hrvatski - skripta(jezik)

Download Hrvatski - skripta(jezik)

Post on 11-Oct-2015

329 views

Category:

Documents

16 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Skripta za hrvatski jezik 1. PRISTUP KNJIEVNOSTIKNJIEVNOST je umjetnost ije je sredstvo izraavanja JEZIK = UMJETNOST RIJEI- ima svoj sadraj i izraz (oblik)ZNANOST O KNJIEVNOSTI (KNJIEVNA ZNANOST) - znanost koja se bavi sustavnim prouavanjem knjievnosti- prouava knjievno djelo kao samostalno umjetniko djelo, ali ga promatra i u kontekstuZNANOST O KNJIEVNOSTI

TEORIJA KNJIEVNOSTIAnaliza knjievnog djela

Klasifikacija knjievnostiuenje o knjievnim vrstama i rodovima

Versifikacijaznanost o stihu

Stilistikapristup djelu kao jezinoj tvorevini, tj. prouava ope znaajke knjievnog izraza

POVIJEST KNJIEVNOSTIOpa povijest knjievnostiusporedno prouavanje knjievnostiprikazivanje svih bitnih knjievnih pojava

Povijest pojedine knjievnostipovijest nacionalne knjievnosti, ali i povijest knjievnosti koju odreuje neko dugo zajednitvo (npr. povijest djeje knjievnosti)

Komparativna (poredbena) povijest knjievnostiusporeuje knjievnost u povijesnom i drutvenom kontekstu (npr. hrv. knjievnost u kontekstu europske)

KNJIEVNA KRITIKAanalizira djelo i promatra autora i djelo u povijesnom kontekstu

Interpretacija (tumaenje) doivljaj djela analiza (ralamba)

PODJELA KNJIEVNIH DJELAPODJELA KNJIEVNIH DJELA (prema razliitima naelima)

Autoriautori mogu initi skupinu (npr. hrv. dramski pisci)

Jezicihrv. knjievnost, knjievnost na latinskom jeziku, ruska knjievnost, njemaka knjievnost i dr.- srodno naelo prema nacionalnim knjievnostima: hrv. knjievnost, njem. Knjievnost, ruska knjievnost, itd.

Formanpr. lirska pjesma, roman, mit, balada, pripovijetka, drama itd.

Podrijetlousmena i pisana knjievnost

Namjenadjeja knjievnost, zabavna knjievnost, pouna knjievnost

Vrijeme nastankaantika knjievnost, renesansna knji. i dr.

PODJELA KNJIEVNIH DJELA (po kriteriju forme (izraza))

KNJIEVNI RODOVIEPIKAprikaz dogaaja

LIRIKAizraavanje ljudske osjeajnosti

DRAMAradnja zasnovana na sukobudramske vrste: tragedija, komedija, drama u uem smislu

DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICIujedinjuje znaajke knjievnosti i znanostiknjievno znanstvene vrste (esej, putopis)publicistika (reportaa)

KNJIEVNE VRSTEroman, novela, kratka pria, crtica, mit, ep, esej, komedija, tragedija, drama

ANROVIljubavni, povijesni, kriminalistiki, pustolovni

OSNOVNI OBLICI IZRAAVANJA

POEZIJAPROZADRAMA

OBILJEJAzvukovna i ritmika organizacija (stihovi)usmena i pisanablia izraavanju u svakodnevnoj komunikacijiusmena i pisanadijaloki oblikmoe biti pisana za izvoenje na pozorniciu stihu i prozi

PODJELAlirska poezija osobne temeepska poezija dogaaj vaan za kolektivlirsko epska poezija jednostavni epski oblici (basna) i sloeni epski oblici (drama)diskurzivni knjievni oblici (putopis)ostala proza

