historija umjetnosti - visoka renesansa

Post on 07-Jul-2018

238 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

    1/74

    HISTORIJA UMJETNOSTI III

    VISOKA RENESANSA

    Visoka renesansa (razvijena renesansa ili cinquecento) je kasna faza renesanse koja se odvija do 1495. do 1520. U Firenci !i"u i Veneciji. U ovo" su razdo#lju nastala neka od najcjenjeniji$ dijela euro%ske u"jetnosti u svijetu.

    Leonardo  Bramante Michelangelo Rafael  Giorgione i Tizian #ili su vrlo tra&eni u 'taliji na %oetku 1. st. a dvojica od nji$ koji su &ivjeli i stvarali i nakon 1520. *ic$elan+elo i ,izian %osti+li su jo- za &ivota "eunarodnu slavu.

     ,a je slava dio svekolike %ro"jene statusa u"jetnika koja se %ostu%no de-avala toko" 15. st. u"jetnici"a se odavalo %o-tovanje koje zaslu&uju kao intelektualci i

    $u"anisti. /ji$ov je dru-tveni status #io ravan ono"e lanova veliki$ kraljevski$ dvorova. /azivani su +enijalni" ili #o&anstveni". a taj kult slave djelo"ino su zaslu&ne "ecene  vladari %a%e kne&evi  koji su od ti$ "alo#rojni$ nadareni$ i a"#iciozni$ ljudi naruivali u"jetnika djela.

    3vaki od ovi$ u"jetnika razvio je ose#ujan likovni stil koji je niknuo na ideja"a 15. st. a koji je za$valjujui nji$ovo" lino" stilu %oznavanju intelektualni$ trendova to+ do#a i nji$ovu trudu urodio takvi" u"jetniki" djeli"a za koje su suvre"enici s"atrali da su nad"a-ili i %rirodu i antike uzore. /ji$ova likovna djela i"ala su neka zajednika o#ilje&ja i"itiranje %rirode koje idealizira o#like ak i kad ko%ira %rirodu6 s$vaanje antiki$ o#lika i oslanjanje na nji$6 ravnote&u i jasnou

    ko"%ozicije te osjeajnu sna+u.

    DONATO BRAMANTE

    7onato 8ra"ante (Fer"i+nano 1444.  !i" 1514.) karijeru je za%oeo kas slikar freski ali je svoj najvei u"jetniki do"et dose+a kao ar$itekt.

     slikarstvu je uio od :iero della Francesca  a o ar$itekturi od ;uciana Vranjanina od koje+a je %reuzeo osjeaj za $ar"onine raz"jere istu for"u i jedinstvenost ar$itektonsko+a o#likovanja.

    /a nje+a su uticali Fili%%o 8runellesc$i ;eon 8attista

  • 8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

    2/74

    3a >> +odine seli se u *ilano kako #i se #avio slikarstvo" i ar$itekturo" najvi-e radei kao ar$itekt za ;udovica 3forzea.

    ?ao ve iz+raeni u"jetnik koji je vje-to #aratao sa %ers%ektivo" naueno" od :iera della Francesce %oznavao "no+i$ ele"enata klasine ar$itekture i vitruvijsko+ konce%ta te al#ertijanski klasicistiki "odel izvr-i je veliki utjecaj na lo"#ardijsku kulturu zajedno s ;eonardo" da Vincije" koji je #oravio u *ilanu od 14@2.

    /je+ovo najznaajnije djelo u *ilanu je kor crkve 3anta *aria delle Arazie.

