iz podataka prikazanih u tablici 3. obrazloženja ovoga rješenja, proizlazi kako upravo HT, nominalno promatrano, bilježi značajan rast broja pretplatnika kroz promatrano razdoblje.

Drugim riječima, može se razumno zaključiti kako je HT, kroz vremensko razdoblje ulaska konkurenata u kolokacije, mogao kori-stiti prednosti neelastične potražnje na tržištu u odnosu na ponudu i uvjete pružanja usluga.

Naime, do početka pružanja triple play paketa usluga od strane Isko-na i drugih alternativnih operatora, pružanje predmetnog paketa usluga bilo je ograničeno na uslugu kabelskog operatora B.net koji je uslugu pružao isključivo putem vlastite mreže koja je pak raspro-stranjena na određenom zemljopisnom području. Početkom pru-žanja predmetnog paketa usluga od strane alternativnih operatora, povećava se ponuda i u smislu pružatelja usluga i u smislu mogućeg dosega krajnjih korisnika s predmetnim uslugama. U odnosu pak na cijenu usluga koje su bitne u ovom postupku, prema utvrđenim činjenicama, ne može se zaključiti da je ulaskom konkurencije na tržište pružanja tih paketa usluga došlo do značajnijeg pada cijena. Naime, iz usporedne analize cijena triple play paketa usluga proizlazi kako su se Iskon, a i drugi operatori cijenama predmetnih paketa u bitnome prilagodili tadašnjoj razini cijena na tržištu uz određene razlike koje proizlaze iz tehničkih i komercijalnih specifi čnosti po-nude usluga pojedinih operatora.

20.2. Posebnosti poslovanja Iskona unutar T-HT Grupe i u odnosu na alternativne operatore

Amis u inicijalnom zahtjevu, kao i kroz kasnija očitovanja Agenciji navodi razlike u cijenama usluga između HT-a i Iskona kao jedan od pokazatelja koji ukazuju na predatorske cijene u konkret-nom slučaju. U odnosu na poslovanja HT-a i Iskona unutar T-HT Grupe na tržištu usluga koje se temelje na širokopojasnom pristu-pu internetu, na određeni način se položaj Iskona može promatrati komplementarnim poslovanju HT-a. Pritom, nesporno je da je po-slovanje HT-a i Iskona unutar T-HT Grupe bilo strateški osmišljeno i koordinirano.

Iz uvida u strategiju T-HT Grupe u odnosu na poslovanje Isko-na, a koja se navodi u Godišnjem izvješću T-HT Grupe za 2006. godinu, razvidno je kako je T-HT Grupa razvijala Iskon za rastući segment korisnika koji daju prednost alternativnim operatorima.

Pored samog određenja strategije od strane T-HT Grupe u od-nosu na nastup Iskona na tržištu, a koja ne mora predstavljati rele-vantnu činjenicu, razmatrane su i druge činjenice o nastupu HT-a i Iskona na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu. U tom smislu, proizlazi kako se Iskon od početka pružanja usluga u bitnome fokusira na pružanje paketa povezanih usluga, dual play paketa i kasnije triple play paketa usluga, dok HT u isto vrijeme nije ulazio na tržište tog rastućeg segmenta paketa usluga. Naime, HT je u isto vrijeme u razdoblju od 2006. na dalje u pravilu pružao po-jedinačne usluge temeljene na širokopojasnom pristupu. Taj nastup na tržištu može se razumno objasniti kroz činjenicu kako se kod pojedinačnih usluga u pravilu bilježe viši iznosi prosječnog prihoda po korisniku. S obzirom na to da je HT bilježio snažne stope rasta unatoč činjenici da je pružao relativno skuplje usluge, pretpostavlja se kako je takvim načinom pružanja usluga HT maksimizirao svoju dobit. HT s pružanjem paketa povezanih usluga na tržište ulazi s MAXtri paketima usluga u listopadu 2010. godine, kada se bilježi slabiji rast broja novih korisnika te kada paketi usluga postaju iz-vjesno atraktivniji proizvodi i krajnjim korisnicima pristupačniji s obzirom na širenje kolokacija od strane novih operatora. S druge strane, uobičajeno je da je cijena paketa usluga u određenom iznosu diskontirana u odnosu na zbroj cijena pojedinačnih usluga. U od-nosu pak na MAXtri uslugu koja je uvedena u 2010. godini, prema dostavljenim podacima o MAXtri usluzi, proizlazi kako se u počet-ku pružanja iste radilo isključivo o komercijalnom objedinjavanju pojedinačnih usluga HT-a u pakete usluga bez izraženog snižavanja cijena paketa u odnosu na zbroj cijena pojedinačnih usluga.

U odnosu na same razlike u cijenama usluga HT-a i Iskona, utvrđeno je kako HT i Iskon, temeljem ex ante regulatornog okvi-


u odnosu na 2007. godinu, dok je ukupno tržište raslo za 50 posto. U 2009. godini, HT je ostvario relativni rast od 17 posto u odnosu na 2008. godinu u kojoj je ukupno tržište raslo za 25 posto, da bi u 2010. godini HT bilježio rast od 12 posto u odnosu na 2009. godinu, dok je u isto vrijeme ukupno tržište raslo za 18 posto. U 2011. godini HT po prvi put bilježi neznatan pad broja pretplatnika u odnosu na prethodnu 2010. godinu, dok je ukupno tržište bilježilo rast od 7 po-sto. Ukoliko se promatra trend kretanja tržišnog udjela HT-a za raz-doblje od 2007. do 2011. godine, zaključuje se o konstantnom padu od [80-90] posto u 2007. godini na [60-70] posto u 2011. godini.

Iskon kroz promatrano razdoblje od 2007. do 2011. godine bi-lježi rast broja korisnika. Na kraju 2007. godine Iskon je imao [...] tisuća pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu iz kategorije privatnih korisnika. Snažan rast broja pretplatnika Iskon bilježi u 2008. i 2009. godini, stope rasta u 2010. i 2011. godini bilježe trend pada da bi na kraju 2011. godine Iskon imao [...] tisuća pretplatnika. Ukoliko se promatra tržišni udjel Iskona kroz promatrano razdoblje, bilježi se trend rasta s [0-5] posto u 2007. godini na [5-10] posto u 2011. godini.

Nadalje, na temelju podataka prikazanih u tablicama 3. i 4. zaključuje se o uspješnom ulasku i drugih operatora na tržište te rastu broja pretplatnika kroz promatrano razdoblje. U tom smislu, Optima krajem 2007. godine bilježi neznatno veći broj pretplatnika od Iskona. U 2008. godini bilježi se rast broja pretplatnika za 3,5 puta, a u 2009. godini za 50 posto. Trend rasta broja pretplatnika bilježi se i u 2010. i 2011. godini. Ukoliko se promatra tržišni udjel Optime kroz promatrano razdoblje, bilježi se trend rasta s [0-5] posto u 2007. godini na [5-10] posto u 2011. godini. B.net, kabelski operator koji uslugu širokopojasnog pristupa internetu i povezane usluge pruža na vlastitoj mreži, krajem 2007. godine imao je [...] tisuća pretplatnika. U 2008. i 2009. godini bilježe se značajne sto-pe rasta broja pretplatnika. Rast broja pretplatnika nastavlja se i u 2010. i 2011. godini uz niže stope prirasta broja korisnika. Ukoliko se promatra tržišni udjel B.neta kroz promatrano razdoblje, proizla-zi zaključak o trendu rasta od [0-5] posto u 2007. godini na [5-10] posto u 2011. godini.

Ukoliko se promatraju Iskon, Optimu i B.net, proizlazi zaklju-čak o gotovo istovjetnom rastu broja pretplatnika kroz promatrano razdoblje od 2007. do 2011. godine pri čemu sva tri operatora na kraju 2011. godine bilježe gotovo identičan tržišni udjel. Pri tome, specifi čnost B.neta odnosi se na činjenicu da je rast broja pretplat-nika ostvarivao isključivo na vlastitoj mreži. S druge strane, Optima je rast broja korisnika temeljila na usluzi izdvojene lokalne petlje. Iskon je određeni udjel u rastu, pored pristupa korisnicima putem izdvojene lokalne petlje, temeljio i na bitstream pristupu, a što proi-zlazi iz podataka prikazanih u tablici 8. obrazloženja ovoga rješenja.

Pored navedenih operatora, uspješan ulazak na tržište bilježe Amis, Metronet i H1. Amis i H1 bilježe trend blagog rasta broja pretplatnika kroz promatrano razdoblje od 2007. do 2011. godine. Metronet pak bilježi rast u 2008. godini, a zatim trend pada od 2008. do 2011. godine. Pri tome, prema podacima iz Revizorskog izvješća Metroneta za 2010. godinu, Metronetova poslovna politika usredo-točena je na pružanje usluga uglavnom poslovnim korisnicima u Republici Hrvatskoj pa je izvjesno i to razlog takvog kretanja broja pretplatnika u dijelu tržišta koji se odnosi na privatne korisnike.

Nadalje, u tablici 26. prikazuju se godišnje promjene broja pri-vatnih pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj po pojedinom operatoru u razdoblju od 2008. do 2011. godine.

Nadalje, u ispitnom postupku utvrđivane su i činjenice o na-stupu Iskona na tržištu u smislu tržišnog natjecanja prema drugim bitnim značajkama usluga osim same cijene usluga. U tom smislu, Iskon u dopisu od 8. prosinca 2011. godine navodi [...]

[...]

Navedena obilježja na određeni način mogu predstavljati poka-zatelje natjecanja Iskona na tržištu na temelju bitnih obilježja usluga i razlikovanja od drugih operatora na tržištu. Drugim riječima, ti podaci na određeni način mogu predstavljati pokazatelje konkuren-tnog nastupa Iskona na tržištu te da je T-HT Grupa razvijala Iskon kao brand te da ga želi i nadalje održati. Naime, tržišno natjecanje osim u cijenama usluga, prepoznaje se i na temelju drugih bitnih obilježja usluga poput tehničkih svojstava usluge, kvalitete usluge, tehnoloških inovacija, komercijalnih inovacija i ostalih bitnih ele-menata same usluge. U tom smislu, proizlazi kako Iskon u pružanju usluga temeljenih na širokopojasnom pristupu internetu konkurira drugim operatorima na tržištu, osim u cijenama usluga, i drugim bitnim obilježjima. Uz pretpostavku da su navedeni podaci o razli-kovnim obilježjima Iskonovog nastupa na tržištu pouzdani, proizlazi kako se Iskonove usluge u određenim bitnim obilježjima razlikuju i od ponude istovjetnih usluga matičnog društva HT-a.

Pri tome, izvjesno je i razumno zaključiti kako Iskon nastu-pa na tržištu u okviru cjelokupne poslovne strategije T-HT Grupe. Stoga, možebitno razlikovanje usluga Iskona u odnosu na usluge HT-a treba promatrati ne kao konkurentski nastup, već kao razvoj-nu strategiju nastupa na onim segmentima tržišta širokopojasnog pristupa internetu, koje Iskon pokriva u okviru nastupa T-HT Grupe na predmetnom tržištu.

21. Ocjena mogućeg isključivanja konkurenata s mjerodavnog tržišta

U ispitnom postupku ocjenjivana je i vjerojatnost isključivanja konkurenata s tržišta, a koje bi bilo posljedica postupanja Iskona, odnosno cjenovne politike u odnosu na Iskon.DUO i Iskon.TRIO usluge. Pritom, u skladu s kriterijima koji proizlaze iz točke 69. Upu-te Komisije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ, proizlazi kako nije nužno utvrditi izlazak konkurenata s tržišta kako bi se ocijenilo mo-guće isključivanja s tržišta. Međutim, stanje na tržištu kroz ulazak na tržište novih operatora te promjene trendova u odnosu na pojedine konkurente kroz određeno vremensko razdoblje može biti dostatan dokaz da je nastupila odnosno postoji realna opasnost isključivanja konkurenata s tržišta, odnosno zatvaranja tržišta.

21.1. Ulazak konkurenata na tržište širokopojasnog pristupa internetu i povezanih usluga

Na temelju podataka prikazanih u tablici 3. obrazloženja ovoga rješenja proizlazi kako je u razdoblju od 2007. godine više novih konkurenata počelo pružati usluge na mjerodavnom tržištu široko-pojasnog pristupa internetu za privatne korisnike te da novi opera-tori bilježe rast broja korisnika kroz promatrano razdoblje. Pored HT-a i njegovog povezanog društva Iskona, usluge temeljene na ši-rokopojasnom pristupu internetu pružaju Optima, Amis, Metronet, H1 i B.net kao kabelski operator te bilježe trend povećanja broja korisnika.

Najveći porast broja korisnika u početnom razdoblju libera-lizacije tržišta ostvarivao je HT kao bivši monopolist. Na temelju podataka prikazanih u tablicama 3. i 4. obrazloženja ovoga rješenja proizlazi kako je HT u 2007. godini imao udjel od gotovo [80-90] posto. U 2008. godini HT bilježi porast broja korisnika od 38 posto


Tablica 26. Godišnje promjene broja privatnih pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj po pojedinom operatoru u razdoblju od 2008. do 2011. godine

Operatorpromjena broja

pretplatnikaudjel u odnosu naukupnu promjenu

promjena brojapretplatnika

udjel u odnosu naukupnu promjenu





1. HT […] 67,28% […] 55,68% […] 52,43% […] -5,31%

2. Optima […] 14,17% […] 13,65% […] 10,59% […] 25,89%

3. B.net […] 6,24% […] 14,32% […] 19,90% […] 29,29%

4. Iskon […] 5,50% […] 13,88% […] 16,02% […] 43,66%

5. Amis […] 2,32% […] 1,76% […] 1,93% […] 4,38%

6. Metronet […] 3,28% […] -0,22% […] -0,97% […] -2,97%

7. H1 […] 1,21% […] 0,93% […] 0,10% […] 5,06%

UKUPNO: […] 100,00% […] 100,00% […] 100,00% […] 100,00%

2008. 2009. 2010. 2011.

Izvor: dopisi poduzetnika, HAKOM; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Prema podacima prikazanima u tablici 26. proizlazi kako, una-toč činjenici ulaska novih operatora na tržište, HT nominalno i re-lativno bilježi više stope rasta u usporedbi s drugim operatorima u 2008., 2009. i 2010. godini, dok u 2011. godini HT bilježi pad broja pretplatnika u odnosu na prethodnu 2010. godinu.

Od ukupnog rasta broja pretplatnika u 2008. godini od [...] tisu-ća, na HT se odnosilo gotovo [...] tisuća pretplatnika, što predstavlja 67,3 posto u odnosu na ukupni rast broja pretplatnika u 2008. go-dini. S druge strane, na Iskon kao drugog operatora iz T-HT Grupe odnosilo se [...] tisuća pretplatnika što je činilo 5,5 posto udjela u ukupnom rastu tržišta u 2008. godini.

