TEMELJI INDIJSKE CIVILIZACIJE po etak y sanskrtski terminolo ki materijal temelj svega y indologija = znanost o Indiji y Indija poluotok azijskog kontinenta (j. Azija) y okru uju je Indijski ocean, Arapsko more, Bengalski zaljev y na sjeveru Indije Himalaja (hima = zima, zemlja zime) y zapadno od Indije: Pakistan (samostalno odvojen od Indije 47. nakon oslobo enja od Velike Britanije, tj. kolonijalizma) y indijski potkontinent izoliran svijet okru en morem, pustinjama, neprohodnim planinama ( umama) y Indijci nikad nisu ratovali izvan svoga podru ja y Bhaarat ind. Indija (dolazi od naroda Bharata) y Mahaabhaarata velika bharatska pjesma mnogo saznajemo o tom narodu y 3 velike rijeke: Ind (izvire u Himalaji i te e kroz Pakistan), Brahmaputra (Brahmin sin) i Garigaa (najsvetija rijeka) y Ind na sanskrtu Sindhu = rijeka; Samudra= tamo gdje je voda skupljena y dio Indije oko rijeke Ind najmanje je do ao u dodir sa ostatkom svijeta y Indija je doslovce bila na kraju svijeta (klasi noga) iz kojeg i mi potje emo y Avesta potje e od starih Iranaca; odande dolazi i pojam hindu (izvedeno od sindhu) y Panjab dio Indije kroz koji protje e rijeka Ind y Ahemenidi: y stara perzijska dinastija y ratovali s Gr kom y u Indiji imali svoju pokrajinu Sidhu i Sapta Sindhavah i lo na zapad kao hindu i hapta hendava y sanskrt i iranski jezici su nam bliski i srodni y najstariji sanskrtski uzorak jezika: vedski y najstariji iranski uzorak jezika: avetisti ki y na istoku Male Azije gr ko pleme Jonjani tamo kona no ispada slovo H indos, indike (pridjev za zemlju) y Indija i Indijci bili velika tema u u enom gr kom svijetu (mnogo djela sa uvano o tome kako anti ka Gr ka vidi Indiju) y Indika = sabrana djela (prijevod: Indijske stvari) dokumenti iz kojih saznajemo ne to o staroj Mezopotamiji (dana nji Irak) Hamurabijev zakonik na glinenim plo icama sa uvana rije hind za Indiju y hinduizam moderna rije , izvedenica, ozna ava izu avanje hindija, religija y islam se pro irio i prodro u sjevernu Indiju preko Iraka y Hindustan = zemlja Hindua, Indijaca koji slijede izvornu doma u religiju y Hindui, Hindi mno ina; hindus barbarski (zbog osvajanja Indije od strane VB: hindu s) y Indijci hinduizam nazivaju dharma: njihov sustav u enja, jako slo en red, zakonitost, sustav po kojem ovjek i sva ostala bi a u svijetu imaju svoje mjesto i u tom svijetu treba ivjeti a da se taj red ne naru ava Veda izvedena od rije i VID, 2.= znati Indijci glagole smatraju temeljem iz kojeg nastaju rije i y kraj rijeke Ind prona eni ostaci koji datiraju u vrijeme prije nastanka vedske civilizacije Harappa, Mohenjo-daro na ovim iskopinama se formulirala i za ela doma a indijska arheolo ka istra ivanja

y Asko Parpola: finski indolog bavi se prou avanjem natpisa na pe atnjacima prona enim u dolini rijeke Ind tvrdi da se radi o jednoj vrsti dravidskog jezika y dravidski jezici se i danas govore u ju noj Indiji vjeruje se da su u staro doba dravidski jezici bili mnogo vi e rasprostranjeni y hindski pe atnjaci: y postoji 1 koji je posebno va an proto iva predstavlja mu kog lika koji sjedi u yoga polo aju, okru en je ivotinjama i ima uzdignut falus ( iva bog plodnosti) pokazuje da je mogu a veza stare pravedske civilizacije sa dana njom Veda y oko sredine 2. tis. zapo inje vedski kompleks koji se prote e sve do danas, za eci sanskrtskog jezika y dana nji hinduizam priznaje Vedu kao svoj autoritet y izvedenica iz vid + a = VID = znati y vede veliki majstori; gramati ki sustav vyaakarana y u njoj se u i da su imenice izvedene iz glagola uz pomo sufiksa y znanje o fenomenima ovoga svijeta koji nisu direktno vidljivi y ovaj svijet ima jednu realnost iza vidljivoga i to istra uje veda y kakav je ovaj svijet u svom vidljivom i nevidljivom obliku y vrhovni autoritet J. Indije: jo postoje ive vedske ritualne tradicije y vedski korpus tekstova: ima zatvorenu strukturu 4 zbirke: samhitaa (sam = skupa; hita = dhakar = staviti zbirka, stavljeno skupa) 1. RV (Rgveda) rg rc = strofa znanje u strofama 2. SV (Saamaveda) saaman = napjev, melodija znanje u napjevima 3. YV (Yajurveda) yajus = obredna izreka znanje u obrednim izrekama 4. AV (Atharvaveda) atharvan = sve enik obrednog kulta y Trayii vidyaa sinonim Veda trostruko znanje; tri znanja 3 prva dijela Vede y caturvedin = onaj koji zna 4 Vede y temeljni vedski tekstovi sastavljeni arhai nim varijantama sanskrta y daivii vaac = deva vox bo ja rije , bo ji glas y Vedu ljudi nisu sastavili, ve su je primili y puru a = ovjek y Veda najve a svetinja, tekstovi koje su smjeli u iti samo sve enici i pripadnici vi ih klasa; izri ito se ka njavalo ako Vedu slu a netko tko ne smije y brahmana izvedenica od brahman snaga y brahmane: tekstovi koji govore o brahmanu onako kako je on prikazan u samhitaama sadr i neke informacije i tuma enja samhitaa y mantra = man (= misliti)+ tra (=instrument, oru e) y u Indiji vrlo iva rije , sveti izraz, u nekim kolama je tajan i vrlo osoban y odnosi se samo na jednu osobu y samhite sadr e mantre, izraze brahmana y aranya(= uma)ka = umski tekstovi y vedski svijet svijet seoske kulture y vedski Indijci ivjeli u selima

y nisu imali hramove y obrede su izvodili na otvorenom y u zreloj dobi svoje karijere vedski sve enici su mogli oti i u umu, u osamu, tamo studiraju jo skromnija znanja po inju se uvla iti elementi askeze, izla enje iz dru tvenih okvira i normi, pri emu to predstavlja vi i duhovni nivo y upani ad zadnji sloj veda koji se tako i zove; vedaanta = kraj veda y vedska poduka: y redovito individualna y u itelj svoga u enika podu avao sjede i s njime i to direktno, bez zapisivanja y samo se ponavlja i u i napamet y sve knjige su se znale napamet, sa svim akcentima, ritmovima i duljinom vokala y r iji: y pjesnici, tj. vidioci u staro doba y transmisija koja je i u svijet ljudi posredovala to uzvi eno znanje y Rgveda temeljna veda y su(= dobro, ugodno)ukta(= ono to je re eno) temeljna rije za RV y upu ena bogovima, prirodnim fenomenima i svemu onome to vedski ovjek smatra svetim y recitira se prilikom obreda/ rtve y ru(= slu ati)ti(= ono to su ljudi primili preko r ija) y Indijci svoju kulturnu ba tinu dijele na ruti (s tim barata sve eni ka kasta) i smrti (ono to nije od boga, dostupno je svima epovi, recitacije, pu ki tekstovi) y yajna: obred, komuniciranje s bogovima putem obreda ceremonija u kojoj sve enici prinose konkretne darove (naj e e hranu) bogovima slave i ih, recitiraju i stihove iz Vede a enje bogova, ugo ivanje bogova, ceremonija se izvodi na privatnu narud bu, nema zajedni ke ceremonije (mise), u hram se uvijek ide sam ili sa svojom obitelji anga iraju se sve enici (4 svaki izvodi po jednu Vedu), naru e obred i rtvu sa nekom posebnom nakanom interakcija veoma va na prilikom obreda yajamana = onaj koji naru uje rtvu za sebe sve enici: 1. hotr (RV) recitira Rgvedu 2. udgaatr (SV) pjeva 3. adhvaryu (YV) izvodi pojedine radnje i pri tom recitira 4. brahman mora biti trivedin, on prati kako se sve odvija

y rta sve u svijetu se doga a po rti (= zakonitost) ovjekovo nije da se uzdi e iznad rte ne smije zadirati u sustav svijeta jer tu se sve doga a po zakonima stari termin koji ima svoju iransku varijantu a a, isto to i kod Grka: kosmos Veda daje aparat kako komuniciraju ta 2 svijeta, kako ovjek mo e komunicirati sa svijetom bogova, a da se ne naru i rta y u rtvi se susre u ljudi i bogovi; ljudi pozivaju bogove na gozbu, a bogovi im to vra aju svargom (svarga = milost bo ja) y deva = bogovi; DIV = sjati

y dyauh genitiv od divah = nebo, dan y kod pojedinih rije i primje ujemo sli nost svi indoeuropski jezici imaju zajedni kog pretka y daiva/daeva = iranski demon y Ahura = najve i iranski bog; sanskrtski Asura prvobitno mo no visoko bo anstvo, kasnije demon y indoarijski jezici, arijski y aarya nosioci vedske ba tine (= plemeniti, aristokratski) y narod Daasa, Dasyu domoroci doselili u 2. tis. n. e rasno druga iji (tamnoputi) sans. rob y najmanja vedska postojbina: na prostoru dana njeg Afganistana y Panjabi pradomovina vedskih u enja, ire se kroz hindustansku ravnicu do Bengala y Kaalidaasa poznati knji evnik (= rob bo ice Kali) y na a rije bog staroind. bhaga (= darivatelj) BHAJ = dijeliti, darivati u vedskom se spominje kao ime jednog specifi nog boga u staroperzijskim narodima baga (samo sanskrt ima zvu ne aspirirane glasove) baga bog bogat ubog prvenstveno se ve e za dijeljenje, darivanje, materijalno vjedumik vjedma = arobnjak, arobnica vid veda vje t

Rgveda napisana u strofama; strofa (ritmi ka jedinica) = rc sastavljena od nekoliko ritmi kih modela klju na/osnovna Veda bez nje nema ostalih y suukta = lijepo re eno, pjesma 1028 suukta u Rgvedi podijeljene u 10 knjiga (krugova/mandala) u svakoj mandali suukte slo ene po redu tako da se pojedina pjesma/suukta citira po svojem mjestu (RV 1 (mandala) 1 (suukta) 1 (strofa)) y RV 10, 90 puru asuukta = govori o postanku svijeta y 10 mandala pripisuju se pojedinim r ijima; redovito se za svaku suuktu zna kojem bogu je posve ena, koji ju je r i dobio (ugledao) i u kojem je metru sastavljena nejednake to se autora ti e od mandala 1 10 skupljene su suukte razli itih r ija knjige 2 7 = obiteljske knjige (svaka mandala pripisuje se jednom r iju) autori (r iji) se uvijek mogu prepoznati jer svaki ima prepoznatljive karakteristike II mandala: r i Grtsamada III mandala: r i Vi vamitra IV mandala: r i Vaamadeva V mandala: r i Atri VI mandala: r i Bharadvaaja VIII mandala: r i Vasi tha VIII mandala: r i Kanva, r i Angiras X. mandala 2 autora, cijela posve ena bo anstvu soma/suta soma = SU= pre ati (napitak koji se dobiva pre anjem neke biljke koja se prinosi kao rtva)

