slobodna bosna [broj 934, 2.10.2014]

8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 934, 2.10.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-934-2102014 1/68

SAFET ZEC: OSTVAREN RIMSKI SA

SELAM IZ SIRIJESB OTKRIVA A IDIL POKRIVA

Balkanske djevojke

u svetom ratu u Siriji i Iraku

www.slobodna-bosna.



DRAMA U SBiHRUKOVODSTVO ZA SULJAGI]A,

^LANSTVO ZA IZETBEGOVI]AStranka za BiH nema vlastitog kandidataza ~lana Predsjedni{tva BiH, ali s kontin-gentom od oko 60.000 glasova mogla bipresuditi tijesnu utrku izme|u Izetbegovi}a,Suljagi}a, Radon~i}a, Hadìomerovi}a

OD GORNJE MAOÊ DOISLAMSKE DR@AVE@ENSKA STRANA PRIÊU zra~nim napadima na sirijski gradRaqqu, ratnu prijestolnicusamoprogla{ene Islamske dràve,poginula je FATIMA MAHMUTOVI],majka dvojice bosanskih mudàhedinaiz Srebrenika, i ranjena Zagrep~ankaDORA BILI], koja je u „sveti rat“ oti{lazajedno sa suprugom SENADOMAVDI]EM; „SB“ otkriva da se u Sirijitrenutno nalazi tridesetak èna iz BiH,~iji muèvi, sinovi, zetovi ratuju uvojnim formacijama IDIL-a i AL-NUS-RE, ali i bosanske snahe NEVENAPAVLOVI] iz Beograda i ANITA

[A]IRI iz Smedereva

TOMISLAV KOVA^RATNE TAJNE POLICIJSKOG

GENERALATOMISLAV KOVA^, ratni ministar

unutra{njih poslova Republike Srpske,pro{le nedjelje je gostovao u emisiji Goli ìvot , autora MILOMIRA MARI]A, nabeogradskoj TV Happy, gdje je po prvi putgovorio kako je sara|ivao sa @ELJKOMRA@NATOVI]EM ARKANOM, za{to jetokom rata od njega JOVICA STANI[I],{ef SDB-a Srbije,pani~no traìo da istraìzlo~ine u Srebrenici,kako je spasio ìvotgeneralu RATKUMLADI]U; na{ listdonosi najinteresantnije

dijelove ovog intervjua

IBRO DIRKA, BA[NEZAKONITO DONESEN AKT (II)Direktor Federalne uprave za inspekcijskeposlove Ibrahim Tirak vjeruje da je ru{enjeZakona o inspekcijama koji je stupio nasnagu 9. septembra ove godine krajnji ciljSindikalnog odbora ove ustanove. Novizakon traì pove}anu odgovornost,

permanentnu edukaciju i uvodi certificiranjeinspektora, {to mnogima ne odgovara

KOLIKO PARA - TOLIKORELIGIJEVJERSKE ZAJEDNICE NA

BUD@ETSKIM JASLAMAIako zvani~no nisu budètski korisnici, uBosni i Hercegovini se za potrebe vjerskihzajednica godi{nje izdvajaju milioni maraka;kroz razne grantove i transfere, od op}inskihdo entitetskih nivoa vlasti, samo u posljednje~etiri godine za finansiranje vjerskih zajednicaiz budèta Federacije BiH i Republike Srpskeizdvojeno je vi{e od 120 miliona KM

LETI, LETI VISOKOANA [IMI], SASVIM LI^NOOd ANE [IMI] (24), zagreba~keatleti~arke, tek se u narednim godinamao~ekuju vrhunski rezultati u skoku uvis, ali

prepreka joj je jo{ uvijek ta magi~na visinaod dva metra; no, niko ni ne sumnja da }eova ro|ena Bosanka 200 centimetarapresko~iti ve} u narednoj sezoni

RIMSKA PRIÂ SAFETA ZECABOSANSKI UMJETNIK U PLEJADI

NAJVE]IHPovodom obiljeàvanja dvjestotegodi{njice Isusova~kog reda u centralnojrimskoj Isusova~koj crkvi, u kapeli DellaPassione, otkriveno je djelo „SkidanjeIsusa s krià“ bosanskohercegova~kog

umjetnika SAFETA ZECA; na{ veliki slikaza „Slobodnu Bosnu“ govori o procesunastanka ove impresivne kompozicije,figurativnom slikarstvu i biblijskim temamakoje su gaoduvijekokupirale,susretu sapapomFRANJOM...

