tajne indijske astrologije full permission

5/20/2018 Tajne Indijske Astrologije Full Permission

1/408

ADRIAN PREDRAG KEZELE

TAJNE INDIJSKEASTROLOGIJE

UPOZNAJTE SVOJU PROLOST, PROMIJENITE SVOJU SADANJOSTI IZABERITE SVOJU BUDUNOST

DVOSTRUKA DUGA

AKOVEC

2007.


2/408

PREDGOVOR IZMIJENJENOMI DOPUNJENOM IZDANJU

Tajne indijske astrologije su od svojega prvog pojavljivanja 1998. go-dine doivjele nekoliko nepromijenjenih izdanja. Pred vama je sada nova

inaica ove knjige, preraena na nain koji vie odgovara suvremenimpotrebama.

Naime, "stara" knjiga je bila napisana kao prirunik uz jednogodinjistudij djotia koji sam u to vrijeme vodio. Meutim, s vremenom je

jednogodinj i studij prerastao u trogodinji , pojavilo se mnogo "novog"znanja, a i moje iskustvo u poduavanju je znatno obogaeno. Kako i nebi kad su kroz studij prole generacije studenata! U praksi sam uvidio kojinaini poduavanja su najbolji i to se zapravo zahtijeva od jedne ovakveknjige.

Primjerice, u starom izdanju je bilo mnogo tehnikih detalja koje itateljnije mogao svladati bez strune pomoi iskusnog voditelja. Zbog toga su

najvei dijelovi knjige bili neiskoriteni i nerazumljivi. S druge strane, po-java novog materijala zbog rasta i proirivanja studija zahtijeva nove po-datke koji su sada ukljueni u ovu knjigu.

Dakle, neega je manje (onoga to prosjenom itatelju ionako nije bilood koristi), a neega je vie (onoga to predstavlja bitnu obavijest o smislui sadraju djotia). Ipak, ono "vie" je prevladalo i nova knjiga sada imabarem 100.000 znakova vie od stare (to je oko 50 stranica)!!!

Radei na promjenama, bio sam u dilemi kako ih provesti. Naime,postavlja se pitanje kome je knjiga namijenjena? S jedne strane, ona moe


3/408

posluiti kao prva informacija o djotiu. Opseni uvodni dio od gotovostotinjak stranica sam za sebe je mala knjiga koja itatelja upoznaje s os-novnim postavkama jotia, njegovom filozofijom i nainom na kojipristupa astrologiji. Taj je dio od presudne vanosti, jer pogrean pristupdjotiu u poetku znai veliko zastranjivanje na sredini te potpuni promaajna kraju.

Tajne indijske astrologije bila je prva knjiga na ovim podruj ima kojaje uope govorila o djotiu. U meuvremenu su se pojavile i druge knjige,ali i druge kole jotia. Da, djoti nije jedinstveno tijelo i unutar njegaima raznih miljenja i pristupa. Neki od njih su srodni onome o emuete itati u ovoj knjizi, ali neki nisu. tovie, mora se rei i to da ponekadneke kole jotia zastupaju konzervativna, pa ak i nazadnjaka stajalita.Imajte na umu da bi djoti morao biti univerzalan te primjenjiv u svakojkulturi i okolnostima. On nipoto ne slui za "uvoz" istone filozofije ilireligije, mada e ga neki nesvjesno tako predstavljati. No, tako neto neetepronai na ovome mjestu. Djoti je mnogo iri od jedne kulture, pa ak injezine povijesti.

S druge strane, ovdje ima dovoljno tehnikih podataka da poetnika,

kao i malo naprednijeg studenta ili studenticu, upozna s novim znanji-ma. Meutim, mora se rei da knjiga nije namijenjena strunjacima niti

je u biti namijenjena samostalnom radu. Ona moe posluiti kao izvrsnanadopuna trogodinjem studiju pri Duhovnoj akademiji (www.dagroup.org/jyotish) ili kao opsena informacija o jedinstvenoj koli jotia kojakontinuirano radi na ovom podruju ve desetak godina.

Iskreno se nadam da e ovo promijenjeno izdanje ne samo nastavitiistim dobrim putem kao i prethodno ve i ostaviti dublji utisak te upoznatizainteresirane s jo vie tajni indijske astrologije.

I na posljetku, moram rei da je ova revizija knjige napravljena potak-nuta energijom i eljom moje drage uenice, a sada suradnice i voditeljice

djoti studija pri Duhovnoj akademiji u Sloveniji, Ksenije Rakovi Nassif.Zahvaljujem joj na ljubavi i podrci koju je utkala u projekt djoti studijate joj elim mnogo dubokih trenutaka spoznaje koju sa sobom nosi praksajotia.

S ljubavlju i svjetlom,Adrian Predrag KezeleJadrija, 18.07.2006.
http://www.dagroup/http://www.dagroup/


4/408

S A DR A J

Predgovor izmi jenjenom i dopunjenom izdanju 5Sadraj 9

1. dio:ZATO SVJETLO SVIJETLI?

Prozor u novi svijet 23Stvaratelj svjetla 25etiri ivotna cilja 27Predvidanje ili izbor? 28Nositelji svjetla 29

O cilju i razlozima 30jot ir vidja 32Praktini udbenik 33Pisana protiv izgovorene rijei 35

Osnovna kola djotia 36Struktura knjige i teajevi djotia 37Siguran put uenja 40

Kako govoriti i pisati djoti 41

Kratka povijest djotia 44Povijest astrologije 44Povijest djotia 47Nebeski sat 50Duhovna povijest djotia 53Vjenost u ovom trenutku 55

Atha djoti 58

Zato svjetlo svijetli? 60Uzrono-posljedina zamka 61Rije mudraca 62Istodobna smislenost 64Nebesa u zrncu pijeska 65

Filozofija djotia 67


5/408

Neponovljivo jedinstveni 68Iz ivota u ivot 70Karmiki detalji 72Sudbina ili slobodna volja? 74Znanost, umjetnost, vjetina. .. ili neto drugo? 79Sadhana 81

Preventivne mjere :jagje iupaje 89Tradicionalne jagje 92Upaje 95

Skrivena duga 98Vrste djotia 100Grane djotia 102

Visoki ideali 104

Invokacija 107

2. dio: PRVI KORACI: UENJE SVJETLA

U amcu 115

Raunati ili ne raunati? 118

Astronomske osnove djotia 120

Dua vremena 122Sideralni zodijak 124Ajanama 128

Izlazei znak 130Izraunavanje lagne 133

Nebo i njegovi simboli 136Crtanje slike neba - 1. dio 137Bhave: zvjezdana boravita 139Crtanje slike neba - 2. dio 140Elementi djotia 142Crtanje slike neba - 3. dio 147


6/408

Otkrivanje tajnih znaenja 150Grahe 152

Surja 156andra 158Mangal 159Budh 161

Guru ^ 162ukra 164ani 166Rahu 168Ketu 170

Bhave 172Prva bhava - tanu 174Druga bhava - dhana 175Trea bhava - sahad 175etvrta bhava - bandhu 176Peta bhava - putra 177esta bhava - ari 178

Sedma bhava - juvati 179Osma bhava - randhra 179Deveta bhava - dharma 180Deseta bhava - karma 181

Jedanaesta bhava - labha 182Dvanaesta bhava - vjaja 182

Bhavat bhavam 183Raiji 186

Me 189Vriabh 189Mithun 190

Kark 191Simh 191Kanja 192Tula 193Vriik 193Dhanur 194Makar 195Kumbh 195Miin 196


7/408

Jo o otkrivanju tajnih znaenja 197

Tumaenje: ples beskonanosti 198Zakljuak 211

Nakatre 214Znaenja nakatri 217

Avini 218Bharani 218Kritika 219Rohini 219Mrigaira 220Ardra 221Punarvasu 221Puja 222Alea 223Magha 223Purva Palguni 224

Utara Palguni 225Hasta 225Citra 226Svati 226Viakha 227Anuradha 227jeta 228Muul 229Purva Aada 230Utara Aada 230ravan 231

Dhanita 232atabia 233Purva Badhrapad 233Utara Badhrapad 234Revati 235Napomena uz tumaenje nakatri 236


8/408

3. dioKORAK NAPRIJED: NIJANSE SVJETLA

Plovidba mirnim morem 241Gdje stanuju planete? 244

Gospodar svoje kue 245Kozmiki stanari 248

Kozmiki stanodavci 250Tumaenje vladara bhava 252Pogled iza sputenih trepavica 254Znaenje iza pogleda (Tumaenje dritija) 257Snaga i povoljnost 259

Prijatelji i neprijatelji 260Privremeni saveznici 262Planetarno dostojanstvo 263Mo za dobro ili zlo 266Vrsle kua 268Jesu li plodovi zreli? 271

Primjer tumaenja: Draen Petrovi 273

Vjetar i valovi 281Planetarne joge 283

Kombinacije za veliku duu 284Kraljevske kombinacije 286

Rada joga karake 287Rada joga prema poloaju 289Rada joga u sambandu 290Dharma karma adhipati joga 291

Ostale joge 292

Kako ponititi lou (ali i dobru) kombinaciju 295

Podjelne natalne karte 297Hora 299Drekan 299aturtam 302Saptam 302Navam 303


9/408

Daam 304Dvadaam 304odaam 305Vimam 305Sidhaam 305Bham 305

Trimam 306Khavedam 306Akavedam 306atiam 307Jednostavna uporaba am kundalija 307

4. dioSVJETLO VREMENA

Ocean vremena 315Vanost predvianja 319

ivotna razdoblja 321Vimotari dae 322Izraunavanje 326Narav prema djelovanju 329Naela tumaenja daa 334

Ostale dae - brojanice holografskog svemira 336Parasharine uvjetne dae 338

Jogini dae 340Rai dae 343Kalaakra daa 344Ostale rai dae 347

Svemir u pokretu 348Goar - nebeski prijelazi 349Naela tumaenja goara 351Podruje utjecaja 354

Dva primjera tumaenja daa i goara 356


10/408

5. dioDUGINE BOJE: UVOD U BESKONANOST

Velik preokret: Jaimini joti 365Karake 366ara karake 369Karmika struktura preko ara karaka 670

Rai dritiji 371Uporaba rai dritija 374Arudha - ogledalo u oima drugih ljudi 375Bhava arudhe 377Graha arudhe 377Bitno o Jaiminiju 378

Jedinstvo djotia 379

to jo skriva joti? 382Prana - mo trenutka 382

itanje slobodne volje 386

Potvrda slobode izbora iz tradiconalnih spisa 388Tamo gdje zavrava prana, poinje muhurta! 389

Muhurta i panang 392Uvijek samo jedan poetak 394Panang 396Procjena povoljnosti dana 396

Usporedna analiza 397Ideal ravnotee i ostvarenje ivotne "rase" 399Paramrasa 400Stapanje 401

Raga, dvea, mandana i kandana 402Svrha usporedne analize 404

Varpal 406

Umijee imenovanja 408Pogreke suvremene numerologije 411Kako priroda govori? 412


11/408

Vastu vidja 414

Zakljuak 416Predvianje ili preobrazba? 417Etika djotia 422

Zahvala 425

Program trogodinjeg studija djotia pri Duhovnoj akademiji427

O autoru 441

Literatura 443


12/408

Iako su mnogi sjajni mislioci, nakon razmiljanja o srodnim spisimapunih logike i dubokih znaenja, napisali mnogo toga o astrologijida bi pametnim ljudima objasnili tu veliku znanost, ipak su mnogi

obeshrabreni za pokuaj prelaska preko oceana djotia.Za takve piem ovu kratku, a ipak potpunu raspravu te se

nadam da e ih, poput amca, sigurno dovesti do druge obale.Brihat Jataka 1.2


13/408

1 . D I O

ZATO

SVJETLO SVIJETLI?


14/408

PROZOR U NOVI SVIJET

Poetkom osamdesetih godina, isprva stidljivo, a zatim sve otvorenijei s veom snagom, indijska astrologija je poela zanimati zapadnjake. Dotada upoznati samo s naelima zapadne astrologije te poneto kineske, za-interesirani su poeli otkrivati jedan novi svijet pun zapanjujuih detaljao tehnikama tumaenja, tanahnih preciznosti u izraunavanju, ali - morase priznati - i mnotvom kontroverzi koje e, vjerojatno, jo dugo ostatinerazrijeene.

Indijska astrologija postajala je sve popularnija, ali uglavnom medu"strunjacima", ako tako moemo nazvati malobrojne koji su se prihva-tili na izgled tekog zadatka uenja novog nazivlja i neobinih naela temedu simpatizerima raznih duhovnih pokreta pridolih s Istoka. To je ra-zumljivo jer je joti - kako se zapravo naziva astrologija prastare Indije- nastao u okrilju jedne posebne kulture - vedske kulture - koja zahtijevarazumijevanje odreenih tradicionalnih i filozofskih postavki, odnosnoodreenog svjetonazora.

