hrvatski - skripta(jezik)

Upload: kaja-krhac

Post on 11-Oct-2015

500 views

Category:

Documents


30 download

TRANSCRIPT

Skripta za hrvatski jezik 1. PRISTUP KNJIEVNOSTIKNJIEVNOST je umjetnost ije je sredstvo izraavanja JEZIK = UMJETNOST RIJEI- ima svoj sadraj i izraz (oblik)ZNANOST O KNJIEVNOSTI (KNJIEVNA ZNANOST) - znanost koja se bavi sustavnim prouavanjem knjievnosti- prouava knjievno djelo kao samostalno umjetniko djelo, ali ga promatra i u kontekstuZNANOST O KNJIEVNOSTI

TEORIJA KNJIEVNOSTIAnaliza knjievnog djela

Klasifikacija knjievnostiuenje o knjievnim vrstama i rodovima

Versifikacijaznanost o stihu

Stilistikapristup djelu kao jezinoj tvorevini, tj. prouava ope znaajke knjievnog izraza

POVIJEST KNJIEVNOSTIOpa povijest knjievnostiusporedno prouavanje knjievnostiprikazivanje svih bitnih knjievnih pojava

Povijest pojedine knjievnostipovijest nacionalne knjievnosti, ali i povijest knjievnosti koju odreuje neko dugo zajednitvo (npr. povijest djeje knjievnosti)

Komparativna (poredbena) povijest knjievnostiusporeuje knjievnost u povijesnom i drutvenom kontekstu (npr. hrv. knjievnost u kontekstu europske)

KNJIEVNA KRITIKAanalizira djelo i promatra autora i djelo u povijesnom kontekstu

Interpretacija (tumaenje) doivljaj djela analiza (ralamba)

PODJELA KNJIEVNIH DJELAPODJELA KNJIEVNIH DJELA (prema razliitima naelima)

Autoriautori mogu initi skupinu (npr. hrv. dramski pisci)

Jezicihrv. knjievnost, knjievnost na latinskom jeziku, ruska knjievnost, njemaka knjievnost i dr.- srodno naelo prema nacionalnim knjievnostima: hrv. knjievnost, njem. Knjievnost, ruska knjievnost, itd.

Formanpr. lirska pjesma, roman, mit, balada, pripovijetka, drama itd.

Podrijetlousmena i pisana knjievnost

Namjenadjeja knjievnost, zabavna knjievnost, pouna knjievnost

Vrijeme nastankaantika knjievnost, renesansna knji. i dr.

PODJELA KNJIEVNIH DJELA (po kriteriju forme (izraza))

KNJIEVNI RODOVIEPIKAprikaz dogaaja

LIRIKAizraavanje ljudske osjeajnosti

DRAMAradnja zasnovana na sukobudramske vrste: tragedija, komedija, drama u uem smislu

DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICIujedinjuje znaajke knjievnosti i znanostiknjievno znanstvene vrste (esej, putopis)publicistika (reportaa)

KNJIEVNE VRSTEroman, novela, kratka pria, crtica, mit, ep, esej, komedija, tragedija, drama

ANROVIljubavni, povijesni, kriminalistiki, pustolovni

OSNOVNI OBLICI IZRAAVANJA

POEZIJAPROZADRAMA

OBILJEJAzvukovna i ritmika organizacija (stihovi)usmena i pisanablia izraavanju u svakodnevnoj komunikacijiusmena i pisanadijaloki oblikmoe biti pisana za izvoenje na pozorniciu stihu i prozi

PODJELAlirska poezija osobne temeepska poezija dogaaj vaan za kolektivlirsko epska poezija jednostavni epski oblici (basna) i sloeni epski oblici (drama)diskurzivni knjievni oblici (putopis)ostala proza

RAZDOBLJEDJELA

temeljna civilizacijska djela (od 3000. pr. Kr)Daleki istok (Kina): Knjiga pjesamaSrednji istok (Indija): Vede, Mahabharata, Ramajana, PanatantraBliski istok: Egipat (himne bogovima; Ptahotep: Pouke mudrosti)Mezopotamija (Gilgame)Hebrejska knjievnost (Biblija)

antika knjievnost ( 8. st. pr. Kr 476.)grkaHomer: Ilijada, Odiseja (epovi)Eshil: Okovani Prometej (tragedija)Sofoklo: Kralj Edip, Antigona (tragedije)Euripid: Medeja, Elektra (tragedije)Aristofan: ptice, abe (komedije)Aristotel: Poetika (Nauk o pjesnikom umijeu)Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar, Ezop

rimskaPlaut: krtacVergilije: EneidaHoracije: Poslanica Pizonima (Ars poetica)Ovidije: MetamorfozeKatul, Marcijal

srednjovjekovna knjievnost (476. 15. st.)svjetovnanacionalni epovi: Beowulf (eng.), pjesan o Ronaldu (franc.), Pjesma o Cidu (panj.), Pjesma o Nibeluzima (njem.), Kalevala (finska)srednjevjekovni romani: Roman o Tristanu i Izoldi (keltski ciklus), Roman o Renardu, Roman o rui (franc.), Roman o Troji, Roman o Aleksandrusrednjevjekovna poezija: trubadurska poezija, njemaka dvorska ljubavna lirika

hrvatska1100. Baanska ploa6. 1. 1288. Vinodolski zakonik1483. Misal po zakonu rimskog dvora (Prvotisak)Zapis popa Martinca, Ljetopis popa Dukljanina, Svit se kona, ibenska molitva, Rumanac trojski, Aleksandrida, Lucidar

predrenesansa (14. st.)Dante Alighieri: Boanstvena komedijaFrancesco Petrarca: KanconijerGiovanni Boccaccio: Dekameron

humanizam i renesansa (15. I 16. st.)svjetovnaMiguel de Cervantes: Bistri vitez don Quijote od MancheWilliam Shakespeare: Romeo i Giulietta, Hamlet, San Ivanjske noiLudovico Ariosto, Francois Rabelais

hrvatskaMarko Maruli (Split, otac hrvatske knjievnosti): JuditaMarin Dri (Dubrovnik, Vidra, komediograf): Novela od Stanca, Skup, Dundo MarojePetar Zorani (pisac prvog hrv. romana): Planine

barok (17. st.)svjetovnaPedro Calderon de la Barca: ivot je sanLuis de Gongora, Giambattista Marino, Torquato Tasso

hrvatskaIvan Gunduli: Suze sina razmetnoga, Dubravka, OsmanIvan Buni Vui, Ignjat urevi, Fran Krsto Frankopan, Junije Palmoti, Antun Kanili, Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinski, Juraj Habdeli

klasicizam i prosvjetiteljstvo (kraj 17. I 18. st.)svjetovnaKlasicistike tragedije Pierre Corneille: Cid Jean Racine FedraKlasicistike komedije Moliere: krtacProsvjetiteljski roman Voltaire: CandideProsvjetiteljska drama Carlo Goldoni: Gostioniarka, MirandolinaDenis Diderot, Montesquieu, Jean Jacques Rousseau

hrvatskaAndrija Kai Mioi: Razgovori ugodni naroda slovinskogaMatija Antun Reljkovi: Satir iliti divji ovikTitu Brezovaki: Matija grabancija dijakMatija Petar Katani, Filip Grabovac

predromantizam i romantizam ( kraj 18. i po. 19. st.)svjetovnaJohan Wolfgang Goethe: Patnje mladog Werthera, FaustaFriedrich Schiller: RazbojniciGeorge Gordon Byron: Hodoae Childea HaroldaEdgar Allan Poe: Gavran, Crni maakAleksandar Sergejevi Pukin: Evgenij OnjeginMihail Jurjevi Ljermontov: Junak naeg dobaWilliam Wordworth, T. S. Coleridge, Walter Scott, Alphonse de Lamartine, Victor Hugo, France Preern

hrvatskaIvan Maurani: Smrt Smail age engiaPetar Preradovi: izbor iz poezijeStanko Vraz: izbor iz poezijeLjudevit Gaj, Antun Mihanovi, Janko Drakovi, Dimitrija Demeter, Pavao toos, Matija Maurani

realizam (1830 1870.)i naturalizam (kraj 1870. 1890.)svjetovnaHonore de Balzac: Ljudska komedija (Otac Goriot)Gustave Flaubert: Gospoa BovaryFjodor Mihailovi Dostojevski: Zloin i kaznaLav Nikolajevi Tolstoj: Ana KarenjinaEmile Zola: Germinal, Therese RaquinNikolaj Vasiljevi Gogolj, Ivan Sergejevi Turgenjev, Gu de Maupasant

hrvatskaenoino doba (predrealizam) 1860. 1881.August enoa Prijan Lovro, Seljaka bunaRealizam i naturalizamAnte Kovai: U registraturiVjenceslav Novak: Posljednji StipaniiSilvije Strahimir Kranjevi: Izbor iz poezijeKsaver andor Gjalski, Josip Kozarac, Eugen Kumii

modernizam (kraj 19. st. )svjetovnaCharles Baudelaire: Cvjetovi zlaHenrik Ibsen: NoraAnton Pavlovi ehov: Tri sestre

hrvatskaAntun Gustav Mato, Ivo Vojnovi, Janko Leskovar, Vladimir Vidri, Dinko imunovi, Milutin Cihlar Nehajev, Ivan Kozarac, Fran Galovi, Dragutin Domjani, Vladimir Nazor, Milan Begovi, Janko Poli Kamov

knjievnost 20. stoljeasvjetovnaMarcel Proust: U traganju za izgubljenim vremenom (Combay)Franz Kafka: Preobrazba, ProcesLuigi Pirandello: est osoba trai autoraBertolt Brecht: Majka Courage i njezina djecaSamuel Beckett: U oekivanju GodotaEugene Ionesco: elava pjevaica, StoliceAlbert Camus: StranacIvo Andri: Prokleta avlijaFederico Garcia Lorca, Sergej Jesenjin, Pablo Neruda, Thomas Stearns Eliot, James Joyce, William Faulkner, Jean Paul Sartre, Herman Hesse, Ernest Hemingway, Mea Selimovi

hrvatskaMiroslav Krlea: Kraljevo, Baraka Pet Be, Povratak Filipa Latinovicza, Gospoda Glembajevi, Balade Petrice KerempuhaRanko Marinovi: Ruke KiklopSlobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjanIvo Brean: Predstava Hamleta u selu Mrdua DonjaPavao Pavlii: Veernji akt, Koraljna vrataAugustin Ujevi, Antun Branko imi, Dobria Cesari, Dragutin Tadijanovi, Mate Balota, Ivan Goran Kovai, Jure Katelan, Vesna Parun, Slavko Mihali, Ivan Slamnig, Antun oljan, Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio

LIRIKALIRSKE VRSTEDEFINICIJAPRIMJER

OBLIKvezani stihslobodan stihpjesma u prozi

TEMApejsana lirskaljubavna lirskasocijalna lirskamisaona (refleksivna) lirskadomoljubna lirskaduhovno - religiozna

TRADICIONALNI OBLICIhimnasveana pjesma posveena neem vrijednom potovanjaAntun Mihanovi: Horvatska domovina

odauzvien ton, ira tematika od himnePetar Preradovi: Rodu o jeziku

elegijaizraava se tuga, bolF. Ciraki: Elegije

epitafovjekov odnos prema prolaznosti ivotaMark Dizdar: Zapis o zemlji

epigramduhovita i satirina pjesmaS. Vraz, A. G. Mato

ditiramboduevljenje prirodom i slavljenje ivotaVladimir Nazor: Cvrak

idilaivot u prirodi, pastiriVergilije: Bukolike

ANALIZA

TEMAo emu je rije u pjesmi?kljune emocije i situacije u ljudskom ivotu ljubav, smrt, bol, enja, domoljublje, nepravda, neto sveto

MOTIVInajmanja tematska jedinicaunutranja kompozicija suton, zvijezde, kue

OBLIK (KOMPOZICIJA)STIH I STROFAbroj strofa, vrste strofa, vrsta stihamonostih, distih, tercinavezani, slobodan stih, jedanaesterac

PJESNIKI JEZIKizbor rijei i stilskih izraajnih sredstava

PJESNIKI RITAMsvi elementi pjesmepjesniki jezik, stilska izraajna sredstva, ponavljanje, prenoenje misli ili rijei, vrsta stiha, raspored naglaska, rima

DIJALEKTNA LIRIKA pisana na narjeju

VERSIFIKACIJA znanost o stihuSTIH ritmika, zvukovna, sintaktika, znaenjska cjelina ritmika cjelina: autor stvara ritam koji postaje nositelj dodatnog znaenja zvukovna cjelina: zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvuanju glasova i rimi sintaktika cjelina: poredak rijei unutar stiha znaenjska cjelina: znaenja postignuta ritmom, zvukovnom organizacijom i poretkom rijeiVRSTA stiha odreuje se prema BROJU SLOGOVASTROFA vea sintaktika cjelina od stiha - odreuje se prema broju stihova u njojRIMA glasovno podudaranje, najee na kraju stiha vrste rime: parna (aa) ukrtena (abab) obgrljena (abba) isprekidana (abcb) nagomilana jedna rima u vie stihova (aaaaaa)RITAM sudjeluju svi elementi strukture pjesme Pjesniki jezik izbor rijei, njihovo znaenje, izraajnost, asocijativnost Stilska izraajna sredstva (utemeljena na uinku glasova i ponavljanju) Prenoenje rijei ili misli iz jednog stiha ili strofe u drugu Broj slogova u stihu i raspored naglasaka RimaPOSTUPCI RAZLAMANJA STIHA: Prebacivanje samo jedna rije prebacuje se u drugi stih Opkoraenje nekoliko rijei prelazi u drugi stih Prijenos sintaktika cjelina (reenica) prenosi se u drugu strofuVERSIFIKACIJSKI SUSTAVI- ritam se organizira prema nekom osnovnom elementu koji se ponavlja u stihovima broj slogova u stihu (silabika versifikacija) naglasak (akcenatska ili tonska) izmjena dugih i kratkih slogova (kvantitativna ili antika ili klasina)TRADICIONALNE VRSTE STIHOVAesterac, osmerac, epski i lirski deseterac, dvostruko rimovani dvanaesterac, stih bugartice (15 ili 16 slogova)slobodni stih stihovi razliite duljine, nema pravilne rime, asonanca i aliteracija imaju ulogu rime, ponavljanja initelji ritma, ritam podsjea na svakodnevni govor, grafiki oblik initelj ritmaVRSTE STROFEmonostih, distih, tercina, katren, sestina, septima, oktava, stanca (osam jedanaesteraca)STILSKA IZRAAJNA SREDSTVASTILSKA IZRAAJNA SREDSTVA