2.10.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

28

36

40

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


DODIK SLU[A MILJU[A

Smjena upropagandnomtimu Dodikovog

SNSD-a, novispin doktorBranko Milju{Slavko Mitrovi}, predsjednik Izbornog{taba SNSD-a, dvije nedjelje prijeodràvanja izbora nagovorio jeMilorada Dodika da iz izbornog {tabaelimini{e Tomu Babovi}a, vlasnikabeogradske agencije Watch out . “Spindoktori” iz Babovi}eve agencija su tri

mjeseca predano radili u kampanji,osmislili izborne slogane, uradili bilbor-de, me|utim nakon istraìvanja javnogmnijenja koje su uradili po narud`bivladaju}e stranke u RS-u, postali sunepoèljni u Banjoj Luci. Naime, ispiti-vanje je pokazalo da Dodik i njegovSNSD gubi podr{ku bira~a RS-a i da napredstoje}im izborima nisu glavnifavoriti bira~kog tijela RS-a. UmjestoBabovi}a, Izborni {tab SNSD-aangaòvao je Branka Milju{a, koji jeradio u marketin{koj agenciji IPSOS i

jedno vrijeme bio direktor beogradskog

lista Press . Milju{ je ve} nekolikomjeseci u Dodikovom kabinetu zaduènza odnose sa javno{}u. On je ina~e sinBrane Milju{a, nekada{njegomladinskog komunisti~kog funkcionerai biv{eg kandidata za premijera RS-a.

(M.D.)

MINI MARKET

Slavko Mitrovi}

Komemoracija Sulejmanu Tihićuu zgradi Parlamenta BiH



SUBOTA,27. SEPTEMBAR

@ao mi je ANDREJA VUÎ]A, bratasrpskog premijera Aleksandra, kojeg su,tokom Parade ponosa, koliko se ~ini, na

pravdi Boga, premlatili srpski policajci. A,opet, ne mogu biti ravnodu{an ni prema

dana{njoj najavi Specijalnog tuìteljstva zaratne zlo~ine Srbije da masovna grobnica uBatajnici, u kojoj je identificirano devetstotina ubijenih Albanaca, mora biti

prekopana; broj `rtava, o~ito, naàlost nijekona~an. U vrijeme kada su kosovskiAlbanci u sto~nim vagonima, {leperima,cisternama iz Prizrena, Vu~itrna, Pri{tinedovoèni u Batajnicu na ritualna klanja,Vu~i} je bio nekakav ministar u nekakvoj(zlo~ina~koj, u svakom slu~aju) VladiSrbije!

NEDJELJA,28. SEPTEMBAR

Najtrofejniji hrvatski klub, rukometa{eZAGREBA prije nekoliko dana preuzeo je,VESELIN VUJOVI], kako javljajuhrvatski mediji, „proslavljeni crnogorskirukometa{“, a srpski mediji tituliraju ga„legendom srpskog rukometa“. Kako god,na ju~era{njoj utakmici evropskerukometne Lige prvaka, protiv golemog

njema~kog Kiela , Vujovi} zbog ranijenaslije|ene suspenzije sjedi na tribinama anjegovo mjesto na klupi zauzeo je

ponajbolji bosanskohercegova~ki ruko-meta{, pardon hrvatski zlatni olimpijac izAtlante ZLATAN SARAÊVI].

I da „Zagreb“ nije pobijedio, a jeste,~estito i neupitno, va`na je priroda suradnjeizme|u Vujovi}a i Sara~evi}a, temeljena naogromnom uzajamnom po{tovanju ime|usobnom povjerenju i autonomnosti uodlukama.

Ne}u da baksuziram, taman posla, alitemeljni problem sa izbornikom/selektoromnogometne selekcije BiH SAFETOMSU[I]EM je introvertirani, ogoljeniautizam. Ne}e mu kruna sa glave pasti,dapa~e, zatraì li savjet, sugestiju, od

biv{ih kolega, a ima ih jo{ uvijek.

