historija civilizacije

Download historija civilizacije

Post on 02-Apr-2015

649 views

Category:

Documents

20 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

PRAPOVIJEST

Prapovijest je najdu e razdoblje u pro losti ovje anstva. Procjenjuje se ono traje od 1 800 000. godine p. K. pa sve do 4000 . godine p. K. Prapovijest se podijelila na dva velika razdoblja kameno doba i metalno doba. Kameno doba dijeli se na starije i mla e kameno doba, a metalno doba na bakreno bron ano i eljezno doba. Paleolitik traje od 1 800 000. god. p. Krista pa do oko 10000. godine p. K., neolitik traje do 4000. godine p. K. a metalno doba traje od 4000. godine p. K. pa se nastavlja i kroz povijest. Me utim nije svuda u isto vrijeme zavr io paleolitik i po eo neolitik. Na nekim prostorima paleolitik je zavr io u 12 tisu lje u p. K., a na drugim prostorima je paleolitik zavr io tek u 4. tisu lje u p. K. Prvi uspravni ovjek naziva se Homo Erectus, a prvi razumni ovjek naziva se Homo Sapiens. Najstariji ostaci Homo Sapiensa na eni su u Australiji i stari su oko 70 000 godina.Prva ovjekova zada a bila je sakupljanje jer je ovjek ve tada radio po svojoj svrsi. Prvi alat ovjek je dobivao te u i mekani kamen od kojeg je izra ivao ru ne klinove ili oblutke. ovjek ivi u zajednicama od 50 do 60 lanova. Takve zajednice nastajale su kad se skupe ljudi radi ostavljanja potomstva i radi lak eg pre ivljavanja. Takve zajednice su bile kratkog vijeka svaki su se as mogle raspasti. ovjek je u tom dobu prona ao i vatru. Vatra je zasigurno najve i pronalazak u povijesti. ovjek ju je najvjerojatnije primijetio onda kad je grom negdje lupio i zapalio vatru. ovjek je tu vatru poku avao zadr ati to je dulje mogao jer je primijetio da ona daje toplinu. Po hladnijem vremenu kad bi se sklanjao u pe ine i spilje uvijek je sa sobom ponio i vatru. ivot u pe inama nije bio stalan nego samo povremen radi za tite od ki e i hladno e. Ostalo vrijeme ljudi su lutali i skupljali. Nakon ovoga javlja se i artikulirani govor, tj. pojavljuju se glasovi. ZEMLJORADNJA I PRVE OBITELJSKE ZAJEDNICE ovjek je potom upotrebljavao tvrde vrste kamenja koje je gla ao i brusio te tako dobivao savr eno izra eno oru e. Da bi sa uvao hranu to dulje, ovjek je po eo kopati trapove u koje je zakapao hranu. To je bilo prije 12 000 godina. Nakon nekog vremena sjemenke u trapovima su proklijale i izrasle iz zemlje. Tako je otkrivena zemljoradnja i to najprije u Mezopotamiji. Prvo oru e za zemljoradnju bila je kamena motika. Uz zemljoradnju ljudi su i dalje odlazili u lov i usavr avali luk i strijelu. Prve pripitomljene biljke bile su itarice, pa je prva zemljoradnja i bila moti arstvo.Za spremanje hrane trebale su i neke posude pa je ovjek nau io praviti posude od keramike. Javljala se i tkala ka radnja jer se je morala izra ivati i odje a. Po to je ovjek otkrio zemljoradnju morao je ostati ivjeti na jednom mjestu pa je zapo eo sjedila ki na in