akademija scenskih umjetnosti u sarajevu studijski_program ba.pdf · profesije (dramaturgija,...

AKADEMIJASCENSKIHUMJETNOSTIuSARAJEVUODSJEKZAREŽIJU

STUDIJSKIPROGRAM:

REŽIJA–BASTUDIJ-ICIKLUS

UniverzitetuSarajevu-Akademijascenskihumjetnosti

IUVODAkademija scenskih umjetnosti u Sarajevu je prva u BiH prepoznala važnost iznačajrediteljskeprofesijeuokviruumjetničkihvrstakojepokrivaširokpojamscenskihumjetnosti, te je1989.godine formiralaKatedruzarežiju.Od tadadodanas, Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu je obrazovala i odškolovalaveliki brojuspješnih reditelja-ica, koji su zajedno sa svojimkolegama-icama sadrugihodsjekaAkademijekreiralinizdjelakojisuproslavilinesamonašuškoluveć i državu u cjelini. Taj, ne predug, ali izuzetno uspješan historijat rada naOdsjekuzarežijujesjajanpokazateljdobroosmišljenogprogramazaedukacijumladihreditelja-ica.Fokustogprogramajemultimedijalnikarakterstudijagdjese studenti-ce profiliraju radeći svoje praktične vježbe specijalno kreirane zarazvojnjihoverediteljske ličnostiuraznimmedijima(film,TV,pozorište,radio,novimediji).Dosadašnjikonceptdodiplomskogčetvorogodišnjegstudiranja,kojismotestiralikrozdvijegeneracijestudenata-ica,pokazaosegeneralnouspješnim.Ipak,nakonredovneizakonskiobavezneanalizestudijskihprogramairezultata,odlučilismoda napravimo reformu dodiplomskog studija mijenjajući dijelove plana,unaprijeđujući koncept pojedinih programa, a sve u cilju što modernijeg iuspješnijeg nastavnog procesa. Reforma studijskog programa prvog ciklusatakođepodrazumijevamanjiangažmanvanjskihsaradnika-caipredavača-icasadrugihfakulteta,asveuciljuracionalizacijetroškova.IICILJEVISTUDIJAREŽIJECilj studija režije je izgradnja profesionalnog reditelja-ice u teatru, filmu, nateleviziji, radiju i drugim srodnim medijima. Tokom četvorogodišnjeg studija,studenti-ce stiču kompleksna praktična i teorijska znanja iz režije i srodnihumjetnosti (filmska i tv slika, filmska i tvmontaža, fotografija, scenarij, gluma,scenografija, kostimografija, šminka, maska, scenski pokret, zvuk). Student-icatakođestičeteorijskaitehnološkaznanjaneophodnazarazumijevanjerediteljskeprofesije (dramaturgija, historija drame i teatra, razvoj filmskih vrsta, estetika,istorijaumjetnosti,tehnologijamedija,razvojtelevizijeiradija).Student-icastičei specifična znanja o rediteljskoj profesiji u širem društvenom kontekstu(rediteljska odgovornost, rediteljska umjetnost u iznimnim okolnostima itd.).Student-ica razvija i opća znanja i savladava stručno-umjetničke oblasti. Studijrežijeporedproučavanjarediteljskeprofesijeirediteljskemetodologijeiprakseutradicionalnimmedijima,pratirazvojnovihmedijaitehnologija(crossover,3D,hologramisl.).Ciljprogramaunajširemsmislujeodgajanjesamosvjesnihmladihreditelja-icai koji su u stanju da se kreću u korak s vremenom, spremni daodgovore izazovima kako novih filozofskih tokova, tako i razvoju tehnike itehnologijemedija.

IIITRAJANJESTUDIJAOsamsemestara,ukojimstudenti-cemoguostvariti30ECTSkreditaposemestru,ukupno240ECTSbodova.

IVKOMPETENCIJEStručnekompetencijeprograma:Nakon završenog četvorogodišnjeg studija diplomirani student/ica Režije jesposobandarežirauteatru,nafilmu,nateleviziji,naradiju idarazumijenovemedije.

Općekompetencijeprograma:

- sposobnostanalizeisinteze,- sposobnostupotrebeznanjaupraksi,- sposobnostplaniranjaiupravljanjavremenom,- osnovnoopćeznanjenapodručjufilma,televizije,teatra,novihmedija- govorneipisanesposobnostiub/h/sjeziku,- vladanje osnovnim računarskim oruđima na području filma i televizije,

teatra- kritičneisamokritičnesposobnosti,- sposobnostprilagođavanjanovimokolnostima,- sposobnostrazvojanovihideja(stvaralaštvo),- sposobnostrješavanjaproblema,- sposobnostodlučivanja,- sposobnostradau(interdisciplinarnoj)grupi,- sposobnostvođenja,- sposobnost komuniciranja sa stručnjacima-kinjama iz područja filma,

televizije,teatra- sposobnostcijenjenjarazličitostiimultikulturalnosti,- sposobnostdjelovanjaumeđunarodnomokruženju,- sposobnostsamostalnogdjelovanja,- sposobnostoblikovanjaivođenjaprojekata,- privrženostetici,- brigazakvalitet,- željazauspjehom

Predmetno-specifičnekompetencijeizbornihpredmetaprogramasu:- poznavanjeirazumijevanjeizbornihznanja,- koherentno vladanje izbornim znanjima sa sposobnošću povezivanja

izbornih znanja, tenjihovapraktična stvaralačkaupotrebanapodručjuteatra,filma,televizije,radija

- sposobnost uvrštavanja novih informacija i interpretacija iz izbornihznanjaupodručjerediteljskeumjetnosti

VNASTAVNIPLAN

VINOSITELJI-CESTUDIJAStudijorganizujeAkademijascenskihumjetnostiuSarajevu.StudijćeizvoditinastavniciAkademije.1. HarisPašović,redovniprofesorzaoblastRežija

Jedan od najuspješnijih i najuticajnijih pozorišnih reditelja u Evropi.Diplomirao na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, Odsjek dramskihumjetnosti,Režija–teatar,film,tviradio.Fulbrightovstipendista,studiraouŠkolizamenadžmentUniverzitetaLancasteruVelikojBritaniji.Biodirektormeđunarodnog festivala MESS. Direktor festivala Mittelfest u Italiji.PredstavekojejerežiraosuizvođeneinagrađivaneuBiH,regionu,Evropi,kaoiAziji,AfriciiSjevernojiJužnojAmerici.

2. PjerŽalica,redovniprofesorzaoblastRežijaiscenarijReditelj,scenaristaiproducent.DiplomiraorežijunaASUuSarajevu.Režiraona TV, filmu, radiju i teatru. Višestruko nagrađivan na najprestižnijimfestivalimauBiH i inostranstvu (Cannes, Locarno,dvijenagradeEvropskeakademije)ČlanEvropskefilmskeAkademije.

3. SrđanVuletić,redovniprofesorprofesorzaoblastRežijaiscenarijReditelj,scenaristaiproducent.DiplomiraorežijunaASUuSarajevu.RežiraonaTV,filmu,iteatru.VišestrukonagrađivannanajprestižnijimfestivalimauBiHiinostranstvu(Berlin,Roterdam,nagradaevropskefilmskeakademije).ČlanEvropskefilmskeAkademije.

4. DanisTanović,redovniprofesorzaoblastRežijaNajuspješniji filmski reditelj u istoriji BH filma. Studirao režiju na ASU uSarajevu, studije završio na Akademiji u Briselu, Belgija. Dobitinik svihnajvažnijih filmskih nagrada, uključujući nagrade Evropske filmskeakademije, festivala u Cannesu i Berlinu, Zlatnog globusa, kao i nagradeAmeričkeakademijezafilmskuumjetnostinauku–Oskar.Članiuupravnimstrukturama više strukovnih udruženja u Evropi. Član Evropske filmskeakademije i Američke akademije za filmsku umjetnost i nauku. PočasnidoktorUniverzitetauSarajevu.

5. AidaBegić,vanrednaprofesoricazaoblastRežijaiscenarijRediteljica,scenaristicaiproducentica.DiplomiralanaASUuSarajevu.Većsadiplomskimfilmomjenapravilavelikiuspjehosvajanjemvišemeđunarodnihnagrada i prikazivanjem na filmskom festivalu Cannesu. Sa narednim,kratkim i igranim filmovima, ponavlja i povećava uspjeh. Nagrađivana uCannesu,Cottbusu,Briselu,NewYorku,Sarajevu...ČlanicaEvropskefilmskeakademijeiAmeričkeakademijezafilmskuumjetnostinauku.

6. ElmirJukić–docentzaoblastRežijaReditelj. Diplomirao režiju na ASU u Sarajevu. U teatru, između ostalog,režirao jednu od najuspješnijih BiH predstava svih vremena, Žaba, uKamernomteatruuSarajevu.JedanodnajuspješnijihTVrediteljauregionu.Serije koje je režirao su bez premca po gledanosti i popularnosti. Režirao

nagrađivane kratke filmove, kao i nagrađivani dugometražni film Žaba.GostujućiprofesornaAABKoledžunaKosovu.

7. NerminHamzagić–všš.ass.zaoblastRežijaiscenarijDiplomirao režiju na ASU u Sarajevu. Jedan od najuspješninijh mladihrediteljauBiH.Sapodjednakimuspjehomrežirauteatrui filmu.Dobitinikstudentskih i profesionalnih nagrada. Upravo završio prvi dugometražniigranifilm.

8. SelmaSpahić,ass.zaoblastRežijaDiplomiralarežijunaASUuSarajevu.Aktivnorežirautetaru,svojimbrojnimrežijama inagradama, iakomlada,svrstalasemeđunajbolje inajuticajnijereditelje/rediteljiceuregionu.Predstavesujojvišestrukonagrađivane.BilaselektoricaprogramaFutureMESS,apotomiumjetničkadirektoricafestivalaMESS.

9. Zijad Mehić, redovni profesor na predmetima Montaža, te Montaža itehnologijamedijaDiplomiraomontažu na FDU u Beogradu.Montažer i producent. Jedan odpionira filmske i televizijskemontažeuBiH.Radionabrojim tv i filmskimprojektimakojisupredstavljalikamentemeljactojprofesijiuBiH.Uspješanproducent. Dugogodišnji dekan ASU u sarajevu. Gostujući profesor naAkademijiumjetnostiuBanjojLuciiAABKoledžunaKosovu.

10. Dr.ElmaTataragić,vanrednaprofesoricazaoblastRežijaiscenarij:Scenarij,Narativnateorijaipraksazascenariste,Razvojscenarijaimarketing,Pisanjeza televiziju, Pisanje za animirani film, Magistarski projekat scenarij,Savremenitokoviuscenariju.Diplomirala na odsjeku za dramaturgiju ASU u Sarajevu, magistrirala idoktorirala na Filozofskom fakutetu UNSA. Višestruko nagrađivanascenaristica sa međunarodnom karijerom. Selektorica takmičarskogprograma SFF. Producentica. Član i u rukovodećim strukturama brojnihmeđunarodnih strukovnih udruženja i institucija. Teoretičarka filmskogscenarijasastručnimizdanjimaizoblasti.

11. BojanaVidosavljević,asszaoblastScenarijDiplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti, Odsjek za dramaturgiju.AngažovananaAkademijiscenskihumjetnostiod2014.godine,aod2018.godinezaposlenakaoasistenticanapredmetimaizoblastiScenarij.PohađalakreativneprogrameiradionicezarazvojscenarijaMIDPOINT(FAMUPrag),teEASTWEEK(TriesteFilmFestival).Usvojojkratkojprofesionalnojkarijerkao dramaturginja jei već ostvarila profesionalnu saradnju sa najvećimimenima teatarske prakse, poput Selme Spahić i DineMustafića radeći napredstavamauzemljiiinostranstvu.

12. FarukLončarević,vanredniprofesorzaoblastFilmskaumjetnostDiplomirao režiju na ASU u Sarajevu. Studira tradicionalni ples na ISBI,Bandung i istražujepozorišteu Indoneziji.Režiraoupozorištu.Reditelj tri

nagrađivanaigranafilma.Autorvišeod100teoretskihtekstovaofilmu.NaASUpredajeod2006.naoblastiFilmskaumjetnost.

13. Mr.TinaŠmalcelj,ass.zaoblastFilmskaumjetnostDiplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na Odsjeku zadramaturgiju, na kojoj je 2014. godine i magistrirala. Zaposlena je kaoasistenticanaoblastiFilmskaumjetnost.Režiralajedvakratkafilma,teradilakaoscenaristica i saradnicanascenarijunanekoliciniprojekata.Trenutnopohađa interdisciplinarni doktorski studij Znanost o književnosti,teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studij kulture naUniverzitetuuZagrebu.

14. Dr.ZehraKreho,redovnaprofesoricazapredmetDramaDramaturginja.DiplomiralanaFilozofskomfakultetuuSarajevu.DoktoriralanaColumbiaUniversity.Radilakaodramaturginjanadesetinamapredstavas nekimod najboljih reditelja u BiH i svijetu. Svoje dugogodišnje iskustvonesebičnodijeli idijelilasastudentimaAkademije iunajtežimvremenimaopsadeSarajeva.

15. ErolZubčević,vanredniprofesorzaAVoblastDirektor fotografije. Završio visoku filmsku školu HFF u Minhenu u klasislavnogMichaelaBallhausa.Snimiopetnaestigranihdugometražnihfilmova,desetine kratkih i seriju za HBO, u režiji nekih od najboljih reditelja irediteljicauBiH,EvropiiAmerici.NjegovradjenagrađivanuBiHiusvijetu.Član Udruženja filmskih radnika BiH, Asocijacije snimatelja BiH i IMAGO(Evropskefederacijesnimatelja).

16. DamirŠagolj,docentzaAVoblastVišestrukonagrađivanifotožurnalista,sadvijePulitzernagradeidesetinamanagrada širom svijeta, među kojima su i World Press Photo. Magistriraofotografiju na Univerzitetu u Londonu. Održao mnoga predavanja naprestižnimsvjetskimuniverzitetima.DugogodišnjičlanAgencijeReuters.

17. SašaPeševski,v.ass.zaAVoblastZavršio je III Gimnaziju, Jezički smjer, u Sarajevu. Diplomirao Režiju naAkademijiScenskihUmjetnostiuSarajevu,uklasiprofesoraPjeraŽalice.Od2013.kaosaradnikizprakse,aod2017.kaovišiasistent,predajepredmetMontaža,naAkademijiScenskihUmjetnostiuSarajevu.

18. AlmirĐikoli,asszaAVoblastDiplomirao na ASU. Profesionalno radi kao direktor fotografije nadugometražnim (8) i kratkometražnim (20) igranim filmovima, kao i TVserijama(3).ČlanUdruženjafilmskihradnikaBiH,AsocijacijesnimateljaBiHiIMAGO(Evropskefederacijesnimatelja).

19. OsmanArslanagić,redovniprofesorzapredmetLikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaScenograf,likovniumjetnik.DiplomiraonaALUSarajevo.Karijerupočeokaoscenografna televiziji, uradionekoliko scenografija za igrane filmove. ImavelikoiskustvokaoscenografupozorištuuBiHiinostranstvu.

20. AmraBakšićČamo,vanrednaprofesoricazaoblastProdukcijaJedna od osnivača SCCA/pro.ba, nezavisne producentske kuće iz Sarajeva.Producirala i koproducirala nagrađivane kratke igrane i dokumentarnefilmoveTVprogrameidugometražnefilmovekojisupremjernoprikazivaninanajvećimfestivalima,poputCannesFF,BerlinFF,VeniceFF,SarajevoFF.Od2003vodiCineLink,regionalnikoprodukcijskimarketnaSarajevoFilmFestivalu.2008postajejednaodkuratoraTorinoFilmLab.ČlanjeEvropskefilmskeakademije,kaoiACEandEAVEproducentskihmreža.DugogodišnjisaradnikBerlinaleCoproductionMarketa,BerliniBiennaleCollege-a,Venice.

21. Dr.EmaMazrak,vanrednaprofesoricazapredmetHistorijaumjetnostiDiplomirala na ALU i Filozofskom fakultetu u Sarajevu, doktorirala naFilozofskomfakultetuuZagrebu.ProfesoricanaALUiASU.NjennaučniradtičeseumjetnostiBiH.

22. Mr.BojanHadžihalilović,redovniprofesorzapredmetVizuelnekomunikacijeDiplomirao 1989. na odsjeku grafički dizajn kod profesora MladenaKolobarića,magistrirao2003.kodprofesoraStaneBernika.Prije20godinabiojedanodosnivačadizajnerskogstudio-DesignTRIOSarajevo(zajednosaDalidomHadžihalilovićiLejlomMulabegovićHatt).Upočetkusestudiobaviodizajnom omota za ploče, News magazina, pozorišnih i filmskih plakata,knjiga... IzarataformirajuagencijuFabrika-Sarajevokojasebavidizajnom,kompjuterskom grafikom, TV animacijom, produkcijom TV spotova imarketing komunikacijama.Bojan Hadžihalilović predaje na AkademijiLikovnihUmjetnostiuSarajevu,odsjekgrafičkidizajn.

23. Nastavnici-e sa Odsjeka za produkciju, glumu i dramaturgiju, na osnovupotreba pojedinih oblasti na predmetima, prema naznakama u opisuprogramanastavnihprogramapojedinihpredmeta

24. Gostujući umjetnici-e i nastavnici-e sa drugih fakulteta i akademija, teprofesionalci-ke i priznati-e umjetnici-e mogu biti angažirani u formiradionica,seminara,blokovapredavanja,case-studyradaisl.

VIINASTAVNIPROGRAMNa osnovu spoznaja dobivenih kritičkom evaluacijom studijskog programaOdsjekazarežiju,unovinastavniprogramstudijaRežijasmounijeliizmjenekojećeprimjetnopodićikvalitetstudijskogprocesa.Naprvommjestutrebanaglasitipovećanukoherentnostprograma,sadržajipredmetaslijede jedandrugiunizukojiboljenegodosadauzimauobzirrazvojstudenata-iceusmjerusamostalnihautora-ica. Naglasak smo dali uspostavljanju i utvrđivanju osnova za praktičniumjetničkiraduvođenjemnovihstručno-umjetničkihpredmetapoputpredmetaFotografija,TVrežijaitehnologijamedija,Režijaikomplementarneumjetnosti,apredmet Scenografija, kostim i maska je reformiran i preimenovan u Likovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostima.Promjeneunastavnomprogramusetakođerodnosenazamjenuodređenihpredmetakojisusebaziralinaangažmanu

spoljnih saradnika-ca ili predavača-ice s drugih akademija i fakulteta, sapredmetima koje će predavati profesori-ce s naše Akademije, a u ciljuracionalizacijenastavnogprocesaiboljeiskorištenostikadraAkademije.Tojebilomoguće izbog togašto jenaškolektivobogaćenzanovekolege-iceuzvanjimaasistenata/icaijednogdocenta.Takođersunašiuposlenici/cenapredovaliuvišazvanja,tetimesteklimogućnostdajoškvalitetnijedoprinesunastavnomprocesu.Prirazmatranjupromjenasmouzeliuobzir iskustva irezultateudosadašnjemradu, savremene tokoveu rediteljskomposlu imedijimaopćenito, temišljenjestudenata-ica.VIIIPROPOZICIJEZAUPISNastudijRežijesemoguupisatikandidati/kinjekoji suzavršili srednjuškolu istekličetvrtistepenstručnespreme,tepoložiliprijemni-kvalifikacioniispit.Uokviruprijemnogispitavršiseprovjerasklonostiisposobnostikandidata/kinjazabavljenjerediteljskomumjetnošću.IspitsepolažepredKomisijomkojubiraNastavno-umjetničkovijeće.UvjetiupisanastudijskiprogramRežijaAVregulisanisupropozicijamazaupis,tePravilnikomzapolaganjeprijemnogispitanaOdsjekuzarežiju.IXNAČINREALIZACIJENASTAVNOGPLANAIPROGRAMA

Cilj studija režije je izgradnja profesionalnog reditelja-ice u teatru, filmu, natelevizijiidrugim,srodnimmedijima.Osnovi oblici rada su predavanja, vježbe i seminari, a tokom četiri godine,studenti-ceostvarujui30ECTSbodovakrozpraktičnunastavukojaseodvijauorganizacionoj jedinici (Scena Obala1, te studiji za filmsku produkciju ipostprodukciju Akademije), te u saradnji sa institucijama čija je osnovnadjelatnostsrodnapredmetustudija,poputprofesionalnihteatrskihkuća,javnihiprivatnih televizija, radio-stanica, teatarskih i filmskih festivala, producentskihkuća. Tokom četiri godine studija, studenti-ce praktičnu nastavu realiziraju napredmetima Režija (16 ECTS), TV režija i tehnologija medija (2ECTS), OsnovefilmskeiTVslike(2ECTS),Filmskaslika(6ECTS),Montaža(4ECTS).SadržajpredmetanaOdsjekuzarežijuunajvećojmjerisezasnivanapraktičnimradovimastudenata-ica ikroz stručno-umjetničkepredmete. Stručneoblasti seelaboriraju, a potom u praksi realiziraju kroz praktičan, samostalan radstudenata-ica. Timmetodom se pored savladavanja gradiva razvija i autorskaindividualnost studenata-ica,kao fokusstudijskogmetodanaOdsjekuza režijuAkademijescenskihumjetnosti.Na časovima seminara pojedine teme i problemi iz nastavnog programasvestranije se sagledavaju kroz izradu seminarskih radova ili u vidu posebnihpredavanja, razgovora, susreta sa istaknutim umjetnicima-ama i stručnjacima-kinjamaizprakse.Ostali nastavni oblici su praktičan rad sa studentima-cama sa drugih odsjekaAkademijeuokviruteatarskihifilmskihvježbi,tekonsultacije,pregledirada,kaoiradovistudenata-ticaizvanAkademijekojisuodobreniisuperviziraniodstraneKatedri,Odsjekaiodgovornihnastavnika-ca.

1OtvorenascenaObalajescenaAkademijascenskihumjetnostinakojojsejavnoprikazujuispitistudenata-ica

Saradnja sa studentima-cama sa drugih odsjeka na izvođenju vježbi iz oblastiteatra, filma, radija i drugih projekata vrši se uz nadzor profesora-ica sa svihodsjeka.Takavradomogućavauspješnijerezultateinužnurazmjenuiskustava.Kolokvijumiseodržavajuuformiinternihpregledarada,aispitikaojavninastupi.● 5(F,FX)-Nezadovoljavaminimalnekriterije,manjeod55bodova,● 6(E)-Dovoljan,zadovoljavaminimalnekriterije,brojbodovaod55do64,● 7(D)-Općenitodobar,alisaznačajnimnedostacima,brojbodova65do74,● 8(C)-Prosječan,alisaprimjetnimgreškama,brojbodovaod75do84,● 9(B)-Iznadprosjeka,saponekomprimjetnomgreškom,brojbodovaod85

do94,● 10(A)-Izuzetanuspjehbezgrešaka,ilisaneznatnimgreškama,brojbodova

od95do100

StručnozvanjenakonzavršetkastudijabitćeBARežiser-ka.XMETODEISTRATEGIJEUČENJAIOCJENJIVANJA:Metodeučenja:1. Predavanja2. Praktičniradunastavi3. Praktičneradionice4. Seminariikolokviji5. Zajedničkiprojekti6. Produkcije7. Pojedinačneigrupnevježbe8. Predavanjaiseminari

Ocjenjivanjekojeseprimjenjuje:

1. Pojedinačnipraktičniispiti2. Grupnipraktičniispiti3. Pisaniradovi4. Pismenitestovi5. Raduokvirunastavesastudentima-camasadrugihodsjekaAkademije6. RadovirealizovaniizvanAkademijeodobreniodstraneKatedre

XISTRUČNIIAKADEMSKINAZIVNakonzavršenogstudijastudent-icastičediplomuakademskogstepena–Bečlorscenskihumjetnosti-režija.XIIISHODUČENJAZnanja:

Tokom četvorogodišnjeg studija, student-ica stiče kompleksna praktična iteorijska znanja iz režije i srodnih umjetnosti (filmska i TV slika, filmska i TVmontaža,fotografija,scenarij,gluma,muzika,scenografija,kostimografija,šminka,maska, scenski pokret, zvuk). Student-ica stiče također teorijska i tehnološkaznanjaneophodnazarazumijevanjerediteljskeprofesije(dramaturgijaipovijestdrame i teatra, razvoj filmskih vrsta, povijest umjetnosti, tehnologija medija,razvojtelevizijeiradija,teorijaumjetnosti).Studenti-cestičuispecifičnaznanjaorediteljskoj profesiji u širem društvenom kontekstu (rediteljska odgovornost;rediteljskaumjetnostuiznimnimokolnostimaisl.).Vještine:Studijrežijeporedproučavanjarediteljskeprofesije i rediteljskemetodologije iprakse u tradicionalnim medijima, prati razvoj novih medija i tehnologija.Studenti-cestičuvještinepripremairealizacijekompleksnihteatarskih,filmskih,TVidrugihformi,tevještineorganizacijesektora,tesaradnjesasvimumjetničkimitehničkimprofesijamakojesupotrebnezanastanakjednogumjetničkogdjela–predstave,filmailinekeodtelevizijskihformiilinovihmedija.Kompetencije:Pozavršenomstudijustudent-icajekompetentanzaprofesionalnoobavljanjesvihposlovauvezisapredmetomstudija,što,izmeđuostalogpodrazumjeva:● profesionalnobavljenjerežijomusvimmedijima● organizacijsko-umjetnički poslovi u institucijama koje imaju scensku i

umjetničkudjelatnost● istraživački poslovi u umjetnosti i teorijskom istraživanju režije i srodnih

umjetničkihdisciplina● profesionalnobavljenjeposlovimaasistenta-icerežije

XIIIPRAVASTUDENTA-ICEPravastudenta-ice(nastavakstudija,gubitakiponovnosticanjestatusastudenta-ice, prelaz sa drugih visokoškolskih ustanova i sl.) regulisana su Zakonom ovisokom obrazovanju, Pravilima studiranja za prvi, drugi ciklus studija,integrirani, stručni, specijalistički studija na visokoškolskim ustanovamaUniverzitetauSarajevuiPravilnikomostudiranjunaASU.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti

OPIS predmeta Režija 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽ0101 Nazivpredmeta:REŽIJA1

Ciklus:I Godina:I Semestar:I BrojECTSkredita:9

Status:Obavezanpredmet

Kontaktsati:135Predavanja:90Vježbe:30Individualnevježbe:15Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:30Pripremezakolokvijizavršniispit:60Ukupanbrojsati:225

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanBAstudij

Cilj(ciljevi)predmeta:

Cilj je da svaki student kroz svoj praktični rad prodje osnove svih etapa rediteljskog procesa i osvijesti njegove teorijske elemente i praktičnu primjenu. Cilj je da student shvati da je režija jedna, a medij različit.Rad uključuje zajedničke i pojedinačne tretmane svakog studenta, s tim da su studenti obavezni da prate i učestvuju u radu svojih kolega.

Tematskejedinice:(popotrebiplanizvođenjaposedmicamaseutvrđujeuvažavajućispecifičnostiorganizacionihjedinica)

Pojam režije, režija – savremena umjetnost, Mit i ritual – evolucija rediteljske umjetnosti, reditelj – tvorac cjeline analiza predloženih scena za vježbu sukob, Različitost rediteljskih diskursa, Izbor i odluka, Rediteljska priprema tema, Rediteljska priprema Ideja, Sukob, Likovi i podjela, plan i organizacija proba, prostor i vrijeme elementi, rediteljske metodologije, estetika i etika radnog procesa, rediteljska odgovornost, dio i cjelina, kritičko preispitivanje

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoosnovamarediteljskogprocesapostavljanjajednesceneuteatru,safokusomnasukobVještine:Sposobnostanalizedramskescene,pripremezapostavkunasceni,komunikacijasasaradnicimaKompetencije:osposobljenostrazumijevanjairežiranjascenesukobauteatru

Metodeizvođenjanastave:

Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi, javna prezentacija. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Dio konsultacija i komunikacije

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Režija 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

obavlja se putem interneta. Praktični dio rada na projektima (predstava/film) podrazumijeva angažiranje cijele ekipe saradnika s kojima studenti realiziraju vježbe.

Metodeprovjereznanjasastrukturomocjene1:

Uslov za početak rada na predloženom materijalu čija je praktična realizacija ispit je da prijedlog scene Sukoba koju student predloži zadovaljava nastavne kriterijume i da praktični dio režije scene Sukob zadovolji nastavne kriterijume. Provjera praktičnog dijela se zakazuje na generalnoj probi nakon koje profesori odobre studentu izlazak na ispit. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna: Osnovni problemi režije, Hugo Klajn, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd 1979 Sistem, Stanislavski, Državni izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1945 Moj život u umjetnosti, Stanislavski, Cekade, Zagreb, 1988 Etika, Stanislavski, Izadanje nakladnog poduzeća “Glas rada”, Zagreb 1949 Prazni prostor, Peter Brook, Nakladni zavod Marko Marulić, Split, 1972Rediteljsko kazalište, Boris Senker, Cekade, Zagreb 1984 Dopunska literatura: Pojmovnikteatra,PatricePavis,AkademijadramskihumjetnostiZagreb,Hrvatska,2004

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta SCENARIJ I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0102 Nazivpredmeta:SCENARIJI

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:I BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:15posemestru;Vježbe:30)

Samostalnevježbe:15

Kontinuiranosavladavanjegradiva:15

Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: UpisanIsemestar


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJIjeupoznavanje

studenatasapojmomscenarijainjegovompozicijomu

filmskomitelevizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznati

sahistorijskimrazvojemscenarija,tećeuzpraktičneradove

upoznatisesateorijomdrameifilmskedramaturgije.

Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinaciji

predavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamo

procesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apod

vježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuvidu

scenarijanatemu.Oviprocesitekuparalelnoiomogućavaju

dastudentistvoreiteorijskuiiskustvenuplatformuzasvoj

daljirad.


SEDMICA:

1. Uvodnopredavanje:historijskipregledrazvojascenarija;porijekloriječiscenarij;historijskirazvojiuslovnosti

2. Štajescenarij?Kakosepiše?Scenarističkasintaksa,pojmovivezanizascenarij,formaiguildformatkao

grafičkiizgledscenarija,vježba:GuildFormat

3. Višeslojnostscenarija:dijalog,scenografija,produkcija...(Seminar:pročitatijedanklasičniscenarijCASABLANCA,

TIŠINAitd.)

4. Osnovescenarija:Pripremezasamostalniscenarističkirad.Odnos:fizičkastvarnost/stvarnost

umjetničkogdjela,Vježba:NapisatiDogađajkojime

jenajvišefascinirao.

