KAPITALIZAM

KAPITALIZAMPripremili: Preljevi Emil i Harlaher ToniMentor: prof.dr. Halilovi MuhidinPEDAGOKI FAKULTET U BIHAUTJELESNI ODGOJ I SPORTDobar dan cijenjene kolege, profesorice. Danas emo kolega Toni i ja podijeliti sa vama nekoliko informacija na temu kapitalistickog drustvenog sistema.

1Historijski razvoj kapitalizmaOd XV XVIII vijeka, feudalizam biva polako zamenjivan novim drutvenim i ekonomskim sistemom kapitalizmom.

Ekonomska mo zahtevala je i politiku.

Italija kolijevka kapitalizma.

Buroaske revolucije, pokreti ujedinjenja, mirni dogovori.Znamo da je drutveni poredak u svijetu prije kapitalizma bio feudalizam. Za vrijeme feudalizma, sva vlast je bila u rukama feudalaca ili plemia. Meutim, poetkom 15st. dolazi do laganih promijena u sistemu vladavine. Glavni razlog tih promijena je bio sloj trgovaca koji su sticali ogromna bogatsva zahvaljujui meunarodnoj trgovini. U vremenskom periodu oko 18st. trgovake porodice zajedno sa bankarskim postaju dosta bogatije od tadanjih plemia i shodno s tim poinju da pomou svojeg bogatsva sticaju i politiku mo.

To im i uspijeva i njihov dolazak na vlast oznaava dolazak novog drutvenog sistema - kapitalizma. Kolijevkom kapitalizma moemo smatrati Italiju u kojoj je bogata porodica Medii zajedno sa bogatim bankarskim porodicama dospijela na vlast.Ubrzo nakon toga, kapitalizam se iri po cijeloj Europi preko buroaskih revolucija (buroazija je termin koji oznaava taj bogati sloj drutva), pokreta ujedinjenja i mirnih dogovora.

2Karakteristike kapitalizmaTrite postaje najvanija institucija.

Privatno vlasnitvo kljuni element u proizvodnom sistemu.

Formira se klasni sistem na bazi bogatsva.

Trgovanje na velikim udaljenostima.

Prostorno-vremenska kompresija.Kapitalizam ima i nekoliko bitnih karakteristika koje ga razlikuju od feudalnog drutvenog sistema.Prva je ta injenica da da trite postaje najvanija institucija. To je prirodno s obzirom na to da je kljuni element kapitalizma privatna svojina, a privatna svojina poput novca nema svrhe ako se ne moe trgovati.Dalje, formiraju se klase bazirane na bogatsvu. Shodno s tim imamo podijelu drutva na bogati sloj, srednji sloj i siromani sloj.Trgovanje na velikim udaljenostima postaje jako bitno i da bi se omoguio to bri transport robe grade se eljeznice, putevi, pomorske rute i slino. To smanjenje prostora i vremena koje treba proi da se trgovaka dobra prenesu iz jednog mijesta do drugog se naziva prostorno vremenska kompresija.

3Put svile

Ovdje na lijevoj slici moemo vidjeti na mapi oznaen poznati trgovaki put svile koji se pruao preko Azijskog kontinenta sve do Europe i Afrike, a na desnoj se nalazi slika trnice na kojoj su u to vrijeme trgovci razliitih nacionalnosti meusobno trgovali razliitu robu (od hrane do svile i posua).

4HumanizamNastaje u Italiji

Vraa antiki pristup linosti ovjeka

Reformacija

Don Lok (1632-1704.g.) Misli o odgajanju djece

an ak Ruso (1712. - 1778.g.) povratak prirodiDolaskom kapitalizma istovremeno dolazi do humanistikog pokreta u Italiji. Ovaj pokret nam je od interesa jer vraa antiki pristup linosti ovjeka. Znai, poinju se odbijati vjerovanja crkve o tome da se ovaj ivot treba samo svoditi na pripremu za zagrobni ivot. Zahvaljujui tim reformacijama svi ljudi slobodno poinju opet aktivno da rade na stanju svog uma i tijela.

Bitni reformantni koji su se zalagali za tjelesni razvoj su Don Lok i i an ak Ruso koji naglaavaju znaaj vraanju vjebanja u prirodnim uslovima.5Filantropizamovjekoljublje

Dessau, 1774.g. osnovan prvi filantropium

Johan Bernard Bazedov

Desavski petoboj (1724.-1790.g.) Ove humanstike teorije su meutim bile dostupne samo najbogatijim slojevima drutva sve dok nije dolo do pojave filantropizma (filantropizam jednom rijeju znai ovjekoljublje). Johan Bernard Bazedov je osnovao prvi filantropium u Njemakom gradu Dessau. U njegovom filantropijumu se vjeabalo za tzv. Desavski petoboj koji se sastojao od disciplina tranje, skakanje, penjanje, noenje tereta i balansiranje.

Filantropiumi su uskoro postali dio javnih kolskih ustanova i tjelesni odgoj je postao pristupaan svoj graanskoj djeci.6Nacionalni gimnastiki sistemNacionalni pokreti i posebni nacionalni sistemi teorije sporta

Johan H. Pestaioci (1746.-1827.g.) Elementarna gimnastika Franc Nahtegal (1777.-1847.g.)

Nastankom filantropijuma dolazi do stvaranja nacionalnih gimastikih sistema. To znai da je svaka nacija nastojala da napravi neki svoj jedinstveni gimnastiki sistem tjelesnog odgoja radi ouvanja patriotizma i nacionalne svjesnosti naroda.

Neka od najbitnijih imena u razvoju modernog tjelesnog odgoja su vicarac Johan Henrih Pestaoici i Danski uitelj Franc Nahtegal koji poinju uvode gimnastiku u sve kole.7Njemaki gimnastiki sistemProbueni nacionalni ponos

Filozof Kent, naucnik Nimejer, pjesnik Rihter

Najznaajniji meu utemeljivaima :

Ivan Baredov (1723.-1790.g.), Fridrih Ludvig Jan (1778.-1852.g.) Adolf pis (1810.-1858.g.)

vedski gimnastiki sistemPer Henrik Ling (1776.-1839.g)

Osnovni cilj

P. H. Ling sistem dijeli na :

pedagoka gimnastikavojnika gimnastikamedicinska i ortopedska gimnastikaestetska gimnastika

Per Henrik Ling (1776.-1839.g)

Engleski sistem sporta Najstariji sistem

Kraj 17. i pocetak 18. st.

Periodom raanja igara

Osnovne igre : eng. Fudbal, konjicki sportovi

Vjebanje-sredstvo za pridobivanje naklonosti irokih masa

Konjike trke

Francuski gimnastiki sistem Ratne potrebe ( "plan narodnog obrazovanja )

Kartoni za kontrolu zdravlja

Demeni (1850.-1917.g.) biomehanika tjelesnih vjebi

or Eber (1875.-1957.g.) prirodno neophodni sistem tjeiesnog vjebanja

eki - sokolski gimnastiki sistem Miroslav Tir (1832.-1884.g) Sokolski sistem

1918 g. uvodi se sport ( atletika, streljastvo, odbojka, plivanje i skokovi u vodu )

Dubok trag na Jugoslavenske narode

Teaj za uitelje gimnastike - nastava skijanja

HVALA NA PANJI IMA LI PITANJA ??