Meutim, joti nikad ne bi postao tako zanimljiv zapadnjacimaopenito da u samome sebi ne sadri prilagodljiva naela koja ga inepogodnim za primjenu bez obzira na to prihvaamo li njegovo filozofskopodrijetlo ili ne. Prilagodljivost, individualnost, tolerancija i razumijeva-nje - to su pretpostavke rada s jotiem, ali i rezultat takvoga rada. Po samojsvojoj unutranjoj biti joti je univerzalan. Iako je njegov jezik povezans tradicijom iz koje je nastao, ono to se tim jezikom prenosi transcendirasvaku granicu: rasnu, religijsku ili nacionalnu. tovie, joti nadrasta i


15/408

TAJNE INDIJSKE ASTROLOGIJI-

granicu same vrste: moe se, primjerice, rabiti za dobrobit ivotinja, atakoer nadrasta granicu ivog i neivog jer se esto rabi za dobrobit ma-terijalnih objekata ili apstraktnih pothvata kao to su drutvena zbivanjaili poslovni rezultati. Ali, ostavimo zasad raspravu o raznim nainimaprimjene jotia. U ovoj knjizi emo se baviti iskljuivo ljudima, a posebneprimjene ostat e daljnji studij.

Poetkom devedesetih godina pojavile su se prve knjige o indijskoj as-

trologiji koje su napisali zapadnjaci. Svakako je meu prvima bila knjigaDavida FrawleyaAstrologija vidioca (The Astrology of the Seers) objavljena1990. godine. Nakon nje slijedila je nekolicina drugih (doista nekolicina,radi se o tri-etiri knjige!) poput trenutno popularne knjige Svjetlo ivota(Light on Life) Harta Defouwa i Roberta Svobode objavljene 1996. godinete Vedske astrologije (Vedic Astrology) Ronnie Gale Dreyer objavljene 1997.godine.

Oh, nemojte misliti da o djotiu nema drugih knjiga! Ima ih mnogo,ukljuivo nekoliko desetaka tomova takozvane "klasine" literature temnotvo strunih knjiga koje su uglavnom napisali Indijci. Meutim, vii ja od svih tih knjiga ne bismo imali mnogo koristi da prethodno nismo

obrazovani na drukiji nain, bilo u izravnom dodiru s uiteljem jotia,bilo preko tih malobrojnih knjiga koje materiji pristupaju na nain na kojismo navikli, dakle sustavno.

Tono je, mnotvo knjiga koje dolazi iz Indije nije napisano sustavno!To ne znai da je indijski um nesustavan. Daleko od toga! Indijci su na-rod koji izuzetno mnogo polae na toan i jasan intelekt. Tome je najboljidokaz to u dananje vrijeme mnotvo mladih i sposobnih matematiara iraunarskih strunjaka dolazi upravo iz Indije. Mnogi predviaju da e In-dija, upravo zbog tog nacionalnog bogatstva u mladim inteligentnim lju-dima, uskoro postati softverska velesila. Meutim, kad se radi o klasinomdjotiu, sustavnosti nema. Kasnije, kad u govoriti o podrijetlu jotia, ob-

jasnit u razloge koje su prastari vidioci imali kad su "pisali" knjige koje supoetniku neuporabljive. Zasada, ograniit u se samo na injenicu da sepoetnik nikako ne moe osloniti na klasinu literaturu bez vodstva ivoguitelja.

Glede ostalih knjiga koje dolaze iz Indije, a koje govore o djotiu, mnogeod njih su odline. Popis preporuene literature na engleskom jeziku nala-zi se na kraju ove knjige. Meutim, te su knjige namijenjene onima koji suve svladali osnove i nalaze se na barem nekom zamiljenom "srednjem"stupnju znanja o djotiu. Osim toga, mnogi indijski jotii su pod snanim


16/408


utjecajem tradicije te, to svjesno to nesvjesno, slijede primjer koji su imzacrtali njihovi slavni preci.

Zbog tih razloga, koji zapravo odraavaju jednu dublju istinu koju uvam pokuati objasniti neto kasnije, popularnost djotia ne iri se onombrzinom kao to se irila popularnost nekih drugih ne-zapadnih astrolo-gija-

Primjerice, iako u strunim astrolokim asopisima joti ve pomalo

zauzima stalno mjesto, a pojavljuju se i specijalizirani asopisi iz djotia,indijska astrologija nikad nije prodrla u punoj mjeri na stranice popularnihasopisa koji se bave astrologijom.

Po mojem sudu to se nee niti dogoditi ako se joti bude drao os-novnih naela koja su ga uinila onim to jest. Prije svega, ni jedan ozbiljnidjotii nee raditi predvianja na osnovi podjele ljudi na neki broj kate-gorija. Dvanaest znakova (i jo k tome samo na osnovi poloaja Sunca unjima) daleko su nedovoljni da objasne bilo to o sloenosti ljudske naravi,a kamoli da poslue u smislu ocrtavanja mogue budunosti. Svjestan samda na sebe mogu navui bijes "astrologa" koji tako rade, a pogotovo izdavaaasopisa koji se prodaju u ogromnim koliinama, a ne slue niemu osim

zabavi (i posredno, unitavanju mogue mudrosti koja se krije iza pravilneuporabe astrologije). Meutim, ne brinem o tome jer znam da oni praviastrolozi (ovaj put bez navodnika) znaju o emu govorim i slau se s tim,bez obzira na to bave li se zapadnom ili nezapadnom astrologijom.

S T V A R A T E L J S V J E T L A

Jedna od najvanijih znaajki djotia jest ta da pristupa pojedincu, je-dinstvenom i neponovljivom, a ne kao pripadniku neke skupine. To gaini pomalo nespretnim za masovnu komunikaciju te ga "ograniava" nakvalitetan i neposredan individualni rad. Meutim, kad budete proitali

poglavlja koja slijede, vjerujem da ete shvatiti da drukije ne moe ni biti.Sve manje od toga je podilaenje suvremenom potroakom mentalitetu iizravno suprotno samoj biti djotia.

Kakva je to bit, najbolje nam moe objasniti sama rije joti. Nazivljuu inae posvetiti jedno krae zasebno poglavlje. Meutim, primijetili steda indijsku astrologiju nazivam joti, a ovjeka koji se njome bavi jotii. U tom se nazivu krije ono najvanije i najljepe u ovom doista uzvienomznanju.


17/408


Rijedjoti kovanica je od dvije sanskrtske rijei: joti to znai svjetloi ia, odnosno ivara to moe znaiti Bog, ali zapravo onaj dio Boga kojistvara, dakle Stvoritelj. Rije djoti moemo dakle prevesti na nekolikonaina. Najjednostavniji prijevod jesvjetlo, ali mi se ini dastvaratelj svjet-la bolje objanjava njegovu bit. Mogli bismo jo i rei "boanstvo svjetla",ali takav bi nas prijevod zaveo, udaljivi nas od sagledavanja biti i vjero-

jatno izazvavi pogrene primisli.

Svjetlo osvjetljava na put. Kad je put osvijetljen, lake nam je sagledatinjegove prednosti i mogue opasnosti. Lake nam je izabrati pravi smjer.Lake nam je izbjei prepreke i ostvariti svoje elje. Svjetlo ima arobnu

mo jer, po definiciji, uklanja tamu. Eto, u tom odreenju znanja o ko-jem govorimo, a koje je, barem za sada, najlake opisati kao "astrologiju",sadrana je ci jela njegova svrha. To je jedan od razloga zato mi se posebicesvia naziv - djoti! Iza njega se krije ogromno bogatstvo metoda i tehnika,cijeli jedan labirint pojmova i njihovih meusobnih odnosa (ve nakon ne-koliko stranica knjige bit e vam sasvim jasno o emu govorim), ali njihova

je svrha izraena odmah, ve u samom nazivu predmeta koj im se mislimobaviti. Djoti je svjetlo, ali istodobno i ono to stvara svjetlo. Naslov ve

spomenute knjige Harta Defouwa i Roberta SvobodeSvjetlo ivota ini mise stoga posebno dobro odabran. Djelomice i zbog toga, navest u odlo-mak iz predgovora toj knjizi koji je napisao dr. Vasant Lad.

Govorei o svrsi djotia, dr. Lad pie: "Izraz atma joti parama dhama znai da atma (dua) ili ista svijest jest takoer svjetlo i da ovjek mora

traiti spoznaju tog svjetla ivota uz pomo djotia."Dua je svjetlo, ivot je svjetlo, mi smo ovdje da to svjetlo spoznamo,

a nain na koji to moemo uiniti jest pomou svjetla (djotia)! Ovim jerijeima izraen cijeli smisao ove knjige, a i smisao mnogo irega pothvataiji je ona dio.

Meutim, ako vas ovakve rijei pomalo plae jer vam se ine nerazum-ljive i apstraktne, nema razloga za zabrinutost. Djoti je vrlo praktinoznanje i, iako vjerojatno nikad nee biti tako komercijalno iskoritavan svedok je svijet takav kakav jest (a to znai da e teko postii planetarnu popu-larnost), brzo ete uvidjeti da je konkretnost i praktinost ovoga znanja vrlovelika. Istiui na samom poetku jednu duhovniju stranu ovoga znanja,elim stvari postaviti u pravu perspektivu. Iako emo se baviti detaljimai primjenom tih detalja u svakidanjem ivotu, dobro je znati to dolaziprvo, a to je tek posljedica toga prvog. Posebno mi je drago to indijskaastrologija nosi tako primamljiv i sam po sebi razumljiv naziv.


18/408


E T I R I I V O T N A C I L J A

Spoznaja smisla i svrhe ivota, ne intelektualna ve ona praktina iiskustvena, najvii je cilj djotia. Osloboenje ili kako to nazivaju u Indiji- moka - prvi je i najvaniji cilj ovoga znanja. Meutim, kao to sam venapomenuo, nema razloga za strah od nepraktinosti. Uzmoku, navodi se

jo i ostvarenje tri glavna cil ja ivota: dharme, arthe i kame.Dharma je ivotna zadaa, ivotni smisao; ono zbog ega smo ovdje i

to nas najvie ispunjava. esto se dharma positovjeuje s profesionalnimpostignuima, iako to ne mora biti tako. Sloit ete se da je ivot isprazankad se izgubi smisao naih djelatnosti.

Artha je bogatstvo, materijalno obilje; stvari koje nas okruuju, koje"posjedujemo" i koje koristimo. Bez odgovarajue materijalne udobnostiivot je obino teak i pretvara se u stalnu borbu za opstanak.

Kama je uivanje, srea i zadovoljstvo koje nas prati tijekom naega bo-ravka na ovom svijetu. Bez toga, ni bogatstvo ni ispunjavanje ivotne svrhenemaju svoj pravi okus.

Dakle, joti je ovdje da vam pomogne ostvariti ta etiri ivotna cilja!

Ni jedan od njih ne smije biti zanemaren. Iako sam istaknuo moku kaoprvi cilj, ona je jednakopravna s ostala tri. Drugim rijeima, joti je ovdjeda vam pomogne da budete sretni (kama), bogati (artha), potovani (dhar-ma) i prosvijetljeni (moka)!

Naravno, svaki od ovih ciljeva ima mnogo nijansi. Kama obuhvaa sreuu mnogim oblicima: od uivanju u seksu i hrani do apstraktnog ivotnogzadovoljstva uzrokovanog raznim osjetilnim i neosjetilnim doivljajimapoput, primjerice, opeg zdravlja, ali i uivanja u pjesmi, plesu i kulturiopenito. Artha ne mora znaiti da imate mnogo novaca u banci: materi-

jalno obilje moe se uivati i ako ne posjedujete stvari ili novac, ve ihimate na koritenje. Dharma oznaava mnogo toga: od ispravne aktivnosti

prema ljudima s kojima ivite, pa do slave, utjecaja i moi do koje moetedoi putem svoje profesije. Moka, kao duhovno osloboenje ili pros- vjetljenje, oznaava stanje u kojem rabimo svoj puni potencijal, ali taj seizraz u ovom sluaju odnosi i na same naine da postignemo to stanje.

Sve to je mnogo bolje i sadrajnije opisano rijejujoti,a ne rijeju as-trologija. Ipak, u svojoj metodologiji joti jest u najveoj mjeri astrologija.On prouava kretanje nebeskih tijela i kako su ona povezana sa ivotom -na Zemlji. Njegov je zadatak da otkrije prirodne i kozmike ritmove kojinas okruuju te da odredi nae mjesto unutar njih - zapravo, nae mjesto u


19/408


svemiru. A svemir je, kao to znate, vrlo zanimljiv! Ogroman u prostoru,ogroman u vremenu. Tako ogroman daje moda i nespoznatljiv ljudskomumu. Upravo ta znaajka uinit e da se, tijekom prouavanja djotia, naepredstave o vremenu i prostoru promijene.

