prapovijest i prve civilizacije

7/21/2019 Prapovijest i prve civilizacije

http://slidepdf.com/reader/full/prapovijest-i-prve-civilizacije 1/61

1

Skripta studentskih bilješki za pripremu ispita iz kolegija

PRAPOVIJEST I PRVE CIVLIZACIJE

Sastavio i uredio:

Vlatko Smiljanić

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb, 2016.



2

PRAPOVIJEST

POČECI ČOVJEKA

- prije 7 – 5 mil. g. cijepanje: od primata razvijaju se pongidi i hominidi

- australopiteci – nastaju prije 4 mil. g.; hod na 2 noge

- Homo habilis – prije 2,5 mil. g. (razvio se iz australopiteka)

- Homo erectus – prije 1,7 – 1,5 mil. g. (pojava ljudi na prostoru Europe; izvan Afrike)

- Homo sapiens neanderthalensis – prije 350 000. g. (srednji paleolitik); život u špiljama

- Homo sapiens sapiens – prije 35 000 g. (u Africi prije 200 000 g. pr. Kr.); kromanjonci; obrada

kamena i kosti; slikanje

KAMENO DOBA

1) Paleolitik (starije kameno doba) = 2,5 mil. g. pr. Kr. – 10 000 g. pr. Kr. Razdoblje prve uporabe

oruđa od strane hominina. dijeli se na: – najstariji (2,5 mil. g. pr. Kr. – 800 000 g. pr. Kr.)

– stariji (800 000 g. pr. Kr. – 150 000 g. pr. Kr.)

– srednji (150 000 g. pr. Kr. – 35 000 g. pr. Kr.)

– mlađi (35 000 g. pr. Kr. – 10 000 g. pr. Kr.)

2) Mezolitik (prijelazno razdoblje između starijeg i mlađeg kamenog doba) = 10 000 / 8 000 g. pr. Kr. – 6 000 g. pr. Kr. Početak poljoprivrede.

3) Neolitik (mlađe kameno doba) = 6 000 g. pr. Kr. – 3 500 g. pr. Kr. To je razdoblje prelaska na

sjedilački način života, razvoja poljoprivrede i pripitomljavanja životinja i stvaranja ljudskihzajednica.

METALNO DOBA

1) Bakreno (eneolitik) = 3 500 g. pr. Kr. – 2 200 g. pr. Kr. Početak pronalaska ruda i taljenja teupotrebljavanja metala.

2) Brončano = 2 200 g. pr. Kr. – 1 200 g. pr.Kr. Daljni razvoj metalurgije te početak sve bržeg razvoja

proizvodnje metala.

3) Željezno = 1 200 g. pr. Kr. – pojava prvih većih država (Rimljana i Grka). Vrhunac obrade metala i prijelaz u razvijeno društvo.

IZVORI

- Povijest – znanost koja proučava sva protekla zbivanja vezana uz čovjeka

- Izvori: pisani, materijalni, zvukovni, prirodno-znanstveni ...

- Artefakt – svaki predmet koji je čovjek napravio (dokaz ljudskog djelovanja) - Nalazište (lokalitet) – mjesto sa većom ili manjom koncentracijom nalaza



4

- Australopithecus afarensis („južni čovjek“) – pronađen kostur Lucy (Hadar, Etiopija) = uspravan

hod, 3.2 mil. g. pr. Kr.

PALEOLITIK

- eoliti = oblici od kamena

- razdoblje tercijara i kvartara (glacijala i interglacijala)

- početak obrađivanja kosti i k amena

- Homo heidelbergiensis = prvi siguran dokaz pračovjeka na tlu Europe

- kult medvjeđe lubanje

- u Africi, klanac Olduvai – pronađeno primitivno oruđe od kamena (pebble tools)

- nalazi: Lucy (Afar, Etiopija), pekinški pračovjek ( sinantropus)

STARIJI PALEOLITIK

- Šandalja I. (Istra) = oblutak, najstariji ručno izrađen predmet u Hrvatskoj

- Ašelejen – razvijeni ručni klinovi, bademasti oblici (kod nas Punikve)

SREDNJI PALEOLITIK

- kultura musterijen (Le Moustier, Francuska) = kod nas nalaz neandertalaca (D. G. Kramberger)

Hušnjakovo brdo (Krapina) – najznačajniji nalaz: lubanja C . Vindija. Veternica – kult špiljskogmedvjeda. Vela jama (Lošinj).

MLAĐI PALEOLITIK - počinje prvi oblik umjetničkog stvaranja, počinje ukapanje mrtvih

- Vela Spila, Pupićina pećina, Šandalja II., Romualdova pećina

- orinjačka kultura = tabori na otvorenom, raščlanjeno oruđe, ukrasi od pužića i zuba

- figurice magne mater = Venere (kult plodnosti)

MEZOLITIK

- Pupićina pećina, Vela Spila, špilja Vlakno

- mikrolitsko oruđe

- promjena klime



5

NEOLITIK

- značajne promjene u aspektima života: razvoj poljodjelstva i stočarstva (pripitomljavanje i uzgojživotinja), prelazak na sjedilački način života, proizvodnja keramike, nove tehnike glačanja i poliranjakamenja

- područje Plodnog polumjeseca

PROTONEOLITIK: prijelazni, tj. uvodni dio u neolitik; akeramika

- ostaci grada Jerihona (9 000 g. pr. Kr. – 7 000. g. pr. Kr.) = protourbano središte

- Catal Huyuk – seosko naselje (8 000 g. pr. Kr.), svojevrsna utvrda, izdvajanje jedne kuće (hram),

kult prirode (majke zemlje)

- Khirokitija – naselje na Cipru, polukružne kuće, putevi

- Lepenski Vir – Srbija (7 000. g. pr. Kr. – 5 300 g. pr. Kr.), tragovi keramike, ukopi u podu

- neolitik nije svugdje nastao istodobno (negdje nakon vlastitog razvoja, negdje nakon dolaskaodređenog utjecaja ili kulture)

- Gordon Childe: pojam neolitička revolucija (podjela na protoneolitik, stariji, srednji i mlađi neolitik)

STARIJI NEOLITIK

- Starčevačka kultura – veći dio kontinentalne Hrvatske, jamske nastambe, blizina vode, skeletni

ukopi (bočni, zgrčeni); Zadubravlje

- Impresso kultura – područje Dalmacije, život u špiljama, ukopane zemunice

SREDNJI NEOLITIK

- Danilska kultura – lokaliteti Danilo i Smilčić, ukopane kružne kuće, keramičke posude, nalazi plastike

- Sopotska kultura – nastala na temelju Starčevačke kulture, prostor Slavonije; lokaliteti: Sopot iOtok; naselja u močvarnim predjelima, na terasama.

MLAĐI NEOLITIK

- Sopotska kultura, Hvarska kultura, Vinčanska kultura

- antropomorfne skulpture, crveno i crno bojana keramika, ritoni i zvonolike posude

BAKRENO DOBA (ENEOLITIK)

- prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba

- promjene u gospodarskoj i društvenoj strukturi (razvoj metalurgije)

- raslojavanje u društvu, pojava „prvih aristokracija“, promjene u duhovnom životu (patrijarhat >matrijarhat)

- Badenska kultura – uvodi se ritus spaljivanja pokojnika (incineracija). Figurice magne mater .

Vučedol, Sarvaš.

- Lasinjska kultura – Lasinje na Kupi, razvoj keramike.



6

- Kostolačka kultura – poveznica između Badenske i Vučedolske kulture; prostor Mađarske iSlovačke, utvrđena naselja, incineracija i skeletni ukop pokojnika.

- Vučedolska kultura – istočna Slavonija i Srijem, naselja na uzvišenim položajima, skeletni i paljevinski pokopi, antropomorfne figurice (simboli: labrys, solarni kult).

BRONAČNO DOBA

- nova prekretnice: otkriće bronce (90% bakar + 10% kositar)

- proces etnogeneze; poljoprivredno-stočarsko gospodarstvo

- specijalizirani obrtnici: ugledan i utjecajan stalež; pojava ratnika (osiguravanje metala)

RANO BRONČANO DOBA

- gradine : utvrđena naselja na povišenim položajima; tumuli : grobni humci

- Vinkovačka kultura – različita vrsta keramike

- Cetinska kultura – kameni tumuli, bogati nalazi

SREDNJE BRONČANO DOBA

- stabilno doba, izuzetak gradina, skeletni ukopi, žarna polja

- Vatinska kultura – naseljvanje na postojećim naseljima, poljoprivreda i stočarstvo, duži bodeži inakit (narukvice)

- Licenska kultura – Daljsko-bjelobrdski kulturni tip = paljevinski ukop u žarama, antropomorfna plastika

- Lika: izduženi mačevi, povezanost s panonsko-karpatskim prostorom, propugnakuli (sužavanjeulaza)

- Istra: sakralna arhitektura: Monkodonja i Mali Sveti Anđeo

KASNO BRONČANO DOBA

- vrlo nemirno razdoblje, veći stupanj razvoja metalurgije

- Kultura polja sa žarama: paljevinski ukop pokojnika, razvijen kult sunca, razvijene kulturne i

trgovačke veze, metal postaje najvažniji predmet razmjene, pojavljivanje lokalnih radionica (tehnike punciranja i iskucavanja na limu)

- Japodi, Histri, Liburni



7

ŽELJEZNO DOBA

STARIJE ŽELJEZNO DOBA

- halštatsko razdoblje: dovršen proces etnogeneze; prodor istočnih naroda; ponovno javljanjeskeletnih ukopa

- počinje se obrađivati željezo, iako se još uvijek dosta proizvodi i koristi bronca

- razvoj zanata i trgovine protourbano društvo; ekonomsko raslojavanje (luksuz)

- Kulturna grupa Martijanec-Kaptol – bogati grobni prilozi (prisustvovanje kneza, vladara ili vođe),odabrani geometrijski motivi

- Nezakcij – Istra – najstariji prikaz pomorske bitke na svijetu

- Japodi: kultura polja sa žarama. Japodska umjetnost: japodska pokrivala i kape; fibule. Brončanefigurice iz Like i jantarni nakit. Lokaliteti: Prozor, Kompolje, Vrebac.

- Liburni: pomorci i brodograditelji; područje istočnog Jadrana. Centar: Iadera – Zadar i Enona – Nin.- Delmati: područje između Krke i Neretve (čak i dio Bosne i Hercegovine). Brojne fibule i povezanost s Liburnima. Bliskost s Grcima (grčke kolonije).

MLAĐE ŽELJEZNO DOBA

- latensko doba : prema nalazištu La Tene (Švicarska), protopovijesno razdoblje, keltizacija i

helenizacija. Specifična utvrđena naselja (oppida) sa bedemima.

- Kelti: vrhunac umjetnosti i obrade metala. Inovacije: superiorna proizvodnja željeza, uporabalončarskog kola, uporaba novca.

- Heleni: utjecaj na obalu i otoke. Uporaba lončarskog kola i kovanje novca. Ostaci jantara.



8

Mezopotamija, Akadska država

Akadsko Carstvo

Akadska država ili Akadsko carstvo naziv je za državu koja se od 23. stoljeću pr. Kr. razvila oko gradaAkada u Mezopotamiji

Akađani su prvobitno bili nomadski narod koji je živio u središnjem dijelu Mezopotamije. Sargon

Akađanin, vojni zapovjednik u vojsci grada Kiša osvojio je područje Sumera oko 2370. pr. Kr. Naobali Eufrata dao je sagraditi novu prijestolnicu, grad Akad, s kraljevskom palačom i hramovima

posvećenim svojoj zaštitnici, božici Ištar. Njegovim daljnjim osvajanjima stvorena je Akadska država,dotad najveća država na Bliskom istoku, koja se prostirala od Perzijskog zaljeva na jugu do planinskoglanca Taurus na sjeveru, te od Zagrosa na istoku do Sredozemnog mora na zapadu.

Akađani su preuzeli dotadašnju kulturu Sumerana i klinasto pismo, ali glavni govorni jezik južneMezopotamije postao je akadski koji, za razliku od sumerskog, pripada skupini semitskih jezika.

Najpoznatiji vladar Ak adske države bio je Sargon Akađanin. Nije se brinuo samo za politički i

teritorijalni procvat države nego je razvijao poljoprivredu, trgovinu itd. Nakon razdoblja vladanjanjegovih nasljednika, slijedi prilično nagla propast označena vlašću Gutejaca, a potom, na prelasku iz

3. u 2. tisućljeće pr. Kr., i početkom prevlasti Babilonaca i osnutkom Babilonskog carstva.

Razvoj Mezopotamije određivalo je djelomično prodiranjesemitskih nomada iz njihovih matičnih područja ba sjevernom dijelu arapske pustinje.

Lugalzagesi je zadnji znatniji vladar Uruka, pokušao je stvoriti jedinstvenu sumersku državu.

Sargon je bio mladi semitski časnik koji je bio u službi vladara Kiša. Sargon je iskoristio neuspjehsvoga gospodara i stavio se na čelo malog kraljevstva. Odatle je za kratko vrijeme podjarmio

sumerske državice; Sargon je 2 300.g.p.n.e pobijedio Lugalzagesa i javno ga izložio ruglu u jednom

hramu u Uruku stavivši mu oko vrata vile. Sa Sargonom su došli Semiti do vladajućeg političkog položaja u zemlji. Sargon je sjeverno od

Sumera izgradio vlastitu rezdienciju, do danas još neotkriveni Akad koji je morao biti negdje u bliziniKiša. Prema tome glavnom gradu Semiti su se nazvali Akadijcima. Sargon je svojom moći pod vlast podvrgnuo Mezopotamiju, susjedne zemlje i dalje... Na prvom mjestu mu je bilo da svoju zemlju

osigura sirovinama. Mezopotamije je ovisila o uvozu.

Kao znak svoje moći osvojenim zemljama je ostavio vojničku posadu koja je stajala podzapovjedništvom akadskog guvernera. To je bila neka vrsta kolonijalne države u kojoj su na pojedinimdijelovima ostali na vlasti domaći knezovi ako su priznali Sargonovu vlast.

Akad je bio političko, trgovačko i gospodarsko središte. Akad se razvio u pretovarnu luku za svu pomorsku trgovinu.

Kada je Sargon umro ostavio je svoju baštinu nasljednicima, no baština je bila u rasulu. Imao je dvasina: Rimuš (2284. - 2275.) i Maništušu (2275. - 2260.) - morali su voditi teške borbe da bi zadržalizemlju pod vlašću svoje dinastije. Ali se nisu uspjeli oduprijeti pobunama.

Naramsin je bio predzadnji vladar akadske dinastije još jednom je supio uspostaviti jedinstvodinastije (2260. - 2223.), nazvan je „kraljem četiriju strana svijeta“, on je bio prvi mezopotamskivladar koji se dao obožavati poput boga. Nakon njega akadska država se raspala poput pepela.

Sumerani su imali tendenciju postaviti glavnim gradom Uruk umjesto Akada. Utukengal, pokušaouzdignuti Akad, sa prijestolja ga je srušio Urnamu od Ura (2111. - 2094.).



9

Urnamu je osnovao treću dinastoju od Ura, kraljevi te dinastije su se zvali „kralj Sumera i Akada“,vladali su cca 100 godina i došlo je do kulturnog procvata. Tu dinastiju su uništili Semiti.

Sumerani - prvi narodi na zemlji koji su stvorili visoku kulturu.

Semiti - nomadi iz Arabije, omamljeni bogatstvom kulturne zemlje namamilo ih je da prodru u

Mezopotamijiu.

Hetiti

-staroasirsko klinasto pismo, njime su utvrđena prva hetitska imena

Anita je bio prvi kralj Kusare (1700g.p.n.e) napisao je prvi dokument na hetitskom jeziku. Njegovi

nasljednici su premjestili glavni grad u Hatušu koja je ostala središte hetitske države u 13.st.pr.n.e.Hetitski kraljevi se nisu htjeli ograničiti samo na Malu Aziju nego su htjeli svoju vlast proširiti naSiriju i Mezopotamiju.

Hetitska država najveći trijumf je slavila pod vlašću pod Muršilijem I. (oko 1600) koji je zauzeoBabilon.

Kralj Telepin uvodi red nasljedivanja prijestolja, stupio je i u diplomatske odnose sa stranim

zemljama odnosno Hetiti su napustili fazu slijepog ratovanja te su se prilagodili međudržavnimodnosima što su bili običaji na Drevnom istoku.

Vladar hetit Supiluliuma (1375. - 1355) istaknuo se kao državnik i kao vojskovođa nasljednici su mu bili Maršuli (istaknuo se vojničkim zaslugama), Muvatali II. (do nogu potukao Egipatsku vojsku) i

Hatušili III.

Bliski istok

Babilonski prostor

Povijest bliskog istoka je stalna borba za plodno Međurječje. Područje gdje su živjeli nomadisiromašno je vodom, a nešto kiše ima samo po zimi, vegetacija uvene zbog vrućina. Ti nomadi su biliSemiti koji su podjeljeni na različita plemena. Svako je pleme bilo više ili manje samostalno, a političko uređenje je bilo rijetko dugotrajno.

AKADSKA DRŽAVA

Semit Saragon iz Akada (2340.g.p.n.e - 2284.g.p.n.e), oko polovice 24. st.pr.n.e pošlo mu je za rukomda pobijedi sumerske gradske države i osnuje veliku državu.

Utemeljio je Akadsku državu (2340.g.p.n.e - 2198.g.p.n.e) po istoimenoj rezidenciji koju je osnovao u

Akadu.

Saragon je bacio sa prijestolja kralja Ur - Zababu iz Kiša, okrenuo se protiv Uruka i njegova kraljaLugalzagesija. Akadijci su nametnuli svoje vrhovništvo cijelom Sumeru, dakle, hramskim državama

Uruku, Uru, Eninmaru, Lagašu i Ummi.

Sargon se svečano okrunio u hramu boga Enlila u Uruku te je uzeo naslov „ kralj četiriju strana svijeta„. Vlast je prenio na zavisne gradske glavare pretežno Akadijce. Uz njih su bili školovani činovnici.



10

Saragon je svoju državu uredio kao centralističku vođenu činovničku državu.

S akadskom državom u Mezopotamiji se pored sumerskog razvija i akadski jezik kojim se piše te semijenjaju socijalni, gospodarski i kulturni odnosi.

- Poznati artefakt: brončana glava Sar gona od Akada 2340.- 2284.

Sargonovi nasljednici

Rimuš (2284. – 2275.)

Maništušu (2275. - 2260)

Naramsin (2260. - 2223.) - Maništušov sin, zadnji zaista veliki kralj akadske države. Kralj se dao

poštivati kao bog Akada. Sklopio je ugovor s elamskim kral jem Hitom.