VRSTEPODJELADEFINICIJAPRIMJER

GLASOVNE FIGURE (DIKCIJE, ZVUNE FIGURE)FIGURE PONAVLJANJA GLASOVAasonancaponavljanje samoglasnikaMlana no, u selu lave

aliteracijaponavljanje suglasnikablaga svjetlost sipi sa visina

onomatopejaoponaanje zvukova iz prirodesitni cvrak sjetno cvri

FIGURE PONAVLJANJA RIJEIanaforaponavljanje rijei na poetku stihovanoas se moje elo ari, noas se moje vjee pote;

epiforaponavljanje rijei na kraju stihovakako je teko na tuem pragu zvonitina sprovodu kako je alosno zvoniti

simplokaujedinjena anafora i epiforahoe li nai grebotine moje?hoe li nai tijelo moje?

anadiplozarije s kraja jednog stiha, ponavlja se na poetku iduegA naa ulica je duga,duga

FIGURE KONSTRUKCIJE (SINTAKTIKE)inverzijaobrnuti poredak rijeitu svaki vagon, dimnjak ima

elipsaizostavljanje pojedinih rijeiNedjelja. Tuno. Znamo, o znamo, Znamo da alkohol kodi

polisindetonnizanje veznika bez potrebeI nae oi dalje gasnu, I znoje se u radu dlanovi

asindetonnizanje rijei bez veznikaeljezni, nahereni, tuni.

retoriko pitanjepostavljanje pitanja bez da se oekuje odgovorO gdje si sada, gdje si, Bezimena?

FIGURE RIJEI (TROPI)metaforapreneseno znaenjeAl nisam samo zemlja, samo trava

personifikacijadavanje ljudskih osobina neivimaI to osta mi od ivota, U zagrljaju ostalo je rima

metonimijapreneseno znaenje prema stvarnim odnosimaJer knjiga ta to dri je u ruci, samo je dio mene koji spava

sinegdohadio se uzima umjesto cjelineU zagrljaju ostalo je rima

eufenizamzamjenjivanje blaim izrazomSamo je dio mene koji spava

epitetrije koja se dodaje imenicisiroti mrtvac

alegorijaproduena metaforaVedri se nebo. Sunce se raa.

simbolzamjenjivanje alegorijskom oznakomtee i tee, tee jedan slap, to u njem znai moja mala kap?

FIGURE MISLIgradacijapostupno pojaavanje ili slabljenjeperem auto, krasan je mlaz vode,voda pljuti s krova, potoka

usporedbausporeivanjeko bujna rijeka u korito

antitezaporedbna na oprecitijesan vijek, a velebna dua

hiperbolapreuveliavanjeglas kao vjetar, ruke kao hridine

litotaumanjivanjetamo vam nee biti loe

ironijaizraavanje suprotnosti od onog to se misligdje ima vatre, ima i dima

oksimoronspajanje protuslovnogkrasan mrtvac

paradoksprotuslovna misaoznam da nita ne znam

LIRSKO EPSKE VRSTE ujedinjuje znaajke lirike i epike BALADA: lirsko epska vrsta u kojoj se iznose teme vezane uz stradanja, nesree koje prate njezine junake, a zavravaju tragino. Ugoaj je sumoran, ton tuan, a ritam polagana (Hasanaginica) ROMANCA: lirsko epska vrsta koja donosi dogaaj vezan uz ljubavnu temu. Ugoaj je vedar, ritam ubrzan POEMA: lirsko epska vrsta u kojoj se pripovijedanje ispreplee s neposrednim lirskim izricanjem i dramskim elementimaSLAVENSKA ANTITEZA: 1. Pitanje (ili ili) 2. Negacija ( niti niti) 3. Odgovor (nego)

EPIKAEPSKE VRSTE

EPIKA U STIHUepska pjesmaobrauje jedan dogaajkraa od epa

PREMA TEMATICI:junakireligioznipustolovniivotinjskiepopirno epsko djelo u stihovima

epopejaherojski epdaje se najira slika ivota, obiaja i vjerovanjanpr. Ilijada i Odiseja

EPIKA U PROZIJEDNOSTAVNI OBLICImitpria koja objanjava neto ovjeku nepoznatoSizif mit o neostvarivoj ovjekovoj potrebi za vjenim ivotomOrfej i Euridika objanjava zato se na Lezbu raaju najbolji pjesniciMit o Edipu kanjavanje onih koji ne sluaju bogove

bajkanestvarni dogaaji i likovi isprepleu se sa stvarnimaformulaian nain izraavanjapodjela likova na dobre i zlenarodna i umjetnika

legendaivot ovjeka koji drugima predstavlja uzorLegenda o sv. Margariti

basnakratka knjievna vrsta u obliku alegorijenositelji radnje najee ivotinje, a prikazuju ljudske karaktere

sagastaroskandinavska pria o dogaaju iz prolosti

anegdotaduhovita, satirina kratka pria o znamenitim ljudima ili dogaajima

vicutemeljen na dvosmislenostiizaziva komian dojam

zagonetkaoblik pitanja koji navodi na ono o emu je rije

poslovicaizraava se spoznaja o

SLOENI OBLICInovelakraa pripovjedna vrstaprikazuje jedan lik ili dogaaj

pripovijetkakraa od romana, dua od noveleopirnija, sloenija psiholoka karakterizacija

romantradicionalnipripovjeda u 3. licu sveznajuidogaaji prikazani kronolokivana fabula

modernipripovjeda u 1. licu nepouzdanireducirana i podreena fabula vanija psiholoko dogaanja u likuunutarnji monolog, argon

velika pripovjedna prozna vrstatendenciozni roman pisan s namjerom, nosi poruku za itatelja

VRSTE ROMANA

PREMA TEMIdrutveni; porodini; psiholoko; povijesni; pustolovni; kriminalistiki

STAV AUTORA I OPI TONhumoristiki; satiriki; didaktiki; tendenciozni; sentimentalni

INITELJI INTEGRACIJEroman zbivanja (npr. kriminalistiki ili pustolovni)roman lika (jedan ili vie likova dominiraju)roman prostora

KNJIEVNE EPOHEtradicionalnimoderni

OBILJEJA EPIKE

TEMAono o emu se u djelu govori

PRIPOVJEDApripovijeda priuu 1. licu (ja) subjektivan, nepouzdan ili u 3. licu objektivan, sveznajui

MOTIVImanje tematske jedinice

FABULAniz povezanih dogaaja

KOMPOZICIJA nain na koji je djelo sastavljeno u cjelinu od niza manjih dijelova

LIKstvarna osobagradimo njegov izgled i karakterodreujemo ga fiziki, psiholoki, socijalno, etiki, govorno

PRIPOVJEDAKE TEHNIKE STILSKE ZNAAJKEpripovijedanje, opisivanje, dijalog, monolog, unutarnji monologosobitost stila

IDEJAto govori djelo u cjelini?koja je veza sa stvarnim ivotom?

na poetku epa invokacija uvod u kojem epski pjesnik zaziva muze ili boju pomo u pisanju epapripovijedanje postupkom in medias res u sreditu zbivanja (a ne od poetka radnje)ep zapoinje poznatim temama o kojima itatelj ve zna, no ta je tema vana za zajednicu (npr. Trojanski rat)usporavanje radnje epska retardacija ponavljanja (rijei, izraza, situacija) digresije (manja udaljavanja duljim opisom (tita, vojske)) epizode (opsenija udaljavanja moe se izdvojiti kao zasebna cjelina (povijest nekih likova))opeljudski motivi: odnos otac- sin, prijateljstvo, gubitak drage osobe radi vieg cilja stalni epiteti (brzonogi Ahilej)formulaian nain kazivanja stalni epiteti (brzonogi Ahilej) - slini poeciANTIKA VERSIFIKACIJA pravilna izmjena dugih i kratkih slogova VRSTE STIHA tri-, tetra-, penta-, heksametar (6 stopa ritmiko melodijska jedinica) VRSTE STROFE elegijski distih (strofa sastavljena od heksametra i pentametra), alkejska strofa (etverostih), safika strofa (etverostih)DRAMAANALIZA DRAMSKOG TEKSTA

OBILJEJAdramski tekst sastoji se od dijelova namijenjenih publici (ono to govore glumci) i dijelova namijenjenih redateljudidaskalije upute glumcimatemelj dramski sukob

DRAMSKI LIKOVIlikovi u situaciji presudnoj za daljni ivotpsiholoki ocrtani

DRAMSKA RADNJAodvija se izmjenom dramskih situacijanapetost rezultat sukobanain izraavanja dijalograzgovor lika sa samim sobom monolog (unutarnja razmiljanja)

DRAMSKA KOMPOZICIJAvanjska (podjela na inove i prizore) unutranja (tijek od uvoda do raspleta)uvodzapletkulminacijapreokretrasplet

DRAMSKE VRSTE

TRAGEDIJAglavni lik posjeduje iznimne moralne i karakterne osobine, ali zavrava traginogrka tragedijateme iz mitovalikovi visoki moralnih naelatragian junak, tragina krivnja, tragian zavretak, uzvien stilcilj katarza (proienje osjeaja kod gledatelja)

KOMEDIJAna duhovit i smijean nain prikazuje ovjekove slabosti ili drutvene pojavikomedija karakterakomedija intrigekomedija konverzacijekomedija situacijepristup:humoromironijomsatiromsarkazmomgroteskom

DRAMA U UEM SMISLUozbiljna dramska radnja u kojoj nema kominih elemenata, a zavretak moe biti tragian. Dramska radnja razrjeuje se izmeu kominog i traginog

DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICIDISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI

KNJIEVNO ZNANSTVENE VRSTEESEJobrauju se razliite teme iz ivota ili znanostitemi se pristupa znanstveno (razmiljanje i zakljuivanje)

PUTOPISopis krajeva, ljudi i obiaja te vlastiti stav pisca

IVOTOPISopis ivota neke osobe

AUTOBIOGRAFIJAopis vlastitog ivota

MEMOARIlinosti i dogaaji u kojim je pisac sudjelovao

DNEVNIKkronolokim slijedom zapisuju se zbivanja i dogaaji te zapaanja i razmiljanja

POLEMIKAiznosi suprotstavljanje stavova o starima, pojavama, djelima od opeg ili osobnog interesa

PUBLICISTIKE VRSTEFELJTONdonosi aktualnu temu iz podruja umjetnosti, filozofije, svakodnevnog ivota koju obrauje na zabavan i duhovit nain

REPORTAAnovinarsko izvjee o nekoj temi, pojavi ili dogaaju na temelju obavijesti prikupljenih na terenu

2. POVIJEST KNJIEVNOSTIKNJIEVNOST STAROGA ISTOKA 3. tisuljee pr. Kr. 1. tisuljeeKNJIEVNOST STAROGA ISTOKA

INDIJSKA KNJIEVNOSTVede (Svete knjige)zbornik staroindijskih tekstova obrednog karakterazapisana na sanskrtuetiri zbirke Rgveda (himne boanstvima, obredni tekstovi)

Mahabharata (ep)borba za vlast izmeu bliskih roaka pripadnika plemena Bharata

Ramajana (ep)junaki ep o ivotu kralja Rame i njegove ene Sitedosljedni i vrlinama su uzor

Panatantra(basna)zbirka pounih pria i basni

BABILONSKO ASIRSKAKNJIEVNOSTEp o Gilgameunajstariji ep svjetske knjievnostiGilgameova potraga za besmrtnouklinasto pismo; akadski jezik; iz Uruka; 12 ploica

HEBREJSKA KNJIEVNOSTBiblija

Stari zavjet (46 knjiga)Sinajski savez Boga s izabranim narodomNovi zavjet (27 knjiga)Krist ostvaruje novi savez Boga s ovjekom

Petoknjije/Nauk/ToraKnjiga postanka, Knjiga izlaska, Levitski zakonik, Knjiga brojeva, Ponovljeni zakonEvaneljeivot i djelo Isusa KristaMatejevoMarkovoLukinoIvanovo

Djela apostolskasvjedoe o djelima apostola Pavla i Petra

Povijesne knjigeJoua, Suci, Ruta, Samuel, Kraljevi

Pslamihimne (hvalospjevi)tubalicezahvalnice

Poslanice apostola Pavladio Pavlova misionarskog radaupuene zajednicama (Rimljanima, Korinanima)

Mudrosne knjigeKnjiga o Jobu, Mudre izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga mudrosti, Knjiga SirahovaKatolike poslaniceupuene zajednici vjernika u cjelini

Otkrivenje (Apokalipsa)zavretak Biblijedonosi viziju novog svijetavizije budunosti iznose se u slikama, simbolima