y y y y y y y y y y

y y y y y y

y

y

y y y

y y y

y

y y

poseban napitak, opija, ali ne kao alkohol, nego pi e koje bistri um i otvara ga, daje uvid u dubine postojanja posebna kategorija rtava somine rtve RV se, isto kao i svaka Veda, u i usmenim putem isklju ivo privatna poduka (guru/aacaarya i 1 u enik acar = ono to treba biti slije eno, i i za nekoga) u itelj je ne to sveto, u enik cela/ i ya izme u u itelja i u enika uspostavlja se odnos srodstva; nakon to u enik zavr i kolovanje i pro e rituale zavr etka, dobiva duhovnog oca; prolazi kroz drugo ro enje dvija u enik koji je zavr io kolovanje (= dva puta se roditi) recitiraju se u zadanom ritmu za vrijeme obreda recitacija se u i napamet i ne dopu ta osobne improvizacije svaka rtva ima zadan scenarij rijetko se cijele suukte recitiraju hotr sve enik koji recitira za vrijeme obreda hu (izlijevati rtveni dar u oganj) + tr (sufiks kojim se od korijena tvore imenice koje ozna uju subjekt - nomen agentis) huu (zazivati)tr 4 glavna sve enika koja sudjeluju u obredu (jer su 4 samhite): SV udgaathr YV adhvaryu AV brahman Veda politeizam specifi an oblik nema jasne hijerarhije bogova kao u npr. Gr koj vedski pjesnik se obra a bogovima tako da onaj kojem se trenutno obra a je najve i, najbolji henoteizam/kathenoteizam (termin uveo Max Mller, njema ki indolog) bog Indra prvi po nekim osobinama kulta i tovanja posve eno mu najvi e vedskih suukta (1/4) do ivljen kao nacionalni bog vedski Arijci smatraju ga svojim velikim bo anstvom koje im poma e pri osvajanju teritorija ima mnoge karakteristike junaka ratnika, heroja po svojem obli ju ima ljudske crte antropomorfan u centru jednog mita (pri e) kojim vedski Indijci poku avaju opisati svijet oko sebe nemamo etimolo kih dokaza odakle potje e naziv vedski bogovi velikim dijelom prirodne pojave (sile) koje se tuju kao takve sarpa = obi na zmija, serpeus = onaj koji gmi e po zemlji borba boga Indre sa zmijolikim demonom Vrtra (jedan od mitova) VR (zatvoriti) + tra (sufiks za tvorbu imenica koje ozna avaju oru je, instrument) Indra slomio tu zapreku nadimak Vrtrahan (udariti, ubiti; ubojica Vrtre) Vrtra demon zmijolikog oblika (ahi demonska zmija demonskih mo i) Ahi (Vrtra) zagradio planinu (pru io se oko nje) u kojoj su bile vode (voda element bez kojeg nema ivota) koje su Indiji uvijek bile svete danas: sve rijeke svete (Gangaa najsvetija) Indra do ao i svojim ubojitim oru jem vajra (oru je od eljeza aayasa) mahao toliko estoko da su nastali zvukovi sasije e Vrtru svete rijeke poteku i omogu e ivot naziva se Vajrin vajru iskovao Tra tr = bo anstvo koje oblikuje stvari Indra junak, rathe tha (ratha = bojna kola, anas = teretna kola / sthaa = stajati koji stoji u kolima)

y ratha = kola na 2 kota a, konjska zaprega + aristokratski ratnik koji stoji + ko ija koji (mo e, a i ne mora) sjedi pored njega y aapah = vode koje je Indra oslobodio y somapa = ispija some, pijanac ispije 3 jezera samo prije velikog okr aja sa Vrtrom y Indra staro bo anstvo, zabilje en u tekstu iz Male Azije klinasto pismo tamo se zove Indar junak, slavljen (i u Gr koj) y vajrayaana (yaana = staza, put) (= vozilo vajre) y budizam - Indija, 6./5. st. stare ere y mahaayaana razvijena iz vajrayaane (vajra = dijamant koji re e neznanje) y bog Agni bog ognja (posve ene su mu prve strofe u mandalama) lat. igni = oganj tuje se kao bo anstvo (oganj koji gori; oganj na rtvenom prostoru = to je onaj koji prima rtvu u hranu se izlijeva vatra) ku ni oganj jer se i u ku i prire uju neki redoviti obredi, lako izvodivi doma in izvodi oganj tovan i kod drugih indoeur. naroda govori se o njegovim jezicima, dimu, on je dhuumaketuu (dhuuma = dim, ketuu = barjak, obilje je) = onaj od kojeg ide dim kao u zastavama y duta stalni gost ku e atithi y postoji jedan oblik prisnosti izme u ljudi i ognja y oganj se susre e u svim sferama svijeta (u suncu, vodi) y kult ognja postoji i u drugim starim narodima (iranska tradicija koju poznajemo iz Aveste pripisuje se starom iranskom u itelju Zarathu tri) y tuju Ahuru Mazdu y zoroastrizam Grci preveli od Zarathu tre religiju koja potje e od njegovog u enja y mazdaizam tovanje glavnog bo anstva Ahure Mazde y parsizam Iranci odbjegli pred islamom u Indiju parsi danas u Indiji mazdaisti ili zoroastristi elita u Indiji naj e e tuju oganj prilaze ognju pokrivenih lica y Agni ima epitete koji upu uju na to da je vezan za ku u grhapati = gospodar ku e, doma in y rtvij = onaj koji rtvuje u pravo vrijeme y purohita = onaj koji stoji naprijed ku ni sve enik, na dvorovima vladarev savjetnik centralno mjesto u rtvi (sve eni ki epiteti) y kavi = pjesnik, nadahnut ovjek y kaavya = lijepa knji evnost, dvorska indijska knji evnost y Agni = onaj koji prima rtveni dar i prinosi ga bogovima y havya (= rtveni dar koji se ulijeva)vaahana (= onaj koji vozi rtveni dar) VAH = voziti y Agni na rtvenom prostoru trljaju se suhe gran ice y soma (SU = pre ati), sura = pre ano pi e koje se cijeni kao bo anstvo pi e besmrtnosti y 9. mandala posve ena somi govori o postupku dobivanja some sveti postupak rtva pravi se od planinskog grma mit: soma je najbolja na brdu Mujarat, tamo se bere 1. trgovci je dovode kolima 2. slijedi cjenkanje 3. zatim se stabljike nama u u vodi 4. to se pre a izme u 2 kamena graavan 5. zatim se dobiva uto-sme i (= hari) sok madhu (= med) 6. sok se pusti da se slegne

7. spreman za rtvovanje najcjenjeniji rtveni dar odnosi se na somu koja se pro i uje (pavamaana = bistriti) pi e koje bistri umove, nadahnjuje, lije i y Varuna poslije Indre najve i bog, za titnik rte sve vidi (oko Sunce) nijedno djelo koje ide protiv rte ne mo e mu proma i i pro i neka njeno maayin (od maayaa = osobita okultna mo ) on ka njava pjesme posve ene njemu su skru ene, ponizne nema podudarnosti sa drugim mitolo kim bogovima y rta klju na rije u Indiji (osobito: vedska tradicija) to je dharma poredak svijeta, hinduizam, sanaatana (vje na, trajna) poredak svijeta kojeg treba uvati i ne protiviti mu se y Ahura Mazda vrhovno iransko bo anstvo sli no Varuni y asure = posebno mo na ind. bo anstva (kasnije: demonske sile koje su posjedovale mo asu) y Varuna esto spominjan zajedno sa bo anstvom Mitra oni se zazivaju mitraavarunau drandra, kao bogovi ugovora, rije i zakletve a ru na pojavljuje se u hetitskom tekstu (2000 god. pr. K.) y Hetiti imali dr avu na podru ju dana nje Male Azije dolaskom Grka nestali s povijesne scene; kasnije otkopana nalazi ta hetitski kralj & mitanski kralj ugovor Mitanni dr ava; vedski aristokrati (Arijci) kraj ugovora: zakletve kraljeva svojim bogovima + mitanski kralj i Varuni mitanski Arijci uzgajatelji konja y kraljevske sve ane gozbe bogat sadr aj utrke konja y Varuna mo e baciti paa a (= u e) na onoga koji je prekr io rtu vrlo visoka moralna figura antropomorfni oblik (nigdje ne pi e) bo anstvo koje nikada ne spava ovjek mora biti oprezan, ak i nesvjesno y u Iranu/Iraku asura (pozitivan), daeva (negativan); Indija: obrnuto y Aaditya nestalan kraj bogova, sinovi bo ice Aditi za titnici eti kih vrednota (npr. Mitra) y Aditi bo ica nesputanosti, otvorenosti; ima neke elemente bo ice majke (plodnost) takav enski lik prisutan kasnije u hinduizmu nosioci bo anske mo i akti ( ak = mo ) y Varuna rtavan za titnik rte y Mitra = ugovor, svjedok ugovora (zadane rije i), prijatelj (jer ljudi koji si daju obe anja su prijatelji, pouzdani) Mithra (iranski bog) = sunce; suvrem. iran. jezik: mihr = sunce postao tovan kao ovjek koji ubija bika zatvoren kult; posebni hramovi (mitreum) danas: kip Mitre u obliku mladog rimskog vojnika koji ma em ubija konja y Veda posebno tovani konji, ali nisu sveti y Aryaman Adityaa, prijatelj, dobro instvo, dobrodo lica y Bhaga adityaa, udjelitelj y Vrtra veliki demon, ravnopravan protivnik, Indra trebao biti lukav i jak y Vala Indrin protivnik; u spilji dr ao krave zatvorenima y Dyauh (otac drugih bogova) nebo/dan + Prthivii (majka) zemlja roditelji svih bi a i bogova Prthivii = iroka y Bhuumi (BHU = biti) = zemlja je ona koja jest y Veda: bog neba Dyauh pitaa (kult Zeusa jako dubok)

y Prthivii se obi no zaziva zajedno s nebom: dyavaprthivii y roditelji = pitaraa, mataraa (tr nomen agentis; rodbinski odnos) y U as bo ica zore personifikacija jutarnjeg svjetla, svakodnevna pojava, sjajno svjetlo kojim po inje dan pra ena sjajnim nebeskim konjanicima, mlada ljepotica, draga ljudima, pratilac: sunce (Suurya) izvedenica od VAS prelazi u U (gramati ki proces samprasaarana) atributi: bhaasvatii (svijetla, sjajna), suunaruu (lijepa, mladolika), dyotanaa (blistava) y Suurya sunce na nebu (gr . Helios) pratilac bo ice U as dolazi nakon nje rastjeruje mrak (= nakta) dovodi sunce u asa nakta y uz nju dolaze 2 a vina (= konjanik) y uz Suuryu dolazi Savitr bo anstvo, pokreta ivota, poma e prirodi da buja upu ene su mu jutarnje molitve praksa i danas recitacija strofe saavitrii (RV 3. mandala) zaziva se sunce, moli se da se pokrene ivot u danu koji slijedi y dolazak doma mitolo ki spektakl y pratnja: dva konjanika (a vina) koje vuku dva blistava konja y A vini bo anstva svjetla, lije nici, sjajni konjanici (dubok mitolo ki sloj, paralele prema bogovima blizancima u drugim starim indoeur. mitologijama i religijama) spominju se kao naasatya; u ugovoru M. kralja y latvijske tradicije me u indoeur. najbli e slavenskima (vi e u pu koj predaji uvaju a vini) y Parjanya bo anstvo olujnih oblaka (ki a, munje, gromovi) y Indija: monsuni y Perkunas, Perun: bo anstvo gromova (gromovnik) druge mitologije y Pu an pastoralno bo anstvo, bog rasta zelenog prostora (PU = rasti, pu pa = cvijet); uvar stoke, puteva, prati mrtve me u pretke y vedski arijci: kada ovjek umre, odlazi u drugu sferu svijeta, me u svoje pretke nisu vjerovali u reinkarnaciju y pitarah =o evi onaj svijet gdje ovjek bude me u o evima y Vaayu (vaata); VA= puhati bogovi vjetra, prirodni element koji se po tuje kao bo anski y Marutah = vjetrovi (pluralia tantum) pomaga i boga Indre y Rudra (RUD = plakati) ambivalentno bo anstvo grube i stra ne crte bog umskih puteva stra na narav ubla ena blagim epitetima iva (= blag, nje an) povezano s dana njim hinduizmom i bogom ivom (trimuurti: Brahmaa, Vi nu, iva) prethodnik ive y dana nji Indijci: sljedbenici boga Vi nu (vai anava) i boga ive ( aiva) bog razaratelj y Vi nu opkora io svijet u 3 koraka (RV) y ponekad se bogovi zazivaju sami, u paru ili putem himana (upu enih svim bogovima vi ve devaah / pantheon) u svakoj strofi se pojavljuje neki bog y 10. mandala: razne pjesme raznih r ija (nije samo mitolo ki karakter) svjetovni svakida nji problemi koji su brinuli tada nje vedske arijce (obra ali se bogovima) y 10, 34: himna pjesma kockara; hazard: velik obiteljski i privatni problem kockanje i danas popularno y kozmogonijska pjesma nastanak svemira y 10, 90: svijet nastao od rtve (bog rtvovao pra ovjeka ve eg od svemira - diva)

