hrvatski jezik, skripta 2

Download Hrvatski Jezik, Skripta 2

Post on 03-Jun-2018

242 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 8/12/2019 Hrvatski Jezik, Skripta 2.

    1/121

    HRV TSKI JEZIK I KNJIEVNOST(skripta sa svim relevantnim odgovorima)

    1

  • 8/12/2019 Hrvatski Jezik, Skripta 2.

    2/121

    ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI

    - knjievnost-

    1. LIRIKA- pojam, razvoj, podjele, primjeri

    l i r ika - knjievni rad koji je nastao u sjedinjenju glazb e, glume, govora i plesa, dolazi od

    grkerijei lyrato znai i ani instrument

    karakter ist ike - subjektivna, iznosi osjeaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoom

    vanjske forme, bogatstvu pjesnikih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava

    pod jela l i r ike1) prema sadraju ili motivu

    DOMOLJUBNEA. Mihanovi: Horvatska domovinaLJUBAVNEJ. Pupai:Zaljubljen u ljubavPEJZANE A. G. Mato: NotturnoSOCIJALNED. Cesari: VagonaiMISAONE / REFLEKSIVNED. Cesari: Pjesma mrtvog pjesnikaRELIGIOZNEN. op: Isusita novine

    2) prema tradicijiDITIRAMBpjesma u kojoj se slavi priroda i ivot (V. Nazor: Cvrak)HIMNApjesma posveena nekome (ili neemu) tko (ili to) je dostojan najveeg

    divljenjai potovanja (A. Mihanovi: Horvatska domovina)

    ODApjesma posveena nekome (ili neemu) prema kome (ili emu) osjeamoljubav,

    privrenost ili neku drugu vrstu sklonosti (P. Prer adovi: Rodu o

    jeziku) ELEGIJApjesma u kojoj se izraava aljenje za ne im nedostinim(F. Ciraki: Forentinske elegije)

    EPIGRAMKratka saeta pjesma koja svojim zaklju kom iznenauje itatelja2

  • 8/12/2019 Hrvatski Jezik, Skripta 2.

    3/121

    (S. Vraz: Nadriknjitvo)EPITAFnadgrobni natpis koji kao pjesniki oblik izraava misli o prolaznosti ivota

    i ljudskoj sudbini. esto je duhovit i satirian. (M. Dizdar:Zapis o zemlji)IDILAlirska pjesma s temom iz mirnog ivota u pr irodi, posebno na

    selu. (D. Cesari: Pjesma mrtvog pjesnika)

    2. EPIKA- pojam, podjela, vrste, osobitosti: fabula, likovi, tehnike pisanja

    epika- knjievni rad, dolazi od gre rijei epos to znai rije, pjesnika pripovijest,pripovijedanje

    karakteristike - objektivna je, iznosi dogaaje i situacije, koristi se pripovijedanjem i

    opisivanjem, obiljeje epike je i prisutnost likova i duina vanjske forme

    podjela epikea) epskolirske vrste

    POEMAepsko-lirska vrsta u kojoj se iznosi neki dogaaj, ali sadri i elemente lirskogizraza

    BALADAepsko-lirska vrsta tunog raspoloenja s traginim zavretkom

    (Hasanaginica)ROMANCAlirska vrsta uglavnom ljubavnog sadraja bez traginog zavretka

    b) epsko pjesnitvo epika u stihuEPSKA PJESMAkrae djelo u stihovima pripovjednog karaktera

    EPopirnije djelo u stihovima pripovjednog karakteraEPOPEJAako se u epu prikazuju djela nekog junaka koji se stavlja u slubu svoga

    naroda,takav je ep nacionalna epopeja

    c) jednostavni oblici-epika u stihuZNAAJKE: oblikuju i izraavaju neku ivotnu pojavu, a izvorno pripadaju

    usmenoj knjievnostiMIT - na temelju mitskog iskustva govori se najee o postanku svijeta, o bogovima ili

    nekom osobama (Kako je postala zemlja)

    3

  • 8/12/2019 Hrvatski Jezik, Skripta 2.