Proroke knjigeIzaija, Jeremija

jezik: hebrejski; aramejskijezik: grki

vrijeme: 13. st. pr. Kr roenje Kristavrijeme: 1. st. pos. Kr

zbirka knjiga koje idovi i krani smatraju svetimausmena i pisana predaja idovskog narodanajitanija i najprevoenija knjiga u povijestinajvaniji prijevodi:SEPTUAGINTA (Stari zavjet sa hebr. na gr. )VULGATA (Biblija na latinski sv. Jeronim)hrv. prijevodi:Bartol Kai (Biblija na hrv., prijevod ostao u rukopisu)Matija Petar Katani (tiskani potpuni prijevod Biblije na hrv. jezik)parabole pria u kojoj se pojava usporeuje s drugom, naoko razliitom

ANTIKA KNJIEVNOST 8. st. pr. Kr. 476. g.ANTIKA

GRKAPRETKLASINO (ARHAJSKO)RAZDOBLJE(8. st. pr. Kr. 5. st. pr. Kr)EPIKAHomer Ilijada, OdisejaHesoid Poslovi i daniEzop (basne)

LIRIKAmonodijska lirika:AlkejSapfaAnakreontkorska lirika:Pindar

KLASINO RAZDOBLJE(5. st. pr. Kr. 3. st. pr. Kr.)DRAMAtragedijaEshil Okovani prometejSofoklo Kralj Edip, AntigonaEuripid - ElektrakomedijaAristofanMenandar

HELENISTIKO RAZDOBLJE (3. st. pr. Kr. 30. g. pr. Kr. )LIRIKAepigram, pastirska pjesma

RIMSKO RAZDOBLJE (30. g. pr. Kr. 4. st.)EPIKAroman

RIMARHAJSKO RAZDOBLJE (2. st 80. g. pr. Kr.)DRAMATit Makcije Plaut - krtac

ZLATNO RAZDOBLJE

Ciceronovo doba80. 30. g. pr. Kr.LIRIKAGaj Valerije Katul (neoterik)

EPIKAPublije Vergilije Maron - Eneida

Augustovo doba30. 14. g. pr. KrLIRIKAKvint Horacije Flak Ode,

EPIKAPoslanica Pizonima

SREBRNO RAZDOBLJE (14. 117. g)LIRIKAMarko Valerije Marcijal - Epigrami

OBILJEJA: umjerenost kao ivotni ideal harmonija i mjera ljepota tijela vjera u ovjeka i njegove sposobnosti velianje ljudske snage, ljepote, hrabrosti, spretnosti, plemenitosti, inteligencije, umjerenosti, mudrosti razvoj umjetnosti i filozofije

GRKA

LIRIKA

ALKEJ pjesnik s otoka Lezba, majstor stiha i forme, predstavnik monodijske melike (poezija za solo pjevanje uz pratnju lire).Pjesma Lai domoljubnog je karaktera kao i veina njegove poezije (mrnja na tirane, politiki motivi, rat). Alkejska strofa (dva jedanaesterca, jedan deveterac i jedan deseterac) popularna je i u novovjekoj poeziji, a njome se esto sluio rimski pjesnik Horacije. U naoj poeziji, u 18. st. Ignjat urevi, a u doba hrvatskog preporoda: P. Preradovi i I. Maurani (Primorac Danici kojom pozdravlja Gajev asopis).

SAPFA - najvea grka pjesnikinja, rodom s Lezba. Pisala eolsku monodijsku liriku i korske svadbene pjesme (epitalamije). Sve su njene pjesme ljubavne tematike. Uz himnu Afroditi, najpoznatija je Ljubavna strast.Safika strofa (tri jedanaesterca i jedan peterac) bila je popularna i u srednjovjekovnom latinskom crkvenom pjesnitvu, a u nas u hvarskoj crkvenoj poeziji 16. i 17. st. te u crkvenim himnama 18. st.

ANAKREONT grki lirik rodom iz Male Azije. Njegove kratke pjesme slave vedre strane ivota, radosti uivanja u ljubavi, vinu i veselu drutvu. Pjesme Iskren sam i Pijuckajmotipine su anakreontske pjesme: slave ivotne radosti, a naroito vino i vinsko raspoloenje. Blizak je uenju filozofa Epikura, zasnovanom na razumu i tenji za sreom.

PINDAR rodom iz okolice Tebe, najvei predstavnik grke korske lirike (sauvalo se samo oko 500 fragmenata i 4 knjige epinikija - oda u ast pojedinih natjecatelja). Majstor teke forme ode, uzviena stila, u pjesmi Pjesnik o ratu osuuje rat i zla koja donosi.

DRAMAESHIL tvorac grke tragedije. Pjesnik je junakog duha svoje epohe koji oivljava u herojskim likovima svojih junaka. Sauvano je samo 7 tragedija, od kojih su najpoznatije Okovani Prometej i jedina sauvana antika organska (sadrajno povezana) trilogija Orestija. Eshil je uveo drugog glumca, smanjio ulogu kora, pojaao znaenje dijaloga i tako od lirske kantate stvorio prvu pravu grku dramu. Ona ipak predstavlja prvi stupanj dramskog razvoja: radnja je jednostavna i statina, likovi titanski komponirani, stil svean i uzvien s obiljem metafora, lirske korske partije imaju znaajnu ulogu i otkrivaju Eshila kao velikog lirskog pjesnika, junaci su idealizirana bia naglaenih svojstava, a ovjek je samo igraka u rukama bogova. Okovani Prometej prvi je i jedini sauvani dio trilogije o Prometeju. Obrauje mit o Titanu koji je pomogao Zeusu u borbi protiv starog poretka i starih bogova, ali mu se usprotivio kad je uvidio da se Zeus, doavi na vlast, pretvara u tiranina koji eli unititi sve to mu se nae na putu, pa tako i ljudski rod. Prave radnje i nema, glavni je protagonist nepokretan, prikovan uz stijenu, te razvija svoje misli i dijalogu sa zborom i s likovima koji pokraj njega prolaze. Premda na kraju stradava (Zeus je sruio stijenu o koju je prikovan),on je moralni pobjednik, jer trijumfira njegova ideja o nepobjedivosti pravde i neumitnosti ljudskoga napretka.EURIPID posljednji veliki grki tragiar. Najpopularnije su: Alkestida, Medeja, Hipolit, Elektra, Ifigenija u Tauridi. Udaljuje se od opih problema i udubljuje u ivot i psihu pojedinca. Euripid na svoj nain interpretira mitologiju: mitoloki junaci nisu ni titanska ni idealizirana bia, ve obini ljudi, sa svim nedostacima, strastima i slabostima. Utjecao je na novoantiku komediju i rimsku dramu i vie od svih grkih tragiara utjecao na oblikovanje europske drame. Obradio je mit u kojem je smrtnica Elektra, ki mikenskoga kralja Agamemnona i njegove ene Klitemnestre, spasila brata Oresta i potakla ga da osveti oca i ubije majku koja je izdala i uz ljubavnikovu pomo ubila slavnoga kralja, udala se za njegova bratia Egista i dovela ga na vlast. Euripid Elektru opisuje kao ponienu mladu enu koju su udaljili iz dvora i udali za priprosta seljaka kako bi njezinim nasljednicima onemoguili povratak na prijestolje. To u njoj pojaava mrnju na majku i ouha u kojima vidi ne samo oeve ubojice ve i krivce za svu bijedu svojega ivota. U kazalinu praksu Euripid prvi uvodi kulise, a radnju smjeta u dvorite seoske kolibe. Elektra je psiholoki produbljen lik mlade, nezadovoljne ene koja se smiruje tek nakon stranoga ina i postaje svjesnom zloina i svoje odgovornosti za njega. Deus ex machina rasplet rezultat intervencije bogova

HOMER ILIJADAHomer najstariji grki epski pjesnik. O njemu se nita ne zna pouzdano, te se postavlja homersko pitanje unitaristi (smatraju da je postojao i da je tvorac obaju epova) i pluralisti (kolektivno autorstvo)Mjesto radnje: Grad Troja u Grkoj (drugo ime za Troju je Ilij).Vrijeme radnje: Trojanski rat Homer prikazuje 51 dan u zavrnoj desetoj godini rata koji se u antici smatrao povijesnom injenicom.Tema: Ahilejeva srdba i njene kobne posljedice; pria o trojanskom ratu.

Kratki sadraj: Sadraj obuhvaa zadnjih 51 dan u zavrnoj, devetoj godini rata koji se vodio izmeu Troje i Grke zato to je trojanski kraljevi Paris oteo lijepu Helenu, enu kralja Meneleja i opljakao kraljevsko blago. Radnja poinje odbijanjem grkog kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu, Apolonovom sveeniku, na to se on razbjesni i za osvetu poalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja i ostalih grkih uglednika Agamemnon pristane vratiti ker ocu, no sebi zauzvrat uzme Ahilejevu robinju Briseidu. Tu poinje prava radnja epa. Ahilej se rasrdi, povue iz vojske i rata te naloi majci da moli Zeusa da oduzme grcima ratnu sreu kako bi uvidjeli koliko su ogrijeili o njega. Nakon brojnih poraza koje su Trojanci na elu sa Hektorom nanijeli grcima, Agamemnon moli Ahileja da se vrati, te mu zauzvrat obeava veliko blago i Briseidu. Jo uvijek obuzet srdbom Ahilej odbije, no dade vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U bitci Patroklo umire od Hektorove ruke. Kad to uje Ahilej obuze ga veliki bijes, te se odlui osvetiti za prijateljevu smrt. U dvoboju, koji je vrhunac djela, Ahilej ubije Hektora uz pomo boice Atene. Danima poslije Ahilej mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatrai sinove ostatke ljubei Ahilejevu ruku (ruku sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi proe ga srdba i bijes, te vrati tijelo. Ilijada zavrava pokapanjem Patrokla.LIKOVI

AHEJCI (GRCI)TROJANCIENE

Ahilej - grki prvak i vojnik, njegova je srdba pokreta radnjeAgamemnon -Menelajevbrat, zapovjednik ahejske vojske, uzrok Ahilejeve srdbePatroklo - Ahilejev najbolji prijatelj Nestor,Menelaj,Diomed,Idomenej iAjantTelamonov - voe svojih vojski pod Agamemnonovim zapovjednitvomOdisej - kralj i ratnik, poznat po svojoj lukavosti Kalhant - moan grki prorok i vra, vodio je Grke svojim predvianjimaHektor-Prijamovprvoroenac, voa TrojanacaPrijam -trojanskikraljParis - trojanski princ i Hektorov brat, znan i kao Aleksandar, oteo je Helenu te to postaje uzrokomTrojanskog rata.Eneja- voa Dardanaca, trojanski saveznik i junakGlaukiSarpedon- voe likijskih snagaHelena- bivaspartanskakraljica,Menelajevaena, sadanjaParisovadruicaAndromaha - Hektorova ena, majka njihova sina AstianaksaHekaba-trojanskakraljica,Prijamovaena,Hektorova,KasandrinaiParisovamajka.Briseida- robinja koja je bilaAhilejevanagrada koju mu jeAgamemnonoduzeo to je rezultiralo Ahiljevom srdbom

Posejdon,Hermes,Hefest,HeraiAtenaAres,Apolon,Artemida,Leta, AfroditaiKsant

HOMER ODISEJAMjesto radnje: Istoni i srednji dio Mediteranskog moraVrijeme radnje: Nakon zavretka Trojanskog rataTema: Lutanja Odiseja i njegov povratak porodici uz pomo BogovaKratki sadraj: Odiseju, znamenitom grkom junaku i kralju Itake na povratku iz Troje zameo se svaki trag. Na Itaci se pronio glas da je nastradao, pa su nagrnuli prosci Penelopi, njegovoj eni molei je da poe za jednog od njih. Njoj nije do udaje a prosci su zbog toga nestrpljivi, nasrtljivi i drski. Prosci se goste i zabavljaju, i tako rastau Odisejevu domovinu. Konano su se bogovi saalili nad Odisejem i odluili da prekinu njegova stradanja. U tome velika udjela ima boica Atena, koja uvijek uskae u pomo Odiseju kad se nae u nevolji. Odisej se zamjerio Posejdonu to mu je zaslijepio sina Polifema. Zbog toga mu prijei da se vrati kui. Kako Posjedon nije bio na skuptini, bogovi odlue da se nakon 20 godina Odisej vrati kui. Atena odmah otie do Telemaha i naredi mu da sazove narodnu skuptinu i da zaprijeti proscima, to Telemah i uini. Prosci ga izruguju i ne ele otii iz njegove kue sve dok se njegova majka ne odlui za jednog od njih. Telemah kree na put da sazna neto o ocu Odiseju. Atena je preobraena u Mentora odvela Telemaha do Pigena da nae Nestora. Nestor nije mnogo rekao nego ga uputi Menelaju. Na Olimpu bogovi ponovno vijeaju. Atena je ponovno potakla pitanje Odisejeva povratka. Odlueno je da se Odisej napokon vrati kui. Hermon, glasnogovornik bogova, obavijesti Nimfu o odluci bogova radi koje je i doao. Kalipsa poe Odiseju saopiti odluku bogova. Odisej je u prvi mah mislio da se radi o jo jednoj varci, a tek je onda uvidio da Kalipsa govori istinu. Odisej je u svom daljnjem putovanju imao jo dosta potekoa. Odisej je doao do feniana i fenikog kralja Alkinoja, koji su priredili gozbu u njegovu ast. Odisej je fenianima ispripovijedao sve o svojim mukama i patnjama. Pripovijedao im je o Kiklopu kojeg je oslijepio i zbog kojeg je kanjen od boga Posejdona. Priao im je o Kirki koja je njegove prijatelje pretvorila u svinje, a na kraju im povratila ljudski oblik, a Odisej i prijatelji su ostali kod nje godinu dana. Tada im je ispriao o mrtvakom carstvu gdje vidje majku za koju ne zna da je umrla. Ispriao im je o sirenama koje su svojom pjesmom izmamile svakog mornara koji onuda proe. Govorio je o stranoj Skili i Ohalijevom govedu. Nakon dugog razgovora Odisej krene na put u Itaku. Feniani ga usnulog odvedu do Itake. Atena je Odiseja preruila u runog starca tako da ga nitko na Itaki ne prepozna. Tada ga uputi kod Eumeja. Eumej lijepo primi starca ne znajui da je on njegov gospodar. Eumej je govorio lijepih stvari o Odiseju. Odisej odlui da sada ovako preruen sazna o odanosti slukinja. Atena ode do Telemaha da ga obavijesti da brzo doe kui. Telemah se vrati kui u tajnosti i tad prepozna svog oca Odiseja. Atena, Odisej i Telemah zajedno planiraju napad na prosce. Odisej odlazi preruen u kuu gdje ga prepoznaje sluavka po ranjenoj nozi. Na kraju ipak doe do pokolja prosca, ali kraj je sretan jer Penelopa prepoznaje svog mua nakon mnogo godina.

