historija jezika

Download historija jezika

Post on 28-Dec-2015

163 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

historija

TRANSCRIPT

STANDARDNI I KNJIEVNI JEZIK

Razlika izmeu standardnog i knjievnog jezika? Knjievni (literarni) jezik je jezik knjievnosti (bez obzira o kom nivou jezika se radilo), a standardni jezik je pravopisno normirani jezik prihvaen kao takav u drutvu i kulturi koji ga koriste.

Kako knjievni jezik doprinosi nastanku standardnog jezika? Unifikacija jezika koja danas kao rezultat daje standardni jezik poiva se na jednakosti koja potie iz jezika pisaca. Jezik pisaca uzrokovan je i socijalnim faktorima kao to su opa obrazovanost, pripadnost socijalnom sloju, obiajni jezik kolovanja itd. Pri utvrivanju injenica u historijskoj dijalektologiji vano mjesto zauzimaju oni tekstovi koji u orginalu nisu imali nikakve literarne ili umjetnike vrijednosti. Jasno je da su oni nastali i nastajali u niim slojevima drutva, sadravaju samo obavijesnu vrijednost ali i daju sliku jezika ueg vremena i prostora. Ovakva pismenost osnova je za prouavanje osnova iz kojih se mnogo kasnije javlja normirani, standardni jezik.

Koji izvanjeziki faktori utiu na oblikovanje i standardnog i knjievnog jezika? Standardni jezik nastaje uslijed brojnih vanjezikih faktora. Kao takav on onda prestaje biti iskljuivo lingvistika pojava, ve uz sebe vee i nejezike uzroke koje proizlaze iz politikog, ekonomskog i socijalnog ureenja drutva. Standardni jezik stoga postaje drutvena pojava, tj. karakteristika koja predstavlja i izraz drutvene pripadnosti nekoj socijalnoj skupini, ali i izraz povezanosti sa kulturnom tradicijom jer i sam jezik predstavlja sastavni dio kulturne nadogradnje.

REDAKCIJE STAROSLAVENSKOG JEZIKAGlavne redakcije su eko-moravska, panonsko-slavenska, bugarsko-makedonska,srednjojunoslavenska (hrvatska, bosanska i srpska).

Koje su junoslavenske crte staroslavenskog jezika?Junoslavenske crte staroslavenskog jezika su:-druga palatalizacija velarnih skupova kv, gv, hv cvt, zvzda, dok npr. u zapadnoslavenskim, kao to je eki jezik, umjesto toga imamo kvt, hvzda, a u poljskom kwiat, gwiazda;-slogovi ra, la, r, l kao rezultat metateze likvida sa duenjem grad (j (svi oni ki tuja pisma istumauju prilini su viditi) t'> (ne praaju) starije deklinacijske karakteristike: u mnoini imenica m.r. G (ovih dan), D om (i jezikom zlorikim), Ii (s nikimi nauci prudnimi).No pisac sporadino unosi i neke osobine tokavskog narjeja: l prelazi u o (uklanjao sam se rado od toga, nito za ne biti) koristi nesaete zamjenike likove koji , kojega, koje...(iziskujui napokon koji vojvoda alikoji obranitelj pristoji s njim na ovomu izaastju) naporedo su prisutni saeti, akavski oblici (svi oni ki tuja pisma istumauju prilini suviditi)

Sljedee Hektorovieve osobine:Pod romanskim utjecajem u dijalekt su ule konstrukcije za+infinitiv (za kuati sriu), preko akavskotokavskog prepletanja (ki, koji), do grafijskih ostataka tradicionalnog knjievnog jezika (koga, mnim, da si ul i knjige njega til). No, tenja glasovnim efektima, toliko svojstvena svim renesansnim hrvatskim pjesnicima i ovdje se dobro potvruje. Hektorovi ritmiki ponavlja iste ili sline skupine glasova: segment avi u susjednim rimama (koji Split ostavi i tamo se zavi/ci boje ljubavi da ga bolje slavi);vokalima varirane segmente ul/il (dugo vrime Marul Marko je tuj njim bil/koga.