5. Odakledolazepriče?,Analizavježbi

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

6. Pričainaracija:nakojinačinjeispričanapriča:kaodogađaj,informacija...Situacija–neilustracija,

analizavježbi,projekcijafilmovakaoprimjera

7. Filmskiprostor,vježba:scenarijnatemu«Odkućedoškole»

8. Lik,cilj,prostor:Analizavježbe9. Fizičkaradnja;Identifikacijalika;Glavnilik;Cilj;

Sukob;Vježba:scenarijnatemu«Trudnoća»

(Obaveznascena:17-ogodišnjadjevojkasaznajedaje

trudnaiotomeobavještavasvojeroditelje)

10. Aristotel:Poetika,seminarskirad«AristotelovaPoetika»

11. Tema/Ideja.Struktura/Priča,analizavježbi12. Trodjelnakompozicijascenarija:Ičin,IIčin,IIIčin.

Glavnitokradnje/Paralelnaradnja.,analiza

seminarskihradova

13. Sinopsis,vježba:pisanjesinopsispremapostojećemscenarijui/ilifilmu;nenajavljenitest

14. Glavnilik.Protivnik.Cilj.Sukob.Napetost.Katarza,vježba:Scenarijnatemu"Sujeta"

15. Analizavježbi,provjeraznanjaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimaiosnovama

za pisanja scenarija; Upoznavanje sa najvažnijim

primjerima iz historije svjetskog filma, te

bosanskohercegovačkog filma; Prepoznavanje i važnost

temeiideje;

Vještine:Upoznavanjesaformatompisanjascenarija;

Upoznavanjesaosnovnimelementimascenarija;Sticanje

znanjaostrukturiscenarijakaobudućegfilmskogdjela;

Kompetencije:Upoznavanjesanajvažnijimprimjerima iz

historijesvjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilma;

Prepoznavanje i važnost teme i ideje; Upoznavanje sa

odnosomfizičkastvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;

Sticanjeodnosapremaprostoruivremenu;


PrincipradanapredmetuSCENARIJjeistraživački,

individualanaliuistovrijemeItimskiradstudenatana

određenojgodinistudija.Istraživanjetemaisavladavanje

teorijskihpojmovaneophodnihzapraktičniradodvijajuseu

grupi,asampraktičniradjeindividualanzasvakogstudenta

tesurezultatiiiskustvarazličitiuovisnostiodvlastitog

angažmanaiosobenostisvakogstudentaponaosob.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ I

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacije

nastavnogprograma.Planiranjejedantesttokomsemestrai

finalniispitnakonsemstra.Dabiizašaonausmenidioispita

studentmoraredovnopohađatinastavu.

Provjeraznanjaiocjenjivanje

Kriteriji Bodovi

Uslovzaispitmin-maxBodovi Ocjene

Do54

5(F)

1.2.

PohađanjenastaveAngažmanunastaviitestovi

515

1–510-15

55-64

6(E)

3.

Pisanirad(seminarskirad)

10

4-10

65-74 7(D) 4. Kolokvij-praktičniradivježbe

20 10-20

75-84 8(C) Ukupnodozavršnogispita

50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:

POETIKA,Aristotel

434PISANJESCENARIJA,LewHunter

STILFILMSKOGSCENARIJA,ElmaTataragić

Dopunska:

LIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHorton

UMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine

u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao

javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta Osnove filmske i TV montaže 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0103

Nazivpredmeta:OSNOVEFILMSKEITVMONTAŽE1

Ciklus:I Godina:1 Semestar:1 BrojECTSkredita:2

Status:Obavezni

KONTAKTSATI30Predavanja30OSTALO20Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva5Pripremezakolokvijizavršniispit15Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastilinapredmet

Preduslovzaupis: Upisanprvisemester.


UIsemestruciljpredmetaMontažajeupoznavanjesahistorijskimrazvojemmontažnihformi,vizualnimopažanjemikinestezijom,osnovamagramatikefilmskogjezikaistvaranjafilmskogprostoraivremena.UpoznavanjestudenataAVumjetnostisastvaralačkimzadacimamontaže,jezikmontažepokretnihslikafilma,televizijeividea,krozteorijski,praktičniiindividualnirad.

Tematskejedinice:

1. Predavanje:Ulogaizadacimontaže.Historijskirazvojsloženihmontažnihformi.

2. Predavanje:Strukturafilmskogdjela.3. Predavanje:Prirodafilmskeslikeinjenarelativnost.4. Predavanje:Kadar.Parametrikadraimontaža.5. Predavanje:Filmskiplanoviivrste.6. Predavanje:Položajkamere:ugaosnimanjairakurs.

Objektivniisubjektivniuglovisnimanja.7. Predavanje:Kadriranje,povezivanjekadrova.

Komplementarni,dodirniiparalelniuglovisnimanja.8. Predavanje:Montažastatičnihkadrova:Fiefekat.9. Predavanje:Pokretukadruipokretkamere:usloviza

montažnirez.Kadroviurakordu.10. Predavanje:Kontinuitetprostora–vremenaipokreta.

Orijentacija:prostorna,vremenska,psihološka.11. Vježba:filmskiplanovi,rakursi,uglovi.12. Vježba:pričau15statičnihfotografija,sadinamičkim

sadržajemutrajanjuod4min.


OPIS predmeta Osnove filmske i TV montaže 1 Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13. Vježba:konstruisanjefilmskogprostoraivremenautrajanjuod4min.

14. Seminarskirad:ruskaškolamontaže.15. Testznanja:gramatikafilmskogjezika.

Ishodiučenja:Pozavršetkukursastudentisutehničkiikreativnoosposobljenizadonošenjemontažnihodlukakakonaplanumontažefilmskeslike,takoinaplanuupotrebezvuka.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilsmkimilustracijama,analizama,sadiskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.


Provjerastečenogznanjastudenatakrozizlaganja,seminarskeradoveitestovetokomsemestra.Provjeraovladavanjavještinomzanatakrozindividualnepraktičnevježbe.Strukturaocjene:Bodovi Ocjene Kriterij Bodovi0-54 5 Prisustvo 555-64 6 Aktivnosti 565-74 7 Kolokvij-test 575-84 8 Seminarski

radovi5

85-94 9 Praktičniradivježbe

30

95-100 10 Završniispit 50 ukupno 100

Literatura2:

Obavezna:/DanielArion/DanielEridžon:Gramatikafilmskogjezika,Univerzitetumetnosti,1983,Beograd/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,BeogradMarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,Beograd

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta Osnove filmske i TV montaže 1 Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Dopunska:/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,BeogradAntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,ZagrebDušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradBrankoBelan:SintaksaipoetikafilmaTeorijamontaže,Filmoteka16,1979,Zagreb


OPIS predmeta Osnove filmske I tv slike 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽ0104 Nazivpredmeta:Osnovefilmskeitvslike1

Ciklus:1 Godina:I Semestar:1 BrojECTSkredita:3

Status:Obavezni

KONTAKTSATI45Predavanja30Vježbe15OSTALO30Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva15Pripremezakolokvijizavršniispit15Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: Upisanprvisemestar

Cilj(ciljevi)predmeta: Cilj je da se student savlada istorijat i razumijevanje osnova filmske i TV slike kroz teoriju, analize i vježbe.


1. pojam filmska slika 2. upoznavanje sa istorijom čovjekove potrebe da se

izražava slikom 3. upoznavanje sa istorijom filmske fotografije 4. upoznavanje sa istorijom tv slike 5. ljudsko lice kao osnova filmske slike

Ishodiučenja:

Znanje:StudentiovladavajuuvodnimznanjemofilmskojsliciiistorijomfilmskefotografijeVještine:SposobnostdefiniranjafilmskeslikeipercepcijeljudskoglicakaoosnovesvakefotografijeKompetencije:studentisuosposobljenidakreirajuautoportret


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se takodjer putem interneta.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Osnove filmske I tv slike 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarskirad,praktičniiusmeniispitPohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:CinematographyforDirectorsbyJacquelineB.Frost,AnintroductiontocinemarographybyJohnMercer,CinematographybyPatrickKeating,EkspozicijabyVladislavMichel,KamerabyLadislavMichel,Film1,Slika-PokretbyGillesDeleuze,UnderstandingCinematographybyBrianHall,PaintingWithLightbyJohnAlton,AWritherofLightbyVittorioStoraro,ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,FilmskaFotografiajbyNikolaTanhofer



OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0105 Nazivpredmeta:ElementifilmairazvojfilmskihvrstaI


Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:30,Vježbe:15)Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:15Pripremazakolokvijizavršniispit:15Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastFilmskaumjetnost

Preduslovzaupis: UpisanIsemestar.


Osnovniciljpredmetajeupoznatistudentesaosnovimahistorijefilmairazvojaautorskefilmskeestetike.Namjerajeupoznatistudentesanastankom,razvojemidijalektickimodnosomautorskog,industrijskogisocijalnogaspektafilma.Analizomodabranihdjelaizsvjetskefilmskehistorijeparalelnosepristupaautoruinjegovimtransformacijamakrozhistoriju,kaoiosnovnimnačinimaprodukcije,distribucijeiprikazivanja,tehničkogipolitičkograzvojafilmskihizražajnihsredstava.Uprvomdijeluakcenatjenanastankufilma,uspostavifilmskogjezika,nijemimfilmu,kaoihistorijikinematografijazaključnosapočetkom2.svjetskograta.Ovimprocesomstudentidobijajuidejuohistorijisvojeumjetnosti,irazvojuizražajnihsredstavauskladusarazvojempercepcijegledaocaitehničkihtendencija,štoimazaciljformiranjevlastitogstila,idejeohistorijifilma,kaoiinspiracijuzarješavanjeodređenihveomakonkretnihproblemauprocesustvaranjafilmskogdjela.


- Uvodnopredavanje:Zaštohistorijafilma,vrstehistorijefilma;Predistorijaiprvifilmovi;Lumiere,Mellies(prvireditelj),Porter;Predhistorijaautora;

- Feyade:Dugikadar,FrenchandAmericanline,Diveispektakl;PrvisvjetskiratŠvedskočudo;

- US-usponHollywoodaidominacijasvjetskimtržištem;Griffith:Prvo“svjesno”autorstvoistvaranjefilmskogjezika;

- Mainstreamavantgarde:Impresionizam;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- Mainstreamavantgarde:Expresionizam,njemačkafilmskaindustrija20-tih,Lubitsch;Wiene:Caligari;krajinflacijeipadindustrije;

- Kamerspiel;- Mainstreamavantgarde:Sovjetskamontažnaškola;

konstruktivizam;Kuleshevieksperimenti,Strike;radikalDzigaVertov;

- Zrelinijemifilm:Internacionalnistil–FilmEurope;- Zrelinijemifilm:Hollywoodiimigranti;stiliindustrijski

uslovi;sistemolygopola;zvijezdeitvornicasnova;- Početakzvučnogfilma;Aspekti"soundonfilm";tehnickei

estetskekonsekvence;- Zrelinijemifilm:Japan;cadresistem;autorstvoi

industrija;- Razvojindustrijeiprocvatstudijskogsistema;vertikalna

integracija:majori,minori,...;žanrovi,stilovi,autori;tehničkeinovacijeuprodukcijiiprikazivanju;

- Francuskaškola:poetskirealizam,prijeiposlije;- Ranidokumentarnifilm;simfonijevelegrada;Državnii

sponzorisanidokumentarci30-tih;NacizamiNewDeal;razvoj,ranižanrovi,finansiranje,GPOikorporacije;stajedokumentarno,istinaimanipulacija;

- Vrhunacikrajiluzije;Hollywoodiautori;filmkaozabava,umjetnostikaomedij.

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesafilmomuperiodudoDrugogsvjetskogrataVještine:„Stručno“gledanjefilmovaisposobnostanalizeKompetencije:Sticanjekompetencijezaanalizufilmovaiprimjenunaučenognapraktičnirad


Predavanjaivježbe.Zajedničkogledanjeianaliziranjefilmskihdjela.Izučavanjezadateliterature.Krozdijalogpredavačaistudenatarevalorizirajuseestetskistavoviidjela,komparacijeiprimjeneteorijskihipovijesnihaspekatanakonkretneprimjere,aliivlastitirad.


Provjeraznanjaseizvodiudvadijela:seminarskiradkaouslovzaizlazaknakonačniispitikonačnipismeniispit.Prisustvo:5Angažmanunastavi:15Pismeniseminarskirad:30Završnirad:50Ukupno:100

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Literatura2:

Obavezna:KristinThompson,DavidBordwell:FilmHistory:AnIntroduction,3rdedition,McGraw-Hill;,2009DavidBordwell,KristinThompson:FilmArt:AnIntroduction7thedition,McGraw-Hillcollege;,2003DavidBordwell:FiguresTracedinLight:OnCinematicStaging1stedition,UniversityofCalifornia,2005DavidBordwell:Opovijestfilmskogstila,Prvoizdanje,Hrvatskifilmskisavez,Zagreb,2005Dopunska:DavidBordwell:NarrationintheFictionFilm,1stedition,UniversityofWisconsinPress,1985ThomasSchatz:TheGeniusoftheSystem:HollywoodFilmmakingintheStudioEra1stEdition,UnivOfMinnesotaPress,2010DavidCook:HistorijafilmaDušanStojanović:TeorijafilmaAntePeterlić:Pojamistrukturafilmskogvremena

2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


HISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4

Šifrapredmeta:REŽ0106 Nazivpredmeta:HISTORIJASVJETSKEDRAMEIPOZORIŠTAI

Ciklus:I Godina:I Semestar:I BrojECTSkredita:3Status:obavezni Kontaktsati:60sati

Predavanja:30sati(2satasedmično)Vježbe:30sati(2satasedmično)Pripremazanastavu:15satiUkupanbrojsati:75sati

Učesniciunastavi Nastavniciisaradniciizabraninaoblastkojojpredmetpripada

Preduslovzaupis: UpisanIsemestar


NastavapredmetaHistorijasvjetskedrameipozorištakoncipiranajetakodaunizutematskihcjelinanastojiobuhvatitiianalizirati,kakosinhronijski,takoidijahronijski,najbitnijepojaveistilskaobilježjaurazvitkudramskeknjiževnostiiteatarskeprakse,nastojećipodcrtatinjihovumeđusobnuuslovljenost.TokomovogseminarastudentitrebadaseupoznajusaopštomproblematikomteatarskopovijesnogidramskeperiodizacijeodnastankateatradoXIXstoljeća,saakcentomnatemeljnaobilježjastilskihepoha:antičkogteatraidrame,klasičnogteatraIstoka,teatraidramerenesanse,baroka,klasicizmaIromantizma,svedoprvihnaznakarealizmaudrami.PosebnapozornostćebitinakomparativnomizučavanjujužnoslovenskedrameiteatraukonteksturazvojapojedinihstilskihformacijauEuropi.

Tematskejedinice:

-Antropološkiikulturološkikorijeniteatra.Maska-tragičkoikomičkolicesvijeta.-Susretherojskogmitaisatirskeigre.-Tragičnoiskustvoitragičkaforma.Aristotelovaanalizastrukturetragedije.-Eshilovetragedije.Sofoklovetragedije.Euripidovetragedije.-Razvojhelenskekomedije.Aristofan.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti HISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

-Helenističkairimskakomedija.Menandar-Plaut-Terencije.-Srednjovjekovnitipoviteatrailiturgijskimodelidrame.-Renesansnakomedija.-DramskodjeloW.Shakespearea.-Dobabarokauteatru.-Klasicističkadramaiteatar.-NeohumanizamiromantizamuEuropiinajužnoslovenskomprostoru.-DramskodjeloGetteaiSchillera.-Sistematizacijagradivaipripremazazavršnuprovjeruznanja.

Ishodiučenja:

Znanje:NakonodslušanogsemestrastudentisuupoznatisaosnovnomproblematikomizoblastiHistorijesvjetskedrameipozorišta,kaoisadramskomperiodizacijomodnastankateatradoXIXstoljeća.Vještine:Studentirazvijajusposobnostprepoznavanjadramskihiteatarskihkarakteristikaspecifičnihzapojedinestilskeepohe.Kompetencije:StudentističusposobnostelementarnogkritičkogianalitičkoguvidauHistorijusvjetskedrameipozorištaštojeneophodnitemeljzanjihovodaljnjebavljenjeteatarskomteorijomipraksom.


NastavaizpredmetaHistorijasvjetskedrameipozorištaizvodiseukombinacijipredavanja,vježbiiseminarskihradova.


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma,uzkolokvijeiseminarskeradove.

Kriterij Bodovi Uslov

1. Pohađanjenastave 10

30zapotpis2. Angažman nanastavi 15

3. Seminarskirad 25

4. Završniispit 50 25zaprolazUkupno 100 55



Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

Napomena:do54boda–ocjena5(F),55-64boda–ocjena6(E),65-74boda–ocjena7(D),75-84boda–ocjena8(C),85-94boda–ocjena9(B),95-100bodova–ocjena10(A).

Literatura2:

Obavezna: Amico,POVIJESTDRAMSKOGTEATRA,Zagreb,1972.Apollonio,POVIJESTCOMEDIEDELARTE,Zagreb,1985.Aristotel,OPJESNIČKOMUMIJEĆU,Zagreb,1983.Auerbach,MIMESIS,Zagreb,1983.Beker,SEMIOTIKADRAMEIKAZALIŠTA,Zagreb,1991.Brecht,DIJALEKTIKAUTEATRU,Zagreb,1980.Brook,PRAZANPROSTOR,Beograd,1982.Carlson,KAZALIŠNETEORIJEI-III,Zagreb,1996/97.Diderot,PARADOKSOGLUMCU,Zagreb,1958.Duvinganand,SOCIOLOGIJAPOZORIŠTA,Beograd,1978.Fergusson,POJAMPOZORIŠTA,Beograd,1979.Goethe,SPISIOUMJETNOSTIIKNJIŽEVNOSTI,Zagreb1987.Grotowski,KASIROMAŠNOMPOZORIŠTU,Beograd,1976.Horgešić,ŠEKSPIR,MOLIER,GETE,Zagreb,1978.Klajić,POZORIŠTEIDRAMASREDNJEGVIJEKA,NoviSad,1988.Kott, POZORIŠTE ESENCIJE I DRUGI ESEJI, ROZALINDIN SPOL,

JEDENJE BOGOVA, Zagreb, 1977.

Kulenović,POZORIŠTEAZIJE,REZIME,Sarajevo1999.Molinari,ISTORIJAPOZORIŠTA,Beograd,1979.Nietzche,RAĐANJETRAGEDIJE,Zagreb,1997.Dopunska:Arto,POZORIŠTEINJEGOVDVOJNIK,Beograd,1964.Bachelard,POETIKAPROSTORA,Zagreb,1990.



Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

Barba,PARADOKSALNIPROSTORTEATRAUMULTIKULTURALNIMDRUŠTVIMA,Zagreb,2000.Barba,TREĆITEATAR,Zagreb,1977.Barthes,CARSTVOZNAKOVA,Zagreb,1989.Bergson,OSMIJEHU,Zagreb,1987.Craig,OUMJETNOSTIKAZALIŠTA,Zagreb,1980.Čehov,GLUMCU,Zagreb,1978.Esslin,THETHEATEROFTHEABSURD,Penguin,1968.Ionesco,POZORIŠNOISKUSTVO,Beograd,1965.Karahasan,DNEVNIKMELANKOLIJE,Zenica,2004.Lehmann,POSTDRAMSKOKAZALIŠTE,Zagreb,2004.Lessing,HAMBURŠKADRAMATURGIJA,Zagreb1950.Lesky,POVIJESTGRČKEKNJIŽEVNOSTI,GRČKATRAGEDIJA,Zagreb,2001.iNoviSad,2005.Lešić,TEORIJADRAMEKROZSTOLJEĆAI-III,Sarajevo,1977/90. Lukacz,ISTORIJARAZVOJAMODERNEDRAME,Beograd,1978.Majerhold,OPOZORIŠTU,Beograd,1976.Melchinger,POVIJESTPOLITIČKOGKAZALIŠTA,Zagreb,1989.Miočinović,MODERNATEORIJADRAME,Beograd,1981.Pantić,POETIKAHUMANIZMAIRENESANSE,Beograd,1983.Pfister,DRAMA,Zagreb,1998.Piscator,POLITIČKOKAZALIŠTE,Zagreb,1985.Sabljak,TEATARXXSTOLJEĆA,Split,Zagreb,1971.Švacov,TEMELJIDRAMATURGIJE,Zagreb,1976.Turner,ODRITUALADOTEATRA,Zagreb,1989.


OPIS predmeta Historija umjetnosti I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifra predmeta: REŽ0107

Naziv predmeta: HISTORIJA UMJETNOSTI I

Ciklus: Prvi Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30 Predavanja: 30 Kontinuirano samostalno savladavanje gradiva: 20 Ukupan broj sati: 50

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada/predmet

Preduslov za upis: Upisan I semestar

Cilj (ciljevi) predmeta:

Upoznavanje sa najvažnijim periodima i fazama razvitka u umjetnosti prahistorije, antičkog doba i ranog srednjeg vijeka. Otkrivanje prostornih, kulturno-civilizacijskih fenomena u likovnim djelima kao i razvijanje vizualnog senzibiliteta kod studenata. Upoznavanje sa osnovnim pojmovima vizualne umjetnosti, njenim počecima i povezanosti sa drugim duhovnim sferama (mit, religija, filozofija...), kao i najznačajnijim karakteristikama izraza prahistorijskog čovjeka, shvatanja klasične forme i spiritualne komponente u umjetnosti ranog srednjeg vijeka, bizantskoj i islamskoj umjetnosti. Osposobljavanje za samostalno promišljanje i rad na osnovi stečenih znanja o: - likovnim djelima nastalim u određenom historijskom, mitološkom/filozofskom/religijskom okviru; - ulozi i definiranju likovnog djela u vremenskom razdoblju koji obuhvaća kolegij. Razvijanje analitičkog i kritičkog mišljenja, kao i opažajnog senzibiliteta u recepciji i vrednovanju djela iz historije umjetnosti.

Tematske jedinice: (po potrebi plan izvođenja po sedmicama se utvrđuje uvažavajući specifičnosti organizacionih jedinica)

1. Uvod: Prahistorijska umjetnost – paleolit 2. Umjetnost neolita – arhitektura, skulptura i slikarstvo. 3. Egipatska umjetnost – Staro, Srednje i Novo Carstvo 4. Drevna umjetnost Staroga Istoka – Sumer, Akad, Babilon, Asirija, Persija 5. Egejska umjetnost/Grčka umjetnost – slikarstvo 6. Umjetnost stare Grčke – arhitektura i skulptura; 7. Umjetnost Etruščana/Rimska umjetnost 8. I pismeni kolokvij 9. Ranokršćanska umjetnost; 10. Umjetnost Bizanta I (do X st.) 11. Umjetnost Bizanta I (do X st.) 12. Umjetnost ranoga srednjeg vijeka 13. Islamska umjetnost I (do X st.) 14. Islamska umjetnost I (do X st.) 15. II pismeni kolokvij

Ishodi učenja:

Upoznavanje sa najvažnijim periodima i fazama razvitka u umjetnosti prahistorije, antičkog doba i ranog srednjeg vijeka. Otkrivanje prostornih, kulturno-civilizacijskih fenomena u likovnim djelima kao i razvijanje vizualnog senzibiliteta kod studenata. Na kraju I semestra studenti ce vladati osnovnim znanjem i pojmovima


OPIS predmeta Historija umjetnosti I Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

vezanim za kulturu, umjetnost i arhitekturu antičkog doba i prahistorije. Usvajanje relevantnih znanja i vještina stečenih na kolegiju potrebnih za samostalno zaključivanje, analiziranje i kritičko promišljanje o historiji umjetnosti. Kompariranje i izvođenje zaključaka u odnosu na osnovnu likovnu građu koja se upoznaje na kolegiju. Pokazivanje sposobnosti prepoznavanja umjetnički vrijednog

Metode izvođenja nastave:

Izlaganje sadržaja i stilskih cjelina i obrada značajnih djela na primjerima i likovnoj dokumentaciji putem prezentacija, video zapisa, seminarskih radova/prezentacija i posjetama izložbi. Predavanja s audio-vizuelnim materijalom (tematske prezentacije, video zapisi), ilustrativna metoda. Učešće studenata/ica u prezentiranju određene teme.

Metode provjere znanja sa strukturom ocjene1:

R. br. Elementi praćenja Broj bodova Učešće u

ocjeni (%) 1. Aktivnost na nastavi 10 10 2. Prvi parcijalni ispit 35 35 3. Seminarski rad/prezentacija 10 10 4. Završni ispit 45 45 Ukupno: 100 bodova 100%

Literatura2:

Obavezna: H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin 2013.; Andre Grabar, Vizantija: vizantijska umetnost srednjeg veka (od VII do XV veka), Bratstvo i jedinstvo, Novi Sad 1969.; Luca Mozzati, Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo 2009. (66-121): Dopunska: Walter Torbrugge, Pradavna Europa, Otokar Keršovani, Rijeka 1969.; Karl Šefold, Klasična Grčka, Bratstvo i jedinstvo, Novi Sad 1973.; Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta (prir. F. Bourbon), Zagreb 2009., str. 20-41, 94-143, 192-213.; A. Siliotti, Egipat, hramovi, ljudi i bogovi, Zagreb 1999; C. J. Du Ry, Narodi drevnog Istoka, Rijeka 1970.; G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1969.; G. Hafner, Atena i Rim, Otokar Keršovani, Rijeka 1970.; B. Gavela: Istorija umetnosti antičke Grčke, Naučna knjiga – Beograd, 1969 On-line resursi za učenje: https://www.wga.hu/index.html http://arthistoryresources.net/ARTHLinks.html https://www.ancient.eu/explore/8/ http://www.livius.org https://www.ancient-greece.org/index.html http://constantinople.ehw.gr/forms/fmain.aspx http://www.thebyzantinelegacy.com



OPIS predmeta Estetika I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0108 Nazivpredmeta:ESTETIKA1


Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:30Predavanja:15Vježbe:15Pripremazarad,seminari,literatura:20Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninapredmetPreduslovzaupis: UpisanIsemestar


SadržajpredmetaEstetikaIizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanja,vježbiiseminara.Zadacipredmetasu:Upoznatistudentesasadržajimarazumijevanjapristupaumjetničkomdjeluizduhapoetikeiestetike,naročitoprikazomkriterijaikategorija.Utomkontekstuproblematiziranjeslučajnostiukusasprambićaumjetničkogdjelainjegoveegzistencijeutročlanomaspektu:Umjetnik–umjetničkodjelo–iskustvočitanja,gledanja,slušanja,etc.


TEME:Poetika–estetikaPojamumjetnostiEstetskifenomenFormaisadržajVrijemeuromanuPerspektivauslikarstvuEstetskidoživljajMuzičkakulisaFenomenigraStvaralačkaintuicijaTragedijaKatarzaEstetskiodgojOpćenitost–transtemporalnost

Ishodiučenja:Znanje:definiranjeestetikeinjenogpojmovnogaparata,Vještine:umijećekonceptualizacijeumjetničkogiskustvaikompleknostijezikaumjetničkihpraksi

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Estetika 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

Kompetencije:kreativnaprimjenateorijskih(estetičkih,kulturoloških,umjetničko-kritičkih…)znanjaukonkretnimprocesimaumjetničkeprodukcije.


Predavanja,seminari,diskusijanazadatetemeiozadatojliteraturi.


R. br. Elementi praćenja Broj bodova Učešće u ocjeni

(%)1. Polusemestralni ispit 40 402. Aktivnost 10 103. Završni ispit 50 50Ukupno:100bodova 100%Polusemestralniispitstudentipišuiunjemuodgovarajunapostavljenapitanja.Aktivnostpodrazumijevastepenučešćaunastavisvakogstudenta.Završniispitstudentipišuiunjemuodgovarajunapostavljenapitanja.Skalaocjenjivanja:a)10(A)-izuzetanuspjehbezgrešakailisaneznatnimgreškama,nosi95-100bodova;b)9(B)-iznadprosjeka,saponekomgreškom,nosi85-94boda;c)8(C)-prosječan,saprimjetnimgreškama,nosi75-84boda;d)7(D)-općenitodobar,alisaznačajnimnedostacima,nosi65-74boda;e)6(E)-zadovoljavaminimalneuslove,nosi55-64boda;f)5(F,FX)-nezadovoljavaminimalneuslove,manjeod55bodova.

Literatura2:

Obavezna:VlastimilZuska:Estetika(Uvodusadašnjosttradicionalnediscipline).IvanFocht,UvoduestetikuSadudinMusabegović,MimesisikonstrukcijaDopunska:Aristitel,Poetika



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

BertoldBecht,DijalektiauteatruWalterBenjamin,UmjetničkodjeloudobunjegovetehničkereproducibilnostiRogerCailliois/RožeKajoa/,IgreiljudiJohanHuizinga,HomoludensErikaFischer-Lichte,Estetikaperformativeumjetnosti


OPIS predmeta Osnove pokreta

Obrazac SP2

Stranica 1 od 1


Nazivpredmeta:Osnovepokreta

Ciklus:I Godina:I Semestar:I BrojECTSkredita:2

Status:Obaveznipredmet

Kontaksati:30Predavanja:15Vježbe:15Sadrzajpredmetaseizvodiujedinstvenojkombinacijipredavanja,vjezbi,seminaraiindividualnihvjezbiiuprocesuobucavanjasenemogustriktnoodvajatiUkupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastGluma

Preduslovzaupis: PoloženprijemniispitnaOdsjekuzarežijuiOdsjekuzaprodukcijunaAkademijiscenskihumjetnosti


1.Oslobađanjeodsveganaučenoginametnutog,razbijanjemstereotipatjelesnogizraza2.Proširenjefondapokretaiosvještavanjeupotrebnevrijednostipokreta

Tematskejedinice:

Kadaizastosekrecemo;Neverbalnakomunikacija;Kvalitetpokretauodnosunaprostor,vrijemeisnagu;Prostor;Partneripartnerskaigra;Pokretnavanjskizvucnipodrazaj;Glagol-radnja;Materijalipromjenamaterijala-elementidramskesituacije;

Ishodiučenja: Osvještavanjetijelakaoinstrumentasposobnogzaartikulisanuneverbalnukomunikaciju


Predavanja,vjezbe,konsultacije,individualnirad,javnaprezentacija,analiza

Metodeprovjereznanjasastrukturomocjene:

Redovnopohađanjenastave15bodovaAktivnoučešćeuistraživačkomprocesu30bodovaPismenirad5bodovaZavršniispit50bodova

Literatura:

1.AnneDennis„Artikulisanotijelo-fizičkaobukaglumca“,Institutzapozoriste,film,radioiteleviziju;Fakultetdramskihumjetnosti-Beograd1997.god.2.JerzyGrotowski„Kasiromašnompozorištu“ICS,Beograd,1976.god.



Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽ0201 Nazivpredmeta:REŽIJA2

Ciklus:I Godina:I Semestar:II BrojECTSkredita:9



Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: PoloženispitizRežije1


Cilj je da svaki student kroz svoj praktični rad prodje osnove svih etapa rediteljskog procesa i osvijesti njegove teorijske elemente i praktičnu primjenu. Cilj je da student shvati da je režija jedna, a medij različit.Rad uključuje zajedničke i pojedinačne tretmane svakog studenta, s tim da su studenti obavezni da prate i učestvuju u radu svojih kolega.


film – moderna umjetnost, ostali oblici filma – industrija zabave, dokument, propaganda, naučni i edukacijski film etc., izbor teme, rediteljsko čitanje scenarija, reditelj kao autor scenarija, rediteljska priprema – tema, ideja, pripreme za vježbu ritam, kadar, plan, scena, sekvenca, knjiga snimanja, reditelj: izabrani reditelj 1, pripreme za snimanje: predprodukcija, izbor glumaca, pristup fotografiji, svjetlo, scenografija, kostim, lokacije, snimajući skript, story board, produkcija – organizacija snimanja, snimanje, analiza vježbi: ritam, pripreme za ispitnu vježbu: sukob, reditelj:izabrani reditelj 2, rad sa glumcem, dijalog, muzika, postprodukcija: montaža slike i zvuka, kritičko preispitivanje; finalna verzija, dizajn, režija je jedna, medij je različit – isti materijal u različitim medijima, maštanje, estetika i etika radnog procesa, rediteljska odgovornost

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoosnovamarediteljskogprocesarežiranjajednesceneunafilmu,safokusomnasukobVještine:Sposobnostanalizedramskesceneiadaptacijeuscenarij,pripremezasnimanje,snimanje,postprodukcijaKompetencije:osposobljenostrazumijevanjairežiranjascenesukobanafilmu


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi, javna prezentacija. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se putem interneta. Praktični dio rada na projektima (predstava/film) podrazumijeva angažiranje cijele ekipe saradnika s kojima studenti realiziraju vježbe.


Uslov za početak rada na predloženom materijalu čija je praktična realizacija ispit je da prijedlog scene Sukoba koju student predloži zadovaljava nastavne kriterijume i da praktični dio režije scene Sukob zadovolji nastavne kriterijume. Provjera praktičnog dijela se zakazuje na ispitu kada se organizira pregled snimljenih scena. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

Poetika, Aristotel, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990. Jezik filma 1 I 2, Institut za film, Beograd, 1971-1972 Stephen Lownstein : My first movie, Penguin Books, 2002 ( postoji i prevod u izdanju Propeler-a) Steven Katz - Film Directing - Shot by shot, Michael Wiese Press, 1991



OPIS predmeta SCENARIJ II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0202 Nazivpredmeta:SCENARIJII

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:II BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:15posemestru;Vježbe:30)Samostalnevježbe:15Kontinuiranosavladavanjegradiva:15Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: PoloženispitizpredmetaSCENARIJI


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJIIjeupoznavanjestudenatasapojmomscenarijainjegovompozicijomufilmskomitelevizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznatisahistorijskimrazvojemscenarija,tećeuzpraktičneradoveupoznatisesateorijomdrameifilmskedramaturgije.Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamoprocesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apodvježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuviduscenarijanatemu.Oviprocesitekuparalelnoiomogućavajudastudentistvoreiteorijskuiiskustvenuplatformuzasvojdaljirad.


SEDMICA:1. Glavnilikicilj,glavnilikiantagonista;Sukob

Napetost;Katarza;Vježba:scenarijnatemu"Potjera"

2. Potjera;primjerifilmovaiscenasapotjerom;analizavježbi

3. Likoviikakoihgraditi,vježba:Junakkojimejefascinirao4. Likoviuodnosunatemuiideju,analizavježbi5. Važnostbiografijelika,vježba:pisanjebiografije

odabranoglika6. Razvojlikauodnosunaradnju,seminarskirad:analiza

odabranogfilmskogjunaka7. Promjenalikakrozradnju,Likiprostor,Vježba:

opisprostoraprjekonfliktaiposlijekonfliktalikovauodređenojzadatojsituaciji

8. Analizavježbiuzprimjere

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

9. Analizaseminarskihradova10. Ulogadijaloga,vježba:napisatiscenuukojojjedan

likdrugomsaopštavaneštoštotemeljnomijenjanjihovodnos

11. Analizascena,funkcijadijalogaimonologauscenarija,nenajavljenitest

12. Strukturafilmskogdjela,vježba:idejazakratkifilmsajednimglavnimlikom

13. Analizavježbi,vježba:scenarijnapredloženeideje14. Važnostpisanjaverzijaufilmskomscenariju,

vježba:drugaverzijascenarija15. Analizascenarija,pregledradaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimaiosnovamaza pisanja scenarija; Upoznavanje sa najvažnijimprimjerima iz historije svjetskog filma, tebosanskohercegovačkog filma; Prepoznavanje i važnosttemeiideje;Vještine:Upoznavanjesaformatompisanjascenarija;Upoznavanjesaosnovnimelementimascenarija;Sticanjeznanjaostrukturiscenarijakaobudućegfilmskogdjela;Kompetencije:Upoznavanjesanajvažnijimprimjerima izhistorijesvjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilma;Prepoznavanje i važnost teme i ideje; Upoznavanje saodnosomfizičkastvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;Sticanjeodnosapremaprostoruivremenu.


PrincipradanapredmetuSCENARIJjeistraživački,individualanaliuistovrijemeItimskiradstudenatanaodređenojgodinistudija.Istraživanjetemaisavladavanjeteorijskihpojmovaneophodnihzapraktičniradodvijajuseugrupi,asampraktičniradjeindividualanzasvakogstudentatesurezultatiiiskustvarazličitiuovisnostiodvlastitogangažmanaiosobenostisvakogstudentaponaosob.


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma.Planiranjejedantesttokomsemestraifinalniispitnakonsemstra.Dabiizašaonausmenidioispitastudentmoraredovnopohađatinastavu.Provjeraznanjaiocjenjivanje

Kriteriji Bodovi


Do54

5(F)

1.2.

Pohađanjenastave

515

1–510-15


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ II

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Angažmanunastaviitestovi

55-64

6(E)

3.


10

4-10


20 10-20


50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:POETIKA,Aristotel434PISANJESCENARIJA,LewHunterSTILFILMSKOGSCENARIJA,ElmaTataragićDopunska:LIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHortonUMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri



OPIS predmeta Osnove filmske i TV montaže 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Nazivpredmeta:OSNOVEFILMSKEITVMONTAŽE2


Status:Obavezni



Preduslovzaupis: PoloženispitizOSNOVAFILMSKEITVMONTAŽE1


UIIsemestruciljpredmetajeupoznavanjeiizučavanjesavrstamavizualneanalizesadržaja,selekcijeikondenzacijefilmskepričeodpojedinačnihelemenata–kadrova,domontažnihpostupaka–sinteze.Vezasasusjednimkadrovima,novonastaloznačenjeilidinamičkavrijednost,ritmičkiodnosmontiranihdijelovaizmeđusebe,uodnosunačitavodjelo.Svejetostvaralačkipostupakkojitvorciaudio–vizualnogdjelarješavajuuprocesustvaranja.

Tematskejedinice:

1. Predavanje:Jednoznačnostivišeznačnost

kadra.Stvaranjestruktureumontaži.2. Predavanje:Izražajnemogućnostianalitičke

montaže.3. Predavanje:Montažaatrakcije,intelektualna

montaža,vertikalnamontaža.4. Predavanje:Asocijativnamontaža–

stvaranjenovihaudio–vizualnihvrijednosti.

5. Predavanje:Francuskaavangarda.Impresionizaminadrealizamufilmu.

6. Predavanje:Montažakaokreativničin.Montažaanalogijaiantiteza.

7. Predavanje:Retrospektivnamontaža.Tehničkamontaža.

8. Predavanje:Montažniritamitempo.Spoljniiunutarnjiritam.


OPIS predmeta Osnove filmske I TV montaže 2 Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

9. Vježba:knjigasnimanja-Pričau15kadrovautrajanjuod5min.

10. Vježba:praktičnirad-Pričau15kadrovautrajanjuod5min.

11. Vježba:knjigasnimanja–Fizičkikontinuitet.12. Vježba:praktičnirad–Fizičkikontinuitet.13. Predavanje:Analizapraktičnihradova.14. Seminarskirad:Strukturalnaanalizafilma.15. Testznanja:Vrstemontaže.

Ishodiučenja:

Studentsamostalnoikompetentnoprimjenjujerazličitekreativneipraktičnevještine,kaoitehničkepostupkeuprofesionalnojproizvodnjirazličitihAVdjela.Kursnaindividualnomplanurazvijaličnekreativnesposobnostisavladavanjempraktičnihvještina,anazajedničkomplanurazvijaprofesionalneprincipeinačelatimskograda.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilsmkimilustracijama,analizama,sadiskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.


Provjerastečenogznanjastudentakrozizlaganja,seminarskeradoveitestove,tokomsemestra.PolaganjezavršnogispitasastojiseizusmenogdijelaIprezentacijepraktičnihradova.Strukturaocjene:Bodovi Ocjene Kriterij Bodovi0-54 5 Prisustvo 555-64 6 Aktivnosti 565-74 7 Kolokvij-

test5

75-84 8 Seminarskiradovi

5


30




OPIS predmeta Osnove filmske I TV montaže 2 Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Literatura2:

Obavezna:/DanielArion/DanielEridžon:Gramatikafilmskogjezika,Univerzitetumetnosti,1983,Beograd/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,BeogradMarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,BeogradDopunska:/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,BeogradAntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,ZagrebDušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradBrankoBelan:SintaksaipoetikafilmaTeorijamontaže,Filmoteka16,1979,Zagreb



OPIS predmeta Osnove filmske i TV slike 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽ0204 Nazivpredmeta:OsnovefilmskeiTVslike2

Ciklus:1 Godina:1 Semestar:2 BrojECTSkredita:3

Status:obavezni


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: položenispitizOsnovafilmskeitvfotografije1

Cilj(ciljevi)predmeta:Cilj je da se student savlada istorijat i razumijevanje osnova filmske i TV slike, te realizira svoj prvi samostalni rad s kamerom.


1. rediteljsko/snimateljska percepcija 2. shvatanje odnosa pokretna slika i zvuk 3. rediteljsko/snimateljski vizuelni izraz 4. razvijanje sposobnosti analize pokretne slike 5. razvijanje sposobnosti konstrukcije pokretne slike kroz video

rad

Ishodiučenja:

Znanje:Studentiovladavajuznanjemoodnosufilmskeslikeizvuka,teanalizomvideoradaVještine:SposobnostkonstrukcijejednostavnijihpokretnihslikaKompetencije:studentisuosposobljenidakreirajuvideorad


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se takodjer putem interneta.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Osnove filmske i tv slike 2

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2



Literatura2:

Obavezna:CinematographyforDirectorsbyJacquelineB.Frost,AnintroductiontocinemarographybyJohnMercer,CinematographybyPatrickKeating,EkspozicijabyVladislavMichel,KamerabyLadislavMichel,Film1,Slika-PokretbyGillesDeleuze,UnderstandingCinematographybyBrianHall,PaintingWithLightbyJohnAlton,AWritherofLightbyVittorioStoraro,ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,FilmskaFotografiajbyNikolaTanhofer



OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0205 Nazivpredmeta:ElementifilmairazvojfilmskihvrstaII

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:II BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:30,Vježbe:15)

Kontinuiranosamostalnosavladavanje

gradiva:15

Pripremazakolokvijizavršniispit:15

Ukupanbrojsati:75


Preduslovzaupis: UpisanIIsemestar.


Osnovniciljpredmetajenastavitiupoznavatistudentesa

osnovimahistorijefilmairazvojaautorskefilmskeestetike.

Namjerajeupoznatistudentesanastankom,razvojemi

dijalektickimodnosomautorskog,industrijskogisocijalnog

aspektafilma.Analizomodabranihdjelaizsvjetskefilmske

historijeparalelnosepristupaautoruinjegovim

transformacijamakrozhistoriju,kaoiosnovnimnačinima

produkcije,distribucijeiprikazivanja,tehničkogipolitičkog

razvojafilmskihizražajnihsredstava.Udrugomdijelu

akcenatjenarazvojufilmanakonDrugogsvjetskogratai

kolapsustudijskihsistema,kaoirazvojufilmakaomedija.

Ovimprocesomstudentidobijajuidejuohistorijisvoje

umjetnosti,irazvojuizražajnihsredstavauskladusa

razvojempercepcijegledaocaitehničkihtendencija,štoima

zaciljformiranjevlastitogstila,idejeohistorijifilma,kaoi

inspiracijuzarješavanjeodređenihveomakonkretnih

problemauprocesustvaranjafilmskogdjela.


- Reakcija;FilmNoir,utjecaji,socijalno–političke

implikacije;otuđenost,stilizacijaistvarnost;detective,policeicrimenoir;estetikaiutjecaj;metanoir;

- Japanskistudijskisistem,specifičnaorganizacija,veliki

outputivisokagledanost;militarizamiograničenja;

- Neorealizam,Počeciiratnatematika,okretanjeka

stvarnosti,socijalnareportaža;istineizabludeoestetici

neorelizma;utjecaj;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- UsponipadHollywooda;Paramountatallodluka;raspuštanjevertikalneintegracije;borbasatelevizijomi

novatehničkarevolucija;

- UsponipadHollywooda;stariinoviautori;popuštanje

cenzureinovaestetika;

- Japan50-tih,vrhunackreacijeikrajsistema;poslijeratni

razvoj,američkakontrola;

- Postratnifilmusvijetu;vrhunacipadstudijske

proizvodnje;artfilmipovratakmodernizma;festivalska

kultura;fondoviidržavnofinansiranje–umjetnostili

industrija;Francuska-Tradicijakvalitete;Skandinavska

obnova;Britanskakvaliteta,stalnipokušajipomoći

filmovima,problemisafinansiranjem,alistalnikvalitetni

proizvodi;

- Postratnifilmusvijetu–obnovakinematografijaIstočne

Evrope;SSSR,Poljska,Češka;

- Autori;autorskapoetika,definicije;AlexanderAstruc:

CameraStylo;3fazerazvoja;IngmarBergman–naslijeđeekspresionizma,pozorišteifilm;

- Autori–LuisBunuel;trikinematografijejedanstil;

modalitetinadrealizmaudugometražnomfilmu;vječna

svježinatrezvenogstila;

- Autori–MichelangeloAntonioni;naslijedjeneorealizmai

neorealizamduše;“mrtvovrijeme”,“ennui”,kadriranjei

konstrukcija;

- Autori–FedericoFellini;naslijeđeneorealizmai

neorealizamduše;ličnamitologija,njenauspostavai

baziranjaautorstvananjoj;

- Autori–KurosawaAkira–uivanindustrije;zapadili

istok,JapaniliHollywood;staroilinovo;izumitelj

dinamizacijefilma;

- Autori–SatyajitRay–ostvarivanjeidealaneorealizma;

- Autori–JacquesTati–obnovaslapstickiapsolutno

autorstvo.

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesafilmomuperiodunakonDrugog

svjetskograta

Vještine:„Stručno“gledanjefilmovaisposobnostanalize

Kompetencije:Sticanjekompetencijezaanalizufilmovai

primjenunaučenognapraktičnirad


Predavanjaivježbe.Zajedničkogledanjeianaliziranje

filmskihdjela.Izučavanjezadateliterature.Krozdijalog

predavačaistudenatarevalorizirajuseestetskistavovii

djela,komparacijeiprimjeneteorijskihipovijesnihaspekata

nakonkretneprimjere,aliivlastitirad.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


Provjeraznanjaseizvodiudvadijela:seminarskiradkao

uslovzaizlazaknakonačniispitikonačnipismeniispit.

Prisustvo:5

Angažmanunastavi:15

Pismeniseminarskirad:30

Završnirad:50

Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:KristinThompson,DavidBordwell:FilmHistory:An

Introduction,3rdedition,McGraw-Hill;,2009

DavidBordwell,KristinThompson:FilmArt:AnIntroduction

7thedition,McGraw-Hillcollege;,2003

DavidBordwell:FiguresTracedinLight:OnCinematic

Staging1stedition,UniversityofCalifornia,2005

DavidBordwell:Opovijestfilmskogstila,Prvoizdanje,

Hrvatskifilmskisavez,Zagreb,2005

Dopunska:DavidBordwell:NarrationintheFictionFilm,1stedition,

UniversityofWisconsinPress,1985

DavidBordwell:Ozu

NikolaStojanović:Kurosawa

AndrewRobinson,SatyajitRay:TheInnerEye

MichelangeloAntonioni:TheArchitectureofVision

FedericoFellini,ItaloCalvino:MakingaFilm

ThomasSchatz:TheGeniusoftheSystem:Hollywood

FilmmakingintheStudioEra1stEdition,UnivOfMinnesota

Press,2010

DavidCook:Historijafilma

DušanStojanović:Teorijafilma

AntePeterlić:Pojamistrukturafilmskogvremena



HISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4


Nazivpredmeta:HISTORIJASVJETSKEDRAMEIPOZORIŠTAII

Ciklus:I Godina:I Semestar:II BrojECTSkredita:3Status:obavezni Kontaktsati:60sati

Predavanja:30sati(2satasedmično)Vježbe:30sati(2satasedmično)Pripremazanastavu:15satiUkupanbrojsati:75sati

Učesniciunastavi Nastavniciisaradniciizabraninaoblastkojojpredmetpripada

Preduslovzaupis: UpisanIIsemestar


NastavapredmetaHistorijasvjetskedrameipozorištakoncipiranajetakodaunizutematskihcjelinanastojiobuhvatitiianalizirati,kakosinhronijski,takoidijahronijski,najbitnijepojaveistilskaobilježjaurazvitkudramskeknjiževnostiiteatarskeprakse,nastojećipodcrtatinjihovumeđusobnuuslovljenost.Spajajućisvjetskuistorijudrameipozorištasaprocesimanajužnoslovenskomprostoru,ovajkolegijobuhvataperiododrazvojarealizmadopostmodernedrameitzv.«postdramskogteatra»,dakle,dosavremenihkretanjausvjetskojdramiiteatruinajužnoslovenskimprostorima.Jasno,najvećidiokolegijaobuhvatićedramskepravceiteatarskestiloveXXstoljeća.Upravoutomperiodudolaziidoizuzetnoubrzanograzvojateorijskemisliodramiiteatru,takodaćenastavabitikoncipiranananačinkojistudenteupoznajenesamosadramsko-povijesnimiteatarsko-povijesnimnajznačajnijimostvarenjimaiautorskimpoetikama,negoisanajznačajnijimteorijskimdoprinosima,timvišeštosuvrločestoautoritakvihradovabiliisamidramskiiteatarskistvaraoci.

Tematskejedinice:

-Naturalizam.H.Ibzen(odrealizmadosimbolizma).

-A.Strindberg(razvojnordijskedrameiekspresionizma).

-Razvojrealističkedramenajužnoslovenskimprostorima.

-M.Krležainordijskadrama.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti HISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

-A.P.Čehov-dramskipisac.

-SusretČehovaiStanislavskoguteatru.

-TeatarskakretanjaodArtoadoWilsonaiBrooka.

-DramskipravciuEuropiinajužnoslovenskimprostorima.

-DramskipravciXXstoljećauEuropiiAmerici.

-Osnovnekarakteristikepostmodernedrame.Postmoderna

dramai„postdramskiteatar“.

-Sistematizacijagradivaipripremazazavršniispit.

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesaosnovnimtokovimaipravcimausvjetskojdramiiteatruuXIXiXXstoljeću.Vještine:Studentirazvijajusposobnostprepoznavanjadramskihiteatarskihkarakteristikaspecifičnihzapojedinestilskeepohe.Kompetencije:StudentističusposobnostelementarnogkritičkogianalitičkoguvidauHistorijusvjetskedrameipozorištaštojeneophodnitemeljzanjihovodaljnjebavljenjeteatarskomteorijomipraksom.


NastavaizpredmetaHistorijasvjetskedrameipozorištaizvodiseukombinacijipredavanja,vježbiiseminarskihradova.


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma,uzkolokvijeiseminarskeradove.

Kriterij Bodovi Uslov

1.Pohađanjenastave 10

30zapotpis2. Angažman nanastavi 15

3. Seminarskirad

25

4. Završniispit 50 25zaprolazUkupno 100 55

Napomena:do54boda–ocjena5(F),55-64boda–ocjena6(E),65-74boda–ocjena7(D),75-84boda–ocjena8(C),85-94boda–ocjena9(B),95-100bodova–ocjena10(A).



Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

Literatura2:

Obavezna: Amico,POVIJESTDRAMSKOGTEATRA,Zagreb,1972.

Apollonio,POVIJESTCOMEDIEDELARTE,Zagreb,1985.

Aristotel,OPJESNIČKOMUMIJEĆU,Zagreb,1983.

Auerbach,MIMESIS,Zagreb,1983.

Beker,SEMIOTIKADRAMEIKAZALIŠTA,Zagreb,1991.

Brecht,DIJALEKTIKAUTEATRU,Zagreb,1980.

Brook,PRAZANPROSTOR,Beograd,1982.

Carlson,KAZALIŠNETEORIJEI-III,Zagreb,1996/97.

Diderot,PARADOKSOGLUMCU,Zagreb,1958.

Duvinganand,SOCIOLOGIJAPOZORIŠTA,Beograd,1978.

Fergusson,POJAMPOZORIŠTA,Beograd,1979.

Goethe,SPISIOUMJETNOSTIIKNJIŽEVNOSTI,Zagreb1987.

Grotowski,KASIROMAŠNOMPOZORIŠTU,Beograd,1976.

Horgešić,ŠEKSPIR,MOLIER,GETE,Zagreb,1978.

Klajić,POZORIŠTEIDRAMASREDNJEGVIJEKA,NoviSad,1988.

Kott, POZORIŠTE ESENCIJE I DRUGI ESEJI, ROZALINDIN SPOL,

JEDENJE BOGOVA, Zagreb, 1977.

Kulenović,POZORIŠTEAZIJE,REZIME,Sarajevo1999.

Molinari,ISTORIJAPOZORIŠTA,Beograd,1979.

Nietzche,RAĐANJETRAGEDIJE,Zagreb,1997.

Dopunska:Arto,POZORIŠTEINJEGOVDVOJNIK,Beograd,1964.

Bachelard,POETIKAPROSTORA,Zagreb,1990.

Barba,PARADOKSALNIPROSTORTEATRAU

MULTIKULTURALNIMDRUŠTVIMA,Zagreb,2000.



Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

Barba,TREĆITEATAR,Zagreb,1977.

Barthes,CARSTVOZNAKOVA,Zagreb,1989.

Bergson,OSMIJEHU,Zagreb,1987.

Craig,OUMJETNOSTIKAZALIŠTA,Zagreb,1980.

Čehov,GLUMCU,Zagreb,1978.

Esslin,THETHEATEROFTHEABSURD,Penguin,1968.

Ionesco,POZORIŠNOISKUSTVO,Beograd,1965.

Karahasan,DNEVNIKMELANKOLIJE,Zenica,2004.

Lehmann,POSTDRAMSKOKAZALIŠTE,Zagreb,2004.

Lessing,HAMBURŠKADRAMATURGIJA,Zagreb1950.

Lesky,POVIJESTGRČKEKNJIŽEVNOSTI,GRČKATRAGEDIJA,

Zagreb,2001.iNoviSad,2005.

Lešić,TEORIJADRAMEKROZSTOLJEĆAI-III,Sarajevo,1977/90.

Lukacz,ISTORIJARAZVOJAMODERNEDRAME,Beograd,1978.

Majerhold,OPOZORIŠTU,Beograd,1976.

Melchinger,POVIJESTPOLITIČKOGKAZALIŠTA,Zagreb,1989.

Miočinović,MODERNATEORIJADRAME,Beograd,1981.

Pantić,POETIKAHUMANIZMAIRENESANSE,Beograd,1983.

Pfister,DRAMA,Zagreb,1998.

Piscator,POLITIČKOKAZALIŠTE,Zagreb,1985.

Sabljak,TEATARXXSTOLJEĆA,Split,Zagreb,1971.

Švacov,TEMELJIDRAMATURGIJE,Zagreb,1976.

Turner,ODRITUALADOTEATRA,Zagreb,1989.


OPIS predmeta Historija umjetnosti II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Naziv predmeta: HISTORIJA UMJETNOSTI II

Ciklus: Prvi Godina: 1 Semestar: II Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni



Preduslov za upis: Upisan II semestar, odslušan I semester


Proučavanje historijskih prilika srednjovjekovne Evrope i novonastale umjetnosti na tom području. Upoznavanje sa osnovnim elementima sakralne i profane arhitekture, srednjovjekovnom ikonografijom, perspektivom, kompozicijom, te osnovnim slikarskim i skulptorskim tehnikama. Upoznavanje studenata sa važnijim sadržajima: umjetnicima i ostvarenjima rane, visoke renesanse i manirizma, posebno s aspekta scenskih umjetnosti, kulturno-civilizacijskih, prostorno-ambijentalnih i humanističkih vrijednosti koje sadrže djela slikarstva, skulpture i arhitekture. Razumijevanje problema otvorene i zatvorene kompozicije/kadra, simetrije, linearne i centralne perspektive, proporcije, statike i dinamike, te pikturalnih vrijednosti likovnog djela.


1. Umjetnost Bizanta II (XI-XVI st.) 2. Islamska umjetnost II (XI-XVI st.) 3. Romanika 4. Gotička umjetnost 5. Internacionalna gotika i najava renesanse 6. Umjetnost rane renesanse u Italiji – skulptura i arhitektura 7. Talijansko slikarstvo XV stoljeća 8. I pismeni kolokvij 9. Kasnogotičko slikarstvo, kiparstvo i grafička umjetnost u Nizozemskoj, Švicarskoj,

Njemačkoj i Francuskoj 10. Visoka renesansa u Italiji – slikarstvo 11. Visoka renesanska u Italiji – skulptura i arhitektura 12. Venecijansko slikarstvo visoke renesanse 13. Renesansa na sjeveru 14. Manirizam 1. II pismeni kolokvij

Ishodi učenja:

Razumijevanje značaja i uloge važnih likovnih i stilskih fenomena i prepoznavanje ključnih djela likovnih umjetnosti i arhitekture obuhvaćenih kolegijom Razumijevanje problema otvorene i zatvorene kompozicije/kadra, simetrije, linearne i centralne perspektive, proporcije, statike i dinamike, te pikturalnih vrijednosti likovnog djela.


OPIS predmeta Historija umjetnosti II Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Poznavanje formalnih i stilskih odlika rada ključnih protagonista/ica pojedinih stilova, te sposobnost njihovog komentarisanja putem ilustrativnog materijala. Usvajanje relevantnih znanja i vještina stečenih na kolegiju potrebnih za samostalno zaključivanje, analiziranje, kontekstualiziranje i kritičko promišljanje o likovnoj umjetnosti. Klasificiranje građe u jasne opisne kategorije vezane uz sadržaj kolegija. Kompariranje stilskih odlika na različitim umjetničkim djelima i spomenicima. Izvođenje zaključaka u odnosu na osnovnu likovnu građu koja se upoznaje na kolegiju.


Predavanja s audio-vizuelnim materijalom (tematske prezentacije, video zapisi), ilustrativna metoda. Učešće studenata/ica u prezentiranju određene teme. Terenska nastava, posjeta muzeja/izložbi.




Literatura2:

Obavezna: H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin 2013. Ed. Umjetnost u slici: Kasni srednji vijek, Hofstatter, O. Keršovani, Rijeka 1970.; Islamska umjetnost, K. Otto Dorn, O. Keršovani, Rijeka 1971.; Robert E. Wolf i Roland Millen, RENESANSA, Rijeka 1969. Dopunska: L. Murray: The High Renaissance and Mannerism, Thames&Hudson, London 1995.; H. Wollflin, Klasična umjetnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.; G. Vasari, Životi slavnih slikara, vajara i arhitekata, Kultura, Beograd 1961. Online resursi za učenje: http://www.thebyzantinelegacy.com https://www.wga.hu/index.html http://members.efn.org/~acd/vite/VasariLives.html www.jstor.com



OPIS predmeta Estetika 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0208 Nazivpredmeta:ESTETIKA2

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:II BrojECTSkredita:2Status:OBAVEZAN Kontaktsati:30

Predavanja:15Vježbe:15Pripremazarad,seminari,literatura:20Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninapredmetPreduslovzaupis: UpisanIIsemestar


SadržajpredmetaEstetikaIIizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanja,vježbiiseminara.Zadacipredmetasu:Upoznatistudentesasadržajimarazumijevanjapristupaumjetničkomdjeluizduhapoetikeiestetike,naročitoprikazomkriterijaikategorija.Utomkontekstuproblematiziranjeslučajnostiukusasprambićaumjetničkogdjelainjegoveegzistencijeutročlanomaspektu:Umjetnik–umjetničkodjelo–iskustvočitanja,gledanja,slušanja,etc.


TEME:UmjetničkakritikaBitnouumjetničkomdjeluEstetikateatraUmjetničkaistinaMoćsimbolaSvetitekstUmjetnostiživotMagijateatraFenomenmedijaPosredovanjeiskustvaDekompozicijapjesmeHarmonija–skladSavršenstvogeometrijeigeometrizamTragikagenijaUmjetnostprevođenjaRaspravaosintezi

Ishodiučenja: Znanje:definiranjeestetikeinjenogpojmovnogaparata,


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

Vještine:umijećekonceptualizacijeumjetničkogiskustvaikompleknostijezikaumjetničkihpraksiKompetencije:kreativnaprimjenateorijskih(estetičkih,kulturoloških,umjetničko-kritičkih…)znanjaukonkretnimprocesimaumjetničkeprodukcije.


Predavanja,seminari,diskusijanazadatetemeiozadatojliteraturi.


R. br. Elementi praćenja Broj bodova Učešće u ocjeni

(%)1. Polusemestralni ispit 40 402. Aktivnost 10 103. Završni ispit 50 50Ukupno:100bodova 100%Polusemestralniispitstudentipišuiunjemuodgovarajunapostavljenapitanja.Aktivnostpodrazumijevastepenučešćaunastavisvakogstudenta.Završniispitstudentipišuiunjemuodgovarajunapostavljenapitanja.Skalaocjenjivanja:a)10(A)-izuzetanuspjehbezgrešakailisaneznatnimgreškama,nosi95-100bodova;b)9(B)-iznadprosjeka,saponekomgreškom,nosi85-94boda;c)8(C)-prosječan,saprimjetnimgreškama,nosi75-84boda;d)7(D)-općenitodobar,alisaznačajnimnedostacima,nosi65-74boda;e)6(E)-zadovoljavaminimalneuslove,nosi55-64boda;f)5(F,FX)-nezadovoljavaminimalneuslove,manjeod55bodova.

Literatura2:

Obavezna:-VlastimilZuska:Estetika(Uvodusadašnjosttradicionalnediscipline).



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

-IvanFocht,Uvoduestetiku-SadudinMusabegović,MimesisikonstrukcijaDopunska:-Aristitel,Poetika-BertoldBecht,Dijalektiauteatru-WalterBenjamin,Umjetničkodjeloudobunjegovetehničkereproducibilnosti-RogerCailliois/RožeKajoa/,Igreiljudi-JohanHuizinga,Homoludens-ErikaFischer-Lichte,Estetikaperformativeumjetnosti


OPIS predmeta Osnove glume

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:

REŽ0210 Nazivpredmeta:OSNOVEGLUMECiklus:I Godina:I Semestar:II BrojECTSkredita:2


Kontaktsati30

Opcionorazraditidistribucijusatipotipu:Predavanja:15Vježbe:15Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10PripremezakolokvijIzavršniispit10UKUPNOOPTEREĆENJE50sati

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninapredmetGluma

Preduslovzaupis: UpisanIIsemestar


Zadaci predmeta Osnove glume je upoznavanje studenata režije sa pojmom i umjetnošću glume,te upućivanje u process kako se organski vrši radnja u sukobljenom odnosu likova, kao glumačkih partitura ili uloga ,prema konstatnim i varijabilnim pravilima glume kao dramske igre ,u skladu sa kreativnom ličnošću svakog glumca ponaosob.