SOFOKLO ANTIGONABiljeka o piscuSofoklo je ivio u 5. st. pr. Kr. Bio je starogrki dramatiar i jedan od trojice velikih tragiara, s Eshilom i Euripidom. Napisao je oko stotinjak drama, od kojih je sauvano sedam tragedija: Antigona, Elektra, Kralj Edip, Trahinjanke, Ajant, Filoktet, Edip na Kolonu.

Vrijeme radnje:5. stoljeeMjesto radnje:Teba

Fabula:Tragedija Antigona sainjena je od sedam inova. Naziv je dobila po glavnoj junakinji, keri tebanskog kralja Edipa. Poslije Edipove smrti, njegovi sinovi Eteoklo i Polinik u borbi za prijesto ubijaju jedan drugog. Tako na elo tebanske vlasti dolazi Antigonin ujak Kreont. On je nakon smrti Eteokla i Polinika, naredio da se Eteoklo sahrani po svim poastima, a zabranio je Polinikovu sahranu , proglasivi ga izdajnikom domovine. Tko bi pokuao pokopati i dostojno sahraniti Polinikovo tijelo, izloio bi se opasnosti smrtne kazne koju je propisao Kreont. Polinikove sestre Ismena i Antigona, posve razliito prihvaaju Kreontovu zapovjed; Ismena joj se bespogovorno pokorava, dok Antigona slijedi glas svoje sestrinske ljubavi i vjernike dunosti, prema kojima bi trebalo posuti prahom Polinikovo tijelo, kako bi njegova dua nala smiraj u svijetu ostalih mrtvih dua. Razgovor izmeu Antigone i Ismene smjeten jeu prologu ove tragedije i u njemu se upoznajemo sa Antigoninom odlunom i hrabrom namjerom da prekri Kreontovu zapovjed, koja se kosila i sa boijim i sa ljudskim zakonima. Prlikom pokopa brata Antigonu hvata Kreontov straar i predaje je ljutitom Kreontu. On je iznenaen Antigoninom odlunou i presuuje da Antigonu ivu pokopaju u kraljevsku grobnicu. No, Kreontov sin Hemon, Antigonin zarunik, pokuava spasiti svoju vjerenicu, ali dolazi kasnoi zatie Antigonu mrtvu. Antigona je ve bila izvila samoubojstvo, pa potresen tim prizorom samoubojstvo vri i njen zarunik Hemon. Tiresije, prorok, dolazi i objavljuje da je Kreont zabranjujui sahranu, okaljao sebe i svoj grad. Ali i tada Kreont odbija da odstupi. Jedino pred pretnjom nesree on urno, ali uzaludno mijenja odluku da Antigonu oslobodi, no prekasno. Saznavi za traginu smrt svoga sina sanoubojstvo kasnije izvrava i Kreontova supruga Euridika vijeanjem, a Kreont ostaje sam, uasnut i skrhan bolom, odajui sliku alosnog samodrca koji je i sam postao rtva vlastite tiranije.

SOFOKLO KRALJ EDIP

I. inRazgovor Tebanskog kralja Edipa sa sveenikom. Sveenik podsjea Edipa da u njegovoj zemlji vlada kuga, da su polja i ene bez ploda. Edip sve to ve zna kao i njegova ena Jokasta i svakog trena oekuju da se vrati Kreont koji e donijeti vijesti iz proroita boga Feba (Apolona) . Dolazi Kreont i govori Edipu da e iz njegove zemlje izai nevolja kada nau ubojicu svog vladara Laja na ijem prestolju sada stoji Edip.

II. inEdip uvi za proroanstvo nudi u ime boga da se pronae krivac za ubojstvo i da ga se istjera iz zemlje. No kako bi bilo teko pronai krivca bez nekog traga pozove Edip proroka Tiresiju. On je znao istinu, ali ju nije htio rei. Meutim, na zahtjev Edipa ipak ju je otkrio. Ubojica Laja je bio upravo Edip. Edip se razljuti, Tiresiju je branila istina, pa nastavi rekavi proroanstvo, a ono je bilo da e Edip postati slijep.

III. inSvaa Edipa i Kreonta u kojoj Edip osuuje Kreonta da je nagovorio proroka Tiresiju da bi se dokopao vlasti. Tada se umijea Jokasta i razljuti se kada vidi oko ega se svaaju. Kreont odlazi, a Jokasta eli doznati to je to uznemirilo njezinog mua. U njihovom daljnem razgovoru postaje sve jasnije, ali je Edip stvarno ubio Laja, ali mu Tiresijevo proroanstvo nije posve jasno. Jedina nada je jedan pastir, svjedok ubojstva.

IV. inDolazi glasnik iz grada Korinta u kojem je Edip odrastao i govori mu da je starac Polib umro, i da mu on nije otac. Tada se Edip strano uznemirio jer je bio uvjeren da mu je Polib otac. Meutim, glasnik mu ree da ga je dobio od jednog starog pastira koji je bio u Lajevoj slubi. Tada je Jokasta problijedila jer je znala tko je Edip.

V. inDolazi pastir koji mu ispria kako je doao do njega. Edip je shrvan bolom i bijesom. On je sin Jokaste i Laja. Sada mu je sve jasno. Oenio je vlastitu majku i ubio vlastitog oca.

VI. inSaznavi koje je grijehe Jokasta napravila ona se objesila, Edip si je iskopao oi, te sam sebe onom kletvom istjerao iz zemlje sam bez igdje ikoga, a Kreont je zavladao Tebom.

RIM

KATUL - rimski pjesnik poznat po svojoj intimnoj lirici. U ljubavnoj pjesmi Jadni Katule ali samoga sebe zbog ljubavnog rastanka. HORACIJE - pjesnik Augustova doba. Pjesnika djela: Epode, Satire, Pjesme (Carmina) ili Ode, rodoljubne Pjesme stoljetnice. Oda Lidiji nazvana je kraljicom oda. Napisao je i dvije knjige pjesnikih Poslanica (Epistulae) od kojih je najznaajnija Poslanica Pizonima, prozvana ve u antici Ars poetica (Pjesniko umijee). To je svojevrsna klasicistika poetika u kojoj istie da je bit umjetnikoga djela sklad. Postala je kanonom europske normativne poetike.OVIDIJE - najplodniji rimski pjesnik. U prvom, rimskom razdoblju pie tri knjige ljubavnih pjesama (Amores), ep Ljubavno umijee (Ars amatoria), zbirku ljubavnih pisama mitolokih junakinja Heroide itd., kao i 15 knjiga Metamorfoza. To je njegovo najvanije djelo u kojima je obradio priblino 250 mitolokih pria koje zavravaju nekom preobrazbom (npr. Piram i Tizba). Po odlasku u progonstvo (August ga je protjerao zbog otklona od drutvenih normi), poezija mu je vie misaona i osobna. Iz tog su razdoblja dvije zbirke elegija Tualjke (Tristia) i Pisma s Crnog mora ili Poslanice iz Ponta (Ex Ponto). MARCIJAL (40.-104.), najvei rimski pjesnik epigrama kojih je sauvano oko 1500 (npr. Siromani pjesnik). Duhoviti, sa zavrnom poentom. Postali su uzor epigramatskom pjesnitvu.

PUBLIJE VERGILIJE MARON ENEIDAO piscu: najznaajniji rimski pjesnik, njegova Eneida postala je nacionalni ep Rimljana . Termin za ep pisan po uzoru na Vergilija vergilijanski ep. Pisao je po uzoru na Homera. Uzor je rimske i srednjevjekovne knjievnosti. Pisao je pastirske pjesme Bukolike (Ekloge) i Georgike (ep o ratarstvu)Kratki sadraj:Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru traei novu domovinu koju mu je odredila sudbina odnosno bogovi. Lutajui morem doivo je mnoge nedae koje mu je prireivala boica Junona razbivi mu brodovlje uz pomo boga vjetrova. Spas je naao na dvoru kartake kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance. Na gozbi koju je pripremila Didona Eneja je s bolom priao o desetogodinjem ratu i padu Troje. Takoer je spomenuo i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preivjelim Trojancima potrai novu domovinu.Izmeu lijepe Didone i Eneje raa se ljubav koju je prekinuo Jupiter naloivi Eneji preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega trai sudbina. Didona ne mogavi zadrati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si ivot spalei se na lomai.Eneju je oluja bacila na obale Sicilije gdje ga je primio kralj Akest,a trojanske ene umorne od lutanja spalie veinu trojanskih brodova. Na godinjicu smrti Eneji se u snu javlja otac i nareuje da krene put Italije samo sa ljudima sposobnim za ratovanje jer ga tamo oekuju duge i teke borbe. Prethodno neka posjeti podzemni svijet gdje se je susreo s ocem i Didonom koja mu nije oprostila to ju je napustio.Iskrcavi se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najvei mu je neprijatelj kralj Turn jer mu je Eneja oteo zarunicu. Borbe traju do smrti kralja Turna.

Enejin lik prema drugima:Brian sin, otac i mu tuan zbog smrti ene Kreuze, patnji trojanskog naroda i propasti Troje te spreman povesti Trojance u novu domovinu.Prema Didoni ispao je nepoteno jer ju je kradomice napustio, iakoga je ona primila kao brodolomca i obasipala ga dobroinstvima. Potuje i slua bogove, naroito Jupitera, koji je odredio njegovu sudbinu osnivaa Rima i iako voli Didonu odluan je vriti volju bogova.Cijeli ep pisan je po uzoru na Ilijadu i Odiseju, i u pripovjedakom smislu, jer Eneja kao i Odisej pria o stradanjima, patnjama, doivljajima nakon trojanskog rata.Svojom kletvom Didona istie borbe koje e Eneja voditi sa Italskim prastanovnicima, odvajanje od sina, njegovu smrt pretpostavlja se da se utopio u rijeci Numiciji, a u posljednim stihovima govori od borbi Rima i Kartage pod vodstvom Hanibala.Kompozicija epa je takva da se u drugih est pjevanja govori o borbama Eneje na Italskom tlu.Enejino ivotno naelo je da je sve u bojim rukama i da ono odreuju sudbinu pojedinca, a Didona smatra da svojim postupcima i djelima sami odreujemo svoju sudbinu.Eneja je Didonu ostavio jer on sam ne odluuje o svojoj sudbini, kad bi on odluivao nikada ne bi napustio Troju, ve su mu sudbinu odredili bogovi kao osnivaa Rima, a Didona se ubila zbog ljubavi prema Eneji jer je izgubila dobar glas a prezreli su je susjedi i sami Tirci.Didona, lijepa, pametna i dobra kraljica Kartage ali puna gnjeva zbog odlaska Eneja, izgubljenog dobrog glasa, osjeaja krivnje to je podlegla strastima, odluila je oduzeti si ivot.