Ukoliko se promatraju podaci u odnosu na druge operatore, proizlazi kako je Optima zabilježila značajan rast od [...] tisuću pret-platnika u 2008. godini pri čemu je udjel u ukupnom rastu tržišta iznosio 14,1 posto. Slijedi B.net s [...] tisuće novih pretplatnika i udjelom od 6,2 posto u ukupnom porastu broja pretplatnika u 2008. godini. Amis bilježi rast od [...] tisuće pretplatnika u 2008. godini što je predstavljalo 2,3 posto udjela u ukupnom rastu broja pretplatnika na mjerodavnom tržištu te godine. Značajniji porast 2008. godine bilježi i Metronet s [...] tisuća novih pretplatnika i udjelom od 3,2 posto u rastu tržišta.

U ukupnom rastu od [...] tisuća pretplatnika u 2009. godini, na HT se odnosilo [...] tisuća pretplatnika što je predstavljalo 55,4 posto udjela u ukupnom rastu tržišta te godine. Iskon bilježi porast od [...] tisuće pretplatnika i 13,8 posto udjela u ukupnom rastu broja pretplatnika na mjerodavnom tržištu 2009. godine. Gotovo jednak porast broja pretplatnika u 2009. godini uz neznatne razlike u odno-su na Iskon bilježe Optima i B.net pri čemu je Optimin udjel u rastu ukupnog broja pretplatnika na tržištu iznosio 13,6 posto, a B.netov udjel 14,3 posto. Pored navedenih operatora, blagi rast broja pret-platnika u 2009. godini bilježe Amis i H1 te ostvaruju neznatan udjel u ukupnom porastu tržišta, Amis u iznosu od 1,8 posto, a H1 u iznosu od 0,9 posto. Metronet u 2009. godini bilježi blagi pad broja pretplatnika.

U 2010. godini nastavlja se pad u porastu ukupnog broja pret-platnika na tržištu u odnosu na prethodne godine. Od ukupnog rasta na tržištu koji je iznosio [...] tisuća pretplatnika, na HT se odnosilo [...] tisuća pretplatnika što je činilo 52 posto udjela u ukupnom rastu tržišta. Iskon u 2010. godini bilježi [...] tisuća novih pretplatnika što je predstavljalo 16 posto udjela u odnosu na ukupan rast broja pretplatnika u 2010. godini. Značajniji rast u 2010. godini bilježi kabelski operator B.net s [...] tisuća novih pretplatnika i udjelom od gotovo 20 posto u rastu tržišta. Optima bilježi porast od [...] tisuće

pretplatnika i udjel od 10,6 posto u ukupnom rastu tržišta. Amis bilježi nominalno gotovo jednak porast broja pretplatnika kao i u 2009. godini, H1 bilježi neznatan porast, dok Metronet bilježi pad broja pretplatnika u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu.

U 2011. godini bilježi se znatno smanjen prirast broja novih pretplatnika u odnosu na prethodne godine. Pored toga, u 2011. go-dini po prvi put se bilježi pad broja pretplatnika HT-a. Iskon bilježi porast od [...] tisuća novih pretplatnika. Također, rast bilježe B.net s [...] tisuće dodatnih pretplatnika te Optima s porastom od [...] tisuća pretplatnika. Umjereni rast broja pretplatnika bilježi H1 te Amis, dok Metronet bilježi daljnji pad u 2011. godini.

Slijedom navedenog, proizlazi zaključak kako je u promatra-nom razdoblju došlo do rasta ukupnog tržišta ukoliko se promatraju pokazatelji rasta broja pretplatnika te kako svi operatori bilježe rast broja pretplatnika izuzev Metroneta koji nakon 2008. godine bilje-ži pad u segmentu tržišta privatnih korisnika. Ukoliko se operatori promatraju pojedinačno, u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu te u 2009. i 2010. godini, najveći udjel u rastu broja pretplatnika bilježi HT koji pak u 2011. godini bilježi pad broja pretplatnika u odnosu na 2010. godinu.

Ukoliko se promatra Iskon, u 2008. godini bilježio je niže iznose porasta broja pretplatnika u odnosu na B.net i Optimu da bi u 2009. godini porast broja novih pretplatnika Optime, B.neta i Iskona bio gotovo jednakih vrijednosti rasta. U 2010. godini Iskon bilježi niže iznose porasta od B.neta, a više od Optime da bi u 2011. godini, u godini u kojoj matično društvo HT bilježi pad broja pretplatnika, porast broja pretplatnika Iskona bio viši od Optime i B.neta.

Na temelju podataka prikazanih u tablici 26. proizlazi zaklju-čak da su pored HT-a, značajniji operatori na tržištu s podjednakim porastom broja pretplatnika Optima, B.net i Iskon kao povezano društvo HT-a. Pri tome, navedena tri operatora bilježe u bitnome usporediv rast broja pretplatnika ukoliko se promatraju pokazatelji za cijelo promatrano razdoblje od 2007. do 2011. godine. Drugim riječima, nisu zabilježena značajnija odstupanja u paralelizmu pro-mjene ukupnog broja pretplatnika kroz promatrano razdoblje Iskona u odnosu na Optimu i B.net, uz napomenu da se navedeni operatori razlikuju u smislu da B.net rast temelji putem vlastite kabelske mre-že kao i da se razlikuje broj kolokacija Iskona i Optime.

Izraženiji godišnji relativni rast pojedinog operatora u uspored-bi s drugima na određeni način povezan je s ulaganjima operatora u marketing. U tablici 27. prikazuju se podaci o troškovima marke-tinga Iskona, Optime i B.neta u razdoblju od 2007. do 2010. godine.


kojoj HT sporazumno daje prostor za opremu operatoru korisniku u različitoj prostoriji na istoj lokaciji na kojoj je smještena i prostorija glavnog razdjelnika, ovisno o zahtjevu operatora korisnika i o raspo-loživom prostoru. Udaljena kolokacija, sukladno Standardnoj ponu-di, je lokacija na kojoj HT pruža uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji u prostoriji operatora korisnika, koja je, sukladno odredbama Standardne ponude, na odgovarajući način povezana s glavnim raz-djelnikom HT-a. Virtualna kolokacija, sukladno Standardnoj ponudi, je lokacija na kojoj je u prostorijama HT-a smještena oprema opera-tora korisnika potrebna za uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, a tu opremu postavlja, održava i njome upravlja isključivo HT, bez dopuštenja pristupa operatoru korisniku.

S obzirom na elemente Standardne ponude koja je predmet ex ante regulacije od strane sektorskog regulatora HAKOM-a, proizlazi kako fi zički prostor centrala HT-a ne bi trebao biti ograničavajući fak-tor drugim operatorima da koriste uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji. Također, proizlazi kako HT ne može koristiti svoje povezano društvo Iskon na način da Iskonov ulazak u centralu HT-a spriječi ili ograniči druge operatore da također ostvare uslugu pristupa izdvoje-noj lokalnoj petlji korištenjem usluge kolokacije. Pri tome se podrazu-mijeva da se, u slučaju ograničenog slobodnog prostora u fi zičkoj ko-lokaciji, operatorima omogućuje pristup krajnjem korisniku na način da je, kao i kod fi zičke kolokacije, u mogućnosti krajnjem korisniku pružiti kompletnu uslugu pod tehničkim uvjetima, uz kvalitetu i pri-stupnu brzinu koji su pod kontrolom operatora, a ne HT-a.

U tablici 28. daje se pregled broja kolokacija po pojedinom ope-ratoru u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2011. godine.

Tablica 28. Broj kolokacija po pojedinom operatoru u Republici Hr-vatskoj u razdoblju od 2006. do 2011. godine

operator vrsta ko-lokacije 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

2006.– 2011.

ukupno

Optima fi zička [...] [...] [...] [...] [...] [...] [...][...]

udaljena [...] [...] [...] [...] [...] - [...]

H1 fi zička [...] [...] [...] [...] [...] - [...][...]

udaljena - - [...] [...] [...] [...] [...]

Iskon fi zička [...] [...] [...] [...] [...] - [...][...]

udaljena [...] [...] [...] [...] [...] [...] [...]

Metronet fi zička [...] [...] [...] - - - [...][...]

udaljena - [...] [...] - - - [...]

Amis fi zička [...] [...] - [...] [...] - [...][...]

udaljena [...] [...] [...] - - - [...]

Izvor: dopis HT-a od 6. lipnja 2011. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Temeljem podataka iz tablice 28., proizlazi kako najveći broj kolokacija po centralama u Republici Hrvatskoj ima Optima i to [...] kolokaciju od čega je [...] fi zička kolokacija, a [...] udaljena kolokaci-ja. Najveći broj kolokacija Optima je ostvarila tijekom 2007. i 2008. godine. Optima je ostvarila kolokacije po različitim mjestima diljem Republike Hrvatske.

Slijede s gotovo jednakim brojem kolokacija operatori H1 s [...] kolokacija te Iskon s [...] kolokacije. H1 je ostvario [...] kolokacija putem usluge fi zičke kolokacije, a [...] putem usluge udaljene kolo-kacije. Značajan porast broja kolokacija ostvaren je tijekom 2008., 2009. i 2010. godine. H1 je ostvario kolokacije po različitim mjesti-ma diljem Republike Hrvatske.

Tablica 27. Troškovi marketinga Iskona, Optime i B.neta u razdo-blju od 2007. do 2010. godine

u tisućama kuna

2007. 2008. 2009. 2010.

Iskon 9.999 11.906 13.500 13.737

Optima 8.581 2.729 4.884 2.725

B.net 2.371 6.787 9.624 16.325

Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih fi nancijskih izvještaja; Obra-da: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Prema podacima prikazanima u tablici 27., proizlazi kako se iznos rasta broja pretplatnika prikazan u tablici 26. obrazloženja ovoga rješenja na određeni način može povezati s marketinškim aktivnostima operatora. Pri tome treba napomenuti kako struktura troškova marketinga kroz fi nancijska izvješća poduzetnika ne mora i nije jednaka za sve poduzetnike, a što je obrazloženo u točki 16.4. obrazloženja ovoga rješenja. Pored toga, izvjesno je da cjelokupni troškovi marketinga nisu ciljani samo za predmetne usluge, ali pretpostavka je da su svi navedeni operatori značajan dio troškova marketinga usmjerili upravo na rastući segment tržišta usluga koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu. Stoga, nominal-ni iznosi nisu u potpunosti usporedivi. Međutim, oni mogu pred-stavljati koristan pokazatelj i varijablu za usporedbu s rastom broja pretplatnika, a posebice promjene iznosa troškova marketinga kroz promatrano vremensko razdoblje za pojedine operatore.

Uzimajući u obzir prethodno navedene pretpostavke, iz poda-taka prikazanima u tablici 27., proizlazi kako je Optima u 2007. godini imala značajnije troškove marketinga nego kasnijih godina, a podaci o rastu broja pretplatnika iz tablice 26. upravo bilježe snažniji rast Optime u početnom razdoblju. Nadalje, značajan rast troško-va marketinga B.neta kroz promatrano razdoblje u korelaciji je sa značajnim rastom broja pretplatnika u 2009., 2010. te 2011. godini. Iskon također bilježi rast troškova marketinga što se također može dovesti u vezu sa značajnim porastom broja pretplatnika po pojedi-nim godinama, posebice u 2011. godini.

Ukoliko se promatraju pokazatelji rasta Amisa, iz podataka prikazanih u tablici 26. proizlazi kako Iskon, Optima i B.net, bi-lježe znatno više stope porasta broja novih pretplatnika kroz cijelo promatrano razdoblje od 2008. do 2011. godine, što je izvjesno i posljedica uže zemljopisne pokrivenosti kolokacijama te posljedič-no manjeg broja potencijalnih korisnika usluga Amisa u odnosu na druge operatore.

21.2. Rast broja kolokacija operatora u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Sukladno Standardnoj ponudi HT-a za uslugu pristupa izdvoje-noj lokalnoj petlji od 22. studenog 2005. godine (dalje: Standardna ponuda), kolokacija je pružanje usluge najma prostora i tehničkih sadržaja koji su potrebni za prikladan smještaj i povezivanje potrebne opreme operatora korisnika u svrhu korištenja uslugom pristupa iz-dvojenoj lokalnoj petlji. Standardna ponuda odobrena je 20. listopada 2005. godine od strane Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije. Od tog trenutka, HT ima obvezu pružati uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji svim operatorima prisutnima na tržištu elektroničkih komunikacijskih tržišta po nediskriminirajućim uvjetima. Standar-dna ponuda, pored fi zičke kolokacije, defi nira način pružanja usluge udaljene i virtualne kolokacije. Fizička kolokacija, sukladno Standar-dnoj ponudi, predstavlja kolokaciju pri kojoj je oprema operatora korisnika smještena u prostoriji glavnog razdjelnika HT-a, ili pri


te zatim Metronet, B.net, Iskon i H1. Amis ne bilježi značajniji rast pokazatelja zaduženosti u promatranom razdoblju.

Nadalje, za potrebe utvrđivanja činjenica u odnosu na moguć-nost isključivanja konkurenata na tržištu, kao relevantni pokazatelji mogu se promatrati pokazatelji trenda fi nancijskog poslovanja ope-ratora. Naime, sami fi nancijski pokazatelji i poslovanje pojedinih operatora određeno je i drugim čimbenicima poput poslovne po-litike operatora, ciljanog segmenta korisnika, ciljanih usluga, nači-na pristupa krajnjim korisnicima, kao i ostalim varijablama. Stoga usporedna analiza fi nancijskog poslovanja pojedinih operatora može biti nepouzdana. S druge strane, razmatranje ukupnih trendova u poslovanju pojedinih poduzetnika mogu biti koristan indikator za ocjenu mogućeg isključivanja konkurenata s tržišta.

U odnosu na trendove poslovanja operatora u tom smislu, iz uvida u dostupne podatke o poslovanju operatora, proizlazi zaklju-čak kako operatori bilježe pozitivne trendove pokazatelja poslovanja.

Tako Optima, u odnosu na objavu rezultata poslovanja za 2009. godinu (izvor: internetske stranice Optime, www.optima.hr, objavljeno 12. travnja 2009. godine), u bitnome izvještava kako je pokazatelj EBITDA u 2009. godini postao pozitivan, odnosno da je ostvarena operativna dobit te da se nastavlja smanjenje ukupnog gubitka započetog 2008. godine. Pored ostalih pozitivnih pokazate-lja bilježi se povećanje prihoda u području interneta od 72,6 posto. Nadalje, u odnosu na rezultate poslovanja za 2010. godinu (izvor: internetske stranice Optime, www.optima.hr, objavljeno 15. veljače 2011. godine), u bitnome se navodi kako je Optima 2010. godinu zaključila s rastom operativne dobiti od 140,1 posto u odnosu na 2009. godinu te da je gubitak smanjen u odnosu na 2009. godinu.

Nadalje, B.net u odnosu na objavu rezultata poslovanja za 2010. godinu (izvor: internetske stranice B.neta, www.bnet.hr, objavljeno 26. studenog 2010. godine), u bitnome navodi pozitivne trendove poslovanja, o rastu broja korisnika, prihoda te zarade prije kamata i oporezivanja (EBIT) uz povećanje od 35,4 milijuna kuna u odnosu na 2009. godinu te se navodi kako B.net postaje potpuno profi tabilan alternativni telekom operator.