glava: brahmani ruke: k atrije bedra: vai je noge: udre nastavak y kasta portugalska rije , 15. st. kastus (lat.) = ist Portugalci prvi od Europljana stigli u Indiju y brahmani sve enici, uvaju tradiciju y rajanja ratnici, briga za mir u dru tvu y vai ya (vi = selo, naselje) vedsko dru tvo: seosko stanovni tvo brinu o proizvodnom bogatstvu, gospodarstvu, trgovini y udre izvan kastinskog sustava; sluge koji slu e prvim trima; ne smiju slu ati Vedu y pariya najni a kasta; ne isti pera i ulica, rublja, pleta i ko ara, y 10, 90: 1. put spomenuta kasta y varna ind. kasta jaati podgrupa; izmije ane varne y ure enje: dio poretka svijeta, uvr teno u ruti; sveto; uva se tradicija

y Indija: nije bilo hereze, inkvizicije, progona tovane ivotinje: zmije, konji, krave (aghnya = ona koju se ne smije ubiti) kult krave blizak hinduisti kom kultu (IV. veda) kult ljekovitih biljaka (o adhi = ljekovita trava/biljka) danas: obnova tradicionalne medicine (ayurveda znanje o dugom ivotu) lije enje biljkama, uljima, masa ama y sampradaaya = preno enje znanja y strogo usmena predaja sprije en zaborav efikasno, vrijedno, o uvano y razvoj raznih kola razlike u tekstovima ( aakhaa = grana) y za RV: razlike minimalne (zanemarive); akhe: a valaayana, aankhaayana razlike se odnose na razinu izvedbenih pravila (suutra) y suutrabheda (bhi = razlikovanje) = razlikovanje na temelju suutra y Saamaveda Veda u saamanima (saaman = napjev, melodija) najmanje sa uvana 2 dijela: puurvaarcika, uttaraarcika arcika = ona koja se sastoji od rc-eva (tekstova) nema vlastitog teksta; sastoji se od odabranih strofa RV 585 melodija (saamana) svaka ima svoje ime puurva = prvi 1. zbirka strofa iz RV uttara = 2. zbirka strofa iz RV uttaracika strofe slo ene onako kako idu, u rtvama 3 strofe = 1 melodija; u i se napamet kasnije nastali ud benici (gaana = pjesma; GAA = pjevati) u njima se bilje e note pokreti rukom/prstima: po etak pjevanja y odnos SV prema RV: SV nema teksta, ve ima samo napjeve y vedsko pjevanje amanska tradicija y napjevi posebna mo y saamani ne smiju ih uti pripadnici ni ih slojeva y pravni priru nici: prilikom recitiranja Vede mora prekinuti taj in ako se pojavi udra

y y y y y y y y y

studij recitiranja vede mora se prekinuti ako se uje lave pasa/ akala/vukova ili huk sove aakhaa vedska kola koja ima svoj tekst (recenziju teksta) tradicija: 1000 aakhaa; sa uvane 2 Kauthuma, Jaiminiiya saamavedin polo aj poseban; nema kola chandas najop enitiji termin za Vedu i za strofu saaman ne zna se prava etimologija; = aranje kod u enja saamavede prvo se u i puurvaracika udgaatr pjeva saamavede u obredu se pjeva vi e kitica na istu melodiju (trca = skupina kitica nalaze se u uttaraciki) stotra (STU = slaviti) = razra ena precizna muzikolo ka terminologija dravidski dio Indije malo ostataka stare tradicije centri za vedske studije

Yajurveda (yajus = rtvena izreka) Veda rtvenih izreka koje izgovara sve enik (adhvaryu) y najvi e sa uvanih akha y podjela: bijela ( ukla), crna (kr na) y temelj: ukla sadr i samo mantre; kr na sadr i mantre + dodatne tekstove; crno = ono to je mije ano y vezana za konkretno izvo enje obreda y Vaayasaneyi samhitaa VS sa uvana od ukle y Kaathaka samhitaa KS sa uvana od kr ne (+ Maitraayaniiya samhitaa, Taittirija) y najbogatije o uvana: TS y VS nazvana po jednom u eniku (Jajnjavalkya Vaajasaneya) y yajurvedine kole najbolje o uvane zbog relativno znatnih razlika u izvo enju obreda zabilje eno u priru nicima y sa uvani u korpusu tekstova kalpa (= izvo enje obreda) pripada sustavu vedaanga (= pomo na struka za poduku onih koji njeguju rtvenu tradiciju) y suutra = niti vede y mnoge kole na razini kalpe y akha se u i napamet y svaadhaaya na razini kalpe y prayoga na razini suutra y vedange nisu ruti (obredi) y Vaayasaneyi samhitaa: Kaanva, Maadhyamina y svaki brahman pripada jednoj akti zna od kojeg r ija potje e y gotra = pripadnost r iju ograni enja u dru tvenim vezama: pripadnik jedne gotre ne mo e o eniti nekoga iz neke druge gotre

Atharvaveda magijski, a ne obredni tekst; u i kako nekoga prokleti ili blagosloviti y Madhusuudana 15./16. st. nau nik, djelo Prasthaanabheda stha = sistem, zaokru eno u enje y Max Mller prvi objavio tekst RV

y brahman sve enik, yajamaana naru itelj njih se ti u sve 3 vede y na obrednom prostoru: 4. sve enika brahman lije nik rtve pazi da se sve odvija po kalpi pogre ke na obrednom podru ju kobne stavljaju se u pogon sile koje manipuliraju znanjem praaya citta = pokora, lijek, protuefekt pogre ci (izvodi brahman) y brahman: trivedin (mora znati tekstove i radnje sve trojice sve enika) y yajamaana (yaj a, maana: medijalni part. prez.) = onaj koji sada rtvuje za sebe; medijalni: onaj koji vr i ne to za nekoga y Atharvaveda bogat korpus, magijska praksa; nije obredni tekst, ali je va an y magijska tradicija korpus ruti y trayiividyaa = trostruko znanje y purohita = sve enici nevezani za vedski obred y Atharvaveda izra eno aranje koje se isprepli e; ne obra a se bogovima djeluje u sferi demonskih sila y znanja dragocjena i opasna y brahmani o uvanje ind. tradicije, sa uvali iskonsku pobo nost ostvaren kontinuitet tradicije nikad nisu gazili ono to je bilo prije njih slijed (= nema osobne ambicije za boljitkom prirodan slijed u enosti, ne izruguje se starom) y tradicija: parampara = od jednog do drugog (prijenos sa koljena na koljeno) y svarga = dobrobit koju bogovi daju kao dar za prinesenu rtvu y Avesta stara iranska predaja se uva u Avesti jezik avesti ki najstariji zabilje eni iranski jezik pripisuje se proroku u itelju Zarathu tri (gr . Zoroaster) y Iran i Indija sli na kultura, bogovi y zoroastrizam = sveta knjiga Avesta vrhovni bog Ahura Mazda mazdaizam protjerana religija iz Irana 6. st. islam y zoroastrijanci parsa (Perzijanci); zoroastrizam parsizam (postoji u Indiji; kult svetog ognja) y Brahmaveda = Atharvaveda y Atharvaangirasah atharvan (bijela magija) + angiras (crna magija) sve enik ognjenog kulta y Atharvaveda 2 magijske linije: atharvanska/bhe aja (bhi aj = lijek, lije nik), angiraska/ghora (= stra an) 20 knjiga zbirke sabrane u knjigu mla a od RV ide do Bengala i Bengalskog zaljeva (vidi se po terminologiji u RV nema tigrova i slonova, samo krave i konji; AV tigrovi, sustav kasti) njene akhe imaju 2: aunaka (starija), Paippalaada y svaka kasta ima vlastitu hijerarhiju atharvavedini poseban polo aj u kastama ''ni i'', prema njima bila ve a ograni enja y Kalinga stari naziv za Orrisu (ist. Indija) y Aangirasakalpa ne ruti tekst iz vedske predaje, priru nik o obredu (= kalpa) nabrojeno 10 vrsta magijskih obreda: 1. antika ( aanti = mir) tekstovi koji smiruju, blagoslov 2. pau tika poti u rast, obilje, dobrobit 3. va a oduzeti nekome individualnost; u initi ga vlastitim sljedbenikom

y y y y y y y y y y y y y y y

4. stambana zaustaviti, paralizirati 5. mohana zbuniti, u initi da ne razlikuje to je prava stvar 6. dve ana potaknuti mr nju; mr nja razara prije svega onoga tko mrzi 7. uccaatana iskorjenjivanje; u initi da ne pripada tamo gdje treba pripadati 8. maarana umrijeti 9. aakar ana zavesti 10. vidraavana otjerati, prestra iti saayana komentator vedskih tekstova; za atharvavedske obrede ka e da su ainika ( = za ovaj svijet) i aamu mika (= za onaj svijet) samsara = protok ivota i smrti; spominje se u upani adi reinkarnacije na razini samhitaa nema tek kasnije bhe ajaani = pjesme za ozdravljenje; za istjerivanje demona 3 okova koji dr e ovjeka na ovom svijetu (budizam): moha neznanje, lobha pohlepa/ljubav i do a mr nja Atharvaveda znalo se za uticu, groznicu, elavost, ka alj ima i tekstova koji se odnose na vlast purohita koji je stavljen ispred dha sve enici; kraljevi savjetnici; koristili arolije u diplomatici, pregovorima aayu yaani pjesme za dugi ivot (aayu yani suuktaani; aayus = ivot) striikarmaani (stri ena; karman djelo; izuzetno va no) ovjek kako danas ivi i svoje djelo danas ostvaruje, tako e njime ostvariti svoj budu i ivot svojim pro lim ivotom odredio je sada nji na razini vede: karman = ono djelo koje se ini da bi se o uvao red u rti striikarmaani = ljubavna magija, dosl. obredi za enu jezik AV ne to druga iji, sadr i pu kije oblike i tvorbe oblike koji su promakli sve eni kom purizmu jeziku veda posve ivala se izuzetna pa nja

aayurveda = indijska medicina y aayus = dug ivot y upaveda to je vedaanga = ud vede, pomo ni vedski tekstovi, nisu ruti y to znanje potje e od samog boga brahme najvi i bog y najbli a Atharvavedi jer se i AV u ve ini svojih tekstova bavi lije enjem y najstarija pu ka indijska medicina koja ima podudarnosti s drugim starim medicinama y u njoj se spominje najstarija medicinska terminologija y naj e e lije enje: sa o adhi ( ljekovita biljka) y koristi se i u magijskim postupcima y bolesti mogu biti izazvane i grijehom kada se ogrije i o rtu y organska bolest: lijek bhe aja (= aj) y anorganska bolest: lijek praya citta (= pokora) izvodi brahman kada vidi da u obredu ne to ne valja y bhi aj = lije nik, sve enik u obredu y AV kao naziv se ne spominje u vedskim tekstovima slojevi vede (4): 1. samhite y zbirke RV, SV, YU, AV y naziva se i mantra (= sveta izreka kojom se isti e neka istina) 2. braahmane

y y y y y y

y 1. 2.

