-plodni polumjesec – Levant , Mezopotamija ( Eufrat i Tigris ) -najpovoljniji klimatskiTAURUS ( Turska ) – 2000 m ZAGROS ( Irak ) – 4000 m-najpovoljnija klima, područje razvoja, kiša, najbolja zemlja, prvi sjedilačka naseljaEufrat i Tigris – naseljene i plodne kada se ovlada tehnikom navodnjavanjaSirijsko – arapska pustinja nije povoljna , suho, Benuini ( nomadski ) živili selili i nisu imali stalne nastambe.Navodnjavanje –uzrok nastajanja naselja, prvi gradovi

Aktivna arheologija na tim područjima poč 19. st. Iskopavanja glinene pločice 500 000 ( klinasto pismo )

Perzijski zaljev –oblik današnji zbog ledenog doba10 000pr. Kr. –zadnje ledeno dobaSIROVINE – za uvjet trgovine i kontakte Zlato – Egipat kupuje iz MezopotamijeLevant – drvoPlanine ( T i Z ) bakar i željezo

STARIJE KAMENO DOBA – PALEOLITIK 2000 000 PR. KR – 20 000 PR.KRStariji donji ( klima povoljna počinje obradaoruđa, do 20 000 pr. Kr do neardentalaca )Srednji do 30 000 ( neardetalci na Bliski istok Levant , potvrda ritualnog pokapanja, tragovi religije u području Euroazije, glazbe , flaute , stupanj kulture)Mlađi gornji ( 30000 do 10000) – zidne slikarije, skulptura, umjetnost likovna, oruđe kameno, nakit , školjke, druge sirovine, život složeniji

POJAVA PRVOG ČOVJEKAHOMOHABILISHOMOEREKTUS – PRVI KOJI OBRAĐUJE ORUĐE OD KAMENA

- Epipaleolitik , Protoneolitik , Akeramički neolitik

MLAĐE KAMENO DOBA – Neolitik-Bakreno doba, Brončano doba, Željezno doba

HOMOSAPIENS( MUDAR ČOVJEK ) -3000 000 PR.KRSocijalne sposobnosti, inteligentniji, 10 000pr.kr. selidba izvan Afrike30 000 pr. Kr. U Europu* lov, skupljanje voća i povrća i seoba, život prvih ljudi

NEARDETALCI –PRVI OSTACI OKO 10 000 pr. Kr , potpuno različiti

Promjena životnih uvjeta- 25000 pr. Kr. ( 4 veliki glacijal - Relativno hladna i suha klima- Oko 15 000 pr.kr. – zatopljenje , povlačenje leda, vlaznost tla- Oko 10 000 pr. Kr. – klima pogodna za razvoj vegetacije ( između ostalog i divlja pšenica )

- PRVE ŽITARICE – pšenica, ječam, zob

- Donji paleolit

1

- UBEIDIJA ( Izrael ) – ostaci ljudi

- Srednji paleolit

- ŠANIDAR – prvi neardeltalci ( 9) , grobovi , pogrebni ritualni s cijećem)

Mezolitik ( srednje kameno doba )- vrijeme u kojem dolazi do zatopljenja, stalno boravište, stvaranje naselja JERIHON (IZRAEL

) –prvi gradom se smatra,- Natufijenska kultura – prva , Levant ( današnji Izrael, Iran i Palestina ), lov, ribolov,

pripitomljavanje psa, Jerihon – kružne nastambe umjetnost, kultura, skulptura ljubavnika

Predkeramički Neolit- AŠIKLI HIK I ČATA HIK (TURSKA DANAS ) – naselja- Keramika – pravi život u smislu stalnih nastambi( keramika važna za arheologiju ) - Naselja u Jerihonu – bedemi u to vrijeme- Aktivan vulkan HASANDAG, na tom području nastaje Čata hik- Bogato obsidianom-vulkanski kamen, dobar za obrađivat , oružje, nakit - Čata hik James Melaart zaslužan za ovo naselje, zato sto je iskopan . kučiće naslonjene jedna na drugu, ulaz na krov i hodanje na krovovima i odvijanje života. , pšenica, izrada posuđa, ječam, ovce, grašak, koze, bikovi, tgovina, uvozili kremen, razmjena, skale drvene, spavaći prostor, skladište i ognjište. Umirali muški u 35 godini , a žene u 30 ( lomovi kostiju i anemija ). Mrtve pokapali ispod ležajeva unutar nastambe, u položaju fetusa prema spolu odvojeni. Ženske sa nakitom, ogledala, a muški oružja od obsidiana ( predmeti s kojima su bili pokapani ). - glave bikova -> kult plodnosti, u kućama božica majka – likovno se prikazivala sa vrećom

žita-Ašikli hik-kućice, vrlo slicno kao i u čata hiku, bikove glave, figurice božica, starije i manje poznato

Neolitik7000 pr.kr. – 3000 pr.kr.