Metronet također bilježi pozitivne trendove poslovanja. U od-nosu na rezultate poslovanja za 2009. godinu (izvor: internetske stranice Metroneta, www.metronet.hr, objavljeno 22. travnja 2010. godine), Metronet u bitnome navodi kako je 2009. godinu završio s operativnom dobiti (EBITDA) od 20 posto ili 42,8 milijuna kuna te da se radi o povećanju od preko 220 posto u odnosu na prethod-nu 2008. godinu. U odnosu na poslovne rezultate za 2010. godinu (izvor: internetske stranice Metroneta, www.metronet.hr, objavljeno 14. veljače 2011. godine), u bitnome se navodi kako raste ukupni operativni prihod u 2010. godini za 15 posto u odnosu na 2009. godinu. Nadalje, navodi se da je operativna dobit (EBITDA) u 2010. godini rasla za 43 posto u odnosu na 2009. godinu te da je EBITDA marža rasla s 20 posto u 2009. godini na 25 posto u 2010. godini.

Nadalje, operator H1 bilježi pozitivne trendove poslovanja kroz promatrano razdoblje. Tako iz objave rezultata poslovanja za 2009. godinu (izvor: internetske stranice Poslovnog dnevnika, www.po-slovni.hr, objavljeno 12. travnja 2010. godine) proizlazi pozitivan trend kretanja pokazatelja EBITDA i brutomarže u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu.

Podnositelj zahtjeva Amis, prema podacima iz fi nancijskih iz-vješća objavljenima na internetskim stranicama Financijske agencije (http://www.fi na.hr), u razdoblju od 2007. do 2010. godine bilježi trend rasta poslovnih prihoda od 24,2 milijuna kuna u 2007. godini na 44,9 milijuna kuna u 2010. godini. Također se bilježi pozitivan trend ukupnog fi nancijskog rezultata. Za 2007. godinu Amis iskazu-je gubitak u iznosu od 17,8 milijuna kuna koji pada na 5,4 milijuna kuna u 2008. godini, u 2009. godini bilježi se gubitak u iznosu od 2,8

Iskon je [...] kolokacije ostvario putem usluge udaljene koloka-cije, a [...] kolokacije putem fi zičke kolokacije. U odnosu na uslugu fi zičke kolokacije, [...] kolokacija ostvareno je tijekom 2006. godine, a značajniji porast udaljenih kolokacije bilježi se tijekom 2007. i 2008. godine. Iskon je kolokacije ostvario na području Grada Za-greba i okolice, šireg područja Splita, Osijeka, Rijeke i okolice, Du-brovnika i okolice te Pule.

Metronet je u promatranom razdoblju imao [...] kolokacije, od čega je pretežiti broj kolokacija ostvaren u 2007. godini, a od uku-pnog broja [...] kolokacija ostvareno je putem usluge fi zičke kolo-kacije. Metronetove kolokacije nalazile su se po različitim mjestima diljem Republike Hrvatske.

Amis bilježi znatno niži broj usluga kolokacije u odnosu na ostale promatrane operatore. U razdoblju od 2006. do 2011. godi-ne, Amis bilježi ukupno [...] kolokaciju od čega [...] putem usluge fi zičke kolokacije te [...] putem usluge udaljene kolokacije. Pretežiti broj kolokacija ostvario je tijekom 2006. i 2007. godine, pri čemu je u 2006. godini imao ukupno [...] fi zičkih kolokacija i [...] udaljenu kolokaciju, a u 2007. godini dodatno [...] udaljene i jednu fi zičku kolokaciju. Dodatne [...] kolokacije Amis je ostvario u 2008. i 2009. godini te [...] kolokaciju u 2010. godini. Amis je sve kolokacije ostva-rio isključivo na području Grada Zagreba i bliže okolice (po [...] kolokacija u Velikoj Gorici, Samoboru i Sesvetama).

U odnosu na preklapanja operatora po centralama, temeljem uvida u podatke po centralama, proizlazi zaključak kako se operatori u znatnoj mjeri preklapaju po centralama. Međutim, s obzirom na to da je izvjesno da svi operatori primjenjuje sličnu logiku ulaska u kolokacije, na način ulaska u gusto naseljena područja na kojima mogu postići prednosti iz mogućnosti većeg dosega korisnika, ti pokazatelji su očekivani.

Slijedom navedenog, proizlazi zaključak kako je Iskon najveći broj usluga fi zičke kolokacije ostvario tijekom 2006. godini. Drugi operatori, Optima, Metronet i H1, ostvarili su značajan broj koloka-cija tijekom 2007., 2008. i 2009. godine. Stoga, razumno je zaključiti kako Iskonov ulazak u kolokacije nije spriječio druge operatore da ostvare usluge putem fi zičke i putem udaljene kolokacije. Sami uvje-ti usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, tehnički i komercijalni, nisu bili predmet analize Agencije s obzirom na činjenicu da je ta usluga predmet ex ante regulacije od strane sektorskog regulatora HAKOM-a, sukladno propisima o elektroničkim komunikacijama.

21.3. Financijski rezultati operatora u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Financijski rezultati operatora u promatranom razdoblju od 2007. do 2011. godine u značajnoj mjeri povezani su s investicijama operatora radi ulaska na tržište i početka pružanja usluga temeljenih na širokopojasnom pristupu internetu. Na posredan način investicije za ulazak na tržište vidljive su i kroz podatke prikazane u tablici 28., odnosno kroz snažan rast broja kolokacija pojedinih operatora u promatranom razdoblju, a posebice u 2006., 2007. i 2008. godini.

U tom smislu, izvjesno je da je početak pružanja više razli-čitih usluga koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu, pored investicija u kolokacije, zahtijevao investicije operatora i u ostale nužne stavke za pružanje usluga poput opreme za pružanja usluga, informatičke sustave, prodajnu mrežu, korisničku podršku, terminalnu korisničku opremu i drugo. Ulazak u investicijski ciklus operatora kroz promatrano razdoblje na posredan način proizlazi i iz povećanja iznosa ukupnog duga, kapitala i rezervi operatora, a prema podacima iz fi nancijskih izvješća operatora u tom razdoblju. Najznačajnije investicije, ukoliko se isto posredno promatra kroz promjenu iznosa duga, kapitala i rezervi s jedne strane te dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine s druge strane, bilježi Optima


Dokaz o stvarnom povratu gubitaka nije nužan element za ocjenu predatorstva, već ocjena izvjesne mogućnosti povrata gubi-taka. Ocjena mogućnosti povrata troškova povezana je s dokazima o strukturi tržišta i stanju na tržištu nakon postupanja poduzetnika u vladajućem položaju. U svakom slučaju, uvjeti na tržištu nakon postupanja poduzetnika u vladajućem položaju trebaju biti takvi da omoguće poduzetniku u vladajućem položaju da na lakši način po-vrati gubitke kroz buduće povećanje cijena usluga.

U ovom konkretnom slučaju Iskona treba uzeti u obzir kako gubici Iskona u 2007. i 2008. godini, koji se odnose na nepokriva-nje prosječnih ukupnih troškova Iskon.DUO usluge i u 2009. godini kroz nepokrivanje prosječnih ukupnih troškova Iskon.TRIO usluge, u znatnoj mjeri proizlaze iz činjenice kako se radilo o početnom raz-doblju pružanja te dvije usluge. Naime, razumno je pretpostaviti da prije postizanja ekonomije razmjera prosječni troškovi pokazuju više vrijednosti nego nakon što se postigne značajnija baza korisnika. Nadalje, u ovom konkretnom slučaju pokazalo se da se cijena Iskon.DUO usluge u 2007. godini spustila na razinu tadašnje konkurentske razine cijena. Nadalje, ukoliko se uzmu u obzir podaci iz usporedne analize cijena usluga koja je provedena u razdoblju svibnja 2011. godine, tada proizlazi kako Iskon od 2007. godine nije u bitnome mijenjao cijenu Iskon.DUO Flat usluge. Prema tim stvarnim poda-cima, proizlazi kako nije došlo do povećanja cijene usluge. S druge strane, fi nancijski pokazatelji Iskona, kao i pokazatelji drugih opera-tora, pokazuju pozitivne trendove i pozitivno operativno poslovanje u 2010. godini. Drugim riječima, pozitivni fi nancijski pokazatelji u operativnom poslovanju Iskona proizlaze iz pružanja usluga po ci-jenama koje se u promatranom razdoblju u bitnome nisu mijenjale, odnosno u bitnome nije zabilježeno povećanje cijena usluga.

Nadalje, pokazatelji stanja na tržištu pokazuju rast udjela novih operatora u smislu smanjivanje asimetričnosti tržišta koja je prije svega bila izražena u korist HT-a, a ne Iskona. Također, na tržištu se bilježi trend stalnog rasta drugih operatora kako po broju pretplat-nika tako i po tržišnom udjelu. Istovremeno, bilježi se trend pada udjela T-HT Grupe u cijelosti prvenstveno zbog pada udjela HT-a. Slijedom navedenog, ocijenjeno je kako nije izvjesno da bi Iskon u takvom tržišnom okruženju mogao povećati cijene predmetnih uslu-ga. Stoga, nije izvjesno očekivati povrat troškova. Drugim riječima, pokazatelji cijena usluga Iskona u kasnijem razdoblju ne pokazuju tendencije povećanja razine cijena predmetnih usluga Iskona.

23. Ocjena strukture tržišta širokopojasnog pristupa internetu i povezanih usluga u Republici Hrvatskoj kao

moguće posljedica postupanja Iskona

U inicijalnom dopisu Amisa od 22. travnja 2009. godine, u di-jelu u kojem se opisuje širokopojasni pristup internetu, u bitnome se navodi kako su u srpnju 2008. godine na razini čitave Europske unije alternativni davatelji širokopojasnog pristupa internetu zauzi-mali prosječan tržišni udjel od 54,4 posto.

Nadalje, u dijelu u kojem se opisuje raspodjela tržišta i razvoj tržišta širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a, Amis u bitnome navodi kako kao je rezultat ponašanja HT-a i njegovog po-vezanog društva Iskona takav da dvije godine nakon početka libera-lizacije izdvojene lokalne petlje zajedno ostvaruju tržišni udjel od 92 posto na tržištu širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a te da postojanje zabranjenog sporazuma proizlazi iz njegove posljedice, a to je da HT i Iskon imaju udjel od 92 posto na tržištu širokopoja-snog pristupa internetu putem xDSL-a.

Zaključno, u odnosu na dokazivanje predatorskih cijena, Amis navodi kako, predatorskim cijenama koje nudi Iskon, HT postiže cilj da je konsolidiran tržišni udjel HT i Iskona u segmentu široko-

milijuna kuna da bi za 2010. godinu Amis iskazao pozitivan ukupni fi nancijski rezultat, odnosno dobit iz poslovanja.

Iskon, u dopisu od 6. lipnja 2011. godine, u bitnome navodi kako u 2010. godini ostvaruje operativnu dobit, odnosno pozitivan EBITDA. Iskon navodi kako u 2006. godini, nakon akvizicije od strane HT-a te započetog procesa restrukturiranja i transformacije društva u davatelja svih elektroničkih komunikacijskih usluga, Iskon ulazi u investicijski ciklus. Prema navodima Iskona, ostali novi ope-ratori ulaze u investicijski ciklus 2005. godine, a Iskon godinu dana kasnije. Kao rezultat navedenog, Iskon za 2006. godinu ostvaruju operativni gubitak. Nadalje, navodi se kako Iskon, poput svih novih operatora, vrši daljnja ulaganja u imovinu te da se dodatno zadužuje radi fi nanciranja ulaganja u imovinu i rast te da je taj trend izražen u 2007. i 2008. godini. U odnosu na 2009. godinu, Iskon navodi kako drugi novi operatori po prvi puta nakon ulaska u investicijski ciklus 2005. godine, odnosno nakon četiri godine, ostvaruju opera-tivnu dobit, odnosno pozitivan EBITDA. Zaključno, Iskon navodi kako, s obzirom na to da je ušao u investicijski ciklus godinu dana nakon ostalih alternativnih operatora, odnosno 2006. godine, zadnji iz istog i izlazi te godinu dana nakon ostalih operatora, odnosno 2010. godine ostvaruje operativnu dobit.

22. Ocjena mogućnosti povrata pretrpljenih gubitaka

Pored ocjene vjerojatnosti isključivanja konkurenata s tržišta, kao daljnji element ocjenjivana je mogućnost povrata pretrpljenih gubitaka poduzetnika u vladajućem položaju. Pri tome, sukladno praksi Suda EU u predmetu Tetra Pak II (paragrafi 39. – 45.), pro-izlazi kako nije nužno dokazati mogući povrat gubitka poduzetnika u vladajućem položaju.

U tom smislu, kao pretrpljene gubitke Iskona u ovom slučaju može se na određeni način promatrati činjenica kako Iskon, pruža-njem Iskon.DUO usluge u 2007. i 2008. godini, nije pokrivao pro-sječni ukupni trošak predmetne usluge. Naime, temeljem analize troškova, a koja se obrazlaže u točki 16. obrazloženja ovoga rješenja, proizlazi kako je Iskon prosječnim prihodom po korisniku Iskon.DUO usluge u 2007. i 2008. godini pokrivao prosječne varijabilne troškove, ali nije pokrivao prosječni ukupni trošak predmetne uslu-ge u 2007. i 2008. godini. U odnosu na Iskon.TRIO uslugu, analiza je pokazala kako je Iskon u 2009. godini prosječnim prihodom po korisniku pokrivao prosječne varijabilne troškove dok su s druge strane, prosječni ukupni troškovi pružanja Iskon.TRIO usluge bili viši od prosječnog prihoda po korisniku u 2009. godini.

Mogući povrat troškova ocjenjivan je sukladno kriterijima iz točke 70. i 71. Upute Komisije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ. Iz navedenog, u bitnome proizlazi kako je moguć štetan učinak na potrošače ukoliko se razumno može očekivati da poduzetnik u vladajućem položaju ima veću tržišnu snagu nakon predatorskog postupanja, nego što je imao prije postupanja. Drugim riječima, poduzetnik u vladajućem položaju jednom, kada je vjerojatno da može isključiti konkurente s tržišta, povećava vlastitu korisnost kao posljedicu jačanja tržišne snage. U tom smislu, razumno je zaključiti kako poduzetnik u vladajućem položaju tada može povećati cijene usluga na višu razinu nego što je bila prije postupanja na tržištu.

Međutim, ocjena mogućnosti povrata gubitaka povezana je s visinom odricanja koja je vidljiva kroz fi nancijske gubitke koji na-staju da bi se konkurente isključilo s tržišta. Da bi bila uspješna za onoga tko je provodi, predatorska strategija zahtijeva značajne gubitke. A u tom slučaju i povrat tih gubitaka mora biti značajan, a on u bitnome proizlazi iz znatnije povećanih cijena proizvoda ili usluga poduzetnika u vladajućem položaju nakon što jednom uspije efi kasno isključiti konkurente s tržišta.


2008. godine, podaci iz HAKOM-ovog dokumenta bili su prikupljeni tijekom rujna i listopada 2008. godine, dok se podaci iz Latorove stručne studije odnose na kraj 2008. godine. Međutim, radi se o neznatnom vremenskom odmaku te se podaci mogu smatrati po-uzdanima za provođenje usporedne analize.

Na slici 10. grafi čki se prikazuju udjeli novih operatora u dije-lu koji se odnosi na DSL pristup na području 27 zemalja Europske unije u srpnju 2008. godine.