TIT MAKCIJE PLAUT KRTAC (AULULARIA ILI KOMEDIJA O UPU)Tema:krost starca Eukliona (krtost je uzrok svih nesporazuma u komediji)komini elementi: stvaranje novih rijei neobine metafore igra rijei radnja graena na nesporazumu (npr. kuhari trae veu posudu da mogu skuhati vie hrane, a Euklion misli da im vea posuda treba da bi u nju stalo sve njegovo zlato; koristei rijeonaLikonid govori o svojim osjeajima prema Fedri i kajanju zbog nasilja, a Euklid, shvativi da mu je zlato ukradeno, govori o svojim osjeajima prema posudi s blagom) qui pro quo jedan lik misli na jedno, a drugi na drugo komedija karakteraSadraj:Starac Euklion uva blago (up sa zlatom) koje je naao u kunom ognjitu, a svima se predstavlja kao siromah. Svoju kerku Fedru eli udati za starog Megadora jer on ne trai miraz. Fedra je trudna s Likonidom. Euklion u strahu da e netko pronai njegovo blago zakopa up u umi. Likonidov sluga Strobil krade Euklionu novac. Likonid otkriva Megadoru svoj postupak prema Fedri i svoju namjeru da e ju oeniti. Izlazei iz kue susree Eukliona oajnog jer mu je nestalo zlato. Mladi odlui priznati starcu da je on taj koji je uinio nasilje nad njom(Fedrom), ali starac misli da govori o posudi sa zlatom. Na kraju se ipak sporazumiju i Euklion dopua Likonidu da se oeni Fedrom.Strobil otkriva Likonidu da je pronaao blago, tj. da je ukrao up sa zlatom. Likonid ga namjerava vratiti.Zavretak komedije je izgubljen, ali u prologu se najavljuje sretan zavretak Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida.Likovi:Euklion, gospodar, krti starac kojemu je novac bitniji i od vlastite keri (eli udati ker za starca jer on ne trai miraz), naavi zlato, postaje sumnjiav, nepovjerljiv, paranoian i grubMegador, Euklionov susjed, bogati starac koji na sestrin nagovor prosi mladu susjedovu kerku, Plaut kroz njegov lik ismijava staraku pouduLikonid, sin Megadorove sestre, obljubio je Euklionovu kerku koja ostaje trudnaStrobil, Likonidov sluga, vidjevi kako Euklion zakopava up sa zlatom, krade upFedra, Euklionova ki, u drami se pojavljuje jedanput, u etvrtom inu, ali se radnja vrti oko njezine ljubavi i trudnoe s LikonidomStafila, slukinja, Fedrina dadiljaEunomija, Megadorova sestrakuhari Antraks, Kongrion i sluga PitodikTemu od Plauta preuzimaju Marin Dri (Skup) i Moliere (krtac)

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE 476. 15. st.proimanje i povezivanje Antike i BiblijeTEMELJ: kranska religija biblijske teme i simboli latinski jezik

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE

NABONA TEMATIKALEGENDALegenda o sv. Magdaleniprie o ljudima koji se odriu svjetovnog i posveuju Bogu, nakon ega ih eka vjeni ivot

Aurelije Augustini - Ispovijestiautobiografijaiznoenje misli o ovjeku, grijehu, odnosu dobra i zlasve to ovjek radi treba biti u skladu s Bogom

SVJETOVNA TEMATIKAEPIKAJUNAKA EPIKABeowulf (eng.)Pjesan o Ronaldu (fra.)Pjesma o Cidu (pa.)Pjesma o Nibeluzima (nj.)Kalevala (fin.)kranski vitez, ratnik koji posjeduje vrline proizale iz kranstva i feudalizma

VITEKI ROMANRoman o Tristanu i IzoldiRoman o TrojiRoman o Aleksandrusudbonosna ljubavpodijeljenost izmeu vrlina viteza i supruge

LIRIKATRUBADURSKA LIRIKABernart de VentadornWalther von der Vogelwidekult dame dama je tua supruga, a ljubavi treba ponizno sluitikonvencionalna lirikaminnesangeri

VEGANTSKA LIRIKACarmina Burana Buranske pjesmevagantigolijardisvjetovna i religiozna lirika

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST trojezinost latinski, staroslavenski, starohrvatski tropismenost latinica, glagoljica, hrvatska irilica Baanska ploa (1100.) Misal po zakonu rimskog dvora (1483.) usmena knjievnost primaju kranstvo latinica (8. st.) iril i Metoda 863. glagoljica O pismenima Traktat Crnorizca Hrabra staroslavenski jezik : staroslavenski + hrv. idiomi hrvatska irilica (bosanica ili bosanica)SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST

ZAPISI U KAMENUPlominski natpis (11. st. )glagoljica

Valunska ploa (Cres, 11, st.)latinski jezik, latinica

Krki natpis (11. st.)glagoljica

Baanska ploa (1100, Baka)glagoljicakranska invokacijazapis opata Drihe o tome kako je kralj Zvonimir darovao posjed za gradnju, prijetnja onima koji bi osporili darivanje i molitvaopat Dobrovit svjedoi o gradnji crvke sv. Lucijeprvi put se spominje im e hrv. kralja i hrv. naroda

PROZAVinodolski zakonikglagoljica, hrv. jezik

Ljetopis popa Dukljaninalegenda o smrti kralja Zvonira

Zapis popa Martincabitka na Krbavskom polju

Pismo Nikole Modrukogpolemika u obranu glagoljice

Lucidar (Petrisov zbornik)glagoljicanarodna enciklopedija

Rumanac trojski (Petrisov zbornik)glagoljicaantiki junaci prikazani kao feudalci i vitezovi

Aleksandridairilica

POEZIJAVa se vrime godiaPetrisov zbornik

ibenska molitvanajstariji hrvatski latinicom zapisan pjesniki tekst

Svit se konasatira (usmejerena na sveenstvo)

DRAMAMuka svete Margerite

dramatizirana legenda mirakulpasija

TISKARSTVOMisal po zakonu rimskog dvoraBrevijar po zakonu rimskog dvoraglagoljicaPrvotisak 1483.inkunabule - prvostiskane knjige

HUMANIZAM I (PRED)RENESANSA 14. st. 16. st.HUMANIZAMPREDRENESANSARENESANSA

latinski jezik i povezanost s antikom knjievnou prouavanje antike oponaanje uzora cilj : oivljavanje duha antike ovjek u sreditu Dolce still nuovo knjievnost na narodnom jeziku antiki utjecaj i kranstvo okretanje suvremenoj stvarnosti ITALIJA vergilijansko kranska epika latinski se zamjenjuje narodnim jezicima ovjek u sreditu ideal ovjek svestran, genije odmjerenost, jasnoa, pregledna kompozicija Leonardo da Vinci hedonizam

RENESANSNA KNJIEVNOST

EPIKAEPLudovico Ariosto: Bijesni OrlandoLuis Vaz de Camoes: Luzitanci

ROMANpastoralniJacopo Sannazzaro: Arcadia

vitekiAmadis od GalijeMiguel Cervantes: Bistri vitez don Quijote od Manche

pikarskiLazarilo de Tormes

satiriniFrancois Rabelais: Gargantua i Pantagruel

DRAMAcommedia eruditacommedia dell'arteNiccolo Machiavelli: Mandragola (komedija)William Shakespeare: Sanj Ivanjske noi (komedija) Romeo i Julija (lirska tragedija) Hamlet, Othello, Macbeth, Kralj Lear (tragedije)

LIRIKAWilliam Shakespeare: Soneti

USPOREDBA EP ROMANIZRAZODNOS PREMA TRADICIJITEMATIKA

EPformulainost izrazastihtradicionalan pristup likupojave od opeg znaaja ili povijesni dogaaji

ROMANslobodniji najee prozakritiki odnos prema tradicijipojedinac i njegova osobna sudbina

PREDRENESANSAFRANCESCO PETRARCA KANCONIJERKanconijer zbirka ljubavne poezije posveena eni (Lauri) ideal tjelesne i duhovne ljepote dva dijela: - razdoblje prije Laurine smrti - razdoblje nakon Laurine smrti Laura pjesnikovo nadahnue i motiv njegove poezijeneostvarena, fatalna ljubav - duhovna i senzualna zrcali unutranji svijet prvi moderan ovjek - podvojenost izmeu svjetovne senzualnosti i religiozne duhovnostitradicija slatkog novog stila i trubadurske liriketei formalnom savrenstvu i vrhunskoj jezinoj obradi koja se ostvaruje metaforikomtalijanski ili Petrarkin sonet2 katrena (abba) i dvije tercine (cdc, dcd), rima se ne smije prenositi iz katrene u tercinepetrarkizam

GIOVANNI BOCCACCIO DEKAMERONGIOVANNI BOCCACCIO - talijanski je pripovjedai humanist. Ostavio je bogati knjievni opus na latinskom i talijanskom jeziku. Napisao je prvu Danteovu biografiju. Oivio je istu antiku bez pomirbe s kranstvom, kao to su to inili Dante i Petrarca. Glavno mu je djelo Decameron ( gr. deka hemeron: deset dana), zbirka od 100 novela (simbolika broja 10) uokvirenih priom o kugi koja je 1348. harala Firenzom i prisilila 7 djevojaka i 3 mladia da napuste grad i prikrauju vrijeme pripovijedajui naizmjence zanimljive prie. Najea im je tema tjelesna ljubav, te stjecanje bogatstva i izrugivanje ljudskoj gluposti i svakom, osobito religioznom licemjerju. Boccacciove prie postale su uzorom svim kasnijim novelistima.

Obiljeja: svakidanji ivot svih drutvenih slojeva, realistinost i uvjerljivost, razotkrivanje ljudskih poroka, slobodno prikazivanje ivotnih uitaka i velianje svega ljudskoga, pohvala ljepoti prirode, snazi mladosti, ovjekovoj inteligenciji i snalaljivosti, zdrav i vedar humorTeme i stil: teme su svjetovne, neke poune, neke zabavne, neke smijene, a neke tune. Obraene su otprije poznate prie. U nekim se priama izvrgava ruglu licemjerno ponaanje dijela sveenstva, a u nekima se pojavljuju motivi koji naglaavaju ljudsku tjelesnost. U zakljuku se pojavljuju moralne pouke. Stil je prilagoen zapletu novele i likovima. Odlikuje ga realistiki smisao za detalje te sklonost poruzi i ali.

DANTE ALIGHIERI BOANSTVENA KOMEDIJADANTE ALIGHIERI - najvei je talijanski nacionalni pjesnik. Roen je u Firenzi, a umro kao prognanik u Ravenni. Politiar, filozof, tvorac knjievnoga talijanskog jezika i ponajprije pjesnik, uz opus na talijanskom jeziku ostavio je niz latinskih djela (Gozba, O monarhiji). Dao je oblik vanom smjeru ljubavne poezije, tzv. ljupkog novog stila (il dolce stil nuovo), galantnom poetikom nagovijestio je uenu poeziju, spajajui provansalsku s petrarkistikom lirikom. Zapoeo je zbirkom pjesama i proze Novi ivot posveenom ljubavi prema Beatrice Portinari, a nakon njezine smrti zapoinje rad na velebnoj Boanstvenoj komediji , vrhunskom djelu srednjovjekovne literature i jednom od najveih djela svjetske knjievnosti. Dante je usvojio mnoga tadanja znanja iz raznih struka, te sve uobliio u pjesniki samostalno vienje vjenog pitanja ljudske egzistencije izmeu Neba i Zemlje. Komedijom ju je nazvao prema srednjovjekovnoj poetici koja je tako nazivala djela koja zapoinju tuno, a zavravaju sretno. Atribut boanstvena dodao je Boccaccio, zbog uzvienosti sadraja. To je trodijelni ep: Pakao, istilite i Raj. Svaki dio ima 33 pjevanja, ukupno 100 s uvodnim pjevanjem. Pisan je na talijanskom jeziku Alegorijsko putovanje zapoinje u mranoj umi koja simbolizira grjean ivot. U pretpaklu, Limbu, due su nekrtenih koji trpe enju bez nade. Kroz pakao ga vodi Vergilije, simbol razuma i pjesnikov uzor. Upoznaje grjene due (preljubnici, krci, rasipnici, prodrljivci, krivovjerci i bezvjerci, nasilnici, ubojice i samoubojice, zavodnici, izdajice) i razgovara s njima. Otro osuuje crkvene velikodostojnike koji su izokrenuli crkvene zakone. Pakao ima oblik lijevka s devet krugova, a to je krug nii, grijeh je vei. Kazna je adekvatna i izokrenuta slika grijeha. istilite je brijeg na otoku, krugovi se prema vrhu suavaju. Navrhu je visoravan zemaljski raj. Tu po pjesnika dolazi Beatrice (simbol ljepote, milosti i Boje ljubavi) i vodi ga u sam raj. On se sastoji od 9 nebesa koja se vrte oko Zemlje. Dijelom puta vodi ga sveti Bernard (simbol vjere). Iznad svih nebesa je nepokretni Empirej koji obuhvaa sav svemir, a u njemu je Bog. Djelo je po mnogoemu srednjovjekovno (alegorijska vizija,religiozno poimanje grijeha, mistika broja 3, fantastika i naturalizam), ali ipak kritike naravi novoga vremena s razumijevanjem za ljudsku prirodu i njene slabosti i napredne tenje ljudskoga duha.Simbolika likova Dante simbol grenog ovjeka na putu do boanske spoznajeVergilije simbol razumaBeatrice simbol boanske milosti

RENESANSALODOVICO ARIOSTO - najvei je pjesnik talijanske renesanse. Pisao je latinske i talijanske stihove, renesansne komedije i drutvene satire. Najvanije mu je djelo veliki viteki ep Bijesni Orlando u kojem oivljava fantastini srednjovjekovni viteki svijet. Temeljni je sadraj imaginarna saracenska opsada Pariza u doba Karla Velikoga. Isprepleu se ljubavna tematika i pustolovine kranskih i saracenskih vitezova, mata i stvarnost, prolost i sadanjost. Srednjovjekovni legendarni junaci pretvaraju se u moderne renesansne junake. Djelo nema ni jednog glavnog junaka, ni jedne glavne radnje, nego opisuje ljubav, gospe, borbe, vitezove. ivotna radost, fini humor, razumijevanje ovjekove prirode i njegovih slabosti, pieva osobnost (ironija), suvremeni ideal prirodne jednakosti ljudi, smisao za prirodu sve je to izraz Ariostove moderne obrade vitekih motiva. Ep je ispjevan u savrenim stancama (strofama od 8 rimovanih jedanaesteraca). Likovi: Orlando, Angelika, Medoro, Rinaldo, Astolfo. FRANCOIS RABELAIS - prvi je veliki francuski pripovjeda, uz Montaignea najznaajniji predstavnik francuske renesanse. U mladosti redovnik, zbog heretikih pogleda bio je prinuen napustiti samostan. Bio je lijenik i znanstvenik. ivotno mu je djelo Gargantua i Pantagruel, fantastino-satirini roman u 5 knjiga od kojih su najpoznatije dvije (ivot Gargantuini Herojska djela i prie velikog Pantagruela). Pisano iz razonode, djelo je isprva zamiljeno kao fantastina pripovijest o podvizima jedne porodice divova poznate iz srednjovjekovne literature, ali je postupno preraslo u genijalnu satiru srednjovjekovnih zastarjelih pogleda i institucija i postalo ogledalom vjere renesansnog ovjeka u moznanosti i plemenitost ljudske prirode, kojoj treba omoguiti slobodan razvoj na podruju fizikog i duevnog ivota (tzv. pantagruelizam). Rabelaisovo je djelo najprepoznatljivije po bunome smijehu koji je istodobno i svjetonazor jer je izraz ovjekove radosti, sree, bezbrinosti, ivotnoga optimizma. Satira je izraz pieve osloboene linosti, njegov individualni protest. Radnja je dijelom smjetena u Utopiju.pantagruelizam radost ivljenja, hedonistiki pristup svijetu u renesansnom duhulikovi su: Gargantua (otac-div), Pantagruel (sin-div), Gargamela (majka), Panurg, PonokratMICHEL DE MONTAIGNE - ESEJI