    4/121

    LEGENDA - govori o ljudima iji je nain ponaanja i pogled na svijet uzor takvog

    ponaanjaBAJKAudesno i nadnaravno ispreplie se sa zbiljskim na takav nain da izmeu

    stvarnog iizmiljenog nema pravih suprotnosti (Kako je Potjeh traio istinu)

    BASNAkratka prozna vrsta u kojoj se najee u likovima ivotinja prikazuju

    ljudski karakteri, njihovi postupci i djela u iv otu, njihov moral i ivotni idealSAGAgovori o dogaajima iz obiteljskog ivotaVIC - kratka jezina tvorevina koja izaziva smijean dojam

    ANEGDOTAaljiva zgoda iz ivota neke osobeZAGONETKAposeban oblik postavljanja pitanja koji namjerno skriva pravi

    odgovor POSLOVICAu obliku tvrdnje izraava se neko ivo tno iskustvod) sloeni oblici

    NOVELA - prozni oblik krai od pripovijetke s manjim brojem likova i ueg mje staradnje

    (A. G. Mato: Cvijet sa raskra)PRIPOVIJETKAprozni oblik dui od novele, a kra i od romanaROMANdulji prozni oblik sa radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova

    3. ROMAN -

    romanprvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji

    prozni oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova

    podjelaa) prema temidrutveni, obiteljski, psiholoki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteki,

    kriminalistikib)prema tonu i pi evu stavu sentimentalni, humoristini, satirini, didaktini, herojskic)prema nainu oblikovanja

    ROMAN LIKA - jedan ili nekoliko uzajamno povezanih likova dominira strukturomromana

    ROMAN ZBIVANJAopisano zbivanje ujedinjuje sve to roman obrauje

    4

  • 8/12/2019 Hrvatski Jezik, Skripta 2.

    5/121

    ROMAN PROSTORAneki zamiljeni ili stvarni prostor ini bitnu vezu izmeu svegato

    roman opisujeLANANI ILI STUPNJEVITIizgrauje se tako da se prie kao dijelovi romana

    nadovezujujedna na drugu, s time to je zavretak svake prie ujedno i poetak idue

    PRSTENASTIjedna uokvirena pria, obuhvaa sve ostale poput prstena na taj nain

    toneki dogaaj omoguuje okvir unutar kojeg se zatim pripovijeda cijeli roman

    PARALELNIgraen je tako to se nekoliko fabularnih nizova razvija usporednoROMAN-RIJEKA iroko je zasnovan i razvijen tip romana koji obuhvaa ciklus

    romana,prikazuje vie narataja u pojedinoj obitelji, socijalni i povijesni okvir u kojem se

    ti narataju kreuROMAN-ESEJ vrsta modernog romana u kojem se klasino epsko pripovijedanje

    dopunjujeili zamjenjuje osjeajima i asocijacijama

    d) prema postojanju i vrijednostiklasini, moderni, suvremeni

    USPOREDBA TRADICIONALNOG I MODERNOG ROMANATRADICIONALNIjednostavnost, vrsta fabula, dogaaji se niu linearno i logi no, likovi su

    stvoreni prema stvarnim osobama i dogaajima, psiholoki analizirani, due vrijeme u

    kronolokom slijeduMODERNI sloena, defabularizirana, rascjepkanost, opisuje se tok svijesti, kod likova

    nema psiholoke analize, prati se unutarnja svijest, slue se novom tehnikom pripovijedanja(unutarnji monolog i pripovjedni monolog solilokvij, direktni, indirektni, pripovjedni), vrijeme

    je kratko, problemi smisla svijeta i postojanja, najei likovi su umjetniciPROZA U TRAPERICAMAMODERNI ROMAN

    - glavni junaknetipian, promatrasvijeta oko sebe, pasivan, bez ciljeva

    - mladi pripovjedase suprotstavlja svijetu odraslih

    - ironijski se odnosi prema tradicionalnom drutvu i kulturnim vrijednostima

    - jezikpribliava se svakodnevnom spontanom govor u gradske mladei argonu

    - radnja ne tee kronoloki, ovisi o subjektivnim proivljavanjima lika, prekida seasocijacijama i monolozima

    5

  • 8/12/2019 Hrvatski Jezik, Skripta 2.