P R E D V I A N J E I L I I Z B O R ?

Primjerice, pitanje prolaska vremena i mogunost spoznaje budunosti,ili barem vjerojatne budunosti, jedno je od najzanimljivijih primjenadjotia. Svakako, to je ono to k astrologiji privlai silne mase ljudi. Akoi vas uglavnom zanima samo to, s jedne strane vam mogu rei da ste napravom mjestu, ali s druge strane moglo bi se dogoditi da propustite naj-vrjednije od onoga to vam ova knjiga, i joti openito, mogu ponuditi!

Moda je dobro rei da je najvei dio popularnosti na zapadu jotistekao upravo zbog svoje tonosti u predvianju. Naime, nekako se prihva-tilo miljenje daje joti usmjeren prema predvianju konkretnih dogaaja,za razliku od zapadne astrologije koja je vie psiholoka i analitika. Je-

dinstven sustav planetarnih razdoblja - daa, naravno uz druge metodekoje rabi joti, pokazao se nevjerojatno preciznim u odreivanju vreme-na kad e se neki dogaaj zbiti. Ta je sposobnost djotia toliko cijenjenameu ozbiljnim astrolozima da mnogi od njih, usmjerenjem prvenstvenozapadni astrolozi, rabe oba sustava: zapadnu astrologiju kao opu osnovu,a joti poradi vremenskog predvianja.

Dakle, svi oni koji trae mogunost otkrivanja budunosti, u djotiumogu pronai pouzdano i sigurno sredstvo (koliko predvianje budunostiuope moe biti pouzdano i sigurno). Meutim, ona druga strana - onakoju bismo moda propustili ako bismo ili samo za "predvianjem" -prikazana je u podnaslovu ove knjige. On glasi: upoznajte svoju prolost,

promijenite svoju sadanjost iizaberite svoju budunost.

Nadam se da ove rijei govore same za sebe te da je razlika izmeupredvianja ipromjene, odnosno izbora vrlo jasna. O svemu tome u jo pi-sati u poetnim poglavljima knjige, posebice kad u objanjavati prastaruzagonetku glede predvidljivosti nae budunosti, determinizma (sudbine)i slobodne volje. U ovom trenutku, meutim, elim istaknuti da uporabasamo jednog vida djotia - onoga ija je snaga predvianja izuzetna i takopouzdana - a zanemarivanje ostalih vidova predstavlja zamjenu sredstvaza cilj. Kao kad biste, primjerice, raunarsku tehnologiju u svoj njezinoj


20/408


moi predstavljali samo i iskljuivo putem tehnikih obavijesti o brziniprocesora, memoriji i drugim tehnikim znaajkama, ali odvojeno od togato to znai korisniku u praksi. to u ja raditi s takvim strojem? emumi on moe posluiti? Kako on moe unaprijediti moj ivot? Ista pitanjapostavljaju se pred majstora predvianja putem jotia. Izuzetno i panjevrijedno je to to posjedujemo mogunost da zavirimo u budue dogaaje,ali emu nam to slui?

Naravno, ova e knjiga nastojati odgovoriti na to pitanje, odnosno po-nuditi nekoliko moguih odgovora, a vi ete ve odabrati onaj koji moeteprihvatiti u najveoj mjeri. U svakom sluaju, vano je ve na samompoetku istaknuti da je djoti cjelovit sustav. On obuhvaa sve: od me-todologije izrade raznih obrazaca koji nam slue da poveemo ovjeka isvemir, naina analize prolosti i njezinog utjecaja na sadanjost, prekotonih i razraenih metoda predvianja mogue budunosti, pa do mjera ipostupaka promjene sadanjosti i izbora budunosti. Ova knjiga pozabavite se svim tim zanimljivim temama.

N O S I T E L J I S V J E T L A

Dozvolite mi da na kraju ovog uvoda kaem jo nekoliko rijei o nazivukoji sam uporabio za osobu koja se bavi djotiem, odnosno bolje rei zaznalca jotia. Takav se mukarac naziva jotii, a ena jotiini. Ispravno

je taj naziv prevesti kaostvoritelj svjetla, ali jedna od inaica prijevoda mo-gla bi glasiti nositelj svjetla. Nadam se da se i vama, ba kao i meni, sviataj naziv. Ovu sam knjigu zapoeo s namjerom da pomognem u stvaranjuveeg broja nositelja svjetla: ljudi koji e znati kako pomoi sebi i drugimada se ne spotiu u mraku, ve da hodaju visoko uzdignute glave, bez strahaod prijeteih opasnosti koje u sebi skriva tama.

Dakle, vama buduim jotiima i jotiinama predajem ovu knjigu s

nadom da e u vaem srcu zapaliti istu onu elju za znanjem koja se prijemnogo godina zapalila u mojem. Vama, nositeljima svjetla, elim sigurnoi ugodno putovanje kroz zamrene, ali neizmjerno zanimljive labirinteuzvienog znanja koje nosi tako prekrasno ime: svjetlo!


21/408

O CILJU I RAZLOZIMA

Prava svrha obrazovanja je njegovati i razviti sjeme

besmrtnosti koje je u nas ve posijano; razviti do pune mjere,svakojake sposobnosti kojima nas je obdario Bog.

Anna Jameson (1794-1860)

Prije nego odluite krenuti sa mnom na put otkrivanja svjetla, dozvo-lite mi da vam objasnim emu zapravo slui ova knjiga, zato je napisana ikakva e biti njezina struktura.

Nipoto ne bih elio obeshrabriti potencijalne nositelje svjetla (djotiije)na samom poetku njihovog uenja. Zapravo, upravo suprotno! Nagradakoja e im se isporuiti za energiju i vrijeme uloene u studij djotia, vie

je nego obilna. I tovie, ona ne eka samo na kraju puta: svaki uspjenosvladani korak sam po sebi je vrijedan.

Ipak, jedno upozorenje: ako traite brz nain "proricanja" budunosti,ako vas zanima laka zabava i teme za razgovor uz kavicu koje nemaju

pretjeranu teinu, moete slobodno odloiti ovu knjigu. Uenje djotiapothvat je koji trai cijeloga ovjeka. Radi se o dugom, ivotnom studiju,koji nee obuhvaati samo posebne detalje vezane za tehniku rada, vee ukljuivati i ope obrazovanje. Dobar djotii znat e poneto iz svihpodruja ivota: ekonomije, psihologije, medicine, politike, elektronike...Morat e biti dobar govornik, mudar savjetnik, paljiv sluatelj, odmjerenuitelj i znatieljan uenik. Ne elim rei da u o svemu tome govoriti u knji-zi, ve elim na samom poetku istaknuti ozbiljnost pristupa. Bez takvog


22/408

odnosa prema predmetu prouavanja rezultati e biti minimalni, odnosnonikakvi.

Naravno, budui da je knjiga svima na raspolaganju, mogue je da ejoj poneki itatelj pristupiti iz znatielje, tek toliko da provjeri ima li utome neega. Ako ste i vi medu njima, moram vam rei da je to "opasan"postupak! Jednostavno zato to biste se mogli "zaraziti" ljepotom djotia,njegovom matematikom pravilnou i poetskom istinom. Onaj tko jed-

nom okusi nektar, nikad nee zaboraviti njegov okus. Moglo bi vam se,dakle, dogoditi da ponete iz znatielje, a da zavrite u dugogodinjemstudiju kojem neete moi sagledati kraj!

Ovo "slatko" upozorenje nastalo je na osnovi iskustva: upravo to se do-godilo meni! Poeo sam iz znatielje, pokrenut bliskom vezom podrijetladjotia i mojih aktivnosti kao uitelja meditacije. Nisam bio svjestan daotvaram krinju s blagom kojoj se dno ne moe ni nazreti. Nakon sedamgodina prouavanja djotia, tijekom kojih sam iz nje izvadio nebrojenodrago kamenje, mogu samo rei da joj jo uvijek ne vidim dna! Zapravo,to vie iz nje vadim, to mi se ini da u njoj vie toga ima. A danas, nakondvadeset godina prouavanja djotia i nakon obnove nesluenih dragulja

iz te riznice, ipak kaem da posla jo ima i da e pokoji biser izniknuti kakose ve javi potreba. Meutim, moram rei i to da mi je u ovom trenutkujasno da e mnogo toga otii sa mnom s ovoga svijeta nepodijel jeno i ne-otkriveno. Jednostavno nema dovoljno vremena da se sve iznese na svjetlodana. U trogodinji studij sam utkao najvie to se moglo, a ostalo je pita-nje trenutka i pojedinaca koji e imati sree saznati pokoji detalj vie.

Naravno, u ovom trenutku sam zahvalan i vie nego zadovoljan to sam"otkrio" djoti. Vrlo brzo mi je postalo jasno da bi odgovore koje mi onprua bilo teko pronai negdje drugdje. Zapravo, shvatio sam da je jednaod mojih ivotnih zadaa vezana upravo za to znanje i njegovo irenje.

I eto nas do prvog, najopenitijeg cilja ove knjige: proiriti znanje odjotiu. To se ve dogodilo jer je ova knjiga zapravo bila prva te vrste nahrvatskom jeziku. Tisue ljudi ulo je za djoti upravo zbog nje, a mnogiod njih su putem savjetovanja ili ak studija unijeli svjetlo u svoj ivot.

Meutim, pogledajmo kakvi su posebni ciljevi knjige i to se zahtijevada se oni ostvare. Prije svega, knjiga se mora sagledati u okviru ciljevasamog znanja o kojem u pisati. Vie o toj temi pronai ete u jednom odsljedeih poglavlja koje e govoriti o filozofiji djotia. Zasada u biti krataki jednostavan koliko god je to mogue.


23/408


J O T I R V I D J A

Postoji pojam koji ete vjerojatno ee uti ako se prihvatite uenjadjotia, a to je - jotir vidja. Izraz jotir vidja teko je pravilno prevesti.Moda bi "znanje o svjetlu" bio dobar prijevod. Izraz se odnosi na sposob-nost koju ima dobar djotii, a to je sposobnost znanja. On/a jednostavnozna.Na svako pitanje, bez obzira radi li se o vaoj prolosti, sadanjosti ili

budunosti, on/a e znati odgovor. Pritom e moda uporabiti cijeli arse-nal raznih tehnika: poigrat e se s obrascima kretanja planeta i zvijea,uporabit e predznake ili neke druge obinim ljudima nepoznate metode,a dobrim dijelom oslonit e se i na unutarnje znanje, moda intuiciju. Bezobzira na to to i kako radio - a uskoro ete nauiti da i medu jotiijimaima razlika - na kraju e vam dati odgovor i, ako je odgovor zadovoljavajui,moe se rei da jotii/ni posjeduje jotir vidju.

Dakle, kao to vidite, radi se zapravo o odreenoj sposobnosti, odnosnobolje reeno stanju svijesti. Drugo tumaenje izraza jotir vidja dolazi kadne kaemo da jotii posjeduje jotir vidju, ve da jotir Vidja posjedujenjega! U tom sluaju, ono to je prethodno bilo sposobnost, sada poprima

obiljeja samostalnog entiteta s kojim jotii ostvaruje vezu. jotir Vidja(sada s pravom pisana velikim poetnim slovima) vrsta je muze koja na-dahnjuje djotiija u tonim tumaenjima, predvianjima i savjetovanju.Zapravo, mnoge tradicije u Indiji se prema jotir Vidji odnose kao pre-ma boanstvu kojemu su (njoj, obino se radi o boginji) upuene mnogemolitve. Biti "obuzet" jotir Vidjom za mnoge je tradicionalne jotie ve-lika ast i srea.

Cilj je djotia kao znanja u cjelini (kasnije emo se pozabaviti radi li seo znanosti, vjetini, umjetnosti ili neemu drugome) razviti tu sposobnostu ovjeku koji to znanje prouava.

Iskreno se nadam da vas neu razoarati kad vam kaem da to NIJEcilj ove knjige. Ne zato to to ja ne bih htio, ve jednostavno zato to se toknjigom ne moe postii. Naime, postoje samo dva naina na koji moetedoi u posjed jotir vidje (ili pripasti u posjed jotir Vidje, kako ve elite).Prvi nain je da tu iskru znanja u vama zapali ivi uitelj, a drugi je da seona pokrene boanskom intervencijom.