Osobitosti:-stalne nastambe, zemljoradnja, kultovi plodnosti, pripitomljavanje životinja, izum lončarskog kola – keramika, pokop pokojnika u grobovima- Mezopotamija ( Tigris i Eufrat ) , Dolina Nila – prve kultureNeolitske kulture Bliskog istoka

- Hasuna ( 7-6 tisučljeće ) - Samara ( 7-6 tisučljeće )- Halaf ( 6 tisučljeće )

Obeid - 5300 – 4900 - 4900 – 4300- 4300 – 3900- 3900 – 3400

2

Hasuna- 7000- 600 pr.kr.- Iskopana 1943 – 1944, 7 faza , - Sjeverna Mezopotamija : sjeverni Irak, zapadno os Tigrisa, 35 km SZ od Ninive- Pravokutne nastambe od blata sa sredisnjom prostorijuom i okolnim manjim sobama,

dvorište- Mali kameni pečati, rana administracijska praksa, bakreni alat i nakit- 3 faze kulture, prema kvaliteti izrade slikane keramike

Samara- kultura oko središnjeg toka Tigris ( Irak ), raširila se do podnožja Zagrosa, 7 tisučljeće- Tell es Samman , Choghna Mami, Yarim Tepe - Nastambe pravokutne s 8 – 12 soba- Karakteristična keramika :- Ornament, naturalizam ( ljudi plešu, drže se za ruke, ribe, ptice, koze, koze , guske, paukovi,

škorpioni, široke plitke posude, kružno oslikane- Metalurgija- I na području Hasuna kulture trgovina

Halaf-sjeverna Mezopotamija i područje Sirije, rijeka Kabur u sj. Siriji , blizu turke granice-Tell Half-Raširila se do Levanta-Pretpovijesna Halaf kultura ( 6000- 5000 ) karakteristična keramika, životinje , ljudi, ornamentibukranij, crna i crvena s narančastom podlogom-Figure majke božice, pečati- obsidian - pravokutne gradnje i tolosi ( 3-7 metara , prve zasvođene građevine )

Obeid- kultura ( 5300- 3400)- čitavo međurječje, lokaliteti ; sjeverna i južna Mezopotamija ; južni Irak- stalna naselja, uzdiže se hijerarhija i civilizacija moći, rastu zajednice- nastambe od prešanog blata oko 4 000 pr. Kr.- Statue od pečene gline, keramika- Groblje s velikom količinom keramike, manje atraktivna od Halaf kulture- Eridu – 18 slojeva, s hramovima ( čerpić, cigla niše ) , trodjelne nastambe

1. 5300 – 4900 – smeđakeramika, jednostavni geometrijski motivi2. 4900 – 4300 – tamni grimizni predmeti, gusta geometrijska dekoracija3. 4300 – 3900 – klasična faza, hramovi ( Eridu ) podijem, nišama , terasama4. 3900 -3400 URUK

OBEID; ERIDU; URUK

3

Nil teče s juga prema sjeveru i u to područje se razvijaju GORNJI ( JUG ) I DINJI ( SJEVER ) Egipat

Izvori za egipatsku povijest MaterijalniEpigrafski – natpisina tvrdoj podlozi, stele , građevine, palete, drške noževa, papirusi3 spomenika :Maneton 3. st. Pr. Kr. ( 3100-332 )-Popis dinastije Kamen iz Palerma – 5 dinastija ( 2494 – 2345 , kamena ploča 2x0,60 m , sačuvana u fragmentima, najveći u Palermu , kraljevski anali , ceremonije , porezi , građevine , ratovi )Torinski papirus ( 13.st.pr.kr. ) – papirus, kraljevska lista za vrijeme Ramzesa 2

Maneton, egipatski svećenik ( 3 st.pr.kr. ) Aegyptica ( na grčkom napisana povijest Egipta ) Kompilira tradicionalne liste kraljeva , originalno djelo nije sačuvano, prenosie ga i prepisuju Josip Planje, Julije Afrički i Euzebilije Dugujemo mu podjelu na dinastije , podjela na razdoblja – novija

Najranije Egipatske neolitske kulture

TARIFSKA ( 6 TISUČLJEĆE )FAJMUNSKA ( 5400 – 4400 )MERIMDA ( 5000 – 4100 )

Kultura BADARI ( 4400- 3800 pr. kr.)- Gornji Egipat , istočna obala Nila - Polunomadi / prvi targovi zemljoradnje na tom prostoru i stočarstvo, groblja ,

ceremonijalni ukopi, fetalan položaj, lice prema zapadu, životinje – animalna božanstva - grobovi - socijana raznolikost, nakit, keramika, predmeti od slonovače- školjke u grobovima – kontakti s Crvenim morem- keramika ( čaše i zdjele ) – valoviti ornamenti

Kultura Nagada - 80 km od Luksora , zapadna obala Nila ( gornji egipat ) - W. Finders Petrie 1894 :- 1. Amratsko razdoblje ( E – Amrath )- 2. Gerzejsko razdoblje ( Gerzeh )- 3. Semanijsko razdoblje ( El – Samaine )- W. Kaiser 1957. - NAGADA I ( 4400- 3500 )- NAGADA II (3500 - 3200 )- NAGADA III ( 3200 – 3000 )

Madijska kultura (Kairo ) – doba kraja Nagade I i za Nagade II

- ovalne i pravokutne kuće od blatnih cigli i bilja, pokrivene – palestinski utjecaj kao i u rijetko oslikanoj keramici ( tamnoscrvena i crna )

- grobovi – socijana stratigrafija

4

Središta , gradovi kulture NagadaNAGADA , ABIDOS I HIJERAKOPOLIS ( kultno sreište , hram boga Horusa

NAGADA I- paralelna s Badarskom pa je zamijenila Gornji Egipat , blizila nalazišta zlata- zemljoradnja i stočarstvo ( koze, ovce , svinje, magarsci, krave ) mala naselja - umjetnička dostignuća : figure bradatih muškaraca i božica plodnosti, prikazi rata – ljudi s

bradama – moć- 3000- grobova , pokop – Badari ( Hijerakopolis ),obiteljske grobnice-Keramika : crveno tijelo , crni gornji dio, geometrijski i figuralni motivi ( krokodil, nilski konj , zmije , lovci ) - zoomorfne palete ( ribe, kornjače, gazele, slonovi, ptice) noževi, žlice- grobni inventar, kao i hrana , oružje, figurice, animalna božanstva, ženske figurice, kult plodnosti ( naglašene doline , trokutasti torzo, mala glava, dugo tijelo ) - statue u grobovima – preteće šanabtija ; pokapali se s hramom , oruzjem, figuricama.