Tematskejedinice:

(popotrebiplanizvođenjaposedmicamaseutvrđujeuvažavajućispecifičnostiorganizacionihjedinica)

Izloženost-istina,oslobađanje,pažnjaIkoncentracija,opažanje,opštaosnova,prostorivrijeme.Čula,objedinjennačula,,doživljavanje,razmjena,saradnja,pojedinačnosti.Situacija.Događaji.Odnosi.Organizacijaradnje.VrsteIkarakteristikeradnje.Radniprocess.Sukob.Pristupliku.KarakterizacijaIodnosaIradnogprocesa.Unutarnjaodređenenja.Skicelika.Stvaranjelika.Seminar:STANISLAVSKIStudijalika(tjelesnapojavailikarakterneosobine).Fahovi.Maleuloge.Govornaradnja.StudijaulogeIupotrebaglumačkihsredstava.Glumac-ansambl-reditelj-predstava.Seminar.HUGOKLAJNSistemiImodeli.(tehnikeItehničkipostupci)Žanrovi.Stiloviglumačkeigre.

Ishodiučenja:Znanje:Studenti/icestičuznanjeoosnovamaglume.Vještine:Sposobnostbrzeadaptacijenarazličitepristuperealizacijiglumačkihzadataka,vještinashvatanjaibrzeprimjeneindikacije,sposobnostupotrebeikontrole

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Osnove glume

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

glumačkihsredstavauteatru/filmuuskladusadatimokolnostima.Kompetencije:osposobljenostzarazumijevanjeradaglumca/iceuteatru,terazvijanjeotvorenostiispremnostreditelja/icezarazličiteosobneglumačkepristuperadu.

Metodeizvođenja

nastave:

Osnovni oblici rada su predavanja, vježbe I s eminari. Sadržaj predmeta izvodi se u jedinstveno jkombinacij ipredavanja I vježbi. Pod predavanjem podrazumijevamo process uvođenja u temu I verbalnu elaboraciju teme, a pod vježbom process praktične provjere I izvedbe teme u vidu neposrednog scenskog dejstva.Ovi process iteku paralelno I u obučavanju se ne mogu striktno odvajati.

Metodeprovjere

znanjasastrukturom

ocjene1:

Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma,završnompismenomkomparativnomanalizomidijalogom.Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma,završnompismenomkomparativnomanalizomidijalogom.Provjeraznanjai

ocjenjivanje

Kriteriji Bodov

i

Uslovza

ispit

min-

maxBodovi Ocjene

Do54

5(F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažmanu

nastavi

5

15

1–5

10-15

55-64

6(E)

3.

Pisanirad

(seminarskirad)

10

4-10

65-74 7(D) 4. Kolokvij 20 10-20

75-84 8(C) Ukupnodo

završnogispita

50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–50

95-100 10(A)

UKUPNO

100

55-100

Literatura2: Stanislavski,K.S.,RAD GLUMCA NA SEBI I I II, Prolog, Zagreb,1991.

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Osnove glume

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3 Stanislavski,K.S.,ETIKA ,Jugoslovensko udruženje„

Naukaidruštvo„,Beograd,1990. Stjepanović,Boro,GLUMA I I II,Univerzitet Crne Gore, Cetinje,1997.Stjepanović,Boro, GLUMA III,MKFM- Pula,Pula2004. Arto,Antonen,TEATAR I NJEGOV DVOJNIK, Prosveta, Beograd,1971. Brook,Piter, PRAZANPROSTOR,Nakladni zavod Marko Marulić,Split,1972. Denis,En, ARTIKULISANO TELO, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd,1977. Gavella,dr.Branko, GLUMAC I KAZALIŠTE,Sterijino pozorje Novi Sad,1967. Klajn,dr. Hugo ,OSNOVN IPROBLEMI REŽIJE, Univerzitet umetnost iBeograd,1979. Ibesfeld,An, ČITANJE POZORIŠTA, Kultura,Beograd,1982. Grotowski,Jerži, KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU,Izdavačko-informativni centar studenata,Beograd,1976.

koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo



Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta: REŽ0301 Nazivpredmeta:REŽIJA3

Ciklus:I Godina:II Semestar:III BrojECTSkredita:9





Cilj je da studenti shvate razlike izmedju književnosti i književnog predloška za pozorište i film - drame/scenarija. Kroz razumijevanje specifičnosti rediteljskog čitanja i analize književnog djela, upoznavanje sa različitim rediteljskim stilovima kroz analize djela izabranih pozorišnih reditelja i prolazak kroz etape rediteljskog procesa teorijski i praktično.


1. REDITELJSKO ČITANJE KNJIŽEVNOSTI; REDITELJSKA ANALIZA KNJIŽEVNOG DJELA

2. PRIPOVJETKA – ADAPTACIJA KNJIŽEVNOG DJELA ZA TEATAR; TEMA, IDEJA; ANALIZE STUDENTSKIH PRIJEDLOGA

3. SUKOB; ANALIZE STUDENTSKIH PRIJEDLOGA; IZBOR I ODLUKA

4. KIRTIČNE TAČKE; LINIJA RADNJE, KONTRAPUNKT 5. LIKOVI, KARAKTERI, OSNOVNA I KONTRASNE

KARAKTERISTIKE, RAZVOJ LIKOVA 6. PLAN I ORGANIZACIJA PROBA 7. PROSTOR I VRIJEME; REALIZAM, VRLINE I MANE

REDITELJ: ANDRE ANTOAN 8. IDEJA DJELA I IDEJA PREDSTAVE; ANGAŽIRANOST

UMJETNIČKOG DJELA, REDITELJ: ANTONEN ATROUD

9. PROBA; RAD S GLUMCEM; ZADATAK I FUNKCIJA 10. ELEMENTI REDITELJSKE METODOLOGIJE,

REDITELJ: JEŽI GROTOVSKI 11. SCENOGRAFIJA, KOSTIM, SVJETLO, ZVUK


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

12. PUBLIKA 13. ETIKA I ESTETIKA RADNOG PROCESA, REDITELJ:

PETER BROOK 14. KRITIČKO PREISPITIVANJE 15. KOMPOZICIJA PREDSTAVE

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/iznanjeorazliciknjiževnostiiknjiževnogpredloškazateatar,teznanjaolikukaoosnovisvakerediteljskepostavke.Vještine:Sposobnostanalizeknjiževnogdjelaiadaptacijezateatar,režiranjekompleksnijihformiuteatruKompetencije:Osposobljenostzaadaptacijuknjiževogdjelazateatarirežiranjakompleksnijeteatarskeforme


Metod rada na predmetu REŽIJA na trećem semestru studija bazira se na adaptaciji pripovjetke za pozorište. Kroz proces adaptacije ozbiljnog književnog djela, studenti se upoznaju sa kompleksnijim elementima rediteljskog izraza (uspostavljanjem kompleksnih likova, stilom itd.) i produbljuju znanje koje su stekli na prvoj godini. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student polako stiče sposobnosti da režira dužu i kompleksniju teatarsku i filmsku formu.Svaki student je obavezan učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se putem interneta. Praktični dio rada na projektima (predstava/film) podrazumijeva angažiranje cijele ekipe saradnika s kojima studenti realiziraju vježbe.


Uslov za izlazak na ispit je da profesori ocijene da predstava zadovoljava nastavne kriterijume nakon pregleda rada na generalnoj probi. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Literatura2:

Uvodupozorišnurežiju,KristoferInesiMarijaŠevcova,UniverzitetumetnostiuBeogradu,Srbija,2017. Surovo pozorište, Mirjana Miočinović, Prometej, 1993. Dijalektika u teatru, Bertolt Brecht, Nolit, 1996. O pozorištu, V.E. Mejerhold, Nolit, Beograd, 1976 Pozorište i njegov dvojnik, Antonen Arto, Prometej, Novi Sad 1992. Ka siromašnom pozorištu, Jerzy Gortovski, Izdavačko-informativni centar studenata, Beograd 1976 Theatre Libre, André Antoine,Slatkine Reprints, 2014TheDirector’sCraft,KatieMitchell,Routledge,UK,2009ADirectorPrepares,AnneBogart,Routledge,UK,2001

2Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta SCENARIJ III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0302 Nazivpredmeta:SCENARIJIII

Ciklus:BA Godina:2 Semestar:III BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: PoloženispitizpredmetaSCENARIJII


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJIIIsuupoznavanjestudenatasapojmomadaptacijeinjenompozicijomufilmskomitelevizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznatisasličnostimairazlikamaizmeđuscenarija,romana,noveleipripovijetke,kaoisaodnosomfilmaidrugihumjetnosti.Ciljovogkursajedasvakistudentadaptirapripovijetkuinapišescenarijzakratkiigranifilm.Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamoprocesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apodvježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuviduscenarijanatemu.


SEDMICA:1. Štajeadaptacija?Štajefilmskaadaptacija?2. Film/pozorište.Film/literatura.Film/slikarstvo,

Vježba:Seminarskirad:analizapredloškazafilmskuadaptaciju.

3. Tema/Ideja/Strukturascenarija,vježba:Slobodniodabirpričailipripovijetki

4. Analizaodabira5. Finalniodabirpriča,Stvaralačkasloboda6. Primjeriadaptacijaianaliza.Tema/Ideja.Stavautora,

Pismonamjereinjegovavažnost,vježba:napisatipismonamjerezaadaptaciju

7. Analizapredloška,Seminarskirad:analizafilmskeadaptacijeuodnosunaoriginalnipredložak

8. Štajetosinopsis?Kakosepišeištatrebadaotkrije?,vježba:napisatisinopsiszaadaptaciju

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ III

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

9. Analizasinopsis,nenajavljenitest10. Konstrukcijalika,tridimenzijelika,razvojlika;vježba:

napisatibiografijelikova11. Štajetotreatmentikakosepiše,vježba:napisati

treatment12. Struktura,Analizatreatmenta,kolektivnaanaliza

strukture13. Scenarij:ekspozicija,zaplet,kulminacija,raspletikraj,

vježba:napisatiprveverzijescenarija14. Analizascenarija,strukture,razvojapričeilikova,vježba:

pisanjedrugeverzije15. Analizaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimaiosnovamaza adaptaciju literarnogdjelau scenarij;Upoznavanje sanajvažnijim primjerima adaptacije iz historije svjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilmaVještine:Prepoznavanjeivažnosttemeiideje-eksplikacije;Upoznavanjesaodnosomfizičkastvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;Sticanjeodnosapremaprostoruivremenu;Upoznavanjesadinamikomirazvojemlikova;Kompetencije: Sticanje znanja o strukturi scenarija kaobudućeg filmskog djela u odnosuna strukturu odabranepripovijetke;Upoznavanjesaprocesompisanjascenarija:eksplikacija-sinopsis–treatment–prvaverzijascenarija–drugaverzijascenarija


PrincipradanapredmetuSCENARIJjeistraživački,individualanaliuistovrijemeitimskiradstudenatanaodređenojgodinistudija.Istraživanjetemaisavladavanjeteorijskihpojmovaneophodnihzapraktičniradodvijajuseugrupi,asampraktičniradjeindividualanzasvakogstudentatesurezultatiiiskustvarazličitiuovisnostiodvlastitogangažmanaiosobenostisvakogstudentaponaosob.



Kriteriji Bodovi


1. Pohađanjenastave

5 1–5


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ III

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Do54 5(F) 2.

Angažmanunastaviitestovi

15

10-15

55-64

6(E)

3.


10

4-10


20 10-20


50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:SCENARIJIFILMSKAADAPTACIJA,ElmaTataragićPOETIKA,Aristotel434PISANJESCENARIJA,LewHunterTHEORYOFADAPTATION,LindaHutcheonSCREENADAPTATION:SCREENWRITINGHANDBOOK,KennethPortnoyDopunska:LIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHortonUMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri



OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0305 Nazivpredmeta:ElementifilmairazvojfilmskihvrstaIII


Status:OBAVEZNI



Preduslovzaupis: UpisanIIIsemestar.


Osnovniciljpredmetajenastavitištojemogućeiscrpnijeupoznavatistudentesaosnovamahistorijefilmairazvojaautorskefilmskeestetike.Namjerajeupoznatistudentesanastankom,razvojemidijalektickimodnosomautorskog,industrijskogisocijalnogaspektafilma.Analizomodabranihdjelaizsvjetskefilmskehistorijeparalelnosepristupaautoruinjegovimtransformacijamakrozhistoriju,kaoiosnovnimnačinimaprodukcije,distribucijeiprikazivanja,tehničkogipolitičkograzvojafilmskihizražajnihsredstava.UtrećemdijeluakcenatjenarazvojufilmaudrugojpoloviniXXvijeka,autorskepoetikeiposebnoNovomtalasuširomsvijeta.Ovimprocesomstudentidobijajuidejuohistorijisvojeumjetnosti,irazvojuizražajnihsredstavauskladusarazvojempercepcijegledaocaitehničkihtendencija,štoimazaciljformiranjevlastitogstila,idejeohistorijifilma,kaoiinspiracijuzarješavanjeodređenihveomakonkretnihproblemauprocesustvaranjafilmskogdjela.


- Autori–RobertBresson–tradicija,religija,asketizamitranscendencija;

- Novidokumentarac-Lični,etnografski,direktnifilm;tehnika/estetika;

- NovitalasFrancuska;novifilmzanovupubliku;estetikairazvojfilmskogjezika;svjesnosthistorijefilma;autorstvonavrhuncu,izmeđuhermetizmaiindustrije;RiveGauche,akademskiNovitalas;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta III

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- VelikaBritanija,KitchenSink,socijalniaspekti,gnjevnimladiljudi;pobunaprotivklasizma;apsorbiranjeHollywoodom;

- NovitalasJapan;sexipolitika;novinarativi;krajstudija,krizaprodukcije,nezavisnaijošnezavisnijascena;eksploatacija;

- NovitalasZapadnaNjemačka;- NovitalasPoljska,filmskezajednice,privremenasloboda

izražavanja;- NovitalasČehoslovačka;komedija,fantazijai

eksperimentalneforme;- NovitalasSSSR;gnjevnimladikomunisti;duhovneforme;- NovitalasMađarska;estetikadijalektičkogmaterijalizma;

kamerahistorije;- NovitalasExYu,prirodnadecentralizacija;revolucijai

običničovjek;- Cuba–filmrevolucije,dekonstrukcijaipopularnižanrovi;- Brasil–filmpotlačenih,narativrevolucije;„nasiljeje

prirodnareakcijagladi“- US-padiusponHollywooda;Noviindependentsi

eksploatacijaiartfilm;Cormaninjegovonaslijeđe;nasiljeisex,napuštanjeiponovnouspostavljanjecenzure;

- US-padiusponHollywooda;Returnofstudiopower,"moviebrats“

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesafilmomudrugojpoloviniXXvijekaVještine:„Stručno“gledanjefilmovaisposobnostanalizeKompetencije:Sticanjekompetencijezaanalizufilmovaiprimjenunaučenognapraktičnirad





Literatura2: Obavezna:

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta III

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3 KristinThompson,DavidBordwell:FilmHistory:An

Introduction,3rdedition,McGraw-Hill;,2009DavidBordwell,KristinThompson:FilmArt:AnIntroduction7thedition,McGraw-Hillcollege;,2003DavidBordwell:FiguresTracedinLight:OnCinematicStaging1stedition,UniversityofCalifornia,2005DavidBordwell:Opovijestfilmskogstila,Prvoizdanje,Hrvatskifilmskisavez,Zagreb,2005Dopunska:AntonjinLim,MiraLim:NajvažnijaumjetnostRobertBresson:BilješkeokinematografuDavidBordwell:NarrationintheFictionFilm,1stedition,UniversityofWisconsinPress,1985ThomasSchatz:TheGeniusoftheSystem:HollywoodFilmmakingintheStudioEra1stEdition,UnivOfMinnesotaPress,2010

priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta Historija umjetnosti III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Naziv predmeta: HISTORIJA UMJETNOSTI III

Ciklus: Prvi Godina: 2 Semestar: III Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30 Predavanja: 30

Kontinuirano samostalno savladavanje gradiva: 20

Ukupan broj sati: 50


Preduslov za upis: Upisan III semestar, odslušan II semestar


Postizanje jasnog uvida u osnovna znanja o arhitekturi i likovnim umjetnostima na tlu

Evrope od XVII do XX stoljeća.

Prepoznavanje stilova, pravaca i likovnih specifičnosti određenog podneblja u razdoblju od

XVII do XX stoljeća na osnovi njihovih formalnih obilježja.

Sticanje temeljnih činjeničnih znanja i teoretskih spoznaja o najvažnijim ostvarenjima i

protagonistima/cama na polju slikarstva, skulpture, arhitekture, grafike i primijenjene

umjetnosti u umjetnosti XVII-XX stoljeća.

Razvijanje kritičkog pristupa i metoda interpretacije ključnih fenomena u umjetnosti

navedenog razdoblja.

Shvatanje odnosa umjetnosti i vizualne kulture.

Sticanje znanja o kompleksnosti pojma medija.

Razvijanje osjećaja za barokne oblike i specifičnosti baroknih cjelina. Sticanje vještine

kritičkoga razumijevanja i sagledavanja svih relevantnih fenomena uz prepoznavanje,

komentar i mogućnost interpretacije važnijih pojava i umjetnina iz vremena i prostora

kojim se kolegij bavi.

Razumijevanje uslovljenosti nastanka i razvoja pojedinih umjetničkih

fenomena u odnosu na društveno-politički, kulturni i ekonomski kontekst. Začeci moderne

umjetnosti, najava moderniteta.


1. Barok u Italiji

2. Barok u Španiji i Flandriji

3. Barok u Holandiji, Francuskoj i Engleskoj

4. Rokoko

5. Neoklasicizam

6. Romantizam

7. Realizam; najava moderniteta

8. I pismeni kolokvij

9. Impresionizam; Novi mediji

10. Postimpresionizam

11. Postimpresionizam; Plakat i razvoj štampe

12. Neoimpresionizam; Skulptura druge polovine XIX st.

13. Simbolizam; Arts and Crafts; Arhitektura s kraja XIX stoljeća u Evropi i SAD-u

14. Art Nouveau/Jugendstil/ Bečka secesija

1. II pismeni kolokvij


OPIS predmeta Historija umjetnosti III Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

Ishodi učenja:

Poznavanje stilskih i kulturoloških karakteristika razdoblja i periodizacije likovnih pravaca i

tendencija u umjetnosti XVII-XX stoljeća.

Poznavanje formalnih i stilskih odlika rada ključnih protagonista/ica pojedinih likovnih

pravaca u umjetnosti XVII-XX stoljeća, te sposobnost njihovog komentarisanja putem

ilustrativnog materijala.

Prepoznavanje karakteristika pojava i pokreta u XIX stoljeću na temelju formalnih

obilježja.

Kritičko razmatranje likovnog pravca u pripadajućem mu socio-kulturnom kontekstu.

Samostalno interpretiranje, analiziranje i kontekstualiziranje umjetničkog djela.

Sticanje znanja o kompleksnosti pojma medija.

Shvaćanje odnosa umjetnosti i vizualne kulture.

Klasificiranje građe u jasne opisne kategorije vezane uz sadržaj kolegija.

Kompariranje građe na različitim umjetničkim djelima i spomenicima.

Izvođenje zaključaka u odnosu na osnovnu likovnu građu koja se upoznaje na kolegiju.

Usvajanje relevantnih znanja i vještina stečenih na kolegiju potrebnih za samostalno

zaključivanje, analiziranje, kontekstualiziranje i kritičko promišljanje o likovnoj umjetnosti.

Pokazivanje sposobnosti prepoznavanja umjetnički vrijednog.

Primjenjivanje znanja u svrhu razumijevanja općeg razvoja historije umjetnosti, kao i za

svoj lični profesionalni napredak u teoretskom i praktičnom smislu.

Samostalno pripremanje i prezentovanje teme u pismenoj i usmenoj formi na

metodološki korektan način.


Predavanja s audio-vizuelnim materijalom (tematske prezentacije, video zapisi),

ilustrativna metoda.

Učešće studenata/ica u prezentiranju određene teme. Terenska nastava, posjeta

muzeja/izložbi.


R. br.

Elementi praćenja Broj bodova Učešće u ocjeni (%)

1. Aktivnost na nastavi 10 10

2. Prvi parcijalni ispit 35 35

3. Seminarski rad/prezentacija 10 10

4. Završni ispit 45 45

Ukupno: 100 bodova 100%

Literatura2:

Obavezna: H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin

2013.

Ed. Umjetnost u slici: Liselotte Andersen, Barok i rokoko, Rijeka 1969.; Jürgen Schultze,

Devetnaesto stoljeće, Otokar Keršovani, Rijeka 1970.

Dopunska: From the Classicist to the Impressionists. Art and Architecture in the 19th Century, selected and edited by Elizabeth Gilmore Holt, New

Heaven and London, Yale University Press, 1966.

N. Pevsner, Pioniri modernog oblikovanja, GZH, Zagreb 1990.



OPIS predmeta Historija umjetnosti III Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

H. Foster, R. Krauss, Y.- A. Bois, B. Buchloch, Art Since 1900: Modernism, Antimodernism, Postmodernism, Thames&Hudson, London, 2004.; S.F. Eisermann, T. Crow etc.,

Nineteenth Century Art, A Critical History, Thames & Hudson, London 2002.

Monografije pojedinih umjetnika, edicija TASCHEN.

Online resursi za učenje: http://www.artrenewal.org;

http://www.artchive.com;

http://www.artcyclopedia.com;

http://www.groveart.com


OPIS predmeta Filmska slika 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽ0311 Nazivpredmeta:Filmskaslika1zaMMR


Status:obavezni

KONTAKTSATI30

Predavanja30

OSTALO20

Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva5

Pripremezakolokvijizavršniispit15

Ukupanbrojsati:50Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: položenispitizOsnovafilmskeitvfotografije2


Cilj je da student savlada osnovne elemente filmskog snimanja iz rediteljsko/snimateljskog ugla, te se upozna sa povjesnim razvojem i vodećim savremenim filmskim snimateljima.


1. rediteljsko/snimateljsko razumjevanje pojma filmska slika 2. vizuelna gramatika pokretne slike 3. razvijanje sposobnosti analize filmske slike 4. upoznavanje studenata sa scenskom tehnikom i rasvjetom 5. savremene tehnologije u filmskoj produkciji

Ishodiučenja:

Znanje:Osnoverazumijevanjaestetikeigramatikefilmske

slike

Vještine:Studentisuosposobljenidaanalizirajufilmskusliku,

tevladajuosnovamascensketehnike.

Kompetencije:sposobnostanalizejednostavnijihoblika

filmskeslikeielementarnopoznavanjetehnike


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student stiče viši stepen razmijevanje filmske slike od osnovnog. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se i putem interneta.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Filmska slika 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Praktičnevježbe,seminarskiradiusmeniispit.Pohađanjenastave:5

Angažmanunastavi:5

Testovitokomsemestra:5

Pismenirad/seminarski:10

Praktičniradivježbe:25

Završniispit:50

Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:

CinematographyforDirectorsbyJacquelineB.Frost,

AnintroductiontocinemarographybyJohnMercer,

CinematographybyPatrickKeating,

EkspozicijabyVladislavMichel,

KamerabyLadislavMichel,

Film1,Slika-PokretbyGillesDeleuze,

UnderstandingCinematographybyBrianHall,

PaintingWithLightbyJohnAlton,

AWritherofLightbyVittorioStoraro,

ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlain

Brown,

FilmskaFotografijabyNikolaTanhofer



OPIS predmeta Fotografija 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:FOTOGRAFIJA1

Ciklus:Prvi Godina:2 Semestar:3 BrojECTSkredita:2

Status:obavezni


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: Upisan3.semestar


Ciljjedasestudentiupoznajusaosnovamafotografijeida,krozpredavanjaipraktičnirad,savladajurukovanjejednostavnomkameromirazličitimfiksnimizumobjektivimatedaimsekrozistorijupribližifotografijakaomedijipripremiihsezadaljestudiranje.Radnapredmetuuključujezajedničkiipojedinačniradsasvakimstudentom.


1. Upoznavanjesapredmetom,nastavnicimaifotografijomnaAkademiji

2. Istorijafotografije3. Kamera-odcamereobscuradodigitalnihuređaja4. Analognafotografija,film,emulzijaihemijskiprocesi5. Svjetloifotografija6. Optika–ulogaobjektiva,konstrukcija,specifičnostii

nesavršenosti7. Osnovekompozicije

Ishodiučenja:

Znanje:Nakonzavršetkanastaveodstudenta/iceseočekujedarazumijeprocesnastankafotografije,dajesposobanzaradsakameromirazličitimobjektivima,daprepoznajuiciljanokoristerazličiteizvoresvjetla,dasavladajuosnovekompozicije,dubinskeoštrineikadriranja,tedase,krozistorijufotografije,upoznajusanjenimrazvojem.Vještine:Izradafotografijakojećesvojimtehničkimilikovnimkarakteristikamaodgovaratizadatojilitemikojujestudent/ica,uzdogovorsanastavnikom,izabrao.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Fotografija 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Nastavajekoncipiranakaokombinacijateorijskihpredavanjaipraktičnihvježbikojesubaziranenasavladavanjuosnovafotografskihvještina.



Literatura2:

● Obavezna:● Photography:TheDefinitiveVisualHistoryTomAng● Ekspozicijainjeniuvjeti,LadislavMichel● AboutLooking,JohnBerger● OnPhotography,Sontag,Susan● Photography:ACriticalIntroduction,LizWells● CameraObscura-Osnovefotografije,IvicaKiš,

ŠkolskaknjigaZagreb● Langford'sBasicPhotography:TheGuideforSerious

Photographers,MichaelLangford

● Dopunska:● Fotografskipriručnik,grupaautora,MonoiManjana,● Camera:AHistoryofPhotographyfrom

DaguerreotypetoDigital,ToddGustavsonandGeorgeEastmanHouse

● UnderstandingExposure:HowtoShootGreatPhotographswithAnyCamera,BryanPeterson



OPIS predmeta Montaža 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Nazivpredmeta:MONTAŽA1


Status:Obavezni



Preduslovzaupis: PoloženispitizOSNOVEFILMSKEITVMONTAŽE2


Ovladavanjenarativnimcjelinama–specifičnostprostoraivremena.Ovladavanjefilmskimzanatom,kroznačiniprincipeuglovasnimanjainjihovogspajanja.Fizičkiipsihološkikontinuitet.Upoznavanjesadramaturškimmontažnimpostupcima.Upoznavanjesaostalimoblicimamontaže–montažaposuštiniiuslovnosti.Upoznavanjeiovladavanjesasredstvimazapovezivanjeirazdvajanjevećihcjelina.

Tematskejedinice:

1. Predavanje:Osnovniprincipikadriranja.2. Predavanje:Kadriranje–principtrougla.3. Predavanje:Kadriranjedijaloškescene,sadvailiviše

aktera.4. Predavanje:Kontinuitetkaopsihičiprivid.Ulazaki

izlazakakteraizkadra.5. Predavanje:Složenimontažnioblici:scena,sekvenca,

pasaž.6. Predavanje:Vrstesekvenci.7. Predavanje:Dramaturškioblicimontaže.Paralelna

montaža,sinhronamontaža,linearnamontaža.8. Predavanje:Filmskainterpunkcija:vrste,značaj,

primjena.9. Vježba:Grafičkaanalizadijaloškescene.10. Vježba:knjigasnimanja–Lica.11. Vježba:praktičnirad–Lica.12. Predavanje:Analizapraktičnograda–Lica.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Montaža 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13. Vježba:Fifenomen.14. Predavanje:Analizapraktičnograda–Lica.

Seminarskirad:Dramaturškamontaža.

Ishodiučenja:

Studentsamostalnoikompetentnoprimjenjujerazličitekreativnepraktičnevještine,kaoitehničkepostupkeuprofesionalnojproizvodnjirazličitihAVdjela.Kursnaindividualnomplanurazvijaličnekreativnesposobnostisavladavanjempraktičnihvještina,anazajedničkomplanurazvijaprofesionalneprincipeinačelatimskograda.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilmskimilustracijama,analizama,diskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.Analizefilmskihcjelinasadiskusijom.



radovi5


30


Literatura2:

Obavezna:/DanielArion/DanielEridžon:Gramatikafilmskogjezika,Univerzitetumetnosti,1983,Beograd



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,BeogradMarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,BeogradDopunska:/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,BeogradAntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,ZagrebDušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradBrankoBelan:SintaksaipoetikafilmaTeorijamontaže,Filmoteka16,1979,Zagreb


OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:LikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaI


Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:30Predavanja:15Vježbi:15Individualniradpodnadzoromprofesora:10Seminar:5Pripremezakolokvijizavršniispit:5Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi

NastavniciisaradniciizabraninaAVoblasti/ilipredmetLikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostima

Preduslovzaupis: UpisanIIIsemestar.


Poznavanjehistorijeteatrasapraktičnomprimjenomudanašnjemvremenu.


Sedmica Tema1. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAURITUALNOMTEATRU.2. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUANTIČKOMTEATRU.3. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUKASNOMHELENISTIČKOMI

RIMSKOMTEATRU.4. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUSREDNJEMVIJEKUI

LITURGIJSKOJDRAMI.5. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAURENESANSI.6. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUBAROKU.7. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUELIZABETANSKOMTEATRU

-ŠEKSPIR.8. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUKOMEDIJIDELARTE.9. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUKOMEDIJIFRANCUSKEU

XVIIIXVIIIVIJEKU.10. OBLICIIFORMEAZIJSKOGTEATRAKROZSCENOGRAFIJU,

KOSTIMIMASKU11. OBLICIIFORMEAZIJSKOGTEATRAKROZSCENOGRAFIJU,

KOSTIMIMASKU12. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUNATURALIZMUIREALZIMU.13. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKA–SIMBOLIZAMIAVANGARDA14. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUPOLITIČKOMEPSKOM

TEATRU–BREHT

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

15. RAZBIJANJESCENSKOGPROSTORAIFUNKCIJASCENOGRAFIJE,KOSTIMAIMASKEUTEATRUXXVIJEKA(UVOD)

Ishodiučenja:

Upoznavanjestudenatasahistorijskomulogomscenografije,kostimaimaskeupojedinimteatrimaikorištenjeiskustvatihoblikateatraudanašnjemvremenu.(uklasičnomipostmodernomprincipu)


Predavanja,projekcijeidokumentarnifilmovi,seminarskiradovi.


Usmeniispitiodbranjeniseminarskiradovi.