y y y y

3. y

y y y y y

y prozni tekstovi koji su obja njenja samhita y tuma enje rituala ( rauta) kod kojih su potrebna sva 4 sve enika (3 sve enika + lije nik) i etimologije y grhya = ku ni obredi, privatni, izvodi ih samo doma in u krugu obitelji y slu e se legendama i pri ama y dobivamo sliku svijeta y saznajemo kako vedski ovjek vidi svijet y postoje veze (neuo ljive) izme u elemenata prirodnih pojava i rituala bandhu y Herman Oldenberg (njem. indolog) bandhu: Vorwissenschaftliche Wissenschaft RV: 2 brahmane (Aitareya & Kau iiaki) SV: 2 brahmane (Pa cavim a & Jaiminiiya) YV: 3 brahmane (Maitraayani, Taittiriija & atapatha) AV: 1 brahmana (Gopatha brahmana) Maitraayani & Taittiriija pripadaju crvenoj AV atapatha pripada bijeloj AV najva nija brahmana 100 poglavlja ( ata) ve e se uz ime jednoga u itelja (Yaaj avalkya) i aandilya ona i njezin kraj brhadaaranyaka upani adi posebno va ni Yaaj avalkya kralj u zemlji videha (danas: Bihar) AV na razini brahmana razvijen kastinski sistem, jako izra ena supremacija brahmanske kaste ya evam sna na ortodoksnost koji ovako zna (koji Vedu poznaje i zna mo no znanje upotrijebiti mogu biti ja i i od bogova) brahmanizam = sloj vezan za vedizam ali ini pretfazu dana njeg hinduizma tuma e se pomo u 2 tipa komentara: vidhi = pravilo arthavaada (= govori o zna enju; VAD = govoriti) u enje o ne emu obja njava za to se mora raditi onako kako ka e vidhi ima odlomaka imenom itihaasa (= tako je bilo; govore o povijesti) i puraana (= pri e gdje se dana nji hinduisti ki nauk tuma i) kada se u tradiciji citira znalce, ka e se: brahmavadino vadanti (Znalci brahmana govore) izraz kojim se u Indiji potvr uje po tovanje prema autoritetu na kojeg se naslanjaju ne zna se kad su nastale sigurno se zna da se zadnji sloj zove Upani adi (stariji od 6. st.) Prajaapati (pra+jan JAA = roditi) gospodar naroda bo anstvo vezano uz ritual na razini brahmana: dijele se na deve (= neljudska bi a) i asure (= ni i slojevi polubo anskih bi a) Aaranyake aranya eva paathyatvaad aaranyakam itiiryate evam= tako, eva = upravo Od u enja upravo u umi ime im je aaranyakam. studiraju u umi prijelazni sloj tekstova prema Upani adima (vrlo va no) Upani adi samhite ni e znanje,Upani adi visoko znanje samhite pou avaju se u ku i, na selu, individ. poduka gurua tek kasnije osnivaju se kole i hramovi grama = selo

y nove promjene najvjerojatnije dolaze od pravedske tradicije (i la paralelno s vedskom) njegovala isposni tvo, odlazak od ku e u smislu potrage istine o svijetu y a rame (4) = ivotna doba / razdoblja (danas: mjesto gdje se u enici skupljaju oko u itelja) kroz koja mora pro i Arijac (jer je njima dopu teno u iti Vedu) brahmacaarin (u enik, student), CAR = slijediti onaj koji slijedi svete tekstove i nauk grhastha (= koji stanuje u ku i), STHA = stajati postaje doma in, o eni se, osnuje obitelj, bude sve enikom ( ivotno zanimanje); stekne unuke i pobijeli mu glava vanaprastha (koji stanuje u umi) u i aranyake povla i se u umu iz aktivne slu be; nije obavezno odri e se dru tvenog ivota posveti se studiju aaranyaka odr ava rtve za one koji ih tra e y na razini aaranyaka po inje slabiti misao da su rtve toliko va ne pojavljuju se mi ljenja o nekim drugim stvarima na koje bi ovjek trebao obratiti pa nju y prijelazni period od ritualizma y zadnji sloj Upani adi promi e prethodna u enja i daje argumente y Upani adi prijelaz prema dana njoj ivotnoj duhovnosti Indije samnyaasin (lutaju i mudrac, koji odbacuje sve), AS = baciti odgovara Upani adi onaj koji se odrekao svega dru tvenoga, svega to bi ga vezalo za prija nji ivot slobodan razdoblje: traje 12 godina za to vrijeme nau i samhitu svoje aakhe vana = uma luta Indijom, ljudi ga slave i aste zbog njegovog postignu a duhovni uzor u Indiji, najve e postignu e 4. Upani adi y Vedanta = kraj Vede y isto stoji i za jednu ortodoksnu hinduisti ku kolu koja svoja u enja temelji na Upani adima najja a filozofska kola u Indiji i danas ima sljedbenika y 108 tekstova kanonski popis nije slu ajan broj najsvetiji broj u hinduizmu i budizmu japamaalaa indijska krunica vrijeme za mrmljanje / molitvu 108 kuglica nekog stabla (oraha / lje njaka) y 14 upani ada: organski dijelovi veda pravi prijelaz ka kasnijoj indijskoj duhovnosti npr. mundaka 1, 1, 4 5 dve vidye veditavye iti ta sma yad brahmavida vadanti paraa caivaaparaa ca tatraaparaa rgvedo yajurvedo saamavedo 'tharvavedah ik aa kalpo vyaataranam miruktam chando jyoti am iti atha paro yayaa tad ak aram adhyamyate Dva znanja su ono to se mora znati, tako govore oni koji znaju svetu rije , i vi e (znanje) i ni e (znanje). ik a = fonetika kalpa = obredna znanost tavya = ono to se mora ak ara = neuni tivo, trajno ak aram = vje no

y ono ime se bave Upani adi nije vi e kako hraniti bogove / ulijevati pi a u oganj, nego: kim kaaranam brahma kutah sma jaataa jiivaama kena kva ca samprati thah (izvor: vetaa vatara upani ad 1.1 jedna od 14) brahman: to je uzrok? Brahma. Gdje smo ro eni? Po emu ivimo? Na emu stojimo? brahman = ono na emu svijet po iva, porijeklo svega (N.act.)

y

y

y

y

y

brahman = sve enik (onaj koji vr i radnju) esto se ka e i braahmana sveta formulacija istine, srce svijeta ima svoj identi ni element u ovjeku ovjek u svojoj najdubljoj biti identi an svijetu bit: aataman utha = bol, patnja tatra sarvam duhkham = sve je patnja cilj: ujediniti se sa svemirom tehnike postizanja: npr. yoga ivot = samo djeli toka ivota samsaara (SR = te i) kota ivota i smrti ra amo se i umiremo, nema ni po etka ni kraja bolna sva iva bi a te e mokshi moksha (mukti, MUC = oslob.) = izlazak, oslobo enje l posti e se meditacijom l izjedna avanje aatmana i brahmana karman = suma na ih djela (KR = initi) odre uje na e budu e ivote dobra djela dobar karman bolji oblik ivota bogovi dio bhuute (= bi a; BHU = biti) tako er su dio samsaare ne mogu posti i mokshu (ljudi mogu) nisu svemogu i (da jesu, ivot ne bi bio pun patnje) karma = kozmolo ka slila koja djeluje samostalno na nju se ne mo e utjecati Upani ad: upani (ni = dolje) + SAD, 1. = sjediti polo aj u kojem sjede u enik i u itelj; u enik sjedi uz koljena u itelja u itelj podu ava u enika prenosi mo no znanje samo odabrani Arijci mogu postati u enici rahasya = tajna znanje za birane i provjerene, koji ju zaslu uju primiti neki tvrde da Upani ad zna i uni tavati posljedica neznanja znanje e uni titi krive predod be, ono to ovjeka zarobljava u samsaari 14 ine organski dio vede: uz RV: Aitareya & Kau itakii uz SV: Chandogya & Kena uz JV (VS bijela): Brhadaaranyaka & Ii a // (kr na - crna): Taittiriiya, Kaathaka, vetaa ratara, Mahaanaaraayana & Maitraayaniiya uz AV: Mundaka, Pra na & Manduukya postoje u itelji koji njeguju ''struke'' brinu o svetim tekstovima vedaange (6) = stru no bavljenje ovim tekstovima: ik a, kalpa, jyoti a ne mo emo govoriti o knjigama to su tekstovi (suutre) jer je vedaanga bila preno ena usmenim putem

1. kalpa (KLP = oblikovati) = obredna u enost, kako se izvodi koji obred prou ava 2 temeljna tipa obreda: rauta & grhya kalpa suutre = tekstovi koji o tome govore vrlo brojna opse na djela aakhaa = kola (veda) Taitiriiya = aakhaa ovdje imaju kalpe (danas: relativno manje ih ima)

rauta = oni koji se odnose na ruti ( RU = uti, slu ati, rotrija = onaj koji je puno uo onaj koji zna puno tekstova napamet) veliki obredi, objavni, sve ani, spektakularni zahtijevaju sve enike (4 temeljna) koji imaju svoje pomo nike (ukupno 16 sve enika) izvodi se vani, nema hrama, izvan sela, na livadi (pripremi se, odmjeri tema posebnih tekstova uulva suutra = najstarija indijska geometrija) dharmasuutra = suutre o poretku, ubrajaju se u kalpe, obuhva aju rautasuutre za etak indijskog prava, najstarija prava o ure enju dru tva dharma aastre 2. jyoti a (DYUT = sjati) = pra enje svjetla, znanost astronomije, kada se izvodi koji obred 3. ik a, chandas, nirukta, vyaakarana u sferi jezika prva sustavna bavljenja jezikom 4. ruti ni ta se nije smjelo zapisivati (sve napamet) 5. suutra tip teksta koji u i napamet (kratak, sa et, ekonomi an) osobit oblik izraza izri e neku injenicu, neki element struke, kako se ne to pona a y uvode se simboli struke, ne rije i isto se pamte tra = nastavak za instrument SUU = ivati tantra TAN = natezati (= tekst, tekstura, tehnika) suutra = ilo, ono ime se ije nije igla, ve nit kojom se tka kratko pravilo, sa eto na najkra i mogu i na in izri e neku injenicu o stvari o kojoj se govori takva pravila je nu no protuma iti i u kolama gdje se to u ilo (lingvistika) va no je da budu kratke kako ne bi opteretile memoriju kasnije se pi u komentari: vrtti, tiika, bhaa ya (BHAAS = ono to treba biti re eno o ne emu) uvijek izme u u itelja i onog koji u i znali suutre napamet y tekst = tkivo rije i, rije i se sla u u niti i tako se sla e tkanje y obred rauta: livada 3 ognja raspore ena recitiraju se sveti tekstovi u hram se ide individualno (naru itelj rtve), nema vjerske zajednice i okupljanja mogu biti razli iti: nitya = vje an, stalan trajan, nepromjenjiv redoviti obredi naimittika = oni koji su prigodni povremeni obredi kaamya = izborni, po elji pojedinca zna i: prire uju se ili dnevno ili u kalendarski zadanim razmacima Indijcima je jug desno (jer gledaju na istok) s ju ne strane mogu primijetiti mra ne sile zato ju ni oganj tu stoji brani rtveni prostor

y gaarhapatya y prire uje se rtveni rad y ne to kuhano u posudama y grha = ku a y pati = gazda

y podignuta gredica vedi y pokriveno travom barhis y tu se odlagao alat kojim se barata prilikom rtve y istok

y aahavaniiya y ATTU = izlijevati y ono to se pripremilo izlijeva se u ovaj oganj

brahman (lije nik rtve) sjedi ovdjey dak inagnii y dak ina = desno y jug

yajamaana = onaj koji za sebe rtvuje (part.prez.med.) YAJ = izlijevati, yaj a = obred rtve se dijele na: i ti (od yajtti)/haviryaj a (havis = ono to se izlijeva, ljevanica) ne to kuhano se izlijeva u vatru pa ubandha pa u = ivotinja, BANDH = vezati krvava rtva, vezanje ivotinja (jinizam i budizam preveli vede zbog ovoga njeguju ahimsu = neubijanje, nenasilje) somayaj a prinosi se sama najcjenjenija rtva puno varijanata prakti nog oblika prino enja rauta nitya: dar apuurnamaasa = rtva koja se prire uje za vrijeme mladog i punog mjeseca caturmaasya = etveromjse na rtva (za smjenu godi njih doba) y kraljevski obredi (poseban status) zahtijevaju kraljevski pogon abhi eka = pomazivanje kraljeva vaayapeya = pijenje snage (uklju uje trku konjima tradicija) a vamedha = vrhunac kraljevske mo i kad je kralj na vrhuncu mo i, prire uje ovu rtvu gdje se rtvuje konj traje 1 god.