NAGADA II- Ekspanzija na jug i sjever, kompleksan ritual ukopa ( rlitni ukopi ) , počeci mumifikacije,

možda ljudske žrtve- Trgovina s udaljenim krajevima- Nekoliko političkih središta ( Nagada, Abidos, Hijerakopolis- prva arhitektura )- Zoomorfne palete - Keramika ( smeđi motivi na oker podlozi ) s geometrijskom ( trokuti , spirale, šahovnica ,

valovi , maendar ) i životinjskim ornamentom, lađe – nilska i morske , tet beš – pobjednik okrenut normalno , gubitnik obrnuto

- Utjecaj mezopotamske umjetnosti- Cilindrični pečati- utjecaj s istoka- Pravokutne nastambe

Gravura iz Wadi Quaska ( 60 km od Nila prema Crvenom moru )Čovjek s crvenom krunom u sredini , nilske životinje, nislke i morske lađe

Wadi Baramia 80 km od Nila, prikaz lađe visokog pramca ( 1,80 m ) na stijeni , 70 članova posade

Wadi Hammant – također kontakt s Malom Azijom

potvrda Egipatskog kontakta *

NAGADA III- PROTODINASTIJSKI PERIOD - Abidos – nekropola, Hijerakopolis – kulturni centar - Vladari G i D Egipta - HORUSI i NEKHBET – bogovi G Egipta ( 13 kraljeva )- SETH i WADJET – BOGOVI d Egipta ( 7 kraljeva )

ujedinjenj G i D * NARMER – UČINIO ujedinjenje Menes – prvi vladar cijelog Egipta Žezlo kralja škorpiona ( kralj G E )

5

NARMEROVA PLOČA2 strane

1.: 3 zone :Hijeroglif u obliku palače označava ime narmer dvije glave žene božice hator ( horosova supruga ) kralju rogovi , veliki narmer sa krunom bijelom – G E , glava u profilu i noge , toljoga visoka, dva pokorena čovjeka , simbol pokorenog E

sokol G trska i papirus D Sokol na trsci – nadvladao G

2.Motiv glava , božice, crvena kruna – D E- stavio kao simbol vlastiMali ljudi jer su nevazni i nose simbole pokorenih gradova, 10 poginulih vojnika bez glavi, pokorena vojska, zapletene životinje, fantastične, bik – rušenje zidine

Bijela- G – HEDJETCrvena D – DESHRETPSHENT – dvostruka kruna ujedinjenog E)BUTO – D EFaraoni, počeci kraljevstva , brojanje stoke i određivanje poreza

URUK

- PRVI PRAVI GRAD SA ZIDINIAMA NA PODRUČJU Mezopotamije - KERMAIKA, UMJETNOST, GLINENE PLOČICE- Rani Uruk – 4000 – 3500- Kasni Uruk – 3500 – 3100- Djemdet Nasr – 3100 – 2900- Nagli porast stanovništva i broja naselja radi navodnjavanja, bogatstvo žita, voća,

razvijeno stoćarstvo- Diferencijacija hrane – specijalizacija rada – razmjena dobara- Autoritet – birokrat- Urbanizam ( Eridu i Uruk )- Hram središta institucija – stolovao vladar , vrhovni svećenik – zadiviti obično stanovništvo - Religija Inana i Anu ( božica i bog ) – kultovi, procesije i žrtve –- Računanje i pismo ( cilidrični pečati, bule, glinene pločice ) , sustav mjera- Standardna lista zanimanja ( svećenik _ kralj , osoblje hramova, svećenici , birokrati,

kuhari, vrtlari, draguljar, lončari)- Plaće- Lončarsko kolo – masovna proizvodnja, zanati- Ekspanzija Uruka potakla potrebu luksuznih materijala, drva, kamena, metala- Likovna umjetnost- Niše u zidovima , tlocrti-

Hijerarhijska organizacija društva kasnog Uruka

- vladajući sloj -> EN i NAMEŠDA- službenici - > LUGAL ( naglednik)- Srednji sloj -> SAG ( glava , osoba )- Zavisna radna snaga

6

Razvoj administarcije - već od neolitika jednostavni biljezi ( od oko 8000 pr. Kr. )- složeni odnosi u gradovima i između gradova i okolnih krajeva- oko 350 pr.kr. složeni biljezi i cilindrični pečati- loptaste omotnice i bule – numeričke pločice- - ideografsko- numeričke pločice ( oko 3300 pr. Kr.)- Protoklinasto pismo ( oko 3200 pr. Kr.)- 1 faza PP – Urak IV- isključivo grad Uruk- 2 faza PP – Uruk III – - Standardizacija simbola, širenje pisma u druga središta, uglavnom administartivni

dokumenti ( 85 % ) , protok robe, ( primanja i raspodjela osnovnih sirovina, namirnica i proizvoda )

- 15 % ?- * glava žene iz Uruka – vjerovatno prikaz tadašnje božice- * cilindrični pečati - bilježenje vlasništva