PONEDJELJAK,29. SEPTEMBAR

U predizborni monitoring napokon se

uklju~io i notorni ACIPS, pa napravio

„skrining“ predizbornih poruka; da nijeneozbiljno, bilo bi besmisleno. Ocjenjujuanaliti~ari ACIPS-a, jedne maligne,

bespotrebne, ujedno i besmislenenevladine tvrtke, koja je iznjedrila trajno

prijete}e, dobrostoje}e besposli~are, ko u predizbornoj kampanji, od stranaka ikandidata, {alje „konkretne“ poruke.Zamorno je prepri~avati {ta su akademici

iz ACIPS-a doznali u svom mukutrpnomnau~no-istraìva~kom procesu. „

Od {est

poruka koje {alje kandidat za ~lana

Predsjedni{tva BiH Bakir Hadìomerovi}

svaka je konkretna.“ Od politi~kihstranaka, tako|er saznajemo od ACIPS-a,najbolje stoji SDS ~ijih je preko 70 posto

poruka konkretno.[ta je konkretno, a {ta apstraktno, koju

su metodologiju ACIPS-ovi „istraìva~i“koristili, neka za sada sa~eka pristojanodgovor.

Jedna od najkonkretnijih porukakandidata za ~lana Predjedni{tva BakiraHadìomerovi}a bila je da niko ne moè

primati pla}u a da ne dolazi na posao. Dvijegodine glazbenik i politi~ar Hadìomerovi}uredno dolazi na posao na Federalnojteleviziji i na ulazu sretne sebe kako sevra}a sa posla. Konkretno, nego {ta!

UTORAK,30. SEPTEMBAR

Nismo ju~er objavili, a trebali smo, dase mu` DORE BILI], ranjene Hrvaticekoja je stradala u sastavu borbenihislamisti~kih terorista u Siriji, zoveSENAD AVDI]. Prokopali su to, me|utim,neki neustra{ivi hrvatski novinariistraìva~i, pa me cijeli dan zivkaju,

proganjaju, pitaju. Evo jednog karakteris-ti~nog telefonskog razgovora: „Bok, je li

gospodin Senad Avdi}? Ako ne smetam,

gdje sam Vas dobila?“, pita novinarkanekog va`nog hrvatskog portala.

„Alejkumu Senad, evo me kod benzinske

pumpe u Bagdadu, ~im preuzmem kontrolu

nad ovim jakim du{manskim upori{tem,

javim Vam se.“

Niko iz hrvatskih medija ne smijenavesti ime Dorinog oca - tata je uposlen u

jednom regionalnom mastodontskomkoncernu koji ima ogroman ogla{iva~ki

potencijal. ôvjek ni za {ta nije kriv, nitiodgovoran - poslao k}erku na studije uLondon, ova se tamo upecala na radikalniislamski parangal, pa preko Mao~e stigla uSiriju.

Ovo je, me|utim, bar se meni ~ini tako,

zgodan povod da se pozabavimo istinskimsu{tinskim slobodama medija u region

Nekoliko stotina ljudi, javnih i kulturnradnika, politi~ara, nevladinih aktivista nsirenski poziv preko dru{tvenih mreà, sino

preksino} se okupilo ispred beogradsktelevizije B92 da protestuje zboukidanja/neemitiranja kultne emisije Utisanedelje urednice i voditeljice OLJ

BE]KOVI]. Ne znam koliko je ljudi u BiH prilici (bilo) gledati tu emisiju, ni ja ni o njmislim sve najbolje, kako emisiji, tako voditeljici, ali mi se ~inilo va`nim da takvemisija postoji. Prije nekoliko mjeseci na{asam se pred ogromnom dilemom: da li nTre}em programu HRT-a gledati film genijalnog ciklusa INGMARA BERGMANili „baciti oko“ na „Utisak nedelje“, u kojem gostovao moj stari davitelj VLADIMIPOPOVI] BEBA. Pretpostavljate, izbor

pao na ovu drugu „opciju“.Vlasnici „B92“, nekada nezavisnog a

zadnjih nekoliko godina korporativnosustava, procijenili su da ta emisija nitrì{no odrìva i ta~ka. Taraba. Ima li uop}demokracije u malim dràvama? Te{kgotovo nemogu}e.

