narodna muzika užičkog kraja - vokalna
TRANSCRIPT
Narodna muzika užičkog
kraja
Narodna vokalna tradicija
Užički kraj: geografsko odreĎenje
- opštine -
Užice
Čajetina
Arilje
Požega
Ivanjica
Kosjerić
Bajina Bašta
Etnomuzikološka istraživanja u
užičkom kraju
krajem 80-tih godina XX veka
težnja istraživača/ica: zabeležiti starije
oblike narodnog vokalnog muziciranja
(još jedno) propuštanje beleženja aktuelne
narodne muzike u drugoj polovini XX veka
Tipovi narodnog pevanja u užičkom
kraju
Jednoglasno Dvoglasno
- češća pojava
- više istraživano
- pevanje “u pravom
smislu te reči”
Jednoglasno pevanje 1. uspavanke i pesme kad se cuca dete
- mali ambitus
- jednostavan oblik (varijantni jednodel)
- sadržaj: poruka da dete zaspi ili čitava narativna priča
2. pevanje uz tepsiju
- pratnja pevanju: intenzivni motorični šum okretanja tepsije
- pevaju uglavnom žene
3. pevanje kad se pale lile (na Petrovdan)
- lile: oljuštena kora trešnjevog drveta nanizana na drvene štapove koja se upali
- lile nose deca i putem pevaju, npr.
Lila gori, Boga moli
da nam žito bolje rodi
Jednoglasno pevanje 4. eganje – pevanje kada se pobodu bikovi
- egalice:dok se bikovi bore i kada odredjeni bik pobedi
- tehnika izvodjenja: prstom se pomera jabučica u grlu i glas naglašeno vibrira
- oblik: eganje se pojavljuje kao uvod i zevršetak pevanja
- tempo: promenljiv sa čestim ubrzavanjima
5. rabadžijsko pevanje
- na dugačak glas
- solo pevanje ili antifono komuniciranje (dvojica rabadžija u putu)
- mnogo ornamentike u izvoĎenju
- “Rabadžinski se može otpevati bilo koja pesma u glas, samo se onda ne usjeca, već se tera pravo.”
6. pevanje uz pečenje rakije
- prizvuk varoške, kafanske pesme
- ritmičke, melodijske i intonativne slobode, isprekidane fraze
- teatralni vokalni performans “pripitog” domaćina (simbolička oznaka za količinu rakije koju peče, a time i za njegov ekonomski status)
Jednoglasno pevanje 7. samačko pevanje – kroza zube
- dok se čuvaju ovce
- obično uprošćeniji vid starijeg ili novijeg seoskog dvoglasnog pevanja
8. kukanje za mrtvim
- afektivno izvoĎenje
- struktura fraza: od najvišeg tona prema nižim
- intonacija: nestabilna, sa tendencijom povišavanja
- ritualni dodaci tekstu: joj, ajoj, kuku
- Ribaševina: učestvuju dve žene u nekoj vrsti stretto antifonije
9. krstonoško pevanje
- jednoglasno, ponekad u maniru novijeg dvoglasnog (uticaj novijeg na starije varijante pevanja)
- izlaganje melostrofe – solo, refren – grupno
10. pevanje na glas – posebni slučajevi
- nema usijecanja
- svi usijecaju
- u slučajevima kada svi u grupi znaju samo vodeći glas; ovaj tip pevanja retko opstaje celu melostrofu
Dvoglasno pevanje
-starije seosko dvoglasno pevanje-
terminologija: na glas, iz vika
bliže odreĎenje:
- brojenica (broenica, brenica)
- svatovska (na svatovski, na svatovski glas)
načini pevanja
1. prema silabičnosti
- kratko
- dugačko – razvučeno
2. prema sazvučnosti
- heterofono
- heterofono-bordunsko
- bordunsko
Dvoglasno pevanje
-starije seosko dvoglasno pevanje-
- heterofonija - terminologija: jedan povede (i usijeca), drugi ga prate/voze
napravo
tip sazvučnosti: blisko jednoglasu, usijecanja na krajevima melostihova i/ili melostrofa (reĎe prateći usijeca)
melodijski model: kajda (reĎe glas)
tipovi kajdi:
- brojeničke
- slavske
- druge
Dvoglasno pevanje
-starije seosko dvoglasno pevanje-
- heterofonija-bordun -
terminologija: u dvoje (udvoje)
melodijski tip: zlatiborska kajda
struktura izvoĎenja: jedan povede, u trenutku pojave borduna dolazi do usporavanja
oblik: ponovljeni dvostih (melostrofa velikih dimenzija)
tehnika izvoĎenja: vazduh se uzima naizmenično (signal je usijecanje) –čini se kao da je pesma bez prekida/bez uzimanja vazduha
završetak melostrofe: uzvik/poniranje
intonacija: podložna konstantnom povišavanju
Dvoglasno pevanje
-starije seosko dvoglasno pevanje-
- bordun -
zabeleženo isključivo od starijih ljudi, pretežno muškaraca
rabadžijske, slavske, kosačke pesme
struktura izvoĎenja: uglavnom vodi onaj koji počinje, ali tokom melostrofe može doći i do promene uloga
oblik: veoma razraĎena i duga melostrofa
završetak melostrofe: izvici
Dvoglasno pevanje
-starije seosko dvoglasno pevanje-
- generalne karakteristike -
uzak ambitus (F-B kao F G A(s) B/Heses)
ornamenti:
- falsetni predudari
- postudari (odreĎene ili neodreĎene visine)
- kvocajući tonovi
- izvikivanje
- poniranje glasom
tendencija povišavanja intonacije (lakše se zapaža u razvučenim pesmama)
Dvoglasno pevanje
-novije seosko dvoglasno pevanje- melodijski model: arija
terminologija: na ariju
broj učesnika/ca: od četvoro pa naviše
struktura izvoĎenja: 1 počinje/vodi, ostali/e prate/basiraju/basuju
osnovni sazvučni interval: terca
završni sazvuk: kvinta
uticaj starijeg na novije seosko pevanje:
- pojava sekundnih sazvučja
- poniranje glasova na završetku melostrofe
- tipično usijecanje 1. glasa
- pojava troglasja C-F-G / C-E-G (reĎe)
Problemi interpretacije teksta
tipična melostrofa (oblik/sadržina): jasan, rečit, često duhovit dvostih
stariji tekstovi (obredne, slavske pesme): nemaju rimu
tekstovi prokomponovanog oblika:
- kukanje
- pesma jenĎi kad poslužuju goste
- litanijsko aminovanje čauša na svadbi
osobene pojave pri izvoĎenju:
- elizija
- afereza
- gutanje glasova
- višak glasova u pesmi u odnosu na govorni jezik (j)
- poluglasovi
ornamentika:
- ukrasni tonovi (predudari, postudari)
- tremola
- trileri