Literatura2:

Molinari,ISTORIJAPOZORISfTA,Hauard,SfTAJESCENOGRAFIJA,Hocevar,PROSTORISCENOGRAFIJA,Baslar,POETIKAPROSTORAAndreDegaine,HISTORIEDUTHEATREDESSINEEB.MELLO,TRATTATODISCENDTELNICAMaragoni,EVOLUCIONESTORICAESTILISTICADELLAMODA,Mandzuka,SCENSKASfMINKA,OtoBihaljiMerin,MASKESVIJETAJ.Rupert,LeCostume


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu

DRAMA I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0315 Nazivpredmeta:DRAMAI

Ciklus:I Godina:II Semestar:III BrojECTSkredita:3

Status:obavezni

Kontaktsati:45sati(Predavanja:30sati,Vježbe:15sati)Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:20satiPripremezakolokvijizavršniispit:10satiUkupanbrojsati:75sati

Učesniciunastavi: Nastavniciisaradniciizabraninaoblastkojojpredmetpripada

Preduslovzaupis: UpisanIIIsemestar

Ciljpredmeta:

OsnovniciljpredmetaDramaještojemogućeiscrpnijeupoznatistudenteOdsjekazarežijusaosnovnimpojmovimaizoblastidrameidramaturgije,tepravcimainajvažnijimdjelimaizistorijesvjetskedrameipozorišta.

Tematskejedinice:

-Drama-moderniantropološkipogledinapozorišničin

-Tragedija,komedija,drama

-Tema-Ideja

-Aristotel

-Katarzaihamartija,trijedinstva

-Radnja

-Eshil

-Sofoklo

-Euripid

-Aristofan

-TehneiPoesis

-Konstelacijelikova

-Rimskadrama

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu DRAMA

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

Ishodiučenja:

Znanje:PoslijeodslušanogiuspješnopoloženogpredmetaDramaIstudentisuupoznatisaosnovnipojmovimaizoblastidrameidramaturgije.Također,studentisuupoznatisastarogrčkomirimskomdramskomtradicijom.Vještine:Kodstudenataserazvijasposobnostanalitičkogpristupadramskimtekstovimaipozorišnimpredstavama.Kompetencije:Studentisuupoznatisanastankom,razvojemidijalektičkimodnosomdrameipozorišta,prijesvegaukonteksturazvojaevropskekultureicivilizacije.


NastavanapredmetuDramasastojiseodkombinacijepredavanja,vježbi,konsultacija,seminarskihradova,diskusijaianaliziranjadramskihtekstovaipozorišnihpredstava.


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma.Zaizlazaknaispitpotrebnojeredovnoiaktivnoučestvovanjeunastaviiblagovremenozavršenseminarskirad. Kriterij Bodovi Uslov


30zapotpis

2. Aktivnostiunastavi 10

3.

Seminarskiradovi,testoviivježbe,poznavanjeliterature....

35

4. Završniispit 50 25Ukupno 100 55

Literatura2:

Obavezna:

-Aristotel:OPJESNIČKOMUMIJEĆU,Zagreb,2005.


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu DRAMA

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

-Budimir,MilaniFlašar,Miron:PREGLEDRIMSKE

KNJIŽEVNOSTI,Beograd,1963.

-Ðurić,MilošN.:ISTORIJAHELENSKEKNJIŽEVNOSTI,Beograd,

1986.

-Eliade,Mircea:MITIZBILJA,Zagreb,1970.

-Fergason,Frensis:SUŠTINAPOZORIŠTA,Beograd,1970.

-Hauzer,Arnold:SOCIJALNAISTORIJAUMETNOSTII

KNJIŽEVNOSTIIiII,Beograd,1966.

-Ibersfeld,An:ČITANJEPOZORIŠTA,Beograd,1982.

-Inkret,Andrej:PREDMETIPRINCIPDRAMATURGIJE,NoviSad,

1987.

-Kralj,Vladimir:UVODUDRAMATURGIJU,NoviSad,1966.

-Molinari,Cesare:ISTORIJAPOZORIŠTA,Beograd,1982.

-Pfister,Manfred:DRAMA.TEORIJAIANALIZA,Zagreb,1998.

-Stajen,Dž.L.:ELEMENTIDRAME,Beograd,1970.

-Surio,Etjen:DVESTAHILJADADRAMSKIHSITUACIJA,

Beograd,1982.

-Švacov,Vladan:TEMELJIDRAMATURGIJE,Zagreb,1976.

Dopunska:

-Carlson,Marvin:KAZALIŠNETEORIJEI–III,Zagreb

1996/1997.

-D'Amico,Silvio:POVIJESTDRAMSKOGTEATRA,Zagreb,1972.

-Grevs,Robert:GRČKIMITOVI,Beograd2002.

-Lessing,GottholdEphraim:HAMBURŠKADRAMATURGIJA,

Zagreb,1950.

-Lešić,Zdenko:TEORIJADRAMEKROZSTOLJEĆAI-III,

Sarajevo,1977/1990.

-Pavis,Patrice:POJMOVNIKTEATRA,Zagreb,2004.

-Paduano,Gvido:ANTIČKOPOZORIŠTE,Beograd,2011.

UNIVERZITET U SARAJEVU –Akademija scenskih umjetnosti

Osnove produkcije I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifra predmeta: REŽ0316 OSNOVE PRODUKCIJE I

Ciklus: Prvi Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita: 2 Status: Obavezni Kontakt sati: 30

Predavanja: 15 Vježbe: 15 Individualni rad: 20 Ukupan broj sati: 50

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast Produkcija

Preduslov za upis: Upisan VII semester


Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova, praktičnih znanja i iskustava iz oblasti produkcije i menadžmenta, kroz predavanja, vježbe i seminare


Tematske jedinice po sedmicama: Uvod u predmet i plan rada Predavanje Osnovni elementi filmske industrije Projekcija izbora kratkih filmova sa razgovorom sa producentima Projekcija dugometražnog filma sa razgovorom sa producentima Studija slucaja produkcije pogledanih filmova Vrijednosni lanac filmske industrije Razvoj Vrijednosni lanac filmske industrije Razvoj drugi dio Vrijednosni lanac filmske industrije Finansiranje Vrijednosni lanac filmske industrije Finansiranje drugi dio Vrijednosni lanac filmske industrije Produkcija Vrijednosni lanac filmske industrije Produkcija drugi dio Vrijednosni lanac filmske industrije Distribucija Vrijednosni lanac filmske industrije Distribucija drugi dio Specifičnosti TV produkcije Specifičnosti TV produkcije drugi dio Specifičnosti teatarske produkcije Specifičnosti teatarske produkcije drugi dio

Ishodi učenja:

Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti: - razumijevanje i korištenje temeljnih stručnih pojmova, - razumijevanje cjelokupnog produkcijskog lanca, bez obzira na medij o kome je riječ, - svijest o relacijskim, intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog djela. Studenti stiču osnovna znanja o produkciji i ulozi producenta, te o menadžmentu u kulturi.


Predavanja, vježbe, seminari, radionice, studije slučaja, master class, individualne vježbe, testovi. Studenti su obavezni učestvovati u analizama, diskusijama, te analizirati na času savremenu produkciju u scenskim umjetnostima.


Osnove produkcije I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, te na završnom ispitu prema sljedećim elementima praćenja:


ocjeni (%)

1. Prisustvo nastavi 10 10 2. Angažman u nastavi 10 10 3. Testovi 15 15 4. Seminarski rad 20 20 5. Završni ispit 45 45

Ukupno: 100 bodova 100% Provjera znanja studenata bit će organizirana na rokovima predviđenim akademskim kalendarom. Student koji je zadovoljio kriterij od 55% uz druge oblike aktivnosti tokom semestra (prisustvo nastavi, aktivnost na nastavi,seminarski rad završio je svoje obaveze prema nastavnom predmetu. Nastavnik formira konačnu ocjenu na temelju svih elemenata ocjenjivanja. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi: a) 10 (A) - izuzetan uspjeh nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, , nosi 85-94 boda; c) 8 (C) - prosječan, nosi 75-84 boda; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda; e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova. Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Odsjeka nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

Literatura2:

Obavezna: Darko Lukić (2010); Produkcija i marketing scenskih umjetnosti; Hrvatski centar ITI Zagreb, Jean-Pierre Geuens: Film Production Theory Hrvoje Turković: Narav televizije Angus Finney: The International Film Business Jovan Marjanović: Mapiranje filmske industrije BIH 2013 Dopunska: Harold Voegel: Entertainment Industry Economics Per Neuman, Charlotte Appelgreen: The Fine Art of Coproduction




Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Ciklus:I Godina:II Semestar:IV BrojECTSkredita:9





Cilj programa je upoznavanje sa osnovama specifičnostima adaptacije književnog djela za film, upoznavanje sa svim oblicima filma – stilovima i žanrovima, shvatanje pojma – rediteljsko čitanje književnog djela. prolazak kroz etape rediteljskog procesa teorijski i praktično, shvatanje da je režija samospoznajni proces kroz realizaciju filmske vježbe Autorefleksija


1. ADAPTACIJA KNJIŽEVNOG DJELA ZA FILM 2. REDITELJSKO ČITANJE KNJIŽEVNOG DJELA.

ADAPTACIJA PRIPOVJETKE IZ III SEMESTRA 3. ANALIZA DJELA, TEMA, IDEJA, IZABRANI REDITELJ

1 4. SCENARIJ, ANALIZA SCENARIJA PREMA

IZABRANIM PRIPOVJETKAMA 5. SUKOB, LINIJA RADNJE, LIKOVI; ANALIZA

SCENARIJA PREMA IZABRANIM PRIPOVJETKAMA 6. KADAR, SCENA, SEKVENCA, CJELINA. ANALIZA

SCENARIJA PREMA IZABRANIM PRIPOVJETKAMA 7. KAKO SE PIŠE ‘REDITELJSKI PROJEKAT’ 8. PRIPREMA ZA VJEŽBU: AUTOBIOGRAFIJA 9. MONTAŽNI POSTUPCI 10. KRITIČKO PREISPITIVANJE. CJELINA 11. PRIPREME ZA SNIMANJE ADAPTIRANE

PRIPOVIJETKE, REDITELJSKA PRIPREMA I PREDPRODUKCIJA (IZBOR GLUMACA, EKIPE, LOKACIJA)


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

12. ANALIZA VJEŽBI: AUTOBIOGRAFIJA. IZABRANI REDITELJ 2

13. PRIPREME ZA SNIMANJE ADAPTIRANE PRIPOVJETKE: PRODUKCIJA (SNIMANJE – ESTETKI I PRAKTIČNI ASPEKT)

14. SNIMANJE FILMOVA 15. POSTPRODUKCIJA STUDENTSKIH FILMOVA

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeorazliciknjiževnostiiknjiževnogpredloškazafilm,teznanjaolikukaoosnovisvakerediteljskepostavke.Vještine:Sposobnostanalizeknjiževnogdjelaiadaptacijezafilm,režiranjekratkefilmskeigraneformeKompetencije:Osposobljenostzaadaptacijuknjiževogdjelazafilmirežiranjakratkefilmskeigraneforme


Metod rada na predmetu REŽIJA na četvrtom semestru studija bazira se na adaptaciji pripovjetke za film. Kroz proces adaptacije ozbiljnog književnog djela, studenti se upoznaju sa kompleksnijim elementima rediteljskog izraza (uspostavljanjem kompleksnih likova, stilom itd.) i produbljuju znanje koje su stekli na prvoj godini. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student polako stiče sposobnosti da režira dužu i kompleksniju teatarsku i filmsku formu.Svaki student je obavezan učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se putem interneta. Praktični dio rada na projektima (predstava/film) podrazumijeva angažiranje cijele ekipe saradnika s kojima studenti realiziraju vježbe.


Uslov za izlazak na ispit je da profesori ocijene da filmovi zadovoljavaju nastavne kriterijume nakon pregleda rada u posljednjoj sedmici nastave. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Literatura2:

Poetika, Aristotel, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990. Jezik filma 1 I 2, Institut za film, Beograd, 1971-1972 Neštokaoautobiografija,AkiraKurosava,Institutzafilm,Beograd,1986NotesontheCinematographer,RobertBresson,GreenInteger,Kopenhagen,1997MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUniv Of Minnesota Press; First edition edition (September 16, 2003) Sidney Lumet - Making Movies, Vintage, 1996 Scenarij i filmska adaptacija , dr.Elma Tataragić, University Press, 2018.

2Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta SCENARIJ IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0402 Nazivpredmeta:SCENARIJIV

Ciklus:BA Godina:2 Semestar:IV BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: PoloženispitizpredmetaSCENARIJIII


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJIVsuupoznavanjestudenatasapojmomkratkogigranogfilmaiscenarijazakratkiigranifilma,tenjegovompozicijomufilmskomitelevizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznatisanajznačajnijimkratkometražnimigranimfilmovima,tećeuzpraktičneradoveupoznatisesafilmskedramaturgijekratkeforme.Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamoprocesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apodvježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuviduscenarijanaodređenutemu.


SEDMICA:1. Stvaranjelika,Štajetolik?2. LikpremaAristotelu/LajosuEgriju/Andrew

Hortnonu/LewHunteru,seminarskirad:analizajedneodteorijelikovasaprimjerom

3. Radnjailik,vježba:analizakrozprimjerekratkometražnihigranihfilmova

4. junak/anitjunak,analizaseminarskihradova5. Kratkometražnifilmidramaturškimodeliukratkoj

formi,vježba:idejezafilmsajednimglavnimjunakom6. Likukratkojformu,analizavježbi7. Analizapredloženihpričailikova8. Odidejedoscenarijaprekolika,vježba:treatmentza

kratkifilm9. nenajavljenitest

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ IV

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

10. Odnoslikairadnje,vježba:pisanjedrugeverzijetreatmenta

11. Projekcijaianalizakratkihigranihfilmovaizbh.produkcijenatemulik-nosilacradnje,analizatreatmenta,pisanjeprveverzijescenarija

12. Analizascenarija,vježba:pisanjedrugeverzijescenarijapremaanalizamaikomentarima

13. Analizastrukture14. Analizedrugeverzijescenarija15. Pregledradaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimaikarakteristikamakratkometražnefilmskeforme;Upoznavanjesanajvažnijimprimjerimaizhistorijesvjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilma;Vještine:Junakkaonosilacradnje;Prepoznavanjeivažnosttemeiideje;Upoznavanjesaodnosomfizičkastvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;Kompetencije:Sticanjeodnosapremaprostoruivremenu;Upoznavanjesadinamikomirazvojemjunaka/likova;Sticanjeznanjaostrukturiscenarijakaobudućegfilmskogdjela;





Kriteriji Bodovi


Do54

5(F)

1.2.


515

1–510-15

55-64

6(E)

3.


10

4-10


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ IV

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


20 10-20


50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:POETIKA,AristotelSTILFILMSKOGSCENARIJA,ElmaTataragić434PISANJESCENARIJA,LewHunterWRITINGSHORTFILMS,LindaJ.CowgillLIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHortonUMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgriDopunska:WRITINGDIALOGUEFORSCRIPTS-EFFECTIVEDIALOGUEFORFILM,TV,RADIOANDSTAGE,RibDavis



OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0405 Nazivpredmeta:ElementifilmairazvojfilmskihvrstaIV


Status:OBAVEZNI



Preduslovzaupis: UpisanIVsemestar.


Osnovniciljpredmetajenastavitištojemogućeiscrpnijeupoznavatistudentesaosnovamahistorijefilmairazvojaautorskefilmskeestetike.Namjerajeupoznatistudentesanastankom,razvojemidijalektickimodnosomautorskog,industrijskogisocijalnogaspektafilma.Analizomodabranihdjelaizsvjetskefilmskehistorijeparalelnosepristupaautoruinjegovimtransformacijamakrozhistoriju,kaoiosnovnimnačinimaprodukcije,distribucijeiprikazivanja,tehničkogipolitičkograzvojafilmskihizražajnihsredstava.UčetvrtomdijeluakcenatjenarazvojufilmaudrugojpoloviniXXvijekaipočetkomXXI,autorskepoetikeiposebnorazvojufilmaposlijeNovogtalasaširomsvijeta.Ovimprocesomstudentidobijajuidejuohistorijisvojeumjetnosti,irazvojuizražajnihsredstavauskladusarazvojempercepcijegledaocaitehničkihtendencija,štoimazaciljformiranjevlastitogstila,idejeohistorijifilma,kaoiinspiracijuzarješavanjeodređenihveomakonkretnihproblemauprocesustvaranjafilmskogdjela.


- Europskipolitičkifilm70-tihOdformedoformalizma;artmainstream;

- Europskipolitičkifilm70-tihOdformedoformalizma;- Novisenzibilizamnjemačkogfilma;povratakvizuelnom;- Sovjetskifilm70-tih;krajejedneere;- Ponovnouspostavljanjeindustrije80-tih;Nove

tehnologijeinovipolitičkifilm90-tih;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta IV

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- NovaEuropa;raznorodneestetike,ujedinjenje,festivaliifondovi;estetikaipokretikaopoza;Dogma95;identitet,uzori,Europe–nikadaostvareniideal

- NovanezavisnascenaUSA;skrivenoblago;potisnutopodzemljeautentičnogfilmskogjezika,novihnarativnihformiidigitalnetehnologije;

- Afrika–odkolonijalizmadohiperprodukcijeNollywooda;- Iran–revolucijaiposlijenje;blokadauvozaiprocvat

produkcije;Farabifondacijainjendječjiodjel;inspiracijaneorelizmaimetafilmskog;

- HongKong,panikaujedinjenja,hiperprodukcija;klasikainovovrijeme;freestyle–WongKarWai;

- Taiwan–eksplozijakreativnosti;historijaimelanholija;novinovifilmipotpunoautorstvoTsaiMingLianga;

- JužnaKoreja–kvoteiprocvatindustrije;raznolikostizrazaiprodukcija;spektakli,horori,trilerosvete,nezavisnascena;

- Kineskegeneracije;obnovaumjetnostiikulture;noveforme;5i6generacija;neprijavljenifilmovi,fenomenLouYe;

- Japanneporažen;diversifikacija,digitalizacija,dominacija;

- Zaključci–OurOwnFilmHistory

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesafilmomudrugojpoloviniXXvijekaipočetkomXXI,nakonNovogtalasaVještine:„Stručno“gledanjefilmovaisposobnostanalizeKompetencije:Sticanjekompetencijezaanalizufilmovaiprimjenunaučenognapraktičnirad







UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta IV

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3 KristinThompson,DavidBordwell:FilmHistory:An

Introduction,3rdedition,McGraw-Hill;,2009DavidBordwell,KristinThompson:FilmArt:AnIntroduction7thedition,McGraw-Hillcollege;,2003DavidBordwell:FiguresTracedinLight:OnCinematicStaging1stedition,UniversityofCalifornia,2005DavidBordwell:Opovijestfilmskogstila,Prvoizdanje,Hrvatskifilmskisavez,Zagreb,2005Dopunska:DavidBordwell:PlanetHongKongYueh-yuYeh:TaiwanFilmDirectors:ATreasureIslandNwachukwuFrankUkadike:BlackAfricanCinemaDavidBordwell:NarrationintheFictionFilm,1stedition,UniversityofWisconsinPress,1985



OPIS predmeta Historija umjetnosti IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Naziv predmeta: HISTORIJA UMJETNOSTI IV

Ciklus: Prvi Godina: 2 Semestar: IV Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni



Preduslov za upis: Upisan IV semestar, odslušan III semestar


Osnovni cilj predmeta je upoznati studente sa složenim i dinamičnim političkim, društvenim i kulturno-historijskim prilikama u 20. stoljeću i njihovim refleksijama na umjetničku produkciju. Fokus je usmjeren ka definiranju i razumijevanju pojmova moderne umjetnosti, moderniteta, modernizama, modernosti, avangarde. Re-definiranje i dematerijalizacija umjetničkog djela – od apstraktnog ekspresionizma i gestualnog slikarstva do pop-arta i konceptualne umjetnostii i upotrebe novih medija. Definiranje i razumijevanje pojmova postmoderna umjetnost, postmodernitet i postmodernizam. Sagledavanje razvoja institucija kulture i umjetničkih scena/centara nakon Drugog svjetskog rata. Redefiniranje pojma umjetničkog djela, aure i originalnosti, prepoznavanje i klasificiranje novih vidova i načina umjetničkog djelovanja – happening, performance, video. Sposobnost kritičkoga sagledavanja evropske kulturno-umjetničke produkcije u umjetnosti XX stoljeća kroz analizu i interpretaciju djelâ. Shvaćanje razvoja modernog grada, industrijalizacije i modernizacije, moderne arhitekture i urbanizma. Sposobnost razlikovanja i uočavanja različitih pravaca, stilova i izama, načina i praksi umjetničkog djelovanja. Razumijevanje uloge medija, funkcije umjetničkog djela i autorstva u specifičnom historijskom i kulturnom kontekstu. Povezivanje stečenog znanja o likovnim umjetnostima s modernim i savremenim pojavama u likovnoj praksi i djelovanju koje predstavlja složenu multimedijalnu umjetničku scenu.


1. Uvod u sadržaje, definiranje pojmova: Fovizam 2. Ekspresionizam 3. Kubizam 4. Futurizam; Apstraktna umjetnost 5. Ruska avangarda; École de Paris 6. Dadaizam; Neue Sachlichkeit 7. Metafizičko slikarstvo; Nadrealizam 8. Prvi semestralni kolokvij 9. Arhitektura prve polovine XX stoljeća; Bauhaus 10. Apstraktni ekspresionizam u SAD-u 11. Lirska apstrakcija u Evropi (enformel) 12. Nove prakse djelovanja – Gutai grupa, Novi realisti, Situacionisti


OPIS predmeta Historija umjetnosti IV Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13. Pop art; Minimalizam 14. Fluxus, konceptualna umjetnost (Video, Happening, Body art, Performans) 1. Završni semestralni kolokvij

Ishodi učenja:

Razlikuje i tumači uzroke, okolnosti i način umjetničke produkcije u prvoj polovini XX stoljeća. Stiče uvid u širi društveno-politički i kulturno umjetnički kontekst nastanka umjetničkog djela; analizira i kritički prosuđuje ulogu i funkciju umjetničkog djela, pitanje autorstva i metode umjetničkog djelovanja. Uočava i jasno artikuliše razlike i sličnosti između umjetničkih pravaca, stilova, izama, medija i protagonista prve polovine XX stoljeća. Kritički promatra i vrednuje značaj i ulogu određenog umjetničkog djela, poziciju autora/ice i kontekst umjetničkog djelovanja. Razumijevanje kontinuuma umjetničkog stvaranja, te prepoznavanje specifičnih utjecaja, motiva, tendencija i njihovih protagonista/ica. Razlikovanje i tumačenje uzroka, okolnosti i načina umjetničke produkcije nakon Drugog svjetskoj rada u Evropi i SAD-u. Sticanje uvida u širi društveno-politički i kulturno-umjetnički kontekst nastanka umjetničkog djela. Razumijevanje pojma dematerijalizacije umjetničkog djela, pitanja originalnosti i autentičnosti i promjene umjetničkog izričaja. Sposobnost valorizacije upotrebe novih umjetničkih medija – happening, performance, body art, video... Analiziranje i kritičko promišljanje o utjecaju drugih umjetničkih grana (muzika, film, teatar) na umjetničku produkciju druge polovine 20. stoljeća. Samostalno uočavanje i jasno artikulisanje glavnih stilskih, formalnih i tehničko-tehnoloških karakteristika tematskih jedinica. Razumijevanje promjena unutar umjetničke paradigme. Prepoznavanje glavnih tendencija, manifestacija i protagonista.


Predavanja uz audio-vizualne zapise tematskog materijala (radovi, fotografije, snimci...). Posjete bosanskohercegovačkim kulturno-umjetničkim institucijama i organizacijama, manifestacijama, izložbama i događajima. Učešće studenata/ica u prezentiranju određene teme. Terenska nastava, posjeta muzeja/izložbi.




Literatura2:

Obavezna: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti. slikarstvo.kiparstvo.arhitektura.fotografija, Stanek, Varaždin 2009. Edward Lucie Smith, Vizualna umjetnost 20. stoljeća, Golden Marketing, Zagreb, 2003. G. C. Argan, A.B. Olliva, Moderna umetnost 1770/1970/2000, Clio, Beograd 2006. Dopunska: Ruhrberg, Schnekenburg, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća (Slikarstvo, Skulptura i Objekti, Novi medij, Fotografija), Tashen/VBZ/ Zagreb, 2005. E.L: Smith, Art Today, Phaidon, 1996.



OPIS predmeta Historija umjetnosti IV Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Art in Theory 1900-1990. Edited by Charles Harrison and Paul Wood, Blackwell, Oxford 1993. Online resursi za učenje: https://www.moma.org/ https://www.tate.org.uk/ https://library.yale.edu/ http://library.ucla.edu/ http://ugbih.ba/


OPIS predmeta Filmska slika 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:Filmskaslika2zaMMR


Status:obavezni

KONTAKTSATI30

Predavanja30

OSTALO20


Pripremezakolokvijizavršniispit15

Ukupanbrojsati:50Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblast

Preduslovzaupis: PoloženispitizFilmskeslike1


Cilj je da student savlada osnovne elemente filmskog snimanja iz rediteljsko/snimateljskog ugla, te se upozna sa povjesnim razvojem i vodećim savremenim filmskim snimateljima.


1. rediteljsko/snimateljska percepcija 2. rediteljsko/snimateljski vizuelni izraz 3. razvijanje sposobnosti konstrukcije pokretne slike 4. estetika i stilovi filmske slike 5. savremene tehnologije u filmskoj produkciji

Ishodiučenja:

Znanje:Osnoverazumijevanjaestetikeigramatikefilmskeslike

Vještine:Studentisuosposobljenidaanalizirajufilmskusliku,tevladaju

osnovamascensketehnike

Kompetencije:sposobnostkreiranjajednostavnijihoblikafilmskeslike.


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student stiče viši stepen razmijevanje filmske slike od osnovnog.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Filmska slika 2

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se i putem interneta.


Praktičnevježbe,seminarskiradiusmeniispitPohađanjenastave:5

Angažmanunastavi:5

Testovitokomsemestra:5

Pismenirad/seminarski:10

Praktičniradivježbe:25

Završniispit:50

Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:

CinematographyforDirectorsbyJacquelineB.Frost,

AnintroductiontocinemarographybyJohnMercer,

CinematographybyPatrickKeating,

EkspozicijabyVladislavMichel,

KamerabyLadislavMichel,

Film1,Slika-PokretbyGillesDeleuze,

UnderstandingCinematographybyBrianHall,

PaintingWithLightbyJohnAlton,

AWritherofLightbyVittorioStoraro,

ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,

FilmskaFotografiajbyNikolaTanhofer



OPIS predmeta Fotografija 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Nazivpredmeta:FOTOGRAFIJA2zaMMR

Ciklus:PRVI Godina:2 Semestar:4 BrojECTSkredita:2

Status:Obavezni


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: PoloženaFotografija1


Nakonštosuseuprethodnomsemestruupoznalisaosnovamafotografije,ciljFotografije2jedasestudentipribližesubjektukojegsnimajutedarazumijuisavladajumagijuodlučujućegmomentaislikekojavrijedihiljaduriječi.Radnapredmetuuključujezajedničkiipojedinačniradsasvakimstudentom,teobavezankritičkiosvrtnasopstvenialiiraddrugihstudenata.


1. Istorijafotografije(nastavak)2. Boje–teorija,kakoihkameravidiikakoihmi

koristimo3. Savladavanjekompleksnijihkompozicija,planovai

rakursa4. Uvodudigitalnufotografiju,specifičnosti,prednostii

maneteosnovepost-produkcije.5. Fotografskižanroviinjimaspecifičnetehnike6. Portret7. Razumjevanjeodlučujućegmomenta8. Eksperimentisanjesavišestrukimekspozicijama,

korištenjemekstremnihvrijednostibrzinezatvaračaiobjektiva,fotogramimaiostalimnetradicionalnihtehnikama

9. Kritičkiseuključitiupostojećeiliosvrnutinaistorijskeraspraveofotografiji.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

Ishodiučenja:

Znanje:Nakonzavršetkanastaveodstudenta/iceseočekujedarazumijeprocesnastankadigitalnefotografije,dajesposobandaodaberepraviformatitehnikukojomćesnimatisubjekteitemetedase,krozistorijusavremene,digitalnefotografije,upoznajusanjenimrazvojem.Vještine:Izradafotografijakojećesvojimtehničkimilikovnimkarakteristikamaodgovaratizadatojilitemikojujestudent/ica,uzdogovorsanastavnikom,izabrao.


Nastavajekoncipiranakaokombinacijateorijskihpredavanjaipraktičnihvježbikojesubaziranenasavladavanjuosnovafotografskihvještina.



Literatura2:

● Obavezna:● TheDecisiveMoment,HenriCartier-Bresson● ColorandMeaning:Art,ScienceandSymbolism,John

Gage● CameraLucida,RolandBarthes● PhotographyMasterclass:CreativeTechniquesof100

GreatPhotographers,PaulLow● JohnBerger:UnderstandingaPhotograph,John

Berger● Digitalnafotografija,4.Dio,ScottKelby● AnnieLeibovitzAtWork,AnnieLeibovitz● ThePhotographyReader,LizWells● 20thCenturyPhotography,MuseumLudwigCologne● MaryEllenMarkonthePortraitandtheMoment:The

PhotographyWorkshop,MaryEllenMark● TelexIran,GillesPeress

● Dopunska:



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

● UnderstandingColorinPhotography:UsingColor,Composition,andExposuretoCreateVividPhotos,BryanPeterson

● LaszloMoholy-NagybyIngridPfeiffer,MaxHollein● TheSecretLivesofColor,KassiaStClair● DigitalPhotographer'sHandbook:6thEditionofthe

BestsellingPhotographyManualReprintEdition,TomAng

● TheoryofColours,JohannWolfgangVonGoethe● WimWenders:Once,WimWenders● “Oduhovnomuumjetnosti”,WassilyWassilyevich

Kandinsky● TheWorkofArtintheAgeofMechanical,Walter

Benjamin● Storaro:WritingwithLight,VittorioStoraro● Twentieth-CenturyColorPhotographs:Identification

andCare,SylviePénichon


OPIS predmeta Montaža 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Nazivpredmeta:MONTAŽA2zaMMR


Status:Obavezni



Preduslovzaupis: PoloženispitizMONTAŽE1


Upoznavanjesadokumentarnimfilmskimžanrovima.Upoznavanjesarazlikamaumontažiizmeđufiktivneidokumentarnepriče.Ulogamontažeuposebnimuslovima–istinitostizloupotreba.Ulogazvukaumontažidokumentarnogfilma.Ulogamontažeudokumentarnomfilmu–kontinuitetvremenairadnje.