    /akon -to je 1499. Francuska osvojila *ilano 8ra"ante odlazi u !i" +dje stu%a u sluu %a%e

  • 8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

    3/74

    /asljednik

  • 8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

    4/74

    8ra"anteov izvorni nacrt %oznat je iz tlocrta i "edalje izdate u slavu %oetka +radnje koji %rikazuje vanjski iz+led u +lavni" crta"a. ni otkrivaju 8ra"anteov inovativni %ristu% to"

    %rojektu koji je velianstven i %oraz"jeri"a i %o osnovnoj za"isli. 8ra"ante od#acuje 1000C+odi-nji za%adnu tradiciju da je crkva du+uljasta dvorana +dje vjernici +ledaju %re"a istoku u s"jeru +lavno+ oltara +dje se ita "isa u svoj te&nji %re"a %ravilnosti

    i $ar"oniji koji su jedini "o+li #iti dostojni to+ sveto+ "jesta %rojektira +ole"u okru+lu ku%olu slinu onoj na :anteonu iznad kri&i-ta #avasto nadsvoeni$ krakova +rko+ kri&a. ko sredi-nje ku%ole #ile su %lanirane 4 "anje svaka iznad ka%ele koja nalikuje na +lavni %rostor te visoki tornjevi na u+lovi"a. ?ao -to je . /o. i u 1. st. nacrt e %retr%jeti dalje iz"jene  10. na za$tjev %a%e :avla 'V. Earlo *oderno do+rauje uzdu&nu lau (za dva traveja) i ini je crkvo" u o#liku latinsko+ kri&a te izvodi #aroknu fasadu i tako

    "odiGcira cijeli odnos ku%ole i %roelja. 'ako niti jedno svoje djelo 8ra"ante nije izveo u cijelosti a "no+a su i %oru-ena ili %re+raena on je izvr-io %resudan uticaj na +raevinarski stil visoke renesanse.

    4

  • 8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

    5/74

    LEONARDO DA VINCI

    ;eonardo da Vinci  (Vinci 1452.C

  • 8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

    6/74

    dodaci"a us%ijeva nad"a-iti ono -to je nauio u radionici i od sa"o+ uitelja. n je nai"e na ovoj slici uradio jedno+ anela odjeveno+ u $aljinu a %re"a kazivanji"a Aior+io Vazaria Verrocc$io je #io toliko za%anjen "ajstorstvo" "lado+ ;eonarda da

     je z#o+ to+a zauvijek ostavio etkicu.

    Bogorodica s narom ili Bogorodica Drajfus, ulje na dasci oko 149. /acionalna +aleriju u"jetnosti Jas$in+ton

    Bogorodica s narom ili Bogorodica Drajfs  %ri%isivana je Verrocc$iju i ;orenzu di Ereda ali z#o+ tijesne stilske #liskosti s nje+ovi" dru+i" djeli"a iz ti$ +odina koja se odlikuje +otovo %rozirno" Gnoo" tena i tanano" i

    od"jereno" uzaja"no" lju#avlju 8o+orodice i "alo+ ?rista -to su ele"enti koji se jasno uoavaju na ne-to kasnije naslikanoj 8o+orodici sa karanGlo" (*unc$en) ova slika #ez su"nje %ri%ada o%usu djela ;eonarda da Vincija. 7vije G+ure u %rvo" %lanu iz#ijaju iz t"ine neke odaje za$vaene tanano" svjetlo-u koja %adajui odoz+o otkriva nji$ovu $ro"atsku Gnou. 8o+orodica koja stoji iza %ostolja nje&no %ridr&ava dijete iji je korak ukr-ten i jo-

    nedovoljno si+uran uvajui +a od ledeno+ "er"era svoji" %lavi" o+rtae". 7ijete  je %ers%ektivno %o"jereno una%rijed i %rikazano s %o+ledo" u%adljivo %okrenuti"

    navi-e dok je kroz %rozore sa strana vidljiv %ejza& stilistiki jo- uvijek nedovoljnonedeGnisan.