JUŽNA MEZOPOTAMIJA- navodnjavanje- hramovi- uvoz

SJEVERNA MEZOPOTAMIJA- kiša- nomadsko stanovništvo- vladar dominantan- izvoz sirovih materijala iz planina

lokaliteti

Tepe Gavra – kružne gradnje i nadgradnje, kuće za svakodnevni život

El Brak – područje današnje Sirije , Hram tisuću očiju

Suza – ostaci Uruk kulture, Elam – istočno od Uruka

Piktografsko pismo- slikovno pismo- prethodi klinastom ( protoklinastom )- Logogrami – znakovi za određenu riječ- Klinasto pismo - Sumerski jezik- Semitski jezici :

Akadski ( asirski i babilonski )AmorićanskiAremejski

- Heltski- Hmtski- Elamski- Perzijski

Pietro della Valle 1625. Nibur 1763 – dešifrirao 3 jezika Friedrich i Rawlinson ( 1802 – 1857 )

7

Hijeroglifi nastaju kada i klinasto pismo. ( razvili se iz piktografa )Champolin – našao 3 jezika na kamenu, grčki alfabet, demotske i egipatske hijeroglife

- prvi pravi hijeroglifski zapis u grobnici Peribsena ( 11 dinastija ) - Hijeratsko pismo ( nastalo od hijeroglifa )- Zapisani njime svi sveti zapisi - Materijal za pisanje : drvo, kost, kamen , zdjele, keramika- U Egiptu PAPIRUS biljka u dolini Nila, PISARI jako važni

PERIODIZACIJA EGIPATSKE POVIJESTI

PREDDINASTIJSKO DOBA : od oko 3100. ( Nagada III faza )

RANODINASTIJSKO RAZDOBLJE : 3100 – 2686 ( I – II dinastija )

STARO KRALJEVSTVO: 2686 – 2181 ( dinastije III – IV VII-X )

PRVO MEĐURAZDOBLJE: 2180 – 2040 ( XI )

SREDNJE KRALJEVSTVO : 2040 – 1730 ( XII , XIII )

DRUGO MEĐURAZDOBLJE : 1730 – 1550 ( kasna XIII – XVI hiksi)

NOVO KRALJEVSTVO : 1550 – 1080 ( XVIII-XX )

TREĆE MEĐURAZDOBLJE : 1080 – 664 (XXI – XXV )

SALTSKO RAZDOBLJE : 664-525 ( XXVI )

KASNO RAZDOBLJE : 525 – 332 ( XXVII-XXXI )

ŠKORPION , NARMER , MENES ( prvi vladar dinastije Arnah )

- smatra se da su oni vladari nulte ( 0 ) dinastije , kao ujedinitelji

RANODINASTIJSKO RAZOBLJE

- poznato po ostacima grobica

- Aha, Djer, Djet, Peripsen i Khasekhem

- Vladali iz Memfisa- prijestoljnica , donji Egipat

- Abidos ( Eg. Akropola) , Sakkara, Giza

- Od delte do prvog nilskog slapovlja ( 7 slapovlja )

- ŠAVABTI – svrha – preuzeti fizičke poslove pokojnika na onom svijetu

- Khasekhem – prva grobnica koja sugerira stepenasti oblik možda ukazuje na piramide

STARO KRALJEVSTVO

- 800 godina stabilne vladavine i ekonomskog prosperiteta

- Centralizacija vlasti – faraon vladar – bog

- Uspješno organizirana birokracija

- Porezi, velike gradnje, trgovina, razvijeno pismo , pismena elita

8

- Službenici : vezir, NOMARSI , božji kancelarza trgovinu i moreplovstvo , ministar

poljoprivrede, zapovijednik vojske

- NOMA – NOMARH – vodio , podložan faraonu

- Nome – kotari unutar Eg. Kraljevstva

III

ZOSER –dao napraviti stepenastu piramidu . Imhotep graditelj grobnice, štovan kao zaštitnik

graditelja i liječnika. Visina piramide oko 60 m , kamen koristi za izgradnju , pokraj piramide

hram ( štovanje Zosera ) . U dvorištu HEBSED festival ( svakih 30 godina , faraon trčao da

dokaze fizičku sposobnost )

KEUPS, KEFREN MIKELIN SNEPFERU – PRVI VLADAR IV DINASTIJE

V DINASTIJA – UNAS

VI DINASTIJA – TETI, PEPI I, PEPI II

SNOFRU – eksperimentira sa piramidama u Medumu, druga u Dahšuru lomi se , treća CRVENA

PIRAMIDA u Dahšaru njegova grobnica.

IV DINASTIJA (GIZA) PIRAMIDE

KEOPSOVA – najviša

KEFRENOVA – srednje visine, svinga kao simbol vladara

MIKERINOVA – najmanja, granit

UNAS – (V) – prvi put se nalaze tekstovi klesani hijeroglifi, svrha pomoći faraonu da prijeđe na

drugi svijet. Tekstovi u piramidama od V i VI dinastije.