    6/121

    4. DRAMA, POJAM, VRSTE, STRUKTURA

    drama - gr. drama in, gluma, igrokaz, prvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim

    jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj

    dogaaja i likovaZNAAJKE iznosi radnju u dijalokom obliku i namijenjena je izvoenju na pozornici,

    predstavlja knjievni tekst i scensko djelo, a bitn o joj je obiljeje dramska napetost i dramski

    sukob

    dramske vrste1) TRAGEDIJA dramski tekst s konfliktima (sukobima) koji na kraju dovode do smrti

    (propasti)

    glavnog lika

    2)KOMEDIJAknjievno djelo dramskog oblika s ugo ajem kominosti

    3)DRAMA U UEM SMISLU RIJE I takav scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan

    dogaaj

    vezan za neke osobe i drutvene sredine. Moe biti duhovita i vesela,, ali ne u takvom

    intenzitetu kao u komediji, nema traginog zavretka

    struktura drame1. dijelovi namijenjeni publici

    2. dijelovi namijenjeni glumcima i redatelju

    kompozicija drame1) UVOD - EKSPOZICIJA - uvod u dramu, program, prolog, podaci o kompoziciji drame,

    likovima,

    vremenu i mjestu radnje

    2)ZAPLETpokretanje radnje izazivanjem odreenih suprotnosti

    3)KULMINACIJAnapetost naraste do potrebe za razrjeenjem4)PERIPETIJApreokret, radnja skree u odreenom smjeru

    6

  • 8/12/2019 Hrvatski Jezik, Skripta 2.

    7/121

    5) RASPLETrazrjeenje svih suprotnosti i sukoba- dramski tekst se dijeli na inove, slike i prizore odnosno sceneINvea cjelina u dramiPRIZORmanja cjelina u drami, dijelovi drame od ulaska do izlaska jednog lika sa scene-u kazalinoj predstavi sudjeluju glumci, redatelj, scenograf, kostimograf, kazalina kua i

    gledatelji

    -kazalite je zajednitvo gledatelja i ive predstave

    DIDASKALIJEupute o ponaanju i nainu govora glumaca, opis pozornice, izgled

    DRAMSKA RADNJAtemelji se na sukobu, a ostvaruje se dijalogom i monologomTETROLOGIJAznanost o kazalitu

    grka tragedija na primjeru Sofoklove dramegrka tragedijagr.tragosjarac, iodepjesma jareva pjesma

    - dramska vrsta u stihovima, razvila se u Grkoj, procvat5. st. pr. Kr

    - starogrka tragedija imala je obredni karakter, njezina tematika je uzeta iz mitova, a u

    izvedbi kor ima jako vanu ulogu, izvodili su je po sebno odjeveni glumci koji su nosili

    maske

    - prema Aristotelovom miljenju nastala je iz obreda posveenih Dionizu

    - osnivaje Tepsis

    - najvei grki tragiari su: Eshil (uvodi 2. glumca), Sofoklo (dodaje 3. glumca), Euripid

    ope znaajke1.glumac = PROTAGONISTglumi glavnu ulogu (Antigona)

    2.glumac = ANTAGONIST (Kreont)

    3.glumac = TRITAGONISTglumi nekoliko uloga (Izmena)

    ZBOR ili KORvrlo znaajan, svojom pjesmom povezuje scene, pjeva uz glazbenu pratnjuTRAGIAN JUNAKrtva vlastite nesretne sudbineTRAGINA KRIVNJAnije namjerna pogreka ili krenje zakona, nego rezultat sudbinske

    zablude,neizbjenog sukoba ideala i zbilje

    TRAGINI ZAVRETAK kona na cijena koju junak plaa za svoju dosljednost, a njegova

    je rtvavlastiti ivot

    UZVIENI STIL sve ani dostojanstveni govor7

  • 8/12/2019 Hrvatski Jezik, Skripta 2.

    8/121

    KATARZAizaziva strah