Dakle, mogue je da ete tijekom svojega rada na djotiu imatimogunost susreta sa ivim uiteljem (ili ak uiteljima) te da ete imatitu sreu da vam on, zajedno s tehnikim znanjem, preda i neto vie odtoga - tajanstvenu jotir vidju. Ili e se jotir vidja jednostavno probuditi u


24/408

O CILJU I RAZLOZIMA

vama sama od sebe, ako ste meu onima koji su za to "odabrani". Nemojteprevie pitati koji su to ljudi i zato su oni "odabrani" da im jotir vidja

jednostavno svane. Moda je razlog u zaslugama nakupljenim prolim dje-lima, moda je razlog u posebnoj zadai koju su takvi ljudi doli izvriti, amoda se radi o razlozima nedokuivim ljudskom umu. U svakom sluaju,kad biste i znali razlog, nita vam to ne bi pomoglo da i sami steknetejotir vidju. Nikakvo oponaanje njihovih aktivnosti, izgleda ili ponaanjanee vam pribaviti "znanje o svjetlu". Ne biste imali nikakve koristi odoponaanja bilo koje njihove znaajke osim od jedne jedine: upornog istalnog prouavanja jotia.

Zapravo, to je zajednika znaajka i onih koji su jotir vidju primili odivog uitelja i onih koji su je primili "boanskom" intervencijom. Ako

je vaa budunost da budete dijelom jedne ili druge skupine jot iija, tajete slatki teret morati ponijeti na svojim leima. Kaem "slatki" zato jer jeprouavanje jotia aktivnost koja se ne moe odvojiti od stalnog osjeajablaenstva.

I eto, to je ono to vam ova knjiga doista moe ponuditi: prouavanjejotia! Nauit ete osnove ovoga znanja. tovie, mogao bih rei da e to

biti i vie od osnova. Kad doista svladate sadraj ove knjige, mislim da etes pravom moi rei da ste nadrasli razinu poetnika i da pripadate stu-dentima srednjega stupnja. Naravno, u ovom trenutku ne uzimam u obzirinjenicu da emo, kad se radi o djotiu, svi mi zauvijek biti poetnici!Meutim, ako kao mjeru uzmemo prevladavajue neznanje o tom pred-metu, mislim da je izraz "srednji stupanj" opravdan.

P R A K T I N I U D B E N I K

Knjiga koju drite u ruci djelomino je zamiljena kao udbenik iz ko-jega ete moi nauiti osnove jotia. Sama po sebi je dobar izvor obavijesti

-o tehnikama koje djoti rabi da bi jednostavnim ljudskim rijeima objas-- nio tajnu nae sudbine koja izgleda tako nedokuiva. Radei po ovoj knjizi,

nauit ete kako da iz na izgled beznaajne obavijesti o ovjeku - tonomvremenu i mjestu njegova roenja - doete do mnogo znaajnijih uvidao njemu: kakav je taj ovjek zapravo, koje su osnovne sklonosti njegovauma i srca, hoe li biti bogat, hoe li biti sretan u braku, hoe li ga posluitizdravlje, a ako nee na koje bolesti moe raunati i to uiniti da ih sprijei,sve o djeci, poslu, duhovnom razvoju... i tako dalje.


25/408

TAJNE INDIJSKEASTROLOGIJI-

Da, istina je, pomou djotia moete saznati sve to! Meutim, u poetkuete saznavati samo ope stvari; moda e vam te obavijesti izgledati nejas-no, ali kako budete rasli u znanju (praenjem sadraja ove knjige) i vjebaliu praksi, bit ete sve vjetiji i toniji u svojim "oitavanjima"; bit ete sveblie statusu pravog nositelja svjetla.

Ako biste sada zatraili da vam kaem kada e to biti, odnosno kolikoe vam vremena biti potrebno da budete u stanju ozbiljno rabiti joti u

praksi - koliko mjeseci ili moda godina - moj iskren odgovor bio bi bliegodinama nego mjesecima. Ne zaboravite, meutim, ve spomenutu indi-vidualnost koju joti toliko istie. Moda e se u vaem sluaju dogoditineto drugo. Moda e ova knjiga pokrenuti u vama neto to ne oekujeteni vi ni ja, pa e jotir vidja oivjeti u vama mnogo bre. U svakom sluaju,na pitanje o tome koliko e vam vremena biti potrebno da teno svladateosnove djotia, najtonije bih vam mogao odgovoriti ako bih znao vaevrijeme i mjesto roenja!

Ovo i jest i nije ala jer to e se sasvim sigurno dogoditi ako budetepoeljeli utvrditi gradivo iz knjige, odnosno proiriti ga na studiju. Jedanod uvjeta da vas ja ili netko od licenciranih voditelja/ica uope primi na

studij pri Duhovnoj akademiji jest taj da vaa natalna karta (to je slika nebau trenutku vaega roenja - osnovni obrazac koji joti rabi za tumaenja)govori o potencijalnoj sposobnosti za joti. Bez toga nema smisla troitisvoje i moje vrijeme na uzaludan posao.

Ako sam vas sada malo zabrinuo, moram vas i utjeiti. Statistikigledano, gotovo 25% ljudi ima naznake potencijalnih jotiija. A meduonima koji osjete elju da ga prouavaju, taj je postotak znatno vii - modaak i do 70%. Naravno, postoci zavise od kriterija kojih se drimo - kolikostrogi elimo biti. Brojke koje sam iznio predstavljaju moju procjenu gledesposobnosti za studij. Dakle, ako imate elju doi na teaj, vjerojatnost daete biti primljeni je vrlo velika!

Vratimo se jo malo cilju ove knjige. Moete je dakle rabiti kao sa-

mostalan udbenik. Ona e vam u tom sluaju posluiti kao odskona das-ka za daljnje prouavanje drugih knjiga ili lake prihvaanje ivog uenja.Meutim, najvie ete dobiti ako uz knjigu pohaate studij. Nadam se darazumijete koliko je nezamjenjiva osobna komunikacija i kako vani, akpresudni, mogu biti sastanci na kojima imate prilike postavljati svoja vlas-tita pitanja. Osim toga, jasno je da u knjizi ne moe biti objanjeno basve, posebice ne mnotvo primjera. Iako e primjera naravno biti i u ovojknjizi, praksa je najveim dijelom rezervirana za studij. Zajedno - knjiga istudij - ine pravu kombinaciju.


26/408

O CILJU I RAZLOZIMA

P I S A N A P R O T I V I Z G O V O R E N E R I J E I

Prije nego to prijeem na strukturu knjige, dozvolite mi da se jo malozadrim na samoj injenici da se znanje o djotiu prenosi preko takvogamedija. Ve smo utvrdili da se jedan od glavnih ciljeva prouavanja djotia- jotir vidja - ne moe prenijeti knjigom. Dio tradicije je poduavanje us-menim putem. U osobnom kontaktu moe se mnogo toga to se knjigom

nikako ne moe. Meutim, ako uzmemo u obzir vrijeme u kojem ivimo teinjenicu da zbog velikog broja ljudi i naina na koji oni ive jednostavnonije mogue svakoga tko to eli opskrbiti jednim uiteljem, knjiga je dobarkompromis. Zapravo, ako dobro razmislimo, knjiga ima i nekih prednosti,posebice za zapadnjake. Primjerice, problem ve spomenute sustavnosti.Zapadnjak koji bi elio nauiti djoti "u ivo" od tradicionalnog indijskoguitelja poevi od samog poetka, susreo bi se s nepremostivim zapreka-ma za koje vjerojatno ne bi ni znao da postoje.

U predgovoru knjizi Vedska astrologija od Ronnie Gale Dreyer, JamesBraha, jedan od pionira djotia na Zapadu, vrlo slikovito opisuje nain nakoji poduava tradicionalan uitelj. Budui da sam se i sam uvjerio u tajosobit pristup koji imaju Indijci, malo u parafrazirati razgovor koji iznosi

James Braha.Dakle, radi se o zapadnjaku koji prati rad tradicionalnog jotiija.

(Zanemarite znaenje podataka, pratite samo sustavnost, odnosno ono tomi nazivamo sustavnost.)

Prouavajui jednu natalnu kartu, jotii kae: "Ova osoba ima prob-lema s majkom. Saturn se nalazi u etvrtoj kui."

Zapadnjak potvruje: "Da, to je istina. Njegova majka ima teak ivot iodnos medu njima je vrlo napet."

Na osnovi reenog zapadnjak zakljuuje da "Saturn u etvrtoj kui"znai problem s majkom. Meutim, drugom prilikom govorei o istoj na-talnoj karti, dakle o istoj osobi, jotii kae: "Ovaj ovjek moda nee imati

djece. Ili e imati problema s djecom."Zapadnjak zbunjeno pita: "Zato to?"jotii odgovara: "Saturn je u petoj kui."Zapadnjak je sada potpuno zbunjen: "Ali Saturn nije u petoj kui. Sa-

turn je u etvrtoj kui!"jotii ne die pogled. "Da, Saturn je u etvrtoj kui, ali ipak... Nije li

to istina? Ima li ta osoba djece?""Nema", rezignirano odgovara zapadnjak."Vidi", kae jotii i klima glavom.


27/408


Eto, to je to. Nema daljnjeg razgovora. jotii je u pravu, njegovapredvianja su istinita, a zbunjeni zapadnjak nikako da shvati zato. Boemoj, pa tko ne bi bio zbunjen! Da li je Saturn na kraju u etvrtoj ili petojkui? Zapadnom umu jedno iskljuuje drugo, ali izgleda da to nije sluaj sumom jednog jotiija. On je doao do ispravnih zakljuaka i sa stajalitajotir vidje to je jedino vano. Tradicionalni uitelj vjerojatno nee nipokuavati objasniti to se zapravo dogodilo. Ostavit e to ueniku da shva-ti sam. Moda jednom drugom prilikom. Moda nakon godinu ili dvije,kad uenikov um dovoljno sazri da sam od sebe pronikne u tu tajnu. (Davas ne drim u nedoumici: u ovom sluaju radi se o razliitom nainuizraunavanja veliine kua. Po jednom nainu Saturn je u etvrtoj, podrugom u petoj kui. Meutim, to jo uvijek ne objanjava zato je u jed-nom sluaju jotii uporabio jedan sustav, a u drugom drugi!)

Uglavnom, tradicionalnom jotiiju se ne uri, ba kao ni njegovomueniku. Oni imaju vremena. Pred njima nisu samo godine - pred njima

je vjenost.Slaem se, a vjerojatno se i vi slaete, da je to najbolji mogui nain

uenja. Sretni su oni koji mogu, barem djelomice, osjetiti to znai tako

svladavati znanje. Nemojte odmah odbijati svaku pomisao o tome da bi se ivama moglo dogoditi tako neto. Moda ete imati sree ili e sudbina takohtjeti pa ete provesti bar neko vrijeme uz nekog tradicionalnog uiteljajotia. Tko zna? Nemojte odbacivati tu mogunost. A kad nauite itatisvoju natalnu kartu, saznat ete i kolika je vjerojatnost da se ta mogunostostvari.

U meuvremenu, pripremajte se i uite iz ove knjige i onoga to vam,zasada, mogu ponuditi. Kako god se kasnije odvijao va ivot, ili modakarijera jotiija, siguran sam da neete poaliti uloen trud.

O S N O V N A K O L A J O T I Aelio bih rei jo nekoliko rijei zato sam odluio upustiti se u pothvat

pisanja ove knjige. Radilo se o velikoj dilemi koja je razrijeena tek nakonjednogodinjeg razmiljanja i ekanja pravog trenutka. Naime, usprkosmojoj stalnoj praksi u savjetovanjima uz uporabu jotia, oklijevao sampostaviti se u ulogu "uitelja". U svijetu postoji mnotvo ljudi ije tehnikoznanje o djotiu daleko nadilazi moje. Ne oklijevam priznati, zapravo samponosan na to to mogu rei da jo uvijek uim djoti. Meutim, u svojoj


28/408

O CILJU I RAZLOZIMA

privatnoj biblioteci posjedujem sve knjige o djotiu koje su napisali zapad-njaci, veinu klasinih tekstova te vei broj primjeraka raznih strunih knji-ga suvremenih Indijaca. Iako u vam na kraju knjige s radou preporuitinajbolje od te literature, na alost morao sam ustvrditi da ni jednu ne bihpreporuio potpunom poetniku za upoznavanje s djotiem.

Nakon pomnoga promiljanja o opravdanosti pisanja vlastite knjige,odluio sam da iskoristim dar koji sam primio u obilju, a to je sposob-nost poduavanja. Tehniki, moje je znanje ogranieno, iako se to moedoslovce rei za svakog djotiija bez obzira na to koliko dugo on ili onaprouava joti. Meutim, posjedujem sposobnosti prenoenja znanja kojusam potvrdio i razvio tijekom posljednjih petnaestak godina poduavajuina raznim teajevima, seminarima, predavanjima, pa i napisavi dosadtridesetak knjiga. Upravo taj talent je ono zbog ega sam na kraju odluioprihvatiti se ovoga zadatka.