- slabe faraoni jačaju pojedinci

- portreti, idealni faraoni, proporcije, značaj vječnosti

PEPI II

- vladao 94 godine, uzrokovao kraj starog kraljevstva

- nomasi , pojedinci moćni ( otac –sin )

- promjene

PRVOMEĐURAZDOBLJE

- policentričnost i pojedinci vladaju

- VII i VIII dinastije – smjenjuje se mnogo vladara

- Memfis središte

9

- Prvomeđurazdoblje počinje IX dinastijom

- TEBA I HERAKLEOPOLIS

- Khety ( I, II, III ) – prvi vladar IX dinastije

- Merikare

- IX, X – Hijerakleopolis

- XI – Teba

INTEF II – XI dinastija

- socijalna revolucija zbog feudalizacije

- zapušta se poljoprivreda, trgovina

- profanacija svetog, pljačke državnih arhiva, uništavanje dokumanata o vlasništvu

- reforme vjerskih , političkih i društvenih stečevina

- jačanje nomarha status nasljedan

- puno više raskošnih grobnica

- ANTEF – dobar primjer nomarha Hijerakonpolisa i Edfua ( reorganizacija norme ,

organizirao vojnu ekspediciju protiv Tebe, tekstovi na stupovima grobnice )

PODUKE KRALJA KHETIJA ZA SINA MERIKAREA

Humanistički tekst s moralnim uputama, pravi kraljevski testament

Sadržaj :

- kako suzbiti pobune

- kako upravljati državom, vojskom i svećenstvom

- što i kako kralj treba činiti

- osuda rušenja svetog u Abidosu

- važnost morala

- Himna neimenovanom bogu stvoritelju

- Poticaj za izvršenje tih instrukcija

3 književna djela

Tekstovi krize :

1. Žalopojka Ipu – Ura

2. Razgovor očajnika sa svojom dušom

3. proročanstva Nefer – Rohua

Intef I i Intef II – u Tebi prijestolje ( XI dinastije )

- sukob sa vladarima Hijerankopolisa

10

Sumer- Ranodinastijsko razdoblje

2900.-2750 .- ranodinastijsko doba I

2750.-2600. - ranodinastijsko doba II ( dinstija Kiša )

2600. – 2350. – ranodinastijsko doba III ( dinastije Ura, Uraka i Lagaša )

2500. – 2350. – Granični konflikt Lagaš – Uma

PISANI IZVORI

- prvi spomeni stvarnih vladara

Kraljevske liste

- administracijski dokumenti

- vladarevi politički dokumenti

- zavjetni natpisi

- veliki arhivi ( Ur, Šurupak , Ebla, Lagaš, Salabikh )

( gradovi na jugu : Ur, Uruk, Nipur, Ginsu, Lagaš, Šurupak )

DRUŠTVO

-gradovi- države ( 35 ) vezani jedeinstvenim pismom i panteonom

Hram – dominatna institucija ( sakuplje i dijeli dobra – božji posao )

Kralj- Lugal

Zemljoposjednik – Šublugal

Namjesnik – Ensi

Gospodar – En ( veliki svećenik )

- kućanstva – samodostatne socijalne jedinice, hijerarhija- izdvojena elita

- Ratovi među gradovima ( među bogovima )

Sumerska kraljevska lista ( kasno 3. tisučljeće, sačuvano iz prijepisa ranog 2 tisucljeca ) :

gradovi- države Ur, Uruk, Kiš, Avan, Hamazi, Mari

PRVA DINASTIJA KIŠA – MEBARAGEZI

PRVA DINASTIJA URA – MEKALANDUUG , MEZANAPADA

PRVA DINASTIJA URUKA – GILGAMEŠ

DRUGA DINASTIJA URUKA – LUGALKISOLIS

TREĆA DINASTIJA URUKA – LUGALZAGEZI

Bogovi zaštitnici gradova ranodinastijskog doba u Sumeru ( od Eridua do Nipura )

Uruk – Inana i Anu

Ur – Nana

11

Nipur – Enli

Eridu – Enki

Lagaš ( Ginsu ) – Ningrisu

- grobnice kraljeva u Uru – ostaci ujetnosti, glava bika iz Ura ( sharte princeze Šubad ( 2. pol.

III tisuc. )

- Stijeg iz Ura ( ploča, danas zastava ) – vrlo važno

VLADARI LAGAŠA

Unruše

Earatum ( pobjedio vladara Ume )

Entemen

Urukagina – pobijedio ga Lugalzagezi iz Ume

KRAJ RANODINASTIČKOG RAZDOBLJA – 1 DINASTIJA LAGAŠA

- Lagaš – grad – država , 3 veća središta ( Lagaš – glavno središte, Ginsu- središta u

razdoblju 3 dinastije Ura, Nina- religijsko središte )

- Bog zaštitnik NINGISUA ( ratnički bog ) i njegova žena Baba / Bau ( Kraljica pasa )

- „Vladar je glavni namjesnik kućanstva ( hrama ) boga Ningisua“

- Sukobi s Umom oko djela zemljišta za naknadu koju oni nisu platili

- Izvor : Jastrebova stela = Earatum i bog Ningisua pobijedili Umu

- Najstarije sačuvane reforme : Urukaginine reforme

Lugalzagezi – „Kralj Uruka i Sumera “

- prvi bio ensi Ume

- jedini vladar 3. dinastije Uruka

- prvo ujedinjenje Sumera ( prvo nadregionalno kraljevstvo )

- osvojio Ur, Nipur, Lagaš ( kralj Urukaginu ) , Kiš ( kralja Urzababu ) , Uruk ( nova

prijestoljnica )

- početak novog razdoblja velikih teritorijalnih država

- svrgava ga Sargon ( semit ) ( na psećoj uzici odvodi u Enlilov hram u Nipuru )

AKADSKI VLADARI

- 2332 – 2279 - SARGON

- 2279 – 2270 – RIMUŠ

- 2269 – 2256 – MANIŠTUŠU

12

- 2254 – 2218 – NARAMSIN

- 2217 – 2193 – ŠARKALŠAR

- Sargon osvojio čitavo područje od Tarmusa do Perzijskog zaljeva , od Zagrosa

Sredozemnog mora, vladao 55 godina

- Integracija gradova- država vladari pojedinih gradova – gurverner ( ensi)

- Akadski ( semitski ) jezik zavladao

- Uspostavljeno datiranje po godinama

- Poštovali sumerske bogove ŠAMAŠ- UTA , IŠTAR-INANA

- Ujedinio čitavo područje

- Legende o rođenju – majka svećenica ( velika ) , otac nepoznat, ostavljen u košari, pronašao

ga vodonoša, postao vrtlar, miljenik božice Ištar = priča o Mojsiju

- Stariji sumerski tekst – postao „ nositelj kaleža “

- Nova prijestoljnica AKAD

- Pobjedio Lugalzagezi

- Veliki teritorij ( SI Sirija do Elama )

- Šamaš- bog sunca, štovao ga , Narasin i Sargon su se smatrali bogovima, božanstvom

- Trgovinska središta TUTUL I MARI – kao posljednje postaje svoga vladanja

- Akadski vladar Naransin

- Ulaganje u trgovinu!