SRIJEDA,1. OKTOBAR

Proletim brzinski kroz grad, rije~ dvijeovim, re~enicu dvije s onim, i odmah mi s

vrati raspoloènje. Jedan moj dob poznanik {eret-strateg ima prijedlog da seizborni slogan njegove omiljene partiStranke demokratske akcije koja poziva n„jedinstvo“ uturi i „bratstvo“. U omiljena{~inici pojedem temeljitu sogan-dolmu

predloìm vlasniku da malo marketin{ poradi na promid`bi svojih ruku djel„Metni na radnju parafrazu MI NEMAMSLOGAN, AL’ IMAMO SOGAN“. „zna{ li“, pita jedan dosta odmjeren malisrednji poduzetnik svog kolegu na }epenk„{ta je bio Emir Suljagi} prije nego {to

postao ministar?” „Nemam pojma.“ „Bio

ènu “

Svi se zakocenuli od {ege i provakoje frcaju sa svih strana, kad }e jedan dtada samozatajan, suzdràn. „Lako se

Sarajevu zajebavati, ali hajte se v

zajebajite u Konjevi} Polju gdje bo{nja~k

djeca nacionalne predmete u~e po srpsko

planu i programu.“ Svi zamuknemo, a ozloupotrIjebi hinjenu nesna|enost: „Ev

ju~er, u~iteljica u Konjevi} Polju pi

malog od mog ro|aka {ta je bilo nako

smrti cara Du{ana, a on kaè: Mislim da

bila dènaza.“



http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-934-2102014 10/68SLOBODN BOSN I 2.10.20110

PLAN „CENTARA MO]I“ UIZBORNOJ NO]I

Dodik optuùjeopoziciju da u

suradnji sa stra-nim obavje{taj-cima pripremamasovne neredeu izbornoj no}i[ef vladaju}e partije u Republici SrpskojMilorad Dodik optuìo je opoziciju da usaradnji sa „stranim centrima mo}i“priprema nemire u RS-u nakon progla-{enja izbornih rezultata u no}i 12. oktobra.“Plan je da po~nu da se diù Pale,Bijeljina, Doboj i dio Banjaluke da bise tako napravio spektakl i pri~a okra|i glasova”, rekao je Dodik, koji jeotkrio da jedan broj stranihpenzionisanih obavje{tajaca sjedi uhotelu “Tuzla” u istoimenom gradu i dasu zauzeli dva sprata ~ekaju}i izbornuno} da sprovedu svoj plan u djelo.Krajem aprila, u Banjoj Luci je odràn i“nau~ni” skup o temi “Obojenerevolucije kao instrument geopoliti~ke

transformacije”, na kojem je zaklju~enoda rukovodstvo Republike Srpske trebada usvoji i preduzme “osnovne mjere sciljem u~vr{}ivanja dràve ispre~avanja mogu}nosti spoljadirigovanih smjena ili nametanja vlasti”.U prijedlogu mjera za za{titu RS-a,usvojenim na tom “nau~nom” skupu,posebna pa`nja pridaje se formiranju“specijalizovane interventne jedinice MUP-aRepublike Srpske za o~uvanje javnogreda”, {to navodi na zaklju~ak da jeDodikov re im spreman oru jem branitivlast.

U zaklju~cima se pored ostalog navodi da“personal nove jedinice treba birati me|unajkvalitetnijim pripadnicima postoje}eg

MINI MARKET

Nakon {to je njema~ka kancelarkaAngela Merkel prije mjesec dana naKonferenciji o zapadnom Balkanu uBerlinu najavila intenzivniji anga`man uBiH, naredni me|unarodni skup na istu

temu zakazan je ve} po~etkom novembra. Nova Konferencija o zapadnom Balkanu bit }e odràna 5. novembra, u organizacijiAspen Instituta u Berlinu (iza kojeg stoje

NATO i SAD), ali u zgradi AmbasadeVelike Britanije u Njema~koj. Kakodoznajemo, dolazak na sastanak ve} su

potvrdili njema~ki i britanski {ef diplomacije F

rank Walter Steinmeier

iPhilip Hammond, kao doma}iniministrima vanjskih poslova s Balkana.

No, iako }e i Konferencija unovembru imati regionalni karakter,sude}i prema nezvani~nom protokolu,

najvi{e }e govora biti o situaciji u BiH.Datum odràvanja susreta, dvadesetakdana poslije Op}ih izbora, nedvojbenoupu}uje da organizatori susreta nisuèljeli ~ekati formiranje novog saziva

Vije}a ministara BiH. Ma koja politi~kagarnitura, naime, preuzela vlast, njima }e biti ispostavljeni jasni zahtjevi koji seodnose na hitno provo|enje reformskih

procesa, ispunjavanje uvjeta za ~lanstvo u NATO-u, a kasnije i Europskoj uniji. Utom se smislu u diplomatskim krugovimave} uveliko spekulira da je berlinskakonferencija, upravo po dogovoruameri~kih i njema~kih predstavnika, bilafokusirana na ekonomske projekte, dok }eu narednom periodu inicijativu na

politi~kom planu preuzeti SjedinjeneAmeri~ke Dràve. (S.M.)