Dakle, volio bih da u samom poetku razjasnim da vam se, sa stajalitadjotia, zapravo obraam na razini uitelja u osnovnoj koli. Iako e vammaterija izgledati sloena, posebice na poetku, ne radi se o posebnostrunim temama. Radi se o osnovama, o abecedi. Moja se uloga sastoji u

tome da vam osiguram dobar plan i program: sustavan nain koji e vamomoguiti da nakon odreenog vremena moete rei da ste nauili itatii pisati joti te da imate dobru osnovu za nastavak kolovanja. U ovomtrenutku ja nisam sveuilini profesor - samo uitelj koji e vas, ako budetepokazali dovoljno ustrajnosti, pripremiti za vau buduu sudbinu.

S T R U K T U R A K N J I G E IT R O G O D I N J I S T U D I J D J O T I A

Knjiga je smisleno podijeljena na pet dijelova. Prvi dio (Za to svjetlo svi-jetli?) je neka vrsta uvoda u joti. Osim poglavlja koja ste dosad proitalislijede poglavlja o podrijetlu, povijesti i filozofiji djotia, njegovoj unutar-njoj podjeli i podjeli na grane i vrste.

Nadam se da ete itajui ta poglavlja dobiti dovoljno obavijesti na os-novi kojih ete moi pristupiti samoj praksi. Nemojte preskakati taj dio akovam se ini previe usmjeren na teoriju. Ne moete postati dobar jotiiako ne razumijete pozadinu (a time i smisao) onoga to inite.

Krajem 1997. godine na hrvatskom jeziku izala je moja knjiga pod na-zivomMaitreya. Toplo vam preporuujem daje proitate prije nego krenete


29/408


u samu pustolovinu uenja djotia. Sve to je u ovoj knjizi objanjeno u te-oriji, uMaitreyi je prikazano mnogo ivotnije u obliku zanimljive prie ovremenu kad je sredinjim dijelom Indije jo uvijek tekla ogromna rijekaSarasvati. Na njezinim je obalama evala vedska civilizacija, a u selima imanjim gradovima oko nje ivjeli su vrlo mudri ljudi. Jedan od njih jebio i Parashara - mudrac koji se smatra ocem djotia i koji je svoje kapi-talno djelo - raspravu o jotiu pod nazivom Brihat Parashara Hora Shas-tra - izloio svojem ueniku Maitreyi. Meutim, izgleda da Maitreya nijebio samo sluatelj ve je i sam sudjelovao u veoj pustolovini koja ga jenekako povezala s vremenom u kojem ivimo mi. Ali, neu vam kvaritizadovoljstvo itanja ispriavi vam cijeli sadraj. Potraite knjigu Maitreyai proitajte je!1

Nakon prvoga dijela slijedi drugi pod nazivom Prvi koraci: uenjesvjetla. U njemu sam izloio sve osnovne pojmove djotia. Molim vas dazadrite unutarnji mir jer e vam rijei koje slijede vjerojatno biti potpunonepoznate! Nemojte se obeshrabriti - svi ti pojmovi neto znae i bit eobjanjeni kad za to doe vrijeme. Tek kad jednom studiozno proete krozknjigu i vratite se do ovog mjesta, postat e vam jasno koliko ste nauili.

Iskreno se nadam da e, vrlo skoro, sve ovo to slijedi za vas postati dobropoznati teren. Dakle, govorit emo o tropskom i sideralnom zodijaku, ele-mentima djotia (grahama, raijima, bhavama i nakatrama), o natalnojkarti ili anma kundaliju, o izlazeem znaku ili lagni te o poetnim stupnje-vima kombiniranja svih tih elemenata u smisleno tumaenje. Moram na-pomenuti da je ovaj dio teksta ostao vie-manje nepromijenjen iz prethod-nog izdanja knjige. Pokuao sam itatelju dati "okus" uenja djotia i nainana koji se od "sirovih" podataka dolazi do tumaenja. Meutim, u kasnijimdijelovima knjige odustao sam od tako detaljnog prikazivanja materijala.Naime, pokazalo se daje malo koji itatelj slijedio detaljna objanjenja sam- zainteresirani su ionako proli kroz studij djotia. Takoer, tu je postojala

jedna zamka: ukoliko ste usprkos tome studiozno i detaljno proli kroz

knjigu koja je napisana kao udbenik, mogli ste pomisliti da ste svladalitaj dio djotia! A to nije nipoto sluaj! Naime, nita ne moe zamijenitiivog uitelja s kojim moete razgovarati i svladavati gradivo prema svojojbrzini i razumijevanju. Zbog toga sam na kraju odluio da materijali zatrogodinji studij budu vrlo, vrlo detaljni, a da u knjizi namijenjenoj opojpopulaciji iznesem ope informacije o "tajnama" koje sadri joti.

1 U oujku 1998. objavljen je isvojevrstan dodatak Maitreyi, knjiga Velianstveni Saturn u izdanju Dvostruke Duge.Nakon toga slijede jo dvije knjige koje su izravno vezane uz joti: arobnica (2002. ) te Sunani labirint (2006.). Nijena odmet spomenuti i knjigu Gospodar smrti (2003.) koja zapravo objanjava konani rasplet dogaaja iz Maitreye teukazuje na izvor znanja iz kojega neprestance crpim.


30/408

O CILJU I RAZLOZIMA

Trei dio knjige, Korak naprijed: nijanse svjetla, opisuje detalje opegznanja o djotiu: radi se o vladarima bhava i dispozitorima, o aspektimaili dritijima, o snazi planeta, stanju u kojem se mogu nai (prijateljstvo,neprijateljstvo, egzaltacija, debilitacija itd.), o avasthama, retrogresiji, pla-netarnom ratu, vrstama kua (kendra, kon, dhustan, upaaja itd.), o bhavakarakama, rotaciji natalne karte, planetarnim jogama i podjelnim natal-nim kartama ili vargama (izraunavanju, znaenju i uporabi).

Nadam se da vam se nije zavrtjelo u glavi! Moda ste pomislili: "Ako jeovo za poetnike, to onda ue "napredni"? Dozvolite mi da vas utjeim:napredni dijelovi djotia su laki od poetnih! Naime, radi se o tome da

je, jednom kad svladate osnove, sve ostalo mnogo lake. No dobro, idemodalje.

etvrti dio knjige zove se Svjetlo u vremenu. Radi se o nainu na kojidjoti prilazi naoj budunosti i njezinom "predvianju". Bit e rijei oivotnim razdobljima - daama i bhuktijima, papa i ubha vladarima, tran-zitima ili goaru (od lagne, od andre, od mahadaa vladara, stupnjevima,retrogresiji itd.) Ove tehnike slue nam prilikom odreivanja vremena

kada e se dogoditi odreeni dogaaji na osnovi opih znaajki natalnekarte.

I na posljetku, peti dio knjige zove seDugine boje: uvod u beskonanost.U njemu ima najmanje prakse, ali ipak dovoljno podataka da shvatitekoja je razlika izmeu Parashara paradigme i Jaimini paradigme, kako seslobodna volja izraava kroz posebne postupke unutar djotia: pranu imuhurtu, neto o godinjem horoskopu, varpalu te jedan zgodan detalj opostupku imenovanja, namkaranu.

Dakle, to je sadraj knjige. Meutim, kao to sam napomenuo, radi seo osnovama. O svakom od gornjih pojmova moe se napisati cijela knjiga.Takve knjige i postoje, ba kao i ljudi koji ih itaju i o njima raspravljaju.Sada ulaziteujedan novi svijet i ne smijete se uvrijediti ako ove informacije,ma koliko bile obuhvatne i vama sada nerazumljive, nazovemo osnovnomkolom! Daljnje obrazovanje zasigurno je predstavljeno trogodinjimstudijem djotia pri Duhovnoj akademiji.


31/408

S I G U R A N P U T U E N J A

Osim oiglednih dobrobiti "studija u ivo" zbog osobne nazonostiuitelja i uenika, studij produbljuje teme navedene u knjizi uz mnotvoprimjera i dodatnih praktinih objanjenja. Na kraju knjige, u dodatku,nalazi se trenutno aktualan program studija u kojem moete vidjeti da,osim navedenih, postoje i teme koje uope nisu ni spomenute u ovoj knji-

zi, ma koliko ona bila obuhvatna!Jo nekoliko rijei o strukturi studija. Prva godina e vas osposobiti

najprije za samostalno uenje te za rad s prijateljima i roacima u oblikuvjebe. Dakle, radi se o osobnoj uporabi jotia. Tek druga i trea godinanamijenjene su onima koji ele vie, bilo da je to poluprofesionalan ili pro-fesionalan rad, odnosno produbljivanje osobnog znanja.

Postoji i takozvani "savjetniki dodatak" za one koji ele djotipoduavati i iriti u ime Duhovne akademije. Na njemu se ue duhovnetehnike koje izravno pospjeuju iskustvo jotir vidje.

O programu svih godina najbolje je informirati se na webu:www.dagroup/jyotish jer su mogue manje izmjene, a trenutni program

(2006.) je naveden u dodatku na kraju knjige.
http://www.dagroup/jyotishhttp://www.dagroup/jyotish


32/408

KAKO GOVORITI I PISATI JOTI

Bit e dobro ako ukratko objasnim nazive koje u rabiti u knjizi. Nemislim pritom na znaenje, ve na oblik. Naime, postoji problem u pisanjupojmova koji su podrijetlom vezani za prastaru kulturu Indije, a to znai

sanskrt odnosno devanagari - pismo kojim se sanskrt pie.injenica je da je veina naziva iz djotia pretrpjela englesku trans-kripciju i takva dola do nas. Primjerice, sam izraz joti. Piem ga tako

jer se on tako izgovara (uglavnom), meutim u svijetu j e uobiajeno napi-sati ga kaojyotish. E sad, problem je u tome to se on izvorno pie sasvimdrukije - devanagari slovima koji nisu nalik niemu to obian ovjekpoznaje. Englezi su jednostavno napisali rije onako kako su je uli, pane vidim razloga da se to ne uini i na hrvatskom. Primjerice, nakatra ilizvijee se izgovara glasom koji je slian naem "", a na engleskom se pienakshatra itd.

Za razliku od toga, osobna imena poput Rajiv ostavljam u engleskojtraskripciji (ne sa "" ve sa "j"). Takav pristup mi se ini loginim.

Drugi problem s nazivljem je osjetljiviji. Naime, postoje odreene raz-like u znaenju koje u ponekad naglasiti uporabom sanskrtskog nazivanasuprot naem. Primjer ice, uskoro emo poetisobjanjavanjem znaenjapojedinih planeta. Vidjet ete da joti razlikuje stvarno nebesko tijelo odnaela koje to tijelo predstavlja. Ta tanahna razlika u znaenju obino jeneprevodiva. Meutim, ona je vrlo vana jer stvara razliku u miljenju.Izrazgraha prevodi se kao planet, a zapravo ne oznaava nebesko tijelo,iako se na njega odnosi. Kasnije u pokuati malo temeljitije objasniti ovu


33/408


razliku. Uglavnom, zbog naglaavanja tih tanahnih znaenja nae u izrazerabiti za stvarna nebeska tijela - planete, a sanskrtske izraze za naela kojaona predstavljaju - grahe. Primjerice, kad kaem Mars, mislit u na stva-ran planet, a kad kaem Mangal (to je zapravo Mars), mislit u na onoto je predstavljeno Marsom, ali se ne nalazi iskljuivo u Marsu. Na tajnain u iskoristiti jezinu razliku da bih istaknuo znaenje, to je zapravoneoekivana prednost.

Naravno, svaki novi naziv objasnit u kad se s njim prvi put susret-nemo. Neki nazivi mogu se uporabiti u oba oblika pa u slobodno etatiizmeu hrvatskog i sanskrta. Pritom u, meutim, izbjegavati stvaranjebilo kakve zbunjenosti zbog razliitih naziva.

Kad govorim o tome, moram istaknuti da se sanskrtu kao govornomjeziku pridaje posebno zvuno znaenje. U okviru vedske kulture zvukurijei pridavala se posebna teina. Samo znaenje koje rije prenosi opisujepovrinu predmeta na koji se odnosi. Njegova bit preneena je zvukom.Ni jedna kultura nije toliko mnogo znala o zvukovima kao to je to biosluaj s vedskom kulturom. Sanskrt je prvenstveno jezik duhovnog znanjai rabio se vie za kozmike "objave", a manje za svakidanju komunikaciju.

Vjerojatno se radi o jednom od najstarijih oblika ljudskoga jezika. Korijenirijei mogu se pratiti do sanskrta u najveem broju svjetskih jezika, toukljuuje glavne europske jezike te one Srednjega istoka. Sanskrt je naj-stariji jezik koji je stalnou uporabi. Takoer radi se o jeziku koji je gotovoznanstveno oblikovan - znaenja su izvedena iz poloajagdje se u ustimazvuk proizvodi. Nije stoga neobino da su vedski mudraci toliko mnogopozornosti pridavali zvuku. Na kraju krajeva, njihova je postavka bila da

je um nainjen od vibracija, odnosno zvuka. Zvuk se stoga moe rabiti zadjelovanje na um. Mnotvo meditativnih metoda koje dolaze s Istoka, akoje rabe zvuk (mantre) zasnovane su na tome.