Šarkališari (2223. - 2198.) - Naramasinov sin, bio je skromnijeg naslova kralj Akada. Njegova

vladavina je ispunjena borbama sa Gutejcima. Nakon njegove smrti četiri godine je vladala anarhija.Red je uspostavio kralj Dudu ( 2195.-2174.). Njegov sina Šu-Durul (2173. - 2159.) vlada državomkoja se jako smanjila sai je došlo do stabilizacije vlasti. Njega su uklonili Gutejci.

GUTEJCI cca 2200.g.p.n.e

O poluciviliziranim gutejskim plemenima iz iranskog gorja ima sasvim malo izvora. Ta su plemenar azbila akadsku državu koja je već propadala. U natpisima su upotrebljavali akadski jezik i u vladanjusu oponašali stil akadskih kraljeva. Također su poput akadskih kraljeva svojem imenu dodavalinadimak moćni.

SUMERSKA RENESANSA

Čini se da Gutejci nisu zauzeli svu akadsku državu jer su u Lagašu istodobno vladali različiti „ensi“ ukojima možemo vidjeti nasljednike akadskih kraljeva.

U Uruku je za vrijeme gutjeske vlasti bio ensi pod imenom Utuhengal (2166-2110) koji je istjeraoGutjece, „gorske zmajeve“.

Gradska država Lagaš se razlikuje od Akadske po tome što umjesto oružane sile primjenjuje trgovinu.

Najglasovitiji ensi nedvojbeno je Gudea (cca 2144-2124). Taj je vladar izvanredne državničkenadarenosti još jednom prijašnju zemlju Sumer doveo do neslućena razvoja. Procvala je umjetnost ikultura, graditeljstvo. Lagaš se obogatio trgovinom. Glavni grad je bio Girsu.



11

III. dinastija Ura (2111.g.p.n.e - 2003g.p.n.e)

Premoćan položaj Lagaša nije dugo trajao. Godine 2111.p.n.e osamostalio se namjesnik Ura kojeg je

tamo postavio Utuhengal od Uruka. Taj je namjesnik utemeljio III.dinastiju Ura (2111.g.p.n.e-

2003.g.p.n.e) kao kralj Urnamu (2111. g.p.n.e -2094. g.p.n.e) i ponovno je u Babiloniji osnovao dobro

uređenu državu u kojoj su se stopili Sumer i Akad. „Državni jezik“ je bio sumerski.

Urunamova dinastija ima u svome naslovu oznaku „brat Gilgameša“ ili „sin kojeg je rodio Nunsun“

- patesi; prijašnji namjesnici, sada činovnici

Vjera

Razvoj pisma utječe na strukturu društva, učvršćuje se položaj bogova jer se njihova usmena poruka

mogla fiksirati u kamenu ili glini.

Ako bi pobjednik u ratovima ponekada razorio grad i odnio kip boga, to se događalo da bi svom pobjedonosnom gradu pribavio novog zaštitnika, a pobijeđeni grad je u tome vidio kaznu za grijehe.

Sargonidi su pri osnivanju akadske države u 3.tiszadržali sumerski panteon, a većini bogova su daliakadska imena.

Urnaumov kodeks; pokazuje da se kralj brinuo da mu država bude pravna.

Razdoblje Isin - Larsa (2017. g.p.n.e - 1763. g.p.n.e)

Tr eća dinastija Ura završila je nasilnim preuzimanjem vlasti.

Ibi- Sin, kralj Ura imenovao je Išbieru (2017-1985) vrhovnim vojnim zapovjednikom u ratu protiv

semitskih nomada Martu ili Amorićana.

Išbiera se osamostalio i osnovao dinastiju Isin .Malo pomalo pridružilo mu se više ensija Ura koje jeostavio na njihovim položajima. Tako mu je pošlo za rukom da pod svoju vlast stavi veći dioBabilonije.

Dinastija od Isina vlada cca 2017. g.p.n.e - 1817. g.p.n.e.

Larsa Naplunum 2025. g.p.n.e - 2005. g.p.n.e podrijetlom je bio Amorićanin, osnovao je još prijeIšbierina prevrata dinastiju u južnomezpotamskoj Larsi. Od kralja Gungunuma 1932. g.p.n.e - 1906.

g.p.n.e i njegovih nasljednika Larsa je samostalan grad.

Pod kraljem Rimsinom 1822. g.p.n.e.- 1763. g.p.n.e.

Larsa je pobijedila Sinmagira 1827. g.p.n.e.- 1817. g.p.n.e., zadnjeg vladara grada Isina, koga je

protjerala. Kralja Rimsina je pobijedio babilonski kralj Hamurabi koji je podvrgnuo Babiloniju pod

svoju vlast.

Najvažniji kulturno-povijesni spomenik razdoblja Isin-Larsa je zakonik Lipitištara (1934. g.p.n.e.-

1924. g.p.n.e.), zbornik pravnih propisa sličan Urnamuovu kodeksu. To je vrijedan dokument za poznavanje sumerskog prava.



12

Sumerska renesansa pod Gudejom za vrijeme III. Dinastije Ura i u razdoblju Isin - Larsa snažno jeutjecala i na razvitak književnosti. Jedan od najvažnijih tekstova je ep o Gilgamešu . On je nastao od

grupe sumerskih priča koje su se plele oko gilgameša, ranopovijesnog kralja uruka. Glavni dio priča je boj Gilgameša sa bikom, koga su natjerali na Gilgameša jer je ovaj odbio ljubavnu poruku Inane, božice Uruka. Tu je i priča o njegovom pohodu protiv Huvave - gospodara cedrove šume. U tom je

pohodu Gilgameša podupirao Enkidu, njegov poludivlji prijatelj. U tužaljki Gilgameša za n jegovim prijateljem Enkiduom koji je poginuo u boju i u izvještaju o Gilgamešovoj smrti epos govori ouzaludnoj čovjekovoj težnji za vječnim životom.

BABILON

Kada su se u 19. stoljeću u Međurječje naselili Semiti (Amorićani) da se tu nasele, nastanili su se i u

gradu koji se tada vjerojatno zvao Babila. Grci su ga kasnije preimenovali u Babilonija pod

Hamurabijem iz babilonske dinastije.

Starobabilonsko razdoblje (2003. g.p.n.e. - 1595. g.p.n.e.)

Povjesničari označuju starobabilonsko razdoblje vrijeme nakon sloma novo sumerske države Ura dokraja Hamurabijeve države. U to vrijeme pada cvat država Isin i Larisa i političko ujedinjenjeBabilona pod Hamurabijem.

Babilon na važnosti dobiva pod zapadnim Semitom Sumuabumom (1894. g.p.n.e. -1881. g.p.n.e.),

osnivačem prve Babilonske dinastije.

Babilon je do vremena Hamurabija koji je bio šesti vladar te dinastije 1792. g.p.n.e. -1750. g.p.n.e.,

samo jedna od brojnih mezopotamskih malih država koje oblikuju političku sliku u prvim dvjema

tisućljećima p.n.e.

Babilonija pod Hamurabijem (oko 1792. g.p.n.e)

Hamurabi ( 1792. g.p.n.e. - 1750. g.p.n.e.) jedna je od političkih najvažnijih ličnosti Drevnog istoka.On je politički ujedinio Međuriječje, s pomoću kraljevskih činovnika uredio je uzornu državnuupravu i trudio se oko prava i socijalne pravednosti (Hamurabijev zakonik). Hamurabijeva vladavina

je započela 1792. g.p.n.e. Put od trideset godina njegove vladavine je doveo do velike državeBabilonije.

Nakon smrti Šamsiadada od Asura iskoristio je razdoblje slabosti asirske države i zaposjeo nekolikovažnih gradova na Eufratu i Tigrisu. Time je ojačao svoj položaj između ostalih država. Svoj položaj je osiguravao političkim ugovorima (na primjer sa Zimrilimom od Marija).

Od 1776. g.p.n.e. do 1768. g. p.n.e. pretvara više gradova u sjevernoj Babiloniji u utvrde i garnizone.Te njegove pripreme za napad su natjerale države Asiriju, Elam, Ešnunu i Malgium da sklope savezdržava. Hamurabij se uz pomoć Marija 1764. g.p.n.e. uspješno obranio od saveza.

Godinu dana kasnije osvaja Larsu , a 1762. g.p.n.e. Pobjeđuje savez Gutejaca, Asiraca, Ešnuninihvojnika. U to se vrijeme Hamurabijeva vlast proteže preko cijele Babilonije. Zbog povećanjanjegovog teritorija prema sjeveru dovelo j dok sukoba s njegovim dugogodišnjim saveznikom

Zimrilinom od Marija te je Hamurabi 1761. g.p.n.e. osvojio i taj grad, a nakon ustanka 1759.g.p.n.e.do temelja ga razorio.



13

Godine 1757. g.p.n.e. i 1755. g.p.n.e. Došlo je do novih borbi sa Asircima.

U međuvremenu 1756. g.p.n.e. Hamurabij je razorio grad Ešnunu. Tako je Hamurabij došao dovrhunca svoje moći. Sada počinje istupati sasvim drugi Hamurabij koji osigurava stečeno i koji se posvećuje unutrašnjoj izgradnji svoje države. Babilon je postao duhovno središte Prednje Azi je.

Hamurabijeva se država raspada pod vladavinom njegova sina Samsuluna (1749. g.p.n.e. - 1712.g.p.n.e.).

Društveni poredak

Kralj, njegova obitelj i njegov dvor (ekal, tj. palača) čine vrh babilonskog društva. Ispod te povlaštenegrupe stoji utjecajan gornji sloj koji se sastoji od namjesnika, vrhovnih sudaca i upavnih činovnika,od najviših časnika, veleposjednika i veletrgovaca.

Polako nestaje utjecaj svećenstva. Svećenstvo vrši pravnu zadaću i daje veliki dio činovnika i pisara.Mladi ljudi za to zvanje izobrazuje se u pisarskim školama.

Sljedeći stalež čine slobodnjaci. To su podanici koji se bave trgovinom, i slobodni obrtnici i seljaci.Toj su trgovini nametnute velike obaveze prema državi. Njezini pripadnici imaju mjesto u skupštini, postavljaju činovnike ili časnike, a u općinama predstavljaju vlast.

Na nižem stupnju su poluslobodnjaci. Oni su ovisni o kralju ili hramskoj upravi, imaju mali unajmljeni posjed. Mnogi služe u vojsci, ili su policajci ili kuriri. Tu se mogu ubrojiti i cehovsk i obrtnici (pekari,

pivari, tkalci...) . Isprave ih označuju kao „muškenu“ <-- osobe koje su se zaklele na vjernost.

Robovi čine grupu koja ima najmanja prava. Prosječni građanin obično nema više od 2-4 roba. Iako

robovi stoje na najnižem društvenom sloju , ipak uživaju stanovitu zaštitu koja im garantira javno pravo. Tako se na primjer dopuštaju brakovi između robova i slobodnjaka, postoji mogućnost otkupa

slobode i oslobađanja, osobito adopcijom ili darovanjem roba božanstvu.

Ako dođe do rata slobodnjaci stupaju u vojsku kao hopliti tj. teško naoružani, a poluslobodnjaci kaolako naoružani.

Brak se sklapa u obliku kupovnog ugovora kojim se javno utvrđuje miraz. Muškarac može u svakovrijeme raskinuti brak, ako odbaci ženu, vrati miraz i daje primjerenu zaštitu, a da bi se žena razvelamora dokazati da muž nije prema njoj ispunjavao obveze. Imućan čovjek pored glavne žene možeimati inoče.

Zemljišno pravo

Za vrijeme prve dinastije babilonska je država, barem na sjeveru, dala svu obradivu zemlju naupotrebu privatnicima, u prvom redu slobodnim seljacima. Već u to vrijeme zemljišni posjed je potpao pod oporezivanje. Radi redovitog ubiranja poreza dav je zemljišni posjed ubilježen u popisima na glinenim pločicama.



14

Gospodarstvo i trgovina

Novčani su poslovi najvećim dijelom u rukama svećenstva. Uobičajena valuta je srebro. Kovaninovac je nepoznat; za plaćanje služi srebro, rjeđe zlato, u obliku šipki, prstenova...

Srebrna valuta je podijeljena po heksagezimalnom sustavu.

Trgovina više nije isključivo stvar države; njome se djelomice već bave trgovci koji ju samofinanciraju.

Trgovački se posao sklapa pred svjedocima, a pri tome se pod zakletvom prizivaju glavni bogovigrada i kralj. Sastavi se isprava o poslu.

Pravo

Najvažnije djelo tog doba je Hamurabijev zakonik. U njemu je obrađeno oko 300 članaka za javno ili privatno pravo. Ono je pokušaj da se pojednoliče lokalna prava. U prvom redu je htio reformu u

socijalnom sektoru. Pred zakonom su svi jednaki bilo oni seljaci, obrtnici, ili nadničari. Zakonikrazlikuje tri društvene klase: slobodnjake, pripadnike palače i robove.

MARI oko 1780.g.p.n.e

Sumerski popis kraljeva navodi i jednu dinastiju gradske države Mari, ali o političkim zbivanjima utoj državi u rano doba nema tekstova. Mari ima semitsko pučanstvo još od ranodinastičkog doba.Zbog svojeg položaja već u trećem tisućljeću bio je važna trgovačka postaja i pretovarište zakaravanski i brodski promet.

Kralj Zimrilim (1782. g.p.n.e. - 1759. g.p.n.e.), suvremenik Hamurabija, ostavio je opsežan arhiv stekstovima, pismima, pravnim i upravnim ispravama.

Dvorski arhiv pokazuje da je Mari imao dobre političke i trgovačke veze sa svim zemljama.

Zimrilim je imao svoju dojavnu službu.

Dokumenti iz arhiva su pisani akadskim jezikom, koji je postao opće vodećim jezikom zameđunarodno sporazumijevanje.

Iako je Mari u početku bio u savezu s Babilonom, 1758 . g.p.n.e. je pripojen Babiloniji.

KASITI oko 1600.g.p.n.e

Nakon Hamurabijeve smrti 1750. g.p.n.e. jedinstvo Babilonije se raspalo. Asirija se osamostalila veću početku vladavine njegova sina Samsuliune (1749. g.p.n.e. - 1712. g.p.n.e.). Ipak su najveća prijetnja bili Kasiti. Samsuiluna je mogao odbiti upad, ali je taj kasitski nasrtaj doveo do ustanka u

južnoj Babiloniji pod vodstvom Rimsina II. od Larse. Samsuiluna je doduše uspio ugušiti pobunu, alise južna Babilonija takozvana Pomorska zemlja 1722 . g.p.n.e.pol Ilumailom oslobodila veze sBabilonskom državom te je od sada u njoj vladala prva dinastija pomorske zemlje 1722. g.p.n.e. -

1474. g.p.n.e.



15

Samsuilunini nasljednici u Babilonu nisu mogli spriječiti da Kasti ne zasjednu u sjevernom područjuTigrisa. Kasitske grupe su se mirno infiltrirale u državu. Put je bio širom otvoren kada je hetitski kraljMuršili 1959. g.p.n.e. provalio iz Prednje Azije do Babilona i odstranio Samsuiditanu, zadnjeg kralja

starobabilonske dinastije.

Kod Kasita je veliko značenje imalo uzgoj konja.

Kronologija prvih kasitskih kraljeva još je nepoznata. Znamo da je na početku 16. Stoljeća u Babilonuvladala kasitska dinastija s kraljem Agumom II. On je nosio naziv „Kralj Kasita i Akadijaca“, a i„kralj Babilona“.

Kasitska se vladavina u 15.st.pr.n.e. tako učvrstila da je kralj Kurigalcu II. mogao s faraonomAmenofisom II. sklopiti savez radi pomaganja pri smirivanju Sirije.

Ulamburiaš je pobijedio Ea-gamila, posljednjeg kralja Pomorske zemlje.

U 13.st. pojavila su se dva moćna neprijatelja Babilona: Asirija pod Tukulti-Ninurtom (1244.

g.p.n.e. - 1208. g.p.n.e.) na sjeveru i Elam pod Untaš- Napirišom na jugu.

U sredini 12. Stoljeća došao je kraj. Zadnji kasitski kralj odveden je kao zarobljenik u Elam, a s njimei Marduk, bog zaštitnika Babilona.

ELAM (2500.- 2000.) - Zakleti neprijatelji Babilonije.

Elam u južnom Iranu

Elam je zbog svojih prirodnih bogatstava u gospodarski vrlo povoljnom položaju, pa možemo pretpostaviti da je već u najranije doba zadobio monopolan položaj u trgovini sa susjednim zemljama.Elam je dobavljač ruda, kositra, bakra, srebra, zlata...

Sargon od Akada zove sebe nakon velikog vojnih pohoda „kralj Kiša“ i „pobjednik nad Elamom iVarašijem“. U doba Sargonida vlast u Elamu leži u rukama dinastije Avan.

Sargon je također oteo kraljevsku vlast svome kolegi Lu-Jšanu, osmom vladaru iz dinastije Avan.Lu-Jšan ubrzo poslije toga umire, a nasljednikom postaje njegov sin Hišepratep. Rimuš je naslijediosvoga oca Sargona. Hišepratep je u savezu sa kraljem Abalgamašem od Varašija išao osloboditi Elamod Mezopotamske vlasti.



16

STARIJE ELAMSKO RAZDOBLJE oko 2000. g.p.n.e. - 1500. g.p.n.e.

Nakon pada dinastije Avan Elamom vladaju Gutejci, a zatim za vrijeme III. dinastije Ura vladaju

Gudea od Lagaša i Šulgi od Ura, dok nisu na vlast došli Šimašidi kao nova dinastija.

Hutran-tempr je bio treći kralj iz dinastije Šimašida, on je osvojio Ur i sravnio ga sam zemljom, pričemu je u Elam dospio bogat plijen a i sam kralj Ibi- Sin od Ura kao zarobljenik.

1985. g.p.n.e. Išbiera je istjerao kralj Marija. Tako je Elam izgubio vlast nad nekadašn jim Sumerom.

Oko 1850. g.p.n.e. Epart se dočepao vlasti u Elamu i osnovao novu dinastiju Epartidi koja je vladalado oko 1500 g.p.n.e

U Hamurabijevo doba promijenili su se odnosi između Babilona i Elama. Kako doznajemo iz tekstovaMarija oko 1700. g.p.n.e do saveznika protiv Hamurabija je došlo između trijumvirata što su ga činiliSirkuth I. (veliki regent) i njegov brat Simut- Vartaš (potkralj) i njegov nečak Sive-Palar-Nuhpak i

grada Ešnune. Uskoro se tome savezu pridružio Zimrilim od Marija.