VODITELJSKI SASTANAK

Početkom novembra nova

Konferencija o zapadnomBalkanu u Njemačkoj - u

fokusu političke teme

Prili~no je neumjesan poku{aj nekihstrana~kih lidera da smrt predsjednika SDASulejmana Tihi}a iskoriste u predizbornesvrhe. Samo dan nakon Tihi}eve sahrane,lansirana je vijest o navodnim pripremamarukovodstva SDA da po hitnoj proceduriizabere novog predsjednika SDA, {tozapravo implicira tezu da je Tihi} bio tolikoneodgovoran i sebi~an da je u stranci kojoj je

bio na ~elu ostavio potpuni haos i bezvla{}e.Stvari u SDA stoje upravo suprotno, i to

zahvaljuju}i upravo Tihi}u. Jo{ davno, prijedesetak godina, upravo na Tihi}ev prijedlog,usvojen je strana~ki statut kojim je poredostalog precizirana i aktuelna situacija -rukovo|enje Strankom u slu~aju da je

predsjednik iz nekog razloga sprije~en.^lanom 39 Statuta SDA precizirano je

da „zamjenik predsjednika zamjenju predsjednika Stranke u slu~aju njegovsprije~enosti ili nemogu}nosti da obavlsvoju funkciju i tada zamjenik predsjedniima prava, ovla{tenja i odgovornos

predsjednika Stranke“. (M.A

POLITIČKO LEŠINARSTVO

Neki stranački lideri pokušavaju smrt Sulejmana Tihića iskoristiti

u predizborne svrhe

Sulejman Tihi}

Milorad Dodik



PRO ET CONTRA


policijskog sastava. Adekvatna oprema /oklopni transporteri, vodeni topovi sa ofar-banom te~no{}u, {ljemovi i tjelesni oklopibez ranjivih ta~aka, providni {titovi, gasmaske, suzavac, pi{tolji sa gumenim meci-ma, tejzer, biber sprej, psi, konji…” (S.B.)

RS MO@E, VOJVODINA

NE MO@EPokrajinskovodstvoVojvodine, pouzoru na RS,traì osnivanjezasebnogpredstavni{tvau BriseluMinistarstvo vanjskih poslova Srbije nedopu{ta Vojvodini da se predstavi udiplomatskom predstavni{tvu Srbije uBriselu, tokom predstoje}eg skupaevropskih regija, poàlio se pokrajinskisekretar za me|uregionalnu suradnjuBranislav Bugarski.Promocija Vojvodine zato }e biti

odràna u “jednom novinarskom klubu”

u Briselu.“Ove godine nismo dobili dozvolu

MVP-a da to predstavljanje orga-niziramo u sklopu na{eg pred-stavni{tva, pod izlikom da tougroàva sigurnost misije”, rekao jeBugarski na konferenciji za novinare,isti~u}i da takva vrsta procjene pred-stavlja neugodno iznena|enje za pokra-

jinsku administraciju.Premda je planirala otvoritipredstavni{tvo u Briselu, kakvo imaju idruge regije pri institucijama EU,Vojvodina je zbog osporavanjaUstavnog suda Srbije i optu`bi da time„stje~e prerogative dràve“ formirala

MINI MARKET

MARTIN RAGU@

Predsjednik HDZ-a 1990

DASmatram da je to legitimanzahtjev javnosti ipodràvam taj zahtjev imogu}nost uvida jer jetransparentnost jedna odnajva`nijih odlika svakogdemokratskog dru{tva.

Politi~ari koji pretendirajuda imaju odgovornost idjeluju javno i odgovorno ukorist gra|ana moraju bitina dispoziciji za prezenti-ranje vlastite imovine.

ESAD BAJTAL

Profesorna FPN-u

DASlaèm se ukoliko je u pitanjudemokratska javnost, a ako

je u pitanju izmanipulirana javnost i pseudodemokratija,onda ostajemo zatvoreni zainformacije te vrste. Ako jesve u redu i sve regularno,legalno i legitimno, ~emu

onda skrivanje podataka izimovinskih kartona.