TEORIJE O PADU AKADSKOG KRALJEVSTVA

1. TRADICIONALNA TEORIJA – SRUŠILI GA Guti

- literarna tradicija ( Proklestvo Akada )

2. Unutarnji raskol – sukob visokih službenika zbog nakupljenog bogatstva

3. Klimatske promjene – suša, glad, nemiri

- Suza 2250 pr. Kr. - > Naramsin : stela s prikazom kralja

- Gudea iz Lagaša ( 2140 – 2120 ) – vladao , bio je humanist, trgovao mnogo, procvat

znanosti, umjetnosti i književnosti

- Izvanredan vladar

- Socijalne reforme

- Jaka trgovina ( drvo iz Amana i libanonskih planina, diorit iz istočne Arabije, bakar i zlato

iz središnje i južne Arabije te sa Sinaja ) – bogatstvo

- Procvat graditeljstva, umjetnosti

- Hramovi , Ningrisu

- 26 statua od skupocijenih materijala, diorit, natpisi defilaga

13

- 2112. poč. Doba treće dinastije iz Ura

- 2100 Gudea iz Lagaša

- III dinastija Ura

- URNAMU ( 2112-2095 ) – osvajač, zakonodavac ( započeo zigurat )

- Šulgi ( 2094 – 2047 ) oženio princezu iz Marija , diviniziran

- Amar – Sin ( 2046- 2038)

- Šu – Sin (2037-2029)

- IBI- Sin ( 2028- 2004)- vs. IŠIBI-ERA ( sin )

- 2004 Pad Ura i formiranje 5 manjih kraljevstva : Isin, Larsa, Ešmuna , Mari i Asur

- Uranova stela ( bog mjeseca Nana i boginja Ningal )

- Urnanov kodeks , oko 2100 g. – 7 znakova ( uspostava pravde na zemlji )

Književna djela

Epovi, u čast vladara

Umjenost i pisani izvori

ep o Gilgamešu

Ibi- Sin- zadnji, kraj kraljevstva

ISIN 2017 – 1817

LARSA 2025 – 1763

EŠNUNA KRAJ 20. ST. – 1761

STAROASIRSKO CARSTVO 1808 – 1753

MARI 1900 – 1761

STAROBAILONSKO CARSTVO 1894 – 1595

14

RAZDOBLJE DOMINACIJE GRADOVA ISIN I LARSA

- niz nezavisnih gradova / države

- Isin, Larsa, Babilon, Uruk, Ešnuna, Ašur, Der, Mari, Eble, Alepo ( kraljevstvo Jamhad ) ,

Katna

- Puno pisanih izvora ( arhiv Marija , Eble, pločice iz Kaneša, niz manjih arhiva )

- Intenzivni trgovački kontakti od Perzijskog zaljeva do Anatolije

- Pojava novih naroda – Amonićani ( Ammuru ) – semitski jezik ( samo u imenima sačuvan ) ,

prvo na granicama Arapske pustinje

- Huriti – za Akadskog kraljevstva spomen hurijske države Subart u sj. Mezopotamiji

Dinastija grada Isina

- temelj političke vlasti i gospodarske stabilnosti – kontrola nad Urom i Nipurom – kontrola

trgovačkih puteva prema zapadu

- preuzeli od 3. dinastije Ura – politička organizacija, gospodarska organizacija,

administrativna struktura , „zakonici“, kraljevska tradicija ( zakonski nasljednici

kraljevstva )

- osnivač Išbi – Era, svladao Šimaškije , osamostaljenje oko 2017

- jezgra nekadašnjeg teritorija 3. dinastije Ura ( Ur, Uruk, Nipur, Eridu, Sipar – važna

religijska središta) jača ekonomska moć

- sačuvane kraljevske himne vladarima Isin dinastije

- Lipit – Ištar – zakonik ( svrgnuo Išbi – Era )

- Rimsin, vladar Larse , zauzeo Isin 1822. ( priznaje se vlast dinastije Lars)

- Vladavina Isina završava Sumerska kraljevska lista

DINASTIJA GRADA LARSE

- 14 vladara, Naplanum osnovao dinastiju ( 2025 – 2005 )

- Gungunum – samostalnost ( 1932 – 1906 )

- Vojna kampanja protiv Suze

- Možda kontrola nad Nipurom

- Osvojio Ur ( kontrola trgovačkih puteva prema Per. Zaljevu )

- Sukobi s Isinom oko vodenih kanala

- Nur Adad- uzurpator, obnovio vlast Larse nakon invazije

- Kudur – Mabug , elamski velikaš, zauzeo Larsu i postavio sina Varadsina za kralja,

naslijedio ga brat Rimsin

15

- Rim Sin – jedna od najdužih vladavina u mezopotamijskoj povijesti ( 59 god )

- Pobijedio koaliciju Uruka, Isina , Babilona i onu nomad naroda Sutu

- Osvojio Isin , pobijedio ga Hamurabi 1763.