1730. g.p.n.e. Kuter Nahunte je postao velikim regentom. Za potkralja je imenovao brata Lilairtaša, aza regenta Suze svoj sina Tempt-Agura I.,

Asurbanipal - povjesničar među asirskim kraljevima.

Epartidi su sve više nestajali , dok ih nije progutao kasitsk i mrak

SREDNJE ELAMSKO RAZDOBLJE oko 1500. - 1000. g.p.n.e

U 14. stoljeću Elam se ponovno pridignuo. Kasitski kralj Babilona, Kurigalcu II., napao je Elam nakon

poraza u ratu s Asirijom. Ipak kasitska vlast nad Elamom nije bila dugotrajna jer je nakonKurigalcuova povratka u Babilon 1830.g.p.n.e Iga- Halki osnovao u Elamu novu dinastiju. Pod tom

je dinastijom srednjoelamska država doživjela najveći procvat i to za vrijeme vladanja Untaš-napiriše(1275. g.p.n.e.- 1240. g.p.n.e.) i njegove žene Napirasu.

ASIRIJA 2000. g.p.n.e. - 1320.g.p.n.e

„Zemlja Asur“ kasnije Asirska država, zahvaljuje svoje ime gradu Asuru koji leži na desnoj obaliTigrisa.

Asirci su ranije nazivani Subarejci odnosno stanovnici Subartua, kako babilonska vrela označujuasirski prostor. Jezik je dijalekt akadskog jezika kao što je i dinastija Pucurasur akadskog podrijetla.

STARIJE ASIRSKO RAZDOBLJE oko 1960. g.p.n.e.- 1400. g.p.n.e.

Sasvim malo znamo o počecima te dinastije, o Pucurasuru i njegovu sinu Salimahumu.

Oko 1920. g.p.n.e. Godine Ilušuma, Pucurasurov unuk je bio samostalan vladar.

Asur je pod njegovom vladavinom proširio vlast te je zbog toga došlo do rata s babilonskim kraljem

Sumuasumom .



17

Ilušumin sin Orisum vlada nakon 1900.godine, a po njemu slijede Ikunum i Sarumken (Sarogon).

Pod Sarumkenom Asur više nije samostalan jer su Elamiti i zapadnosemitski vladari i tu na nekovrijeme preuzeli vrhovništvo.

Akadsku dinastiju Pucurasura oborio je 1815. g.pr.n.e. neasirski Šamšiadad kojega je 1782. g.p.n.e.

zamijenio sin Išmedagan kao kralj Asirije.

Oko polovice 18.st.pr.n.e. Asiriju je pobijedio Hamurabi od Babilona. Asirija je vjerojatno pripadala

području vlasti Mitana.

SREDNJE ASIRSKO RAZDOBLJE oko 1400. g.p.n.e.- 1000. G.p.n.e

Smrću mitanskog velikog kralja Tušrate počinje propadanje njegove silne države i preporodsamostalne Asirije. U svojim natpisima Eriba-Adad I. (1392. g.p.n.e. - 1366. g.p.n.e.) prvi se put

naziva namjesnik (boga) Ernila. Premda Erib-Adad I. stoji u sjeni velikog hetitskog kralja

Supiluliume I. (1375. g.p.n.e. - 1335. g.p.n.e.) koji je pobijedio mitansko kraljevstvo, on ipak

naslovom namjesnik Enlila već traži za sebe dostojanstvo velikog kralja.

Tek je Asur-ubalitu (1365. g.p.n.e. - 1330. g.p.n.e.), sinu Eriba-Adada I. pošlo za rukom sasvimosamostaliti Asiriju i zemlji pribaviti međunarodno priznanje. On je osvojio gornju Mezopotamiju itako stekao za Asiriju matičnu zemlju nekadašnje države Mitana.

Asur-ubalit je osigurao Asiriji vrhovništvo nad kasitskom babilonijom. Koliko je pod njim moć Asirije

ojačala pokazuje činjenica da je Enhanton u Egiptu nazivao asirskog kralja svojim burazerom.

Urartu, novi neprijatelj Asirije. Kralj Šalmanasar I. (1274. g.p.n.e. - 1245. g.p.n.e.) pošao je u rat s pomoću boga Asura i velikih bogova. Šalmanasarov nasljednik Tukurti-Ninurta I. (124. g.p.n.e. -

1208. g.p.n.e.) umio je proširiti područje asirske vlasti i na babiloniju. U Asur su doukli Marduka -

boga zaštitnika Babilona.

Provala novih nomada po imenu Ahlamu ili Aramejci na mezopotamsko područje. Oni su bili stalna

prijetnja asirskim kraljevima osobito što su se aramejska plemena neprestano popunjavala novimnaseljenicima i što su spretno izbjegavala svaku otvorenu bitku. Da bi branio ugrožene granice svojedržave, bio je kralj Tukulti- ninurta prisiljen da gotovo neprestano ratuje.

Povijesna vrela

Država Asur spominje se prvi put u 20. stoljeću p.n.e i to na natpisu jedne građevine Lušume,

Pucurasurova unuka.

Dinastija koju je osnovao Pucurasur nije odigrala politički važnu ulogu, a bila je kratka vijeka jer ju je

Šamšiadad oborio već 1815.g.p.n.e. No ona je važna za naše poznavanje povijesti zbog svojihtrgovačkih veza s Malom Azijom.



18

SEMITSKI NOMADI: Amorićani, Huriti i Mitani

AMURUM ILI AMORIĆANI

Oko 2000.g.p.n.e provalio je drugi semitski val u babilonsko područje i u tom prvom redu na njegovusjeverozapadnom boku na koji su se natisnula nomadska plemena Amorićana.

Ti se semitski narodi u sumerskim izvornim tekstovima nazivaju skupnim imenom Martu, a u

akadskim izvorima tome nazivu odgovara ime Amurum.

Životni prostor tih nomada, koji su uglavnom bili ovčari i kozari, prvotno su bile stepske zone naunutrašnjem rubu „ Plodnog polumjeseca“ i sirijske stepe.

U toku razvoja nomadi su se naselili u osvojenim područjima i pomiješali se s domaćim pučanstvom.Oni su vjerojatno uvelike sudjelovali u obaranju III. Dinastije Ura.

Proces asimilacije Amorićana sa civilizacijom i načinom života domaćeg pučanstva završen je

otprilike 1500.godine.

HURITI I DRŽAVA MITANA

Oko 2500.godine oni žive u gorama između jezera Van i jezera Urmia.

Huriti su oko 2000.godine vladali u nekim gradovima u području Tigrisa.

Na sve veću moć Hurita zaključuje se u svezi s jednom grupom indoeuropskih ili arijskih useljenika

od kojih je najveći dio poznat kao Indo-arijci ili vedijski Arijci oko sredine 2. tisućljeća sasjeverozapada upao u Indiju. Njihov jezik je proto-sanskrt.

Pretpostavlja se da su Arijci sudjelovali pri tome da na bliski istok prodru bojna kola koja su vukli

konji pa da su time revolucionirali ratnu tehniku.

Oko 1500. godine p.n.e došlo je do političkog ujedinjenja sasvim heterogenih naroda- Hurita i Arijaca

- što znamo po jednom pečatu u kojem se spominje kralj Mitana. Država Mitana bila je otprilike 150godina važna politička sila na Bliskom istoku. U toj državi useljeni indoarijski sloj (Mitani) vlada nad pretežno huritskim pučanstvom.

Najpoznatiji huritski kralj je Jarim-lin, suvremenik Hamurabija od Babilona i Zimrilina od Marija.

Jaril-Lim je kralj države Jamhad sa glavnim gradom Halpom (Alep). Svoju je rezidenciju premjestiou Alalak (Tell Altana). Oko 14.st.pr.n.e. država je pala pod hetitskog kralja Supiluliuma I. koji juspojio s ostalim područjem svoje vlasti. Kratko vrijeme nakon toga potpada pod Asiriju. Huriti su u prvoj polovici zadnjeg tisućljeća p.n.e u svojoj matičnoj zemlji na jezeru Van osnovali državu Urartu.



19

ANATOLIJA I HETITI

RANO BRONČANO DOBA do cca 2000. p.n.e

Pod Anatolijom razumijevamo azijski dio današnje Turske. Anatolija je najranijeg doba ne samo prolazni put za seobe različitih naroda nego i dobavljač bakra koji je mezopotamskoj visokoj kulturi bio prijeko potreban.

Narod je postao sjedilački već u 6. tisućljeću.

Dok groblja u Uru imaju grobove s komorom i ulaznim rovom, groblja u Anatoliji sastoje se od

pravokutnih jama u zemlji u koje se pokapaju mrtvi sa skupocjenim prilozima. Grobnica je uokvirena

kamenjem, pokrivena drvenim gredama i nasuta zemljom.

Hati - udomaćeni u Anatoliji.

Anatolijski kneževski grobovi

-2300. - 2100.g.p.n.e

-obiluju zlatnim posudama, vrčevima čašama, zdjelicama itd.

-ukrašeni su geometrijskim šarama koje su izrađene tehnikom iskucavanja

-oblik i dekor posuda preuzeti su iz starih keramičkih oblika

-skupocjene nalaze upotpunjuju bakrena zrcala

HETITI nakon 2000

Rano hetitsko razdoblje

Tr agovi nasilnog razaranja oko 2000 g.p.n.e upućuju na invaziju koja je u svezi s prvomindoeuropskom seobom. Useljenici su bili Hetiti ili bolje Protohetiti.

Hetiti su se prilagodili postojećim prilikama, pa su nosioci nove kulture koja je nastajala bili i Hetiti i

domaći Hati. Iz tog vremena potječu i prva pismena svjedočanstva. S njima počinje u središnjojAnatoliji povijesno razdoblje.

Kao osnovica valute služila je u prvom redu srebro. U arhivima Kaniša nađeno je mnogo ugovora, pisama i isprava pisanih klinovim pismom.

Prva hetitska dinastija

Asirske tablice s klinovim pismom iz 18.st.pr.n.e. spominju ime Pitane, hetitskog kralja od Kusare i

njegova sina Anitu. Oni su nastojali steći vrhovništvo nad gradskim državama središnje Anatolijekojima su upravljali hatski knezovi. Tada je Aniti pošlo za rukom da razori grad Hatusu na koji je bacio prokletstvo.



20

Stara hetitska država; 1680 (ili 1650) - 1460.g.p.n.e

Smatra se da je kralj Labarna (1680. - 1650. Ili 1650. - 1620.) osnivač stare hetitske države za koju

uglavnom znamo po takozvanom Telipinuovu tekstu. U tom se tekstu govori o prijašnjim

generacijama. Dokument govori o velikom kralju Labarni, o njegovim sinovima i rođacima koji su bili tijesno povezani s vojskom,a činili su državu jakom i velikom.

K ao sljedećeg kralja Telepinu spominje Hatušilija I., no neki tvrde da je to jedna te ista osoba.

Pod sljedećim kraljevima Muršilijem I. (oko 1620. g.p.n.e.) i Hantilijem (oko 1590. g.p.n.e.) starahetitska država postiže za kratko vrijeme svoje najveće proširenje. Muršili je prolazno osvojioBabilon (1595. g.p.n.e.) i pomoću Kasita srušio Samsuiditanu, zadnjeg kralja dinastije Hamurabi.

Kasitski kralj Agum II. već je 1594 g.p.n.e nastupio u Babiloniji na vlast.

Velika hetitska država (1460. . g.p.n.e. - 1200.g.p.n.e.)

U Hatusi je na prijestolje stupio Tuthalija (1460. g.p.n.e. - 1440.g.p.n.e), praotac hetitske dinastije koja

je vladala sljedećih 250 godina. S Tuthalijom počinje velika hetitska država. U to vrijeme najmoćnijadržava na Bliskom Istoku - MITANA. Kada je vlast preuzeo energični kralj Supiluliuma I. (cca 1375.

g.p.n.e. - 1335. g.p.n.e.) došla je hetitska država do punog razvoja. Njegov sin Muršuli istaknuo se joškao princ osobitim vojničkim zaslugama. Supiluliuma je osnivač hetitske velike sile koja u to vrijeme

stoji jednakopravno pored Egipta i Babilonije.

SIRIJA

FENIČANI

Sirija pripada onim zemljama kojima je predodređeno da imaju uspjeh u trgvačkom prometu.

Oznaka Feničani tj. crveni potječe od Grka koji su to ime dali vjerojatno zbog crvenih tkanina što suih Feničani izvozili u cijeli svijet.

Na uskom pojasu zemlje između mora i Libanona, koji se terasasto diže, naselili su se Semiti.

Govorili su kanaanskim dijalektom koji je sličan hebrejskom.

U četiri veće gradske države u Tiru, Sidonu, Beritu, Biblosu uprava je bila u rukama knezova i savjeta

plemenitih trgovaca. Vodstvo je povremeno preuzimala gradska država Tir sa svojim kraljem. Doklegod su Tirci imali prevlast na moru, Tir je bio neosvojiva morska tvrđava.

Stanovnici Tira su živjeli od trgovine i ratne flote koju su iznajmljivali stranim silama. Gradom jevladao kralj kome je uz bok stajalo viječe najstarijih. To se viječe sastojalo od članova najuglednijih porodica. Svećenici su uživali veliki ugled. U Tiru je Melkartov svećenik najviši po činu poslije kralja.Melkart je gradski bog, a ime mu kaže; kralj grada. On je osnivač i zaštitnik kolonija.



21

Sirijska i Fenička vjera

U središtu vjere su kultovi plodnosti povezani s prostitucijom oba spola, ljudske žrtve i štovanjezmija. Najviši bog je El, a najviša božica je njegova žena Ašera. Kao upravljač svijeta štuje se bogoluje i vegetacije koji se zove Ba'al.

IZRAEL

Mojsije se smatra osnivačem židovske vjere. Oslobodio je Izraelce od egipatskog ropstva i utemeljionjihov nacionalni život. Pod Jošuinim vodstvom su stigli u zemlju Kanaan. Oko 1300.g.p.n.e osvojilisu Jerihon, a zatim Batel, Lakiš i Hasor.

Najviše su se bojali Filistejaca.



22

Asirija ½ tisućljeća

~ novoasirska država

~640. ruše elamsku državu

~ kraj 7.st. pad Asirije [medijski kralj Kijaksar

+

babilonski kralj Nabopolasar]

~ lidijsko kraljevstvo dobija dio Frigije1; Asirija isprva dobija Elam, pa ga onda preuzima

novobabilonsko kraljevstvo

Novobabilonska država [Kaldejci]

~ Nabopolasar dovodi do velevlasti sin Nabukodonozor II.

~ Nabonid ''arheolog na prijestolju'' = posljednji kralj, sukob sa svećenicima iz Babilona, premiješta prijestolnicu u Temimu

~ Babilon [Marduk] – svjetska metropola

~ ekspanzivna politika, 587. razorili Jeruzalem, pobjeda nad Egiptom

~ vrlo brzo se pojavljuju znakovi propadanja; Perzijanci [Kir] osvajaju, novobabilonska država postaje perzijska provincija

Lidija

~ glavni grad Sard; postaje velesila nakon pada Frigije, te tokom seobe naroda; najveći polet pod

Mermnadama

~ bitke s Kimerijcima, osvajanje grčkih hradova na zapadnoj obali

~ Giges/Krez pokorio sve grčke gradove osim Mileta

~ poraz kod Pterije od Perzije

1 Kimerijci početkom 7.st. uzrokovali pad frigijskog kraljevstva + 620. su oslabili Uratru; 610. Uratru potpada

pod Medeju



23

Medija

~ zbacili Skite

~ Kijaksar je tvorac države, s Nabopolasarom uništio Asir iju; Astijag gubi prednost

~ Perzija [Kir II.] savez sa Nabonidom protiv Astijaga; Kir postaje kralj Medije i Perzije > prvi korak

prema stvaranju perzijskog svjetskog carstva

~ uspon indoeuropskog perzijskog naroda do svjetskog značaja

Uspon Ahemenida

Astijag/Istuvegu, nasljednik Kijaksara, slab vladar medijske prijestolnice; njegov vazalni knez

Kambiz iz roda Ahemenida vlada perzijskom pokrajinom Anšanu oženio se Astijagovomkćerkom Mandanom

Kambiza naslijeđuje 559. sin Kir, koji se buni protiv svog djeda Astijaga; osvaja Ekbatanu(glavni grad Medije; danas Hamadan) uz pomoć babilonskog kralja Nabonida

Kir II. osnovao veliko perzijsko carstvo; blago postupao sa zarobljenikom Astijagom,

medijske riznice prenio u Perziju, uključuje Medijce u državu, te se Medijci i Perzijanci

stapaju u jedan pojam; Krez (Lidija) + Nabonid (Kaldejac iz Babilona) + Amazis (egipatski

faraon) sklapaju savez protiv Perzije; nakon zelenog svijetla iz Delfa, 547. Krez prelazi Halis i

dolazi u Kapadokiju (interesno područje Medije, pa Perzije) – potučen od Perzije; Kir II.napada lidijsku državu boj na Sardskoj ravnici, perzijski napad na devama, lidijsko

konjaništvo poraženo, kralj zarobljen, stolni lidijski grad Sard pao Krez je krivo

protumačio delfsko proročanstvo, rečeno mu je da će velika država propasti krene li kralj protiv Perzijanaca, te je stojalo da će Perzijanci pobijediti tek kada Medijcima bude vladaomulac (Kir je mješanac – sin perzijskog kneza i medijske princeze!); nakon Sarda, Kir

prepušta jonske gradove vojskovođama Mazaresu i Hapagesu; Milet staje na Kirovu stranu iobnavlja saveznički ugovor koji je prije imao sa Lidijcima; Perzijanci nakon pokoravanja jonskih gradova uvode dvije satrapije (središta: Sard, Daskilejon); satrapi Kira II. vladaju MAneogr aničeno sve do jonskog ustanka (500.-499.); 545. Lidijci ustaju protiv Perzijanaca,

potukao ih Mazares; perzijske vojske osiguravaju državu sa zapada; Kir osvajanovobabilonsku državu i iranski istok do granice Indije

Nova Babilonija do perzijskog osvojenja (539.) – Babilonija za vrijeme Nabukodonozora II.