ivota. Iz toga su se razvijale krvne zajednice: rodovi, bratstva i plemena. Rodovi su se sastojali od 150 do 200 lanova. Nastalo je i prvo selo Kalat Jarmo, pa i prvi grad Jerihon.Zajednice vode ene i takve zajednice zovu se matrijarhati. Da bi se ostavljanje potomstva i dalje razvijalo ena iz jedne zajednice ostavljala je potomstvo iji je otac bio lan druge zajednice. Rad u zajednici je bio zajedni ki, no bio je podijeljen prema dobi i spolu. ene su obra ivale zemlju, a mu karci su bili sto ari, lovci i ribolovci, a isto tako su i gradili naselja i branili ih od napada drugih zajednica. Ostarjele ene kuhaju, spremaju hranu, predu i tkaju, dok ostarjeli mu karci popravljaju ku e, prave posu e i razne alate. Jedina zada a djece bila je u iti od odraslih. Mu karci polako preuzimaju vodstvo zajednice i takve zajednice zovu se patrijarhati. POJAVA OBRTA, TRGOVINE I DR AVE Uslijedio je napredak znanja i iskustva, a javlja se i promjena na ina rada. U metalnom dobu tehnika se znatno razvija. Od zemljoradnje se odvaja obrt, a od obrt a kasnije trgovina. Doga a se dru tvena podjela rada po zajednicama. Svaka zajednica do sada se bavila s raznim poslovima, a sada se svaka zajednica bavi svojim poslom. Ako neka zajednica ima mnogo obradive zemlje posvetit e se zemljoradnji. Ako pak druga zajednica ima mnogo gline, posvetit e se lon arstvo. Temeljni je rad fizi ki rad i njime se bave gotovo svi ljudi. Neke bogata ke obitelji bave se samo umnim radom i za njih rade ratni zarobljenici.Zbog okrenutosti zajednice k jednom poslu pojavljuje se vi ak proizvoda pa ja a trgovina. Prva vrsta trgovine bila je trampa s principom proizvod za proizvod. Nakon toga vrlo je tra ena bakrena plo ica pa je ona postala predmet trgovine ili tada nji novac. Zbog ove trgovine po inje nejednakost ljudi. To doba na zvano je doba bogata a i siromaha. Rat postaje glavni izvor bogatstva, a ratno zarobljeni tvo postaje roblje. Rodovi se raspadaju u patrijarhalne obitelji sa 20 -50 lanova. Zbog toga se javlja potreba za vezom sa drugim obiteljima zbog potomstva, obrane i razmjene. Udru ivanjem vi e patrijarhalnih obitelji nastaju seoske op ine koje su nova vrsta zajednice. Starje ina op ine izabran je iz ugledne i bogate i ugledne obitelji. Uz starje inu vlada i ratno vije e. Dru tvo se dijeli na robovlasnike, robove i slo bodne siroma ne seljake. Robovlasnici organiziraju vojsku i sudove te izdaju zakone. Tako er uvode i poreze da bi pla ali vojsku i inovnike. Pojavljuje se dr ava.Na mjestu razmjene me u op inama nastaju gradovi. Gradovi postaju dr ave na ijem je vrhu knez. Po inje doba civilizacije. Kroz prapovijest broj robova sve vi e raste, a broj slobodnih seljaka je sve manji jer se selja ci zadu uju kod bogatih da bi platili porez a kad ne mogu vratiti dug onda naj e e sami postaju robovi bogata a. Fizi ki rad postaje sramota za slobodnog ovjeka. Robovi se smatraju oru em koje govori. KULTURA U PRAPOVIJESTI