S podacima prikazanima na slici 10. strukturno je ispravno us-porediti podatak o HT-ovom udjelu od 86,5 posto u širokopojasnom pristupu internetu putem ADSL pristupa putem bakrene parice, a koji se navodi na stranici 17. HAKOM-ove »Analize tržišta vele-prodajnog širokopojasnog pristupa«. Taj podatak ispravno navodi i Amis u dopisu od 22. travnja 2009. godine. Pri tome, naglašava se kako podaci prikazani na slici 10. i usporedni HAKOM-ovi podaci ne razlikuju privatne i poslovne korisnike, već se odnose na korisni-ke širokopojasnog pristupa internetu na fi ksnoj lokaciji u cijelosti.

Slika 10. Grafi čki prikaz udjela novih operatora u dijelu koji se odnosi na DSL pristup na području 27 zemalja Europske unije u srpnju 2008. godine

Izvor: dokument »Stanje tržišta širokopojasnog pristupa u EU»


Slijedom tih usporedivih podataka o stanju na tržištu široko-pojasnog pristupa na području EU i u Republici Hrvatskoj, proizla-zi kako je udjel novih operatora širokopojasnog pristupa internetu putem ADSL pristupa putem bakrene parice u Republici Hrvatskoj izraženije niži od udjela novih operatora u Velikoj Britaniji, Nje-mačkoj, Francuskoj, Grčkoj, Švedskoj, Italije i drugih zemalja, dok je viši od udjela novih operatora u Slovačkoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Pri tome se pri razmatranju i usporedbi udjela HT-a kao bivšeg monopolističkog operatora pridodaje i udjel Iskona kao povezanog društva. Nadalje, u krug zemalja u kojima tržišni udjeli novih operatora iznose do 25 posto ulaze Cipar, Češka, Poljska, Nizozemska, Malta, Luksemburg i Belgija.

Ukoliko se promatraju podaci o distribuciji širokopojasnih lini-ja po pojedinoj zemlji, prema podacima iz dokumenta »Stanje tržišta širokopojasnog pristupa u EU«, proizlazi zaključak da se 77,5 posto od svih DSL pretplatničkih linija odnosi na pet zemalja (Njemačka – 23,6 posto, Francuska – 18,5 posto, Velika Britanija – 15,3 posto, Italija – 12 posto te Španjolska – 8,1 posto). Nadalje, ukoliko se ti pokazatelji razmatraju u kontekstu podataka prikazanih na slici 10., tada se može razumno zaključiti kako iznos od 54,4 posto udjela alternativnih operatora na tržištu širokopojasnog pristupa internetu proizlazi prije svega iz pokazatelja značajnog udjela alternativnih operatora na najvećim tržištima i to Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Stoga, nije svrsishodno donositi određene zaključke na temelju zbirnih pokazatelja stanja na području Europske unije u cijelosti te takve podatke staviti u odnos s podacima o stanju tržišta na po-

pojasnih usluga neusporedivo veći od tržišnog udjela bivšeg mono-polističkog operatora u drugim zemljama EU, odnosno približno 92 posto u usporedbi sa EU prosjekom od 45,6 posto.

Slijedom navedenog, u ispitnom postupku utvrđivane su činje-nice u odnosu na navedene navode Amisa te je provedena analiza strukture tržišta na način proizlazi li struktura tržišta širokopoja-snog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj kao negativan učinak cjenovnog postupanja Iskona.

23.1. Usporedna analiza strukture tržišta širokopojasnog pristupa internetu na području Europske unije i Republike

Hrvatske

Podaci o stanju na tržište širokopojasnog pristupa internetu na području Europske unije u srpnju 2008. godine proizlaze iz radnog dokumenta Europske komisije od 28. studenog 2008. godine pod nazivom Broadband access in the EU: situation at 1 July 2008 (dalje: Stanje tržišta širokopojasnog pristupa u EU).

Iz uvida u taj dokument proizlazi kako udjel alternativnih ope-ratora od 54,4 posto na tržištu širokopojasnog pristupa na području EU, a kojeg navodi Amis u svom dopisu od 22. travnja 2009. godine, predstavlja zbirni pokazatelj broja linija širokopojasnog pristupa in-ternetu na području cijele EU. Taj pokazatelj uključuje pretplatničke linije putem DSL pristupa i pretplatničke linije putem drugih nači-na pristupa, odnosno pretežito kabelskih mreža. Tako od ukupnog broja pristupnih linija širokopojasnog pristupa internetu na fi ksnoj lokaciji u srpnju 2008. godine, 79,8 posto linija odnosilo se na DSL linije, a 20,2 posto na pristup dominantno putem kabelskih mreža.

S druge strane, ukoliko se promatraju podaci o udjelu korisnika širokopojasnog pristupa internetu prema načinima pristupa u RH, prikazani u »Analizi tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa« na stranici 15., na način da se promatraju isključivo podaci o kori-snicima usluga širokopojasnog pristupa internetu na fi ksnoj lokaciji, tada se može zaključiti o izraženoj razlici u stanju na tržištu Repu-blike Hrvatske i stanju na području Europske unije pri čemu se u Republici Hrvatskoj bilježi značajna asimetričnost pojedinih načina pristupa. Pri tome, ADSL pristup putem bakrene parice dominantan je s udjelom od 91,3 posto. Prema tim podacima HAKOM-a, udjel bežičnog pristupa na fi ksnoj lokaciji iznosio je 4,2 posto, pristupa putem mreža kabelskih operatora 3,2 posto te ostalih tehnologija 1,3 posto. Napominje se da su podaci iz HAKOM-ove »Analiza tr-žišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa« prilagođeni na način da budu usporedivi s podacima iz radnog dokumenta Europske komisije. U tom smislu, nisu promatrani podaci o pristupu putem pokretnih mreža i nepokretni bežični pristup, već isključivo podaci o pristupu s fi ksne lokacije.

Gotovo jednaki podaci o zastupljenosti pojedinih tehnologija proizlaze i iz stručne studije »Regulatorne mjere za intenziviranje razvoja konkurentnosti na pripadajućem maloprodajnom tržištu ši-rokopojasnog pristupa internetu« u kojoj se na stranici 8. navode podaci o zastupljenosti pojedinih tehnologija u svim nepokretnim širokopojasnim priključcima na kraju 2008. godine. Prema tim po-dacima, pristup ADSL tehnologijom zastupljen je s udjelom od 92,1 posto, kabelski pristup s udjelom od 3,9 posto, bežični pristup na fi ksnoj lokaciji s udjelom od 3 posto, pristup putem optičkih kabela 0,9 posto te ostali načini pristupa s udjelom od 0,2 posto.

Pri razmatranju navedenih usporednih kvantitativnih pokaza-telja treba uzeti u obzir kako između podataka iz dokumenta »Stanje tržišta širokopojasnog pristupa u EU« i podataka iz HAKOM-ovog dokumenta i navedene stručne studije postoji neznatna vremenska razlika na način da se podaci na području EU odnose na srpanj


Tablica 29. Struktura tržišta širokopojasnog pristupa internetu na fi ksnoj lokaciji s obzirom na pristupnu tehnologiju u odabranim zemljama članicama EU i u Republici Hr-vatskoj u 2008. godini

kabelski pristup bežični pristupostalo (FttH,

iznajmljeni vodovi i dr.)

Austrija 62,9% 37,1% 92,4% 5,6% 2,0% 100,0%

Bugarska 28,0% 72,0% 19,3% 0,6% 80,1% 99,9%

Češka 39,6% 60,4% 35,6% 58,0% 6,3% 100,0%

Estonija 41,3% 58,7% 40,1% 16,8% 43,1% 76,3%

Irska 72,7% 27,3% 39,8% 52,3% 7,9% 98,0%

Latvija 45,9% 54,1% 17,9% 6,7% 75,4% 99,7%

Litva 44,7% 55,3% 21,4% 18,2% 60,4% 88,8%

Mađarska 50,1% 49,9% 83,5% 15,9% 0,6% 86,2%

Poljska 66,8% 33,2% 91,0% 1,3% 7,7% 95,1%

Portugal 60,6% 39,4% 96,5% 2,8% 0,7% 99,8%

Slovačka 58,5% 41,5% 25,9% 37,9% 36,2% 100,0%

Slovenija 68,8% 31,2% 75,1% 0,2% 24,7% 94,2%

Hrvatska 91,3% 8,70%

struktura ostalih tehnologija pristupa

DSL pristupostale

tehnologijepristupa

udjel novih operatora upristupu putem ostalih

tehnologija

Izvor: dokumenti »Stanje tržišta širokopojasnog pristupa u EU« i »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa»


Slika 11. Grafi čki prikaz udjela ostalih tehnologija širokopojasnog pristupa internetu na fi ksnoj lokaciji u odabranim ze-mljama članicama EU i u Republici Hrvatskoj u 2008. godini

Izvor: dokumenti »Stanje tržišta širokopojasnog pristupa u EU« i »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa»


Nadalje, prema podacima iz tablice 29. o udjelu novih operato-ra u pristupu širokopojasnom pristupu putem ostalih tehnologija u pojedinim zemljama članicama EU, proizlazi zaključak kako ostale tehnologije pristupa širokopojasnom internetu u cijelosti, odnosno u značajnom dijelu koriste novi operatori.

Ukoliko se promatra struktura ostalih tehnologija pristupa, tada proizlazi zaključak kako se na pojedinim nacionalnim trži-štima pretežito koristi pristup putem mreže kabelskih operatora te bežični pristup. Zemlje poput Litve, Slovačke, Slovenije i Estonije bilježe znatan udjel pristupa putem optičkih kabela u pristupu širo-kopojasnom internetu. Ukoliko se uzmu o obzir relevantni podaci iz dokumenta Report I Annex Cross-Country Tables – Supply of ser-vices in monitoring regulatory and market developments for electro-nic communications and information society services in Enlargement Countries, navedeni na stranici 45., tada se može zaključiti kako se pretežiti dio ostalih tehnologija pristupa širokopojasnom internetu u RH odnosi na pristup putem mreža kabelskih operatora te da se određeni dio odnosi na bežični pristup na fi ksnoj lokaciji. Također, iz tih podataka može se zaključiti kako se gotovo u cijelosti pristup putem ostalih tehnologija u RH odnosio na nove operatore.

dručju RH. Međutim, na temelju podataka sa slike 10., razumno je zaključiti kako pokazatelji za pojedine zemlje članice EU sa zrelijim i razvijenijim EK tržištem pokazuju veće udjele alternativnih opera-tora u ukupnom broju linija širokopojasnog pristupa internetu, dok nacionalna tržišta koja su se počela kasnije razvijati i koja imaju sla-bije razvijenu širokopojasnu infrastrukturu pokazuju manje udjele alternativnih operatora.

Nadalje, utvrđivani su podaci o udjelima pojedinih vrsta pristu-pa isključivo unutar DSL tehnologije pristupa od strane novih opera-tora. Prema podacima iz dokumenta »Stanje tržišta širokopojasnog pristupa u EU«, proizlazi da je neznatno manje od polovice svih DSL linja, koje su imali novi operatori na području EU u srpnju 2008. godine, bilo ostvareno putem punog pristupa izdvojene lokalne pet-lje, dok su s oko 18 posto bile zastupljene pretplatničke linije na temelju dijeljenog pristupa i pretplatničke linije koje su se odnosile na preprodaju. Oko 16 posto pretplatničkih linija novih operatora ostvareno je putem bitstream pristupa.

Slijedom navedenog, proizlazi zaključak kako su pokazatelji udjela alternativnih operatora na određeni način povezani s po-kazateljima zastupljenosti pojedinih pristupnih tehnologija. U tom smislu, na području Europske unije, uz DSL tehnologiju pristupa, značajan utjecaj imaju ostali načini pristupa od kojih je najizraženiji pristup putem mreža kabelskih operatora. Također, pokazatelji udje-la alternativnih operatora povezani su i s pokazateljima pojedinih načina pristupa unutar DSL tehnologije pri čemu novi operatori na području EU, pored putem usluge izdvojene lokalne petlje, pristup korisnicima sa znatnim udjelima ostvaruju i putem ostalih načina pristupa (bitstream, dijeljeni pristup, preprodaja).

Kao uzrok različite strukture pojedinih nacionalnih tržišta širo-kopojasnog pristupa, na određeni način može se promatrati znatno različit povijesno determinirani razvoj pojedinog nacionalnog trži-šta elektroničkih komunikacijskih mreža (PSTN, kabelske mreže). Također, razvoj i uvjeti na pojedinim nacionalnim tržištima široko-pojasnog pristupa internetu razlikuju se zbog posebnosti pravnog i činjeničnog okruženja nacionalnih tržišta te s tim povezane različite distribucije pojedinih načina širokopojasnog pristupa internetu.

23.2. Niska zastupljenost drugih tehnologija na tržištu širokopojasnog pristupa na fi ksnoj lokaciji u Republici

Hrvatskoj pored dominantne xDSL tehnologije

U tablici 29. prikazuju se struktura tržišta širokopojasnog pri-stupa internetu na fi ksnoj lokaciji s obzirom na pristupnu tehnolo-giju u odabranim zemljama članicama EU i u Republici Hrvatskoj u 2008. godini. Uzorak zemalja za usporednu analizu odabran je temeljem ispunjenja jednog od dva kriterija i to da se određeno na-cionalno tržište širokopojasnog pristupa internetu počelo razvijati u razdoblju 2003. i 2004. godine što se može smatrati usporedivim razdobljem s početkom razvoja hrvatskog tržišta širokopojasnog pristupa internetu ili na temelju veličine pojedinog tržišta po broju stanovništva, a koje se može smatrati usporedivom veličinom s tr-žištem Republike Hrvatske.

Na temelju podataka iz tablice 29. proizlazi zaključak o znat-nom udjelu ostalih tehnologija pristupa širokopojasnom internetu na fi ksnoj lokaciji u promatranim zemljama članicama EU koje se kreću u iznosima od 27,3 posto u Irskoj do 72 posto u Bugarskoj, dok se u Republici Hrvatskoj bilježi znatno manji udjel od 8,7 posto ostalih tehnologija pristupa. Pojedina razvijena i zrela tržišta poput Njemačke, Francuske i Italije bilježe visok i dominantan udjel DSL tehnologije u odnosu na ostale tehnologije pristupa.


Pri tome, dodatni povijesno uvjetovani čimbenik, koji je mogao na određeni način utjecati na izraženiju zastupljenost PSTN mreže, a iz koje je proizašla DSL tehnologija širokopojasnog pristupa, je činjenica da je Republika Hrvatska bila isključivi imatelj 100 posto udjela u temeljnom kapitalu bivšeg monopolističkog operatora HT-a do prve faze privatizacije HT-a u listopadu 1999. godine, odnosno prodaje 35 posto udjela Deutsche Telekomu AG. Za potrebe ovog postupka, na određeni način relevantni su određeni dijelovi iz Sa-žetka ugovora o međusobnim odnosima dioničara HT-a, sklopljenog 5. listopada 1999. godine između društva Hrvatske telekomunikacije d.d., Republike Hrvatske i društva Deutsche Telekom AG. U dijelu Sažetka ugovora u kojem se navode strateški ciljevi HT-a, proizlazi kako su dioničari, Republika Hrvatska i Deutsche Telekom AG, bili suglasni da će surađivati s HT-om u nastojanju da ostvare strateš-ke ciljeve za HT, među ostalima, da će kroz HT i s njim povezana društva nastaviti razvijati modernu i efi kasnu telekomunikacijsku infrastrukturu koja će poduprijeti ekonomski razvoj RH.