y ruti = objava, sveto znanje, znanje koje je prava Veda y smrti = znanje koje je stvorio ovjek o svetim tekstovima slu e tome da se sveto znanje to pravilnije odr ava (bitno da se njima barata savr eno) pogre ke kobne za eci stru nog bavljenja vedskim tekstovima dose e i znanstveno istra ivanje obuhva a i epove i puraane vedange su smrti y puraana = hinduisti ki tekstovi o bo anstvima y dharma aastra = hinduisti ki tekstovi koji govore o tome kako Indijac treba ivjeti dharma = skup pravila za ivot AS = pou avati = stru ni tekst, instrument za poduku sanaatana dharma = vje na dharma y yaj a, YAJ = prinositi rtvu temeljna rije za obred y glavni brahmanski tekstovi: vidhi (kako se ne to treba dogoditi) & arthavaada (za to se ne to treba dogoditi) kalpasuutra naslanjaju se na brahmane (tekstove) naslanjaju se na vidhi y ulvasuutra = uzica kojom se ogra uje i mjeri obredni prostor y havis = rtveni dar koji se daje direktno u oganj (HU = izlijevati) y agni tama = darivanje ognja y gotra (soc. pojam) = porodi no pravo sljedbenici jednog r ija npr. svaki brahman zna od kojeg r ija potje e to je njegova gotra y grhyasuutre = tekstovi koji propisuju osobni ivot svakog Indijca (aktualno i u dana njem hinduizmu enidbeni obi aji) izvodi ih doma in pokazuju neke sli nosti sa drugim indoeur. tradicijama tu se vidi kako se tu uva jo jedna va nija dubina y mahaayaj a = svakodnevne rtve: 1. za bogove: devayaj a 2. za iva bi a: bhutasvaki o enjeni 3. za o eve: pitrdoma in izvodi 4. za u enje vede: brahmaih svaki dan 5. za goste: manu y agnihotra najjednostavniji ku ni obred pri izlasku i zalasku sunca izlijevanje mlijeka u oganj y gaayatrii = strofa gdje se zaziva sunce (u aspektu savitr = onaj koji probu uje) y jedan oblik prinosa boli sitni darovi koji se ostavljaju na tlu y samskaara (sam(s)KR = initi zajedno u cilju da se postigne savr enstvo) obredi kojih ima cca 40 (tu spada i mahaayaj a) obredi kojima se prate i obilje avaju svi va ni trenuci u ljudskom ivotu (za e e, ro enje, prva hrana, prvo i anje, imenovanje, ) najzna ajniji: upanayana kada mladi brahman ulazi u kolovanje kada zavr i: samaavartana (VRT = okretanje, vra anje)

obred kupanja i nove odje e, dovr ava se novo ro enje (DVIJA = 2x ro en) Budizam (buddhizam) y 2. velika religija koja je izrasla na indijskom tlu y razdoblje budizma 1. datirano razdoblje u Indiji (nemaju toliku svijest o povijesti) y buddha = probu en, BUDH-ta = bu enje y buddha = titula, ne ime naslov potpunog duhovnog bu enja nosila ga osoba koja je ivjela od 560. do 480. god. stare ere: Gautama (sans.) / Gotama (pali) y pali = jezik ranih budisti kih tekstova (potekao od sanskrta; praakrt = jezici potekli od sanskrta) palijski kanon = tekstovi ranog budizma y Gautama = vedsko ime, tako er ime jednog r ija y Gautama: ro en u narodu shaakya (u literaturi: shaakyamuni = mudrac, sveti ovjek, asket, isposnik, koji uti; mauna = utnja) y Buddha & buddha (osoba & titula) y izvor: vedska ba tina (tj. vedaanta), ali ne priznaje ritualisti ku praksu i u enja y direktno se suprotstavlja ritualisti koj vedskoj praksi y budizam vedaanta razra ena u detalje y kasta k atrija dolazi do izra aja za vrijeme budizma oni se u RV 10.90 spominju kao raajanya u k atrijama se po inju javljati novi u itelji s novim zvanjima od svih njih najvjerniji bio Buddha njihov ivot: osama, asketski ivot (pabbajaa (pali), praVRAJ = oti i iz ku e u besku ni tvo) aagarasmaa anagariyam = iz ku e besku ni tvo predvedsko stanovni tvo njegovalo isposni tvo (kasnije se vratilo u budizam) ramana = oni koji su se posve ivali besku ni kom ivotu (samana (pali)) slobodni tra itelji istine iz brahmanskih krugova RAM = truditi se, disciplinirati y tek od Herodota pa naovamo postoje vijesti o Indiji y Grke fasciniraju indijski sveti ljudi koji ne jedu ni ta ivo (vegetarijanci) y sanskrt ograni en na krug u enih ljudi (shi ta) i svete teme sve ostalo bilo na paliju y tapas top = topao y vedu nose arijci (Indoeur.) ovo je ne to nearijsko y budizam danas: svjetska religija y ime danas: anagarika Anagarika Govinda vrijedan autor knjiga o budizmu y oni koji su budizam prihvatili u ju noj Indiji, na ri Lanki dobivaju titulu bhikkhu y prof. Velja i prvi Hrvat koji je predavao o budizmu u Zagrebu y bhikkhu klju na rije za budizam (pali); sans. bhik u (prosjak, onaj koji eli da mu se udijeli) - BHAJ = dijeliti, darivati ( lanovi sanghe) y bhik unii = enski budisti ki red ( lanice sarighe) y sangha = red kojeg je osnovao Buddha y deziderativ = glavni oblik koji se u sanskrtu mo e izvoditi od svakog glagola (sek. konjugacije), korijen se uz pomo sufiksa dopuni i daje novo zna enje Siddhartha Gautama = Buddhino pravo ime (Samana Gotama = koji nije ro eni brahman) y Naalanda = poznato sveu ili te (jezik u enosti: sanskrt)

Kinezi dolazili u iti sanskrt kako bi mogli prevoditi budisti ke tekstove y 7. st. Xuan Zang poznati putopisac pi e kako je zemlja shaakya bogata i plodna, vlada blagostanje, obi aji ljudi su topli, blagi i mirni y Shuddhodhana Buddhin otac imao dvorac u gradu Kapilavastu y Maayaa Buddhina majka jednom je sanjala bijelog slona pozvala dvoranske astrologe da joj protuma e san oni: za ela je sina koji e biti ili vladar svijeta (cakravartin) ili u itelj svijeta dijete se rodilo upravo u trenutku kada je kraljica Maayaa krenula s pratnjom u obilazak roditelja, tj. kada su stigli u umu Lumbini rodila ga je stoje i i iz desnog boka dijete je stalo, napravilo 7 koraka i reklo: Ovo je moje posljednje ro enje. y kralj ulo io sve da njegov sin dobije k atrijsko obrazovanje nadaju i se da e postati vladar svijeta (uzor svima) y Buddha rastao u njegovanoj umjetnoj atmosferi blagostanja i sre e kada je odrastao, do ivio je 4 susreta koji su okrenuli njegov pogled na svijet 1. stari ovjek 2. bolestan ovjek 3. kolona koja je nosila mrtvo tijelo na spaljivanje 4. saman (lutaju i isposnik/asket) pokriven samo pla tem, ali je zra io sre om i zadovoljstvom y tako je Buddha razumio i vidio da se u ivotu u kojem postoji i stvarnost i bolest i smrt mo e posti i sre a y jedne no i pozvao je najvjernijeg slugu koji mu je doveo najboljeg konja te se iskrao iz grada y na izlasku iz grada, Siddhartha je skinuo sjajnu odje u, poslao slugu i konja nazad i dalje krenuo sam y na ao je u itelja koji je imao 5 u enika prakticirali su strogu metodu meditiranja y Buddha je shvatio da mu toliko odricanje od vode i pi a ne poma e da shvati krajnju istinu te je napustio tu petoricu i nastavio sam y do ao je do mjesta Uruvela (danas: Bihar) i sjeo pod drvo piipal (vrsta smokve) y odlu io je sjesti i meditirati dok ne prodre do kraja y sile prirode osjetile su da se doga a ne to izvanredno osobito uznemirilo sile mraka koje ne vole napredak ovjeka sile neznanja, sile smrti y demon Maara napada Siddharthu u meditaciji (htio ga je prekinuti) y meditacija = sabiranje volje na na in da prestane svaka osjetljivost na okolinu y poslao mu plesa ice, zavodnice, ki e, gromove ali Siddharthu ni ta nije moglo prekinuti

y Siddhartha i ao prema samaadhi (sam-aa-DHAA = sabiranje) zadnjem stupnju yoge samaadha = usredoto ivanje duha na 1 cilj ni ta drugo ne postoji dogodila se 49. jutra y Buddha je otvorio o i i shvatio to je dosegnuo y od dojma tog doga aja nije odmah reagirao, a onda se zapitao '' to da sada radim?''

y bu enjem je do ivio bodhi (= budnost, stanje potpunog znanja, moksha u hinduizmu, nirvaana) y nirvana = nije izvorno budisti ka rije nir-VA-na, vaata/vaayu = vjetar, VA = puhati, NIRVA = ispuhati, ugasiti nirvaana = ugasnu e stanje uga ene svije e poslije nje nema ponovnog ro enja, prekida se samsaara ovjek u nirvaani ve je izvan ovog svijeta, ni ta ga ne mo e pogoditi ni promijeniti parinirvaana = kada umre fizi ko tijelo, definitivna nirvaana y Buddha je razmi ljao: to da radim? Tko e to u initi kao ja pa da postigne ono to sam ja postigao? nije znao ho e li to netko htjeti uti nemogu e je putem yoge prenijeti drugome nirvaanu ne mo e netko drugi za tvoju nirvaanu sjediti y zatim je veliki bog brahma (najve i hinduisti ki bog, ivi u vlastitom nebu; trimuni: brahma/stvoritelj, vi nu/odr avatelj, shiva/razaratelj) si ao na Zemlju, poklonio se Buddhi, zamolio ga da po ne pou avati i rekao: Bit e bi a koja e htjeti uti. y nakon toga je Buddha krenuo iz Uruvele (danas: Bodh Gaya) sam, pje ice y stigao je u mjesto Sarnath (danas: Varanasi) y tamo je u jednom parku (park divlja i Isipatana) sreo 5 svojih kolega koji su ga preuzeli y vidjeli su ga kako dolazi i po eli ga ogovarati y kako se on njima polako pribli avao, tako su oni njega pomalo prihvatili jer su osjetili da on nije onaj saman hotama koji ih je napustio y darshana (DRSH = gledanje, pogled na ne to) darshan = tip susreta sa svetim ljudima, ide se da bi ga se vidjelo Indijcima je sam pogled na bi e koje je dosegnulo visok nivo duhovne realizacije dovoljno da i sami do ive osje aj sre e y ovih 5 osoba postali su njegovi prvi u enici y u mjestu Dhamek Buddha je odr ao 1. govor toj petorici dharmacakrapravartana (u budizmu) / dhammacakkoparattana (na paliju) dharma-zakoni = zakoni o poretku svijeta, Buddhin nauk kako funkcionira i za to je takav cakra = kota , krug, ono to se okre e praVRT = pokretanje, vrtnja tim govorom pokrenuo je cakru, tj. nauk tipitaka Tri ko are = korpus budisti kih svetih tekstova tekstova je bilo koliko je stalo u 3 ko are kada su bili napisani na palminom li u (1.st., Shri Lanka) y 40 god. Buddha putovao po Indiji

y kada je do ivio 80 god., zaustavio se u mjestu Kushinagra (danas: Kusinara) osjetio da mu dolazi kraj to no je znao kad e umrijeti to je rekao prvo svom najbli em u eniku (ime: Aananda, mladi redovnik) nakon ve ere rekao je Aanandi da je to njegovo posljednje jelo, naslonio se na desnu ruku, legao i umro y jo za ivota Buddha je svoje u enike organizirao u zajednicu (sarigha) koja ima svoja pravila ivota prvo je organizirao mu ku, a na nagovor svojih u enika nerada i ensku zajednicu y 1. propovijed u Sarnathu klju na je za budisti ko u enje

y y y y y

y 1. 2.

3.