-

EŠNUNA

- za vladavine Ibisina osamostalila se , do 1761 kad je osvaja Hamurabi

- 16 vladara ( Išu- Ilia , Ibal – Piel )

- BILALAMA zakonodavac, miroljubiv vladar Ešnune , najznačajniji . Tvorac trećeg zakonika

( nakon Urnamuova i Lipit Ištarova )

- - pisan na akadskom

STAROASIRSKO CARSTVO

- Asur- 100 km južno od Mosula, na Tigrisu ( križanje trgovačkih puteva između Babilonije i

Anatolije )

- Amorićani ŠAMIŠIADAD zauzeo Mari , sj. Siriju, od Asura do Tutula – Kraljevstvo Gornje

Mezopotamije

- Obnovio Ištarin hram u Ninivi

- Šarum – kralj , Limnum – plemić

- Sinovi Jazmahadada u Mariju, Išmedagan u Eekalatumi, u Mariju sačuvana lista kraljeva

- 1776. Zimrilim otjerao Jazmahadada iz Marija

- Sredina 18. st. Hamurabi pokorio Asirsko carstvo

MARI

-područje Sirije , grad Teh Hariri

Arhiv glinenih pločica 20 000 ( 1810 – 1760 pr. Kr )

Trgovačka postaja za trgovinu s zapadom ( opskrbljava s kositrom )

Razvijena proizvodnja tekstila, nalaz velike kraljevske palače ( freske ) 260 prostorija, vodovod i

kanalizacija

Jahndunlim ( 1810 – 1794) – širi kraljevstvo – savez s kraljevstvom Jamhad ( Alepo )

Sumu Jaman ( 1794 – 1790 ) – uzurpator

Osvaja ga Šamšiadad, postavlja sina Jazmahadada ( 1790 – 1775 )

Zimrilim ( 1775 – 1760 ) – sin Jahdunilima ( u Alepu u progonstvu ) nakon smrti Šamišadada

povratio prijestolje

1761 – svaldao ga Hamurabi

16

Hamurabi ( 1792 – 1750 )

Hamurabijeva osvajanja

- 1786. Isin

- 1764. Pobjeđuje savez Asirije, Ešnune, Elama i Malgiuma

- 1763. Larsa

- 1762. pobjeđuje savez Asirije , Ešnune i Guteja

- 1761. Mari

- 1757. Sukobi s Asircima

- 1756. Ešnuna

- 1753. Asirija

STAROBABILONSKO CARSTVO ( 1894. – 1595. )

SUMUABUN – utemeljitelj dinastije

HAMURABI

SAMSUILTANA

- Semiti, Amorićani- osnovali Babilon u 19. st. Blizu Kiša ( danas pod vodom )

- Hamurabi lukav, sposoban vladar, vrhunski diplomat, politički ujedinio Mezopotamiju, prvo

saveznik vladarima drugih gradova, a onda ih pokorio

- Bogata dokumentacija marijskih poslanika na dvoru u Babilonu- puno informacija o

Hamurabiju

- Vjerske , administracijaske i socijalne mjere sjedinjenja prostora, zakona i običaja. Ulagao u

sudstvo , mnogo gradio, trgovina, MARDUK glavni bog, razvoj znanosti, matematike,

geometrije, astronomije.

- Hamurabijev zakonik uklesan u stele po svim gradovima podizanje moralne svijesti i izvor

za poznavanje babilonskog zakonodavstva i društvene strukture

- 282 paragrafa ( 18 i 28 pojaseva ), U Suzi nađena bazaltna ploča ( 2,62 m )

Društvena hijerarhija 1. kralj, kraljevska obitelj, dvor2. namjesnici, suci, upravni činovnici, visoki časnici, veleposjednici3. trgovci, obrtnici, seljaci AVILUM4. poluslobodnjaci ( unajmljeni posjedi , vojna služba, MUSHKERUM )5. robovi ( sluge u kućanstvima, ratni zarobljenici, VARDUM )

književna djela

EP Enuma Eliš ( kad gore )- 7 pločica , 1900 – 1711 Marduk stvoritelj, paralele s HESIODOVOM Teologijom 8-7 . st.pr.kr.

Ep o Gilgamešu ( 10 ploča, između 2300 – 2100 poznat i ranije

17

Ebla ( veliki arhiv glinenih pločica 15 000 ), Alepo, Katna, Alalakh- bogati gradovi, priznaju vlast moćnika na području Mezopotamije - trgovina, strateška mjesta- tu su se nalazili

Srednje Egipatsko carstvo ( 2055 – 1650 pr.kr. ) 11 i 12 dinastija(Teba kao prijastoljnica )

XI. dinastijaMENTUHOTEP II – ujedinio Egipat ( nasljedio Intefa III ), u Tebi vladao 14 godina, Bog Montu, Mentuhotep deficiran ( Hatorin sin ), brojni arhitetonski pothvati, smanjio broj nomarha, postavio svoje ljude načela gradova, kako bi učvrstio vlast MENTUHOTEP III – graditelj ( Svetište u Medinet habu i na Thotau brdu iznad Doline kraljeva, prvi krenuo u ekspediciju do Punta.MENTUHOTEP IV – uzurirao faronsko mjesto; ekspedicije u kamenolome – Wadi Hammanat