(kaldejska dinastija) opet postaje velesila; NII strogo kaznio narode koji su se pobunili protiv

njega, opsjedao Tir, 605. porazio Egipat, Židove odveo u babilonsko sužanjstvo; pojava

Židova proroka – Ezekijel, Deuteroizaija; kaldejska velesila bilježi pad nakon NII; posljednjikraj novobabilonske države – Nabonid; pokušao obnoviti kult Sina (bog Mjeseca) i zamjeriose babilonskim svećenicima, premiješta prijestolnicu iz Babilona u Taimi; Kir 539. osvajaBabilon i oslobađa Židove, dopušta im vraćanje u svoju zemlju i izgradnju Jeruzalema;Perzijanci zauzimaju sve babilonske države – uspostavlja četiri vazalna kraljevstva (Sidon,Tir, Arad, Biblos), Feničani su uz Perzijance jer njima treba njihova flota; Judeja upravna

oblast transeufratske satrapije; 520. Darije I. dopušta nastavak obnove Jeruzalema (stagnirano poslije Kirove smrti); Kir prihvaća sve vjere i tako uspjeva svima udovoljiti; aramejski postajeslužbeni jezik carstva; Dariki su jedinstven državni novac; državne riznice drže plemenitekovine; 514. Darije protiv Skita konstruirani mostovi preko Bospora i dunava (Mandroklo,

jonski graditelj), Histijej (miletski tiranin koji zapovijeda grčkim vojnim odredom) čuvadunavski most, za koji Militijad (vladar Hersoneza – Trakija) savjetuje da se sruši; Darije



24

postigao samo jednu pobjedu protiv Skita – 512. završen pohod; Trakija postaje perzijskasatrapija

Graditeljstvo Kir II. u Pasargadi izgradio rezidenciju – u jednom natpisu se smatra

graditeljem; 550. gradnja grobova u stijenama kod Naksh-i-Rustama (Ahemenidi); Darije

podiže svoj carski dvorac u Perzepolisu

Ahuramazda kralj uzdignut u sferu nadzemaljskih sila; glavni bog carstva je Ahuramazda,

kralj mu je štićenik

Zaratustra perzijska religija; Zarathustra kao prorok počinje djelovati oko 570., težiočišćavajućoj jasnoći, beuvjetnost individualne moralne odgovornosti; utemeljiomonoteističku religiju – svijet podijeljen u dva neprijateljska svijeta = Ahuramazda je dobar,

Ahriman loš; sve propovijedi su skupljenje u obliku stihova u gathe; neki dijelovi se nalaze u

indijskoj Jataki (priče o Buddhinom rođenju); gathe su dio Aveste (osnovni tekst, zbirkareligioznih tekstova Z. učenika); Avesta sadrži još i prizive (Vispered), mitske priče (Jašta) iknjigu crkvenih zakona (Videvdad).; iz učenja se razvio zoroastrizam (religija perzijskog

vladarskog doma); štovanje svete vatre – ''mazdaizam''

Novobabilonska država [626. – 539.]

Kaldejska dinastija Nabopolasar je prvi vladar te dinastije koji želi po Hamurabijevom

uzoru osnovati novu babilonsku državu; 626. Babopolasar se proglasio kraljem Akada i borise protiv Asirije [tek nakon 15 godina ju uspio uništiti], nije puno gradio zbog ratova [ratni pohodi i na Egipat, protiv Židova, nomadskih plemena Siri je i Elamita], no obnovio je

Etemenankij [veliki babilonski zigurat], započeo graditi palaču u Babilonu, te je udariotemelje Ulici procesije koja vodi do Mardukovog hrama; na sina Nabukodonozora II. prenosi

prije smrti dio vladarskih dužnosti i vodstvo vojničkih operacija, glavna zadaća je da senapadne Egipćane u Karkemišu i protjera ih se iz Sirije

Nabukodonozor se oženio medijskom princezom Amitis; odgovoran je za dodatnu izgradnjuočeve palače, restauriranje svetišta u gradu, izgradnji palači, gradskih vrata, te izgradnju još jednog dvostrukog zida; izgradio ceste, kanale [promicanje trgovine i gospodarstva!]; pri kraju

vladavine patio od ludila;

Avil-Marduk , sin, ga nasljeđuje na prijestolju, vladao samo dvije godine; kraljevska vlast prelazi na šurjak a Neriglisara koji nastavlja miroljubivu politiku, vodio samo jedan rat da

oslobodi kilikijske saveznike od plemena sa sjevera; poslije vlada njegov sin Labaši-Marduk

i to samo tri mjeseca, poginuo u dvorskom prevratu [predvodio Nabonid, sin drž. namjesnik a Nabu- balasuigbija i vrhovna svećenica Adda-guppi]; Nabonid je posljednji kralj kaldejske

dinastije; pobornik babilonskog jedinstva, trudi se oko vjerske tradicije, no utjecaj majke

Adda-guppi je velik tako da bogovima Sinu, Šamašu i božici Ištar priznaje jednaka prava kao i

Marduku, Nabui i Nergalu; sukobio se sa svećenicima Babilona oko toga; vodi minimalneratove protiv Hame i kraljevstva Edom; čuo za pobjedu Kira II. nad medijskim kraljemAstijagom – u tom trenutku se rađa nekakva sklonost prema okultizmu; bio je tajanstven,

govori se da nije bio duševno normalan i da je halucinirao; u podatcima iz Harrana i Babilonase nalazi podatak kako on govori kako su mu se prve godine vladavine ukazali bogovi Sin i

Marduk i kako su mu naredili da izgradi Ehulhulovu kuću [Sinov hram u Harranu] i da ćevladati svima, u razgovoru s Mardukom mu je Marduk rekao da za tri godine neće više postojati Medijci [Kir II!]; Nabonid je s Kirom sklopio ugovor protiv Medijaca, te su

protjerani Medijci iz Harrana; Nabonid prepušta sve više poslove sinu Bel-šar -usuru [Baltazar

u Danijelovoj knjizi] da se posveti božanskoj misiji; kler i vladar se sve više mimoilaze i to se pretvara u pobunu + nastala velika glad zbog lošeg gospodarenja + perzijski pritisak =



25

Nabonid kreće u Arabiju gdje će stolovati 10 godina, nastanio se u Taimi, zbacio i ubio kralja;izgradio palaču iz koje je vladao državom; Kir za svo to vrijeme vodi ratove i pokoravaLidijce, zauzima Sard [cijela MA pod njim];

Kirove pobjede su znak Nabonidu da napusti položaj u Taimi, vraća se u Babilon i spašava jošono što se može; kipovi boga Sina prenijeti u Harran – ponovni sukob sa svećenicima; Kirovetrupe dolaze na granicu Babilonije, svećenstvo koristi probuđene nacionalne osjećaje i ponovno religiju umjerava prema Marduku; Kir se miješa u stanje u državi obećavši kako ćesa B. postupati kao što je postupio sa Lidijcima i da će uspostaviti staru babilonsku vjeru; dvaKirova čovjeka – Gutiuma [upravitelj] i Gadat uspjeli su tokom babilonskog godišnjeg blagdana bez otpora zauzeti grad i doprijeti na dvor sa kojeg je Nabonid već pobjegao;Perzijanci su ga sustigli, sina su mu ubili a njega pomilovali

Kir je uveo stari vjerski poredak i postavio na prijestolje svog sina Kambiza i prestaje

postojanje babilonske države; Babilonci su se probali pobuniti no ništa od toga

Uprava: kralj ima apsolutnu vlast, no neke funkcije su decentralizirane; Babilonija je

podijeljena na pokrajine, na čelu su namjesnici; razlika između vazalnih država [Tir, Sidon,Gaza...] i provincija [viši hijer arhijski rang; Amuk-kan, Dakkur, Gambul...]; sljedeći naljestvici su gradski poglavari i svećenici, upravitelji hramova [vrhovni konzervator je najvišidostojanstvenik hrama], prvi ekonom, prvi pisar [spadaju pod upravni kolegij hrama]; svi u

hramskoj hijerarhiji su podvrgnuti nadzoru naredbodavca [najviši kraljev civilni činovnik];hramovi imaju velik dio zemlje koji daju u zakup, kruna ima manje prihoda

Trgovina: uz ugovore hrama, tu su i privatne trgovine; uređaji za navodnjavanje unaprijedili poljodjelstvo, eksport bitumena, vina, mesa, vune, ulje i nafte; uvoz sirovina kao što sukovine, drvo, lončarska rova i tkanine; roba se prevozi vodenim putem, kopneni transport – deve; Ur je jedina babilonska morska luka, naplavljena pijeskom i otežava uvoz; Taimu dobija

veće značenje; 80 000 žitelja Babilona za vrijeme Nabukodonozora; ljudi koji raspolažukapitalom posuđuju novac uz zaloge; prvu banku osnovao Egibi za Nabukodonozorovavladanja; uvode se kamate, kamatnjak postaje veći; računska jedinica je vrijednost srebra, no

srebro nije bilo platno sredstvo; zalog su nekretnine ili robovi

Vjera: Marduk zaštitnik Babilona, nikada nijedan Bog na Bliskom istoku nije bio toliko popularan; najvažnija ritualna svetkovina je Akitu, novogodišnja svetkovina, koja traje 12

dana, kralj vodi procesiju da dodirne ruku boga Marduka; obredi se održavaju još odHamurabija, tradicija su;

Graditeljstvo: doživljava procvat pod Nabukodonozorom i Nabonidom; prvobitno ime grada je Ka-dingir [božje dveri na sumerskom], isto značenje Bab-ilani; 100 km od Bagdada,

izgrađen na sedam brežuljaka, najsjeverniji se zove Babil/Mujelibe; sustav dvostrukih zidova,vanjski zid izgrađen paklinom, unutrašnji od ćerpića; prvi debeo 4m, drugi 6,5 m; osam vrata isvako ima svoje svetište [Ištarine i Sinove dveri na S, Uraševe, Enlilove i Šamašove na J,Adadove na Z, Zababine dvori na I]; kameni blokovi pločnika nose natpis o Nabukodonozor;Sjeverni i Glavni dvorac, Južni dvorac; sjeverni dio grada = Qasr; vrtovi se umjetnonavodnjavaju; kunukku – zavjetna ploča sa likom Marduka

Znanost i lažna znanost: Nabopolasarove i Nabonidove kronike u kojima je skupljen

činjenični materijal kojim se koristi i suvremena znanost; nema vlastite književnostiBabilonaca; medicinska znanost – bogat tekstovni materijal ko ji sadrži dijagnoze, recepte,zaključke, no medicina je usko povezana sa religijom – mantika!



26

NAJEZDA „POMORSKIH NARODA“

Pljačkaške skupine došle su i do Sredozemnog mora. Navaljuju na državu Faraona. Ramses 3., kome je pošlo za rukom da ih odbije, daje na reljefu u Medinet Habuu kod Tebe prikazati napadače kaonarode koji putuju volovskim kolima. Ponosno javlja o svojoj pobjedi.

FILESTEJCI

Dijelovi odbijenih Peleseta (kasnije nazvanih Filistejci) koji su došli iz Egeje, a bili su Indoeurpoljani,naselili su se na palestinskoj obali. Kasnije su se sukobili sa izraelskim plemenima. Nakon uspjeha od

kralja Šaula, pretrpjeli su od kralja Davida težak poraz.

MEDIJCI, LIDIJCI I PERZIJANCI

Medijci su već na početku 1. tis.prije n.e. prodrli u sjeverozapadni Iran. U 7.st Medijci stvaraju veliku

državu. U tim desetljećima penju se do položaja velike sile i Lidijci. Oni su isprva bili pretežnokonjanički narod. Perzijanci dolaze u zemlju istočno od Tigrisa, da bi konačno s dinastijomAhemenida u 7.st. krenuli na svoj pobjedonosni pohod koji je u 6.st. doveo do tvorbe perzijske

svjetske države. Sva tri naroda su stvorili države nakon doba seobe.

3.USPON I PAD STARIH I NOVIH DRŽAVA

U Antici su pod velikom državom shvaćali državnu tvorbu koja je izvan granica jednog naroda

obuhvaćala široko područje sa zavisnim državama. Da bi takva država mogla vrštiti svoje vrhovništvo-

trebala joj je jaka vojska. Obratimo pozornost najprije na Egipat, najdugotrajnija država na Prednjemistoku.

ASIRIJA

Dok nam egipatska država pokazuje crte velesile koja propada, asirksa država pokazuje uspon države.Ašur osvaja svijet i pokorene narode baca pod noge državnog boga. Nameće velike tribute, a pičanstvoradi na granjama u rezidencijama. Ako se netko protivi, Asirske mjere jednake su uništenju. Ašur jeduže vremena bio u borbi za Babilonijom. Također, više su se puta borili sa Armejcima.

Novoasirsku svjetsku državu uspostavio je Tiglatpilesar III. Asirci su inače sačuvali bitna djelasumerske i babilonske književnosti. Poznata je Asurbanipalova knjižnica.

Asiriji je nekoliko desetljeća prije njezine propasti pošlo za rukom osvojiti i Egipat, ali ga je Asirijamogla držati samo 16 god. Slijede Asirski ratovi sa Kimerijcima, Skitima, Medejcima... , a rastrgana jei građanskim ratom.

NOVOBABILONSKA DRŽAVA KALDEJACA

Nakon pada Asura i Ninive, podijeljena je asirska država. Nova Babilonija dobila je južnuMezopotamiju, Siriju i Palestinu. Nabukodozorova pobjeda nad židovima morala je zapečatitgospodarstvo za sva vremena. Židovi su odvedeni u babilonsko sužanjstvo iz kojeg ih je pola godinekasnije oslobodio perzijski kralj Kir. Babilonija tada postaje perzijaska pokrajina. Babilonska kultura

doživljava procvat (Babilonski toranj, Ištarine dveri, viseći vrtovi).

NOVE DRŽAVE U IRANSKO-MALOAZIJSKOM PROSTORU IZMEĐU HETITSKE EPOHE IPERZIJSKE SVJETSKE DRŽAVE

Huriti su na jezeru Van osnovali državu URARTU. Ta država podliježe navaii Skita. Nakon 670.god.

u Maloj Aziji dobiva na značenju LIDIJA. Njein vladar Giges napada grčke kolonije na maloazijskojobali. MEDIJCI dolaze do Irana i stvaraju u 7.st.veliku državu. Medijski kralj Kijaksar koji je



27

zajedno s Babilonom uništio asirsku državu, osvaja i Armeniju i dijelove male Azije. Na kraju perzijanci tu državu pripajaju svom imperiju. (tj.perzijski kralj je tad bio Kir II.) PERZIJANCI imaju

vladare iz dinastije Ahemehida. (No to ćemo razmotriti u svesku 4) ŽIDOVSKA DRŽAVA -

dvanaest nomadskih plemena aramejskog podrijetla – koja su se nakon osvajanja zemlje spojila u

kultnu zajednicu oko vjerskog središta Sihema. ; Izrael, savez dvanaest plemena, bio je isprva stalno

ugrožen od susjednih gradskih država. Oko 1200.g. često su se javljali pučke vođe(suci) koji su pozivali na „sveti rat“. Tako su židovi često ratovali,a pobjedu su shvaćali kao Jahvinu pomoć. Jahve

je bog pravde. Svaka povreda prava povreda je samog boga, pa se kažnjava cijela kultna zajednica.Poznati su i česti napadi Filistejaca, al sa Šaulom počinje monarhija koja se odžala unatoč raznimotporima. Isprva pobjeđuju Filistejci, ali David iz jednog malog kraljevstva u južnoj Palestini uspio je pobijediti Filistejce. On je podigao Jeruzalem kao novo sjedište svetišta. Država koja je nastala podDavidom je bila poprilično velika. U novoj velkoj državi pojavila su se 2 problema: stara plemena višenisu vila snažan faktor koji povezuje, a zatim nadsljedstvo prijestolja trajnim izvorom opasnihnesigurnosti. Već za Davidovim životom počeo je pokret otpadanja koji će veliku državu razbiti u 2manje. David prije svoje smrti određuje Salomona za nasljednika, koji dovodi državu do najveće moći.Salamon gradi raskošne projekte. U tim desetljećima nastalo veliko djelo, priča Jahvista što je ušlo u

Mojsijevih 5 knjiga.Ono opisuje ratnu povijest židovskog naroda. Nakon Salomonove smrti država seraspada u sjeverni dio-Izrael sa glavnim gradom Samarijom i južni dio-Judu, s Jeruzalemom.

722.Asirija je smlavila Izrael i deportirala pučanstvo. Juda i dalje postoji kao vazalna država do587.god. Nabukodozor 2. Uništava Jeruzalem i nakon pobuna odvodi četvrtinu pučanstva Jude u

babilonsko sužanjstvo. Kir 538. Pušta taj narod u njegovu domovinu.

4.VLADAVINE PLEMSTVA I RAZVOJ ZAPADNIH GRADSKIH KULTURA

FENIČANI

Njihova je domovina uzak predio između Libanona i Sredozemnog mora. Oni su kao trgovci i gusari postali odlučna sila u sredozemlju pošto je tu otprilike od godine 1450. p.n.e. bio skršen keltski

položaj. Obrada kovina, proizvodnja stakla, bojanje purpurom tekovine su koje su Feničani darovalizapadnim kulturama. Osobito su dva grada (Sidon i Tir) došla do bogatstva i utjecaja. Kad su nakon

1400.god Aramejci zauzeli njihovu pozadinu, obalni su gradovi počeli podizati nova uporišta nazapadu, sve do zapadnog Maroka i južne Španjolske. Tako nastaju trgovačke naseobine od kojih jenajpoznatija Kartaga. (utemeljena 814.god)

IZRAEL I JUDA (NAKON 1200.GODINA PR.N.E.)

DOBA SUDACA

Borba s Filestijcima značila je za Izraelce posljednju zapreku na dugu putu prema nezavisnosti. O toj

epohi priča u Bibiliji Knjiga Sudaca; suci su bili grupa vođa koje su prvotno zvali spasitelji. Te vođenisu autoriteti ili nasljedni glavari, svi su oni izabranici ili oni koji rade po božjoj milosti, oni su podkarizmom. (Izraelci su do pojave „sudaca“ bilo organizirani u plemenskom savezu s patrijarhalnimvodstvom kome na čelu stoi upravno vijeće što ga vode najstariji iz plemena. Knjiga sudaca opisuje u

pojedinostima ratnička djela mnogobrojih bitaka u službi izraelskoj stvari. Najvažnija priča sadržana jeu pjesmi DEBORE. Knjiga sudaca završava sa bitkom plemena Benjamin u Gibeji i sa riječima: „U tovrijeme ne bijaše kralja u Izraelu i svatko je živio kako mu se činilo da je pravo.“.



28

NASTAJANJE KRALJEVSTVA: ŠAUL

Zadnji od sudaca, Samuel , koga su smatrali vrlo mudrim čovjekom, konačno je stvorio odluku da seza kralja pomaže Šaul iz plemena Benjamin. Šaul potječe iz Gibeje. Položaj postaje teži kad je Šaulnapao Davida. Kad je David sklopio i prijateljstvo s Jonatanom, pa se Šaul pribojao da će Davidosporiti Jonatanu pravo na prijestolje;dolazi do loma. Šaul nastoji ubiti Davida. Al David pobjegne usvoje pleme Judu i konačno prijeđe sa 600 vojnika kralju od Gata, Izraelskom smrtnom neprijatelju.