U prapovijesno doba razvija se i kultura. Stru njaci za kulturu prapovijesti su arheolozi. Prva se razvijaju vjerovanja. Kult lubanje je tovanje ljudske glave. Arheolozi su prona li na jednom mjestu uredno pokopane ljudske glave bez ostatka tijela.Totemizam je obo avanje ivotinja. Ljudi su u to doba vjerovali da su njihove svete ivotinje praotac i pramajka njihove horde. Dolazi do pojave osobnih imena. Svaka zajednica dobiva ime po svom totemu i svaki lan zajednice zove se kao i njihov totem. Tijekom vremena se javljaju obredi magije totemu, a jednom godi nje pra ovjek ubija svog totema i njime prehranjuje zajednicu i lanovi zajednice tako se duhovno spajaju sa svojim totemom. Totemi su dotad bili samo ivotinje no to kasnije postaju i biljke i neki predmeti.Nakon totemizma javlja se animizam ili vjerovanje u duhove. Pra ovjek je pridonosio rtvu dobrim duhovima. No na kraju ovjek shva a da je o najrazvijeni je bi e, pa svi duhovi dobivaju ljudski oblik i izgled. Razvija se politeizam, a i monoteizam.Od umjetnosti najrazvijenije su likovna umjetnost i kiparstvo. Najpoznatija spilja s likovnim crte ima je spilja Altamira u panjolskoj. Izra uju se i kipovi tote ma. Na nakit i alat se rezbare totemi. Za religijske obrede i za istjerivanje zlih duhova koristi se minkanje. Po inje i tetoviranje, ponajprije tetova e totema. Glazba se slabije razvijala a prvi instrument bio je bubanj. Knji evnost se razvija usmenom predajom.Graditeljstvo je kasnije postalo vrlo razvijeno. Gradila su se prva naselja, ku e i sveti ta. Sve gra evine gra ene s u od ogromenskih kamenih blokova to se naziva megalitsko graditeljstvo i razvijeno je u Europi i Africi. Najpoznatije takvo sveti te je Stonehenge u Engleskoj. POJAVA ROBOVLASNI KOG PORETKA Robovlasni tvo se javlja u metalnom dobu. Robovi su ratni zarobljenici i du nici koji nisu vra ali dug. U paleolitiku je vladao kanibalizam i zarobljenici su bili pojedeni. Ljudi su nau ili kako do i do ko tane sr i u kosti nau ili su kalati kost po du ini.Prvotno ropstvo bilo je patrijarhalno ropstvo. Robova ima malo i imaju ih samo najbogatije obitelji. U to vrijeme robovi su bili samo pomo na snaga. Uskoro su robovi postali lanovi patrijarhalnih obitelji.U najstarijim dr avama javilo se isto nja ko ropstvo. Tamo broj robova stalno raste, no oni su vlasni tvo dr ave. U tim dr avama robovi rade najte e fizi ke poslove. Uz robove rade i siroma ni slobodni seljaci kojih u takvim dr avama ima najvi e. Anti ko ropstvo je svojstveno za Gr ku i Rim. Tu je velika ve ina ljudi pretvorena u roblje i samo robovi rade fizi ke poslove pa su robovi jedini proizvo a i. Fizi ki rad postao je sramota za slobodnog ovjeka pa slobodnih seljaka ima vrlo malo. Robovlasnici robove ne smatraju ljudskim bi ima. Oni su za njih oru e koje govori. EGIPAT - DAR NILA Egipat je dar Nila. Ovdje je najrazvijenija zemljoradnja uz pomo natapanja. Nil donosi razne organske i mineralne tvari koje tlo ine plodnim, pa je zemlja u d olini Nila vrlo plodna. Rodovsko-plemensko dru tvo se ovdje raspada u 5. tisu lje u prije Krista i nastaju patrijarhalne obitelji. U 4 tisu lje u prije Krista patrijarhalne obitelji udru uju se u seoske op ine ili nome. U Egiptu je tad postojalo 42 noma. Starje ina noma je nomarh i on je vrhovni sve enik, vrhovni sudac i vrhovni vojskovo a op ine. Nomarh organizira vojsku, inovni tvo i poreze. Javlja se aristokracija i jedni nomi pokoravaju druge nome. EGIPATSKA DR AVA Oko 3500. godine p. K. Svi nomi udru uju se u dvije dr ave Gornji Egipat i Donji Egipat. Gornji Egipat nalazio se uzvodno uz rijeku Nil, a Donji Egipat u delti Nila. Glavni grad gornjeg Egipta bila je Teba. U Donjem Egiptu glavni grad bio je Sais. Vladar Gornjeg Egipta ujedinio je oba E gipta. Jedini izvor ovoga je jedna slika na kojoj je Menes prikazan sa dvije krune na glavi. Glavni grad novog Egipta bio je Memfis.Vladar je imao neograni enu vlast koja je bila nasljedna. Vladar Egipta bio je faraon. Faraona su smatrali sinom vrhovnog boga Raa. Faraon je bio glavni zakonodavac, vrhovni sve enik, vrhovni sudac, i vrhovni vojskovo a. Takva se vlast nazivala despotskom vla u ili despotijom. Tati je bio faraonova osoba od povjerenja, naj e e njegov ro ak, i dobivao je izravne naredbe od F araona. Tati je naredbe proslje ivao dalje. Nomarh je sada bio