Nadalje, drugom fazom privatizacije u listopadu 2001. godine Deutsche Telekom AG postaje većinskim imateljem dionica HT-a, s udjelom u vlasničkoj strukturi 51 posto, dok je imatelj preostalog di-jela od 49 posto ostala Republika Hrvatska. Za potrebe ovog slučaja, na određeni način kao korisnom činjenicom navodi se dio iz sažetka Okvirnog ugovora, sklopljenog 17. listopada 2001. godine između Republike Hrvatske, društva Deutsche Telekom AG i društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. Na temelju dijelu tog sažetka Okvir-nog ugovora iz 2001. godine pod nazivom »Izgradnja i upravljanje mrežom«, proizlazi kako se Republika Hrvatska obvezala učiniti sve razumne napore da pojednostavi i skrati postupke za dobivanje kon-cesija, dozvola ili ovlaštenja koje su potrebne da HT izgradi, održa-va i razvija svoju nepokretnu telekomunikacijsku mrežu u skladu s ugovorom o koncesiji. Također, proizlazi kako se Republika Hrvatska obvezala da će u granicama mogućnosti i važećih propisa pomoći HT-u u zaštiti HT-ovog prava vlasništva na infrastrukturu HT-ove nepokretne telekomunikacijske mreže.

Nadalje, iz uvida u Okvirni ugovor iz 2001. godine, proizlazi kako je Republika Hrvatska priznala i potvrdila da će u skladu s Pra-vilnikom o koncesijama do 31. prosinca 2005. godine usvojiti načelo tržišnog natjecanja temeljenog na infrastrukturi, kako bi ohrabrila ulaganja novih operatora u telekomunikacijsku infrastrukturu u Hrvatskoj, pod uvjetom minimalnog ulaganja u telekomunikacijsku mrežu u iznosu od 50 milijuna eura tijekom razdoblja od četiri go-dine.

Pored navedenog, na razvoj tržišta širokopojasnog pristupa, na određeni način navode se odredbe iz tog Okvirnog ugovora iz 2001. godine, koje se odnose na prava i obveze u »Prijelaznom razdoblju« (do 31. prosinca 2004. godine). Naime, iz uvida u te odredbe pro-izlazi da je Republika Hrvatska priznala i potvrdila da HT do 31. prosinca 2004. godine neće biti obvezan omogućiti Razmotani pri-stup lokalnoj petlji (Unbundled Access to the Local Loop) ni pružiti usluge predodabira nositelja i prenosivosti brojeva, niti usluge obra-čuna (billing) i naplate (collection) te se obvezala uvoditi i održavati na snazi mjere kojima će ostvariti navedena HT-ova prava.

Slijedom svega navedenog, proizlazi zaključak kako je Republi-ka Hrvatska, s obzirom na tadašnju vlasničku poziciju u HT-u, na određeni način podupirala razvoj HT-ove telekomunikacijske infra-strukture. Nadalje, iz obveze da Republika Hrvatska učini sve razu-mne napore u smislu da pojednostavi i skrati postupke za dobivanje koncesija, dozvola ili ovlaštenja koje su potrebne da HT izgradi, odr-žava i razvija svoju nepokretnu telekomunikacijsku mrežu u skladu s ugovorom o koncesiji, proizlazi pozitivno okruženje i izvjesnost uklanjanja pravnih ili činjeničnih zapreka u izgradnji, održavanju

U kasnijem razdoblju dolazi do neznatnih promjena na tržištu Republike Hrvatske, međutim i dalje se zadržava izražena asimetrija na tržištu u korist xDSL pristupne tehnologije. Naime, prema poda-cima koje je objavio HAKOM u izvještaju pod nazivom »Tromjeseč-ni usporedni podaci tržišta elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj« proizlazi da je na kraju 2011. godine udjel broja xDSL priključaka u odnosu na ukupan broj širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža iznosio visokih 88 posto. Udjel pak ostalih pri-stupnih tehnologija iznosio je 12 posto od čega se 7,8 posto odnosilo na pristup putem kabelskih mreža, a 4,2 posto odnosilo se na ostale tehnologije.

Slijedom navedenog, razumno je zaključiti kako u Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju nije postojala dostatna razina infrastrukturne konkurencije u usporedbi s promatranim zemljama članicama EU. S obzirom na to da u pravilu ili u pretežitom dije-lu ostale pristupne tehnologije koriste novi operatori, taj pokazatelj stanja na tržištu širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hr-vatskoj povezan je i s pokazateljima nižih udjela novih operatora u Republici Hrvatskoj u odnosu na usporedne pokazatelje u pojedinim zemljama članicama EU.

Zaključak o nedostatnom razvoju kabelskih mreža na određeni način proizlazi i iz »Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Re-publici Hrvatskoj do 2008. godine«, u kojoj se navodi kako se razvoj mreža kabelske televizije može ocijeniti sporim, odnosno da je izo-stao očekivan razvoj mreža kabelske televizije, a napose njihov udjel u tržištu širokopojasnog pristupa. Također, i u HAKOM-ovom doku-mentu »Analiza tržišta prema Akcijskom planu provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu« iz srpnja 2007. godine, u bitnome se navodi kako segment telekomunikacijske infrastrukture i usluga u području kabelske distribucije karakterizira relativno slaba izgrađenost mreže. Također, u bitnome se navodi kako, iz analize pokrivenosti teritorija Republike Hrvatske kabelskom pristupnom infrastrukturom za potrebe pružanja usluga širokopojasnog pristupa internetu, proizlazi zaključak da se širokopojasni pristup internetu putem kabelskih mreža nudi samo u pet županija u RH.

Kao razlog izražene asimetričnosti tržišta u korist ADSL pri-stupne tehnologije, u stručnoj studiji »Regulatorne mjere za inten-ziviranje razvoja konkurentnosti na pripadajućem maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu«, navodi se činjenica povi-jesno naslijeđenih malih investicija u infrastrukturu kabelskih mre-ža čime je ponuda širokopojasnih usluga kabelskih operatora ograni-čena na manja zemljopisna područja unutar većih gradskih središta. U nastavku te studije navodi se kako zastupljenost pojedinih načina pristupa po zemljama članicama EU, posredno i strukturu pojedinog nacionalnog tržišta širokopojasnog pristupa, determiniraju povije-sno uvjetovani obrasci razvoja nacionalnih širokopojasnih tržišta koji su rezultirali većom zastupljenošću ostalih širokopojasnih teh-nologija (osim DSL-a) ili većom zastupljenošću ostalih načina ostva-renja DSL linija za alternativne operatore.

Slijedom navedenog, proizlazi kako su povijesno uvjetovani obrasci razvoja tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvat-skoj, u dijelu koji se odnosi na razvoj pojedinih pristupnih tehnolo-gija, rezultirali većom zastupljenošću DSL tehnologije pristupa koja je pak proizašla iz postojeće PSTN mreže. S obzirom na to da je HT kao bivši monopolist bio vlasnik elektroničke komunikacijske mre-že s najvećim brojem aktivnih bakrenih parica u vrijeme početka razvoja širokopojasnog pristupa u RH te kako je u isto vrijeme bila relativno slaba izgrađenost i nedostatna zemljopisna pokrivenost mrežama kabelskih operatora, razvoj tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj obilježava dominantna zastupljenost pristupa putem DSL tehnologije i izraženija zastupljenost HT kao operatora.


stvici ulaganja. Migrirajući s jedne točke pristupa, odnosno preuzi-manja prometa, na drugu, omogućuje se operatoru da postupno, ali konstantno ulaže u vlastitu infrastrukturu te se na taj način potiče razvoj tržišnog natjecanja.

Također, HAKOM ocjenjuje da je izuzetno važno da operator ima mogućnost pristupa na različitim razinama mreže HT-a putem usluge bitstream pristupa neovisno o tehnologiji u pristupnoj mre-ži, s obzirom na to da se na taj način potiče konkurencija i razvoj elektroničkih komunikacijskih usluga, a sve na dobrobit krajnjih korisnika.

U tom smislu, za potrebe utvrđivanja dodatnih činjenica za ocje-nu ovog slučaja, izvršena je usporedna analizu stanja širokopojasnog pristupa u dijelu koji se odnosi na bitstream pristup u odabranim zemljama članicama EU. Pri tome, kao uzorak zemalja promatrane su one zemlje u kojim je zastupljenost DSL tehnologije pristupa od strane novih operatora u 2008. godini veća od 25 posto, a što se može promatrati kao značajan udjel u ukupnoj strukturi novih ope-ratora. U tablici 30. prikazuju se podaci o strukturi širokopojasnog pristupa internetu na fi ksnoj lokaciji s obzirom na pojedine načine DSL pristupa u odabranim zemljama članicama EU u 2008. godini.

Pri analizi podataka, napominje se kako naglasak nije dan na dijeljeni pristup iz razloga što se taj način pristupa na određeni na-čin može promatrati dijelom istog mjerodavnog tržišta s potpunim pristupom. Iz uvida u Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji, proizlazi kako su dijeljeni ili potpuni izdvojeni pristup dio tržišta veleprodajnog (fi zičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi na fi ksnoj lokaciji. S druge strane, dijeljeni i potpuni pristup razlikuju se u bitnim elementi-ma od bitstreama, koji sukladno Preporukama Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji, predstavlja zasebno mjerodavno tržište.

Tablica 30. Struktura novih operatora na tržištu širokopojasnog pri-stupa internetu na fi ksnoj lokaciji s obzirom na pojedine načine DSL pristupa u odabranim zemljama članicama EU u 2008. godini

DSL pristupostali načini

pristupapreprodaja bitstream dijeljeni pristup

Potpuni pristup(ULL)

Austrija 35,7% 64,3% - 24,4% 0,1% 74,4%

Irska 99,2% 74,0% - 89,7% 1,6% 8,7%

Poljska 91,5% 64,5% - 99,8% - 0,1%

Portugal 90,9% 61,8% 0,4% 15,0% - 84,6%

Slovenija 88,5% 56,8% - 22,4% 26,5% 51,0%

Danska 76,3% 54,3% 8,7% 25,2% 15,2% 50,9%

Njemačka 71,1% 52,9% 31,3% - 1,4% 67,3%

Grčka 58,1% 47,9% - 31,1% 10,3% 58,5%

Španjolska 52,1% 40,8% 5,1% 18,3% 42,6% 34,0%

Francuska 47,1% 28,9% 1,2% 27,5% 18,1% 53,2%

Italija 45,7% 23,7% 0,1% 32,5% 10,1% 57,3%

Finska 38,2% 9,1% - 16,6% 2,9% 80,5%

Švedska 35,5% 8,5% 12,3% - 66,2% 21,4%

Ujedinjeno Kraljevstvo 26,0% 0,8% 36,3% 9,2% 39,0% 15,4%

DSL pristupNovi operatori

Izvor: dokument »Stanje tržišta širokopojasnog pristupa u EU«


Temeljem podataka prikazanih u tablici 30. proizlazi kako u većini promatranih zemalja u kojima se rast novih operatora u znat-nom dijelu temelji na DSL tehnologiji pristupa, pored potpunog pri-stupa (ULL) kao prvog izbora novih operatora, značajan udjel zauzi-ma bitstream pristup, pri čemu se taj udjel po pojedinim zemljama znatno razlikuje te se kreće od neznatnih 9,2 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu do 99,8 posto u Poljskoj.

Također, iz podataka prikazanih u tablici 30. na određeni način proizlazi kako je u slučaju razvoja pojedinih načina pristupa teme-ljenih na DSL tehnologiji, razvoj tržišta uvjetovan posebnostima u povijesno uvjetovanim modelima razvoja pojedinog nacionalnog tržišta. Taj zaključak proizlazi iz činjenice posebnosti pokazatelja za

i razvoju HT-ove nepokretne telekomunikacijske mreže, a na kojoj se kasnije temeljio i širokopojasni pristup putem DSL tehnologije.

Nadalje, ukoliko se promatra vremenski okvir usvajanja načela tržišnog natjecanja temeljenog na infrastrukturi koji je bio do kra-ja 2005. godine, tada je razumno zaključiti kako je načelo tržišnog natjecanja temeljenog na infrastrukturi moglo biti usvojeno nakon što je HT kao prvi operator na tržištu već počeo pružati uslugu širokopojasnog pristupa putem vlastite mreže. Navedene činjenice na određeni način mogu poduprijeti zaključak kako je izražena za-stupljenost DSL tehnologije u širokopojasnom pristupu internetu u znatnoj mjeri posljedica posebnosti i povijesno uvjetovanog obrasca razvoja tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. Dru-gim riječima, obrazac razvoja tržišta na određeni način podupirao je razvoj širokopojasnog pristupa tržišta putem DSL tehnologije, a koja se u bitnome temelji na nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži HT-a.

23.3. Neznatan doprinos bitstreama u razvoju tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj

Pored tržišnog natjecanja putem različitih infrastruktura, na stanje i razvoj tržišta širokopojasnog pristupa uobičajeno utječe do-stupnost i uvjeti različitih veleprodajnih usluga unutar DSL pristu-pne tehnologije, a kojima novi operatori mogu pristupiti krajnjim korisnicima.

Uobičajeni model ulaska na tržište širokopojasnog pristupa i nastupa novih operatora na tržištu, a koji je u bitnome temeljen na sektorskoj regulaciji veleprodajnog tržišta širokopojasnog pristupa, uključuje korištenje različitih veleprodajnih usluga. Ulazak na tržište i ulaganje novih operatora može se promatrati kroz koncept tzv. lje-stvice ulaganja koja u bitnome predstavlja lanac veleprodajnih proi-zvoda koji čine usluge preprodaja, bitstream pristup, dijeljeni pristup te potpuni pristup kao usluga koja zahtijeva najveća ulaganja novih operatora. Sukladno načelima ulaganja, razvoj tržišta i ulazak novih operatora na tržištu uobičajeno se u početnom razdoblju odvija pu-tem veleprodajnih usluga koje zahtijevaju najnižu razinu ulaganja poput preprodaje pa prema veleprodajnim uslugama koje zahtijevaju višu razinu investiranja poput bitstreama te posebice dijeljenog pri-stupa i potpunog pristupa putem izdvojene lokalne petlje.