MIGUEL DE CERVANTES SAAVEDRA BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHEBiljeke o piscu: pisac koji je znaionajvii uspon i sintezu panjolskog duha i panjolske stvarnosti svojega vremena.Sudjelovao je u mnogim borbama te je bio i zarobljen i odveden u Alir.Nakon pet godina otkupljen je i vraen u panjolsku. U domovini nitko nije mario ni za zasluge ni za patnje isluenog vojnika.Tada ga steaj novara,kod kojega je poloio svoj novac,upropatava.U tamnici pie Don Quijotea i postie veliki uspijeh.Izdaje zbirku od dvanaest novela Uzorne novele,kojom tu proznu vrstu uvodi u panjolsku knjievnost ;satiriko didaktiku poemu Put na Parnas i Osam komedija i osam novih meuigri.Potaknut objavljivanjem nastavka romana Don Quijote objavljuje svoj nastavak romana.Zadnje Cervantesovo djelo bio je herojsko-viteki roman Persiles i Sigismunda,objavljen posmrtno. Cervantes je umro u Madridu iste godine kada i Shakespeare.Vrsta djela:Satiriki viteki romanMjesto radnje:panjolskaVrijeme radnje:16.stoljeeTema:Pustolovine viteza Don Quijotea i perjanika mu Sancha PanzeMotivi:Vitetvo,ivoti vitezova srednjeg vijeka,njihove osobine i karakter,te ope drutveno stanje toga doba.Problematika koja se obrauje u djelu:Fiktivni svijet vitetva u kojem Don Quijote vjeruje da ivi,te posljedice njegovog djelovanja pod tom zabludom.Sadraj: Besmrtni roman Bistri vitez don Quijote od Manche zamiljen je kao satira, parodija vitekih romana, ali je tijekom stvaranja nadrastao prvotne pieve intencije i postao djelom opeljudske vrijednosti, u kojem u likovima seoskog plemia Don Quijotea i seljaka Sancha Panse oivljuje vjena dvojba: sukob izmeu ideala i stvarnosti. Likovi su plastino ocrtani, izraz je stilski iznijansiran, a humor jednostavan, zdrav i topao. Iz tragine figure Viteza tunog lika izbijaju optimizam i duboki humanizam. Roman jepisan tehnikom pikarskih romana (nizanje samostalnih pustolovina vezanih likom glavnog junaka), daje realistiki vjernu sliku raznih drutvenih sredina. Renesansno je obiljeje Don Quijoteova lika djelatna vjera u sebe, svoju snagu, snagu ideala i dobra koje na kraju mora pobijediti. Don Quijoteovi porazi pretvaraju se u pobjedu, borba protiv ideala postaje njihova afirmacija, unitavanje vitekog duha parodijom njegova himna. Cervantesov roman jedno je od najitanijih i najprevoenijih djela iza Biblije. Donkihotizam je filozofski pojam simbolike Don Quijoteova lika (VIII.poglavlje okraj s vjetrenjaama). Likovi: don Quijote, Sancho Pansa, Dulcinea od Tobosa, Rocinante (kljuse)

Don Quijote i Sancho Panza proimanje dvaju duprotnih svjetova

WILLIAM SHAKESPEARE HAMLETWILLIAM SHAKESPEARE - engleski je pjesnik i dramatiar, najvei dramski pisac svjetske knjievnosti. Roen je i umro u Stratford-on-Avonu. Shakespeare se nije dao sputati nikakvim dramaturkim pravilima, ve je saeo iskustva srednjovjekovnoga kolektivnog kazalita s praksom glumita tzv. elizabetskog doba i s tzv. krvavim tragedijama. Pisao je komade za publiku svojeg doba i ne slutei da e oni zbog unutarnje dramske snage, psiholokerazradbe ljudske naravi i osjeaja, zbog likova u kojima se prepoznaje vjeita ovjekova sudbina ostati zauvijek predmetom divljenja gledatelja i ekspirologa. Drame se mogu podijeliti na tzv. kraljevske drame ili historije (pisane na teme iz engleske povijesti od 13. do 16. st.), komedije, tragedije i romantine igreili idile. Sve su napisane u stihu bez rime (tzv. blanc verse). To je stih talijanskoga podrijetla kojise razvio i rairio u renesansi te pod utjecajem Shakespearea i Johna Miltona postao standardni stih engleske dramske poezije. Povijesne (kraljevske) drame: Henrik VI., Rikard III., Rikard II., Kralj John, Henrik IV., Henrik V., Antonije i Kleopatra, Tit Andronik, Henrik VIII. Komedije: Komedija zabuna, Ukroena goropadnica, Dva gospodina izVerone, Izgubljeni ljubavni trud, Mletaki trgovac, Mnogo vike ni za to, Kako vam drago, Na tri kralja ili kako hoete, Vesele ene windsorske, San ivanjske (ljetne)noi; Mrane komedije:Troilo i Kresida, Konac djelo krasi, Mjera za mjeru Romantine igre (idile): Cymbeline, Zimska pria, Oluja Tragedije: Romeo i Giulietta, Hamlet, Othello, Kralj Lear, Macbeth, Julije Cezar, KoriolanPoezija. Zbirka soneta od kojih je vei dio posveen prijatelju, a manji dio Crnoj gospoi. Stvorio je poseban oblik soneta, tzv. Shakespeareov ili elizabetski sonetkoji se sastoji od tri katrena i jednog distiha s rimom abab cdcd efef gg. Poeme: Venera i Adonis, Silovanje Lukrecije. Likovi i lokaliteti iz poznatijih Shakespeareovih drama: San ivanjske noi Puck, Oberon, Titanija, Tezej, Hipolita, Vratilo, Frula, Grbac, Gladnica; u Ateni. Oluja Prospero, Caliban, Miranda; na otoku blizu Napulja u Italiji Romeo i Giulietta likovi iz obitelji Montecchi (Romeo) i Capuletti (Julija); talijanski grad VeronaHamlet Hamlet, Ofelija, Klaudije, Gertruda, Polonije, Laert, Horacije, Rosenkrantz, Guildenstern; danski kraljevski dvorac Elsinor Othello Othello, Desdemona, Jago; u Mlecima (Venecija) i na Cipru Kralj Lear britanski kralj Lear, keri Cordelia, Goneril, Regan; Britanija Macbeth Macbeth, lady Macbeth, kotski kralj Duncan, Macduff, Banquo; kotska

Mjesto radnje:DanskaHamlet William ShakespeareVrijeme radnje:XV. stoljeeHamlet William ShakespeareLikovi:Hamlet Sin pokojnog i sinovac sadanjeg kraljaKlaudije Danski kraljPolonije Kraljev komornik i glavni dravni tajnikHoracije Hamletov prijateljGertruda Danska kraljica, Hamletova majkaOfelija Polonijeva ki

Hamlet William ShakespeareKratki sadraj:Danski kralj nenadano umire, a nasljeuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro eni s udovicom pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja, Hamletu, javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smru. Hamlet eli potvrdu za te rijei duha, pa se pretvara da je lud kako bi na taj nain saznao istinu. Kraljevski savjetnik Polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato to njegova ki Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. Hamlet na dvoru upriliuje predstavu koja sadrajem nalikuje na umorstvo njegova oca. Kralj ne moe izdrati oitu aluziju na njegov zloin i prekida predstavu. Hamletu to slui kao dokaz da su rijei duha bile istinite.Nakon prekinute predstave Hamlet posjeuje majku i mislei da kralj prislukuje iza zavjese ubija Polonijakoji se tamo sakrio. Lukavi kralj osjea da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga alje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Ofelija poludi od boli za ocem, ali i zbog Hamletove sudbine.Njezin brat Leart hitno se vraa izPariza i doznavi da je Hamlet ubio njegovog oca, eli mu se osvetiti. Hamlet se, kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe, vraa u Dansku i sprema se na dvoboj. Kralj i Leart se dogovaraju kako e na prijevaru ubiti Hamleta. Za vrijeme dvoboja Hamlet i Leart u meteu mijenjaju maeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom otricom. I kraljica koja je popila otrovno vino, koje je kralj namjenio Hamletu, umire, a umirui Leart otkriva spletku nakon ega ovaj, jo prije nego je poeo djelovati smrtonosni otrov, ubija kralja.Zakljuak:U ovom djelu Hamlet se iskazao kao ovjek u kojem je okupljena borba za pravdu, ljubav, razboritost, hrabrost, velikodunost, mudrost, ali i ludost. U ovom djelu moe se puno nauiti o ivotu, ljudskim osjeajima i tragediji.

HRVATSKI HUMANIZAM I RENESANSA 15. 16. st. talijanski utjecaj Humanizam latinski jezik Renesansa narodni jezikHUMANIZAMLIRIKAIvan esmiki(Janus Pannonius): U smrt majke Barba, O promjeni svog imena, Pjesnik Ivan o sebi, OduJuraj igori ibenanin: Elegija o pustoenju ibenskog polja

EPIKAJuraj igori ibenanin: O smjetaju Ilirije i o gradu ibenikuAntun Vrani: Putovanje iz Budima u Drinopolje

MARKO MARULI : Davidijada, Judita, Molitva suprotiva Turkom

RENESANSALIRIKAhrvatski petrarkistiZbornik Nike RanjineHanibal Luci: Jur nijedna na svit vilarefleksivna lirikaMarko Vetranovi: Pjesanca u pomo poetam, Moja plavapokladna lirikaMika Pelegrinovi: Jeupka

EPIKAPetar Zorani: PlaninePetar Hektorovi: Ribanje i ribarsko pregovaranjeBrne Karnaruti: Vazetje Sigeta grada

DRAMAHanibal Luci: RobinjaMarin Dri: Novela od Stanca, Skup, Dundo MarojeMavro Vetranovi: Posvetilite Abramovo

HUMANIZAMZADARninski biskup Juraj Divni

IBENIKJuraj igori ibenaninAntun Vrani

SPLITMarko Maruli

TROGIRFran Trankvil Andreis

DUBROVNIKKarlo Puci, Ilija Crijevi, Jakov Buni

HVARVinko Pribojevi

ISTRAMatija Vlai Ilirik

KOTORNikola Modruki

SJEVERNA HRVATSKAIvan Vitez od Sredne Ivan esmiki

MARKO MARULI otac hrvatske knjievnosti . Roen je u plemikoj obitelji u Splitu. Bio je sredinja linost splitskoga knjievnog, humanistikog kruga. Iako je u hrvatskoj knjievnoj povijesti ponajprije poznat po iznimnom doprinosu na narodnom jeziku, meunarodnu je slavu jo za ivota stekao svojim (tiskanim) latinskim djelima De institutione bene vivendi per exempla sanctorum(Pouke za estit ivot s primjerima), Euangelistarium (Evanelistar), Quinquaginta parabolae (Pedeset pria) i Poslanicom papi Hadrijanu VI. Pouke za estit ivotprvi su bestseler, na latinskomu otisnut vie od dvadeset puta, a na sedam razliitih jezika vie od trideset puta. Najznaajniji Maruliev latinski tekst je, za njegova ivota neobjavljen i donedavno u rukopisu, veliki ep Davidias (Davidijada) u 14 knjiga. U tom vergilijansko-kranskom spjevu pjesniki je preoblikovana alegorija o starozavjetnom kralju Davidu koji je zapravo Krist, a progonitelj aul simbolizira idove koji progone Krista. IVAN ESMIKI (Ianus Pannonius) -djelovao je kao humanist na dvoru ugarskog kralja Matije Korvina. Pisao je pjesme (Poemata), elegije (Elegiae) u elegijskom distihu (U smrt majke Barbare) i epigrame (Epigrammata). Obiljeje je humanistike autobiografske literatureuvjerljivost i iskrenost izvjea o vlastitome ivotu, te udvostruena perspektiva (osobno i univerzalno).humanistika elegija pisana po uzoru na antiku elegiju elegijski distih. Teme kojima se izraava bolautobiografska elegijaJURAJ IGORI - ibenski je sveenik koji je objavio pjesniki zbirku Elegiarum et carminum libri tres (Tri knjige elegija i lirskih pjesama). To je prva tiskana pjesnika zbirka u Hrvata. Tijesno je vezan za svoj ui zaviaj i bolno svjedoi o nadiranju Turaka u ibensko zalee. Elegija o pustoenju ibenskoga polja, pisana u tradiciji antikih klasinih pjesnika, izraava samosvojno obiljeje hrvatskoga humanizma: domoljubnost i vezanost za domae tlo. Krai prozni ogled O smjetaju Ilirije i gradu ibeniku izdvaja igoria meu ostalim humanistima po zanimanju za ilirski (hrvatski) jezik i obiaje. ANTUN VRANI - rodom je iz ibenika. Obnaao je razne politike i crkvene dunosti (tajnik na dvoru Ivana Zapolje, tajnik kralja Ferdinanda I., papa Grgur XIII. ga imenuje kardinalom). Poznate su njegove Epistolae, zbirka od oko 1000 pisama. Pisao je povijesna i etnografska djela, elegije i epigrame, te putopis koji opisuje njegovo prvo izaslanstvo u Tursku. Putovanje iz Budima u Drinopolje. Bio je jedan od najmonijih ljudi svoga vremena. ILIJA CRIJEVI - roen je u Dubrovniku, kolovao se u Rimu gdje je zbog vjetine u pisanju latinskih stihova 1484. sveano ovjenan pjesnikim lovorovim vijencem. Veinu njegova opusa ine latinske pjesme kojih je oko 240. Uzhimne, ode i epigrame, osobito se istiu Elegije Flaviji, nekoj Rimljanki, te Oda Dubrovniku.Jedan je od ponajboljih stilista hrvatskoga latiniteta, a odbijao je i samu pomisao o pisanju na hrvatskom jeziku.zainjavci domai pjesnici