Žene imale važniju ulogu u srednjem carstvu

XI. dinastijaAMENEMHET I, SEZOSTRIS I , AMENEMHET II, SEZOSTRIS II, SEZOSTRIS III ( 1862 – 1844 ) , AMENEMHET III, AMENEMHET IV

Amenemhet I – reforme administracije, ponovno osvajanje izgubljenih posjeda, ekspedicije u NUBIJU ( ZLATO) , intenzivni kontakt sa Sirijom, Palestinom, Babilonom, trgovina s Kretom ( Kanares vaze ) uvozi drvo, ulje, srebro, slonovaču iz Sirije i PalestineZID PRINCA – kako bi kontrolirao deltu gdje mu se nalazila prijestoljnica IJTAWI ( IČTAVI ) ( iz Tebe u ) , ubijen , vladao 29 god.SEZOSTRIS I – sin ( 45 god vladao ) , aktivan u kampanjama u Siriji i Nubiji

Bijela piramida u Dahšuru AMENEMHET II.SEZOSTRIS II – bijela kapela u Karnaku, prvi intenzivno vojno urgirao u susjedna posdručja ( Sirija, Palestina , Nubija ), aktivan u svim poljima, graditeljski, vojno, likovna umjetnost ( okrutan u vojnim kampanjama )AMENEMHET III ; slabljenje države ( naseljenje Azijata ) , u Dahšuru gradi, nije bio sposoban održati državu, ekonomski slabi država, faraon gubi na važnosti , njegova piramida u Dahšuru , doseljenje stranih , deficirao majku , njegova kći na čelu države ( 4 god ) SOBEKNEFERA ( za nju znamo preko Torintskog kanona , Nilometra – u Nubiji , tvrđava Kuma , zapisi iz Nila i vodostaja za preodređenej zemljoradnje )

U vrijeme srednje države SIMUHEOVE priče ( roman ) – prvi ( humanizam )

XIII dinastija- uzurpatori, nastavak započetog , izgradnja jedinstvene države, kontrola Nubije do 2.

slapovlja ( nilskog ) , kontakt sa Sirijom i Mezopotamijom - Stabilnost centralne administracije, dinastička nestabilnost , veliki broj kraljeva, izmjene

na vlasti, uzurpatori bez autoriteta, konkurencija moćnih obitelji - Sobekhotep II i III , Neferhotep I , Sobekhotep IV- Papirus Bulaq 18 – izvor podataka o društvu iz Sred. Kralje. - Na zidovima sarkofaga natpisi- Horusovo oko na sarkofagu

18

Drugo međurazdoblje EgiptaHIKSI - AVARIS – mjesto u delti Bili su stranci , 15 i 16 dinastija

16 dinastija – Salitis utemeljitelj , Apepi najduže vladao , sukobi s Tebom 17 . dinastija – Tebanci – RAHOTEP ; HANOZIS

- pisane izvore teško uskladiti s materijalim , u rascjepkanoj državi- Kraljevske liste , Manetonova , Aegyptiaca, kraljevski natpisi ( propaganda ) ,

administracijski zapisi , književni i znanstveni tekstovi- 14 i 15 – ISTOČNA DELTA ( HIKSI ; AVARIS )- 16 i 17 – TEBA

HIKSI- doseljenje značajnih skupina i prostor Sirije i Palestine i Cipra , već za vrijeme XIII

dinastije ( možda i pod kontrolom faraona )- Nova iskopavanja u Avarisu ( istočna delta ) pokazuju intenzitet naseljavanja- Egiptizirani kananci , šefovi klanova, zovu se vođa strane zemlje Heka – kayat = Hiksi - Novi zamah Avarisa nakon 1700 – novi val doseljenja ( Semiti ali i Hunti , grobnica

unutar Avarisa )- Bakar ( oružje ) , bojna kola donjeli i uveli u Egipat - Ujedinjenje njihovih klanova pod Saltisom , osvajanje Delte , Mamfis pada 1650 pod

njihovu kontrolu , Saltis osnivač XV. I XVI dinastije - Saltis uklapa svoje vladanje u faraonski kalup - Vladavina Hiksa za egipatsku tradiciju vrlo negativno razdoblje SvIjet NaoPako II

međurazdoblje- Novost kola , upotreba konja, tehnologiju metala bronca- Bog SETH posvete, idenficiran sa srpskim Babilonom- Apepi vladao 40 god. , najznačajniji . Nazivao se kraljem Gornjeg i Donjeg Egipta , ali

granica bila u Hemopolisu ( administ. Sred. ) . Avaris nije imao kontrolu nad Nilom TEBA 16 i 17 dinastija

Neferhotep vladar 16 dinastije ( pobjednička stela ) , 17 dinastija paralelna sa 15 Hiksa prvi vladar Rahotep. Sarkofag kraljice Mentuhotep – Prva Knjiga mrtvih za 16 dinastijeSEKENERE Ta – Ahmozis otac borio se protiv Hiksa 30 god. ( Apepijem ) poginuo od sjekire Hiksa . Naslijedio ga sin , Kamozis pohod na Avaris, poginuo u 3 god. Vladanja . Ahmozis , Kamozisov brat nakon Apepijeve smrti porazio HikseProfesionalna sva Egipatska vojskaEgodus Hiksa potvrđuju materijalni izvori , Ahmozisova bibliografija i njegov reljef iz hrama u AbiduAhmozis osvojio dio Palestine ( Š aruhe ), obanvljao građenje , kretska umjetnostKraljevstvo Kuša južno od 3. slapovlja Ahmozis osnivač 16 dinastije i Novog kraljevstva Obnavlja Avaris , palača – puna kretskih fresaka, dekoracija , bikovi Oženio kretsku princezu

19