Rig Veda (1.164.45.) kae: "et iri su razine zvuka. Tri su skrivene i snjima se ne moe upravljati. Smrtnici govore samo na etvrtoj razini." Usvojoj knjizi Iz nebeske rijeke (From the River of Heaven) David Frawleyobjanjava te etiri razine zvuka: "Nazivaju se vaikhari, madhjama, pajantii para. Vaikhari se nalazi u grlu i predstavlja grubi, artikulirani zvuk. Mad-hjama je u srcu i predstavlja na mentalni obrazac ili zamisao iza zvuka.Pajanti predstavljagledanje. Nalazi se u solarnom pleksusu. To je osnovnoznaenje zvuka, njegov arhetipski sadraj. Para znai transcendentalno. To

je bit svakog zvuka."


34/408

KAKO GOVORITI I PISATI DJOTI

Ove kratke, ali ipak vrlo znakovite reenice mogu vam posluiti kaouvid u sloenost znanja o zvukovima. Nae kole ne poduavaju o vri-

jednosti zvuka, pa nam je ta zamisao uglavnom vrlo daleka. Meutim, udjotiu, koji je nastao na osnovama vedske kulture, zvuk zauzima vanomjesto.

Dakle, elim vam rei da bi bilo dobro da nauite sanskrtske nazive za

osnovne pojmove koje emo rabiti u djotiu. U svakom sluaju, ja u ihrabiti vrlo esto pa ete silom prilika svladati to nazivlje. Moda e vam seuiniti da je to dodatna tekoa, uz sve druge novosti kojima u vas obasi-pati. Meutim, na kraju ete vidjeti da se to mnogostruko isplati. Sanskrt jedoista moan jezik. Ako budete ee rabili zvukove poput naziva planetana sanskrtu, vidjet ete da se oni nekako "uvlae" u vas. jotir vidja semnogo bolje osjea s njima nego bez njih. Nazivi koje emo rabiti nalik sumantrama - monim zvukovima iji je utjecaj velik i dalekosean. Na kra-

ju krajeva, veina tih zvukova rabi se doslovce u takozvanim planetarnimmantrama koje su dio preventivnih mjera o kojima e takoer biti rijei.

Mislim da je dolo vrijeme da se pozabavimo neto konkretnijim po-dacima o djotiu. Poet emo s povijeu i podrijetlom "znanja o svjetlu".

Odakle je stigla i koliko je stara astrologija prastarih vedskih riija?


35/408

KRATKA POVIJEST DJOTIA

Nae bune godinesamo su trenuci u ivotu vjene tiine.

Wordsworth (1770-1850)

Astrologija je bez sumnje jedna od najstarijih vjetina - izvorna znanostkoja je sve do dolaska suvremene znanosti bila jedan od najvanijih sus-tava znanja u ljudskoj kulturi. Astrologija je predstavljala osnovu za razvojkozmologije: bilo je to sredstvo kojim su nai pradavni preci razumijevalistrukturu i kretanje svemira.

Osim toga, putem astrologije ljudi su isprva pokuavali povezati onoto se dogada na Zemlji, u usporedbi s onim to su vidjeli na nebu. Kolikodaleko u prolost moemo ii da bismo otkrili korijene astrologije? Pokuatu vam usporedno dati dva razliita pristupa. Jedan odgovara naem za-padnom umu i usklaen je s veinom temeljnih postavki suvremene zna-nosti. Onaj drugi je neobiniji i zahtijeva promjenu stajalita, ak u tojmjeri da na povijest ljudskoga roda ponemo gledati sasvim drukije.

Nee vam trebati mnogo vremena da shvatite koji pristup vie odgovarafilozofiji djotia.

P O V I J E S T A S T R O L O G I J E

Peinske slikarije iz neolita i paleolita, poput one u Altamiri upanjolskoj, pokazuju da su pradavni ljudi bili upoznati s ciklusima Suncai Mjeseca te godinjih doba. Procjenjuje se da su ti crtei nastali izmeu


36/408


20000. i 10000. godine prije Krista. Naravno, nema dokaza o postojanjunekog zaokruenog sustava astrologije.

Prvi do sada pronaeni dokaz o takvom potpunom sustavu astrologijepotjee iz Sumeranske kulture. Na jednoj od ploa pronaen je horoskops nadnevkom 29.04.410. godine prije Krista. Meutim, 1966. godine CyrilFagan je ustvrdio da postoji jo stariji horoskop, pronaen u grobnici Sen-mut, u dva hrama Ramsesa II u Abydosu i u Madinat Habu. ini se da taj

horoskop pripada nadnevku 16.07.2767. godine prije Krista te se na njemumoe pronai vrlo rijetko zdruivanje (poloaj u istom znaku ili ak naistom stupnju) etiri planeta: Marsa, Jupitera, Saturna i Venere.

Glede Indije, a to znai i djotia, pouzdanih materijalnih dokaza nema.Meutim, vode se velike rasprave o pravoj starosti vedske kulture. Iakosame Vede o sebi kau koliko su stare (koristei nepogreivi nebeski satkoji "otkucava" pomou precesije proljetne ravnodnevice), veina zapad-no obrazovanih povjesniara govori o vremenu oko 1800. godine prijeKrista, kad se navodno dogodila invazija Arijevaca. Drugi pak tvrde dainvazije nije bilo te da je dolo do mirne asimilacije arijevske kulture kojase zbivala tijekom tisua godina koje su prethodile konanom nestanku

rijeke Sarasvati, kolijevke vedske mudrosti. U svakom sluaju, suvremenaznanost smjeta nastanakRig Vede u vrijeme izmeu 3000. i 1500. godineprije Krista. Meutim, pitanje zaokruenog sustava astrologije ipak ostajeotvoreno. Sama Rig Veda jasno ukazuje na znanje o takozvanoj sideralnojastronomiji, ali ne opisuje djelotvoran praktian sustav, osim u smisluodreivanja kalendara i izbora povoljnog vremena za ceremonije i ritualete egzistencijalne pothvate poput sjetve i etve.

Moda na astrologiju ne bi trebalo gledati kao na cjelovit sustav nastaona jednom mjestu. Postoje mnogobrojni dokazi o kulturnim razmjenamaizmeu starih kultura koje su utjecale jedna na drugu. Primjerice, DavidPingree, jedan od najistaknutijih svjetskih strunjaka glede povijesti pras-tare astrologije, ukazao je na injenicu da se trgovanje s Indijom moepratiti sve do iza 2000. godine prije Krista. Naravno da je tijekom togadolazilo i do razmjene ideja.

Primjerice, mogue je da je do ranih razmjena dolazilo tijekom invazijedoline rijeke Ind od strane perzijskog vladara Dariusa 518. godine prijeKrista te nakon neuspjele invazije sjeverne Indije od strane AleksandraMakedonskog 326. godine prije Krista.

U svakom sluaju, astrologija se kao sustav, barem prema tvrdnjamasuvremenih povjesniara, razvila negdje izmeu 1500. i 500. godine pri-


37/408


je Krista. Isprva se radilo o prouavanju prirodnih ritmova, posebiceSunevog i Mjeseevog, a poneto i Venerinog, a zatim je to preraslo ucjelovit sustav zasnovan na zodijaku i poloaju planeta u njemu.

Moda bi bilo dobro zaokruiti povijesni pregled prema zemljopisnimcjelinama te jo jednom istaknuti neke kontroverze vezane uz to.

INDIJA. Prema usmenim dokazima astrologija postoji na tom podruju

barem od 8000. godine prije Krista. Ta je tvrdnja, kao to sam istaknuoranije, pod upitnikom. Meutim, sljedee poglavlje posvetit u povijes-ti djotia s jednoga drugog stajalita u nadi da e se te dvije suprotnostimoi pomiriti na dubljoj osnovi.

KINA. Osim indijske, kineska astrologija je svakako jedna od najstari-jih. Postoje naznake da je kineski sustav zapravo vrlo rano preneen izIndije ili da su nastajali zajedno.

KALDEJA.Iako se na nekim mjestima spominje astrolog imenom Bero-sus koji je navodno ivio 3000 godina prije Krista, nema dokaza onjegovim rukopisima ako su ikad postojali. Meutim, injenica je da se

astrologija u Kaldeji prakticirala u vrlo starom razdoblju te da su grkai rimska astrologija razvijene izravno iz tog izvora.

BA BILON . ini se da neki podaci govore da se astrologija u Babilonuprakticirala ak 2500 godina prije Krista.

EGIPAT. Oigledno je da su Egipani rabili astrologiju mnogo tisuagodina prije Krista. Jedan od najveih dokaza o njihovom poznavanjusvemira (iako to nije dokaz o postojanju praktine astrologije) su pira-mide u Gizi ija je astronomska orijentacija takva da pokazuju poloajzvijea Oriona kakav je bio jedino 10450. godine prije Krista! Najsta-riji imenom poznati egipatski astrolog je Petosiris koji je ivio oko 800.

godine prije Krista. Najstariji egipatski astrolog ija djela su dostupna jeClaudius Ptolomey, roen u Aleksandriji oko 70. godine nove ere.

P ERZIJA . Najstariji poznati perzijski astrolog je A1 Hakim. ivio je ti-jekom ere kralja Daria. A1 Hakimova djela nisu poznata javnosti, ali jeon sam poznat po mnogim predvianjima medu kojima je najpoznatijeroenje Isusa Krista.


38/408


NAKON POETKA KRANSKE ERE astrologija je, ba poput drugihznanosti pradavnih vremena, bila polako zaboravljena. Potiskiva-na ideolokim pritiscima, ali i prijetnjama koje se nisu ograniavalesamo na rijei, astrologija je uglavnom ivotarila. Budui da se o njojnije smjelo javno govoriti, postala je dijelom ezoterinog podzemlja.Meutim, to ne znai da je mudri ljudi nisu i dalje prouavali. Neki odnjih su postali legende suvremenog svijeta poput najslavnijeg astrologa

svih vremena Nostradamusa, ali meu njima su i tvorci suvremeneznanosti poput Isaca Newtona. Njegov biograf John Maynard Keynesustvrdio je da medu milijunima zabiljeki napisanih Newtonowom ru-kom veina nije o matematici, fizici ili astronomiji, ve o ezoterinojteologiji, proroanstvima i astrologiji!

Ovaj kratak pregled povijeti astrologije sukladan je stajalitu suvremeneznanosti. Osjeao sam da sam duan pristupiti povijesti djotia na taj nain,prije nego vam izloim jednu drukiju sliku. Onu koja vie odgovara filo-zofiji djotia kao cjelovitog znanja o ovjeku i njegovom mjestu usvemiru.

P O V I J E S T D J O T I A

Problem s nama zapadnjacima je taj to starost, pa i vrijednost, nekekulture elimo odreivati prema naim standardima. Meutim, ti su stan-dardi prilino materijalistiki usmjereni. Naime, veina iznesenih tvrdnji ostarosti astrologije kao zaokruenog sustava zasnovane su na arheolokimdokazima, odnosno materijalnim dokazima raznih vrsta. Sumeranskaglinena ploica dokaz je da je astrologija postojala na tom mjestu u todavno vrijeme, ali nije dokaz da astrologije nije bilo na drugim mjestimagdje glinena ploica ili neki drugi materijalni ostatak neke kulture nijepronaen.

Zapravo, moda je bitna odrednica naega pogrenog procjenjivanjapradavnih civilizacija fiksacija na vizualno, odnosno taktilno. Dominacijavizualnih kultura poela je irenjem pisma kao naina na koji se prenoseobavijesti. Mi "oboavamo" ono to vidimo i teko nam je zamisliti da sebilo to bitno moe sauvati ako nije u vidljivom obliku. tovie, veina nas

je podsvjesno uvjetovana da sumnja u postojanje bilo ego to se "ne vidi".Taktilno usmjerenje - filozofija tipa: ne postoji ako se ne moe opipati -samo je sljedei logian korak u istom smjeru.


39/408


Meutim, ini se da su stare kulture bile drukije. Usmena tradicija,a to znai prenoenje znanja "zvukom", dakle medijem koji nije ni vidljivni opipljiv, rezultat je jednog drukijeg pogleda na svijet. Opinjeni kakvive jesmo pismom i svim onim to je ono znailo za razvoj civilizacije,teko nam je uope shvatiti kulturu u kojoj toga nije bilo. Skloni smo jenazvati "primitivnijom". Meutim, to je pogreno i nepravedno. U naj-boljem sluaju moramo je smatrati drukijom. Glede toga da li je takvakultura bolja ili loija, moda se najbolje suzdrati u donoenju sudova

jer bi se moglo dogoditi da se temeljita analiza pokae suprotnom naimoekivanjima! Kao primjer ponudit u vam razmiljanja Thamusa, kralja

Egipta, koji se obraa bogu Thotu nakon to ovaj estita sam sebi to jeizmislio pismo i poklonio ga ovjeanstvu.