Šaul gubi bitku u gorju Gilboa , u bitci su mu ubijeni trojica sinova, a Šaul se ubija sa vlastitimmačom.

DAVID: UJEDINJENJE JUDE I IZRAELA

David, pomazan po Samuelovoj želji za kralja 12 plemena Izraela. Odmah ga je priznala država Juda.David nije samo izvrstan borac, koji je konačno obračunao s Filistejcima i prisilio Edom, Moab, Amoni Aram da plaćaju danak novoj državi, nego je i odličan diplomat. On je uspio skupiti u dobroorgniziranoj presonalnoj uni ji južna Judina i sjeverna Izraelova plemena. Premješta svoju rezidenciju uJeruzalem. On stvara upravno aparat, reorganizira vojsku po egipatskom uzoru i brine se da izda novi

zakonik. On imenuje „vrijeće tridesetorice“, upravnu vlast sastavljenu od ljudi koji su se svi pojedinačno istaknuli. Njegovo najvažnije djelo je „prijenos kovčega u Jeruzalem“. Uvodeći Jahvinkult u Jeruzalem, pokazuje tolerantnost prema vjeri Jebusejaca kojima je preoteo vlast u Jeruzalemu.

On čak imenuje njihovog vrhovnog boga kao čuvara Kovčega saveza. (El Eljon) Opis Davidova životanalazi se u 2.Samuelovoj knjizi.

SALOMON

965. god. postaje Salamon kralj u Izraelu i Judi (kao mlađi sin Davida i Bat-Šebe). Salamonovudržavu karakterizira sređena uprava i veličajan dvorski život. On je podjelio Izrael u 12 župa od kojih je svaka po jedan mjese opskrbljivala dvor. Dao je nanovo obzidati Jeruzalem ali i proširiti grad.Jahvin hram i velika palača ba shevernom brežuljku njegove su najznamenitije građevine. Salomon je

veliku dobit imao od trgovine konjima i bojnim kolima, tamjanom, ... Svoje gradnje obavljao jeuglavnom pomoću tlake. Pod Samononovom vladavinom pojačavaju se klasne suprotnosti.U tovrijeme istupaju proroci kao branitelji pravednosti. Dolazi do ustanka pod vodstvom proroka Jahije od

Sila. Nakon kraljeve smrti otvoreno je pobunište sjevernih plemena, to jest država Izrael. Salomon jeza svog života podigao hram Davidu. Hram je stajao na istom mjestu na kome su Arapi kasnije podiglisvoju mošeju u stijeni. Sveta stijena, kasnije nazvana „omfalos“ (pupak svijeta)bila je uvučena uhramsko područje,no ne zna se jel se tamo čuvao Kovčeg saveza.

RASPAD DRŽAVE: JUDA I IZRAEL

Kad je Roboam 926. kao četrdesetogodišnjak preuzeo vlast nakon smrti svog oca Salomona, doveo jeodmah do razora Izraela.Roboam je još 16 godina vladao kao kralj južne države Juda. Protiv

eventualnih napada iz Egipta uređivao je gradove: Ajalon, Betlehem, Hebron i Lakiš. Jeroboam ostajeu Šekemu, po njemu taj grad postaje prva rezidencija novog kraljevstva Izrael. On je iz svih sila

pokušao Jeruzalemu oduzeti njegovo jedinstveno vjersko značenje. U hramovima u Danu i Betelu dao je postaviti zlatne kipove bika. Izrael je opstojao sve do 722.god kad je pala Samarija, a država Juda seodržala do Babilonskog sužanjstva. 878.p.n.e.dolazi na vlast u Izrael neki Omri. On je došao izvojske, a nije sigurno ni da je bio Izraelac. Omri je utemeljitelj Samarije, grada koji je sagradio pošto je brdo, na kojem će sagraditi grad, kupoo za dva talenta srebra. Grad je bio strateški osobito važan.Omri ga naziva Šemeron (Samarija). Njegov sin Ahab, kako kaže biblija „činio je više zla od svihsvojih prethodnika“.Oženio se kćeri kralja Tira, sam se podložio njezinom laćnom Bogu te je daosagraditi hram. Tako je tirski bog Melkart bio službeno priznat na Izraelskom tlu što je prorok Ilijaosudio kao neprihvatljivo. To je razdoblje imalo dalekosežne posljedice jer su otada proroci iali vlast.

Ahab je za svog života dao sagraditi u Samariji palaču nazvanu „kuća od bjelokosti“. Asirski k ralj

Salmanasar V. Opsjedao je Samariju s planom da dokrajči sve pokušaje nezavisnosti. Grad se predao



29

722.god nakon trogodišnje opsade. Država Izrael više ne postoji. Asirski nasljednik Sargon je prognaoIzraelićane u asirkse predjele, a Izreal napučio stranim plemenima.

JUDA NAKON PROPASTI IZRAELA

Juda se znao osigurati lojalnim ponašanjem prema Asiriji. Pod pritiskom novih vlastodržaca, najprije uAramu, zatim u Izraelu, smatrao je kralj Ahas u Judi da je pametinije činiti mnoge ustupke koji nisuimali samo političke, nego i vjerske kulturne posljedice. Ahasov nasljednik, pobožni Ezekija, vodisamostalnu politiku. Ezekija nastoji riješiti probleme unutrašnje i vanjske politike. Izaija ga jeodvraćao od saveza s Egiptom i Babilonom. Na Asirsko prijestolje dolazi Manaše, on vodi asirskuvjeru u jeruzalemske hramove, pa ide čak toliko daleko da progoni Jahvine pristaše. Izaija umiremučeničkom smrću, a u Judi teče mnogo nevine krvi. Manašeov sin Amon vodi istu takvu politiku, aline zadugo jer mu je život skratila jedna zavjera. Na prijestolje stupa nj.sin Jošija, kojem je tek 8 god.Jošija opet obnavlja Jahvin kult.Godine 622.izdaje Jošija novi Jahvin zakon. Od sada se služba Jahvikoncentrira u Jeruzalemu i tamo postaje tjesnija nego ikada. Jošija gubi život u bitci. Kad je narod čuo

za nj.smrt , proglasi za kralja Jošijina sina Joahaza. Nabukodonozor u to vrijeme nakon opsade od pola godine, osvaja Jeruzalem i šalje pučanstvo u izgnansto. (Babilonsko sužanjstvo). U krnjoj državiJuda kojom je upravljao Gedalija, dođe opet do ustanka protiv Babilona: Gedalija biva ubijen.Pučanstvo jje od straha pred omazdom pobjeglo u Egipat i tako dođe pod babilonsku vlast i posljednidio Jude.

FENIČANI (NAKON 1200.GODINA PRIJE N.E.)

Fenički lučki i trgovački gradovi Tir, Biblos, Sidon, Berit, Arvad te trgovačke metropole cvatu, testoje ekonomski bolje nego prije. Kao njihovo zlatno doba može se nazvati vrijeme oko 890.god.Velika fenička trgovačka flota vladala je svim obalama sredozemnog mora. Feničani su osnovalimnoge kolonije i trgovačke naseobine. Od njih je najznačajnija Kartaga. Riječ feničani nastala je izriječi “turski purpur“ što je bilo vrlo traženo svileno sukno; boja tog sukna dobivala se od domaćih puževa. Feničani su uspjeli potpuno ukloniti Aramejske utjecaje. Feničani su pronašli prvo mehaničkoračunalo s kuglicama, a pošlo im je za rukom da uvedu alfabet od 30 slova koji proistječe iz klinova pisma dok gotovou isto vrijeme nastaje posve novo pismo s 22 slova koja se pišu kurzivno.

Tir je svoj najveći procvat doživio pod Hiramom 1.Vodio je trazitnu trgovinu između zemalja naobalama Sredozemnog mora i Arabije i istočne Afrike,a isto tako i Ofirom. Očito je postojala ikulturna suradnja što dokazuje gradnja hrama u Jeruzalemu pri kojoj su sudjelovali feničk i umjetnici.

Feničani su mog prilično mirno živjeti sve do sredine 9.st. No dužnost davanja danka Asircima postaje im sve teža. Od toga trpe uglavnom gradovi: Tir, Sidon, Biblos i Arvad. Asirske su čete

ponajprije osvojile Izrael, prije nego što su opsjedale feničke gradove. Kada je pri kralju 7.st.nestalomoći Asiraca, počinje uspon Grka koji nastoje doći do važnijih trgovačkih naselja na obalnom području Sredozemnog mora. Tir se brzo oporavlja od asirskih rana, no Nabukodonozor ponovougrožava nezavisnost feničkih gradova. Nakon osvajanja jeruzalema, Nabukodonozor 13 godinaopsjeda Tir koji se uspio oduprijeti, sklopiti ugovor i tako spasiti kraljevstvo. Grad je zauzeo tek

332.g.pr.n.e. Aleksandar Veliki.



30

UMJETNOST

Fenički jezik nije potpao pod strani utjecaj, ali se u umjetnosti očituju strane vrste stila.Najčuvenijaeksportna roba feničke umjetnosti jesu bez sumnje radovi u staklu i bjelokosti.

VJERA

Svaki fenički grad ima svog Boga zaštitnika. U Tiru su štovali Melkarta, U Biblosu Baal Rešefa i Baal

Gibala, U Sidonu Alijana, a u Aradu Baal Jamu (fenički posejdon). Posvuda se osobito štuje božicaljubavi Astarta, koju Amarejci nazivaju Atargatis, a Asirci Ištar.

ASIRIJA OD SREDNJOVJEKOVNOG DOBA DO PROPASTI

SREDNJA ASIRSKA DRŽAVA (OKO 1400.-1100. PRIJE N.E.)

U vrijeme kada obalno područje sredozemnog mora od Male Azije do Egipta stoji pod utjecajemseobe naroda, osobito pomorskih naroda, Asirija se već dug sprema da se ujedini. Ta se epoha

ujedinjavanja i uspona do položaja velevlasti što se postiže dijelom diplomatskom politikom a dijelommačem, zove „srednje asirsko doba“.Pod Asirskim kraljem Asur -Ubalitom pošlo je Asiriji za rukomda se nakon potjerivanja Mitana opet osamostali i da znatno proširi sferu svoje vlasti i svojegutjecaja.Kralj koji bijaše zaposlen vođenjem ratova ostavio je tek mao kulturno važnih djela. Čini seda su se ipak bavio vjerskim pitanjima; tako je npr.uveo iz Babilona kult MARDUKA što znači da sutom novom bogu morali u Asuru podići hram; no već se u njegovo vrijeme ocrtava razvoj Asirije u

osvajačku državu koja neprestano ugrožava Bliski istok u 9 st pa sve do 7.st.

Za njegovo vrijeme vladanja mnogi nomadski narodi i plemena napadaju kraljevstvo. Jedna od

najistaknutijih ličnosti srednjeasirskog doba je Tukulti Ninurta I. Podigao je Asiriju do zapaženesvjetske države., kako kaže izvještaj „on je vladar koji prima danak od sviju zemalja koje se protežu

između izlaska i zalaska sunca“. Nakon svih ratničkih pohoda, onse posvećuje vjersik problemima i podizanju hramova. Premda se Tukulti Nintura istakao kao graditelj, pa je Asur izgradio glavni grad

dostojan velike države podigavši u njemu nove palače, obnovivši hramove Asur i Ištar, njegov nrodnije priznavao ta djela. Na kraju svega ubija ga sin Asur-nadin-apli. Nakon toga pr opadanje državenije se moglo zaustaviti.Kada je na vlast došao Tiglatileser I. Mijenja se položaj u korist Asirije.(poznati su njegovi napadi nad Muškima, rotiv zemlje Nairi). Tiglatileseru zahvaljujemo velike zbirkezakona. Iz nje se mogu razabrati položaj i prava žena i najrazličitijim staležima. On osniva zoološkivrt. On se smatra osnivačem prve biblioteke. Njegovi nasljednici nisu bili niti malo slični kao on, pa jenakon njegove smrti Asirija gubila mnoge posjede.

NOVA ASIRSKA DRŽAVA (884.-612.GOD. PRIJE N.E.)

Njegov sin Adad-nirari II. mogao je stoga početi Asirskoj državi davati novi oblik.S njime počinje predigra uzgradnje novoasirske države. On ratuje s Aramejcima, te s Hanigalbatovom državom. S babilonom je sklopio uovor o miru i prijateljstvu k oji je ojačan međusobnim sklapanjem brakova. Njegov sin nasljednik je Tukulti-Ninurta II.

ASURNASIRPAL

On ostavlja solidne temelje svom sinu Asurnasirpalu II. Kad je ovaj došao na vlast, već su čvrstoodređene smjernice za novu veliku državu, te je morao samo provesti planove koje je napravio Adad

Nirari II. Poznat je po vođenju nečovječnog rata. Svojim velikim organizatorskim talentom znantno jeunaprijedio Asiriju kulturno i gospodarski. Kao svoju rezidenciju izabire Nimurd. Tu daje graditi

palače. Podiže kompleks zgrada u kojem je bio zigurat, nekoliko hramova i tri palače koje stoje naobzidanom pravokutniku.



31

UMJETNOST

Motivi na reljefima su:nadljudska bića, ratni prizori i opisi lavova. Izuzetak čine reljefi koji prikazujukraljev i kraljičin privatni život. Asurnasirpal dao se ovjekovječiti jednim slobodnim kipom koji stojina drvenu podnožju; prikazan je kako sklopljenih ruku moli.

ASURNASIRPALOVI NASLJEDNICI

Poput svoga oca i Salmanasar III. velik je vojskovođa koji za vrijeme svoje vladavine može pokazati

gotovo 40 ratnih pothvata. Iako je vojnički bio vrlo zauzet, našao je vremena da gradi mnoge palače.(npr.one u Til Barsipu i Nimurdu.) Među najistaknutija ostvarenja asirske umjetnosti pripadaju drvenavrata njegove palače u Imgur -Enlilu. Pri kraju njegove vladavine podigao je njegov najstariji sin

Asurdan-apli bunu koja je završena u njihovu korist, njegovog mlađeg brata Šamši-Adada. Njegova

žena Semiramida ostavila je jedno od svjetskih čuda staroga svijeta, „viseće vrtove“ u Babilonu.Semiramida je odlučila jedno vrijeme sama imati vlast, te nekih 40 godina Asirska država ne vodi višeosvajačke ratove. Tog mira je nestalo kada je Tiglatpilesar III.došao na vlast nakon jedne dvorskerevolucije. Pred velikim bogom Mardukom dao se okruniti za kralja s naslovom „kralj cijele države“.

(kralj Asirije, Babilona, Sumera i Akada, kralj svih četiriju strana svijeta.) Njegova rezidencija je Nimrud.

SARGON

Ne zna se je li on možda sin od Tiglatpilesara, no on je utemeljio neku vrstu dinastije nazvanuSargonida. Ratovao je na mnogo prostora: Babilon, Egipat, Urartu, ... Godine 719. Opet je napao

Urartu koji je već bio oslabljen zbog npada Kimerijaca. Sargon ga je temeljito opustošio. Nemire su idalje stvarali Kimerijici koji su krstarili zemljom, pa se Urartu spustio s njima u rat na život ili smrt.

SARGONOVE GRAĐEVINE

Dao je sagraditi novi grad, Dur-Šarukin (Sargonov grad). Dur-Šarukin je najljepši Asirski kompleks

palača koji je ikada podignut. Grad štite zidovi koji čine pravokutnik, a u njima su osmora vrata.Hramska četvrt leži neposredno uz Sargonovu palaču. Tu su svoje svetište našli najvažniji bogovi: Ea,Sin, Šamaš, Nabu, Adad i Ninurta. Oni se štuju u sjeni jednog zigurata. Sargon je umro u jednoj bitci protiv nekog brđanskog plemena.

SARGONIDI: NAJVEĆE PROŠIRENJE VLASTI ASURA

Sargonov sin Sanherib naslijedio je moćnu državu. Bio je inteligentan čovjek. Ta je samosvjesti bilaglavni povod nj.prekomjerne okrutnosti. Stoga su mu Judini proroci prorekli nasilnu smrt. I zaista ga

je umorio jedan od njegovih sinova u trenutku kada se zadubljen u molitvu klanjao u hramu nsvojeg

boga, kako kaže Biblija. Kada je Sanherib preuzeo vlast, situacija je bila smirena. Sanherib je zaposjeoBabilon. Na Babilonsko prijestolje Sanherib je postavio svog najstarijeg sina asur-nadin-šumija.Potom se Sanheib vraća u svoju zemlju da bi tamo počeo graditi glavni grad Ninivu. Sanherib je i uAsuru dao podići pažnje vrijednu građevinu, tzv.“Kuću blagdana Nove godine“. No međutim, Elam jehtio vlast nad Babilonom. I ta pobjeda nad Babilonom zadnje je vojničko Sanheribovo djelo. 681.jeubijen.

Prijestolje je naslijedio nj.najmlađi sin Asarhadon. (on je morao prvo usjeti u sukobima sa svojom braćom koja su zbog dobi imala veće pravo nego on na nasljedstvo). Nakon te pobjede, u Babilonu je

dao sagraditi Mardukovo svetište. On je uzeo Skitskog Prototija za svog zeta, pa je na taj način sklopiosavez sa Asirijom. Asirski kralje neočekivano umire na vojnom pohodu prema Egiptu. Nj.energični isposobni sin Asurbanipal priveo je kraju vojni pohod na Egipat. On je ujedno zadnji znantniji kralj

asirske države. Asur je za njegovo vladanje ponovo ušaou svoje zlatno doba. Egipat postaje vazal

Asirije. Tek nakon 10 god. pošlo je za rukom Psametiku I. Da se oslobodi vazalstva. Asurbanipal jošsklaplja savez sa državom Urartu.



32

ASURBANIPALOVA KULTURNA DJELATNOST

Mnogo je vremena provodio u biblioteci. U njegovoj je palači pronađeno 25000 glinenih pločica kojene sadrže samo službene isprave nj.uprave nego i žetvu svega što je donjelo njegovo doba. Rel jefi o

lovu i prikazi intimnih dvorskih prizora pokazuju nam i ljudske vladarove crte. Reljefi ga prikazuju

kao ratnika, kao odvažnog lovca, kao uzgajatelja divljači, kao pobožnog graditelja, te kao arheologa.