RAZDOBLJEDJELA

temeljna civilizacijska djela (od 3000. pr. Kr)Daleki istok (Kina): Knjiga pjesamaSrednji istok (Indija): Vede, Mahabharata, Ramajana, PanatantraBliski istok: Egipat (himne bogovima; Ptahotep: Pouke mudrosti)Mezopotamija (Gilgame)Hebrejska knjievnost (Biblija)

antika knjievnost ( 8. st. pr. Kr 476.)grkaHomer: Ilijada, Odiseja (epovi)Eshil: Okovani Prometej (tragedija)Sofoklo: Kralj Edip, Antigona (tragedije)Euripid: Medeja, Elektra (tragedije)Aristofan: ptice, abe (komedije)Aristotel: Poetika (Nauk o pjesnikom umijeu)Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar, Ezop

rimskaPlaut: krtacVergilije: EneidaHoracije: Poslanica Pizonima (Ars poetica)Ovidije: MetamorfozeKatul, Marcijal

srednjovjekovna knjievnost (476. 15. st.)svjetovnanacionalni epovi: Beowulf (eng.), pjesan o Ronaldu (franc.), Pjesma o Cidu (panj.), Pjesma o Nibeluzima (njem.), Kalevala (finska)srednjevjekovni romani: Roman o Tristanu i Izoldi (keltski ciklus), Roman o Renardu, Roman o rui (franc.), Roman o Troji, Roman o Aleksandrusrednjevjekovna poezija: trubadurska poezija, njemaka dvorska ljubavna lirika

hrvatska1100. Baanska ploa6. 1. 1288. Vinodolski zakonik1483. Misal po zakonu rimskog dvora (Prvotisak)Zapis popa Martinca, Ljetopis popa Dukljanina, Svit se kona, ibenska molitva, Rumanac trojski, Aleksandrida, Lucidar

predrenesansa (14. st.)Dante Alighieri: Boanstvena komedijaFrancesco Petrarca: KanconijerGiovanni Boccaccio: Dekameron

humanizam i renesansa (15. I 16. st.)svjetovnaMiguel de Cervantes: Bistri vitez don Quijote od MancheWilliam Shakespeare: Romeo i Giulietta, Hamlet, San Ivanjske noiLudovico Ariosto, Francois Rabelais

hrvatskaMarko Maruli (Split, otac hrvatske knjievnosti): JuditaMarin Dri (Dubrovnik, Vidra, komediograf): Novela od Stanca, Skup, Dundo MarojePetar Zorani (pisac prvog hrv. romana): Planine

barok (17. st.)svjetovnaPedro Calderon de la Barca: ivot je sanLuis de Gongora, Giambattista Marino, Torquato Tasso

hrvatskaIvan Gunduli: Suze sina razmetnoga, Dubravka, OsmanIvan Buni Vui, Ignjat urevi, Fran Krsto Frankopan, Junije Palmoti, Antun Kanili, Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinski, Juraj Habdeli

klasicizam i prosvjetiteljstvo (kraj 17. I 18. st.)svjetovnaKlasicistike tragedije Pierre Corneille: Cid Jean Racine FedraKlasicistike komedije Moliere: krtacProsvjetiteljski roman Voltaire: CandideProsvjetiteljska drama Carlo Goldoni: Gostioniarka, MirandolinaDenis Diderot, Montesquieu, Jean Jacques Rousseau

hrvatskaAndrija Kai Mioi: Razgovori ugodni naroda slovinskogaMatija Antun Reljkovi: Satir iliti divji ovikTitu Brezovaki: Matija grabancija dijakMatija Petar Katani, Filip Grabovac

predromantizam i romantizam ( kraj 18. i po. 19. st.)svjetovnaJohan Wolfgang Goethe: Patnje mladog Werthera, FaustaFriedrich Schiller: RazbojniciGeorge Gordon Byron: Hodoae Childea HaroldaEdgar Allan Poe: Gavran, Crni maakAleksandar Sergejevi Pukin: Evgenij OnjeginMihail Jurjevi Ljermontov: Junak naeg dobaWilliam Wordworth, T. S. Coleridge, Walter Scott, Alphonse de Lamartine, Victor Hugo, France Preern

hrvatskaIvan Maurani: Smrt Smail age engiaPetar Preradovi: izbor iz poezijeStanko Vraz: izbor iz poezijeLjudevit Gaj, Antun Mihanovi, Janko Drakovi, Dimitrija Demeter, Pavao toos, Matija Maurani

realizam (1830 1870.)i naturalizam (kraj 1870. 1890.)svjetovnaHonore de Balzac: Ljudska komedija (Otac Goriot)Gustave Flaubert: Gospoa BovaryFjodor Mihailovi Dostojevski: Zloin i kaznaLav Nikolajevi Tolstoj: Ana KarenjinaEmile Zola: Germinal, Therese RaquinNikolaj Vasiljevi Gogolj, Ivan Sergejevi Turgenjev, Gu de Maupasant