"Taj e izum", govori Thamus bogu Thotu, "stvoriti zaboravnost u umo-vima onih koji ga naue koristiti zato jer oni nee vjebati svoje pamenje.Njihovo povjerenje u pisanu rije, nastalu uporabom slova koja se nalazeizvana i nisu dijelom njih, onemoguit e im da rabe vlastite sposobnostikoje su u njima. Izum koji si otkrio nije pomo u pamenju, ve pomo uzaboravljanju, a svojim uenicima ne daje istinu, ve samo sliku istine."

Dakle, razmislite o tome prije nego neku prastaru kulturu oznaite kaoprimitivnu! Sve do dana dananjega u Indiji se ouvala tradicija usmenogprenoenja znanja. Mnogi tradicionalni uvari vedskog znanja i danas segroze njegovog zapisivanja. Rije po rije, glas po glas, vedsko se znanjeuva usmenom predajom koje je, za vedskepandite, jedini pravi nain nakoji se znanje uope moe uvati. Kad su seVedeprvi put poele zapisivati,to je za mnoge bio in izdaje i znak kraja Zlatnog doba te poetak dobaneznanja.

Vrijeme o kojem imamo najstarije zapise, na koje se opet naa civiliza-cija oslanja tvrdei da je pismo, a ne rije izraz ne samo znanja ve i posto-

janja (!) , upravo je vrijeme oko prvih pokuaja osvajanja Indije sa zapada,

iz Perzije, odnosno Grke.Meutim, kad je Aleksandar Makedonski u 3. stoljeu prije Kristadoao u Indiju, djeaci brahmanskih obitelji uili su prastare himne svojihpredaka na jednak nain kao to ih ue i danas. Podrijetlo tih himni je, bakao i znanje koje sadravaju, jo tada bilo u dalekoj, dalekoj prolosti.

Drugim rijeima, kultura iz koje potjee djoti sasvim je drukija negonaa. Ta se kultura nije oslanjala na materijalne artefakte, ve na duhovnespoznaje koje su se prenosile samo od ivog uitelja na ivog uenika.Sredite prave vedske kulture nisu bili hramovi nestali pod pritiskom vre-


40/408


mena, graevine koje su se uruile zbog iznenadnih potresa, poplava ilidrugih prirodnih katastrofa, a posebice ne njeni zapisi na palminom liu,papirusu, pa ak ni u kamenu. Sredite vedske kulture bili su ljudi i njihovasvijest: najtrajniji materijal u svemiru. Prosjeni zapadnjak e posumnjatiu tvrdnju da je svijest trajnija od materijalnog dokaza. Meutim, ako malorazmislite vidjet ete da iako od vedske kulture nije ostalo mnogo materi-

jalnih ostataka, njezina bit je sauvana upravo kroz ljude. Oni postoje jo

dandanas, a vrlo je vjerojatno da e postojati i sutra.Tvrdnje da vedsko znanje dolazi iz vremena izmeu 1500. i 500. godine

prije Krista, iako na izgled znanstvene, zapravo predstavljaju kirurki zah-vat koji na zapadnjaki um poduzima da bi zadovoljio svoje kriterije.

Spomenuto vrijeme je zapravo vrijeme kad je vedska civilizacija nestaja-la. Jedan od najvanijih prirodnih uzroka bio je nestanak jedne od najveihrijeka koje su ikada tekle ovim planetom. U sredinjem dijelu sjeverne In-dije, na podruju koje se na zapadu spaja s oceanom danas se nalazi ve-lika pustinja. Cijela pokrajina naziva se Rajasthan (kraljevsko boravite) -neobian naziv za pustinju. Meutim, nakon to je ameriki satelit Landsatsnimio odreene fotografije spomenutog podruja, postalo je jasno da je

Rajasthan jednom doista mogao biti "kraljevskog" izgleda. ZnanstveniciAhmadabadskog istraivakog centra otkrili su korito ogromne rijeke kojese protee od planina Shivalik u blizini Simle pa do zaljeva Rann Kutch.Pokazalo se da su u prolosti velike indijske rijeke Yamuna i Sutlej utjecaleu tu rijeku. Na nekim mjestima ta je rijeka bila iroka i do est kilometara.Prethodno, N.N. Godbole je analizom vode iz bunara na podruju Rajas-thana potvrdio da se kemijski sastav razlikuje na mjestima gdje je teklapretpostavljena rijeka, a drugi su znanstvenici utvrdili postojanje debelogsloja aluvijalnog tla koje se nakupilo na odreenim mjestima zbog pro-laska rijeke.

Zbog tih i drugih injenica danas gotovo da nema sumnje da jenekadanjim Rajasthanom tekla legendarna rijeka Sarasvati. Prestala jetei najvjerojatnije zbog promjena u pritokama koje su se, vjerojatno zbogpotresa, okrenule prema Gangi, odnosno Indu negdje izmeu 1800. i 1500.godine prije Krista.

A Sarasvati je sredinji dio mnogih vedskih spisa! Spominje se ak uepovima Mahabharati i Ramajani te se samo zbog toga mora preispitatipitanje stvarne starosti vedske civilizacije. Poetak zapisivanja znanja vjero-

jatno se dogodio davno nakon to se sredinji dio kulture preselio sa svogizvora na druga mjesta.


41/408


Dakle, kad razmiljamo o povijesti vedskog znanja - a djoti je svakakodio toga - suoeni smo s injenicom kulture koja je okonana prije gotovo4000 godina i ve tada bila vrlo stara te koja je bila usmjerena na duhovnoznanje, a ne na materijalne artefakte. Sigurno je da su njezini nasljednicikasnije razvijali znanje koje su uvali. Mogue je da je dolo do mijeanjautjecaja iz drugih kultura. Jedan dio djotia nastao je mnogo kasnije.Primjerice, Tajika sustav (uglavnom se radi o godinjim predvianjima)nastao je u 13. stoljeu nae ere. Ipak, ako govorimo o korijenima, mo-ramo usmjeriti svoj pogled u mnogo stariju prolost, u vrijeme kad, premastandardima zapadne kulture, civilizacije jo uope nije ni bilo!

N E B E S K I S A T

Pozabavimo se sada onim to samo vedsko znanje govori o svojoj sta-rosti i podrijetlu. Najprije jo malo o vremenu i o tome kako bez materi-

jalnih dokaza moemo utvrditi o kojem razdoblju govori neki spis (vesam objasnio, izvorno se ne radi o "spisu", dakle o neemu napisanom,

ali u zbog jednostavnosti rabiti taj izraz). Kad je bilo govora o pirami-dama u Gizi, spomenuo sam precesiju proljetne ravnodnevice. Radi se opojavi koja nastaje zbog toga jer je Zemljina os nagnuta za 23,5 stupnjeva ikruno se kree opisujui u svemiru zamiljeni stoac sa sreditem u Zem-ljinom sreditu i rubovima koje opisuje zamiljeni produetak osi. To kre-tanje je sporo - 25920 godina za puni krug, po trenutnim saznanjima (poduvjetom da se brzina kretanja cijelo to vrijeme odrava kakva je sada), aliprema nekim drugim izvorima koji su mi dostupni (a koji nisu znanstveni)duljina jednog kruga precesije mogla bi biti neto dua - 27000 godina. Usvakom sluaju radi se o dugom vremenskom razdoblju.

Konkretno, to znai da se toka proljetne ravnodnevice, kad je duljinadana jednaka duljini noi, svake godine dogaa na neznatno drukijemmjestu nebeskoga kruga. Odnosno, Sunce se nalazi na neznatno drukijemmjestu u trenutku proljetne ravnodnevice. O zodijaku i znakovima zodi-

jaka govorit emo detaljnije u sklopu samog djotia. Za sada je dovoljnorei da su zvijea nepomina u odnosu na precesiju. Dakle, ako znamona kojem je mjestu zodijaka Sunce u vrijeme proljetne ravnodnevice da-nas (a ono je u zvijeu Riba, na 6. stupnju) te znamo kolika je prosjenagodinja brzina kretanja precesije (a ona je izmeu 48 i 50 sekundi lukapo dananjim mjerenjima) te nam netko kae da je u odreenom razdob-


42/408


Iju Sunce u trenutku proljetne ravnodnevice bilo na 20 stupnjeva zvijeaRaka, mi moemo vrlo lako izraunati da on govori o razdoblju od prije8000 godina.

Upravo to nam govore vedski spisi! U veini himni na ovom ili onommjestu spominje se poloaj Sunca u trenutku jedne od znakovitih toaka(proljetna ravnodnevica, ljetna dugodnevica ili zimska kratkodnevica). Naosnovi toga moemo lako izraunati o kojem se vremenu radi. Precesija je

poput nepogreivog nebeskog sata. Poznavajui njezine zakone, moemodoi do mnogih zanimljivih podataka o starim kulturama. Primjer pira-mida u Gizi ve sam spomenuo, a koji ukazuje na poloaj Oriona prije12000 godina. Stonehenge u Engleskoj je jo jedan zanimljiv primjer.Njegov poloaj je takav da odgovara proljetnoj ravnodnevici prije 6000godina!

Vedski mudraci nisu za sobom ostavljali graevine, ali su ostavili svojezvuno nasljee: vedske himne. Ukoliko netko sumnja u mogunost ma-nipulacije u tom smislu, dovoljno je zapitati se zato bi netko "izmiljao"tako precizne podatke kao to je poloaj zvijezda u prolom vremenu akotom istom vremenu nije svjedoio? Naravno, to bi bilo besmisleno. Vedesustare najmanje 8000 godina, a znanje o astronomiji i astrologiji najmanje

je toliko dugo ivo u Indij i.Zapravo, neki podaci daju naslutiti povijest toliko staru da doista izgle-

da nevjerojatnom! UMahabharati (dijelu koji se zove Vana Parva -poglav-lje 230, stih 8-11) Maharishi Vyasa zabiljeio je razgovor izmeu Indre iSkande (sina Sive i Parvati): "Natjecanje izmeu Abhiita (Vege) i zvijeaKrittike (Plejade) trajalo je do Vane - ljetne dugodnevice koja grije ljeto.Tada je Abhiit skliznuo s neba. U to vrijeme Dhanishta je osvojila prvomjesto na listi Nakatri. Do prije nekog vremena prva je bila Rohini. Sadamora odluiti to e uiniti." - rekao je Indra Skandi."

Razgovor ukazuje da je Vega nestala s neba kad se Indra pribliio ljet-noj ravnodnevici. Indijski znanstvenik dr. P. V. Vartak kae analizirajui

taj odlomak: "Mnogi uenjaci odbacili bi zamisao o padu zvijezde kaosmijenu, ali suvremena astronomija utvrdila je da se 12000 godina prijenae ere Vega doista spustila s visine neba do horizonta i postala zvijezdasjevernjaa."

Zvijee Kritika bilo je u toki ljetne ravnodnevice izmeu 21800. i.!0840. godine prije Krista. U to vrijeme Dhanita je bila u toki proljetneravnodnevice i zbog toga je bila prva meu zvijeima. Od tog vremenamudraci su biljeili postupan pad Abhiita. Postupno se sputajui, to jezvijee zauzelo poloaj nebeskog pola oko 12000 godina prije Krista kad


43/408


su se, premaMahabharati, susreli Indra i Skanda da bi razgovarali o prob-lemu prisjeanja vremena.

Rabei nebeski sat, ova pria ukazuje na injenicu da su riiji promat-rali zvijezde i zvijea 23000 godina prije Krista!

Ako malo temeljitije razmislimo o injenici uporabe nebeskog sata- precesije - za oznaavanje prolaska vremena, postavljaju se zanimljivapitanja na koja odgovore vjerojatno neemo dobiti tako lako. Naime, ak iako pristanemo na konzervativne procjene o starosti jotia od "samo" 3000godina, ostaje injenica da su indijski astrolozi ne samo rabili precesiju vesu znali tono koliko ona iznosi! Primjerice, iako su grki astrolozi pozna-vali precesiju, prema nekim izvorima procjenjivali su je na mnogo manjuveliinu od oko 30 sekundi luka godinje. S druge strane, prastari indijskiastrolozi bili su mnogo toniji, ak moda potpuno toni, odredivi brzinuprecesije vrlo blizu dananjim procjenama nainjenim najsuvremenijimmjernim instrumentima.