4.

otkriva egzaktan duh koji obuhva a sve bitne fenomene ovoga svijeta i ovjekov polo aj u svijetu Propovijed o 4 plemenite istine Catvaari ariya saccaari (pali) Catvariaarya satyaari (sanskrt) sr budisti kog nauka bave se jednim temeljnim pojmom: dukkha (pali) / duhkha (sanskrt) = bol, patnja; svakodnevna stvar , nijedno bi e ne mo e pro i kroz ivot bez patnje prevladati tu patnju je dio ivota bol se mo e prevladati na na in da se postigne sukha to je indijska filozofija sukha = dobro, ugodno sarvam duhkham vivekinah viveka = Sve je bol onome koji razlikuje. (mudracu) bave se time kako bol nastaje i kako mo e prestati bodhi = bu enje (prosvjetljenje), tj. probu enje jer je etimolo ki sli no nirVA = istisnuti energiju, ugasnu e, svije a kojoj je uga en plamen koji se vi e ne e upaliti sutta (pali) = Buddhini govori za vrijeme putovanja Indijom i pou avanja tamo njih stanovnika (ali ne zna i za rije suutra) DISH (pali) / DASHAYATI = u initi da netko vidi, pou avati (kauzativ) sukha = ono to je ugodno nikad nije trajna kraj svakog osje aja koji je sukha je dukha 4 plemenite istine formulirane su na vedama; jednostavan zaokru en na in duhkha (bol) sve je bol dukkha samudaya (nastanak boli) sam/ud, 2. = i i gore, podizati se // eo, ire bol nastaje od ljudske e i (pali: tanhaa / sanskrt: tr naa), tj. elja tom eljom ovjek mo e posti i ne to ali to uvijek ima kraj (anitya) dukkha nirodha (prestanak boli) niRUDH, 7. = zaustaviti, smiriti bol e prestati kada prestane e dukkha nirodha astaangika magga maarga = put a ta anga = 8 udova astaangika = put od 8 udova/stupnjeva na kojima se ovjek mo e osloboditi boli; onaj koji je od 8 udova

y Buddha bio veliki protivnik filozofiranja i raspravljanja bio je dosljedan i prakti an ne treba gubiti dragocjenu ivotnu energiju na rasprave o stvarima koje nisu bitne na tom putu oslobo enja ka e se da je on duhovni lije nik: 1. dijagnoza 2. identifikacija uzro nika 3. utvrditi da li je izlje ivo 4. odrediti terapiju koraci (8): 1. sammaa ditthi sammaa dr ti (DR = gledati nema prezenta jer nema broja) samyac = potpun, korektan, ispravan, istinski

y y

y y y y y

ispravno gledanje / uvid 2. sammaa samkappa (kalpa) ispravna odluka 3. sammaa vaacaa ispravno govoriti 4. sammaa kammanta (karma-) ispravno initi 5. sammaa aajiiva ispravno ivjeti 6. sammaa vaayaama ispravno nastojanje / trud 7. sammaa sati ispravna koncentracija / pa nja 8. sammaa samaadhi SAM a/dha = stavljanje skupa, sabranost vrhunac meditacije ispravna sabranost obja njenja koraka: 1. svijest o 4 plemenite istine, spoznaja o tome da je sve bol puni do ivljaj prolazne ugode i trajne boli u ivotu nije samo razmi ljati o tome, nego i do ivjeti/uvidjeti da je sve bol 2. odluka o tome da se ide iz ku e u besku ni tvo pabbajaa, praVRAJ = oti i iz statusa svjetovnog ivota, napustiti ku u i dru tvo, postati lan saringhe i postati bhik u Buddha je za ivota osnovao saringhu jer je stekao velik broj sljedbenika koji su po eli ivjeti po pravilima budisti kog ivota koja su sabrana u budisti kim svetim tekstovima pod imenom vinaya ( viNII, 1. = voditi, propovijedati) 3. pravilo + 4. i 5. odnose se na redovni ki ivot pravila jednostavna: redovnikom se postaje uz pomo formule koja se izgovara imaju pravo oti i iz reda ako im to ne odgovara imaju slobodu odabira, nema prisile 6. pravilo + 7. i 8. odnose se na yogijski anga man pravilan napor = svjesno kontroliranje svojih tjelesnih i duhovnih funkcija odbacivanje svega to bi moglo zasmetati na tom putu, izgra ivanje neosjetljivosti potpuna sabranost u kojoj padaju sve zavjese koje skrivaju zadnju istinu postizanje potpunog znanja i oslobo enja od svega to je ovjeka zadr avalo u svijetu patnje potpuno oslobo enje ovjek mo e posti i samo kao redovnik koji se odrekao civilnog ivota punya = duhovne zasluge koje se stje u pomaganjem budisti koj zajednici mnogi to smatraju slabom to kom budizma neosjetljivo, nedemokratski oko toga se budizam kasnije jako razvijao i njegovao druga u enja da se svi mogu osloboditi to je grana mahaayaana = velika kola mahajanci su stari sistem proglasili slabim kolima (hiinayaana) javlja se slikovito: prijelaz na drugu obalu na strani hiinayaane stvorilo se 29 razli itih kola mahaayaana donijela neka u enja bodhisattva = bi a koja mogu svim bi ima pomo i da se oslobode

y od svih tih kola koja se naslanjaju na stari sistem ostala je theravada (oni koji sebe danas nazivaju bhikkhu) y majjhima magga / madhyama marga = put koji izbjegava krajnosti / srednji put 2 krajnosti kojima se ovjek mo e kretati: 1. put obilja (potpuno zadovoljstvo) 2. put askeze (isposni tvo i odricanje) treba ih izbjegavati jer ne vode u mokshu (oslobo enje) y kad je Buddha umro, nastupilo je te ko razdoblje za zajednicu y on nikada nije ni ta pisao, sve je iznosio usmenim putem y u enja su se kristalizirala u polemikama i raspravama y djelovao: u isto nom dijelu Indije (Bihar; gl. grad Patna) Patna Paataliputra prije bio politi ki i kulturni centar u Buddhino doba: Patna prijestolnica dr ave Magadha y 1. propovijed: u Sarnathu pokraj Benaresa (danas: Varanasi) Benares potje e od Engleza koji su imali sredi te u Bengalu danas: u dr avi Uttar Pradesh u bengalskom j. V esto prelazi u B umrijeti u Benaresu za hindue zna i potpuno oslobo enje y kad je Buddha umro, njegovi sljedbenici/u enici su se organizirali na na in da u enje koje su dobili moraju sa uvati neiskrivljenu, u doslovnim formulacijama y Buddha govorio jezikom koji su svi razumjeli, obi an svijet govorio lokalnim jezicima prakrtima y Magadha: jezik maagadhii (bhaa aa, f. = jezik) izvorno je Buddha govorio maagadhii jezikom nitko ne zna za to su Buddhine rije i izre ene na tom jeziku prenesene su na paali y njegovi u enici su se skupili i prikupili sve ono to je njihov u itelj pou avao y koncil = sabor = samgiiti zajedni ko recitiranje, sastanak Buddhinih u enika evam me sutam = pali: ovako je od mene bi uveno (ovako sam ja uo) ovime po inje koncil razvodi se gdje je Buddha bio i to je govorio (sli no kao Evan elje) iva = kao, eva = upravo, evam = tako paali = ling. gledano, pripada istoj razini kao magadhi isto je prekrut, ali ne pripada ni jednoj pokrajini nadregionalni jezik y I. sabor odr an ubrzo nakon Buddhine smrti (nisu smjeli gubiti vrijeme dok postoji svje e sje anje) u mjestu Raajagrha (danas: Rajgir) sudjelovalo 500 arhata (ARH = biti onako kako treba, onaj koji je dostojan) u ranom budizmu: arhata = onaj koji je do ao do kraja osmero lanog puta danas: nije isto to i buddha (po Mahajancima) me u njima bio i Aananda (mladi redovnik, vrlo blizak Buddhi) najbolje je znao Buddhine govore ali nije bio arhat (toliko se posvetio u itelju da nije imao dovoljno vremena za sebe pa samim time nije do ivio prosvjetljenje) 2. razlog za sabor ticao se redovni ke discipline ka u da je redovnik Upaananda nakon Buddhine smrti rekao da sada mogu raditi to ele trebalo je srediti i nauk i pitanje vinaye (= discipline) pratiikena Nostra aetate = po po etku, u na e vrijeme tipitaka (pali) / tripitaka (sans.) = sabrana Buddhina djela (nakon koncila): Tri ko are (1. st. s. e., Shri Lanka) 1. vinaya pitaka (VP) disciplina

2. sutta pitaka (SP) sabrani Buddhini govori 3. abhidhamma pitaka (AP) Buddha: 560. 480. god. (koncil oko 480. god.) y II. sabor odr an je u gradu Vaishaavi / Vaishali (selo u Biharu) razlog: pojavile su se neke nezgodne prakse u zajednici ka e se da su redovnici primali zlato (potpuno protiv pravila pona anja) vrlo ozbiljan prigovor prigovaralo im se i za sitne gre ke (jesti ostatke hrane, piti vino, ki eno se obla iti) pojavila se pitanja discipline u redu pitanje naravi arhata (pitanje jednog redovnika: Mahadeva): Da li je arhat doista savr eno bi e koje nije podlo no ljudskim slabostima i nesavr enstvima ili je to bi e koje jo uvijek ima neke razine nesavr enstva? y 137 god. nakon I. sabora: III. sabor (do lo je do raskola unutar zajednice) ini se da su se pukotine po ele otvarati jo za vrijeme II. sabora pojavljuju se 2 grupe: 1. sthavira = oni koji ostaju pri izvornom u enju (STHA = stajati) / thera (pali) 2. mahaasanghika = oni koji ine ve u zajednicu (grupa mla ih; liberalizam u odnosu prema redovni koj disciplini novine u u enju razvoj mahayane sigurno je da je mahayana krenula od ovoga y IV. sabor (dolazi do formiranja kole sthavira) odr an za vrijeme vladavine kralja Ashoka 1. put u povijesti ujedinio Indijski potkontinent ostavio direktne podatke o sebi i svojoj vladavini - natpisi na prakrtima nakon krvavih ratova pri osvajanju Orisse osvijestio se i pre ao na budizam nastupilo je osobito mirno doba i prosperitet u njegovo doba: budizam religija br. 1 jer ju je prihvatio kao svoju osobnu filozofiju drugi ljudi imali slobodu izbora postoje tekstovi na kineskom jeziku (govore o ovim koncilima; budizam relativno rano stigao u Kinu)

Maurya dr ava/dinastija dosegla svoj vrhunac u doba Ashoke u budisti ku zajednicu primaju se svi oni koji ele pristupiti tu ne ulazi kastinska pripadnost (kasta = dru tvena grupa u kojoj se ovjek rodi i ostane kulaputta/sin iz dobre obitelji; putra = sin) sthavira (thera): kole i dalje ive u budisti kim zemljama (Burma, Tajland, Kambod a, Vijetnam, Laos izvorni (theravaadski) budizam, jezik: pali) dana nje ime kole: theravada (thera = postojani, vada = govor; govor starih u itelja) y temeljni pojmovi budisti kog nauka preuzeti iz upani ada (vedaante) nakon upani ada sve se mijenja pojava egzistencijalnih pitanja okrenuta prema ovjeku, ne ritualizmu aatman = vje ni/neuni tivi dio ovjeka izgubi se i u e u brahmanu prekid samsaare moksha anattaataa = neaatman, osobina svijeta da nema aatmana, attaa dolazi do atmaa taa = sufiks za tvorbu apstraktnih imenica anicca = svijet, nitya = nije trajno, nirvaana dukkhataa = balnost svijeta tattvam asi = to si ti

neti neti = ne tako, ne tako negativna teologija negativan izraz za one fenomene koji pripadaju iznadosjetilnim iskustvima i ne mogu se izre i na me so attaa = nije to moj aatman sve je nepostojano darshana (6) = indijska filozofija, kola DRSH = gledanje, pogled, uvid, tuma enje svijeta priznaju autoritet vede 1. puurvamiimaamsaa konzervativna kola temelj: veda 2. uttaramiimaamsaa zove se i vedaanta danas: na njoj se temelje sva indijska duhovna u enja temelj: upani ade (novo vedsko vi enje) 3. saamkhya u enje saamkhye = u enje yoge idu zajedno, 4. yoga tuma e psihofizi ka disciplina prakrte nije specifi no indijska 5. myaaya misti no 6. rai eshika u enje karma: kushala/punya (dobra) ili paapa (lo a) bhuuta = bi e kalpa = razdoblje svijeta u hinduisti koj kozmologiji pri a se da se Buddha sjetio svojih pro lih ivota mi smo sada u zadnjoj kalpi jer se svijet bli i kraju nakon toga opet nastupa po etak yuga = razdoblje manje od kalpe mi smo sada u kaliyugi (zadnjoj yugi) budisti ko stajali te: ovjekov ivot je kao bljesak munje u tami no i djelo nikad nije lo karman ako je inspirirano nesebi no u nirvaana (VA, 2. = izdahnuti) ugasnu e potencijala koji bi potaknuo novi ivot stanje koje je sukha moksha (MUC = osloboditi, pustiti) mibbaana paramam sukham (pali) = nirvaana je najvi a dobrobit (izvor: Khammapada 203,4) dukkhamirodha = zaustavljenost boli dharma (DHR = dr ati, red, pravilnost) pojam klju an za Indiju odgovara pojmu rta iz veda u hinduizmu: apsolutni autoritet vede, osobito vedaante 1. put se javljaju egzistencijalni pojmovi (samsaara, moksha, karman) sanaatana dharma = vje na dharma kaste: i lokalno odre ene, ne kao one 4 (vaj ije, k atrije, itd.) ve kao grupe jati (JA = roditi) = one kaste gdje se pripada po ro enju; rezultat kri anja me u kastama u budizmu: poredak svijeta sve ono to je Buddha pou avao na paliju: dhamma

1.