SEDIN ]ENAN

Urednik Informativnogprograma TV1

DASvi gra|ani moraju imatiuvid u imovinski kartonsvakog politi~ara, i to dozadnjeg feninga. Politi~ari

imaju pravo na legalnoste~enu imovinu, ali nemajupravo na opro{taj za jedanfening za koji ne mogudokazati porijeklo novca. To

je jedini na~in da se stekneme|usobno povjerenje.

ADIS ARAPOVI]

ProjektmenadèrCCI

DAPoliti~ke funkcije i vlastpostoje zbog javnog intere-sa i op}eg dobra. Javnostmora imati uvid u imovinusvakog politi~ara i nosioca

javne rukovode}e funkcije, ina~in njenog sticanja.

SUADARNAUTOVI]

^lan CIK-a

DAAko vr{ite javnu funkciju,onda morate biti spremni da

javnosti predo~ite komplet-no svoje stanje, ne samomaterijalno nego i duhovno.Smatram da kandidati za

javne funkcije ve}inompokazuju pozitivnu stranu isvoje umje}e i da kao takvitrebaju javnosti pruìti uvidu svoje imovinsko stanje.

AMER JERLAGI]

Predsjednik Stranke zaBiH

DASmatram da javnost moraraspolagati informacijama oimovini politi~ara i da je toapsolutno neophodno.Ukoliko smo javne li~nosti,onda se podrazumijeva dagra|ani trebaju imati uvid usve imovinske kartone.

Slažete li se da javnost mora imati uvidu imovinski karton svakog političara?

Priredila: Ma{a ]osi}

BranislavBugarski

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I



DRAMA U SBiH

Stranka za BiH nema vlastitog kandidata za člana Predsjedništva BiH, ali skontingentom od oko 60.000 glasova mogla bi presuditi tijesnu utrku između

Izetbegovića, Suljagića, Radončića, Hadžiomerovića

Biraju}i izme|u SDA i DF-a, Jerlagi} je izabrao DF,

ali ne isklju~uje ni suradnju sa SDA



Za tri fotelje u Predsjedni{tvu Binatje~e se vi{e kandidata negikada ranije, ~ak 16, pri ~emnajvi{e kandidata dolazi iz rednajbrojnijeg, bo{nja~kog naroda

~ak 10! Nagla{en interes bo{nja~kih polti~ara za ovu funkciju posve je razumljako se ima u vidu ~injenica da }e nared

predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH biti reda bo{nja~kog naroda. Po na~enacionalne rotacije, aktuelni predsjedav

ju}i Vjekoslav Bevenda naslijedio je SrbinNikolu [piri}a

, pa }e Bevandu naslijedmandatar iz reda Bo{njaka. A ko }e to biodlu~it }e tro~lano Predsjedni{tvo BiH, p~emu }e, po logici stvari, odlu~uju}u ulogimati bo{nja~ki ~lan kolektivnog {edràve. Mandat za formiranje dràvnvlade pripada partiji koja moè osiguranatpolovi~nu ve}inu u Parlamentu BiH, a

dakle ne mora nu`no biti partija s najviosvojenih glasova. Stoga sve partije koje predominantno oslanjaju na bo{nja~kglasove posebnu va`nost u predstoje}emandatu pridaju izboru bo{nja~kog ~lanPredsjedni{tva BiH.

PREDNOST IZETBEGOVI]A

OKO 30 HILJADA GLASOVA

Prema rezultatima dosada{njih anketod deset kandidata za bo{nja~kog ~lanPredsjedni{tva BiH, izdvojila su se ~etistvarna favorita. U blagoj prednosti je kandidat SDA Bakir Izetbegovi}, na drug

poziciji je kandidat DF-a Emir Suljagi}, potom kandidat SBB-a F

ahrudin Radon~i}

SDP-a Bakir Hadìomerovi}. No, Izetbegovi}eva prednost nije tak

velika da se ne bi do izlaska na birali{mogla istopiti, ali jednako tako i dodatnuve}ati. To se moè desiti u dva slu~ajako neki od kandidata odustane a svo

pristalice pozove da glasaju za nekog dr


RUKOVODSTVO ZA SULJAGI]A, ^LANSTVO ZA IZETBEGOVI]

Pi{e: ASIM METILJEVI]

RUKOVODSTVO SBiHPODR@AVA SULJAGI]A, NOVE]I DIO ^LANSTVA GLASA

ZA IZETBEGOVI]A!