Nije udno to su miljenja grkih autora o indijskoj astronomiji i as-trologiji bila vrlo povoljna. E.M. Plunkett u svojoj knjiziDrevni kalendari izvijezda (Ancient Calendars and Constellations) pie: "U djeluivotApolo-

nija od Tijane, grkog filozofa i astrologa koje je napisao Philostratus oko210. godine, mudrost i znanje Apolonijevo cijenilo se iznad onog njegovihsuvremenika jer je studirao astrologiju i astronomiju kod mudraca iz In-dije."

Dakle, postavlja se pitanje kako su prastari Indijci znali to to su znali?Na koji nain su odredili to se dogaa s naim planetarnim sustavom ot-prilike svakih 26000 godina? Takvo znanje zahtijeva kontinuitet civiliza-cije tijekom vrlo dugog razdoblja, to bi potpuno razbilo nau zapadnjakupredstavu o povijesti. Druga mogunost je stjecanje znanja iz nekog dru-gog, moda boanskog, izvora. Kao to ete uskoro vidjeti, i jedna i dru-ga mogunost, bez obzira na to kako fantastino zvuale, dio su vedskepredaje.

Budui da nisam istraiva koji bi imao potrebu potkrijepiti sve ovododatnim dokazima, a niti je ova knjiga usmjerena na to, upuujem za-interesirane na doista temeljitu i detaljnu knjigu Davida Frawleya Bogovi,mudraci i kraljevi: vedske tajne drevne civilizacije (God, Sages and Kings:Vedic Secrets of Ancient Civilization). U njo j ete nai mnotvo dokaza iuenih rasprava o tome zato bismo doista morali promijeniti svoj stav ostarosti vedske kulture, odnosno "Sarasvati" kulture koja joj je prethodila.


44/408


joti tekst koji se smatra najstarijim u smislu oslanjanja na nebeski satprecesije je Vedanga joti iji je nastanak (materi jalni zapis) smjeten u1280. godinu prije Krista.

Meutim, imajte na umu da bi to otprilike moglo odgovarati konanomkraju prastare civilizacije te da je svaki potencijalni zapisiva na papir ilidrugi medij moda stavljao neto to je dugo, dugo bilo ivo na druginain, ali je zabiljeio to vrijeme oslanjajui se na nebeski sat kojega jepoznavao.

Sad kad ste dobili predstavu o tome o kakvim vremenskim ponorimagovorimo usporeujui vrijeme nastanka djotia i nae dananje vrijeme,moda je dobro da vas upoznam s jo jednim moguim stajalitem: onimkoje podrijetlo djotia smjeta izvan svakog vremena i ljudskog poimanja- u vjenost koja nikad nije poela i nikad nee ni zavriti.

D U H O V N A P O V I J E S T D J O T I A

Budimo tihi da bismo mogli uti apat bogova.

Emerson ( 1803-1882;

Indijska astronomija i astrologija uvijek su bile zasnovane na "onom tose vidi". Sanskrtski izraz je drik - a zapravo znai da se uzima u obzir onoto se "moe doivjeti". Naravno, niim se ne ograniava nain na koji ese doivljaj stei. Ova injenica baca dodatnu tajnu na znanje o astronom-skom dogaaju koji se ponavlja "samo" svakih 26000 godina. Ako su vasovi podaci zamislili, sada se dobro drite jer emo zakoraiti jo malo daljeod toga.

U vedama postoje naznake o astrolokim dobima koja traju milijunegodina! Primjerice, Rig Veda 4.58.2 kae: "etiri su njegova roga, tri sunjegove noge, dvije glave i sedam ruku. Triput zauzdan bik rie, Svemogui

je uao u smrtna bia." Nevjetom ovjeku promakla bi simbolika ovihbrojeva, ali ve spomenuti David Frawley, jedan od najistaknutijih zapad-njaka ije je znanje priznato u tradicionalnim indijskim krugovima, uzeviu obzir i neke druge naznake o simbolici vedskog jezika, u njima vidi opisastronomskog razdoblja koje traje 4,320,000,000 godina! (Brojevi etiri,ti i, dva i sedam nula koje slijede.)

Naa znanost nije na tom stupnju da bi nam mogla pruiti odgovorna pitanje o emu (astronomski gledano) ovdje govori vedski tekst. O


45/408


kakvom se neznanom kozmikom ritmu radi? Kruenju naega Sunca okogalaktikog sredita? Ili neem drugom o emu mi jo ne moemo ni mis-liti?

Ako to jest tako, dakle ako su pradavni jotii izgubljene vedske civi-lizacije imali uvid u znanje koje mi u ovom trenutku ne poznajemo, opetse pitamo odakle im to? Gdje je izvor toga znanja?

Bojim se da "znanstveni" odgovor nikad neemo dobiti. Meutim,

spremam se ponuditi vam odgovor koji nudi i samo znanje o djotiu, a kojizahtijeva prilinu promjenu u naem nainu razmiljanja.

Svi izvorni vedski autoriteti skloni su tvrdnji da je njihovo znanjespoznato ili prepoznato. Dakle, nije steeno istraivanjem i eksperimenti-ranjem poput znanja nae mlade civilizacije. Iako u samoj primjeni dolazido prilagodbi na osnovi iskustva, glede osnovnih postavki ne radi se o pos-tupnom razvoju metodom pokuaja i pogreaka, ve o znanju koje je diosamoga ivota. Budui da nije proizvod ljudske inteligencije, jedini drugiizvor je ne-ljudska ili boanska inteligencija. Veina "autora" vedskih tek-stova to otvoreno i priznaje. Iako je suvremen ovjek sklon to priznanjepripisati obiaju ili, kao to tvrde neki, elji da se djelu priskrbi vii au-toritet od onoga koji bi djelo imalo da se kao autor navede ljudsko bie,mnoga pitanja bez odgovora - poput onog o precesiji - nameu potrebu dase cijeloj problematici pristupi otvorena uma.

Primjerice,Sur ja Siddhanta, materijalno najstariji sauvani tekst o indij-skoj astronomiji zapravo je poduka koju sam bog Sunca predaje demonuMaji. Zapadnom umu nekako je utjeno zadovoljiti se objanjenjem da seradi o knjievnom obliku; o zgodnom nainu da se sloeno astronomskoznanje iznese u obliku prie. Meutim, jedno od pitanja koja se nameuovjeku otvorena uma je, primjerice, zato se na poetku samog djela troitoliko prostora za detaljno objanjenje vremena kada je to Sunce predaloMaji Surja Siddhantu? Prie i legende obinu poinju s "jednom davno",a ova "pria" kae da se poduka, raunajui od 1998. godine, zbila tono

prije 2,165,098 godina! Tono toliko. Ni godinu vie ni manje. tovie,objanjava se precizan nain kako izraunati vrijeme od poetka stvaranjasvijeta do danas, i to ne samo u godinama ili danima ve iujedinicama kojese zovunimea, a predstavljaju duljinu treptaja oka! Dakle, ako elite znatikoliko je treptaja oka prolo od nastanka svijeta do danas, prouite SurjaSiddhantu. Mislim da taj podatak neete pronai ni na jednom drugommjestu! (Uzgred, izraz "treptaj oka" je samo figura koja se rabi za laike.Radi se o preciznim mjerama; primjerice, jo manja jedinica od nimee jetatpara koja iznosi 1/33000 sekunde.)


46/408


Meutim, alu na stranu, procjena starosti svemira iz Surja Siddhantebez obzira na jedinice mjere, poklapa se s onim to suvremena znanostsada pretpostavlja o vremenu koje je prolo od takozvanog Velikog praskado danas. Opet se postavlja isto pitanje: kako su autori toga teksta znalitakve podatke? Sam tekst je vrlo jasan: autor je zapravo boansko bie,samo Sunce, a njemu je dostupno znanje koje nama smrtnicima nije.

Spomenut u jo jedan primjer, moda najvie zato jer se radi o izvoru

na koji u se oslanjati u veem dijelu knjige. Najznaajnijim tekstom udjotiu i dalje se smatra djelo mudraca Parashare Brihat Parashara HoraShastra. Radi se o iscrpnom razgovoru izmeu mudrog djoti ija i njegovoguenika Maitreye. Veina tehnika koje danas rabe suvremeni jotii zas-novana je na tom razgovoru. Uzgred, iako ga slubena povijest smjeta ukasnije vrijeme, u svojoj knjiziMaitreya iznio sam da je taj tekst formalnonastao oko 2250. godine prije Krista. itatelji Maitreye znat e na osnovikojeg izvora iznosim tu tvrdnju. U svakom sluaju, na kraju izlaganja (97.poglavlje, stih 1-4) Parashara kae: "Opisao sam ti joti astru (znanosto svjetlu) onako kako ju je mudracu Naradi prenio Gospodin Brahma tekako ju je Narada prenio Shaunaki i drugim mudracima od kojih sam je i

ja nauio."Dakle, Parashara izvor znanja o djotiu takoer vidi u boanskom.Znanje nije nastalo otkrivanjem od strane ljudskih bia, ve objavomod strane boanstva. Kao to sam ve napomenuo, tipinom bi zapad-njaku bilo utjeno sve ovo strpati u ladicu na kojoj pie "mit i legenda".Meutim, otvorenih pitanja je previe da bismo zanemarili i druga moguaobjanjenja.

V J E N O S T U O V O M T R E N U T K U

Izlaui svoje znanje, vedski su mudraci rabili izraze kojima su na naj-

bolji mogui nain prenosili njegovu dublju duhovnu istinu. Ve samgovorio neto o sanskrtu kao jeziku ije znaajke daleko nadilaze onoto mi obino smatramo "govornim jezikom". Jedna od tih znaajki je iviestruka mogunost tumaenja, odnosno niz tanahnih nijansi koje jeteko protumaiti (prevesti) bez izravnog uvida u znanje o kojem se go-vori.

Veina vedskih tekstova poinje rijeju atha. Primjerice Parasharapoinje svoje poduavanje izrazom atha brihat-parashara-hora-shastram.


47/408


Ovdje i sada po inje Brihat Parashara Hora Shastra. Izraz atha oznaavasadanji trenutak vjenosti, sugerirajui da je znanje koje slijedi vjeno ineovisno o vremenu. Poetak nije smjeten u neko prolo vrijeme, ve usadanje. Trenutak u kojem ga itatelj ita ili slua, trenutak je u kojem onooivljava.

Moda je ovakvo objanjenje nekome teko prihvatljivo, ali injenica jeda postoji odreden obrazac po kojem su "pisani" takvi tekstovi, a koji auto-

matski ukazuje na jednu drukiju stvarnost od one koju oekujemo. Sama rije veda oznaava sveto ili uzvieno znanje. Kae se da su vedespoznali riiji - vidioci - koji su prepoznali "rijei znanja" u svojoj vlastitojsvijesti, izgovorili ih ili ispjevali, a zatim su one postale dio kulture ostalihljudi.

Razmislimo malo to zapravo znai: "prepoznati u sebi rijei znanja"?O "svijesti" obino mislimo kao o "naoj" ili neijoj. Meutim, ba kaoto postoje objektivne pojave izvan nas, koje uglavnom dijelimo s dru-gim ljudima, tako postoje i objektivne pojave u nama. Ne mislim time napsiholoke zakonitosti koje mogu biti vrlo ovisne o drutvenoj indoktri-naciji, odgoju i uenju, pa ak ni na zajednike ljudske znaajke koje dije-

limo s ljudima vrlo razliitih kultura od nae. Ovdje se radi o prirodnimobrascima po kojima je sazdana naa svijest, a koji su ujedno jednaki pri-rodnim obrascima po kojima je sazdan na svemir.

Za pradavnog vedskog riija cijeli je svemir samo skup titraja. Nemaprevie razlike izmeu unutarnjih i vanjskih titraja. Zapravo, oni su jed-naki, a tek je njihovo oitovanje pred grubim osjetilima ljudskoga tijelarazliito. Takvim stajalitem vedski se rii pribliava stajalitu modernefizike, posebice kvantne mehanike, odnosno jo vie suvremenim teori-

jama koje pokuavaju objasniti jedinstvenost zakona koji upravljaju naimsvemirom.

Veda kae: "Kakav je mikrokozmos, takav je i makrokozmos; kakavje individualni um, takav je i kozmiki um; kakvo je individualno tijelo,takvo je i kozmiko tijelo...", a vedski rii zna da je dovoljno zaroniti udubine svoje vlastite svijesti te da e tamo, kao na dlanu, pronai sve obavi-

jesti koje su mu potrebne. Svi zakoni koji e ikada upravljati bilo kojompojavom u svemiru, za vedskog se riija nalaze jedino u njemu.

Molim vas da ne preskaete ove zamisli kao previe apstraktne. Pos-vetite im dunu pozornost. One su presudne za pravilno razumijevanjejotia i astrologije

tajne indijske astrologije full permission

Documents