Navedite osobine poezije Hanibala Lucia!Kod Lucia moemo pratiti sve izvorniji izraz, koji je ak i po jeziku nov. Luci je, zapravo, piuistvarao knjievni jezik temeljen na hvarskoj akavtini, ali i na tokavsko-akavskom idiomukojim je pisala prva generacija Dubrovana, pa, ak, i na jeziku narodne poezije. Po tome se onrazlikuje i od Marulia i Hektorovia, koji su se mnogo vie oslanjali na govorni jezik.Osobine narodne poezije: upotreba vokativa umjesto nominativa, red rijei stilski obiljeen; naporedo oblici tvatvoja ikavska zamjena jata manja upotreba arhainog leksika nazalno e daje e prisutna grupa c/ lica

JEZIK NAJSTARIJIH DUBROVAKIH PJESNIKA

Objasnite dva pristupa prouavanja iskonskog dubrovakog govora!Reetar i Beli su smatrali da je prvobitni dubrovaki govor bio tokavski, a da brojne akvske jezine elemente dubrovakih pjesnika treba pripisati knjievnojezinom utjecaju koji se iz akavskih knjievnih krugova irio na Dubrovnik. Nizosemki slavist van den Berk smatra da utjecaju akavtine u dubrovakom pjesnitvu treba korijene traiti u prvobitnome dubrovakom govoru koji je bio akavski.

Kakav je knjievnojeziki manir vladao u Dubrovniku (Dore Dri i iko Meneti)?Odlike knjievnojezikog manira u Dubrovniku moemo posmatrati sa stanvita fonetike, morfologije i leksike. Fonetske osobine: pojave ikavskog refleksa jata, ikavizmi: nidan, imati, vrime; u djelima akavskih pisaca pojavljuju se dubrovake forme zamjene jata: cvijee, na svijeti, nasmijeju hiperijekavizacija: pijer, mijer, krompijer, l na kraju rijei: oenil, otial, spomenul; akavska zamjena za praslavensko palatalno d sa j u oblicima meja (mea) I gospoja (gospoa);redukcija finalne foneme u grupi st: estitos, mlados, svitlos, alos; ijekavizmi: dvijesti, nesvijesne, trijeba, vjertuozu,njeko, njeto, njekoliko; renesansno prelaenje l u o pa takve oblike ima Marin Dri u primjerima kao to su: admirao, opidao, konzuo; sibilarizacija: gorcih (gorkih), drazi (dragi), druzima (drugima). Morfoloke osobine:Renesansnu dubrovaku knjievnost odlikuju dvije grupe osobina koje nisu koherentne sa dubrovakim govorima, a to su akavizmi i licencia poetica. Licencia poetica ogleda se u upotrebi indeklinabilija okamenjenih osnova kod odreenog broja rijei bil, stril, krill. Licencia poetica ogleda se i u upotrebi saetih oblika prisvojnih zamjenica koje ne postoje u govoru: ma(moja), tva (tvoja) mu (moju), tu (tvoju); ), zatim saeti oblici upitno-odnosne zamjenice ki (koji), ka (koja), ke (koje), ku (koju); padeni oblici D i L sg. : na nebi, u sviti, liti, u krili, dobri majci, u dobri eni, na dobri zemlji; N sg.: kami, plami; N pl.: zlatni prami. Leksika:akavizam: a, za, kroza (ta I izvedenice); brojni italijanizmi Dilj (ljiljan), versa (stih), vestura (haljina), metri (majstori) kompanjoni (drugovi); zatim blici kao to su: elinje (elje), brodidba brodarina), puci (narodi).