PRE[UTNA PODR[KA SULJAGI]UHo}e li ~lanstvo SBiHslijediti preporukupredsjednika Jerlagi}a



Jednako je zanimljiva i mogu}nost daneka partija koja nema svog

predsjedni~kog kandidata pozove ~lanstvoda glasa za kandidata srodne i bliske parti-

je. U tom kontekstu naj~e{}e se spominjeStranka za BiH koja izlazi na izbore za svenivoe vlasti - izuzev za Predsjedni{tvoBiH.

DOGOVOR KOM[I]A I JERLAGI]A

Ako ova partija pozove svoje ~lanstvoda glasa za Izetbegovi}a ili pak za nekog odnjegovih rivala, to bi moglo ~ak i presuditi

predsjedni~ku utrku. Naime, Stranka zaBiH ra~una na nekih 60-70 hiljada glasova,koliko je osvojila i na lokalnim izborima

prije dvije godine, a to je sasvim dovoljan broj dodatnih glasova s kojima bi izborni pobjednik mogao biti bilo koji od ~etirinavedena glavna izborna favorita -Izetbegovi}, Suljagi}, Radon~i}, Hadì-omerovi}. Trenutna razlika izme|u

Izetbegovi}a i Suljagi}a nije ve}a od

30.000 glasova, {to je znatno manje okontingenta glasova kojim raspola`Stranka za BiH.

U tom kontekstu treba posmatrati naglo pribliàvanje ~elnika DF-a @eljk

Kom{i}a i ~elnika SBiH Amera Jerlagi}

ali i svojevrsnu pobunu u dijelovima partiske baze Stranke za BiH koju su razli~itiakcijama potaknuli ~elnici SDA. Istog dankada su Kom{i} i Jerlagi} pred tv kamer

ma potvrdili tijesnu suradnju dvije partijerazdoblju pred i nakon oktobarskih izboru Kantonalnom odboru SDA Sarajevodràna je press konferencija na kojoj jre~eno da su cijeli op}inski odbori, i to {est sarajevskih op}ina, u znak proteskolektivno istupili iz Stranke za BiH i pritupili redovima SDA.

Lider Stranke za BiH Amer Jerlagi}razgovoru za Slobodnu Bosnu rekao je dnisu svi u partijskoj bazi odu{evljeodlukom strana~kog vrha, odnosno da bi d

partijskih aktivista radije podràIzetbegovi}a nego Suljagi}a, no negirao informaciju o masovnoj pobuni unutSBiH i kolektivnom prelasku op}inskodbora u redove SDA. Jerlagi} kaè da jeKom{i}em razgovarao na~elno o mogu}nsti suradnje dvije partije, i da nije, niti }

partijske simpatizere javno pozvati dglasaju za kandidata DF-a Emira Suljagi}

“Neka svi glasaju po vlastitoj savjest

Svjestan sam rizika koje sa sobom no

na{e svrstavanje na bilo koju stranu i zat

ne}u javno agitirati za izbor Emi

Suljagi}a. Dovoljno je {to sam se sastao

Kom{i}em i {to smo javno potvrdili pro

gramsku bliskost na{ih partija”, rekao Jerlagi}, napominju}i kako je uvjeren dnjegov susret s Kom{i}em i pre{utn

podr{ka Suljagi}u ne}e izazvati ozbiljni potrese u strana~koj bazi.


RUKOVODSTVO ZA SULJAGI]A, ^LANSTVO ZA IZETBEGOVI]

Lider SBiH Amer Jerlagi} tvrdi danajve}i dio strana~kog rukovodstva istrana~ke baze podràva suradnju s DF-om@eljka Kom{i}a, jer ta suradnja ni na kojina~in ne isklju~uje suradnju SBiH i SDA.[tavi{e, Jerlagi} kaè da je rasprostran-

jeno uvjerenje i u SBiH i u DF-u da ubudu}oj parlamentarnoj ve}ini mora bitizastupljena najja~a bo{nja~ka partija,

SDA. U narednom ~etverogodi{njemmandatu, mora se razrije{iti nekolikokrupnih politi~kih sporova koji ve} duljevremena optere}uju BiH (promjenaustava, status Mostara, preustrojFederacije BiH…) a ni jedan od tihsporova ne moè se razrije{iti bez {iregkonsenzusa u sve tri nacionalne zajed-nice u BiH.