2.

3.

4.

dhammacakkaparattana = pokretanje, to ka spoznaje abhidhamma = rasprave i tekstovi o dharmi i dharmama plural jedan od ranih filozofskih pojmova koji, s druge strane, ozna avaju temeljne elemente stvarnosti oni elementi na kojima se o ituje poredak svijeta dharme = sile, sastojci pojavnosti, initelji postojanja, stvaraju oblik i funkciju ovog svijeta na svijet funkcionira me usobnim djelovanjem dharmi na a osobnost se sastoji od razli itih dharmi i njihovog djelovanja negdje se dharma odnosi na elemente svijeta: vatra, voda, negdje ima psiholo ku konotaciju: ivotne situacije, svijest, nestalne, kratkotrajne, mijenjaju se ovisno o kontekstu okoline ali po zakonima uzro nosti ovjek sklop dharmi pa ca upadaanakhandha (5 dharmi/ogranaka za ivot): ruupa = oblik tijelo se analizira se u 4 elementa (zemlja, voda, vatra, zrak) vedanaa = osjetila osjetljivost na ugodno, neugodno, nastaju u dodiru s okolinom sa a = prepoznavanje, razumijevanje, interpretacija JNA = znati, opa anje, percepcija sankhaara = mentalni procesi (volja, motivacija) sans. sanskaara poziv na djelovanje

aana = svijest klju na rije za misao kasniji budizam: centralni dio osobe pomo u kojeg se doga a prelazak u novi ivot kasnije pojam citta (= svijest) tipitaka (Palijski kanon), Shri Lanka: korpus kanonskih tekstova izvorno budizma temelj budisti kog nauka izvodi se direktno iz Buddhine pouke pitaka = ko ara materijali bili ispisani na palminom li u i poslo eni u 3 ko are sastoji se od 3 dijela (ko are): 1. vinayapitaka (VI = voditi) vo enje discipline, pona anje pravila pona anja u sarighi (zajednici) kr anski: regula vi e poglavlja (suttaaribhanga = razdioba, khandaka = odlomci, parivaara = dodatni tekstovi) 2. suttapitaka sutta (od sutra) = prije svih Buddhin govor, ono to je pou avao i to je po sje anju zapisano zbirke (nikhaye): 1. dighanikaaya = zbirka dugih govora, sutte slo ene po duljini

5. vi

2. majjhimamikaaya (sans. madhyama = srednji) = zbirke srednje velikih sutta 3. samyuttamikaaya (sans. samyukta, YUJ, 7. = sabrati) = sutte sabrane po temama 4. anguttaranikaya (anga = lan, utara = ve i, bolji) = sutte slo ene na na in da uvijek govore za lan vi e 5. khuddakanikaya (kshudraka = odlomak, sitnica) = zbirka manjih sutta, sastoji se od liste djela, knjiga, dugog lista (jaataka) 3. abhidhammapitaka u eni, filozofski, doktrinarni, psiholo ki pojmovi i tuma enja izrazito kasnijeg postanka jaati = knjige o Buddhinim ivotima cca 500 knjiga dharmapada strofe, mudroslovna knji evnost dio theravade pripisuje se Buddhi sutaribhanga: va na za upoznavanje ivota u zajednici patimokkha: temeljni tekst lista prijestupa/pogre aka navedeno min. 200 prekr aja koji zahtijevaju kaznu/pokoru ovjek za svoja djela koja ine njegov karman uvijek pla a u ovom i sljede em ivotu prirodni astronomski ivotni ritam, ujedno i obredni ritam pri tome se pred svima deklarira onaj koji je taj prijestup u inio te mu se zatim izri e pokora uposatha: sastanci na kojima se recitira taj registar za vrijeme punog i mladog mjeseca ritualni ritam, od doba veda prijestupnik se mora izjasniti vi e grupa prijestupa, primjer: paaraacika zahtijevaju ekskomunikaciju 1. spolni odnosi (da se ne razbije koncentracija na oslobo enje); eros: veliki neprijatelj mentalnog zadubljivanja 2. uzimati ono to nije dano; kazna u svakom ivotu: progon, zatvor, smrt 3. umorstvo, poticaj na umorstvo/samoubojstvo 4. hvaljenje, paradiranje vlastitim mo ima sangha = zajednica budista u li u red jednostavnim inom nema misti nih elemenata ni svetosti kandidat ne smije biti bolestan mladi moraju imati dopu tenje roditelja ne smije biti vojnik/rob/kralj/slu benik/du nik/osu enik/itd. mora izgovoriti formulu: triratna (= 3 dragulja/bisera) ima svoje nastambe (vihaara) nema institucije koja bi stajala iznad svih samostana vrhovni autoritet: ono to je Buddha rekao + sarigha apsolutni uzor svakog budista: Buddha najve i yogi: Shiva javna ispovijed: jedini kultni obred (nema skupne molitve rani budizam) nema ni eg nalik na misu triratna (pali): molitva/palijska formula

izgovara se 3x pred zajednicom (dutuyam pi ( i drugi put), tatiyam pi ( i tre i put)) izgovara kandidat, a zajednica prihva a utnjom ovime se postaje bhikkhu te se prihva aju ograni enja ovjek = anatta 1. buddham saranam gacchaami idem Buddhi kao svom uto i tu misli se na Buddhu kao li nost u itelja u kasnijim mahajanskim kolama misli se na druge u itelje sharana = uto i te 2. dhammam saranam gacchaami idem Buddhinom u enju kao svom uto i tu 3. sangham saranam gacchami idem zajednici kao svom uto i tu y theravaada: kola koja danas nastavlja tradiciju, tj. onu granu koja se odvojila na III. saboru, a koja se po ela nazirati ve na II. saboru

lihaara: samostan, nastamba o tome se brine logi ki svijet budisti ne smiju posjedovati ni ta osim natika a, papu a, prostirke, pla ta, e ira, igle i konca e ir zaklanja im pogled; anonimno primaju hranu na dar taj in davanja i uzimanja (punya/kushala dio vinaye pitake) jednako je dobar za karman obje osobe, ego je isklju en khuddakanikaya: postoje neka djela dhammapada (pada = stopalo) = put dharme izreke/stihovi o dharmi, mudroslovni tekstovi pu ka mudrost vrlo utjecajno i vrijedno knji evno djelo iva bi a mogu biti na 2 (dvipada) ili na 4 noge pada: 1. u metrici - dio stiha gdje se strofe do ivljavaju kao etverono ne 2. u lingvistici dio rije i koji je bez nastavka (rije u rje niku) jaataka: jaati = ro enje; JAN, 4. = roditi se aka = sufiks za Ag. ili sekundarnu izvedenicu ro enje, ali kao sociolo ki pojam dru tvena grupa u kojoj si ro en ni i red od varne (brahmani, k atrije, vaj ije, udre) kri anje varna (one i enje, zabranjeno) nove grupe uvijek stoje ni e jaati jaati min. 2000 novih grupa jataake = pri e o prija njim ro enjima Buddhe ka e se da je Buddha vidio svoja prija nja ro enja ( ivote) u njima se Buddha ne pojavljuje kao Buddha jer je Buddhom postao tek u zadnjem ivotu; u pro lim ivotima zvalo ga se Bodhisattva

Bodhisattva budh+AS, 2. = biti sat-tva = sufiks za apstrakciju = Onaj kojega je bit probu enje u kasnijem mahajanskom budizmu klju ni pojam (inzistira na pojmu bi e koje je probu eno umjesto ovjek koji je probu en Mahajana: bodhisattva = bi e koje je dosegnulo visok stupanj samorealizacije i namjerno se odri e toga kako bi pomogao drugim bi ima karuna = su ut; prepoznavanje patnje drugih bi a i anga iranje sebe da im se pomogne jaatake odigrale veliku ulogu u irenju i razumijevanju budizma bile prisutne u najranijoj indijskoj likovnoj umjetnosti u Vedi nema umjetnosti jer je sve koncentrirano na obred (izvodi se u improviziranom prostoru) najranija umjetnost u Indiji: budisti ka materijalni spomenici: stupe (grobni humak koji se izvana ukra avao, na 4 strane svijeta imale vrata (torana) bogato ukra ena scenama iz Buddhinog ivota) bharhut, amaravati o te ene, sa cht najve a sa uvana obila enje stupa nadesno u krug borobudur najljep a, otok Jawa u Indoneziji, lijepi reljefi iz Jataka y Mahaayaana: pojavljuje se u razdoblju prelaska iz stare u novu eru novo u enje, velika kola (hiinayaana = staro u enje, mala kola) po etak uno enja novosti u izvorno budisti ko u enje mahaasanghika = grupa Buddhinih sljedbenika na III. saboru (odr an u III. st. u gradu Paataliputra (danas: Patna; Bihar)) Ashoka: dinastija Maurija stekli veliku mo i vlast nakon odlaska A. Velikoga sr. vijek: grube karte poznatog svijeta: na njoj se nalazi Indija i iza nje Terra Incognita y II. sabor: naznake novih struja liberalnijih tendencija (mahaasanghika); ostatak ljudi ostao pri starom u enju (sthavira, STHA = stajati) y tokovi budizma (2): 1. arhat ideal duhovnog dostignu a 2. mahaayana revolucija u budisti kom u enju: lik Bodhisattve kao vrhovno bi e y Bodhisattva najvrjednije to je budizam proizveo posao bli i (lai kom) svijetu y budizam, 6. 5. st. s. e. izrasta iz Upani adi y III. st. (doba Ashoke) po eo se iriti izvan Indije (Mahinda, Ashokin brat, i ao na Shri Lanku iriti budizam) y Aleksandrija 1. put se spominje ime But y paaramitaa (u enje o 6 vrlina): 1. daana = dare ljivost, nesebi nost 2. shiila = eti nost, moralnost, dru tvena disciplina 3. shaanti = smirenost, sabranost (izgovara se na kraju molitve) 4. viirya (vira = junak) = herojstvo, snaga, sigurnost 5. dhyaana (DHYA = misliti, meditirati) = sabranost, koncentracija 6. praj a = spoznaja, utopljenost u savr enstvu 5. i 6.: sfera asketizma, yoginstva, dubokih psihologijskih fenomena y sve mahajansko ve je sadr ano u Buddhinom u enju