MARKO MARULI JUDITA poetak hrvatske umjetnike knjievnosti Judita je glavno Marulievo djelo, pisano na hrvatskom jezikom dvostruko rimovanim dvanaestercem Kompozicija: dva prozna priloga: - 1. prilog saeto prepriavanje biblijske knjige o Juditi - 2. prilog posveta Dujmu Balistriu (Maruliev kum) obrazlae namjeru pisanja epa 6 pjevanjaGraa: Judita ubija asirskog vojskovou Holoferna i idovski narod oslobaa iz velike opasnosti graa je preuzeta iz starozavjetne prie simetrian raspored: prva 3 pjevanja osvjai; druga 3: izdizanje Judite i pobjeda vjerePjesniki postupak: kransko vergilijanski ep slijedi hrvatske zainjavce temu obrauje u stihovima, alegorijsko znaenje, dvostruko rimovani deseterac suvremeni motivi: krajolici Splita, u prikazu vojske opisuje se oprema iz hrv. turskog ratovanja, Juditino ukraavanje slijedi naela petrarkistike poezije renesansni pjesnik: jasnoa, redoslijed radnje, razvoj radnje, slikovitost domoljubni osjeaj

HRVATSKA RENESANSA

SPLITMarko Maruliotac hrvatske knjievnostipovezuje humanizam i renesansu

DUBROVNIKiko Menetipjesme sauvane u Zborniku Nike RanjineBlaeni as i hip, Prvi pogled

Dore Dripjesme sauvane u Zborniku Nike RanjineGrem si, grem, Draa je od zlata

Mavro Vetranoviprva hrvatska mitoloka drama - Orfeo

Marin Dripie komedije i ukazuje na ljudske manealje urotnika pisma toskanskom vladaru za pomo u svrgavanju dubrovake vlasteleNovela od Stanca, Skup, Dundo Maroje

HVARHanibal Lucidrama: RobinjaJur ni jedna na svit vila

Petar Hektoroviiz plemike obiteljiputopisni spjev: Petar Hektorovi

Mika Pelegrinovipokladna pjesma: Jeupka

ZADARPetar Zoraniprvi hrvatski roman: Planine

Brne Karnarutiuvoenje povjesnog epa (Vazetje Sigeta grada) i ljubavne pripovjetke u stihu (Ljubav i smrt Pirama i Tizbe)

RENESANSApokladna pjesma - u maskama, u obliku monologa upoznavanje

LJUBAVNA LIRIKA HRVATSKI PETRARKISTIprva generacija dubrovaki lirski pjesnici ija je poezija sauvana u Zborniku Nike Ranjine -Dore Dri i iko Menetidruga generacija dubrovaki i dalmatinski pjesnici (petrarkistiki motivi i dvostruko rimovani dvanesterac uz nove vrste i teme)temeljni motivi enska ljepota, neuzvraena ljubaviko MenetiDore Dri

SLINOSTIutjecaj Petrarce i talijanskih petratkistaprvi susret, enska ljepota, udvaranje, razoaranje, bol, neuzvraena ljubavantiteza, hiperbolaakrostihdvostruko rimovani dvanaesterac

RAZLIKEreligiozne i svjetovne ljubavne pjesmesvjetovan odnos prema eni, petrarkistiki izraziljubavna tematikaenu i njezinu ljepotu doivljava na duhovan nain usporeujui ju s nezemaljskim (anelima, sunce)utjecaj narodne pjesme

PETAR ZORANI PLANINEPETAR ZORANI - rodom je iz Zadra. Napisao je prvi hrvatski roman u stihu i prozi Planine. Pripovijeda o putovanju pastira Zorana, zapravo samoga pisca, po njegovu zaviaju zadarskoj okolici, te slavi i velia ljepotu rodnoga kraja. Uzor mu je Sannazzarova Arcadia, a uoljiv je i utjecaj Danteov (vila Milost, paklena vrata) kao i Ovidijev (umetnute metamorfozne prie). Motivi su: domoljubni, pastoralni, te alegorijski a izrazitim kransko teolokim znaenjem. Pjesnik u predgovoru objanjava da je htio pisati o ljubavi, ali ga vila koja simbolizira napaenu Hrvatsku upozorava na teke prilike u domovini. Kori suvremenike da zapostavljaju hrvatski jezik (koji je popuren latinskim i talijanskim jezikom) i tuguje zbog rasute baine. Putujui planinama, susree mnoge pastire, vile i stie do Perivoja od Slave u kojem susree vile Latinku, Grkinju, Kaldejku i Hrvaticu, koje su alegorije kulture i umjetnosti tih naroda (Hrvatica nosi slabane plodove).roman Planine podijeljen je u 24 poglavljaPisac putuje da bi se izlijeio od ljubavne boli, a putovanje po planinama traje 7 dana, dogaaji su ispisani kronolokiRoman moemo itati u doslovnom smislu, ili alegorijskom (ovjeka na putu do istine vodi Boja milost)razasuta baina izraz za zaviaj i domovinu u cjelini. Pisac se predstavlja kao ovjek zabrinut za budunost domovine koju razaraju Turci. Jedan od naina kako pomoi jest uvanje i briga za hrvatski jezik

PETAR HEKTOROVI RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJEdjelo je napisano u obliku poslanice Jeronimu Bartueviuopisuje se autorovo trodnevno putovanje dijelo podijeljeno u tri dijela (Parvi dan, Drugi dan, Tretji dan); dvostruko rimovani dvanaesteracputuju hvarski ribari Nikola Zet i Paskoj Debelja (i pisac) Zabiljeio je tekst i note dviju bugartica koje su ribaripjevali: baladu o Marku Kraljeviu i bratu mu Andrijau, bugarticu o Radoslavu Siverincu i tri kratke zdravicena putovanju su lovili ribu i razgovarali. Opisuju se stvarni krajolici i ljudi kojih se sjeaju. Iznose svoja razmiljanja o svijetu i narodne poslovice pa djelo ima i pouni karakterprvo djelo u stihu u kojem je opisano stvarno putovanje. Autor se predstavlja kao renesansni ovjek koji ivi u skladu s prirodom i tolerantni plimi koji se prema ribama odnosi s potovanjemjavlja se i razgovor s ribama, iznosi se narodna mudrost i moralne poukeopis putovanja ispreplee se s dijalokim dijelovima u kojima se ribari prikazuju kao mudri, odmjereni i ueni ljudi.putopis, idilini ep, ribarska ekloga, poslanicas ponosom govori o baini zemlji i ljudima

MARIN DRI VIDRA NOVELA OD STANCAroen je u puanskoj obitelji u Dubrovniku. U Dubrovniku je bio orgulja stolne crkve, a u Sieni sedam godina studira i upoznaje se s talijanskom komediografijom. Izabran je za vicerektora sienskoga sveuilita, a po povratku u Dubrovnik upoznaje austrijskoga grofa Rogendorfa s kojim provodi dvije godine putujui u Bei Carigrad. Godine 1548. Pomet druina izvodi njegovu komediju Pometkoji je tekst u meuvremenu izgubljen. Sljedee godine izvedena je Tirena, a u iduih deset i sva ostala djela. G. 1562. naputa Dubrovnik, a 1566. u Firenzi pie urotnika pisma toskanskom vladaru Cosimu de Mediciju pozivajui ga da svrgne vlast dubrovake vlastele. Posljednjih pet godina ivi u Veneciji gdje je i pokopan u bazilici Sv. Ivana i Pavla. Zapoeo je kao ljubavni pjesniku duhu petrarkizma, ali se uskoro sasvim posvetio drami. Okuao se u svimdramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali i komediji. Djela: Pomet (komedija), Tirena (pastirska igra), Novela od Stanca (komedija),Pjesni ujedno stavljeni s mnozim druzim lijepim stvarmi (lirske pjesme), Dundo Maroje (komedija), Pjerin (pastirska igra), Tripe de Utole (komedija), Arkulin (komedija), Skup (komedija), Griula (pastirska igra), Hekuba (tragedija) Novela od Stanca je kratka jednoinka, mala komedija farsa (srednjovjekovna komedija u kojoj se na temelju ljudskih slabosti i nastranosti razvija zaplet temeljen na nesporazumu) pokladnoga karaktera u dvanaesterakim stihovima. Dramsku alu u karnevalskoj noi izvode obijesni dubrovaki mladii izvrgavajui smijehu i poruzi Stanca, seljaka s rijeke Pive. Drisuprotstavlja dva svijeta, dva mentaliteta, dva jezika: selo i grad, starost i mladost, konzervativno i moderno, vlaki i urbani govor, praznovjerje i superioran, oslobaajui humor, ogranienost i slobodu. Likovi: Stanac i mladii Divo, Vlaho, Miho, makare Dundo Maroje, komedija karaktera i komedija intrige koje se radnja temelji na sukobu oca, Dunda Maroja i njegova rastrona sina Mara. Zaplet zapoinje u trenutku kad stari Dubrovanin dolazi u Rim obraunati se sa sinom koji sav kapital troi na kurtizanu Lauru. U zapletu radnje glavnu ulogu ima Pomet, sluga Nijemca Uga Tudeka, samouvjereni, inteligentni i samosvjesni renesansni junak koji za svoju sreu i osobni probitak upravlja likovima i njihovim sudbinama. Komedija ima dva prologa: Prolog Dugog Nosa (negromant-arobnjak govori o ljudima nahvao - loim, naopakim, pokvarenim i ljudima nazbilj - razumnim, dobrim i potenim) i autorski prolog. Likovi: dundo Maroje, Bokilo, Maro, Popiva, Laura, Petrunjela, Pomet, Ugo Tudeak, Pera Skup je komedija za koju Drikae da je sva ukradena iz njekog libra starijeg neg je staros iz Plauta. Predgovor obiluje vanim podacima o kulturnom ivotu Dubrovnika 16. st., a komediju je izvodila Drieva dramska druina Njarnjasi. krti starac Skup pronaao je tezoro (blago), up s novcem, pa stalno ivi u strahu za nj. Krajnje sumnjiav, ljuti mizantrop (ovjekomrzac), svima zagorava ivot: keri Andrijani koju eli bez miraza udati za starca, sluavki Varivi, mladom Kamilu koji je u ljubavi s Andrijanom, ali im na putu stoji stareva krtost. Likovi dosjetljivih slugu, koji su izvor veselog i vedrog pukog smijeha, svojim mladim gospodarima utiru put do sree. Likovi: Skup, Andrijana, Kamilo, Variva, Gruba

BAROK 16. -17. st. djela koja nisu bila savrena poput renesansnih - prekomjerna kienost barokni ovjek: podvojen izmeu prirode i straha od vlastite prolaznosti, smrti. Naglaava se odnos prema Bogu barokni stil kienost (gomilanje stliskih izraajnih sredstava) manirizam naglaavanje detalja nasuprot cjelini (naruava se renesansni sklad) Italija, panjolska, katolike zemlje reformacija barokni religiozni ep uzor: Vergilije tema: aktualna, nacionalna ep relifiozno instruktivan, jasne teze u epuBAROK

EPTorquato Tasso: Osloboeni Jeruzalem, Osvojeni Jeruzalemrazapet izmeu renesansnog slobodoumlja i morala protureformacije, nesretan i neshvaen.Vrhunsko mu je ostvarenje Osloboeni Jeruzalem, ispjevan u stancama. Na religiozno-povijesnoj tematskoj podlozi opsade i osvajanja Jeruzalema u prvom kriarskom ratu, Tasso razvija bogatu radnju u kojoj se prepleu fantastika i realnost, putenost i vjerski zanos. Napadnut od crkve da je u djelu previe ljubavi i magije, prepravlja spjev u mnogo slabiji Osvojeni Jeruzalem

LIRIKALuis de Gongora: Samoe, Polifem, Galateapanjolski pjesnikgongoristiraskoan izraz ukraen neobinim metaforama, usporedbama, hiperbolamakulteranizam najvanija pjesnika forma, vanjski oblik pjesmepoetski aristokratizam

Giambattista Marino: Rimetalijanski pjesnikmarinizam namjerno izaziva uenje kod itatelja izborom neobinih izraza, gomilanjem stilskih izr. sredtava, zvunih uinaka

DRAMAPedro Calderon de la Barca: ivot je sannajvei je dramatiar panjolskoga baroka ivot je san neobina je i duboka drama o kraljeviu Sigizmundu kojega otac, poljski kralj Bazilije, uplaen proroanstvom da e mu sin biti zlotvor i tiranin, odmah nakon roenja dade zatvoriti u samotnu kulu. Dijete odrasta u divljini i okovima. Prije odluke o razbatinjenju, otac ga jo jednom iskuava te ga uspavana prebacuje u dvorac u kojem mu prividno predaje svu vlast. Navikao samo na okrutnost, Sigizmund pokazuje stvarno tiransku ud, nato ga otac, omamljena, vraa u njegovu tamnicu, gdje se mladi sutradan budi u nedoumici to je san, a to java.Snagom volje i razuma postaje plemenitim i pravednim.