Europska skupina regulatora (dalje: ERG), u dokumentu Broad-band market competition report iz svibnja 2005. godine, u bitnome navodi kako regulatorni model pretpostavlja da se ulaganja novih operatora vrše po načelu korak po korak. Po tom načelu, da bi novi operatori postupno ulagali u vlastitu infrastrukturu, oni moraju ko-ristiti cjelokupni lanac komplementarnih i prethodno reguliranih veleprodajnih usluga (preprodaja, bitstream pristup, dijeljeni pristup te potpuni pristup), kako bi stekli korisničku bazu. Pretpostavka je da na taj način ostvaruju prihode za fi nanciranje investicija u vlasti-tu infrastrukturu čime se postupno približavaju krajnjem korisniku i postaju manje ovisni o infrastrukturi bivšeg monopolističkog opera-tora. Nadalje, ERG u bitnome navodi kako logika tog procesa nalaže da pri ulasku na tržište novih operatora najprije budu dostupne one veleprodajne usluge pristupa koje zahtijevaju najniža ulaganja od strane novih operatora poput preprodaje, uz napomenu kako sve veleprodajne usluge u bitnome trebaju biti tehnički i komercijalno dostupne za korištenje od strane novih operatora.

To načelo postupnog dizanja novih operatora po ljestvici ulaga-nja, na određeni način navodi i HAKOM u dokumentu pod nazivom »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa« iz ožujka 2009. godine. Naime, HAKOM navodi kako se, otvaranjem različitih točaka pristupa omogućava operatorima postupno penjanje po lje-


na određeni način proizlazi i iz uvida u stručnu studiju »Regulator-ne mjere za intenziviranje razvoja konkurentnosti na pripadajućem maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu« u kojoj se analizira stanje na tržištu krajem 2008. godine. Naime, u studiji se u bitnome zaključuje da je udjel ADSL priključaka ostvarenih putem veleprodajne bitstream usluge izrazito nizak. U predmetnoj studiji se također zaključuje o određenim ograničenjima tada važeće referentne ponude HT-a za usluge ADSL bitstreama koja mogu ne-gativno utjecati na moguću ponudu usluga od strane alternativnih operatora.

Također, iz navedenih činjenica proizlazi kako uvjeti pružanja bitstream usluge kroz predmetno razdoblje nisu podržavali značaj-niju zastupljenost bitstream pristupa od strane novih operatora pri ulasku na tržište i u kasnijim fazama rasta. Ta značajka tržišta može se promatrati kao povijesno uvjetovani čimbenik razvoja tržišta ši-rokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. Također, razumno je za pretpostaviti kako su uvjeti pružanja usluga na određeni način utjecali na to da je značajnije zastupljena usluga potpunog pristupa putem izdvojene lokalne petlje, a u značajnom dijelu je izostala faza ulaska na tržište novih operatora putem troškovno povoljnijih vele-prodajnih usluga. Prema ljestvici ulaganja, izvjesno je da bi upravo bitstream usluga, a posebice u uvjetima nedostatne razine infra-strukturne konkurencije, trebala omogućiti alternativnim operato-rima ulazak na tržište uz manje troškove stvaranja korisničke baze.

Međutim, prema utvrđenim pokazateljima, proizlazi kako je u bitnome izostala faza razvoja tržišta širokopojasnog pristupa u dijelu koji se odnosi na ulazak novih operatora putem bitstream usluge. Ulazak novih operatora na tržište, direktno putem potpunog pristu-pa, na određeni način utjecao je na visoke troškove investiranja od strane operatora pri ulasku na tržište u početnom razdoblju. Nedo-voljan doprinos bitstreama u razvoju tržišta negativno je utjecao i na zemljopisnu pokrivenost pružanja usluga od strane novih operatora. Pretežito korištenje potpunog pristupa lokalnoj petlji, a koje se te-melji na kolokacijama po centralama, ograničio je pružanje usluga od strane novih operatora na ona zemljopisna područja koja su po-krivena pojedinim centralama odnosno kolokacijama.

U odnosu na same uvjete pružanja bitstream usluge, iz uvida u stručnu studiju »Regulatorne mjere za intenziviranje razvoja kon-kurentnosti na pripadajućem maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu«, proizlazi procjena Latora kao nositelja izrade stručne studije kako bi se, uz primjenu retail-minus metode (metoda koja se u bitnome temelji na referentnoj maloprodajnoj cijeni od koje se oduzima određeni postotak X), postotak retail-minus marže kod bitstream usluge morao kretati u rasponu 50-70 posto, ovisno o primijenjenom faktoru potkapacitiranosti.

Nadalje, iz uvida u prijedlog odluke HAKOM-a od 15. siječnja 2010. godine, kojom se HT-u određuje veleprodajne cijene usluge bitstream pristupa na IP razini na temelju bakrene parice primje-nom »postotka X« u iznosu od 49 posto, proizlazi kako je HAKOM predložio razinu marže u iznosu od 49 posto. Prijedlog o tom iznosu marže, HAKOM je sveobuhvatno stručno obrazložio. Među ostalim, prilikom određivanja iznosa »postotka X«, uzeta je u obzir i regu-latorna praksa u Republici Irskoj i Sloveniji pri čemu je u bitnome utvrđeno da se u Sloveniji iznos »postotka X« na svim brzinama kreće od 43 posto do 66 posto, dok je u Republici Irskoj navedeni iznos na razini od oko 55 posto. Analizom i niza drugih čimbenika, HAKOM je zaključio da bi iznos »postotka X« trebao biti 49 posto te je smatrao da je iznos »postotka X« od 49 posto na takvoj razini da operator koji je minimalno efi kasan kao HT može nuditi usluge krajnjim korisnicima bez ulaženja u gubitke i ostvarivati razumnu dobit. Drugim riječima, navodi se da taj iznos marže omogućuje

pojedina tržišta poput Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke na kojima se bilježi značajan udjel veleprodajne usluge preprodaje. Zaključak o nacionalno determiniranom obrascu razvoja tržišta na određeni način proizlazi i iz podatka da npr. Njemačka kao zrelo i razvijeno tržište širokopojasnog pristupa, unatoč visokom udjelu novih opera-tora na DSL tehnologiji pristupa, uopće ne bilježi zastupljenost bit-stream pristupa. S druge strane, u Njemačkoj je izražena zatupljenost usluge preprodaje kao načina pristupa. Na tržištima Poljske i Irske, koja bilježe gotovo u cijelosti rast novih operatora na DSL tehnologiji pristupa, izražena je zastupljenost bitstream pristupa.

Unatoč činjenici da pojedina nacionalna tržišta mogu bilježiti specifi čne obrasce povijesnog razvoja, rezultati usporedne analize pokazuju da je u većini promatranih zemalja članica EU, kod kojih je pružanje usluga novih operatora u znatnoj mjeri bilo temeljeno na DSL pristupnoj tehnologiji, bitstream pristup predstavljao značajan čimbenik razvoja tržišta širokopojasnog pristupa za nove operatore. Značaj bitstream usluge u razvoju tržišta širokopojasnog pristupa na određeni način proizlazi i iz stručne studije »Regulatorne mjere za intenziviranje razvoja konkurentnosti na pripadajućem maloprodaj-nom tržištu širokopojasnog pristupa internetu« u kojoj se na stranici 28. u bitnome navodi kako dobro izvedeni regulatorni preduvjeti za razvoj bitstream usluga mogu značajno unaprijediti penetraciju širokopojasnog pristupa na tržištu, uz povećanu participaciju alter-nativnih operatora te veću konkurentnost tržišta.

S druge strane, temeljem određenih podataka i pokazatelja sta-nja na tržištu širokopojasnog pristupa proizlazi kako bitstream uslu-ga nije u znatnijoj mjeri doprinijela razvoju tržišta širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na ulazak na tržište i razvoj predmetne usluge od strane novih opera-tora na tržištu.

Naime, takav zaključak na određeni način proizlazi iz uvida u odluku HAKOM-a od 16. studenoga 2011. godine, kojom se HT-u određuju veleprodajne cijene usluge bitstream pristupa na IP razini na temelju bakrene parice primjenom »postotka X« u iznosu od 60 posto. Naime, u obrazloženju te odluke, HAKOM navodi kako je od donošenja odluke o »postotku X« i primjene veleprodajnih cijena određenih na temelju »postotka X« u iznosu od 40 posto, odnosno od 12. ožujka 2010. godine, putem usluge bitstream pristupa spoje-no oko 6.000 korisnika, od čega oko 90 posto otpada na korisnike Iskona, povezanog društva HT-a. Nadalje, HAKOM navodi kako su ostali operatori u tih 15 mjeseci od donošenja odluke, putem uslu-ge bitstream pristupa spojili oko 650 krajnjih korisnika. Temeljem navedenih pokazatelja, HAKOM zaključuje kako u razdoblju od 12. ožujka 2010. kada je donesena odluka o »postotku X« u visini od 40 posto nije došlo do razvoja usluge bitstream pristupa te da navedena usluga nije zaživjela.

U nastavku obrazloženja odluke od 16. studenoga 2011. godine, HAKOM u bitnome navodi kako nedovoljan razvoj usluge bitstream pristupa nije posljedica strategije alternativnih operatora koja se te-melji na usluzi izdvojene lokalne petlje, već posljedica nepovoljnih uvjeta usluge bitstream pristupa koji nisu omogućili operatorima da temelje svoju strategiju na usluzi bitstream pristupa, a što bi bio logičan pristup jer bi im usluga bitstream pristupa omogućila penja-nje po ljestvici ulaganja i pružanje širokopojasnog pristupa internetu na cijelom teritoriju RH, odnosno i na onim područjima na kojima postoje tehnička ograničenja za pružanje usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji.

Slijedom navedenog, razumno je zaključiti kako bitstream uslu-ga i u ranijem razdoblju nije imala znatan utjecaj na razvoj tržišta širokopojasnog pristupa od strane novih operatora. Takav zaključak


Temeljem članka 15. stavka 1. ZZTN-a, poduzetnik je u vlada-jućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno od svojih stvarnih ili mogućih konkurenata, potrošača, kupaca ili dobavljača, naročito ako: nema konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili ima značaj-nu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a naročito s obzirom na tržišni udjel i položaj, fi nancijsku snagu, pristup izvorima nabave ili tržištu, povezanost s drugim poduzetnicima, pravne ili činjenične zapreke za ulazak drugih poduzetnika na tržište, poduzetnikovu sposobnost diktiranja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i po-duzetnikovu sposobnost isključivanja ostalih konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike.

Nadalje, temeljem članka 16. stavka 1. ZZTN-a, zabranjena je svaka zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu.

Predatorsko postupanje u pravu tržišnog natjecanja jedan je od oblika zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na mjero-davnom tržištu. Ono se u bitnome očituje u tome što poduzetnik u vladajućem položaju svoje proizvode odnosno usluge privremeno prodaje po cijenama nižima od odgovarajućih troškova, s ciljem da tržišne takmace istisne sa tržišta ili da im spriječi pristup tržištu. Takvo postupanje uobičajeno ima za posljedicu jačanje tržišne sna-ge poduzetnika u vladajućem položaju i štetu za krajnje potrošače. Naime, predatorska strategija racionalna je ukoliko poduzetnik u vladajućem položaju koji takvu strategiju primjenjuje, uspije izazvati izlazak konkurenata s tržišta odnosno spriječiti ulazak potencijalnim konkurentima, da bi nakon toga povisio cijenu svojih proizvoda od-nosno usluga na razinu cijene koja je bila na snazi prije snižavanja, ili još višu, čime bi posljedično ostvario dodatnu dobit koja ne bi bila moguća u konkurentskom okruženju. Naravno, takvo postupa-nje proizvodi i izravnu štetu za potrošače.

Sukladno kriterijima iz poredbenog prava EU, pri ocjeni pre-datorskog postupanja poduzetnika u vladajućem položaju potrebno je utvrditi jesu li ispunjeni određeni kriteriji koji u pravu tržišnog natjecanja u bitnome određuju predatorsko postupanje. U tom smi-slu, potrebno je utvrditi u kolikoj se mjeri poduzetnik u vladajućem položaju kratkoročno odriče od dijela dobiti, kao uobičajene poslje-dice kratkoročnog sniženja cijene usluga. Također, potrebno je do-kazati isključivanje konkurenata s mjerodavnog tržišta i sprječavanje ulaska potencijalnim konkurentima na tržište, odnosno utvrditi da je izvjesno da će takvo postupanje vjerojatno dovesti do zatvaranja tržišta. Drugim riječima, potrebno je utvrditi pokazatelje zatvaranja mjerodavnog tržišta od strane poduzetnika u vladajućem položaju, kao i da takvo njegovo postupanje ima za posljedicu štetu za krajnje potrošače.

Osim ocjene kratkoročnog odricanja od dijela dobiti, mogućeg isključivanja konkurenata s tržišta te mogućeg povrata troškova, kao bitan element u utvrđivanju predatorskog postupanja potrebno je utvrditi i namjeru poduzetnika u vladajućem položaju da isključi konkurente s tržišta.

Kada je riječ o povratu troškova nastalih predatorskim po-stupanjem, sukladno kriterijima iz poredbenog prava EU, povrat troškova ne predstavlja nužan element u dokazivanju predatorskog postupanja. Međutim, mogućnost povrata troškova poduzetnika u vladajućem položaju, koji su nastali iz prvobitnog odricanja od dijela dobiti kroz privremeno snižavanje cijene, predstavlja dodatni čim-benik koji može ukazivati na predatorsko postupanje poduzetnika u vladajućem položaju.

operatorima da bez ulaženja u gubitke krajnjim korisnicima mogu ponuditi i kombinaciju maloprodajnih paketa koji ne postoje na tr-žištu, a što dovodi do novih pogodnosti za krajnje korisnike.

Međutim, odlukom HAKOM-a od 12. ožujka 2010. godine, određeno je HT-u odrediti veleprodajne cijene usluge bitstream pri-stupa na IP razini na temelju bakrene parice primjenom »postotka X« u iznosu od 40 posto. HAKOM je smanjio prvotno predloženi iznos uvažavajući komentare operatora tijekom provedene javne rasprave.

Slijedom navedenog, proizlazi zaključak o neznatnom doprino-su bitstreama u razvoju tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. To na određeni način proizlazi iz specifi čnosti povijesnog razvoja tržišta širokopojasnog pristupa. Naime, do prijedloga odluke HAKOM-a od 15. siječnja 2010. godine, odnosno donošenja odluke od 12. ožujka 2010. godine, tržište širokopojasnog pristupa od strane novih operatora razvijalo se pretežito putem ulaganja u izdvojenu lokalnu petlju i putem potpunog pristupa. Izvjesno je kako je prvot-no predložena marža od 49 posto na određeni način predstavljala održivije uvjete za pružanje maloprodajnih usluga od strane novih operatora. Međutim, s obzirom na to da se je tržište širokopojasnog pristupa, u dijelu koji se odnosi na početno razdoblje ulaska novih operatora na tržište, pretežito razvijalo putem usluge potpunog pri-stupa izdvojenoj lokalnoj petlji te s obzirom na dotadašnja ulaganja postojećih operatora na tržištu, proizlazi kako ni postojećim drugim operatorima na tržištu nije odgovaralo snažnije otvaranje bitstream segmenta tržišta. Naime, iz uvida u navedene odluke HAKOM-a pro-izlazi kako je Optima u svom očitovanju tijekom provedene javne rasprave u bitnome navela kako poticanje tržišnog natjecanja ne bi trebalo biti usmjereno samo na poticanje ulaska novih operatora, već i na zaštitu postojećih operatora. Tu činjenicu na određeni način uzima u obzir i HAKOM u odluci od 12. ožujka 2010. godine, u dijelu koji se odnosi na izmjenu predložene marže od 49 posto na konačnom odlukom određenu maržu od 40 posto.