y Buddha pou avao samo dio znanja jer je smatrao da ostali dijelovi znanja ne bi bili od pomo i ljudima na ovom svijetu; dio u enja skriven na tom znanju po ivaju budisti ke filozofske kole y budizam (filozofija) se jako razgranao sve do rasprave kako izgleda lik Buddhe y u i da postoje bogovi (hinduisti ki) ali smatra da oni nemaju nikakvu va nu ulogu u svijetu (ni ta nisu shvatili) status bogova dobili samo oni sa dobrim karmanom y mahaayanski budizam Buddha: nadnaravno bi e; ljudi mu se obra aju za pomo ve se po eo slu iti sanskrtom kao svojim jezikom prihvatila sanskrt jer je uvijek bio jezik najvi e u enosti s vremenom su budizmu pri li brahmani ranije Buddha propovijedao samo obi nom narodu y mahaayana postala religija u pravom smislu rije i jer je izvorni budizam u enje o oslobo enju kojeg mogu posti i redovnici nije postojao predmet iskazivanja kulta (Buddha postao bi e vi eg reda) bogata konografija (likovi u kiparstvu, slikarstvu, ) u i da ne postoji razlika izme u samsaare i nirvaane (nirvaana postoji ali je moramo dosegnuti) ovjek je zato en, ne vidi oslobo enje i sre u izvan sebe razvila poznavanje ovjeka (psiholo ka znanja), kako da sam sebi pomogne dose i nirvaanu Lama Anagarika Govinda: po ro enju Nijemac; tibetanski u itelj oslobo enje = rezultat osobnog napora, iako na tom putu mogu pomo i bi a vi eg reda (bodhisattve) Avalokiteshvara: najpoznatiji bodhisattva (avaLUK = gledati dolje, iishvara = jedan od naziva za Shivu) = bog koji gleda svijet odozgo on je i: 1. Sahasrabhusa = onaj sa 1000 ruku (ind. bo anstva imaju mnogo ruku da bi mogli bolje pomagati drugima) 2. Ekaadashalokeshvara = bog svijeta sa 11 glava 3. Mahaakarunika = od velike su uti Amitaabha = njegov duhovni otac (Onaj kojega je sjaj neizmjeriv) osobito cijenjen u Kini i Japanu slo io 10 glava Avalokiteshvaru i dodao svoju Avalokiteshvara osobito jak kult na Tibetu (kralj Ashoka jasno rekao da eli vladati po pravilima dharme) Shankara: hinduisti ki u itelj do ao u 8.st. jedan od najve ih u itelja vedaanta (u enja koja vrlo jasno negiraju starije ritualne vedske obrede) u itelj advaita vedaante (nedvojstva kraja vede) stvorio svoju kolu i sljedbenike budizam polako po eo gubiti na utjecaju y ono to nije budisti ko, razvija se dalje teme dana njeg hinduizma y dana nji budisti u Indiji: doseljeni 1959. Tibetanci y Dalaj-Lama: po vjerovanju Tibetanaca on je reinkarnacija Avalokiteshvare danas ivi u Dharamshali (iznad Delhija) budisti ka kola: Maadhyamika (najpoznatija mahaayanska fil. kola) y Naagaarjuna: u itelj koji je polemikom doveo do tvrdnje da ni ta ne postoji ( upljina se mo e tuma iti kao apsolut) y anaatman = nepostojanje podloge za ego du e

y shunyaavad = ni tavilo, govor o praznini y yogaacaara/vij aanavaada = govor o svijesti kola temelj: meditativna praksa citta = 2 ovjeka ne vide svijet na isti na in y maagadhii jezik nastao od sanskrta y u doba nastanka budizma javila se i druga u enja y Vardhamaana: k atrija, Buddhin suvremenik dobio nadimak Mahaviira kasnije postigao probu enje i postao Jina u enje: jinizam (jainizam); 2 grane: 1. digaambara (oni kojih je odje a nebo/zrak) Shravana Belgala sjedi te 2. shvetaambara (oni kojih je odje a bijela) jainisti: tuju na elo nenasilja (ahimsaa; aHIMS = neubiti) sva bi a obdarena istim ivotom/dahom/praana termin ahimsa na zapad donio Mahatma Gandhi

hinduizam y ivi sistem indijskih religijskih, socijalnih i umjetni kih u enja mjerila dana njeg ivota u Indiji y religija nikad odvojena od ivota na onaj na in kao na Zapadu nema institucionalnih oblika postojanja y Indijci: ovaj svijet do ivljavali kao kosmos jer je Indija izolirana y kaliyuga = kraj svijeta cikli no razdoblje koje je u dana nja vremena pri kraju dharma sanaatana = vje na dharma y pandita = ovjek u en, poznaje sanskrt i doma u tradiciju Sir William Jones jedan od prvih y Kaalidaasa: najve e ime indijske klasi ne knji evnosti kavya Shakuntala jedno od njegovih djela (preveo W. Jones) y Bhagavadgiitaa: drugo prevedeno djelo (preveo Wilkins) upani ad, umetnut u Mahaabharatu usporedivo s Evan eljem u kr anstvu pravila ivljenja i postupaka u ivotu govori o tome kako je junak Arjuna prolazio kroz krizu identiteta na bojnom polju nakon to se treba sukobiti sa svojim ro acima savjetuje ga i pou ava njegov ko ija (jer je Arjuna po ro enju bio k atrija = ratnik) otkrije se da je ko ija zapravo bog Kr na y Daandekar: profesor koji je radio u gradu Pune y obuhva a vedska u enja y Indija nikad ne prekida u enu, duhovnu i religijsku ba tinu, nove stvari kontinuitet nema raskola y nastavljaju se elementi koji su nastali jo u Indu u starim civilizacijama y Protoshiva:

dana nji ivi bog plodnosti, glavni yogi y u i sklad svemira i mjesto ovjeka u tom svemiru ovjeka ne u i da treba biti nadmo an nad prirodom jer ovjek ne postoji zato da bi mijenjao prirodan tijek, ve zato da se uklopi i o uva sklad jer samo na taj na in mo e ivjeti y veda i danas glavni autoritet y jug Indije jo uvijek prakticiraju rituale iz stare vede y rigidnost (nametnutost) u Indiji samo u kontekstu religije y bitne karakteristike: priznavanje veda, sveta krava, kastinski sistem, vegetarijanstvo y 1947. ukida se kolonijalizam nastanak Velike Indije kaste stavljene izvan zakona, ali se u seoskim sredinama i dalje prakticiraju y indijski musliman u svojim slojevima stvaraju svoje slojeve, kr ani tako er y vegetarijanstvo dolazi od toga da se slijedi ahimsaa odstupanja: izlov ribe na krajevima uz more ni i slojevi manje rigidni u prehrani y karakteristi no: pojava novih u itelja koji su stjecali sljedbenike te novih grupa ostalo otprije: temelj su im vede + neka dodatna u enja, yoge, prehrana y prakticira se i u ku i (obredi koji se podudaraju s obredima tipa grhya) y novo (od srednjeg vijeka nadalje): hramovi otvoreni cijeli dan osim jedne pauze za ru ak sve enici su uvijek tamo dolasci po elji nema kulta za zajednicu, sve je individualisti ki ovjeka/obitelj do eka sve enik i obavi s njima neki obred ili molitvu vi e nije jaj a nego pujaa) y i tadevataa: IC = eljeti, izabrati svaki Indijac ima boga kojeg vi e voli i tuje (nije nasljedno) izrazito individualisti ki y Swaami Vivekaananda: bio u enik jednog od najve ih mistika Ramakri kna (19. st.) znatna prisutnost Engleza u Indiji kada je indologija ve postojala na sveu ili tima u Europi 1893. odr ao sjajno predavanje o hinduizmu (11.9.) inspiracija: tvrdnja da hinduizam mo e pomo i ovje anstvu y nema jednog boga, nema stvoritelja y postoji jaka svijest o svetosti ivota manifestira se kroz razli ite bogove fundamentalno mnogobo tvo y re/in/karnacija = ponovno/u/tjelovljenje caro = tijelo ovdje rije tijelo postade y sam/saara = zajedno/te i SR = te i protok, niz ivota i smrti y mok a = oslobo enje MUC = osloboditi, odrije iti y artha = dobitak, stvar ovjek ima pravo na blagostanje u ivotu te materijalno i emotivno vezanje uklju uje eros: ljubav sa svim senzualnim aspektima upravo Kaamasuutra definira i pokazuje arthu ali to sve treba podesiti na na in da se mo e i stigne tra iti mok a

y 1. 2. 3. y y y y y y

y y y

y

y

3 okova koja ovjeka dr e zato enim u samsaari: lobha = pohlepa (isto i ljubav) dosa = mr nja moha = nerazumijevanje prave naravi stvari dharma, artha, raama trivarga dharma, artha, raama, mok a catrvarga svaki ovjek podlije e na elu koje Hindusi zovu svadharma = svoja dharma dharma ( u kontekstu) = du nost vjerovanja jako iroka politeizam sa nekoliko jakih bogova i puno lokalnih bo anstava tu je do izra aja do la supstratna indologija koja je pre ivjela vedski sistem i probila se graamadevataa = seoska bo anstva 3 velika bo anstva: Brahma, Vi nu, Shiva Brahma: stvoritelj relativno mali prakti ni utjecaj u religioznosti Indije danas nema hramova osim u Rajastanu (Pu kar) Vi nu: odr avatelj svijeta uvar dharme esto prikazivan kao figura sa 3 glave/lica trimuurti u svijetu se pojavljuje i po potrebi (BG 4, 7-8): yadaa yadaa hi dharmasya glaamir bhavati bhaarata abhyutthaaban adhavmasya tadaatmaanam srjaamyaham // paritraanaaya saadhuunaam vinaashaaya ca du krtaam dharmasamsthaapanaarthaaya sambharaami yugeyuge Kad god nastupi ugro enost dharme, o bharato I ustajanje ( irenje) nedharme Tada ja se pojavljujem sam Za za titu svetih (dobrih) i uni tenje lo ih Za ponovno uspostavljanje dharme Stvaram sam sebe u svako doba svijeta (= yuga) mjesto gdje se Kr na pojavljuje kao bo anstvo u kojem sam bog Vishnu dolazi na zemlju tu dolazimo do u enja o avataarima (avaTR = silazak, si i) Kr na se u BG pojavljuje kao Vishnuov avataara Shiva: razoritelj svijeta tuje se kao mahaayogin = veliki yogi on je veliki isposnik pashupati = gospodar ivotinja u dana njem hinduizmu je prije svega lingaraaja (linga = falus) bog gramati ara, koji inspirira jezi na istra ivanja Paanini A taadhyaayii u njoj se nalaze Shivasuutrani yoga velikim dijelom vezana za Shivu prikazivan kao figura sa 2 lica/strane (dobrohotna i estoka)

dolazi u 2 boga (Rudra spominjan u vedi, bog uma i nevremena) zna enje: dobar, blag eufemizam da se ubla i njegova estoka narav sljedbenici: vai nava i shaiva III. grana sljedbenika: sljedbenici enskih bo anstava njihova shakti (mo ) je ja a, aktivnija i djelotvornija mu ki bogovi su pasivniji y tantra = knjiga Pancatantra = Petoknji je pripovijetke za poduku vladara y u yugama bilje i ove avataare: 1. yuga (krta yuga): matsya (riba) kuurma (kornja a) varaaha (vepar) manasimha ( ovjek-lav) likovi u kojima je Vishnu si ao da bi napravio reda 2. yuga (trta yuga): vamana (patuljak) parashuraama (Raama junak epa Raamaayana sa sjekirom) 3. yuga (dvapara yuga): Kr na Buddha (do ivljavan kao silazak bo anstva) Kakin y Mahaatma Gandhi: Veliki Atman (Velika Du a) Indira mu nije bila k i (bila je Gandhi po mu u koji je bio Parsi) nije smjela u i u neke od najsvetijih hramova

kaste u Indiji y lat. castus = ist y u Indiju do la iz Portugala y ind. varna = boja (indijski naziv za kastu) y dio dharme y postaje podru je rada koje varne pokrivaju y vaishya = vish = selo y jaati = izmije ane kaste y 1947. novi Ustav y mleccha = stranci onaj koji ne zna govoriti izvan svega, nedodirljivi

LEGENDA: nova cjelina y odnosi se na novu cjelinu odnosi se na prethodno odnosi se na prethodno odnosi se na prethodno odnosi se na prethodno boldano = novi pojam/ime nako eno = ponovljen novi pojam/ime; istaknuta re enica; indijska rije podcrtano = va no VELIKA SLOVA = korijen glagola