Torquato Tasso: Aminta (pastirska drama)

HRVATSKI BAROK 17. st. 1. pol. 18. st.KNJIEVNI KRUGOVI

DUBROVAKO DALMATINSKIIvan Gunduli: Suze sina razmetnoga, Dubravka, OsmanJunije Plamoti: Pavlimir (melodrame)Ivan Buni Vui: PlandovanjaIgnjat urevi: Pjesni razlike, Suzr MarunkoveDubrovnik slobodni gradkatolika obnovaduh vremena i slavljenje dubrovake slobode

OZALJSKIPetar Zrinski: Opsada sigeckaAna Katarina Zrinski: Putni tovaruFran Krsto Frankopan: Garlic za as kratitisvjetovna tematikamijeaju se elementi akavskog, kajkavskog i tokavskog

KAJKAVSKIJuraj Habdelivjersko pouna djelakajkavsko narjeje

SLAVONSKIAntun Kanili: Sveta Roalija (religiozna poema)pouna knjievnost vjerskog sadrajacilj: opismeniti i pouiti neuko stanovnitvo nakon osloboenja od Turaka

IVAN GUNDULI roen je u Dubrovniku u plemikoj obitelji. Obavljao je visoke dravne dunosti. Odgojen je u duhu katolike obnove. Pokopan je u franjevakoj crkvi u Dubrovniku. Spada u red najveih hrvatskih pjesnika, a svojim je idejama (domoljubljem i slavizmom), temama i stilom snano djelovao na pjesnike hrvatskoga preporoda u 19. st. U mladosti je pisao ljubavne pjesme i preraivao talijanske mitoloke drame. Od deset, sauvane su etiri: Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana, Armida. Njegovo prvo tiskano djelo su prepjevi sedam pokornikih psalama Pjesni pokorne kralja Davida. Suze sina razmetnoga, religioznu poemu u kojoj je progovorio o problemu ljudskoga grijeha i Bojeg oprosta. Temelji se na prii o izgubljenu sinu iz Evanelja po Luki. Poema ima tri dijela (plaa): Sagrjeenje, Spoznanje,Skruenje. Dubravka je pastoralna igras elementima melodrameiz 1628. (Melodramaje sentimentalna drama u kojoj glazba neprekidno, ili na vanijim mjestima, prati govor glumaca.) Radnjom je smjetena u Dubravu, idealnu dravu, koja svake godine slavi dan slobode i vjenanje najljepega para. Te su godine to trebali biti Dubravka i Miljenko. No, stari, runi ali bogati Grdan potkupio je suce koji su Dubravku dosudili njemu. Nakon ope uzbune i intervencije boga Lera, sve sretno zavrava. Vaan lik je starac Ljubdrag koji predstavlja savjest Dubrave i nositelj je pievih pogleda na dravu, drutvo i slobodu (ideja slobodnedrave u kojoj vladaju plemeniti vlastela, a ne bogato graanstvo i korupcija). Na kraju zbor pastira pjeva himnu slobodi: O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga Vinji nam Bog je dosimbolika: Dubrava Dubrovaka vlast; Dubravka sloboda, vlast; Miljenko predstavnik vlastele, knez; Grdanin bogati puanin koji se enidbom eli uzdii na drutvenoj ljestvici

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO 2. pol. 17. st. 18. st. francuska knjievnost ugledanje na klasiku uzori: Aristotel, Eshil, Sofoklo, Euripid filozofska podloga Descarteova racionalistika filozofija prosvjetiteljstvo proizlazi iz klasicizma francuska i engleska knjievni saloni mjesto okupljanja elite racionalizam prednost razumu u spoznaju stvarnosti Mislim dakle jesam empirizam John Locke, Montesquieu, Voltaire, Rousseau enciklopedisti: D. Diderot, d' Alambert, Voltaire, Rousseau, MontesquieuKLASICIZAMDRAMATRAGEDIJAPierre Corneille: CidJane Racine: Fedra

KOMEDIJAMoliere: krtac, Tartuffe, Don Juan, Mizantrop

KNJIEVNATEORIJANicolas Boileau: O pjesnikom umijeu

EPIKAJEDNOSTAVNEKNJIEVNEVRSTEJean de la Fontaine: Basnela Rochefoucauld: Maksime

PROSVJETITELJSTVOEPIKAFILOZOFSKIROMANVoltaire: CandideDenis Diderot: Fatalist JacquesDaniel Defoe: Robinson CrusoeJonathan Swift: Gulierova putovanja

DRAMACarlo Goldoni: Gostioniarka Mirandolina, Ribarske svaeBeumarchais: Seviljski brija, Figarov pir

JEAN RACINE - najslavniji je autor francuske klasicistike tragedije. U nizu tragedija strogo se pridrava klasicistike poetike. Izraz mu je strog i jednostavan, a sukob izmeu dunosti i strasti kojoj podlijeu njegovi junaci prikazuje u psiholoki fino razraenim tragedijama Andromaha, Britanika, Ifigenija, Fedra . Fedra je tragedija u pet inova u kojoj Racine obrauje mitoloku temu o strastvenoj ljubavi i mrnji kraljice Fedre prema njezinu pastorku Hipolitu, zaljubljenom u djevojku Ariciju, sinu njezina mua Tezeja. Ubija se u oaju ljubomore, ljubavi i mrnje, nakon niza lai i nesrea (Hipolitova smrt) koje je prouzroila.VOLTAIRE francuski je filozof i knjievnik. itavo se stoljee naziva njegovim imenom: Voltaireov vijek. Enciklopedist, autor brojnih povijesnih i filozofskih spisa, brojnih knjievnih djela (Henrijada, pokuaj nacionalne epopeje u 10 pjevanja, Zaire, Merope), niza filozofskih pripovijedaka i romana: Candide, Zadig, Micromegas. Daje veoma otru drutvenu satiru, a finom ironijom i blistavom duhovitosti ismijava ljudske mane i predrasude. Candide ili Optimizam - najpoznatiji je Voltaireov filozofski roman, remek.djelo prosvjetiteljske literature. Zabavno i vjeto parodira optimistiku idealistiku Leibnitzovu filozofiju. Mladi i naivni Candide, zaljubljen u lijepu Cunigondu, i njegov uitelj Pangloss lutaju po Europi i Junoj Americi traei smisao ivota, da bi ga sam Candide, nastanivi se na kraju s ve ostarjelom Cunigondom u Turskoj, pronaao u konkretnome, korisnome radu, u obraivanju vrtaHRVATSKA KNJIEVNOST 18. STOLJEA djela nose barokna obiljeja javljaju se klasicistika djela jednostavnije strukture pisana po uzoru na antike autore nastaju prosvjetiteljska djela pounog sadraja javljaju se predromantiarska obiljeja hrvatski krajevi pod vlau razliitih vladara Dalmacija Mletaka republika Sjeverna Hrvatska Habsburka Monarhija Slavonija Habsburka Monarhija (iskoritavanje) Dubrovnik slobodan, nema istaknutih knjievnika REGIONALNI KARAKTERKNJIEVNOST 18. STOLJEA

LIRIKAMatija Petar Katani: Jesenski plodovipjesme na latinskom jezikupjesme na hrvatskom jezikuprvi cjeloviti prijevod Biblije

Ignjat urevi: Uzdasi Mandaljene pokornice

Antun Kanili: Sveta roalija

EPIKAFilip Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga

Andrija Kai Mioi: Razgovor ugodni naroda slovniskogaprikazuje dogaaje iz povijesti slavenskih zemalja, ali najvei dio ine krnasko turski ratovipouni i odgojni sadraj

Matija Antun Reljkovi: Satir iliti divji ovikupozorava na loe naslijeene turske obiaje i pouava seljake kako raditi na vlastitom napretkuseljaci nositelji razvoja

DRAMATitu Brezovaki: Matija grabancija dijakarobnjak, nositelj naprednih prosvjetiteljskih mislisugraane upozorava na njihove mane, grijehe, predrasude

PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM 1800. 1840. opekulturni i umjetniki porket nov romantiarski senzibilitet i nain stvaralatva prva moderna knjievna epoha (oituje se u gotovo svim europskim knjievnostima) Francuska, Engleska, Njemaka subjektivizam buntovnost, pogotovo protiv feudalnog ureenja zanimanje za nacionalnu povijest misticizam drutvena melankolija svjetska bol Francuska revolucija, Napoleonova osvajanja romantiarski junak : osamljen, neshvaen, optereen svjetskom boli svjetska bol (Weltsmertz) osjeaj tuge, malodunosti zbog nesklada ideala i stvarnostiROMANTIARSKI JUNAK verterovski junak hrabar, karakteran, pustolovna duha -rtva spletki, mladenakih pogreaka, naglosti, pesimistinih stavova u ivotu, buntovan - osjeajan i plemenit, ali pretjeran, patetian, autodestruktivan, izuzetna linost - Werther, Karl Moor bajronovski junak suvian, sve prezire, osjea se izopenim -plemenite osobine no nije plemenit, ovjean cinik i skeptik, materijalist, ateist, pun proturjeja - voli uivati, ali ga na to tjera dosada i osjeaj besmisla - Childe Harold, Evgenij Onjegin, Peorin

PREDROMANTIZAMFRANCUSKIJean Jacques Rousseau Rasprava o podrijetlu nejednakosti, Drutveni ugovorJulija ili Nova Heloiza (epistoralni roman)enciklopedist i prosvjetiteljski filozofprekid s prosvjetiteljstvom i najava romantizma

ENGLESKIJames Mecpherson Ossianove pjesmevlastitu zbirku prikazao je kao naordnu, pripisavi je kotskom pjesniku Ossianugrobljanska poezija Thomas Gray,William Blakemistika kao polazite za razmiljanje o prolaznosti gotski roman pretea romana strave i uasaMary Shelley - Frankenstein

NJEMAKIJohann Wolfgang Goethe Patnje mladog WertheraFriedrich Schiller - RazbojniciSturm und drang pokret mladih genijaopreka prema klasici i prosvjetiteljstvuoriginalnost i genijalnostdrama omoguuje komunikaciju s publikomHomer, Shakespeare, narodna poezijabuntovnitvo

ROMANTIZAMNJEMAKAJenska skupinaHeinrich Heine

ENGLESKA I AMERIKAprva generacija jezerski pjesniciW. Wordsworth (Sunovrati, Sjaj u travi), S. T. Coleridge, Robert Southy druga generacija G. G. Byron (Hodoae Childea Harolda), P. Shellay, John KeatsWalter ScottAMERIKA: E. A. Poe (Gavran, Annabel Lee, Crni Maak)

FRANCUSKAAlphonse de Lamartine (Jezero), Victor Hugo

RUSIJAAleksandar Sergejevi Pukin (Evgenij Onjegin)Mihail Jurjevi Ljermontov (Junak naeg doba)

SLOVENIJAFrance Preern: Sonetni vijenac

DANSKAHans Christian Andersen: Bajke

JOHANN WOLFGANG GOETHE PATNJE MLADOG WERTHERAJOHANN WOLFGANG GOETHE - najvei je i najsvestraniji njemaki knjievnik. U mladostistoji na elu pokreta mladih genija ili Sturm und Dranga. Preko noi se proslavio romanom Patnje mladoga Werthera i utjecao na duh svoje epohe (tzv. verterizam: ekstremni osjeaji premoni nad razumom, ljubav prema slobodi, sukob s drutvom uz osjeaj suvinosti i pesimizma). Pie tragedije u stihu i prozi Ifigenija, Torquato Tassoi Egmont, satirini ivotinjski ep Reineke Fuchs, idilini ep Hermann i Dorothea, veliki roman Naukovanje Wilhelma Meistera koji postaje uzorkom tzv. odgojnoga romana i prvi je veliki realistiki roman iz graanskoga ivota, zatim zbirku svoje najzrelije ljubavne lirike Rimske elegije, niz balada (Vilenjak), epigrama, dramsku poemu Faust na kojoj radi cijeloga ivota, pie roman Srodne due i autobiografske zapise Poezija i zbilja. Prvi razvija ideju o svjetskoj knjievnosti kao zajednikom dobru cijelog ovjeanstva. Patnje mladog Werthera epistolarni je roman (u formi pisama) s ljubavnom tematikom. Mladi pravnik Werther, osjeajni zaljubljenik u prirodu, slikarstvo i knjievnost, odlazi u provinciju gdje se zaljubljuje u plemenitu i prelijepu Lottu. Njezin zarunik Albert antipod je Wertheru: racionalan, hladan, snalaljiv i realan. U pismima prijatelju Werther ispovijeda svoja duevna stanja u rasponu od zanosa do krajnjeg oaja. Pokuava pobjei od siline svoje ljubavi, ali se vraa u Lottin grad. Ne moe se pomiriti s injenicom da ona pripada drugome, a ne elei naruiti njihov sklad, odluuje se na samoubojstvo. Werther je pravi romantiarski junak kojim upravlja strast, za njega je ljubav bolesna patnja koja mu muti razum i stvara bol. kult genijalnosti: pravi ovjek kao umjetniki genij, usamljen i neshvaen nasuprot beznaajnoj masiispreplitanje LJUBAVI, UMJETNOSTI, PRIRODE epistoralni roman Werther osjeajan, mladi intelektualac, umjetnik, idealist, plemenit i ovjean, ali neprilagoen drutvu i pesimistian Wertherova pisma 1. lice; izdavaev dodatak 3. lice (pripovjeda) 2 dijela granica Werterov odlazak iz Wahelheima

FRIEDRICH SCHILLER - njemaki je dramski pisac, pjesnik i knjievni teoretiar. Zajedno s Goetheom izgrauje estetiku klasine epohe njemake knjievnosti. Zagova