Tematskejedinice:

1. Predavanje:Dokumentarniiigranifilm,uzajamnaprožimanja.

2. Predavanje:Dokumentarnifilm–Ideja.3. Predavanje:Kratkometražniidugometražni

dokumentarnifilm.4. Predavanje:Dokumentarnareportaža.Namjenskifilm.5. Predavanje:Obrazovnifilm.Arhivskifilm.Film

kompilacije.6. Predavanje:Ulogamontažeuposebnimuslovima–

istinitostizloupotreba.7. Predavanje:Dokumentarnifilm.8. Predavanje:Upotrebazvukaumontaži.9. Predavanje:Analitičkaiintegralnanaracija.10. Predavanje:Kondenzacijasloženedramskeradnje

pomoćudubinskeoštrine.11. Predavanje:Trajanjekadraimontaža.12. Vježba:knjigasnimanja-Filmskapotjera.13. Vježba:praktičanrad–Filmskapotjera.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

14. Seminarskirad:Analizadokumentarnogfilma–struktura,montažnioblici,korištenjezvuka.

15. Seminarskirad:Rez

Ishodiučenja:

Studentsamostalnoikompetentnoprimjenjujerazličitekreativnepraktičnevještine,kaoitehničkepostupkeuprofesionalnojproizvodnjirazličitihAVdjela.Kursnaindividualnomplanurazvijaličnekreativnesposobnostisavladavanjempraktičnihvještina,anazajedničkomplanurazvijaprofesionalneprincipeinačelatimskograda.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilmskimilustracijama,analizama,diskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.Analizefilmskihcjelinasadiskusijom.



radovi5


30


Literatura2:

Obavezna:/DanielArion/DanielEridžon:Gramatikafilmskogjezika,Univerzitetumetnosti,1983,Beograd



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,BeogradMarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,BeogradDopunska:/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,BeogradAntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,ZagrebDušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradBrankoBelan:SintaksaipoetikafilmaTeorijamontaže,Filmoteka16,1979,Zagreb


OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:LikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaII


Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:30Predavanja:15

Vježbi:15

Individualniradpodnadzoromprofesora:10

Seminar:5

Pripremezakolokvijizavršniispit:5

Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi


Preduslovzaupis: UpisanIVsemestar.


Upoznavanjestudenatarežijesaprofesijomscenografa,kostimografaI

šminkeranafilmuiTV-u.Timskirad.


Sedmica Tema1. SCENOGRAFSKAANALIZAFILMSKOGSCENARIJA

2. ORGANIZACIJAPOSLAFILMSKOGITVSCENOGRAFA

3. FILMSKIPROSTORNIPLANOVI

4. FILMSKASCENOGRAFSKAREKVIZITA

5. FILMSKOSVJETLOIPROSTOR

6. KOSTIMOGRAFSKAANALIZAFILMSKOGITVSCENARIJA.

7. ANALIZAFILMSKIHLIKOVAKROZKOSTIMSKARIJEŠENJA.

8. FILMSKADRAMATRUGIJAKOSTIMA.

9. ORGANIZACIJARADAKOSTIMOGRAFA.

10. KOSTIMOGRAFSKAREKVIZITAIRADRADIONICA

11. ŠMINKERSKOMASKERSKAANALIZAFILMSKOGITVSCENARIJA

12. ORGANIZACIJARADAMASKERAIŠMINKERANAFILMUITV-U.

13. RADIONICAMASKI.

14. RADIONICAŠMINKE.

15. SPECIJALNIEFEKTIUŠMINCIIMASKINAFILMUITV-U

Ishodiučenja: CiljpredmetaSCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAIIjedastudentupoznametodologijuradafilmskihiTVscenografa,kostimografa,šminkeraimaskera,i

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

usvakomsegmentunačinprofesionalnogkomuniciranjaunutarautorskog

tima.


Predavanja,radionice,susretiigostovanjaizuzetnihpojedinacausvakojod

navedenihoblasti.


Prisustvonaradionicama,praktičniradovi,odbranjenseminarskirad,usmeni

ispit.

Literatura2:

Hauard,STAJESCENOGRAFIJA,

Hocevar,PROSTORISCENOGRAFIJA,

TovistonogovOGLEDALOSCENE

S.Vorkapić,OPRAVOMFILMU

D.LANDIS,FILMCOSTUMEDESIGN

Mandzuka,SCENSKASMINKA,

I.Rowland-WarneODJEĆA



DRAMA II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4

Šifrapredmeta:REŽ0415 Nazivpredmeta:DRAMAII

Ciklus:I Godina:II Semestar:IV BrojECTSkredita:3

Status:obavezni



Preduslovzaupis: UpisanIVsemestar

Ciljpredmeta:


Tematskejedinice:

-Linijaradnjekodmirakula,misterijaimoralitetaumisticizmu

srednjegvijeka

-Renesansa

-Zlatnivijek

-Uvoduelizabetinskodoba

-Podjeladramskogtkivaikompozicija

-Gdjejepočetak

-Ekspozicija

-Sredina

-Kraj

-Jezikkaosredstvo

-Replikaididaskalija

-Monolog,dijalog,aparte

-Kontrast

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu DRAMA II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

-Ritamitempo

Ishodiučenja:

Znanje:PoslijeodslušanogiuspješnopoloženogpredmetaDramaIIproširenasuosnovnaznanjastudenataizoblastidrameidramaturgije.Također,studentićebitiupoznatiisasrednjovijekovnom,renesansnomielizabetanskomdramskomtradicijom.Vještine:Kodstudenataserazvijasposobnostanalitičkogpristupadramskimtekstovimaipozorišnimpredstavama.Kompetencije:Studentisuupoznatisanastankom,razvojemidijalektičkimodnosomdrameipozorišta,prijesvegaukonteksturazvojaevropskekultureicivilizacije.






30zapotpis


3.


35





Obrazac SP2

Stranica 3 od 4 -Arčer,Viljem:STVARANJEDRAME,Beograd,1964.


-Brenan,Džerald:ŠPANSKAKNJIŽEVNOST,Beograd,1970.

-Brook,Peter:NITIVREMENA,Zagreb,2003.







1987.

-Klaić,Dragan:POZORIŠTEIDRAMESREDNJEGVEKA,Novi

Sad,1988.

-Kot,Jan:IDALJEŠEKSPIR,NoviSad,1994.

-Kot,Jan:JEDENJEBOGOVA,Beograd,1974.

-Kot,Jan:ŠEKSPIRNAŠSAVREMENIK,Sarajevo,1990.

-Kott,Jan:ROZALINDINSPOL,Zagreb,1997.






Beograd,1982.

-Šekspir,Viljem:CELOKUPNADELA,Beograd,1978.


-Volkenštajn,V.:DRAMATURGIJA,Beograd,1966.

Dopunska:



Obrazac SP2

Stranica 4 od 4


1996/1997.


-Kostić,Veselin:ŠEKSPIROVŽIVOTISVET,Beograd,1978.


Zagreb,1950.


Sarajevo,1977/1990.


-Vels,Stenli:ŠEKSPIRIDRUŽINA,Beograd,2009.


Osnove produkcija II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifra predmeta: REŽ0416 OSNOVE PRODUKCIJE II

Ciklus: Prvi Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30 Predavanja: 15

Vježbe: 15

Individualni rad: 20

Ukupan broj sati: 50

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj Produkcija

Preduslov za upis: Upisan VIII semester


Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova, praktičnih znanja i iskustava iz oblasti produkcije i

menadžmenta, kroz predavanja, vježbe i seminare


Tematske jedinice po sedmicama:

Koprodukcije

Međunarodni sistem koprodukcija

Sistem finansiranja filmskih koprodukcija u Evropi

Ishodi učenja:

Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti:

- razumijevanje i korištenje temeljnih stručnih pojmova,

- razumijevanje cjelokupnog produkcijskog lanca, bez obzira na medij o kome je riječ,

- svijest o relacijskim, intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog djela.

Studenti stiču osnovna znanja o produkciji i ulozi producenta, te o menadžmentu u kulturi.


Predavanja, vježbe, seminari, radionice, studije slučaja, master class, individualne vježbe,

testovi.

Studenti su obavezni učestvovati u analizama, diskusijama, te analizirati na času

savremenu produkciju u scenskim umjetnostima.


Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere

znanja u toku semestra, te na završnom ispitu prema sljedećim elementima praćenja:



Osnove produkcija II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


ocjeni (%)

1. Prisustvo nastavi 10 10

2. Angažman u nastavi 10 10

3. Testovi 15 15

4. Seminarski rad 20 20

5. Završni ispit 45 45

Ukupno: 100 bodova 100%

Provjera znanja studenata bit će organizirana na rokovima predviđenim akademskim

kalendarom.

Student koji je zadovoljio kriterij od 55% uz druge oblike aktivnosti tokom semestra

(prisustvo nastavi, aktivnost na nastavi,seminarski rad završio je svoje obaveze prema

nastavnom predmetu. Nastavnik formira konačnu ocjenu na temelju svih elemenata

ocjenjivanja.

Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i

ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh nosi 95-100 bodova;

b) 9 (B) - iznad prosjeka, , nosi 85-94 boda;

c) 8 (C) - prosječan, nosi 75-84 boda;

d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;

e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;

f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.

Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima

Odsjeka nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

Literatura2:

Obavezna: Darko Lukić (2010); Produkcija i marketing scenskih umjetnosti; Hrvatski centar ITI Zagreb,

Jean-Pierre Geuens: Film Production Theory Hrvoje Turković: Narav televizije Angus Finney: The International Film Business

Jovan Marjanović: Mapiranje filmske industrije BIH 2013

Dopunska: Harold Voegel: Entertainment Industry Economics

Per Neuman, Charlotte Appelgreen: The Fine Art of Coproduction




Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifra predmeta: REŽ0501 Naziv predmeta: REŽIJA 5

Ciklus: I Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita:14

Status: Obavezan predmet

Kontakt sati: 210 Predavanja: 120 Vježbe: 75 Individualne vježbe:15 Kontinuirano samostalno savladavanje gradiva: 40 Pripreme za kolokvij i završni ispit: 100 Ukupan broj sati: 350

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast Režija Preduslov za upis: Položen ispit iz Režije 4


Cilj predmeta je savladavanje kompleksnosti materijala jednog dramskog djela, upoznavanje sa različitim rediteljskim stilovima kroz analize djela izabranih pozorišnih reditelja, prolazak kroz etape rediteljskog procesa u radu na cjelovečernjoj predstavi (jednočinka ili čin), teorijski i praktično.


1. REŽIJA DRAMSKOG DJELA – KOMEDIJE 2. JEDNOČINKA ILI ČIN – ANALIZA IZABRANIH DJELA 3. TEMA I IDEJA, TEMATSKI KOMPLEKS I IDEOSFERA 4. SUKOB, KRITIČNE TAČKE, LINIJA RADNJE,

OSNOVNA I SPOREDNA RADNJA 5. LIKOVI I ULOGE, KARAKTERI, KARAKTERISTIKE,

RAZVOJ LIKOVA 6. PODJELA, IZBOR SARADNIKA, IZBOR PROSTORA.

REDITELJ: MAX REINHARDT 7. REDITELJSKI PROCES, GLUMAČKI PROCES,

PROCESI SCENOGRAFA, KOSTIMOGRAFA, KOMPOZITORA, DRAMATURGA, KOREOGRAFA I OSTALIH SARADNIKA

8. RAZVOJ I PREPLITANJE REDITELJSKIH PROSEDEA, STILOVA, VIZIJA. REDITELJ: GORDON CRAIG

9. LOGIKA PREDSTAVE, UNUTRAŠNJA POVEZANOST ELEMENATA – 1/ ISTRAŽIVANJE

10. LOGIKA PREDSTAVE, UNUTRAŠNJA POVEZANOST ELEMENATA – 2/ REDITELJSKA RJEŠENJA, REDITELJSKO GLUMAČKA RJEŠENJA

11. MIZANSCEN – CRTEŽ IDEJE PREDSTAVE 12. PRAKTIČNA NASTAVA - TEATAR


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13. LOGIKA PREDSTAVE, UNUTRAŠNJA POVEZANOST ELEMENATA – 3/ KOMPOZICIJA PREDSTAVE. REDITELJ: ROBERT WILSON

14. ETIKA I ESTETIKA RADNOG PROCESA 15. KRITIČKO PREISPITIVANJE

Ishodi učenja:

Znanje: Studenti/ice stiču znanje o stilovima u pozorišnoj režiji, o analizi i postavci kompleksnog dramskog teksta – jednočinka ili čin Vještine: Sposobnost analize dramskog teksta, te režiranja cjelovečernje teatarske forme – jednočinka ili čin Kompetencije: Osposobljenost za prolazak kroz sve etape rediteljskog procesa u režiji cjelovečernje predstave, jednočinke ili čina


Metodologija rada podrazumijeva pojedinačni i zajednički pristup u savladavanju tematskih jedinica, te usmjeravanje ka tome da svaki student kroz svoj praktični rad prodje etape rediteljskog procesa i osvijesti njegove teorijske elemente i praktičnu primjenu, te da savlada saradnju sa svim članovima jednog profesionalnog ansambla. Rad uključuje zajedničke i pojedinačne tretmane svakog studenta, s tim da su studenti obavezni da prate i učestvuju u radu svojih kolega.


Uslov za izlazak na ispit je da profesori ocijene da predstave zadovoljavaju nastavne kriterijume nakon pregleda rada na generalnoj probi. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

● ● LebenfurdasTheater,MaxReinhardt, ● Argon-Verlag; 1. Aufl edition (1989)

Oumjetnostikazališta,EdwardGordonCraig,



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

CentarzakulturnudjelatnostSavezasocijalističkeomladineZagreba,1980Arhitekturauteatru:RobertWilson,JosipLešić,PoslovnazajednicaprofesionalnihpozorištaBosneiHercegovine,1990 Contemporary Mise en scene, Patrice Pavis, Routledge, UK, 2013 Klasika i njene maske, Ivan Medenica, Sterijino pozorje, Novi Sad, 2010.


OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:LikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaIII

Ciklus:BA Godina:3 Semestar:V BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZNI


Seminar:15

Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:10

Pripremezakolokvijizavršniispit:10

Ukupanbrojsati:50Učesniciunastavi


Preduslovzaupis: UpisanVsemester.


Upoznavanjestudenatarežijesatehnologijomdanašnjegsavremenogteatra

krozscenografiju,kostimišminku.


Sedmica Tema1. OSNOVNIELEMENTILIKOVNOSTIUSCENOGRAFIJA,KOSTIMI

MASKA-KOMPOZICIJA,BOJA,TEKSTURA

2. ARHITEKTURATEATRA,ELEMENTIPOZORNICE

3. POZORNICA-MEHANIZAMSCENOGRAFSKOGTEATRA.

4. ODNOSGLEDALACA-AKTIVNIDRAMSKIPROSTOR.

5. RAZBIJANJESCENSKOGPROSTORAUXXVIJEKU.

6. POZNATISCENOGRAFIXXVIJEKA(APPIJA,KREG,SVOBODA)

7. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUOPERIIBALETU

8. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAULUTKARSKOMIDJEČIJEM

TEATRU.

9. KOSTIMOGRAFIUTEATRUXXVIJEKA.

10. TEATARSKELABORATORIJE:GROTOWSKI

11. AMBIJENTALNITEATARDANAS

12. AMBIJENTALNITEATARDANAS

13. SVIJETLOISCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKA



Ishodiučenja:

Ciljovogsemestrajedastudentaupoznasapraktičnimradom,udanašnjem

profesionalnomteatru,scenografa,kostimografaišminkera,krozscensko

umjetničkežanrove.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima III

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Teorijskapredavanja,radionice,praktičnevježbe,obilascikarakterističnih

teatarairadionica.


Ocjenapraktičnograda(makete,skicekostima,maske)iodbranaseminarskih

radovanausmenomispitu.

Literatura2:

JansenISTORIJAUMJETNOSTI

Bašlar,POETIKAPROSTORA

R.DinulovićARHITEKTURAPOZORIŠTAXXVIJEKA

Mandzuka,SCENSKAShMINKA,

J.RupertLeCostume

ErikaThielGESCHICHTEDESKOSTUMS.



DRAMA III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0515 Nazivpredmeta:DRAMAIII

Ciklus:I Godina:III Semestar:V BrojECTSkredita:3

Status:obavezni



Preduslovzaupis: UpisanVsemestar

Ciljpredmeta:


Tematskejedinice:

-Novodoba

-KlasicizamiAristotel

-Francuskiklasicizam,KornejiRasin

-Elementiklasičnekomedije-Molijer

-Barok-pojavazavjese

-Dramaturgijatalijanskemelodrameioperete

-LesingovaHamburškadramaturgija

Ishodiučenja:

Znanje:PoslijeodslušanogiuspješnopoloženogpredmetaDramaIIIdodatnosuproširenaznanjastudenataizoblastidrameidramaturgije.Također,studentićebitiupoznatisadramskomtradicijomklasicizmaibaroka.Vještine:Kodstudenataserazvijasposobnostanalitičkogpristupadramskimtekstovimaipozorišnimpredstavama.Kompetencije:Studentisuupoznatisanastankom,razvojemidijalektičkimodnosomdrameipozorišta,prijesvegaukonteksturazvojaevropskekultureicivilizacije.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu DRAMA III

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3





1. Pohađanjenastave

5

30zapotpis

2.Aktivnostiunastavi 10

3.


35


Literatura2:

Obavezna:

-Arčer,Viljem:STVARANJEDRAME,Beograd,1964.


-Brenan,Džerald:ŠPANSKAKNJIŽEVNOST,Beograd,1970.

-Brook,Peter:NITIVREMENA,Zagreb,2003.







UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu DRAMA III

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


1987.



Zagreb,1950.





Beograd,1982.



Dopunska:


1996/1997.


-Komerel,Maks:LESINGIARISTOTEL,NoviSad,1992.


Sarajevo,1977/1990.



OPIS predmeta TV režija i tehnologija medija

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4

Šifrapredmeta:REŽO517

Nazivpredmeta:TVREŽIJAITEHNOLOGIJAMEDIJAI

Ciklus:PRVI Godina:3 Semestar:1 BrojECTSkredita:5

Status:Obavezni

Kontaktsati:75PredavanjaiPraktičnanastava:60Vježbe:15Pripremezakolokvijizavršniispit:50Ukupanbrojsati:125(5sedmično,4+1)

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: PoloženispitizRežijeIV


1. Shvatanjeosnovatelevizijekaomedija2. UpoznavanjesaTVsistemomirazličitimzanimanjimaunutarprodukcijsko-tehnološkog

lanca

3. Razumjevanjetehnološkogprocesaproizvodnjeprograma.

4. ShvatanjerazličitostiTVformata.5. Prolazakkrozetaperediteljskogprocesateorijskiipraktično:

● plan i organizacija proba ● Sticanje znanja režiranja programa sa tri ili više

kamera ● Savladavanje kadriranja panel programa, sa

najmanje pet opcija pozicija voditelja ● Ovladavanje vještinama režije jednostavnih TV

formi ● Praktična nastava

Ciljjedasvakistudentkrozsvojpraktičnirad

prođeosnovesvihetaparediteljskogprocesai

osvijestinjegoveteorijskeelementeipraktičnu

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta TV režija i tehnologija medija I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

primjenu.Raduključujezajedničkeipojedinačne

tretmanesvakogstudenta,stimdasustudenti

obaveznidaprateiučestvujuuradusvojihkolega.


Sedmica PREDAVANJA br.časova 3.

1. UVOD - ISTORIJA TELEVIZIJE, US Vs VELIKA BRITANIJA

2. RAZVOJ TELEVIZIJSKIH FORMATA 3. TEHNOLOŠKI PROCES; STUDIO,

OPREMA; ZADACI I OBAVEZE KLJUČNIH AKTERA U LANCU TV PROIZVODNJE

4. MODELI RAZLIČITIH TV KUĆA; OBILAZAK STUDIJA I REDAKCIJA - BHRT VS ALJAZEERA

5. DVIJE VELIKE PODJELE: SINGLE Vs MULTIPLE KAMERA I SCRIPT Vs NO SCRIPT PROGRAMI

6. REŽIJA I POSTAVKE KAMERA ZA PANEL PROGRAME; PET POZICIJA VODITELJA U ODNOSU NA GOSTE

7. STUDIO – VJEŽBE; REŽIJA PANEL PROGRAMA

8. REŽIJA I POSTAVKE KAMERA ZA DEMONSTRACIJSKE FORMATE

9. STUDIO – VJEŽBE; DEMONSTRACIJSKI FORMATI

10. ANALIZA VJEŽBI 11. REŽIJA MUZIČKIH PROGRAMA; OD

MALIH ZADATAKA DO FINALNOG PRENOSA EUROVIZIJE

12. NEWS PROGRAMI; ŠTA JE POSAO REDITELJA, A ŠTA PRODUCENTA?


Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

13. DOKUMENTARNI PROGRAMI; PACAGE FORMAT

14. REŽIJA SPORTSKIH PRENOSA; RAD U SISTEMU, REPORTAŽNA KOLA

15. REALITY PROGRAMI; ISTORIJA, RAZVOJ I VRSTE

16. ISPIT

Ishodiučenja:

Znanje: : Nakon završetka nastave od studenta/ice se očekuje da je sposoban za rad u televizijskoj ekipi kako na jednostavnim, tako i na složenim projektima koji zahtijevaju primjenu različitih postupaka i tehnika u procesu rada. Vještine: Režiranje panel emisije u pet pozicija voditelja i režija demonstracijskog formata. Kompetencije: Digitalne kompetencije i doprinos osviještenosti u području kulture.


Nastava je koncipirana kao kombinacija teorijskih predavanja i praktičnih vježbi koje su bazirane na savladavanju rediteljske vještine kroz različite TV formate. Osnovni praktični radovi su režija panel emisije u pet pozicija voditelja i režija demonstracijskog formata.


Provjera stečenog znanja studenata kroz seminarske radove i testove tokom semestra. Provjera ovladavanja vještinom zanata kroz individualne praktične radove tokom semestra.

Literatura2:

● Obavezna: ● Directing and producing for television – a format

approach, Ivan Cury, Elsiver Inc. , USA, 2011.



Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

● Directing Television, Nick Bamford, Bloomsbury Publishing, UK, 2012.

● Television An International History, Anthony Smith, Oxford University Press, UK, 2005.

● Gramatika filmskog jezika, Daniel Eridžon, Grupa za filmsku i Tv montaža ADU, Jugoslavija, 1983

● Dopunska: ● Televison Studies the basics, Toby Miller,

Routledge, USA, 2010. ● An Introduction to Television Studies, Jonathan

Bignell, Routledge, USA&Canada, 2010. ● Short Introduction Television Studies, Jonathan

Gray and Amanda D. Lotz, Polity Press, UK 2012.

● Television Industries, Douglas Gomery and Luke Hockley, British Film Institute, UK, 2006.

● European Television Industries, Petros Iosifidis, Jeanette Steemers and Mark Wheeeler, British Film Institute, UK, 2005.

Logo fakulteta/akademije


BiH i exYu teatar

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:BiHiExYuteatar



Kontaktsati30Predavanja30


Pripremezakolokvijizavršniispit10Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVsemestar


Cilj ovog predmeta jest upoznavanje studenata sa historijom jugoslovenskog teatra, njegovim pravcima i razvojem, kao i sa najznačajnijim imenima do raspada Jugoslavije 1991, te sa razvojem BiH teatra.


- Razvoj teatra do formiranja Jugoslavije, - razvoj izražajnih sredstava, - Jugoslovenski autori i autorice, - tematike, - razvoj odnosa pozorišta prema društvenom životu, - BiH teatar nakon opsade, - teatar od estetičke do socijalne dimenzije, - razvoj teatra kao i utjecaj koji je pozoriste i ideologija

imala na raspada Jugoslavije i rat.

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoistorijiexYuiBiHteatra

Vještine:Sposobnostprepoznavanjairazumijevanja

teatarskihpoetikaexYuiBiH

Kompetencije: Student stiče kompetenciju da stručno analizira jezik regionalnog teatra, kao mogućnost da ta znanja primjeni u svom rediteljskom radu.


Nastavaseizvodikrozpredavanje,vježbe,teanalize

historijskihisavremenihmaterijala,odlazaknapredstavei

gostovanjaumjetnika.


BiH i exYu teatar Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarskiradiusmeniispit.

Pohađanjenastave5

Angažmanunastavi5

Praktičnirad10

Kolokvij30

Završniispit50

Ukupno100

Literatura2:

Paradoksoreditelju,BoroDrašković



OPIS predmeta Režija i komplementarne umjetnosti I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽ0519 Nazivpredmeta:RežijaikomplementarneumjetnostiI




Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: Upisanpetisemestar


Istražitionaumjetničkapodručjaukojimasepojavljujerežijairediteljakojanisuusadržajuistraživanjanaglavnompredmetustudija,kaoštosu:opera,balet,savremeniples,gaming,animacija,muzičkinastup,nove,hibridneumjetničkevrste,ukljujućikaoopcijuine,ucjelosti,umjetničkeoblike,poput:političkekampanje,sleta,javnihmanifestacijaisl.Programitematskiokvirseprilagođavaspecifičniminteresimaisklonostistudenatakojisuuklasionegodinekadasepredmetizvodi.Osnovniciljjedatistudentudodatnaznanjaivještinezafunkcionisanjeupraksiuonimoblastimakojegaposebnozanimajuakojaseneizučavajuuokvirustandardnihplanovaiprogramastudija.Dodatniciljjeproširitipoljepoimanjaoulozi,uticajuiširinidjelovanjarežijekaoumjetnosti,aliivještine.


Prvetrinedelje:Studentiusaradnjisaodgovornimnastavnikomformirajuzasebneiligrupnezadatke,naosnovupojedinačnihosobenostiisklonostiilitreuntnozanastavniproceszanimljivihprocesakojisedogađajuugradu.Nedelja4–6:istraživanje,kreiranjeumjetničkihtimova,imenovanjepojedinačnihsupervizoranastavnogprocesabiranihiznastavnogosobljaASUiliprofesionalacaizprakse.Nedelja6–14:Razvojispitnogmikro-projekta,analizaprocesa.Nedelja15:generalnaprobra,ilizadnjaprovjera,ovisnoodspecifičnostimedijaukomsezadatakradi.Nedelja16:Ispitnavježba,javnoizvođenjeilidrugioblikjavneprezentacijerada,adekvatnoprirodiispitnogzadatka.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Režija i komplementarne umjetnosti I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Ishodiučenja:

Znanje:Sticanjeosnovnihinformacijaiznanjaospecifičnostiradarediteljauumjetničkimvrstamakojesenedovoljnoiliuopšteneizučavajuuokviruglavnogpredmeta.Vještine:Upoznavanjesametodologijomradauspecifičnoj,odabranoj,umjetničkojoblastiilioblastikojajesrodnaumjetnosti.Kompetencije:Bazičnapripremljenostzaprofesionalniraduuspecifičnoj,odabranoj,umjetničkojoblastiilioblastikojajesrodnaumjetnosti.


Predavanja,vježbe,individualnirad,seminariigostovanja,najavljeniinenajavljenitestovi,javnaprezentacija


Provjeraznanjaseizvodiudvadijela:praktičniiteorijskirad.Prisustvo:5Angažmanunastavi:10Kolokvij:Testutokusemestra10Pismeniseminarskirad:25Završnirad:50Ukpno:100

Literatura2:

CarolLee:BalletinWesternCulture:AHistoryofItsOriginsandEvolution;MarionKant:TheCambridgeCompaniontoBallet(CambridgeCompanionstoMusic);JackAnderson:Ballet&ModernDance:AConciseHistoryFilmovi:BobFosse:Savtajjazz/MajaDeren:ChoregraphyforCameraandaDancer;FilmoviPineBaush,SaseWaltz,AlanaPlatela,AkramaKhana



OPIS predmeta Savremene dokumentarističke prakse

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4


Nazivpredmeta:SAVREMENE DOKUMETARISTIČKE PRAKSE

Ciklus:Prvi Godina:3 Semestar:5 BrojECTSkredita:2

Status:obavezni


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: Upisan5.semestar


Cilj je da se svaki student, kroz predavanja i svoj praktični rad, upozna sa različitim žanrovima i tehnikama u savremenom dokumentarizmu. Radnapredmetuuključujezajedničkeipojedinačnetretmanesvakogstudenta,obaveznisopstvenimultimedijalniprojekattepismenikritičkiosvrtnasvojaliiraddrugihstudenata.


1. Uvod u fotonovinarstvo i dokumentarnu fotografiju

2. Etika u medijima, dokumentarnoj fotografiji i multimedijalnim dokumentarnim projektima, sa naglaskom na odgovornost autora

3. Razvijanje svijesti o potrebi različitosti i raznovrsnosti u pristupu dokumentarizmu

4. Razumjevanje prirode savremenog dokumentarnog izraza, rad na usavršavanju znanja digitalnih medija, i shvatanje približavanja pristupa i metoda kojima se koristimo u XXI vijeku

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Savremene dokumentarističke prakse

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

5. Sticanje znanja vezanih za dokumentarnu fotografiju i videografiju u digitalnom okruženju – od priprema za snimanja do prezentacije, distribucije, onlajn promocije i arhiviranja materijala

6. Upoznavanje sa opremom i savladavanje savremenih tehnika i alata u dokumentarizmu – od vizualizacije podataka i interaktivnih multimedijalnih projekata do forenzičke arhitekture i virtualne relanosti

7. Upoznavanje sa globalno vodećim medijima, institucijama i autorima u savremenom dokumentarizmu

8. Kritički se uključiti u postojeće ili pokrenuti rasprave o ulozi dokumentarizma u današnjim medijima i društvu

9. Sigurnost i razumjevanje rizika u radu u opasnim zonama

Ishodiučenja:

Znanje: Nakon završetka nastave od studenta se očekuje da je sposoban da prepozna i analizira bitne fenomene u i izvan sopstvenog okruženja te da ih obradi odgovarajućim pristupom i tehnikama. Također se očekuje da student/ica bude spreman, kao odgovoran dokumentarista, promptno odgovoriti na bitna dešavanja u našem društvu i globalno. Vještine: Studenti će, kroz rad i eksperimentisanja, savladati različite pristupe i tehnike, te biti spremni izaći iz svoje zone komfora i, grupno ili pojedinačno, razviti kompleksnije multimedijalne projekte.


Nastava je koncipirana kao kombinacija teorijskih predavanja i praktičnih vježbi koje su bazirane na osvojenih znanjima, sa naglaskom na multimedijalnu prirodu savremenog dokumentarizma.


Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

Osnovni praktični radovi su: - Priprema i izrada sopstvenog multimedijalnog

dokumentarnog projekta - Autorski ili grupni eksperimenat iz oblasti

dokumentarizma - Prezentacija i kritički osvrt na jedan od

značajnijih multimedijalnih dokumentarnih projekata.