24. Odluka Vijeća

Na temelju činjenica koje je Agencija utvrdila savjesnom i de-taljnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće), na temelju članka 34. i 35. stavka 1. točke 2. i 5. ZZTN-a, na 111. sjednici, održanoj 12. srpnja 2012. godine, razmatralo je navedeni predmet te je odlučilo kako poduzetnik HT i njegovo povezano društvo Iskon nisu spriječili, ograničili ili narušili tržišno natjecanje zlouporabom vladajućeg položaja na mjerodav-nom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u smislu članka 16. ZZTN-a, jer Iskon nije pružao maloprodajnu uslugu na mjerodavnom tržištu primjenom predatorske politike cijena s ciljem istiskivanja drugih tržišnih tak-maca s tog tržišta, odnosno nije onemogućavao njihov pristup tom tržištu.

Stoga je Vijeće odlučilo odbiti zahtjev podnositelja kao na za-konu neosnovan.

Vijeće svoju odluku obrazlaže kako slijedi:

U predmetnom postupku, pokrenutom temeljem zahtjeva Ami-sa, bilo je potrebno utvrditi nalaze li se poduzetnik HT i njegovo povezano društvo Iskon u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu te je li u konkretnom slučaju došlo do zlouporabe vladajućeg položaja u smislu članka 16. ZZTN-a, odnosno primjenom predator-ske politike cijena predmetnih usluga od strane Iskona, a sa ciljem istiskivanja drugih tržišnih takmaca s tog tržišta, odnosno onemo-gućavanjem njihovog pristupa tom tržištu.


nosu na troškove pružanja Iskon.TRIO usluge obrazložene su u točki 16.2. obrazloženja ovoga rješenja.

Podatke o nižem prosječnom prihodu od prosječnih ukupnih troškova Iskon.DUO usluge 2007. i 2008. godini i Iskon.TRIO uslu-ge u 2009. godini treba razmatrati kroz činjenicu kako se radilo o početnom razdoblju pružanja navedenih usluga. Naime, razumno je pretpostaviti da prije postizanja ekonomije razmjera pokazatelji prosječnih troškova pokazuju više vrijednosti koji se smanjuju kako se postiže značajnija baza korisnika.

Međutim, budući da je prosječan prihod po korisniku Iskon.DUO usluge u 2007. i 2008. te Iskon.TRIO usluge u 2009. godini bio između prosječnih ukupnih i prosječnih varijabilnih troškova tih usluga, u ispitnom postupku utvrđivane su daljnje činjenice i okolnosti u odnosu na određivanje cijena Iskon.DUO usluge u 2007. i 2008. godini i Iskon.TRIO usluge u 2009. godini od strane Iskona. Također, utvrđivane su činjenice o postupanju Iskona s obzirom na moguću namjeru isključivanja konkurenata s tržišta.

S obzirom na to da u ovom postupku nisu postojali izravni dokazi o postojanju možebitne strategije isključivanja konkurenata, odnosno namjere HT-a i Iskona za istiskivanje konkurenata s tržišta, sukladno kriterijima iz poredbenog prava EU koji proizlaze iz točke 65. Upute Komisije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ, postupanje Iskona u dijelu koji se odnosi na odricanje od dijela dobiti, a što proizlazi iz činjenice da je prosječan prihod po korisniku Iskon.DUO usluge u 2007. i 2008. godini i Iskon.TRIO usluge u 2009. godini bio niži od prosječnog ukupnog troška pružanja tih usluga, razmatra-no je u kontekstu ekonomski racionalnih i alternativnih mogućih postupanja.

U tom smislu, utvrđeno je kako do snižavanja cijena Iskon.DUO usluge od strane Iskona u 2007. godini dolazi nakon značajnog sni-žavanja u bitnome usporedivog paketa povezanih usluga od strane Amisa do kojeg dolazi krajem 2006. godine, a što je obrazloženo u točki 20.1. obrazloženja ovoga rješenja. Iskon je, nakon što je Amis postavio novu razinu cijena u bitnome usporedivog paketa pove-zanih usluga odnosno Amis 2u1 usluge, promijenio cijenu Iskon.DUO usluge na način da je prilagođena u bitnome na jednaku novu tržišnu razinu cijene koja je postavljena ulaskom Amisa na tržište.

Uzimajući u obzir kriterije iz poredbenog prava EU koji proi-zlaze iz obrazloženja u paragrafu 189. presude Suda EU u predme-tu United Brands te koji su primijenjeni i u presudi Općeg suda u predmetu BPB Industries (paragraf 69. presude) te presudi Općeg suda u predmetu Irish Sugar (paragraf 112. presude), Vijeće je za-uzelo stav da se poduzetniku koji se nalazi u vladajućem položaju ne može oduzeti pravo da zaštiti vlastite komercijalne odnosno eko-nomske interese ukoliko su isti ugroženi. Drugim riječima, poduzet-niku u vladajućem položaju treba se priznati pravo na poduzimanje razumnih koraka kako bi zaštitio vlastite komercijalne odnosno ekonomske interese. Pri tome, Vijeće naglašava kako poduzetnik u vladajućem položaju mora voditi računa o tome da zaštita vlastitih komercijalnih interesa bude razmjerna postupanju drugih poduzet-nika konkurenata te da vodi računa o njihovoj ekonomskoj snazi. Također, zaštita vlastitih komercijalnih odnosno ekonomskih inte-resa ne smije dovesti do daljnjeg jačanja vladajućeg položaja.

Vijeće je ocijenilo kako se snižavanje cijena Iskon.DUO usluge od strane Iskona u 2007. godini, a nakon ulaska Amisa na tržište s nižom cijenom u bitnome usporedivog paketa Amis 2u1 usluge, može smatrati razumnim prilagođavanjem Iskona na nove uvjete na tržište nakon ulaska konkurencije.

Pri tome, Vijeće je kao bitnom cijenilo činjenicu kako nije bilo daljnjih pritisaka na snižavanje cijena usluga od strane Iskona, od-

Navedeni kriteriji za ocjenu predatorskog postupanja poduzet-nika u vladajućem položaju, a posebice kratkoročno odricanje od dijela dobiti, isključivanje konkurenata s tržišta i zatvaranje tržišta, postojanje namjere za takav čin, te šteta za krajnje potrošače, načel-no, trebaju biti kumulativno ispunjeni kako bi se utvrdilo predator-sko postupanje poduzetnika u vladajućem položaju.

Mjerodavnim tržištem u predmetnom postupku određena je usluga širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj, a što je obrazloženo u točki 10. obrazloženja ovoga rješenja.

Na tako određenom mjerodavnom tržištu širokopojasnog pri-stupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj, utvr-đeno je kako T-HT Grupa (HT i njegovo povezano društvo Iskon) bilježi značajan tržišni udjel kroz cijelo promatrano razdoblje od 2007. do 2011. godine. Tako je tržišni udjel T-HT Grupe u 2007. godini iznosio [90-100] posto, tijekom promatranih godina bilježi trend pada da bi na kraju 2011. godine tržišni udjel iznosio [70-80] posto, a što se detaljno obrazlaže u točki 11. obrazloženja ovoga rješenja.

Pri tome, utvrđeno je kako pretežiti dio tržišnog udjela T-HT Grupe proizlazi iz tržišnog udjela HT-a čiji je tržišni udjel na mje-rodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne ko-risnike u Republici Hrvatskoj iznosio [80-90] posto u 2007. godini, tijekom promatranih godina bilježi pad te na kraju 2011. godine iznosi [60-70] posto. S druge strane, tržišni udjel Iskona na pred-metnom mjerodavnom tržištu iznosio je [0-5] posto u 2007. godini, bilježi blagi rast tijekom godina, a na kraju 2011. godine iznosio je [5-10] posto.

Uzimajući prvenstveno u obzir tržišni udjel T-HT Grupe, od-nosno HT-a i njegovog povezanog društva Iskon, na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u vremenskom razdoblju od 2007. do 2011. godine, a zatim i druge pokazatelje stanja na mjerodavnom tržištu, a što je obrazloženo u točki 12. obrazloženja ovoga rješenja, Vijeće je ocijenilo kako se T-HT Grupa, odnosno HT i njegovo povezano društvo Iskon, u vremenskom razdoblju od 2007. do 2011. godine nalazila u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu širokopoja-snog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u smislu članka 15. ZZTN-a.

Nadalje, utvrđeno je kako je Iskon prosječnim prihodom po ko-risniku Iskon.DUO usluge u 2007. i 2008. godini pokrivao prosječne varijabilne troškove te usluge. S druge strane, prosječnim prihodom po korisniku Iskon.DUO usluge, Iskon nije pokrivao prosječni uku-pni trošak predmetne usluge u 2007. i 2008. godini. U 2009. godini prosječnim prihodom po korisniku, pored prosječnih varijabilnih troškova, Iskon je pokrivao i prosječne ukupne troškove uz neznatnu maržu pokrića. Također i u 2010. godini, prosječnim prihodom po korisniku Iskon.DUO usluge bili su pokriveni prosječni varijabilni i prosječni ukupni troškovi pružanja Iskon.DUO usluge uz izraženiju maržu pokrića u odnosu na 2009. godinu. Utvrđene činjenice u od-nosu na troškove pružanja Iskon.DUO usluge obrazložene su u točki 16.1. obrazloženja ovoga rješenja.

U odnosu na Iskon.TRIO uslugu, utvrđeno je kako je Iskon u 2009. godini prosječnim prihodom po korisniku pokrivao prosječne varijabilne troškove. S druge strane, prosječni ukupni troškovi pru-žanja Iskon.TRIO usluge u 2009. godini bili su viši od prosječnog prihoda po korisniku. U 2010. godini bilježi se povrat prosječnih varijabilnih troškova i prosječnih ukupnih troškova od prosječnog prihoda po korisniku Iskon.TRIO usluge. Utvrđene činjenice u od-


vanja konkurenata s mjerodavnog tržišta, a koje bi bilo povezano s politikom određivanja maloprodajnih cijena Iskonovih usluga na mjerodavnom tržištu.

Ocjena mogućnosti povrata pretrpljenih troškova na određeni način povezana je s ocjenom vjerojatnosti isključivanja konkurenata s tržišta te činjenicom kako snižavanje cijena Iskon.DUO usluge u 2007. godini, kao i određivanje cijena Iskon.TRIO usluge u 2009. godini nije imalo kratkoročni karakter. Naime, cijena Iskon.DUO usluge, nakon snižavanja u 2007. godini, nisu bile u kratkom roku vraćene na razdoblje prije snižavanja, a što bi se na određeni način moglo promatrati kao mogući element povrata gubitaka. Vijeće je mišljenja kako se u konkretnom slučaju razumno može zaključiti da je snižavanje cijena Iskon.DUO usluge u 2007. godini u bitnome posljedica ulaska konkurenata na tržište.

Vijeće je ocijenilo kako postupanje Iskona nije moglo imati izravnu štetu za potrošače u kratkom roku. Također, s obzirom na to da Iskon cijenu Iskon.DUO usluge nije vratio na razinu koja je bila prije snižavanja te uzimajući u obzir činjenice o trendu jačanja drugih operatora na tržištu, ocijenjeno je kako nije vjerojatna šteta za potrošače u konkretnom slučaju. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, razumno je zaključiti kako je snižavanje razine cijena pa-keta povezanih usluga na tržištu imalo pozitivan utjecaj na krajnje korisnike usluga.

Nadalje, Vijeće smatra kako samo postupanje Iskona, a uzima-jući u obzir strukturu mjerodavnog tržišta, trendove na mjerodav-nom tržištu te udjel Iskona u rastu T-HT Grupe kroz promatrano razdoblje na mjerodavnom tržištu, nije u znatnijoj mjeri moglo utje-cati na učinkovitu konkurentsku strukturu tržišta.

Naime, u odnosu na strukturu tržišta koja bilježi izraženu asi-metričnost u korist T-HT Grupe, Vijeće smatra kako nije ispravno dovesti u uzročno-posljedičnu vezu cjenovnu politiku Iskona u di-jelu koji se odnosi na pružanje paketa povezanih usluga i strukturu tržišta širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike koja pokazuje izraženi tržišni udjel T-HT grupe. Kvantitativni pokazatelji stanja na tržištu ne ukazuju na značajan utjecaj Iskona na tržištu širokopojasnog pristupa. Položaj i stanje T-HT Grupe prije svega je određeno položajem HT-a koji bilježi visoke udjele. Prema podaci-ma o tržišnim udjelu HT-a i Iskona kao društava unutar T-HT Grupe na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike, a koji se navodi u točki 13. obrazloženja ovoga rješenja, proizlazi kako je položaj T-HT Grupe u pretežitom dijelu bio povezan s položajem HT-a na tržištu, a ne Iskona. U promatranom razdoblju od 2007. do 2011. godine, udjel HT-a unutar T-HT Grupe na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike izno-sio je [95-100] posto u 2007. godini, neznatno pada da bi na kraju 2011. godine iznosio značajnih [80-90] posto. Drugim riječima, sam utjecaj Iskona bio je neznatan u odnosu HT u položaju i rastu T-HT Grupe na tržištu širokopojasnog pristupa za privatne korisnike kroz promatrano razdoblje.

Izvjesno je kako tržišna snaga i značajan udjel HT-a na mjero-davnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne kori-snike prvenstveno proizlazi iz činjenice da je HT u vrijeme početka pružanja širokopojasnog pristupa bio vlasnik pretežitog dijela in-frastrukture, a temeljem koje se počelo pružati sama usluga široko-pojasnog pristupa. Drugim riječima, iz tada postojeće PSTN mreže proizašlo je pružanje usluge širokopojasnog pristupa putem DSL teh-nologije. Nadalje, nedostatan razvoj infrastrukturne konkurencije na određeni način povezan je sa zadržavanjem visokog tržišnog udjela HT-a tijekom promatranog razdoblja. Naime, rezultati usporedne analize strukture tržišta širokopojasnog pristupa internetu na fi ksnoj

nosno nije bilo pokazatelja daljnjeg snižavanja cijena Iskon.DUO pa-keta usluge pored korekcije cijena prema promijenjenim uvjetima na tržištu. Također, Vijeće je kao bitnom cijenilo činjenicu kako se u konkretnom slučaju nije radilo u kratkoročnom snižavanju cijene Iskon.DUO usluge u 2007. godini, već se može razumno zaključiti kako je do snižavanja cijene Iskon.DUO usluge u 2007. godini došlo zbog ulaska konkurencije na mjerodavno tržište. Naime, iz činjenica utvrđenih u ispitnom postupku proizlazi kako se cijena osnovnog paketa Iskon.DUO usluge koja je snižena tijekom 2007. godine u bitnome zadržala kroz cijelo promatrano razdoblje što isključuje kratkoročni karakter takvog postupanja.