hrvatskaenoino doba (predrealizam) 1860. 1881.August enoa Prijan Lovro, Seljaka bunaRealizam i naturalizamAnte Kovai: U registraturiVjenceslav Novak: Posljednji StipaniiSilvije Strahimir Kranjevi: Izbor iz poezijeKsaver andor Gjalski, Josip Kozarac, Eugen Kumii

modernizam (kraj 19. st. )svjetovnaCharles Baudelaire: Cvjetovi zlaHenrik Ibsen: NoraAnton Pavlovi ehov: Tri sestre

hrvatskaAntun Gustav Mato, Ivo Vojnovi, Janko Leskovar, Vladimir Vidri, Dinko imunovi, Milutin Cihlar Nehajev, Ivan Kozarac, Fran Galovi, Dragutin Domjani, Vladimir Nazor, Milan Begovi, Janko Poli Kamov

knjievnost 20. stoljeasvjetovnaMarcel Proust: U traganju za izgubljenim vremenom (Combay)Franz Kafka: Preobrazba, ProcesLuigi Pirandello: est osoba trai autoraBertolt Brecht: Majka Courage i njezina djecaSamuel Beckett: U oekivanju GodotaEugene Ionesco: elava pjevaica, StoliceAlbert Camus: StranacIvo Andri: Prokleta avlijaFederico Garcia Lorca, Sergej Jesenjin, Pablo Neruda, Thomas Stearns Eliot, James Joyce, William Faulkner, Jean Paul Sartre, Herman Hesse, Ernest Hemingway, Mea Selimovi

hrvatskaMiroslav Krlea: Kraljevo, Baraka Pet Be, Povratak Filipa Latinovicza, Gospoda Glembajevi, Balade Petrice KerempuhaRanko Marinovi: Ruke KiklopSlobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjanIvo Brean: Predstava Hamleta u selu Mrdua DonjaPavao Pavlii: Veernji akt, Koraljna vrataAugustin Ujevi, Antun Branko imi, Dobria Cesari, Dragutin Tadijanovi, Mate Balota, Ivan Goran Kovai, Jure Katelan, Vesna Parun, Slavko Mihali, Ivan Slamnig, Antun oljan, Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio

LIRIKALIRSKE VRSTEDEFINICIJAPRIMJER

OBLIKvezani stihslobodan stihpjesma u prozi

TEMApejsana lirskaljubavna lirskasocijalna lirskamisaona (refleksivna) lirskadomoljubna lirskaduhovno - religiozna

TRADICIONALNI OBLICIhimnasveana pjesma posveena neem vrijednom potovanjaAntun Mihanovi: Horvatska domovina

odauzvien ton, ira tematika od himnePetar Preradovi: Rodu o jeziku

elegijaizraava se tuga, bolF. Ciraki: Elegije

epitafovjekov odnos prema prolaznosti ivotaMark Dizdar: Zapis o zemlji

epigramduhovita i satirina pjesmaS. Vraz, A. G. Mato

ditiramboduevljenje prirodom i slavljenje ivotaVladimir Nazor: Cvrak

idilaivot u prirodi, pastiriVergilije: Bukolike

ANALIZA

TEMAo emu je rije u pjesmi?kljune emocije i situacije u ljudskom ivotu ljubav, smrt, bol, enja, domoljublje, nepravda, neto sveto

MOTIVInajmanja tematska jedinicaunutranja kompozicija suton, zvijezde, kue

OBLIK (KOMPOZICIJA)STIH I STROFAbroj strofa, vrste strofa, vrsta stihamonostih, distih, tercinavezani, slobodan stih, jedanaesterac

PJESNIKI JEZIKizbor rijei i stilskih izraajnih sredstava

PJESNIKI RITAMsvi elementi pjesmepjesniki jezik, stilska izraajna sredstva, ponavljanje, prenoenje misli ili rijei, vrsta stiha, raspored naglaska, rima

DIJALEKTNA LIRIKA pisana na narjeju

VERSIFIKACIJA znanost o stihuSTIH ritmika, zvukovna, sintaktika, znaenjska cjelina ritmika cjelina: autor stvara ritam koji postaje nositelj dodatnog znaenja zvukovna cjelina: zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvuanju glasova i rimi sintaktika cjelina: poredak rijei unutar stiha znaenjska cjelina: znaenja postignuta ritmom, zvukovnom organizaci