PROPADANJE I UNIŠTENJE ASIRIJE

Nakon Asurbanipalove smrti koja je nejasna, država propada. Njegov sin vlada samo kratko vrijeme. Njegovu vlast preotima Sin-šar -iškun koji je imao nasljednika. Ni taj nije imao više države. U to jevrijeme u Babilonu umro asirski namjesnik Kandalanu. Babilonsko kraljevstvo bilo je zatim jednu

godinu nezaposjednuto. Nabopolsar, poglavica Pomorske zemlje, u to vrijeme proveo je rat protiv

Asirske zemlje. No Asirci su ipak bili pobjeđeni u bitcki kod Uruka. Asirci su potjedani u bijeg. Nabopolasar dobiva kraljevsku vlast u Babiloniji. 10 godina nakon toga odlučio se za veliku ofenzivu.On je pošao duž Eufrata na sjever, gdje je došao u sukob sa Egipćanima. U to vrijeme Medijciopsjedali Asur, te ga opljačkali i osvojili. 612.nastupila je Medijsko-Babilonska koalicija, te su

opsjedali Ninivu. Osvojili su grad, te ga sravnali sa zemljom. Dio Asiraca uspio je uteći u Haran.Asirska država od pada grada Ninive prestajala je postojati.

KRALJEVINA URARTU (OD 1100. GOD.PRIJE N.E.)

Asirci u svojim tekstovim pisanim klinovim pismom područje kasnije Armenije (a sadašnje državeUrartu) nazivaju „zemlja Nairi“. Počev od kraja 9.st stvara se pod Sardurom I. jedinstvena država.Osnivač države imao je svoju rezidenciju u Tušpi na južnoj obali jezera Van. Kraljevi Urartija su bili uslužbi Boga Kaldija. To je činovnička država, podijeljena u pokrajine kojima upravljaju namjesnici.Pučanstvo živi od ratarstva i stočarstva. Sardur 1.i nj.nasljednici izgradili su jako kraljevstvo kojeobuhvaća cijeli sjeverni dio prednje Azije. Urartu je do kraja Asirske države ostao jakom kraljevinomkoja je ipak imala samo lokalno značenje. Urartu su oko 620.god.pr.n.e. preplavili Skiti koji su se

natisnuli iza Kimirijaca. Nakon propasti asirske države, urartsko područje je potpalo pod Medijce.

ELAM-POSLJEDNJE DOBA CVATA, PROPADANJE I OSVAJANJE. (NAKON 1200.-

640.GOD.PR.N.E.)

SREDNJE ELAMSKO RAZDOBLJE

Osnovao je Halutuš-Inšušinak novu dinastiju na području rijeke Zuhreh, u zemlji koja se tada zvalaAncan. On je sakupljao stele. Gdje god je ratovao, tražio je da mu se pokau zanimljive stele, ako su

mu se činile vrijedne, uzeo ih je sa sobom,pa bi ih postavio u čast boga Inšušinka u njegovom hramu uSuzi. Nakon nj.smrti nasljeđuje ga prvo sin Kutir - Nahunte, a nedugo nakon njega, brat Šilhak -Inšušinak. On je zadnji veliki kralj srednjoelamske države. Kad je Šilhak -Inšušinak umro, već je bio

preminuo i nj.brat, pa je izbor za novog kralje pao na najstarijeg sina kraljice Nahunte-utu. Za vrijemenovog kralja Heutelutuš-Inšušinka počelo je propadanje Elama. On se u svoje vrijeme ne zove kralj

Ancana i Suze nego „države mnogih nasljednika“. Njega je pobjedio Nabukodonozor, babilonija ga

je opustošila i opljačkala. To je značilo propast Elama.

UMJETNOST POD ŠUTRUKIDIMA

Stele s natpisima, “rogati hramovi“ za koje se misle da ih je Heuteleutuš I. sagradio.

NOVO ELAMSKO RAZDOBLJE

U tom razdoblju ponovo se stvara elamska država koja u 8.i 7. St.pr.n.e.ima određeno značenje ukonstelaciji sila na Bliskom otoku. Osnivač te nove epohe bio je Humban-nikaša. Poznat je po bitcikod Dera gdje je pobijedio Sargona. Njegov nasljednik bio je Haluš-Inšušinka, malđi brat svrgnutogkralja. On je doživio poraz od kod Nupira od Sanheriba, Elamiti su ga sami ubili nakon njegova



33

povratka. Njegov mlađi brat Gumban-nimena preuzeo je teško nasljedstvo. Njega je također porazioSanheriba i odveo ga u Ninivu kao zarobljenika. Oko 688.dolazi na prijestolje Tempt-Humban-

Inšušinak. Na bitki kod Ulaja (rijeka) poginuli su i on i nj.sin. Asirska pobjeda dovela ih je doruba,Elam je prestajo postojati kao nezavisna država, opet postaje vazalna država velike perzijskedržave.

LURISTAN

Luristan je ime gorovitog kraja koji leži u Zagrosu te na zapadu graniči sa Irakom , a na jugu sa starimElamom - koji je sada dio pokrajine Khuzistan. Poznato nam je brončano razdoblje Luristana, koje je

trajalo od 2700. - 2100. Poznato je još da su Luristani davali svoje kraljeve Elamu i Babilonu.

SJEVERNI IRAN

Južno od Kaspijskog mora živjeli su stanovnici koji su došli iz dijelova Azije. Sa spretnoščuoblikovanja plemenitih kovina ističu se: Manejci, Skiti, Medijci. Najvrijednije djelo Iranskogzlatarstva bila je „zlatna zdjelica“ iz Hasanlua.

2.zajednički religiozni predožbeni svijet s vjerom u jednog najvišeg boga i sa štovanjem



34

MEZOPOTAMIJA

Mezopotamija = međurječje Eufrata i Tigrisa

- pre-sumerske kulture: Uruk (Warka) i Obeid

- period Djemdjet-Nasr (4000. – 3000. g. pr. Kr.) ranodinastičko doba (slobodni gradovi) (2700.

– 2350. g. pr. Kr.)

KULTURE U MEZOPOTAMIJI:

- Hassuna / Samara = o. 6500. g. pr. Kr.

- Halaf = o. 5000. g. pr. Kr.

- Obeid = o. 4000. g. pr. Kr.

- Uruk (Warka) = o. 3500. g. pr. Kr.

- Djemdet Nasr = o. 3200. g. pr. Kr.

- Ranodinastički period = o. 2800. g. pr. Kr.

- SUMER (3000. g. pr. Kr.); narod Sumerani = nepoznato podrijetlo, ne pripadaju ni semitima ni

indoeuropljanima. Gradovi (u početku slobodni, svaki grad ima vrhovnog boga te međusobno ratuju):Ur, Uruk, Isin, Larsa, Umma, Šuruppak, Nippur, Kiš

- Sumerani se javljaju u 4. tis. pr. Kr.; stvorili su pismo (klinasto)

- nazivi za vladara: PATESI = visoki svećenik; ENSI = božji namjesnik; LUGAL = gospodar

- I. dinastija Ura: 2500. – 2350. g. pr. Kr. (dokaz – kraljevske grobnice)

- Kiš – sjedište prve sumerske dinastije (kralj Mebaregezi – sukob s Gilgamešom);odjeljivanje hrama i političke vlasti

- dinastija iz Lagaša: prvi vladar je Urnaše; najznačajniji vladar tog razdoblja je Eannatum:

pobjeda nam Ummom (Jastrebova stela)

- dinastija iz Umme: posljednji vladar ranodinastijskog doba: Lugalzagesi = on je razorio

Lagaš te zauzeo Uruk i Eridu; nosio je titulu „kralj Uruka i kralj zemlje Sumer“ pobijedio ga jeSargon I. Akadski

SUMERSKI SAMOSTALNI GRADOVI

- Eridu, Lagaš, Girsu, Nippur, Kiš, Uruk

- Uruk : 2 dijela grada: četvrt boga Anua (bijeli hram) i četvrt božice Eanne (hram D). Heroizirani

vladari (Enmekar, Dumzi, Gilgameš ).

- Kiš: sjedište prve sumerske dinastije. Sukob kralja Mebaregezija s Gilgamešom (Uruk). Počinje

odjeljivanje hrama i političke vlasti. Titula vladara „vladar Kiša“ = počasna titula. Vladar Mesalim (zavjetna toljaga = vladao nad Lagašem).



35

- Lagaš: prvi vladar: Urnaše. Najznačajniji vladar: Eannatum pobjeda nad Ummom (Eannatumova

jastrebova stela).

- Ur: prvi vladari su poznati iz Kraljevskih grobnica (16 „kraljevskih“ grobova: netipične grobnice smnoštvom dragocjenih grobnih priloga te pratnje).

- Umma: najznačajniji vladar: Lugalzagesi – zauzeo i razorio Lagaš; titula: „kralj Uruka i kralj zemljeSumer“.

- AKAD (2350. – 2200. g. pr. Kr.); narod Akađani (Semiti); grad Akkad

*Semiti = Akađani, Asirci, Amorićani, Arameji, Feničani, Hebreji, Kaldejci

- utemeljitelj: Sargon I. Akadski = pobijedio Lugalzagesija, pokorio sve sumerske gradove i

državice, prozvao se „carem 4 strane svijeta“; rezidencija: Akad; carstvo se protezalo od Elama do

Sredozemnog mora; sinovi nasljednici: Rimuš i Maništušu

- Naram-Sin: veliki ratni osvajač, nazvao se „carem 4 strane svijeta“ i nazivao se „bogom Akada“ te se dao obožavati kao „bog Akada“; uspješno je gušio ustanke u okolnim gradovima

- GUTEJCI (2200. – 2100. g. pr. Kr.); narod Gutejci = nepoznata podrijetla, ponašali su se kao iAkađani i Sumerani; razbili su oslabljeno Akadsko carstvo; uzimali su naslov „car 4 strane svijeta“,

ostali su ih nazivali tlačiteljima i zmijama; za vrijeme njihove vladavine neki su gradovi ostali

slobodni (Lagaš) oko 2100. g. pr. Kr. istjerani su (III. dinastija Ura)

- u doba njihove vladavine grad Lagaš je ostao samostalan: najznačajniji vladar je bio Gudea

= umjesto ratova, vodio je povoljnu trgovinu te doveo grad do neslućena razvoja (razvoj gospodarstva,

kulture i graditeljstva)

- III. DINASTIJA URA (2100. – 2000. g. pr. Kr.) = namjesnik Ura, Utuhengal, se osamostalio od

Lagaša, te je utemeljio III. dinastiju Ura; proglasio se kraljem Urnammuom. Ujedinio je Sumer i

Akad (titula: „kralj Sumera i Akada“). Posljednji vladar je bio Ibbi-Sin.

- RAZDOBLJE ISIN – LARSA (o. 2000 – o. 1900. g. pr. Kr.) = III. dinastija Ura završila je nasilnimoduzimanjem vlasti. Ibbi-Sin je dao ovlasti Isbieru, koji je zauzeo grad Isin te se osamostalio (kasnije

je proširio svoju vlast i razorio Ur). Isbieru je osnovao dinastiju Isina koja je vladala sljedećih 200godina.

- u to doba na području grada Larse kralj Naplunum je osnovao svoju dinastiju. Larsa je bilasamostalan grad sve do 19. st. pr. Kr. dok vladara Rimsina nije pobijedio Hamurabi.

- STAROBABILONSKO CARSTVO (1900. – 1600. g. pr. Kr.); narod Amorićani (Semiti) = upadaju

u sjevernu i južnu Mezopotamiju te se nastanjuju u gradu Babilonu; zajedno sa Elamom su srušili III.dinastiju Ura

- osnivač prve babilonske dinastije: Sumuabum

- Babilon je bio neka vrsta tampon države između Asirije (Šamši Adad I.) i grada Larse(Rimsin)



36

- najznačajniji vladar: Hamurabi = veliki vojni zapovjednik i političar; ujedinio je Međurječjete proširio vlast do sjever a (slabljenje Asura); sukob s Zimrilimom (država Mari) pobjeda; sukob s

Asircima, Elamom i Gutejcima pobjeda; najznačajniji pravni spomenik tog doba = Hamurabijev

zakonik

- Hamurabijevi nasljednici ne uspijevaju održati državu: prodor Kasita, napadi Hetita i Hurita

carstvo pada sredinom 2. tis. pr. Kr.

- KASITI (o. 1600. – o. 1200. g. pr. Kr.) = narod nepoznata podrijetla (etnički miješan narod sobilježjima Indoeuropljana); prodrli su sa sjevero-istoka na područje Mezopotamije. (doba „ Pomorske

dinastije“) Uz pomoć Hetita i Hurita su srušili Starobabilonsko Carstvo te vladali do negdje oko 1200.g. pr. Kr.; nova prijestolnica Dur Kuri galcu

- vladari: Agum II., Ulamburiaš, Kurigalcu II.

- u 13. st. pr. Kr. javila su se dva opasna susjedna neprijatelja: Asirija (Tukulti-Ninurta) na

sjeveru i Elam (Untaš- Napirišim) na sjevero-istoku

- ELAM (južni Iran); narod Elamiti = mješovit etnički sastav (jezik: ni semitski ni indoeuropski); prijestolnica: Suza

- dobar položaj: trgovina rudama i skupim kamenjem; dinastija Avan

- Kutik-Inšušinak je oslobodio Elam od vlasti Sargonida

- STARIJE ELAMSKO RAZDOBLJE (2000. – 1500. g. pr. Kr.) = dinastija Avan vlast

Gutejaca vlast III. dinastije Ura dinastija Šimašida dinastija Epartida trijumvirat protiv

Hamurabija (poraz)

- SREDNJE ELAMSKO RAZDOBLJE (1500. – 1000. g. pr. Kr.) = najznačajniji vladar:Untaš-Napiriši (13. st. pr. Kr.) = procvat države Elam (povoljna diplomacija); nova prijestolnica Dur

Untaš (zigurat drugačiji od od mezopotamskog, posvećen bogu Inšušinaku) Halutuš-Inšušinak osniva novu dinastiju Šutrukida Šilhak -Inšušinak : veliki vojni pohodi i uspjesi

- NOVO ELAMSKO RAZDOBLJE (700. – 640. g. pr. Kr.) = Humban- Nikaš: pobijedioSargona II. Šutruk -Nahunte II.: sukob s Sargonom II. Sanherib zauzima Babilon te pobjeđujeElamite (zauzeta Suza) kraj Elamske države

- ASIRIJA = oko 2000. g. pr. Kr. javlja se narod Asirci (Semiti); oni dolaze i miješaju se s domaćimstanovništvom. Gradovi: Assur, Niniva, Kalkhu (Kalah). Rani asirski kraljevi: Ilšuma, Šamši Adad I.

- STARIJE ASIRSKO RAZDOBLJE (o. 2000. – 1400. g. pr. Kr.) = dinastija Pucurasura:

Ilšuma = samostalan vladar vladavina Elamita o. 1800. g. pr. Kr. dolazi Šamši Adad I. (ne-

asirski vladar; Amorićanin); zauzima Asur vlast Hamurabija (Starobabilonsko carstvo)

- SREDNJE ASIRSKO DOBA/STAROASIRSKO CARSTVO (1400. – 1000. g. pr. Kr.) =

Asur-Ubalitu uspijeva osamostaliti Asiriju; uveo kult boga Marduka Šalmanasar I. – ratni pohodi,

prijestolnica: Kalkhu; zauzima Babilon Tukulti-Ninurta I. – zauzeo Babiloniju (razorio Babilon) i

Elam; podigao moć i ugled Asirije te izvodio građevinske radove Tiglatpilesar I. – pobijedio

Aramejce i zauzeo Babilon (smatra se osnivačem prve biblioteke)



37

- NOVOASIRSKA DRŽAVA (10. – 7. st. pr. Kr.) = Adad-Nirari II. vraća staru slavu i moćAsiriji; sklopljen ugovor s Babilonom Asurnasirpal II.: brutalno ratovanje, strahovlada; napredak

Asirije (prijestolnica: Nimrud) Šalmanasar III.: veliki vojskovođa (40 ratnih pohoda) ŠamšiAdad V.: dogovor sa Babilonom (žena = Semiramida) Tiglatpilesar III.: zauzeo Babilon; okrunio

se za „kralja svih 4 strana svijeta“ Šalmanasar V.: ubijen Sargon II. (8. st. pr. Kr.): došao na

vlast, zaratio s Babilonom, Sirijom i Elamom; sagradio novi grad Dur- Šarukin (hramski kompleksi i palača) Sanherib: sukob s Babilonom (Marduk-Apla-Idin); gradi novu prijestolnicu Ninivu; podižeBit Akitu („Kuću blagdana Nove godine“) Asarhadon: napad na Tir i Sidon; pobjeda nad Egiptom

(zauzimanje Memfisa) Asurbanipal: ponovno zauzimanje Egipta; pobjeda nad Elamitima (zauzeo

Suzu); sagradio biblioteku (Niniva = prijestolnica) prestanak Asirske države u 7. st. pr. Kr.: napadMedijaca (Kijaksar) i Babilonaca (Nabopolasar) – pad Ninive; kraj Asirskog Carstva

- HETITI: Indoeuropljani koji su u 2. tis. pr. Kr. došli na prostor Male Azije (Anatolije); prijestolnica= Hatuša

* Indoeuropljani: Hetiti, Huriti, Arijevci (Gutejci i Kasiti nisu pravi Indoeuropljani, ali imaju nekeelemente)

- STARA HETITSKA DRŽAVA/CARSTVO (17. – 15. st. pr. Kr.) = osnivač: Labarna (izvor

= Telepinuov tekst) Hatušili I. Muršili I.: zauzeo Babilon Telepinu: propadanje Hetitskog

Carstva

- NOVA HETITSKA DRŽAVA/CARSTVO (15. – 12. st. pr. Kr.) = prijetnja Hiksa i Mitana;

Supiluliuma I.: veliki osvajač koja proširuje hetitsku državu; obožavan je kao „vladar Sunce“

Muvatali II.: sukob s Egiptom (Ramzes II. – bitka kod Kadeša, 13. st. pr. Kr.) Hatušili III.:mirovni sporazum s Egiptom (najstariji poznati diplomatski dokument) propadanje Hetitskog

Carstva u 12. st. pr. Kr.; uzrok: prodor „Naroda s mora“

- MEDIJA; narod Medijci ; sukobi s Šalmanasarom III. i Tiglatpilesarom III.

- prijestolnica = Ekbatana

- vladar Kijaksar oslobađa Mediju od Parta napao je i srušio Ninivu i Novoasirsko Carstvo(612. g. pr. Kr.)