Pored navedenog, Vijeće je u ocjeni ovoga konkretnog slučaja uzelo u obzir određene pokazatelje visoke razine cijena predmetnih usluga u Republici Hrvatskoj prije ulaska konkurenata na tržište. Naime, iz indirektnih dokaza koji se obrazlažu u točkama 18. i 20.1. obrazloženja ovoga rješenja, proizlazi kako su cijene Iskonovog pa-keta Iskon.DUO usluge prije snižavanja početkom 2007. godine, bile relativno više u odnosu na usporedive cijene na drugim tržištima. Stoga, snižavanje opće razine cijena dual play paketa povezanih usluga donijelo je direktne koristi korisnicima usluga u Republici Hrvatskoj, što uključuje i krajnje korisnike usluga Iskona kao podu-zetnika u vladajućem položaju.

U odnosu na određivanje cijene Iskon.TRIO usluge u 2009. go-dini, prema utvrđenim činjenicama koje se obrazlažu u točki 19. obrazloženja ovoga rješenja, proizlazi kako su cijene Iskon.TRIO paketa usluga pri uvođenju te usluge na tržište od strane Iskona na određeni način postavljene na razini tada postojećih usporedivih konkurentskih usluga na tržištu. Vijeće je u odnosu na određivanje cijene Iskon.TRIO usluge u 2009. godini cijenilo činjenicu kako tada postavljena cijena nije imala kratkoročni karakter.

U tom smislu, provedena je i usporedna analiza cijena pred-metnih paketa povezanih usluga za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2011. godine, a što se može promatrati kao relativno značajan vremenski odmak od 2007. godine kada je došlo do predmetnog snižavanja cijena Iskon.DUO paketa i 2009. godine kada je uveden na tržišta Iskon.TRIO paket. Rezultati te provedene analize, koji se obrazlažu u točki 17. obrazloženja ovoga rješenja, pokazuju kako su cijene paketa povezanih usluga Iskona u bitnome konkurentne ponudama drugih operatora ukoliko se promatraju paketi usluga u bitnome sličnih tehničkih i komercijalnih obilježja.

Nadalje, Vijeće je posebno cijenilo činjenice koje se odnose na ocjenu mogućeg isključivanja konkurenata s tržišta, a što se obra-zlaže u točki 21. obrazloženja ovoga rješenja. Naime, iz pokazatelja stanja na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa privatnim korisnicima u Republici Hrvatskoj, odnosno trendova na mjerodav-nom tržištu, koji su prikazani u točki 21.1. obrazloženja ovoga rje-šenja proizlazi kako većina operatora bilježe rast broja pretplatnika u razdoblju od 2007. do 2011. godine. S obzirom na takve pokazatelje stanja na tržištu kroz značajan rast broja korisnika kod svih opera-tora, izvjesno je kako predatorska strategija ne bi bila ekonomski ra-cionalna niti uspješna strategija poduzetnika u vladajućem položaju.

Nadalje, iz kvantitativnih pokazatelja broja kolokacija operato-ra u razdoblju od 2006. do 2011. godine, koji su prikazani u točki 21.2. obrazloženja ovoga rješenja, proizlazi zaključak o rastu novih operatora na tržištu kao pozitivan trend. Pored toga, određeni po-daci o fi nancijskim rezultatima operatora kroz promatrano razdoblje koji se opisuju u točki 21.3. obrazloženja ovoga rješenja pokazuju pozitivne trendove.

Slijedom navedenog, Vijeće smatra kako iz utvrđenih pokaza-telja nije vjerojatno da bi u konkretnom slučaju došlo do isključi-


modele poslovanja i uz minimalnu dobit s obzirom na neutralni fi -nancijski karakter plaćanja veleprodajnih usluga prema HT-u. U tom smislu, može se promatrati izraženija prisutnost Iskona na bitstream dijelu tržišta u odnosu na druge alternativne operatore. S obzirom na navedeno, Vijeće smatra kako T-HT Grupa u nastupu na tržištu širokopojasnog pristupa internetu i povezanih usluga, posebice kroz poslovanje Iskona, mora voditi računa o tome da kao poduzetnik u vladajućem položaju ima pravo natjecati se na tržištu na temelju vlastitih prednosti. No, na isti način snosi i posebnu odgovornost u svezi svojeg vlastitog postupanja na tržištu, kako ono ne bi ugrozilo postojeće učinkovito tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.

HT je bitstream uslugu pružao u okviru veleprodajne usluge ADSL pristupa, odnosno veleprodajne ADSL transport usluge, a koje su bile prethodno regulirane usluge (ex ante regulacija). Opći uvjeti HT-a za pružanje ADSL transport usluge i uvjeti HT-a za pružanje veleprodajne usluge ADSL pristupa sadržani su u Dodatku Stan-dardnoj ponudi HT-a za davatelje usluga pristupa internetu, koji se odnosi na širokopojasni pristup internetu od 11. prosinca 2007. godine, a koji je odobren rješenjem Vijeća HAKOM-a od 9. srpnja 2008. godine.

Slijedom navedenog, Vijeće smatra kako Iskon nije mogao utjecati na uvjete, tehničke i komercijalne, pružanja HT-ovih usluga ADSL pristupa, odnosno ADSL transport usluge, kao i kasnije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Stoga, s obzirom na činjenicu kako na odgovarajući način nisu kumulativno ispunjeni kriteriji za ocjenu predatorskog postupanja T-HT Grupe, odnosno Iskona kao poduzetnika u vladajućem položa-ju, a naročito kriterij isključivanja konkurenata s tržišta i zatvaranje tržišta, kriterij povrata troškova, postojanje namjere te budući da nisu utvrđeni negativni učinci za krajnje potrošače, odlučeno je kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

25. Troškovi postupka

Amis je podneskom od 6. lipnja 2012. zatražio naknadu troško-va ovoga upravnog postupka u iznosu od 5.267,50 kuna.

HT i Iskon, podneskom od 6. lipnja 2012., zatražili su naknadu troškova ovoga upravnog postupka u iznosu od 3.781.400,00 kuna.

Sukladno odredbi članka 114. stavka 2. ZUP-a, kad u postup-ku sudjeluju dvije stranke ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okon-čan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su ovoj nastali sudjelovanjem u postupku. Ako je u takvu slučaju koja od stranaka djelomično uspjela sa svojim zahtjevom, ona je dužna naknaditi protivnoj stranci troškove razmjerno dijelu svojeg zahtjeva s kojim nije uspjela. Stavkom 3. istog članka propisano je kako se troškovi za pravno zastupanje naknađuju samo u slučajevi-ma kad je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano.

U konkretnom slučaju, riječ je o specifi čnom i složenom uprav-nom postupku jer je pravo tržišnog natjecanja specifi čno pravno područje u kojem je strankama potrebna stručna pomoć u zaštiti njihovih prava, posebice imajući u vidu konkretan upravni postupak gdje se radi o utvrđivanju zlouporabe vladajućeg položaja na speci-fi čnom mjerodavnom tržištu.

Stoga su priznati troškovi zastupanja za poduzetnike HT i Iskon za sljedeće odvjetničke usluge:

– 1.000,00 kuna za sastavljanje podneska od 28. travnja 2011. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife o nagra-dama i naknadi troškova za rad odvjetnika (»Narodne novine«, broj 148/09; dalje: Tarifa),

lokaciji s obzirom na pristupnu tehnologiju u odabranim zemljama članicama EU i u Republici Hrvatskoj, a što je prikazano u točki 23.2. obrazloženja ovoga rješenja, pokazuju zanemariv udjel drugih tehnologija pristupa kao što su mreže kabelskih operatora i druge pristupne tehnologije.

Uz prethodno navedenu činjenicu niske razine zastupljenosti drugih tehnologija širokopojasnog pristupa pored DSL pristupne tehnologije, Vijeće kao bitnu okolnost koja je utjecala na razvoj tr-žišta smatra činjenicu postojanja pravnih zapreka za pružanje usluga putem izdvojene lokalne petlje sve do početka 2005. godine. Naime, HT je do tog trenutka već pružao uslugu širokopojasnog pristupa i stvorena je značajna korisnička baza. Pritom se napominje kako u tom razdoblju Iskon nije bio dio T-HT Grupe.

Vijeće je također uzelo u obzir kako se je u predmetnom raz-doblju, pored ulazaka novih operatora na tržište, paralelno odvijao proces razvoja tržišta širokopojasnog pristupa internetu odnosno povećanje gustoće širokopojasnih priključaka u Republici Hrvatskoj, a što je bila odrednica Strategije razvoja širokopojasnog pristupa koji je usvojila Vlada Republike Hrvatske, a što se detaljnije obrazlaže u točki 9.5. obrazloženja ovoga rješenja. U tom smislu, uzimajući u obzir činjenice vlasništva nad pretežitim dijelom mreže u vrijeme snažnijeg razvoja tržišta, pravnih i činjeničnih zapreka ulaska na tržište drugih operatora, izvjesno je kako je ostvarivanje cilja po-većanja gustoće širokopojasnih priključaka u Republici Hrvatskoj u pretežitom dijelu mogao ispuniti upravo HT, što pokazuju i podaci o značajnom udjelu HT-a na mjerodavnom tržištu.

Nadalje, Vijeće je utvrdilo kako se tržište širokopojasnog pri-stupa, u trenutku otvaranja i mogućnosti pružanja usluga široko-pojasnog pristupa internetu od strane novih operatora, u značajnoj mjeri temeljilo na DSL tehnologiji, odnosno infrastrukturi HT-a. Razvoj tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj obi-lježava obrazac direktnog ulaganja novih operatora u izdvojenu lokalnu petlju na način potpunog pristupa krajnjem korisniku. Iz takvog obrasca razvoja tržišta proizlazi i činjenica znatnih ulaganja od strane novih operatora.

Također, na temelju činjenica utvrđenih u ovom postupku, Vije-će smatra kako je razumno zaključiti o izostanku odnosno nedostat-nom razvoju i utjecaju bitstream pristupa na tržištu širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. Naime, u nedostatku dostatne razine infrastrukturne konkurencije, izvjesno je kako bi upravo bitstream pristup pored jednostavne preprodaje predstavljao troškovno pri-hvatljiviji i ekonomičniji model ulaska novih operatora na tržište. Međutim, rezultati provedene analize pokazuju da je bitstream uslu-ga, odnosno pružanje usluga krajnjim korisnicima putem bitstrea-ma, imala zanemariv utjecaj i doprinos u razvoju tržišta širokopo-jasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. Pri tome, bitstream usluga je prethodno regulirana (ex ante regulacija). Drugim riječima, HT je tu uslugu pružao po prethodno defi niranim i odobrenim uvjetima.

Nadalje, Iskon je bio u znatnijem dijelu prisutan u pružanju usluga krajnjim korisnicima putem bitstream pristupa. Vijeće je mi-šljenja kako taj pokazatelj na određeni način može biti povezan s činjenicom da je Iskon povezano društvo HT-a. Naime, razumno je zaključiti kako s pozicije T-HT Grupe, svako plaćanje Iskona HT-u temeljem prethodno reguliranih veleprodajnih proizvoda, ima neu-tralni fi nancijski karakter. U tom smislu, Iskon ima određene pred-nosti u odnosu na druge alternativne operatore pri odabiru nači-na pristupa krajnjim korisnicima. Drugim riječima, Vijeće smatra kako Iskon u odnosu na druge alternativne operatore pri nastupu na tržištu ima određene komparativne prednosti koje proizlaze iz činjenice da je dio T-HT Grupe. Te prednosti omogućuju Iskonu


na odgovarajući način primjenjuje kriterije koji proizlaze iz pravilne primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskim zajednicama te je za zastupanje u ovom predmetu potrebna posebna stručnost i poznavanje prakse Europske unije (acquis communautaire), HT-u je temeljem Tbr. 37. toč. 1. Tarife odobreno povišenje tarifnih stavki za 100 posto.

S obzirom da je riječ o upravnom postupku koji se je vodio protiv više stranaka i to HT-a i Iskona, HT i Iskonu je temeljem Tbr. 36. toč.1. Tarife odobreno povišenje tarifnih stavki za 10 posto.

U pogledu zahtjeva Amisa za naknadu troškova zastupanja, Agencija ističe da, s obzirom da navedena stranka nije uspjela sa svojim zahtjevom, nema pravo na naknadu troškova zastupanja.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

26. Objava rješenja u »Narodnim novinama«

Sukladno odredbi članka 59. stavka 1. ZZTN-a, a u svezi s član-kom 57. točkom 1. ZZTN-a, ovo rješenje bit će objavljeno u »Na-rodnim novinama«.

Stoga je odlučeno kao u točki III. izreke ovoga rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može pokre-nuti upravni spor kod Upravnog suda u Zagrebu u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja.Napomena:

Sukladno članku 51. ZZTN-a, podaci koji predstavljaju službenu tajnu izuzeti su od objavljivanja te su u tekstu navedeni podaci označeni [...], odnosno koriste se skraćenice naziva te postoci i podaci u rasponu.

Klasa: UP/I 030-02/2009-01/11Urbroj: 580-05/26-12-256Zagreb, 12. srpnja 2012.

PredsjednicaVijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

mr. sc. Olgica Spevec, v. r.

OBJAVE 2491

Državni zavod za statistiku objavljuje

INDEK SPROIZVOĐAČKIH CIJENA INDUSTRIJSKIH

PROIZVODA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU U RUJNU 2012.

Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na doma-ćem tržištu u rujnu 2012. u odnosu na kolovoz 2012. iznosi 101,0.

Klasa: 954-02/12-01/08Urbroj: 555-06-04-03-01/12-09Zagreb, 10. listopada 2012.

Ravnateljdr. sc. Ivan Kovač, v. r.

– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 6. lipnja 2011. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 25. srpnja 2011. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 13. listopada 2011. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 6. prosinca 2011. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za zastupanje na usmenoj raspravi u upravnom postupku 6. prosinca 2011. temeljem Tbr. 21. toč.1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1 i Tbr. 50. Tarife,



– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 12. siječnja 2012. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 17. veljače 2012. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 10. travnja 2012. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 14. svibnja 2012. temeljem Tbr. 20. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za sastavljanje podneska od 6. svibnja 2012. temeljem Tbr. 20. toč 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife,

– 1.100,00 kuna za zastupanje na usmenoj raspravi u upravnom postupku 30. svibnja 2012. temeljem Tbr. 21. toč. 1., Tbr. 36. toč. 1., Tbr. 37. toč. 1 i Tbr. 50. Tarife,

u iznosu od 15.300,00 kuna (slovima: petnaesttisućatristo kuna).

Sukladno Tbr. 42. Tarife, na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost.

Stoga je poduzetnik Amis Telekom d.o.o. dužan poduzetniku Hrvatski Telekom d.d. i njegovom povezanom društvu, poduzetni-ku Iskon Internet d.d. nadoknaditi troškove za pravno zastupanje u ukupnom iznosu od 19.125,00 kuna (slovima: devetnaest tisuća-stodvadesetpet kuna), odnosno u iznosu od 9.562,50 kuna (slovi-ma: devettisuća petstošezdesetdvijekuneipedesetlipa) svakom od navedenih poduzetnika.

HT-u i Iskonu nije priznat trošak zastupanja po Tbr. 20. toč. 2. Tarife s obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o predmetu čija vrijednost nije procjenjiva te je stoga visina troška zastupanja odre-đena prema Tbr. 21. toč. 1. Tarife. Također, s obzirom da Agencija

mtomicic

Rectangle

narodne novine srijeda, 17. listopada 2012. · amis je alternativni operator na elektroničkim...

Documents