historija umjetnosti

Download Historija umjetnosti

Post on 02-Jan-2016

254 views

Category:

Documents

15 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

HIS - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

  • Prahistorijska umjetnost

    Paleolit starije kameno doba(oko 40000.-10000.)

  • Peinsko slikarstvo, najznaajniji lokaliteti:

    - peina Chauvet, Francuska;- Altamira, panija;- Lascaux, Francuska;- Addaura, Sicilija Italija;

  • Peina Chauvet, Francuska, crtei konja, oko 28 000 god. p.n.e.

  • Otisak ruke, Chauvet Francuska

  • Crtei lavica, Chauvet, Francuska

  • Altamira, panija (zatvorena za publiku 1977., ogranien broj posjetilaca od 82, replika peine i muzej otvoreni za javnost 2001.) - ematski prikaz u glavnoj dvorani

  • Velika dvorana

  • Altamira

  • Bizon u stojeem poloaju

  • Ranjeni bizon, oko 15000-10000.god. p.n.e., Altamira, panija

  • Peina Lascaux (otkrivena 1940., zatvorena za javnost 1963., replika 2 najznaajnije prostorije otvorene za javnost 1983.), dolina Dordogne, Francuska

  • Velika dvorana bikova, slike nastale oko 15 000-10 000. god. p.n.e.

  • Jeleni, oker

  • Velika dvorana, konji i bikovi

  • Velika dvorana bikova, unikorn

  • Oslikana galerija

  • Auroks

  • Kineski konji (slikarija podsjea na kineske crtee konja iz dinastije Sung)

  • Crvene krave

  • Veliki crni bik

  • Povorka jelena

  • Prikaz stilizovane ljudske figure, tzv. Mrtvac

  • Soba gravura

  • Addaura, MontePellegrino - Sicilija, visina likova 25,4 cm, oko 8000 god.p.n.e.

  • Peina Badanj kod Stoca, Konj napadnut strijelama fragmentarno sauvanagravura, oko 14000.-12500. p.n.e.KASNA FAZA GRAVETIJANSKE KULTURE(Lithicum)Nalazite je otkriveno 1976. godine. Uz potkapinu naenaje gravura, i to je prvi nalaz ove vrstena istonoj obali Jadrana i na prostorima ex. Jugoslavije

  • Prahistorijska plastika

  • Willendorfska Venera (Willendorf, Donja Austrija, pronaena 1908.), krenjak, vis.11,1 cm25000-20000.g. p.n.e.Kunsthistorisches MuseumBe

  • Venera iz Lespuguea(Francuska), 25 000 p.n.e.15 cm,Musee de lHomme,Pariz

  • Venera iz Vestonice(Moravska - eka),vis. 11,1 cm

  • Venera iz Laussela(Dordogne, Francuska),22 000 18 000.god p.n.e.Musee dAquitaineBordeaux

  • Bizon, reljef gravura, La Madeleine, 15 000-10 000. god. p.n.e., jelenji rog, duina 10,1 cm, Dordogne, Francuska

  • Neolit (mlae kameno doba) stambena i megalitska arhitektura, keramika, skulptura

    Stambena arhitektura zemunice i sojenice, pojava prvih gradova;Megalitska arhitektura menhir, dolmen i kromleh;

  • Zidovi grada Jerihona, oko 7000 god. p.n.e.

  • Lobanje obloene gipsom (lobanje kao kultni predmeti), Jerihon

  • Catal Huyuk, Turska, neolitsko naselje, oko 7000 - 6000. god. p.n.e.

  • Plan naselja

  • Kue i svetita na terasama, rekonstukcija 6. nivoa po Mellartu, oko 6000. g. p.n.e.

  • Oko etrdesetak prostorija bilo dekorisano glavama bikova, reljefima ivotinja ili zidnim slikama

  • Zidna slika prikaz grada i erupcije vulkana, VJEROVATNO NAJSTARIJA GRAFIKA PREZENTACIJA PLANA GRADA

  • Rekonstrukcija jednog od oslikanih zidova kua

  • enska skulptura Boica plodnosti, oko 6000. god. p.n.e., vis. 20,3 cm, naena u Catal Huyuku, Arheoloki muzej, Ankara

  • ema kue u Lepenskom Viru, erdapska klisura, Srbija

  • Centralno svetilite - Lepenski Vir

  • Ognjite u stanitu

  • Priblina rekonstrukcija naselja (naselja karakteristinog potkoviastog oblika)

  • Skulptura pramajke naena u svetilitu, Lepenski Vir (ovakve sline ribolike skulpture postavljane uz kuna ognjita raene su od velikih oblutaka)

  • Rodonaelnik, Lepenski Vir

  • Kultna posuda, Vuedolska kultura,oko 3000 god. p.n.e.,vis.19,5 cm

  • Megalitska arhitektura

  • Carnac, Francuska selo menhira organizirano u tri skupine (oko 4500. do 2000. god. p.n.e.)

  • Carnac, Menec 1099 menhira, 11 redova, ukupna duina vea od 1000 metara

  • Carnac, Menec

  • Carnac, Kermario (skupina megalita 1029 menhira u deset redova ukupna duina vea od 1 km

  • Carnac, Kermario

  • Carnac, Kerlescan

  • Dolmen blizu Carnaca DEFINASANJE ODNOSA IZMEU STUPA I GREDE

  • La Roche aux Fees kod Essea, Francuska

  • Graevina duga 22 m (predprostor, niski spojni hodnik i grobnica s visokim stropom)

  • Menhir zvani La dame de Saint Sernin, Francuska, vis 1,2 m

  • Stonehendge, Salisbury, Engleska 2750-1500 p.n.e.

  • Plan svetilita (kromleha) graen u tri faze

  • Idealna rekonstrukcija

  • Dolmen (trilit) - 21. juna (ljetnji solsticij) suneve zrake obasjavaju oltarni kamen

  • Neolitsko posue, Moravska, eka

  • Skulptura Mislioca i Sjedea skulptura, Cernavode, Rumunija

  • enska figurina Boica plodnosti, vis. 16 cm, peena glina, Cernavode Rumunija, Nacionalni muzej Bukuret

  • Butmirska vaza(motiv S spirale)Motivi u vidu spirala u obliku slova C i S, koji su doivjeli pravi procvat, redovno se javljaju na loptastim vazama, a rjee na loptastim vazama sa visokim cilindrinim vratom. Plastine spirale esto su ukraene crvenom ili bijelom inkrustracijom. Najee je dobro uglaana okolna povrinaprekrivena crvenom bojom. Trakasti motivi su preuzeti iz prethodne faze, ali variraju u mnogo bogatijim kombinacijama, a upotreba bijele inkrustracije je ea. Najdekorativniji su motivi u vidu meandra, vuijih zuba, i u vidu slova K. Od svih istovremenih naselja u Butmiru se najvie razvio strogi geometrijski stil, a pravolinijski motivi se javljaju u najvie varijacija.

  • Arheoloki nalazi Tabla XL (Benac, Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju)

  • Remek-djelo haltatskog razdoblja - Suneva kola, Trundholm, duina 60 cm, oko 1100 - 550. god. p.n.e. Nationalmuseet, Kopenhagen

  • Votivna kola iz Dupljaje kod Beograda, 16 st. p.n.e.