- 550. g. pr. Kr. Kir II. (Perzija) zauzima Ekbatanu i Mediju

- NOVOBABILONSKO/KALDEJSKO CARSTVO (7. – 6. st. pr. Kr.) = nositelji su Kaldejci (Semiti)

- babilonac Nabopolasar osniva dinastiju, ruši Ninivu i zauzima Asiriju

- Nabukodonosor II. – pobjeda nad Egipćanima i Židovima (napada i ruši Jeruzalem; rušiSalomonov hram te odvodi Židove u ropstvo); gradi hram bogu Marduku

- Nabonid – posljedni vladar Novobabilonskog Carstva; pobjeđuje ga i svrgava Kir II. (koji je bez otpora ušao u Babilon)

- PERZIJSKO CARSTVO (550. – 330. g. pr. Kr.) = dinastija Ahemenida



38

- osnivač: Kir II. Veliki – zauzeo Ekbatanu i Mediju; ujedinio plemena; zauzeo Babilon;

oslobodio Židove iz babilonskog ropstva, srušio Novobabilonsko Carstvo; pokopan u grobnici uPasargadi

- Kambiz II. – zauzeo Egipat; umro na pohodu

- Darije I. Veliki – guši pobune, podijelio je carstvo na 20 satrapija, uvodi se kovani novacdarik ; velika cesta: „ Kraljevski put “ (od Sarda do Suze); pohod na Grke

- Kserkso I. – sukob s balkanskim Grcima Grčko-perzijski ratovi mir

- nasljednici: Artaksersko I., Kserkso II., Darije II., Artaksersko II., Artakserkso III, Darije III.

- Darije III. – posljedni Ahemenid vladar Perzijskog Carstva pobjeđuje ga AleksandarMakedonski

MEZOPOTAMSKA RELIGIJA

- Trijada: An/Anu, Enlil, Ea/Enki

- An/Anu = bog neba i otac svih bogova, Enlil = bog vjetra i stvoritelj ljudi, Ea/Enki = bog

voda i stvaranja

- Trijada: Utu/Šamaš, Nanna/Sin, Inanna/Ištar

- Utu/Šamaš = bog Sunca, Nanna/Sin = bog Mjeseca, Inanna/Ištar = božica ljubavi, plodnosti irata

BOGOVI ZAŠTITNICI SUMERSKIH GRADOVA

URUK (Ereh) 2 dijela grada: četvrt boga Anua (bijeli hram) i četvrt božice Eanne (hram D) - božica zaštitnica grada: Eanna (I nanna) = božica ljubavi, plodnosti i rata te bog An (Anu) =

otac svih bogova, bog neba

UR (Tell el Muqayyar) zigurat posvećen bogu Nanni; Kraljevske grobnice u Uru

- bog zaštitnik grada: Nanna = bog Mjeseca

ERIDU (Tell Abu Shahrain)

prema Sumerskoj kraljevskoj listi on je bio prvi grad na svijetu- bog zaštitnik grada: Enki = bog vode i stvaranja

KIŠ (Tell al Uhaymir) – bog zaštitnik grada: Zababa

LAGAŠ – bog zaštitnik grada: Ninur ta (Ningursu) = bog rata

NIPPUR – bog zaštitnik grada: Enlil = bog vjetra i stvaranja

ISIN (Ishan al Bahriyat) – bog zaštitnik grada: Nintinugga = božica liječenja

LARSA – bog zaštitnik grada: Utu = bog Sunca

SIPPAR – bog zaštitnik grada: Utu = bog Sunca



39

- NARODI SIRIJE, FENIKIJE I PALESTINE

- Aram: biblijski naziv za Siriju narod Aramejci (Semiti)

- Huriti: spominjanje od 3. tis. pr. Kr.; grad Alalah; vladari grada-države Mitani (preuzeli ih isrušili Hetiti)

- FENIČANI: Semiti; gradovi = Tir, Sidon, Biblos, Ugarit, Akra (Ako), Berytos; vrhunac = 12. – 8. st.

pr. Kr.; pomorci i trgovci; mnoštvo kolonija (najpoznatija: Kartaga); bogovi: Dagon (bog voda, polu-

čovjek polu-riba), Asherat (božica mora), Baal (nebeski govornik), El (otac bogova), Aštarta, Anat

- Palestina: područje Izraela i Jordana; naziv: Filistejci

- HEBREJI: izvor = Biblija (Petoknjižje) - Abraham odlazi iz Ura te dovodi Židove u Kanaan

- priča o Josipu (dolazak Židova u Egipat) – o. 16. st. pr. Kr.

- legenda o izlasku Židova (Mojsije) – o. 14. st. pr. Kr.

- sukob s Filistejcima (Samson)

- legenda o Jošui, osvajaču Jerihona (pod Jošuom Izraelci dolaze u Kanaan; zauzimanje

gradova Jerihona, Betela, Lakiša i Hazora)

ŽIDOVSKO KRALJEVSTVO

- 1. kralj: Šaul (11. st. pr. Kr.) – sukob s Filistejcima

- 2. kralj: David – otišao u Judeju proglašen kraljem sukob s Šaulovim sinom

pobjeda ujedinio Izraelsko i Judejsko Kraljevstvo osvaja Jeruzalem (prijestolnica)

- 3. kralj: Salomon – mnogi savezi s okolnim narodima; gradnja hrama Jahvi; procvat kulture,

metalurgije, trgovine i društvenog života

- nakon Salomonove smrti država se raspada na 2 kraljevstva: Kraljevstvo Izrael (10 plemena, sjeverna

Palestina) i Kraljevstvo Judeju (2 plemena, južni dio)

- napad Asirije: pad Izraelskog, a kasnije i Judejskog Kraljevstva (Nabukodonosor II. osvaja

Jeruzalem, uništava Salomonov hram i odvodi Židove u ropstvo)

- Kir II. (Perzija) oslobađa Židove iz ropstva obnova Jeruzalema

- Hebreji (uz pomoć Makabejaca) se bore protiv vlasti Seleukida (2. st. pr. Kr.)

- 140. – 63. g. pr. Kr. = samostalna uprava (saduceji i farizeji)

- 63. g. pr. Kr. Gnej Pompej zauzima Siriju; zauzima Jeruzalem i Palestinu



40

VLADARI:

- Gilgameš – o. 2700. g. pr. Kr. – Uruk (Sumeran)

- Eannatum – 25. st. pr. Kr. – Lagaš (Sumeran)

- Mesalim – o. 2500. g. pr. Kr. – Kiš (Sumeran)

- Lugalzagesi – 24. st. pr. Kr. – Umma (Sumeran)

- Sargon I. Akadski – 24./23. st. pr. Kr. – Akadsko Carstvo (Akađanin)

- Rimuš i Maništušu – 23. st. pr. Kr. – Akadsko Carstvo (Akađani)

- Naramsin – 23. st. pr. Kr. – Akadsko Carstvo (Akađanin)

- Gudea – 22. st. pr. Kr. – Lagaš (Sumeranin)

- Utuhengal – 22. st. pr. Kr. – Uruk (Sumeranin)

- Urnamu – 22./21. st. pr. Kr. – Ur (Sumeranin)

- Ibbi-Sin – 21./20. st. pr. Kr. – Ur (Sumeranin)

- Išbieru – 21./20. st. pr. Kr. – Isin (Sumeranin)

- Naplunum – 21. st. pr. Kr. – Larsa (Amorićanin)

- Rimsin – 19. st. pr. Kr. – Larsa

- Sumuabum – 19. st. pr. Kr. – Babilon (Amorićanin)

- Hamurabi – 18. st. pr. Kr. – Starobabilonsko Carstvo (Amorićanin)

- Zimrilim – 18. st. pr. Kr. – država Mari (Amorićanin)

- Agum II. – 16. st. pr. Kr. – Kasiti

- Kurigalcu II. – 15. st. pr. Kr. – Kasiti

- Šamši Adad I. – 19./18. st. pr. Kr. – Staroasirsko Carstvo (Amorićanin)

- Tukulti-Ninurta I. – 13. st. pr. Kr. – Srednjoasirsko Carstvo (Asirac)

- Tiglatpilesar I. – 12./11. st. pr. Kr. – Srednjoasirsko Carstvo (Asirac)

- Adad-Nirari II. – 9. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)

- Tukulti-Ninurta II. – 9. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)

- Asurnasirpal II. – 9. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)

- Šalmanasar III. – 9. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)

- Tiglatpilesar III. – 8. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)

- Sargon II. – 8. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)

- Marduk-Apla-Idina II. – 8. st. pr. Kr. – Babilon (Kaldejac)

- Sanherib – 8./7. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)

- Asarhadon – 7. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)



41

- Asurbanipal – 7. st. pr. Kr. – Novoasirsko Carstvo (Asirac)

- Kijaksar – 7./6. st. pr. Kr. – Medija (Medijac)

- Nabopolasar – 7. st. pr. Kr. – Novobabilonsko Carstvo (Kaldejac)

- Nabukodonosor II. – 7./6. st. pr. Kr. – Novobabilonsko Carstvo (Kaldejac)

- Nabonid – 6. st. pr. Kr. – Novobabilonsko Carstvo (Kaldejac)

- Labarna – 16. st. pr. Kr. – Hetitsko Carstvo (Hetit)

- Muršili I. – 16. st. pr. Kr. – Hetitsko Carstvo (Hetit)

- Telepinu – 15. st. pr. Kr. – Hetitsko Carstvo (Hetit)

- Supiluliuma I. – 14. st. pr. Kr. – Hetitsko Carstvo (Hetit)

- Muvatali II. – 13. st. pr. Kr. – Hetitsko Carstvo (Hetit)

- Hatušili III. – 13. st. pr. Kr. – Hetitsko Carstvo (Hetit)

- Untaš-Napiriši – 13. st. pr. Kr. – Elam (Elamit)

- Halutuš-Inšušinak – 13./12. st. pr. Kr. – Elam (Elamit)

- Kir II. Veliki – 6. st. pr. Kr. – Perzijsko Carstvo (Perzijanac)

- Kambiz II. – 6. st. pr. Kr. – Perzijsko Carstvo (Perzijanac)

- Darije I. Veliki – 6./5. st. pr. Kr. – Perzijsko Carstvo (Perzijanac)

- Kserkso I. – 5. st. pr. Kr. – Perzijsko Carstvo (Perzijanac)

- Darije III. – 4. st. pr. Kr. – Perzijsko Carstvo



42

Glazer- pitanja

1. Kada se pojavljuje neandertalac?

2. Nabroji 3 relativne metode.

3. Glacijali , bilo je nešto vezano uz Würm..

4. Što prethodi kulturi ručnog klina ?

5. Tko je osnovao Akadsko kraljevstvo?

6. Što je tell?

7. Definiraj sljedeće pojmove : lugal, ensi, patesi

8. Tko je pronašao Mikenu?

9. Tko je pročitao hetitsko pismo?

10. Koju državu su osnovali Huriti?

11. Poveži bogove s gradovima : Eridu, Uruk, Ur ( ne sjećam se bogova )

12. Tko je osnivač prve sumerske dinastije?

13. Koji se vladar oženio s faraonovom kćeri?

14. Citiran tekst koji je napisao Ramzes II. o Hatuši.

15. U kojem se gradu nalazi arhiv u kojem se čuvaju dokazi o trgovini Anatolije i Asirije?

16. Nabroji 4 grada ranodinastičkog razdoblja Sumera.

17. Nešto vezano uz Bibliju ( ne sjećam se )

18. Koji je narod pokorio Novobabilonsko kraljevstvo i kada?

19. Zašto se Palestina naziva Palestina i koji narod naseljava to područje?

20. Najpoznatije nalazište na području Palestine.

21. Stihovi početka Ilijade („Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja Peleju sina … „ )

22. Što je linear A?

23. Kreta- opis nekog oblika građevine (ne sjećam se točno kak se zove)

24. Kojim su jezikom napisane najstarije glinene pločice?

25. Značajke neolitika.

26. Tko su Pelagezi?

27. Što je megaron ?

SLIKE : vaza iz Uruka , svirač harfe, bodež ( nisam sigurna, al mislim da je iz Ura)

KARTA: Ašur, Biblos, Jeruzalem, Babilon, Katna, Lagaš ,Kiš,Hatuša



43

Pitanja kod prof. Glazer:

5. Razdoblje prije pronalaska pisma. = Prapovijest.

6. Paleolitik (opisati) = Starije kameno doba, početak korištenja primitivnih oruđa od strane ljudi.Dijeli se na najstariji, stariji, srednji i mlađi. Traje od 2,5 mil. – 10 000 g. pr. Kr.

7. Lucy mumija = 3.2 mil. g. pr. Kr., ženski kostur Australopiteka pronađen u Africi (Hadar).

8. Razdoblje između neolita i paleolita = Mezolitik.

12. Ahilej, gdje je sahranjen. = Na rtu Sigej.

13. Tko je bio „kralj 4 strane svijeta“? = Naramsin.

14. Sjedište 1. sumerske dinastije = Kiš.

15. Bila je tablica s spomenicima (ista kao u kolokviju).

16. Stijeg iz Ura = Kovčeg sa 2 strane: prikaz rata i mira.

17. Ramzes III. bitka kod Delte = Sukob s narodima s mora (12. st. pr. Kr.).

1. Uz pisane i neposredne materijalne izvore, kakvi još mogu biti izvori? Zvukovni, slikovni, prirodno-

znanstveni.

2. Ime metode kojom se određuje starost po godovima drveta? = Dendrokronologija.

3. Kameno doba se dijeli na starije, srednje i mlađe ili (drugim riječima) = Paleolitik, mezolitik,

neolitik.

4. U kvartaru vrhunac ledenog doba je bio u pleistocenu.

7. Obilježja neolitika. (6500-3500 g.p.n.e); razvoj ratarstva, stočarstva. Nastaju prvi alati: motika,srp... pripitomljavanje životinja (konj, koza, svinje, kokoši...), obrada kamena glačanjem, stvaraju seljudske zajednice: rod, bratstvo, pleme, totemizam, animizam, animalizam, megalitske građevine.

8. Nabroji knjige Petoknjižja = Knjiga postanka, Knjiga Izlaska, Levitski zakonik, Knjiga brojeva iPonovljeni zakon.

10. Tko je, po Homerovoj Ilijadi, uspio oteti Patroklovo tijelo i vratiti ga?

11. Otkuda potječu Filistejci po Bibliji (otok)? S Krete (Egejsko more).

13. Kako se zovu uzvišenja na kojima su prije živjeli ljudi, po njima je nazvano dosta gradova -

država? Tellovi.

14. U sumerskim dinastijama javljaju se dvije vladarske titule. Titula ensi označava božjegnamjesnika, upravitelja božje imovine na zemlji; dok titula lugal doslovno znači ''veliki čovjek'' ivjerojatno je nastala iz institucije ratnog poglavice.

15. U 19.st.pr.Kr. odvija se intenzivna trgovina između Asirije i Anatolije, tijekom koje se građaniAšura naseljavaju u Anatoliji i organiziraju se karavanske ekspedicije između Anatolije i Asirije, a to je najbolje dokumentirano u arhivu grada ______.



44

16. Mali dio teksta, treba se prepoznati iz kojeg je to djela. (Hamurabijev zakonik)

17. Također mali tekst o osvajanju. Trebalo je odrediti o kome se priča, kada se to dogodilo i gdje je pronađeno to.

18. Što je Yazilikaya? Yazılıkaya Svetište Hatuše (Hetitsko Carstvo)

19. Ur se dijeli na dva dijela Jedan je od božice Ištar, drugi od boga Anua (četvrt i hram božice Ištar =hram D i četvrt i hram boga Anua = bijeli hram).

On je radio iskope Troje i Mikene. Troju je kopao po uzoru na Homera. H. Schliemann.

21. Ime grada u današnjoj Palestini koje je bitno neolitičko nalazište. Jerihon.

22. Period III. dinastije Ura traje od 2100. do 2000. g.pr.Kr.

23. Koja sila je srušila Novobabilonsko carstvo? Perzija.

24. Rat neki oko 300 i neke, rekla bih Kadeš ili neki grad na K. Tko protiv koga, tko je s kim u savezu.

25. Pitanje o arhivu, gdje je otkriveno najviše nečega ili nešto srodno.

26. Oko 2200. Gutejci osvajaju koji grad? Akad.

27. Najvažnija bitka za Hetite. Bitka kod Kadeša (13. st. pr. Kr.).

1. Najstar iji ručni predmet izrađen ljudskom rukom na području Hrvatske pronađen je u Šandalji I.(Istra).

2. Musterijenska kultura pripadala je srednjem paleolitiku. Nabrojite 3 lokaliteta u Hrvatskoj koja

pripadaju toj kulturi. Hušnjakovo brdo (Krapina), Veternica, Vindija.

3. Hetitski kralj Muršili I. ostvario je u povijesti Hetiskog Carstva najveći poduhvat zauzevši 1595. g.

pr. Kr. grad Babilon.

4. Popuniti paralelne kulture u Hrvatskoj u doba paleolitika: stariji paleolitik = Starčevačka i Impressokultura; srednji paleolitik = Sopotska i Danilska kultura; mlađi paleolitik = Vinčanska i Hvarskakultura.

5. Grad u kojem su stolovali Hamurabi, Aleksandar Veliki i neki drugi vladari: Babilon.

TABLICE (svaka nosi 4 boda):

prva tablica standard - ime vladara, odr editi stoljeće i državu u kojoj vlada.

bijahu Eannatum, Naramsin, Šamšidad, Sargon, čini mi se Tiglatipilesar I. i još jedan

druga tablica - navedene su stele/ploče i trebalo je odrediti narod, tipa Jastrebova stela, Hamurabijevzakonik...

KARTA: - čisto Bliski istok

Troja, Tell el Sultan, Akko, Eridu, Hetitsko Srednje Kraljevstvo, Kraljevstvo Mitani, Elam, Ugarit,

Kadeš, Alep, Ebla, Eridu, Mari



45

PITANJA

27.Koji je prvi vladar osvojio Mediju? – Kir II.

28.Rezidencija perzijskih vladara? - Perzepolis, Suza, Ekbatana.

29.Tko je otkrio način čitanja klinastog pisma? - Georg Fridrich Groterend.

30.Tko je dešifrirao staroeg. i akadski jezik? - Edward Hicks.

31.Tko je osnivač dinastije Ahemenida? – Kambiz II.

32.Koje je god. srušeno Novobab. Kraljevstvo? – 539. g. pr. Kr. (Kir II.).

33.Grad Pasargada? – Mjesto groba Kira II. Velikog.

34.Ahemenidi: Tko je Kambiz II? – Sin Kira II; srušio saitsku dinastiju; ne poštuje tradicije i običaje.

35.Kako su se nazivale pokrajine u Perziji? – Satrapije.

36.Tko je podjelio satrapije u Perziji? – Darije I. Veliki.

41.Koji je fenički grad najduže izdržao opsadu Alek. Velikog? – Tir.