    Blagovijesti  ulje na dasci 142.  145. Aalerija UIzi Firenca

    va slika koja %otie iz crkve 3an 8artolo"eo s"atrana je za djelo 7o"enica Airlandaje sve dok je %rouavanja koja su uslijedila nakon -to je 1@. :re"je-tena u Aaleriju UIzi nisu %ovezala s ;eonardovo" "ladalako" fazo". i+ledna je veza sa uitelje Verrocc$ije" i nje+ovo" -kolo" naroito vidljiva Gnoi %okreta i na#ori"a na odjei te stoliu koji je slian naroito %o lavlji" -a%a"a i #iljni" dekoracija"a nad+ro#no" s%o"eniku Aiovanni i :iero *edici u staroj sakristiji

    3veto+ ;orenca u Firenci koje je Verrocc$ijevo djelo. ?rila ar$anela naslikana su naosnovu u&ivo %rouavani$ krila. 7jevica koja sjedi is%red ti%ine Grentinske vile iz 15.st. delikatno %ovlai lijevu ruku kao znak da je %ri"ila #o&ansku %oruku dok dru+o" ruko" lista stranice neke svete knji+e. *euti" u odnosu na djela zrelo+ ;eonarda ovaj rad je te$niki i ko"%ozicijski nevje-t no nje+ovi as%ekti navje-uju ono -to slijedi. ?o"%oziciji nedostaje dina"inosti i dra"atinosti. 7ok su ar$itekturalne %ojedinosti i %ers%ektiva %o"no nacrtaniini se kao da nisu u nikakvo" %rostorno" ili "etaGziko" odnosu s likovi"a anela i 7jevice *arije.

  • 8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

    7/74

    8oje uo%e nisu usklaene i cijela slika odi-e ne%rirodno-u. 3ve te oso#ine ukazuju da je rije o djelu "lado+ i neiskusno+

    slikara. /o %rikazi %rirode u%ozadini i cvjetni vrtlo+ u %rvo" %lanu svjedoe ve o ;eonardovoj "oi za%a&anja i lju#avi %re"a %rirodi.

    ;eonardo se nije o%redijelio sa"o za u"jetnost %rivuen nauko" %oeo je %rouavati rad +eo+rafa :aola dal :oca ,oscanelia %rivuen anato"ijo" %risustvuje seciranju le-eva u #olnikoj "rtvanici radi i eks%eri"ente iz Gzike i "e$anike. 14@0. ;eonardo se %ri#li&ava ;orencu Velianstveno" koji "u %oinje tra&iti savjete vojne i in&enjerske vrste. :oinje odlaziti i u vrt nas%ra" Erkve sv. *arka svojevrsni "uzej na otvoreno" sa antiki" skul%tura"a reljeG"a sarkofazi"a iji je kustos #io 8ertoldo di Aiovanni i +dje su "ladi u"jetnici "o+li da %rouavaju antiku.

    elju da se %onovo %osveti slikarstvu %onovo do#ija 14@. kada %oinje raditi na slika"a 8o+orodica 8enoa i 3veti Deroli" %okajnik i :oklonjenje "udraca.

    Sveti Jerolim Pokajnik  ulje na dasci oko14@. Vatikanska %inoteka Vatikan

    !adi se o nedovr-enoj slici na kojoj je %rikazan sveti Deroli" %okajnik s %ru&eno" desno" ruko" kojo" is%ituje %rostor lijevo" ruko" u #lizini srca i "editativni" %o+ledo" u%ereni" navi-e. U liku "r-avo+ starca %retvoreno u kost i ko&u ;eonardo

     je %okazao -iroko %oznavanje ljudske anato"ije kao i si+urno vladanje s"je-tanje" G+ura u trodi"enzionalni %rostor kao da je rije o kakvoj skul%turi.

    Poklonjenje mudraca ulje na dasci 14@1. C 14@2. Aaleriju UIzi Firenca

    vu oltarnu sliku naruili su redovnici sa"ostan 3an 7onato iz 3co%erta u #lizini Firence ;eonardo nikada nije dovr-io (izuzev-i te"elj i %odslik)z#o+ odlaska u *ilano. ?ao u"jetniko ostvarenje iz %rve Grentinske faze ;eonarda da Vincija slika svjedoi o u"jetnikovo" inventivno" %ristu%u o#likovanju. a +raevine u %ozadini razvija %reciznu %ers%ektivu i +eo"etrijski red koji %odsjea na *asaccia. ;eonardova slikarska te$nika %ojaavanja ta"no+ da #i se nano-enje" tona %reko

  • 8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

    8/74