Literatura2:

Obavezna: ● The DLSR Cinematography Guide, Ryan Koo ● Multimedia Storytelling for Digital

Communicators in a Multiplatform World, Seth Gitner

● Inferno, James Nachtwey ● Regarding the Pain of Others, Susan Sontag ● Understanding Photojournalism, Jennifer Good

and Paul Lowe ● The New Ethics of Journalism: Principles for the

21st Century, Kelly McBride, Tom Rosenstiel ● Feature and Narrative Storytelling for

Multimedia Journalists, Duy Linh Tu ● Martin Parr: Life's a Beach, Martin Parr ● The Americans Hardcover, Robert Frank, Jack

Kerouac



Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

Dopunska:

● Forensic Architecture: Violence at the Threshold of Detectability (Zone Books), Eyal Weizman

● Don McCullin, Sir Harold Evans, Susan Sontag, Don McCullin

● Requiem: By the Photographers Who Died in Vietnam and Indochina, Horst Faas, Tim Page

● My War Gone By, I Miss It So, Anthony Loyd ● Journalism Ethics: A Casebook of Professional

Conduct for News, Fred Brown ● Photojournalism, Sixth Edition: The

Professionals' Approach, Kenneth Kobre



Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Ciklus:I Godina:III Semestar:VI BrojECTSkredita:14


Kontakt sati: 210 Predavanja: 120 Vježbe: 75 Individualne vježbe:15 Kontinuirano samostalno savladavanje gradiva: 40 Pripreme za kolokvij i završni ispit: 100 Ukupan broj sati: 350



Cilj rada je da se student osposobi za režiju dokumentarnog filma. Shvatanje kompleksnosti, ali i jedinstva Režije kao umjetnosti uvodi ove mlade ljude u svijet širokog spektra mogućnosti izražavanja njihovog budućeg poziva.


1. DOKUMENTARNI FILM 2. IZBOR TEME, PRISTUP: ANALIZA STUDENTSKIH

PRIJEDLOGA 3. ISTRAŽIVANJE; ANALIZA STUDENTSKIH

PRIJEDLOGA 4. PROVJERAVANJE REZULTATA ISTRAŽIVANJA,

ANALIZA STUDENTSKIH PRIJEDLOGA 5. SEMINARSKI RAD NA ODABRANU TEMU 6. PRIPREMA PREZENTACIJE DOKUMENTARNOG

FILMA 7. MOOD BOOK 8. REDITELJSKA KNJIGA 9. RAD NA SCENARIJU ZA DOKUMENTARNI FILM 10. PRIPREMA ZA JAVNU PREZENTACIJU 11. PREZENTACIJA DOKUMENTARNOG FILMA NA

FORUMU AKADEMIJE 12. PREZENTACIJA DOKUMENTARNOG FILMA

VANJSKIM SARADNICIMA - PRAKTIČNA NASTAVA - FILM I TV

13. PRIPREME - PREDPRODUKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA

14. PRODUKCIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA 15. POSTPRODUKCIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeostilovimaupozorišnojrežiji,oanaliziipostavcikompleksnogdramskogteksta–jednočinkailičinVještine:Sposobnostanalizedramskogteksta,terežiranjacjelovečernjeteatarskeforme–jednočinkailičinKompetencije:Osposobljenostzaprolazakkrozsveetaperediteljskogprocesaurežijicjelovečernjepredstave,jednočinkeiličina


Metod rada se na režiji dokumentarnog filma. Kroz proces rada na dokumentarnom filmu student savladava rad u realnim životnim okolnostima i sa stvarnim ljudima koji nisu profesionalci. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student polako stiče sposobnosti da režira dokumentarni film. Studenti će raditi Case Studies, rediteljske prezentacije zadatih država i seminarski na temu – Opasne ideje – režija i nauka/filozofija kraja 20-og i početka 21-og stoljeća.


Uslov za izlazak na ispit je da profesori ocijene da dokumentarni filmovi zadovoljavaju nastavne kriterijume nakon pregleda rada. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

DocumentaryFilm,byPaulRotha,SinclairRoad&RichardGriffith,izdavač:FaberandFaberLTD,London,1936IntroducingtodocumentaryproductionKochberg,Wallflowerpress,London,NewYork,2002Theorizingdocumentary,MichaelRenovRoutledge,1993.Michael Rabiger - Directing the documentary, Routhledge, 2014Walter Murch - In the blink of an eye, Silman James Press, 1994



OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:LikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaIV

Ciklus:BA Godina:3 Semestar:VI BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:30Predavanja:15Seminar:15Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:10Pripremezakolokvijizavršniispit:10Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi


Preduslovzaupis: UpisanVIsemestar


Upoznavanjestudenatarežijesapraktičnimradomnarealizacijiscenografije,kostimaimaskenafilmuiTV-u.


Sedmica Tema1. REDITELJ-KOSTIMOGRAF-SCENOGRAF-ŠMINKER-TIMSKIRAD2. KONCEPT-STILIZACIJAUSCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKA3. SCENOGRAFIJANAFILMU.

ODIDEJEDOREALIZACIJE4. SCENOGRAFSKAPRIPREMAIISTRAŽIVANJE5. SCENOGRAFSKIRADUEKSTERIJERU6. MAKETE,CRTEŽI,FOTOGRAFIJAUSCENOGRAFIJI7. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUOPERIIBALETU8. KOSTIMOGRAFIJANAFILMU.

ODIDEJEDOREALIZACIJE9. KOSTIMOGRAFSKEPRIPREMAIISTRAŽIVANJE10. KOSTIMOGRAFIJARADIONICE11. KOSTIMOGRAFSKEPROBEIREALIZACIJA12. ŠMINKAIMASKANAFILMUODIDEJEDOREALIZACIJE13. ŠMINKERSKAPRIPREMAIISTRAŽIVANJE.14. ŠMINKERSKAREALIZACIJAIPROBEŠMINKE15. ŠMINKERSKAREALIZACIJA

Ishodiučenja: Ovladavanjevještinomiznanjemupraktičnojrealizacijiscenografije,kostimaimaskenafilmuiTV-u.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima IV

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2 Metodeizvođenjanastave:

Teorijskapredavanja,radionice,samostalnipraktičniradovi,susretisaizuzetnimumjetnicimautimoblastima


Seminarskiradovi,praktičniradovi,usmeniispit.

Literatura2:

Mandzuka,SCENSKASMINKA,S.Vorkapić,OPRAVOMFILMUI.Rowland-Werne,ODJEĆAP.Tovstonogov,OGLEDALOSCENE



DRAMA IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4


Nazivpredmeta:DRAMAIV

Ciklus:I Godina:III Semestar:VI BrojECTSkredita:3

Status:obavezni




Ciljpredmeta:


Tematskejedinice:

-Novodoba:dobasvjetskihratovaimasovnihmedija

-Ekspresionizam

-Ispitivanjedruštva

-Epskopozorište

-Brecht-dramskipisac

-Filozofskadrama

-Noviteatralizam

-Simbolizam

-Poetskadrama

-Avangardnadrama

-SjevernoameričkascenauprvojpoloviniXXvijeka

-Najznačajnijetendencijeusavremenojdramiipozorištu

-Odjecinovogpozorištaujužnoslovenskimdržavama

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu DRAMA IV

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

Ishodiučenja:

Znanje:PoslijeodslušanogiuspješnopoloženogpredmetaDramaIVdodatnosuproširenaznanjastudenataizoblastidrameidramaturgije.Također,studentićebitiupoznatisadramskomtradicijomdrugepolovineXIXiprvepolovineXXvijeka,kaoisanajznačajnijimtendencijamausavremenojdramiipozorištu.Vještine:Kodstudenataserazvijasposobnostanalitičkogpristupadramskimtekstovimaipozorišnimpredstavama.Kompetencije:Studentisuupoznatisanastankom,razvojemidijalektičkimodnosomdrameipozorišta,prijesvegaukonteksturazvojaevropskekultureicivilizacije.






30zapotpis


3.


35


Literatura2:

Obavezna:



Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

-Arčer,Viljem:STVARANJEDRAME,Beograd,1964.


-Brecht,Bertolt:DIJALEKTIKAUTEATRU,Beograd,1966.







1987.

-Kloc,Folker:ZATVORENAIOTVORENAFORMAUDRAMI,

Beograd,1995.


Lukač,Ðerđ:ISTORIJARAZVOJAMODERNEDRAME,Beograd,

1978.

-Miočinović,Mirjana(pr.):MODERNATEORIJADRAME,

Beograd,1981.



-Sabljak,Tomislav(ur.):TEATARXXSTOLJEĆA,Split/Zagreb,

1971.



Beograd,1982.


-Vilijams,Rejmond:DRAMAODIBZENADOBREHTA,Beograd,

1979.


Dopunska:


Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

-Brook,Peter:PRAZNIPROSTOR,Split,1972.


1996/1997.

-Calinescu,Matei:LICAMODERNITETA,Zagreb,1988.


-Konstantinović,Zoran:EKSPRESIONIZAM,Cetinje,1967.


Zagreb,1950.


Sarajevo,1977/1990.


-Piscator,Erwin:POLITIČKOKAZALIŠTE,Zagreb,1985.

-Sondi,Peter:TEORIJAMODERNEDRAME,Beograd,1995.

-Zola,Emil:NATURALIZAMUPOZORIŠTU,Beograd,2011.


OPIS predmeta BiH i EX YU film

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0616 Nazivpredmeta:BiHiEXYUfilm

Ciklus:BA Godina:3 Semestar:VI BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:30(Predavanja:15,Vježbe:15)

Kontinuiranosamostalnosavladavanje

gradiva:10

Pripremazakolokvijizavršniispit:10

Ukupanbrojsati:50


Preduslovzaupis: UpisanVIsemestar.


Upoznavanjestudenatasahistorijom

bosanskohercegovačkogfilmaifilmaSFRJugoslavije,

njegovimpravcimairazvojem,kaoisanajznačajnijim

imenimadodanas,saakcentomnaodređenimautorima.U

sklopupredmetaproučavatćeserazvojfilmaiindustrije,

izražajnihsredstava,tematike,terazvojodnosafilmaprema

društvenomživotu.


- Uvod:Zaštohistorijadomaćegfilma,nacionalniidentitet

kinematografije,našedržave;filmnaBalkanuprije

Jugoslavije;

- SHSiJugoslavija;pokušajeuropeizacijekinematografije–

kvoteidomaćeprodukcije;izmeđuNjemačkeiSAD-a;

početakigranogfilma;

- Početakjugoslovenskekinematografije,materijalna

osnovaiprvireditelji;partizanskifilmizmeđustila,

ideologijeisocijalnefunkcije;dokumentiranjeobnovei

izgradnje;

- Razvojfilmaistila,adaptacijeižanr,popularna

kinematografija;VorkapićiHanka,početakBHautorskog

filma;noviratnifilm;

- Noviautoriinoveestetike;dinamičanrazvojrepubličkih

industrija;hiperprodukcija60-tih;

- Početak«crnogtalasa»imladalačkogbunta;

„kontrakultura“inovifilmovi;emaniranjaevropskih

stilskihtendencija;poetskirealizam,neorealizaminovi

talasujednom;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta BiH i EX YU film

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- Ideološkimainstreamfilmovizamlade,početak„crvenog

talasa“;omnibusfilmovi–prostorzadebitante;

- vrhunacjugoslovenskogautorstva–1967.godina;

domaćapopularnostimeđunarodnaslava;preispitivanje

ideološkihtropa,socijalizmaistvarnosti;novi

komercijalnifilm;

- „Crvenitalas“ikomercijalauusponu;„crnitalas“na

zalazu;političkirascjepiinoviustav;reakcijai

stabilizacijaindustrije;europskimodernizamuBiH;

političkekontraverzeiPlastičniIsus;

- Snažanzamahindustrije70-tih,art-filmmanirizami

žanrovi;ulogatelevizije;socijalističkastvarnostbezsoc-

realizma;

- Praškaškola–zrelieuropskiartfilm,napuštanjeforme

političkogfilma;

- 80-teikonačnorazdvajanjekomercijalnogiumjetničkog

filma;TVformati,žanroviicrossoverstil;prvefranchiseimegahitovi–prizemnihumori„turbofolk“;ekonomska

kriza,nacionalizamikonačnirascijep;

- SpecifičnostrazvojaBiHfilma‘50–‘80;soc-realizamkao

sudbina;diferencijacijastila;FilmskiklubRiječmladihi

sarajevskaškoladokumentarnogfilma(Filipović,Čengić,

Hadžismajlović,Ljubojev,Mrkonjić,Kosovac,Lavanić);TV,

noviprimitivizam,odsocdopoetskogrealizma;

- Ranidokumentarnifilm;SaGAiostali;filmposlije

nezavisnosti–Oskar,Fondacijaieuropudinzi;upotrazi

zaizrazomistilom;nestanakmainstreama;- Alternativneprodukcijeistilovi;gerilakaosudbina

nesavršenenacije;europskiautoriinepostojeća

nacionalnakinematografija;autoriizemigracije

Ishodiučenja:

Znanje:Ovladavanjeznanjaodomaćemfilmu.

Vještine:Identificiranjeopcijakojesestudentimaotvaraju

kaobudućimautorima.

Kompetencije:Sagledavanjehistorijekinematografijeukojoj

ćeraditi,analizaiprimjenjivanjenaučenogupraksi.


Metodaradasesastojiodpredavanja,obrađivanjapropisane

literatureisistematičnoggledanjafilmovasaanalizama,kaoi

razgovorasobziromnabliskostmaterije.Krozmaterijućese

prolazitihronološki,tehistoriografskisaizletimaunutar

analizepojedinihautora.Analizaitumačenjespecifičnosti

filmskogjezikainjegovograzvoja,tebavljenjedjelima

najznačajnijihautora,razvojfilmskihrodovaistilova,sa

posebnimnaglaskomnauloguTV-ainovihtehnologijana

budućnostbh.filma.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta BiH i EX YU film

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


Provjeraznanjaseizvodiudvadijela:seminarskiradkao

uslovzaizlazaknakonačniispitikonačnipismeniispit.

Prisustvo:5

Angažmanunastavi:15

Pismeniseminarskirad:30

Završnirad:50

Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:FranceBrenk:NacrtpovijestijugoslovenskogfilmauGeorgesSadoul:Povijestfilmskeumjetnosti,Naprijed,Zagreb,1962.PavleLevi:RaspadJugoslavijenafilmu,XXvek,Beograd,2009.DanielJ.Goulding:Oslobođenifilm,jugoslovenskofilmskoiskustvo,VBZ,Zagreb,2004.MiraLim,AntonjinJ.Lim:Najvažnijaumetnost,Istočnoeuropskifilmudvadesetomvijeku,Clio,Beograd,2006.AntePeterlić(urednik):Filmskaenciklopedija1-2,JLZ,Zagreb,1986.–1990.

Dopunska:Turkovic:FILM:ZABAVA,Zn ANR,STIL

Stojanović:FILMKAOPREVAZILAŽENJEJEZIKA

Bordwell:OPOVIJESTIFILMSKOGSTILA

JeanMitri:ESTETIKAIPSIHOLOGIJAFILMA1,2

Cook:ISTORIJAFILMA



OPIS predmeta TV režija i tehnologija medija II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4

Šifrapredmeta:REŽO617

Nazivpredmeta:TV režija i tehnologija medija II

Ciklus:Prvi Godina:3 Semestar:II BrojECTSkredita:5

Status:obavezni

Kontaktsati:75PredavanjaiPraktičnanastava:60Vježbe:15Pripremezakolokvijizavršniispit:50Ukupanbrojsati:125(5sedmično,4+1)

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: PoloženaRežijaV


1. Savladavanje rada na režiji sitcoma sa posebnom akcentom na rad sa tri kamere

2. Upoznavanje sa novim tokovima, televizija u post-network eri

3. Upoznavanje sa modernim platformama preko kojih se danas konzumira TV sadržaj

4. Razumjevanje važnosti priprema u procesu režije sitcoma 5. Shvatanje važnosti ključnih elemenata u režiji sitcoma:

● autentičnost kao imperativ! ● glumačke podjele ● mjere glumačke igre, ● stila glumačke igre, ● tempa (montažnog, ali i u glumačkoj igri)

6. Savladavanje elemenata rediteljskog procesa u režiji TV drame: ● Odabir predstave koju će rediteljski adaptirati za drugi

medij, ● Adaptacija odabrane predstave, ● Rad sa dramaturgom, ● Glumačka podijela, imenik buduće strasti, ● Odabir saradnika, autora ● Knjiga snimanja, za tri kamere

7. Praktična nastava

Cilj je da svaki student kroz svoj praktični rad prođe elemente svih etapa rediteljskog procesa i osvijesti njegove teorijske

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta TV režija i tehnologija medija II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

elemente i praktičnu primjenu. Rad uključuje zajedničke i pojedinačne tretmane svakog studenta/ice, s tim da su student/ice obavezni da prate i učestvuju u radu svojih kolega.


Sed PREDAVANJA br.časova 3. 1. PROGRAMI I PUBLIKA; TELEVIZIJA KAO

VELIKI BUISSINES; EKSPANZIJA AMERIČKE SOAP OPERE; GRADIĆ PEYTON, DALLAS&DINASTIJA; USPON LATINOAMERIČKE PRODUKCIJE SOAP OPERA; BRITANSKI HUMORISTIČNI PROGRAMI - DRUGI POGLED NA SVIJET

2. SITCOM CASE STADY: LARRY DAVID Vs CHUCK LORRE ; SEINFELD & CURB YOUR ENTHUSIASM Vs TWO AND A HALF MEN & THE BING BANG THEORY

3. REŽIJA SITCOMA; PRINCIPI I METODE KADRIRANJA IGRANOG PROGRAMA SA TRI KAMERE; CASE STADY – BIH PRODUKCIJA: LZN, KONAK KOD HILMIJE

4. STUDIO – SITCOM, PROBE SCENE, ZADATI MATERIJAL, SCENE IZ USPJEŠNIH SITCOMA

5. STUDIO – SITCOM, PROBE SCENE, ZADATI MATERIJAL, SCENE IZ USPJEŠNIH SITCOMA

6. STUDIO – SITCOM, SNIMANJE VJEŽBE 7. STUDIO – SITCOM, SNIMANJE VJEŽBE 8. ANALIZA SNIMLJENIH ZADATAKA 9. REŽIJA TV DRAME, BIH PRAKSE & BBC

TRADICIJA 10. STUDIO - REŽIJA TV DRAME;

MATERIJAL SE BIRA IZ FONDA NAJBOLJIH PREDSTAVA IZ TRENUTNOG REPERTOARA STUDENTSKIH POZORIŠNIH PREDSTAVA

11. STUDIO - REŽIJA TV DRAME;


Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

MATERIJAL SE BIRA IZ FONDA NAJBOLJIH PREDSTAVA IZ TRENUTNOG REPERTOARA STUDENTSKIH POZORIŠNIH PREDSTAVA

12. PREGLED I ANALIZA SNIMLJENIH ZADATAKA 13. TELEVIZIJA U POST-NETWORK ERI;

MOGUĆNOSTI STORYTELLINGA U POST - NETWORK ERI; PRIMJERI SERIJA

14. NOVE PLATFORME; NETFLIX, AMAZON, SUNDANCE TV, HBO; CASE STADY: HBO – THE WIRE & THE SOPRANOS; NETFLIX - HOUSE OF CARDS & BLACK MIRROR; AMAZON - THE MAN IN THE HIGH CASTLE; SUNDANCE - RECTIFY

15. POSTMODERNA TELEVIZIJA; STIL, VRIJEDNOSTI, GLOBALIZACIJA I ODNOS PUBLIKE PREMA POSTMODERNOJ TV; OBLIKOVANJE PUBLIKE; GENDER I RASNA RAVNOPRAVNOST

16. ISPIT

Ishodiučenja:

Znanje: Nakon završetka nastave od studenta se očekuje da je sposoban za rad u televizijskoj ekipi i na složenim projektima. Vještine: Savladavanje rada na režiji sitcoma sa posebnom akcentom na rad sa tri kamere . Savladavanje elemenata rediteljskog procesa u režiji TV drame Kompetencije: Digitalne kompetencije i doprinos osviještenosti u području kulture.


Nastava je koncipirana kao kombinacija teorijskih predavanja i praktičnih vježbi koje su koncipirane tako da student/ica ovladaju rediteljskim vještinama u različitim TV formatima. Osnovni praktični radovi su:

- režija tri scene sitcoma; rad se realizira sa tri kamere, a po zadatom materijalu;

- režija tv drame; rad se realizira sa tri kamere, student/ica režiraju TV dramu baziranu na najuspješnijim predstavama koje izađu iz nastavnog procesa svih odsjeka.

Prezentacije savremenih tokova, izučavanje specifičnosti žanra metodom case stadyja. Analize TV programa sa diskusijom, vježbe, testovi, seminarski radovi.


Obrazac SP2

Stranica 4 od 4 Metodeprovjereznanjasastrukturomocjene1:

Provjera stečenog znanja studenata kroz seminarske radove i testove tokom semestra. Provjera ovladavanja vještinom zanata kroz individualne praktične radove tokom semestra.

Literatura2:

Obavezna: ● Directing and producing for television – a format approach,

Ivan Cury, Elsiver Inc. , USA, 2011. ● Television An International History, Anthony Smith, Oxford

University Press, UK, 2005. ● Directors Tell the Story, Bethany Rooney and Mary Lou

Belli, Routledge, USA, 2016. ● Televison Studies the basics, Toby Miller, Routledge, USA,

2010. ● Gramatika filmskog jezika, Daniel Eridžon, Grupa za

filmsku i Tv montaža ADU, Jugoslavija, 1983 Dopunska:● An Introduction to Television Studies, Jonathan Bignell,

Routledge, USA&Canada, 2010. ● The Television Will be Revolutionized, Amanda D. Lotz,

New York University Press, USA&UK, 2014. ● Television Studies After TV, Graeme Turner and Jinna Tay,

Routledge, USA, 2009. ● Short Introduction Television Studies, Jonathan Gray and

Amanda D. Lotz, Polity Press, UK 2012. ● Television Industries, Douglas Gomery and Luke Hockley,

British Film Institute, UK, 2006. ● European Television Industries, Petros Iosifidis, Jeanette

Steemers and Mark Wheeeler, British Film Institute, UK, 2005.

● Teaching TV Sitcom, James Baker, British Film Institute, UK, 2003.

● Seinfeldia, Jennifer Keishin Armstrong, Simon&Schuster, USA, 2016.

● Pretty, Pretty, Pretty Good – Larry David, Josh Levine, ECW Press, USA, 2010.



OPIS predmeta Režija i komplementarne umjetnosti 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽ0619 Nazivpredmeta:Režijaikomplementarneumjetnosti2

Ciklus:prvi Godina:četvrta Semestar:osmi BrojECTSkredita:2



Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: Upisanosmisemestar


Istražitionaumjetničkapodručjaukojimasepojavljujerežijairediteljakojanisuusadržajuistraživanjanaglavnompredmetustudija,kaoštosu:opera,balet,savremeniples,gaming,animacija,muzičkinastup,nove,hibridneumjetničkevrste,ukljujućikaoopcijuine,ucjelosti,umjetničkeoblike,poput:političkekampanje,sleta,javnihmanifestacijaisl.Programitematskiokvirseprilagođavaspecifičniminteresimaisklonostistudenatakojisuuklasionegodinekadasepredmetizvodi.Osnovniciljjedatistudentudodatnaznanjaivještinezafunkcionisanjeupraksiuonimoblastimakojegaposebnozanimajuakojaseneizučavajuuokvirustandardnihplanovaiprogramastudija.Dodatniciljjeproširitipoljepoimanjaoulozi,uticajuiširinidjelovanjarežijekaoumjetnosti,aliivještine.Uosmomsemstrukandidatiformirajunovepojedinačneilizajedničkiprojekat,to,osimuizuzetnimslučajevimakojeopravdavakompleksnostodabranogzadatkailiobjektivneokonostivišesile,trebaju/trebabitinovizadatak,različitodonogakojiserazvijao,izučavaousedmomsemestru.


RedovniPrvetrinedelje:Studentiusaradnjisaodgovornimnastavnikomformirajuzasebneiligrupnezadatke,naosnovupojedinačnihosobenostiisklonostiilitreuntnozanastavniproceszanimljivihprocesakojisedogađajuugradu.Nedelja4–6:istraživanje,kreiranjeumjetničkihtimova,imenovanjepojedinačnihsupervizoranastavnogprocesabiranihiznastavnogosobljaASUiliprofesionalacaizprakse.Nedelja6–14:Razvojispitnogmikro-projekta,analizaprocesa.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Režija i komplementarne umjetnosti 2

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Nedelja15:generalnaprobra,ilizadnjaprovjera,ovisnoodspecifičnostimedijaukomsezadatakradi.Nedelja16:Ispitnavježba,javnoizvođenjeilidrugioblikjavneprezentacijerada,adekvatnoprirodiispitnogzadatka.

Ishodiučenja:

Znanje:Sticanjeosnovnihinformacijaiznanjaospecifičnostiradarediteljauumjetničkimvrstamakojesenedovoljnoiliuopšteneizučavajuuokviruglavnogstručno-uymjetničkogpredmeta.Vještine:Upoznavanjesametodologijomradauspecifičnoj,odabranoj,umjetničkojoblastiilioblastikojajesrodnaumjetnosti,akojaseneizučavanaglanbomstručno-umjetničkompredmetu.Kompetencije:Bazičnapripremljenostzaprofesionalniraduuspecifičnoj,odabranoj,umjetničkojoblastiilioblastikojajesrodnaumjetnosti,akojaseneizučavanaglanbomstručno-umjetničkompredmetu.


Predavanja,vježbe,individualnirad,seminariigostovanja,najavljeniinenajavljenitestovi,javnaprezentacija


Provjeraznanjaseizvodiudvadijela:praktičniiteorijskirad.Prisustvo:5Angažmanunastavi:10Kolokvij:Testutokusemestra10Pismeniseminarskirad:25Završnirad:50Ukpno:100

Literatura2:

CarolLee:BalletinWesternCulture:AHistoryofItsOriginsandEvolution;MarionKant:TheCambridgeCompaniontoBallet(CambridgeCompanionstoMusic);JackAnderson:Ballet&ModernDance:AConciseHistoryFilmovi:BobFosse:Savtajjazz/MajaDeren:ChoregraphyforCameraandaDancer;FilmoviPineBaush,SaseWaltz,AlanaPlatela,AkramaKhana



Teatar i film pod opsadom

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽ0621 Nazivpredmeta:TEATARIFILMPODOPSADOM

Ciklus:I Godina:IV Semestar:VI BrojECTSkredita:2


Kontaktsati:30Opcionorazraditidistribucijusatipotipu:Predavanja:30Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:10Pripremezakolokvijizavršniispit:10Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVIsemestar


Ciljjedastudentikrozizučavanje fenomena umjetničkog djelovanja u Sarajevu tokom opsade 92/95. sa posebnim akcentom na tatar i film, shvate zašto je umjetnost osnovna ljudska potreba, te da razumiju kako funkcionišu reditelji u ekstremnim životnim situacijama koje povlače društvenu i umjetničku odgovornost u vremenu punom iskušenja.


- Teatar pod opsadom, - motivacija, - proba, - saradnici, - premijera, - publika,- film pod opsadom, - tehnologija, - saradnici, - žanr, - distribucija

Ishodiučenja:

Student stiče osnovna znanja o djelovanju umjetnika u vanrednim okolnostima i shvati ulogu reditelja i umjetnosti uopšte zarazličiterediteljskepristuperadu Kompetencije: Sposobnost analize projekata rađenih tokom opsade Sarajeva.


Nastavaseizvodikrozpredavanja,gostovanjaumjetnikakojisudjelovalitokomopsade,obilazakizložbiimjestanakojimsuserealiziraliradovitokomopsade.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti Teatar i film pod opsadom

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarskiradiusmeniispit.Pohađanjenastave5Angažmanunastavi5Praktičnirad10Kolokvij30Završniispit50Ukupno100

Literatura2:

Teatarpodopsadom1992-1995,DavorDiklić




Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Ciklus:I Godina:IV Semestar:VII BrojECTSkredita:12


Kontaktsati:180Predavanja:90Vježbe:75Individualnevježbe:15Pripramazakolokvij:100Kontinuiranisamostalnirad:20Ukupanbrojsati:300



Ciljjerazvijanjesvijestiokontekstuukojemrediteljstvara,pratećiistorijskipregledpolitičkogteatra,filma,televizijeiostalihpredstavljačkihumjetnosti.Savladavanjetemekrozpraktičnufilmskuiliteatarskuvježbu.,tepripremazadiplomskirad.


1. UMJETNOSTIPOLITIKA 2. REŽIJAUVREMENUPOSTISTINE 3. POLITIČKIFILM/TEATAR 4. TIJELOKAOPOLITIČKOPOLJE 5. PERFORMANS 6. UMJETNIČKAANGAŽIRANOST 7. DIJALOGITIŠINAKAOIZRAŽAJNASREDSTVA 8. DOKUMENTARNITEATAR 9. KOMBINIRANJEIGRANOGIDOKUMENTARNOGUFILMU 10. PUBLIKA 11. ETIKAIESTETIKA 12. KRITIČKOPREISPITIVANJE 13. PRAKTIČNANASTAVA

Ishodiučenja:

Znanja:Osvještenostpolitičkogkonteksta,ovladavanjerazličitimstilovimapredstavljačkihumjetnosti,sposobnostsnalaženjauprofesionalnimokolnostimaufazipripremezavršnograda.Vještine:sposobnostsnalaženjauprofesionalnimokolnostimaufazipripremezavršnograda.OvladavanjerazličitimediteljskimrstilovimaKompetencije:studentisuosposobljenidaurazličitimstilovimarežirajukompleksnijeteatarskeilifilmskeforme,te


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

danaprofesionalannačiniuprofesionalnomkontekstuprođupripremezaradnapredstaviilifilmu.


Težištemetodologijeizvođenjanastaveovogsemestrajeobjedinjavanjeteorijskogznanjaidosadasavladanihmetodologijakrozpraktičnevježbe.VježbaovogsemestramožebitinatemuPolitikailinekudrugutemukojuprofesorodredi.Tokomcijelogsemestrastudentiradenaprijedlozimasvojihdiplomskihradovakojisedokrajasemestratrebajurazvitinajmanjedonivoapripremezarealizaciju.


Provjeraznanjavršisekrozseminarskeradove,praktičnevježbe,angažmannanastavi,auslovizlaskanaispitjezavršenapraktičnavježbaovogsemestra.Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

RichardSchhechner,Kapostdramskompozorištu,Institutzapozoriste,film,radioiteleviziju,Fakultetdramskihumetnosti,1992.Postdramskopozorište,HansThiesLehmann,Centarzadramskuumjetnost/Centarzateorijuipraksuizvođačkihumetnosti,Zagreb/Beograd,2004TheXXCenturyPerformanceReader,MichaelHuxleyandNoelWitts,Routledge,UK,200Estetikaperformativneumjetnosti,ErikaFischerLichte,Šahinpašić,Sarajevo/Zagreb,2009.FiftyKeyTheatreDirectors,ShomitMitterandMariaShvetsova,Routledge,UK,2005TheDirector’sCraft,KatieMitchell,Routledge,UK,2009



OPIS predmeta SCENARIJ V

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0702 Nazivpredmeta:SCENARIJV

Ciklus:BA Godina:4 Semestar:VII BrojECTSkredita:4

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:75(Predavanja:30;Vježbe:45)

Individualnevježbe:15

Kontinuiranosavladavanjegradiva:10

Ukupanbrojsati:100Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: PoloženispitizpredmetaSCENARIJIViupisansemestarVII


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJVsuupoznavanje

studenatasapojmomtelevizijskogstvaralaštva,aposebnosa

televizijskimserijalimatespecifičnimformamafilmskog

izraza.Studentićeseupoznatisanajznačajnijimprimjerima

iztelevizijskogstvaralaštva:tvdrame,serijali,sit-comi,itd.,te

ćeuzpraktičneradoveupoznatisesaistraživačkim

procesomipisanjemscenarijazateleviziju.

Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinaciji

predavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamo

procesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apod

vježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuvidu

scenarijanatemu.Oviprocesitekuparalelnoiomogućavaju

dastudentistvoreiteorijskuiiskustvenuplatformuzasvoj

daljirad.


SEDMICA:

1. Televizijakaomedij,historijskipregled,primjeriizhistorijetvserijala(inostranihidomaćih)

2. Industrijaiumjetnost,analizaprimjera3. Televizijadanas,odnospremastvarnosti,oblikovanje

javnogmijenja

4. Savremenepost-boradcastigraneforme:sitcomi,kriminalističkeserije,serijali,trileri,sapunice...

5. Seminarskirad:Analizajedneodsavremenihserijailiserijala

6. Scenarističkapripremazarazvojsadržajapoepizodama,

7. Likuserijiinjegovakonstrukcij,primjeri8. Odabirvrsteserijeiodabirteme9. Sinopsispoepizodamaieksplikacijalikova

UNIVERZITET U SARAJEVU – – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ V

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

10. Radnapilotepizodi11. Nenajavljenitest12. Detaljnaanalizasinopsisazapilotepizodu,analiza

struktureilikova

13. Pisanjeverzijescenarijazapilotepizoduianaliza14. Biblijatelevizijskogprojekta15. Analizaverzijescenarijaibiblijeprojekta,priprema

zaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimai

karakteristikamascenarijazateleviziju;Prepoznavanjei

važnosttemeiideje;Upoznavanjesaodnosomfizička

stvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;

Vještine:Sticanjevještinaiznanjaostrukturiscenarijaza

posebnetelevizijskežanrove.

Kompetencije:Sticanjeodnosapremaistraživačkomradu

naodabranojtemi;Upoznavanjesadinamikomirazvojem

radnjeuepizodama;


PrincipradanapredmetuSCENARIJjeistraživački,

individualanaliuistovrijemeitimskiradstudenatana

određenojgodinistudija.Istraživanjetemaisavladavanje

teorijskihpojmovaneophodnihzapraktičniradodvijajuseu

grupi,asampraktičniradjeindividualanzasvakogstudenta

tesurezultatiiiskustvarazličitiuovisnostiodvlastitog

angažmanaiosobenostisvakogstudentaponaosob.


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacije

nastavnogprograma.Planiranjejedantesttokomsemestrai

finalniispitnakonsemestra.Dabiizašaonausmenidioispita

studentmoraredovnopohađatinastavu.

Provjeraznanjaiocjenjivanje

Kriteriji Bodovi


Do54

5(F)

1.2.


515

1–510-15

55-64

6(E)

3.


10

4-10


20 10-20


50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–50


UNIVERZITET U SARAJEVU – – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ V

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

95-100 10(A) UKUPNO

100

55-100

Literatura2:

Obavezna:

TELEVIZIJA,DavidMekKvin

POETIKA,Aristotel

434PISANJESCENARIJA,LewHunter

WRITINGTHETVDRAMASERIES,PamelaDouglas

THETELEVISIONGENREBOOK,GlenCreeber

SCREENPLAY,SydField

Dopunska:

LIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHorton

UMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri

SCENARIJZAFILMITV,Herman

THESCREENWRITER'SWORKBOOK,SydField

THESCREENWRITER'SPROBLEMSOLVER,SydField

ADVENTURESINSCREENTRADE,WilliamGoldman

WHICHLIEDIDITELL?MOREADVENTURESIN

SCREENTRADE,WilliamGoldman

SHOOTOUT,PeterBart/PeterGuber

NAPISATISCENARIO,MišelŠion



REDITELJSKI PROJEKAT I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4


Nazivpredmeta:REDITELJSKIPROJEKAT1

Ciklus:I Semestar:VII BrojECTSkredita:4

Status:OBAVEZNI


Vježbe:30

Pripremastudenta:10

Pripremakolokvijaiispita:30

Ukupanbrojsati:100Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežija

Preduslovzaupis: UpisanVsemestar


PredmetREDITELJSKIPROJEKAT1pratistudenttokompripremecijlovečernjeispitne

predstaveuVsemestru,saciljemosposobljavanjastudenatazapripremuteatarskogprojekat

postadnardimasavremeneteatarskeprodukcije.Posebanfokusnaelaboriranuprezentaciju

suštineprojekta,društevnerelevantnosti,tenačinaprezentiranjapotencijalnimsaradnicima,

domaćimimeđunarodnimtetarskiminstitucijamaiprodukcijama.


Sedmica Tema Vježbe1.

Tema&ideja(suvremenost,

aktuelnost,aktivnost,

istinitost)

2.

Reditelj-autor

3. Rediteljskopismonamjere-

rediteljskipristupprojektu,

rediteljskaeksplikacija

Rediteljskopismo

namjere-rediteljskipristup

projektu,rediteljska

eksplikacija

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti REDITELJSKI PROJEKAT II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

4.

Rediteljskopismo

namjere-rediteljskipristup

projektu,rediteljska

eksplikacija

5. Vizualniidentitetprojekta

(referencijalniokvir)

6.

Izradaaudio&vizualnog

sadržajazapotrebe

prezentacije

7. Izradamoodboard-a.

8. Pobijeditistrahodjavnog

nastupa

Izradateaser-a

9. Pobijeditistrahodjavnog

nastupa

10. Dikcija

11. Organizacijavremena.

Prezentacijaprojekatau

ograničenomvremenskom

okviru.Pitch.

Organizacijavremena.



okviru.Pitch.

12.

Organizacijavremena.



okviru.Pitch.

13.


Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

14. Izradaiusmenaprezentacija

projekta

15. Izradaiusmena

prezentacijaprojekta

Ishodiučenja:

Studentjeosposobljendateatarskiprojekatpripremipostandardimasavrementeatarske

produkcije,asveuciljupronalaženjapartnera,ostvaraivanjasaradnjesadomaćimI

međunardonimteatrskiminstitucijama.


Principradanapredmetujeistraživački,individualanaliuistovrijemeitimski

radstudenata.

Predavanja,razgovori,”casestudy”.Posebanakcenatnapitchingprojekta.

Studentipreznetirajuvlastiteprojekte,tekrozdiskusijenastojepoboljšati

vlastiteprojekteiprezentacije.

Angažmanstudenatapodrazumijeva:

-redovnoprisustvoiaktivanangažmannačasovima

-radnapripremiirelaizacijivlasitihpraktičnihradova,aliiaktivnoučešćeu

realizacijiradovakolegasaklase.

Obradateorijskihsadržaja,raspraveoproblemima,radugrupama,samostalna

istraživanja,internet,konsultacije,aktivnoučešćeudiskusije,gostovanjau

praksi,predavačiizprakse,gostiiputeminterneta.


1.Redovnopohađanjenastave

2.Aktivnoučešćeunastavnomprocesu

3.Seminarskiradovi

4.Redovnodonošenjevježbikojeseuspostavljajukaoradnizadaciutoku

nastave

5.Navrijemezavršenirediteljskiprojekat.



Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

Literatura2:

EveLeightHonthaner–ThecompleteFilmProductionHandbook;Bastian

Cleve–FilmProductionManagement;SonyaTirna–FilmPitch;ThomasA

Kelly-Stagemanagment

DavidBond-Stagemanagmentagentleart

PeterBrook-Prazanprostor

PhaidonTheatreManuakStagemanagmentandtheatreadministration

Aguado,Ken&Eboch,Douglas(2013).TheHollywoodPitchingBible:A

PracticalGuidetoPitchingMoviesandTelevision.ScreenMasterBooks

Alberti,John(ed.)(2003).LeavingSpringfield:"TheSimpsons"andthe

PossibilityofOppositionalCulture.WayneStateUniversityPress.

Karg,Barbara;VanOver,Jim&Sutherland,Rick(2007).Theeverything

filmmakingbook:fromscripttopremiere--acompleteguidetoputtingyour

visiononthescreen.EverythingBooks.

Steiff,Josef(2005).TheCompleteIdiot'sGuidetoIndependentFilmmaking.

PenguinGroup.



OPIS predmeta Rediteljske poetike 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:REDITELJSKEPOETIKE1

Ciklus:I Godina:IV Semestar:VII BrojECTSkredita:3


Kontaktsati45Predavanja30

Vježbe15

Ostalo:


Pripremezakolokvijizavršniispit20Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVIIsemestar


Student bi na kraju semestra trebao savladati profesionalnu analizu filma po segmentime, te kroz upoznavanje i analizu rada jednog renomiranog reditelja/rediteljke shvatiti šta znači rediteljska poetika.


1. STIL–definicijaiteorija2. STILrediteljskeumjetnostikojajekolektivničin3. ONTOLOŠKAPOZICIJAreditelja/ke4. KREATIVNIPROCESvsPRODUKCIJSKEOKOLNOSTIkakoprodukcijskeokolnostiuranojfaziutičuna

rediteljskupoetiku

5. ODABIRTEMEirediteljskapoetika6. SCENARIJ–kreiranjerediteljskepoetikenaosnovupisanogpredloška

7. REDITELJSKAPRIPREMA–realneokolnostiizamišljeno

8. PODJELAirediteljskapoetika9. Analizaradaodabranihreditelja/rediteljica

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoonomeštačinirediteljsku

poetikuupripremnojfazirediteljskograda

Vještine:Sposobnostanalizeiprepoznavanjarediteljskih

poetika

Kompetencije:osposobljenostzaprofesionalnuanalizu

rediteljskihpoetikapoelementimakojitupoetikučine.


Nastavaseizvodikrozpredavanjaivježbe,analizu

konkretnihprimjeraiindividualnunastavu.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Rediteljske poetike 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarski rad i usmeni ispit.

Pohađanjenastave5

Angažmanunastavi5

Praktičnirad10

Kolokvij30

Završniispit50

Ukupno100

Literatura2:

DirectorsonDirectors,izdavač:Farrar,StrausandGiroux

Nešto kao autobiografija, Akira Kurosava, Institut za film ,

Beograd,1986 Notes on the Cinematographer , Robert Bresson, Green

Integer,Kopenhagen,1997 MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUniv Of Minnesota Press; First edition edition (September 16, 2003) DirectorsonDirectors,izdavač:Farrar,StrausandGiroux

Nešto kao autobiografija, Akira Kurosava, Institut za film ,

Beograd,1986 Notes on the Cinematographer , Robert Bresson, Green

Integer,Kopenhagen,1997 MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUniv Of Minnesota Press; First edition edition (September 16, 2003) Sidney Lumet - Making Movies, Vintage, 1996



OPIS predmeta Vizuelne komunikacije 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Nazivpredmeta:VIZUELNEKOMUNIKACIJE1

Ciklus:BA Godina:4 Semestar:VII BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:30Predavanja15Vježbe15Inividualnirad:20Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi Nastavniciisaradniciizabraninapredmet

Preduslovzaupis: UpisanVsemestra


CiljpredmetaVIZUELNEKOMUNIKACIJEobuhvatasvestranoupoznavanje,teorijskoproučavanjeipraktičniradstudenataizraznovrsnihoblastivizuelnihkomunikacija,analizaprimjerareklamnihikomunikacijskihmaterijala,kaoiuvođenjeutehnološkezakonitostikratkihformivideoumjetnosti.Posjeteirazgovorisainstitucijamamuzejaigalerija,saciljemupoznavanjaradaiprincipaprezentacijaujavnompredstavljanjukulturnogiliistorijskogkonteksta.


Sedmica

Tema Vježbe Br.čas

1. Elementireklamnekampanje Osmisljavanje,strategija,realizacija

1

2. Osnove4P Product,price,placement,promotion13. Pezentacijavideomaterijala Analizakratkereklamneforme 14. PrezentacijaMedijskihkampanja Analizadomaćihistranih

primjera1

5. Pojamiulogakampanje Analizanaprimjerimakampanja

1

6. Komunikacijasaklijentima Primjeriianalizakampanja 17. Kreiranjekampanje Kreativnipristupnaosnovu

zadatog1

8. Istorijatiprimjerivideoreklama Analizanjaznačajnijihprimjera 19. Reklamaiumjetnost Reklamaufunkcijiumjetnosti 110. Tržištemarketinga,mjerenjai

ciljeviGostpredavač 1

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Vizuelne komunikacije 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

11. Budžetiranjereklamnihkampanja

Analizaproducentskihprimjera 1

12. Sinergija-video,audioiprint Ulogarežiserautimskomradu 113. Webkaokomunikacija Analizaizsvijetaweb

komunikacije1

14. Prezentacijaideja Primjerivideokampanja 115. Prezentacijakampanje Gostpredavač 1

Ishodiučenja:

Nakonuspješnozavršenogsemestra(položenogispitaizpredmetaVizualnekomunikacijeI)sudentćemoći:-ispoljavatiioblikovatikreativnarješenjakrozsamostalnuaktivnostiligrupnirad(unaprijeđenoznanjeopristupukreativnomprocesu),-usvojitiiprimijenitispoznajuorelevantnostisamostalnogoblikovanjaprezentacijekaozaključkakreativnogprocesa.


Studentiuče,krozraznovrsneprimjere,označajuifunkcijivizuelnihmedija,unajširemopsegu-odreklamnogmedijapasvedonovitetaizsvijetakompjutersketehnologije,webkomuniciranja,alternativnihmedija-kojisusastavnidioopštevizuelnekulturestudenataAkademijescenskihumjetnosti.Predavanja,demonstrativnametoda,ilustrativnametoda.Zaanalitičkipristupkoristeseprimjeriizliterature,magazinailistručnihknjigaterelevantnihinternetskihbazapodataka.


Naosnovustečenogznanjaiiskustvastudenata,evaluiraseradstudentanaosnovuangažmanauproteklomperiodu,učestvovanjaukreativnomprocesu,kaoiosobnogispoljavanjakreacijeuodnosunazadatutemuiliformu

Literatura2:

Obavezna:1.StevenHeller/MirkoIlić:AnatomyofDesign2.Ambrose/Haris:Thefundamentalsofcreativedesign3.YasaburaKuwayama:TrademarksandSymbolsoftheWorld3.RickPoynor:GraphicDesignandPostmodernismDopunska:Gestalten:UrbanInterventions–personalprojectsinpublicspaces



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3



Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Ciklus:I Godina:IV Semestar:VIII BrojECTSkredita:12


Kontaktsati:180Predavanja:90Vježbe:75Individualnevježbe:15Pripramazakolokvij:100Kontinuiranisamostalnirad:20Ukupanbrojsati:300



Ciljevipredmetasu:razvijanjeirealizacijadiplomskograda,praktičnoiteorijskoispitivanjestila,praktičniiteorijskiradnalikovnostidjela,radsglumcimaiostalimsaradnicimakojiuključujemogućagostovanjaprofesionalacaizsvijetafilmaiteatra,režiranjedvijevježbe


1. SLOBODAUUMJETNOSTI 2. EKSPERIMENTALNITEATAR/FILM 3. ŽANR 4. STIL 5. VRIJEMEUREŽIJI 6. STILSKEVJEŽBE 7. REDITELJSKEMETODOLOGIJE 8. LIKOVNOSTDJELA 9. PRAKTIČNANASTAVA

Ishodiučenja:

Znanja:Osvještenostpolitičkogkonteksta,ovladavanjerazličitimstilovimapredstavljačkihumjetnosti,sposobnostsnalaženjauprofesionalnimokolnostimaufazipripremezavršnograda.Vještine:sposobnostsnalaženjauprofesionalnimokolnostimaufazipripremezavršnograda.OvladavanjerazličitimediteljskimrstilovimaKompetencije:studentisuosposobljenidaurazličitimstilovimarežirajukompleksnijeteatarskeilifilmskeforme,tedanaprofesionalannačiniuprofesionalnomkontekstuprođupripremezaradnapredstaviilifilmu.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Težištemetodologijeizvođenjanastaveovogsemestrajedasekrozteorijskiradipraktičnevježberadinatemamaumjetničkeslobodeistila.Predviđenojedasenakompleksnijinačinnegodosadatretirajuelementirediteljskogrukopisapoputdijaloga,tišine,ritma,tempa,erotike,likovnosti,itd.Tokomcijelogsemestraserazvijaipomogućnostipraktičnorealiziradiplomskirad.Vježbekojeseradeusemestruseprilagođavajuinteresimaisenzibilitetustudenata,kaoinjihovimmaterijalimadiplomskograda.


Provjeraznanjavršisekrozseminarskeradove,praktičnevježbe,angažmannanastavi.Završniispitpodrazumijeva–završenepraktičnevježbeidiplomskipraktičniiteorijskirad.Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

DirectorsonDirectors,izdavač:Farrar,StrausandGiroux;Michael Rabiger - Directing: Film Techniques and Aesthetics, Focal Press, 2012 John Vorhaus - The Comic Toolbox, Silman James Press, 1994 Andrew Horton - Laughing out loud, University of California Press, 2000 Patrick Biskind - Down and dirty pictures, Simon & Schuster,2004



OPIS predmeta SCENARIJ VI

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0802 Nazivpredmeta:SCENARIJVI

Ciklus:BA Godina:4 Semestar:VIII BrojECTSkredita:4

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:75(Predavanja:30;Vježbe:45)Individualnevježbe:15Kontinuiranosavladavanjegradiva:10Ukupanbrojsati:100

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: PoloženispitizpredmetaSCENARIJV


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJVIsuupoznavanjestudenatasapojmomdugometražnogigranogfilmaiscenarijazadugometražniigranifilm,tenjegovompozicijomufilmskomitelevizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznatisanajznačajnijimigranimfilmovima,tećeuzpraktičneradoveupoznatisesafilmskedramaturgijedugometražneigraneforme.Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamoprocesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apodvježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuviduscenarijanaodabranutemu.Oviprocesitekuparalelnoiomogućavajudastudentistvoreiteorijskuiiskustvenuplatformuzasvojdaljirad.


SEDMICA:1. Uvodustrukturudugometražnogigranogfilma2. Anatomijafilmskeideje.Konflikt.Potencijalidejeza

igranuformu,primjeriianaliza3. Analizastrukturedugometražnogigranogfilma,vježba:

prijedloziidejazaigranifilm4. Lik/struktura;linearnailihorizontalnapriča,vježba:

kratkisinopsiszaigranifilm5. Filmsajednimglavnimjunakom.Scenarističkiprincipi,

primjeri6. Filmsadvajunaka–par.Scenarističkiprincipi,analiza

primjera7. Ansamblfilmiscenarističkiprincipi,kružna

dramaturgija,različitepričespojenejunacima,temomitd.,analizaprimjera

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ V

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

8. Seminarskirad:strukturapremabrojuglavnihlikova9. dvominutnifilm,vježba:pisanjesinopsisanadvije

stranice10. Likisporednilikovi.Glavnijunak.Junak/antijunak,

analizalikovaupredloženimsinopsisimaipisanjebiografija

11. Razvojlika,vježba:pisanjetreatmenta12. Vrijemeifilmskovrijeme.Rokoviunutarfilmaikako

utičunalikiradnju,analizaradova13. Logline,pismonamjereipitching,pripremapisma

namjere,loglineaipitchinga14. Analizaradova,osnovnaideja15. Finalnaverzijatreatmentaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimaikarakteristikamadugometražneigranefilmskeforme;upoznavanjesanajvažnijimprimjerimaizhistorijesvjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilma;Vještine:Prepoznavanjeivažnosttemeiideje;Upoznavanjesaodnosomfizičkastvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;sticanjeodnosapremaprostoruivremenu;upoznavanjesadinamikomirazvojemjunaka/likova;Kompetencije: Sticanje znanja i kompetencijao strukturiscenarijakaobudućegfilmskogdjela;




Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma.Planiranjejedantesttokomsemestraifinalniispitnakonsemestra.Dabiizašaonausmenidioispitastudentmoraredovnopohađatinastavu.Provjeraznanjaiocjenjivanje

Kriteriji Bodovi


Do54

5(F)

1.2.


515

1–510-15


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ V

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

55-64

6(E)

3.


10

4-10


20 10-20


50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:434PISANJESCENARIJA,LewHunterSCENARIJZAFILMITV,HermanSCREENPLAY,SydFieldTHESCREENWRITER'SWORKBOOK,SydFieldTHESCREENWRITER'SPROBLEMSOLVER,SydFieldADVENTURESINSCREENTRADE,WilliamGoldmanWHICHLIEDIDITELL?MOREADVENTURESINSCREENTRADE,WilliamGoldmanSHOOTOUT,PeterBart/PeterGuberNAPISATISCENARIO,MišelŠionSCENARIJIFILMSKAADAPTACIJA,ElmaTataragićSTILFILMSKOGSCENARIJA,ElmaTataragićDopunska:POETIKA,AristotelLIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHortonUMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri



REDITELJSKI PROJEKAT II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4


Nazivpredmeta:REDITELJSKIPROJEKAT2

Ciklus:I Semestar:VIII BrojECTSkredita:4

Status:OBAVEZNI


Vježbe:30

Pripremastudenta:10

Pripremakolokvijaiispita:30

Ukupanbrojsati:100Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežija



PredmetREDITELJSKIPROJEKAT2pratistudentetokompripreme

dokumentarnogfilmauVIsemestru,saciljemosposobljavanjastudenataza

pripremufilmskogilitelevizijskogprojekatpostadnardimasavremenetvi

filmskeprodukcije.

Posebanfokusnaelaboriranuprezentacijusuštineprojekta,društevne

relevantnosti,tenačinaprezentiranjapotencijalnimsaradnicima,domaćimi

međunarodnimprodukcijama,televizijamaidigitalnimplatforama.


Sedmica

Tema Vježbe

1.

Tema&ideja(suvremenost,

aktuelnost,aktivnost,istinitost).

Relevantnostprojekta.Ciljna

publika.

Artikuliratitemuiideju

predstave.

2.

Reditelj-autor.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

3. Rediteljskopismonamjere-

rediteljskipristupprojektu,


4.

Rediteljskopismo

namjere-rediteljski

pristupprojektu,


5.

Produkcijskiformatprojekta.

Potrebeispecifičnostiprojekta.

6.

Specifičnostmedija.(tvprojekat,

film,digitalneplatforme)

7.

Vizualniidentitetprojekta

(referencijalniokvir)

8.

Izradaaudio&vizualnog

sadržajazapotrebe

prezentacije

-izradamoodboard-a.

-izradateaser-a

9. Pobijeditistrahodjavnognastupa-

javneprezentacije.

Gostovanjeprofesorasapredmeta

Govor.

10.


Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

Dikcija.Gostovanje

profesorasapredmeta

Govor.

11. Organizacijavremena.Prezentacija

projekatauograničenom

vremenskomokviru.Pitch.

12. Organizacijavremena.



okviru.Pitch.

13. Izradaiusmenaprezentacija

projekta

14.

Izradaiusmena


15. Izradaiusmena


Ishodiučenja:

Studentjeosposobljendatvifilmskiprojekatpripremipostandardima

savremenTVifilmskeprodukcije,asveuciljupronalaženjapartnera,

ostvaraivanjasaradnjesadomaćimimeđunardonimprodukcijama.


Principradanapredmetujeistraživački,individualanaliuistovrijemeitimski

radstudenata.

Predavanja,razgovori,”casestudy”.Posebanakcenatnapitchingprojekta.

Studentipreznetirajuvlastiteprojekte,tekrozdiskusijenastojepoboljšati

vlastiteprojekteiprezentacije.

Angažmanstudenatapodrazumijeva:

-redovnoprisustvoiaktivanangažmannačasovima


Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

-radnapripremiirelaizacijivlasitihpraktičnihradova,aliiaktivnoučešćeu

realizacijiradovakolegasaklase.

Obradateorijskihsadržaja,raspraveoproblemima,radugrupama,samostalna

istraživanja,internet,konsultacije,aktivnoučešćeudiskusije,gostovanjau

praksi,predavačiizprakse,gostiiputeminterneta.


1.Redovnopohađanjenastave

2.Aktivnoučešćeunastavnomprocesu

3.Seminarskiradovi

4.Redovnodonošenjevježbikojeseuspostavljajukaoradnizadaciutoku

nastave

5.Navrijemezavršenirediteljskiprojekat.

Literatura2:

EveLeightHonthaner–ThecompleteFilmProductionHandbook;Bastian

Cleve–FilmProductionManagement;SonyaTirna–FilmPitch;ThomasA

Kelly-Stagemanagment

DavidBond-Stagemanagmentagentleart

PeterBrook-Prazanprostor

PhaidonTheatreManuakStagemanagmentandtheatreadministration

Aguado,Ken&Eboch,Douglas(2013).

TheHollywoodPitchingBible:APracticalGuidetoPitchingMoviesand

Television.ScreenMasterBooks

Alberti,John(ed.)(2003).

LeavingSpringfield:"TheSimpsons"andthePossibilityofOppositional

Culture.WayneStateUniversityPress.

Karg,Barbara;VanOver,Jim&Sutherland,Rick(2007).Theeverything

filmmakingbook:fromscripttopremiere--acompleteguidetoputtingyour

visiononthescreen.EverythingBooks.

Steiff,Josef(2005).TheCompleteIdiot'sGuidetoIndependentFilmmaking.

PenguinGroup.



OPIS predmeta Rediteljske poetike 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta: REŽ0824 Nazivpredmeta:REDITELJSKEPOETIKE2

Ciklus:I Godina:IV Semestar:VIII BrojECTSkredita:3


Kontaktsati:45Predavanja30Seminar15Ostalo:Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10PripremezakolokvijIzavršniispit20Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVIIsemestar


Student bi na kraju semestra trebao savladati profesionalnu analizu filma po segmentima, te kroz upoznavanje i analizu rada jednog renomiranog reditelja/rediteljke shvatiti šta znači rediteljska poetika.


1. VIZUALNIIDENTITETkaovažanelementrediteljskepoetike

2. SNIMANJE–predviđeneinepredviđeneokolnosti3. MONTAŽASLIKEirediteljskapoetika4. ZVUKIMUZIKAirediteljskapoetika5. RAZUMIJEVANJEIPOZICIONIRANJESTILA–percepcijairecepcijadjela6.ANALIZARADAODABRANOGREDITELJA/REDITELJKE

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoonomeštačinirediteljskupoetikutokomrealizacijeiplasmanaVještine:SposobnostanalizeiprepoznavanjarediteljskihpoetikaKompetencije:Osposobljenostzaprofesionalnuanalizurediteljskihpoetikapoelementimakojitupoetikučine,tesvjesnostosvimelementimakojigradejednurediteljskupoetiku.


Nastavaseizvodikrozpredavanjaivježbe,analizukonkretnihprimjeraiindividualnunastavu.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Rediteljske poetike 2

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarski rad i usmeni ispit. Pohađanjenastave5Angažmanunastavi5Praktičnirad10Kolokvij30Završniispit50Ukupno100

Literatura2:

DirectorsonDirectors,izdavač:Farrar,StrausandGirouxNešto kao autobiografija, Akira Kurosava, Institut za film ,Beograd,1986 Notes on the Cinematographer , Robert Bresson, GreenInteger,Kopenhagen,1997 MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUniv Of Minnesota Press; First edition edition (September 16, 2003) Sidney Lumet - Making Movies, Vintage, 1996



OPIS predmeta Vizuelne komunikacije 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

ŠifrapredmetaREŽ0825

Nazivpredmeta:VIZUELNEKOMUNIKACIJE2

Ciklus:BA Godina:4 Semestar:VIII BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:30Predavanja15Vježbe15Inividualnirad:20Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi

NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežija

Preduslovzaupis:

UpisanVIsemestar


Uvođenjestudenataupraktičniradnaosnovuedukacijeianalizepasvedokreiranjaisamostalnogradanaosnovuzadatihelemenata.Ciljovogsemestrajedastudentsamostalnoprođesveelementeukomunikacijisapotencijalnomjavnomustanovom,klijentomiliagencijomidatajradrezultirakreiranjemjavneformeuoblikuvidea,performinga,foto-storyilibilokojeginteraktvnogartperformance-a


Sedmica

Tema Vježbe Br.čas

1. IntegracijaMedija Uporebanovihsinergijafilm,tv,radio 1

2. Vizuelnekom.uprocesustvaranjafilma,predstave,tvemisije

Analizaprimjeraizprakse 1

3. Pojamielementishow-bussinesa

Primjeri 1

4. Komunikacijaufilmskojindustriji

Analizakampanjaizfilmskeindustrije

1

5. KomunikacijauTVindustriji

AnalizaprimjeraTVkampanja 1

6. Komunikacijasaklijentima Primjeriianalizakampanja 17. Muzičkaindustrija Kreiranjeiprimjerimuzičkihspotova 18. PRkaovidkomunikacije Gostpredavač 19. RediteljiAgencija Kakouspješnokomuniciratisa

Agencijom1


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

10. KreiranjeianalizaBriefinga Edukacijanaprimjerima 111. Osmišljavanjekampanje Analizaprimjera 112. Castingzaspot Analizaprimjera 113. Pripremaprodukcije Gostproducent 114. Produkcijaspota Pojedinačnirad 115. Prezentacijaklijentu Analizaprezentacije 1

Ishodiučenja:

Nakonuspješnozavršenogsemestra(položenogispitaizpredmetaVizualnekomunikacijeII)studentćemoći:-primijenitiusvojenemodeleinterkulturalneitransdisciplinarnekomunikacijeisaradnjesadrugimumjetničkimakademijamailikulturniminstitucijama-samostalnoigrupnovoditikreativno-tehničkiprocesvizualnihkomunikacija.


Studentiuče,krozraznovrsneprimjere,označajuifunkcijivizuelnihmedija,unajširemopsegu-odreklamnogmedijapasvedonovitetaizsvijetakompjutersketehnologije,webkomuniciranja,alternativnihmedija-kojisusastavnidioopštevizuelnekulturestudenataAkademijescenskihumjetnosti.Predavanjapratetemuvježbe,nadopunjujućiiskustveni/empirijskiprocesrada,krozpredstavljanjeianalizeadekvatnihprimjeraizprakse,tesenatajnačinstudentupoznajesahistorijskimisavremenimznanjimaitedencijamauvizualnimkomunikacijama.


Naosnovustečenogznanjaiiskustvakrozkojegsuprolazilistudenti,evaluiraseradstudentanaosnovuangažmanauproteklomperiodu,učestvovanjaukreativnomprocesu,kaoiosobnogispoljavanjakreacijeuodnosunazadatutemuiliformu

Literatura2:

Obavezna:1.PepMollerup:MarksofExellence2.YasaburaKuwayama:TrademarksandSymbolsoftheWorld3.MarianneR.KlimchukandSandraA.Krasovec:PackagingDesign–SuccessfulProductBrandingfromConcepttoShelf4.Gestalten:UrbanInterventions–personalprojectsinpublicspacesDopunska:1.EllenLupton,AbbottMiller:DesignWritingResearch2.JešaDengeri:Dizajnikultura.3.StefanoMarzano:TheNewEveryday:ViewsonAmbientIntelligence


akademija scenskih umjetnosti u sarajevu studijski_program ba.pdf · profesije (dramaturgija,...

Documents