Dvostruko rimovani dvanaesteracje oblik koji se javlja u hrvatskojpoezijiu velikom broju sluajeva.Dvostruko rimovani dvanaesterac ima utvrenu metriku formu i 12 slogova.Cezurase javlja poslije estog sloga, pa mu je ema (6+6). Redovna je nenaglaenost estog i dvanaestog sloga. Dvostruko je rimovan, jer je stih od 12 slogova sa jakom cezurom iza estog sloga i sa parnim rimama.Porijklo mu je nejasno, ali se smatra da je to hrvatska varijanta mletako-starofrancuskog dvanaesterca. Dvostruko rimovani dvanaesterac je bio vladajui stih hrvatske pisane knjievnosti, koji se naglo javio i naglo nestao. Dubrovaki (juni) prvi polustih prvog stiha,i prvi polsutih drugog stiha su povezani rimom A, a ostali rimom B. U dubrovakom obliku jo su vezani i parnom rimom krajevi stiha i prvi polustihovi u stihu. Maruliev (sjeverni) rime sa kraja prva dva stiha nastavljaju se jo i na kraju polustihova sljedeceg dvostiha.To je akavski tip dvostruko rimovanog dvanaesterca. Sree se uMarulievojJuditi.

FRANJEVAKA KNIEVNOSTKada franjevci dolaze u Bosnu? Franjevci su u Bosnu doli potkraj 13. stoljeca (1291.) i nedugo potom u Srebrenici izgradili svojprvi samostan po kojemu je kasnija redodrava nazvana Bosna Srebrenika ili Bosna Srebrena(lat. Bosna Argentina).

Koji franjevac najvie pridonosi irenju tokavstine? Matija Divkovi - u franjevaki je red stupio najvjerojatnije u Olovu. kolovao se u Italiji. Bio jefranjevac u Sarajevu, Kreevu, Olovu. Grau za svoja djela Divkovi je crpio iz legenda,hagiografija, usmenih predaja i legenda koje je uo od naroda, Heroltovih Sermones discipuli(Odgovori uenika) te drugih katolikih djela nastalih nakon Tridentskoga sabora. Njegova sudjela vjersko-didaktikoga karaktera, a namijenjena su narodu

Za ta se najvie zalagao franjevac Ivan Ani, gledano s jezikog aspekta? Zalagao se za protureformacijske ideje te nastojao tokavskom ikavicom s djelominom uporabom ijekavskoga rastumaiti vjerske istine. iroj je publici pribliio latinicu.

MATIJA DIVKOVIKoje su osobine Divkovievog idiolekta zastupljene u njegovom djelu?Besjeda o fratru i rajskoj ptici- Ovo je jedna od 66 kratkih pria besjeda iz istimene zbirke bosanskog fratra koju je objavio 1616 godine. Rije BESJEDA je eka ili jo bolje reeno sveslavenska, ak i starosl. Rije koja znai govor, rije, zbor, pria; besjeditigovoriti. Fra Matija Divkovi (15631631) je rodom iz Jelake kod Olova i bio je rodonaelnik bosanske franjevake knjievnosti. On se ne smatra samo franjevakim ve uope bosanskohercegovakim knjievnikom. Pisao je narodnim jezikom, tj. jezikom svoga rodnog kraja (srednja i sjeveroistona Bosna), a to je narodni ijekavski tokavski govor sa izvjesnim primjerima ikavtine. Ovdje emo razmotriti nekoliko znaajnih crta njegovog jezika, a mnoge od njih ostale su iste i danas, etiri stoljea poslije:dvosloni ijekavski reflex jata: scijenjae/procijeni; jednosloni ijekavski reflex jata: starjeina, mjesto; ikavski reflex jata u prilozima i prijedlozima: prid, gdi; mijeanje afrikata i : kruhope/a, outi(osjeti) treba outi; pokazna zamjenica ovi umjesto ovaj: ovi redovnik; onijem, slatkijem, ostalijem; imperfekt: bijae, molja; glagolski prilog proli: doavi; suglasnika skupina hv: uhvati; kratka mnoina: devet hora (horova); dijalekatsko porijeklo: manastijer, ite...

Koje su grafijske odl