PITANJA

3.Što je to neolitik? – Mlađe kameno doba; u njemu započinje poljoprivreda, sjedilački način života, početak keramike te nove tehnike glačanja i poliranja kamenja.

4.Sargon Akadski? – Semitski časnik u službi vladara Kiša, koji je pobijedio sumerske državice, pobijedio Lugalzagesija i osnovao novu prijestolnicu Akad; Semiti postaju vladajuća grupa.

5.Sargon II? – Kralj Novoasirske države (721-795.pr.Kr); vodio ratove protiv Hetita i Egipćana;sjedište mu je bilo u Ninivi, a zatim u Dur -Šarukinu.

6.Vladar države Mari za vrijeme Hamurabija? – Zimrilim.

7.Tko su bogovi; Utu/Šamaš, Inana/Ištar, An/Anu, Enlil, Enki/Ea, Nergal, Nana/Sin? – Utu/Šamaš = bog sunca, Inana/Ištar = božica ljubavi, An/Anu = bog neba, Enlil = zemaljski bog, Enki/Ea = bogvoda, Nergal = bog podzemlja, Nana/Sin = bog mjeseca.

8.Kad se doseljavaju Semiti, a kad Sumerani? – Prvo Sumerani (4. tis. pr. Kr.), a zatim Semiti (3. tis.

pr. Kr.).

9.Tko su patesi? – Namjesnici svećenika u ranom Uruku.

10.Tko Židove dovodi u Egipat? – Josip (biblijski).



46

Prapovijest i prve civilizacije

Pismeni ispit

1) U doba miocena se javljaju čovjekoliki majmuni hominidi, a jedan od najranijih predstavnika je bio

iz roda Proconsul.

2) Navedi 4 odlike primata. Povećan kranijalni kapacitet, nokti umjesto kandži, kretanje na 4 noge,otklon palca šake i stopala.

3) Metoda određivanja starosti koja za temelj uzima fluor zove se analiza fluora u kostima.

4) Kako se zovu umjetna uzvišenja na kojima su u prošlosti obitavali i živjeli ljudi, a danas je to nazivza mnoge lokalitete, a ime vuče iz arapskog naziva za brdo? Tell.

5) Tri kulture koje su bile izražene u doba mlađeg neolitika u Hrvatskoj su: Sopotska, Vinčanska iHvarska kultura.

6) Kultura koja je obilježila područje Izraela, Sirije i Palestine u 9. i 8. tisućljeću prije Krista?

7) Mezopotamiju je u 4. tisućljeću prije Krista na sjeveru obilježila kultura ______ , a na jugu kultura ______ .

8) Sumerski bog čiji je doslovni prijevod imena značio „gospodar“, a on je bog slatke vode bez kojenema života, zaštitnik je trgovaca i umjetnika: Enki. Njegov najznačajniji grad bio je Eridu.

9) Navedi obilježja Kulture polja sa žarama! (KPŽ) Tipičan je ritus incineracije = obred spaljivanja

pokojnika te zatim polaganje njegovog pepela u urne (žare). Te žare su se pokapale u zemlju. Razvijen

kult sunca (solarni kult). Metal postaje najvažniji predmet razmjene i trgovine. Razvijenost i povezanost kulturnih i trgovačkih ruta.

10) Prema Popisu kraljeva znamo da vladari Enmebaragesi i Mesalim nisu bili mitološki vladari, većvladari iz grada Kiša.

11) Prema priči o Wanabiju crpimo dokaz o trgovini između Feničana i Egipta. Prvi grad u kojem sedogodila trgovina između Feničana i Egipćana je bio ______ .

12) Popis kraljeva (treba navesti državu/carstvo i stoljeću vladavine): Tiglatpilesar III., Aga (Agum),Marduk-Zakir-Šumi, Darije III., Nabukodonosor II. i još 1.

13) Popis ostavština (predmeta, stela) i kojem su narodu pripadali. Hamurabijev zakonik, Jastrebova

stela, Behistunski natpis, Biblioteka u Ninivi, Jahvin hram i Viseći vrtovi.

14) 4 slike:

1) Svirač harfe – pronađen u Uru (Kraljevske grobnice), a datiramo ga u razdoblje 2600. – 2400. g. pr.

Kr.

2) Praroditeljka – pronađena u Srbiji (Lepenski Vir), a datiramo ju u razdoblje 6300. – 5900. g. pr. Kr.

3) Vaza iz Uruka – pronađena u Uruku, a datiramo ju u razdoblje 3200. – 3000. g. pr. Kr.

4) Božica koja rađa – pronađena u Catal Huyuku, a datiramo ju u razdoblje 6000. – 5000. g. pr. Kr.

15) Karta: označi na karti slijedeće gradove: Kiš, Lagaš, Niniva, Asur, Khirokitija, Gaza, Alep. Te približno označi područja: Sumer, Hetitsko Carstvo oko 1350. g. pr. Kr.



47

16) Poredajte hetitske vladare kronološki od najstarijeg

17) Zadatak sa citatom: Prikazan je citat (vladar govori o tome kako je porazio plemena koja su došla preko mora te napala Egipat; spominjanje plemena Mešveš/Ekveš i Peleset). O kojem događaju govoricitat, gdje je nađen i tko je bio vladar koji je porazio navedene neprijatelje? Ramzes III. u 12. st. pr.Kr. – sukob Egipćana s „Narodima s mora“. Citat je pronađen u/na hramu Medinet Habu u Egiptu.

18) Razdoblja između ledenih doba za vrijeme kojih je klima bila blaža i povoljnija nazivaju seinterglacijali.

19) Koja je sila i kada srušila Novobabilonsku državu? 539. g. pr. Kr. Perzija (vladar Kir II.).

Usmeni ispit

1) Metode (relativne i apsolutne) određivanja starosti – sve naučiti.

2) Kulture na našim prostorima u doba neolitika (stariji – Štarčevačka i Impresso, srednji – Sopotska i

Danilska, mlađi – Vinčanska i Hvarska) te naučiti najbitnije karakteristike.

3) Keltska plemena na našim prostorima – Taurisci, Skordisci, Latobici = keltska obilježja: superiorna proizvodnja i obrada željeza, uporaba lončarskog kola, kovanje i uporaba novca. Keltska naselja =oppide (gradovi s bedemima).

4) Mezolitska i rana neolitska naselja na području Mezopotamije i Levanta: Jerihon (protourbano

središte, opasano bedemima, bogati grobni nalazi, ukapanje ispod kućnog poda), Catal Huyuk (seoskonaselje, sve kuće jednake, osim 1 = hram, kuće iznutra obojene, trgovina opsidijanom), Khirokitija(seosko naselje na Cipru, polukr užne kuće, razmak između kuća i kameni put do vode).

5) Slika 2 spojena trokuta – podsjeća na labrys (dvostruku sjekiru), dno vaze – Vučedolska kultura(Brončano doba).

6) Badenska kultura – nešto o njoj: uvodi se običaj spaljivanja pokojnika, ali još se zadržao skeletniukop (postepena asimilacija), proizvodnja figurica magne mater. Naziv prema lokalitetu Baden u

Austriji, kod nas prostor kontinentalne Hrvatske (Slavonija).

7) Slika posude na visokoj nozi – Danilska kultura.

8) Žare – keramičke posude u ko je su se polagali ostaci pokojnika (nakon spaljivanja). Sastojale su seod vaze i poklopca.

9) Slika kudurua = graničnog kamena. Kuduru kameni su bili postavljani kao granični kameni između2 država kao simbol dogovora ili alijanse vladara. Postoje natpisi na njima (na klinastom pismu).

10) Ur – zigurat bogu mjeseca Nani. U blizini su Kraljevske grobnice (sustavno ih je počeo iskapatiSir Wooley u 20. st.) Sastoje se od 17 jamskih grobova bogato opremljenih grobnim prilozima,

nakitom, predmetima iz svakodnevnog života i pratnjom (pokopi konja i slugu). Najznačajnijegrobnice: PG 800 = grobnica kraljice Puabi (značajna za prikaz tadašnjeg nakita; također pronalazakStijega iz Ura) i PG 1237 = bogati grobni prilozi, pronađen Ovan u grmlju (biblijska priča). Velika

jama smrti = grobnica s 74 kostura.



48

11) Uruk – opis grada. Grad opasan bedemima; kulturni, društveni i politički centar. 2 dijela grada:

stariji dio grad

12) Opisati karakteristike Kulture polja sa žarama (KPŽ). Tipičan je ritus incineracije = obredspaljivanja pokojnika te zatim polaganje njegovog pepela u urne (žare). Te žare su se pokapale u

zemlju. Razvijen kult sunca (solarni kult). Metal postaje najvažniji predmet razmjene i trgovine.Razvijenost i povezanost kulturnih i trgovačkih ruta.

13) Slika posude za libaciju, tj. ritona s naših prostora = kultna posuda koja je služila u kultnim

obredima kada se iz te posude izlijevala tekućina. Vinčanska kultura (mlađi neolitik).

14) U kojem su stoljeću i gdje došli Židovi? U 12. st. pr. Kr. na prostor Sirije, tj. Palestine (Aram).

15) Nove promjene u doba neolitika? Prelazak na sjedilački način života, početak i razvoj poljoprivrede, kultiviranje prvih biljaka i pripitomljavanje prvih životinja. Također bolja obradakeramike te nove tehnike poliranja i glačanja kamenja.

1.Navedite 4 metode apsolutnog ili 4 metode relativnog datiranja.

2.Najstariji predmet izrađen ljudskom rukom pronađen na tlu Hrvatske pronađen je u Šandalji 1.

3.Najstariji predmet izrađen ljudskom rukom je oblutak.

4.Podjela paleolitika: stari(2,5 mil.-150 000), srednji(150 000-35 000), mlađi(35 000-10 000)

Starčevačka Impresso

Sopotska Danilska

Vinčanska Hvarska

5.Poredaj kulture koje su bile paralelno, jedna na moru, druga na kopnu:

6.Kontinentalni dio Hrvatske obilježila je keltizacija, a priobalni dio helenizacija.

7.Prvi grad smješten u Palestini naziva se Jerihon.

8. Jezici

asirski-semitski hetitski-indoeuropski

fenički-semitski akadski-semitski

hebrejski-semitski sumerski-nepoznato porijeklo



49

9.Bogovi

sunce-Šamaš podzemni svijet-Nergal

božica zemlje-Ninhursag nebeski bog-Anu

voda-Enki ili Ea ljubav-Ištar

mjesečev bog-Sin

10.Nalazišta srednjeg paleolitika: Hušnjakovo brdo, Vindija, Veternica, Mujina Pećina.

11.Tablica s vladarima: (ova je bila, a može vam stavit bilo koje,treba stavit st. i narod)

Gilgameš 25.st. Uruk (Sumerani) Man-Ištušu (Akađani) Akad 23.st.

Labarna II. 16.st. Hetiti Nabukadonosor II. Novo Babilonsko Carstvo (Kaldejci) 6.st.

Šalmanasar V. 8.st. Asirija

12.Podjela stanovništva po Hamurabijevom zakoniku: slobodni, poluslobodni, robovi, kralj i njegovaobitelj, bogati zemljoposjednici, trgovci i obrtnici.

13. Pentapolis filistejskih gradova: Gaza, Gat, Aškelon, Ašdad, Ekron.

14. Ramzes III. porazio Narode s mora, prikazano u Medinet Habuu. (to je onaj zadatak s citatom)

15.Koji je najveći uspjeh asirske države? Asarhadon 671. pr. Kr. osvojio Egipat.

16.Tablica s građevinama:

narod narod

Stela lešinara Lagaš (Sumerani) Jahvin hram Židovi

Yazilikaja Hetiti Naram-sinova stela Akad (Akađani)

Kurigalcuov kip Babilon (Kasiti) Stela Urnamija Ur (Sumerani)

Palača Jarim-lina Alalak (Amorićani) Kipić Gudee Lagaš (Sumerani)

Bijeli hram Uruk (Sumerani) Popis kraljeva Uruk (Sumerani)

Behistunski natpis Perzijanci Stela jastrebova Sumerani

Zakonik Lipištara Ur (Sumerani) Biblioteka u Ninivi Asirci

17.Po kome je Palestina dobila ime i kada se taj narod doselio tamo?

Filistejci u 12.st.pr.Kr.

18.Najstariji natpisi pisani klinastim pismom pisani su kojim jezikom? Sumerskim

19. Odlike primata? Odlike hominina?

K strategija, nokti umjesto kandži, generalizirana prehrana, preklapanje vidnog polja, otklon palcašake i stopala, veći mozak.

Jezik, dentalna redukcija, kultura, povećan kranijalni kapacitet, dvonožnost.



51

6300.-5900.god.pr.Kr.

Karta:



52

Slike – Prapovijest i prve civilizacije

1) Venera iz Willendorfa = kipić žene (vapnenac); paleolitik (orinjačka kultura); 28000. – 25000. g.

pr. Kr.; pronađena u Austriji

2) Crtež iz Lascauxa = prikaz životinja (bika) u špilji; djelo pračovjeka; paleolitik: 13 000. g. pr. Kr.; područje Francuske

3) Vučedolska golubica = keramička posuda u obliku golubice (korištenje u kultne svrhe); eneolitik:2800. – 2400. g. pr. Kr.; Vučedolska kultura; pronađena u Hrvatskoj (Slavonija)

4) Božica koja rađa = kipić žene koja rađa; neolitik: 6000. – 5000. g. pr. Kr.; Catal Huyuk; pronađenau Turskoj (Anatolija)

5) Glava Sargona I. Akadskog = brončana glava/maska akadskog vladara (najvjerovatnije Sargona I.); Niniva; 23. – 22. st. pr. Kr.

6) Glava mezopotamskog vladara = glava (diorit) vladara (najvjerovatnije Gudee iz Lagaša); 2200. g. pr. Kr.; pronađena u Tello-u (Girsu)

7) Statua/kipić vladara Gudee = statua (diorit) vladara Gudee iz Lagaša; 2200. g. pr. Kr.; pronađena uTello-u (Girsu)

8) Jastrebova stela = stela koja opisuje pobjedu Eannatuma iz Lagaša nad gradom Umma; 2600. – 2350. g. pr. Kr.; motivi: klinasto pismo i jastrebovi; pronađena u današnjem Tello-u (Girsu)

9) Glava toljage Mesilima = kamena glava toljage vladara Mesilima iz Kiša; 2500. – 2350. g. pr. Kr.;

pronađena u Lagašu

10) Pobjednička stela Naram-Sina = prikaz vladara Naram-Sina u pobjedi nad plemenom Elama; 23.

st. pr. Kr.; pronađena u Suzi

11) Ištarina vrata = vrata za ulaz u Babilon; 6. st. pr. Kr.; građena od opeke i obojana; motivi: lavovi icvjetovi

12) Lavlja vrata u Hatuši = ulaz u grad Hatušu; 1400. – 1300. g. pr. Kr.; motivi: 2 lava na ulazu

13) Hamurabijeva stela/zakonik = popis zakona na steli (diorit); na vrhu prikaz vladara Hamurabija

kako stoji pred bogom Šamašom i prima zakone; 18. st. pr. Kr.; pronađena u Suzi

14) Reljef Sargona II. Asirskog = prikaz asirskog vladara Sargona II.; 8. st. pr. Kr.

15) Statua/kip Šalmanasara III. = kip, prikaz asirskog vladara Šalmanasara III.; 9. st. pr. Kr.; element

kraljevske vlasti – štap

16) Reljef/kipić boga Baala = prikaz kanaanskog (feničkog) boga Baala; prikaz s kapom, sjekirom imunjom; 1600. – 1300. g. pr. Kr.

17) Kipić boga Baala = pozlaćeni kipić kanaanskog boga Baala; prikaz raširenih ruku i s kapom; 1600.

– 1300. g. pr. Kr.; Biblos

18) Dama iz Uruka = prikaz glave (bijele boje, mramor) iz Uruka; 3000. g. pr. Kr.

19) Kraljevska igra iz Ura = pločica i 14 (7 crnih i 7 bijelih) žetona te 4 kocke; pronađena uKraljevskom grobu u Uru; 2600. – 2400. g. pr. Kr.

20) Vaza iz Uruka = vaza (alabaster) iz grada Uruka; 3200. – 3000. g. pr. Kr.; prikaz božice Inanne terijeka Eufrata i Tigrisa



53

21) Lubanja iz Jerihona 1 = lubanja (gips) pronađena u Jerihonu; 7000. – 6000. g. pr. Kr.; dokaz

odvajanja glave od tijela (pokop)

22) Lubanja iz Jerihona 2 = lubanja (gips) pronađena u Jerihonu; o. 7000. g. pr. Kr.

23) Mona Lisa iz Nimruda = prikaz glave žene (bjelokost); Nimrud (Kalkhu); 9. – 7. st. pr. Kr.

24) Stijeg iz Ura = drvena škrinja iz Ura; prikazi bitke/rata s jedne strane i mira s druge strane; 2600.

g. pr. Kr.; Ur

25) Reljef kraljice noći = prikaz božice Inanne ili Ereškigal sa lavovima i sovama; 19./18. st. pr. Kr.;opeka; pronađen u Iraku

26) Behistunski natpisi = višejezični natpisi na planini Behistun (Iran); klinasto pismo – 3 jezika:

perzijski, elamski i babilonski; prikaz Darija I. Velikog; 6. st. pr. Kr.

27) Ovan u šipražju = statua/kip ovna zarobljenog u grmlju/šipražju; pronađen u Uru (kraj Velike jamesmrti); 2600. – 2400. g. pr. Kr.

28) Pločica boga Šamaša = prikaz boga Sunca Šamaša i trojice čovjeka; motivi Sunca, Mjeseca iVenere; prikaz babilonskog kralja pred bogom; 9. st. pr. Kr.; Nippur

29) Idol iz Dalja = idol (ilovača); Dalj (Daljsko- bjelobrdski kulturni tip); srednje brončano do ba

(1600. – 1300. g. pr. Kr.)

30) Lubanja C = lubanja neandertalca (iz Krapine); pronađena na Hušnjakovom brdu; o. 100000. g. pr.Kr.

31) Taylorova prizma/Sanheribovi anali = šesterokutna prizma (pečena glina); anali asirskog vladaraSanheriba; 7. st. pr. Kr.; govori o sukobu vladara Sanheriba sa Kraljevstvima Judejom i Izraelom;

pronađen u Ninivi

32) Crni obelisk – obelisk vladara Salmanasara III.; 9. st. pr. Kr.; Kalkhu (Nimrud)

33) Praroditeljka – kameni idol; 6300. – 5900. g. pr. Kr.; pronađena u Srbiji (kultura Lepenski Vir)



54



55



56



57



58



60

prapovijest i prve civilizacije

Documents