JERLAGI] UMIRUJE POBUNU

“Suradnja sa DF-om ne isključujesuradnju sa SDA”

Iskrene

cestitke povodomnastupajucih dana Kurban Bajrama!

Predsjednik Federacije BiH

Živko Budimir

RIZIÂNPOTEZJerlagi}evapodr{ka Suljagi}u

izazvala jekome{anje uStranci za BiH



Fatima Mahmutovi} iz Srebrenika

prva je Bosanka koja je kao civilna`rtva sirijskog gra|anskog rata

poginula u gradu Raqqi,„prijestolnici“ samoprogla{ene

Islamske dràve. Prema do sada dostupniminformacijama, Fatima Mahmutovi} je

ubijena prije dvadesetak dana, u zra~nomnapadu na sjeveroisto~nu sirijsku pokrajinu, ali jo{ nije poznato da li jenastradala u udarima vojnih snaga sirijskog

predsjednika Bashara al-Assada ili SAD-a injihovih saveznika. Pored bosanskedràvljanke, u bombardiranju Raqqe jeozlije|ena i Hrvatica Dora Bili} iz Zagreba,koja je u Siriju oti{la potkraj pro{le godine,zajedno sa suprugom Senadom Avdi}em,zvanim â|o. Dorin je suprug, kakonezvani~no saznajemo, kao pripadnik formacija Islamske dràve ranjen ljetos, u

borbama na podru~ju Iraka, i ostao je te{kiinvalid.

Fatima Mahmutovi} je u Siriju oti{la u jesen pro{le godine, sa mla|im sinomJasminom, iako se mladi}, navodno, dugoopirao njezinom naumu da krenu uavanturu koja }e je stajati ìvota.

DORA I NEVENA, ZAGREPÂNKA I

BEOGRA\ANKA U SRCU D@IHADA

Nekoliko mjeseci ranije, u martu 2013.,

u dìhad je oti{ao njezin stariji sin Mirzet

Mahmutovi}, koji se u redovima islamskihmilitanata neprekidno bori ve} godinu i poldana. Nakon {to je Slobodna Bosna prvaobjavila vijest o pogibiji Bosanke iranjavanju hrvatske dràvljanke u Raqqii,Fatimin suprug Fetah Mahmutovi} potvrdio

je novinarima da je njegova èna stradalakoncem augusta. Unesre}eni je ~ovjek,me|utim, kazao da je Fatima Mahmutovi}u Siriju oti{la kako bi sinove spasila izratnog pakla. U maju pro{le godine smo,

podsjetimo, objavili da je Mirzet

SLOBODN BOSN I 2.10.20116

OD GORNJE MAOÊ DO ISLAMSKE DR@AVE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

U zračnim napadima na sirijski grad Raqqu, ratnu prijestolnicu samoproglašeneIslamske države, poginula je FATIMA MAHMUTOVIĆ, majka dvojice bosanskihmudžahedina iz Srebrenika, i ranjena Zagrepčanka DORA BILIĆ, koja je u „svetirat“ otišla zajedno sa suprugom SENADOM AVDIĆEM; „SB“ otkriva da se u Sirijtrenutno nalazi tridesetak žena iz BiH, čiji muževi, sinovi, zetovi ratuju u vojnim

formacijama IDIL-a i AL-NUSRE, ali i bosanske snahe NEVENA PAVLOVIĆ izBeograda i ANITA ŠAĆIRI iz Smederava

HRVATICA I BOSANAC U

ISLAMSKOJ DR@AVI

Zagrep~anka Dora Bili} i SenadAvdi} iz Br~kog zajedno su iz Gornje

Mao~e oti{li u Siriju, ali njihovabra~na sre}a nije dugo trajala -Senadje te{ko ranjen u Iraku, Dora je jedva

preìvjela bombardiranje Raqqe

BRA^NA IDIL(A) S NESRETNIM KRAJEM



Mahmutovi} u Siriju oti{ao u dru{tvu Muazom [abi}em iz Zenice i Mehemedo

Telalovi}em (koji je pet godina ranije zbokriminala deportiran iz Francuske), i organizaciji dvojice selefijskih vo|aDèvada Golo{a iz Mostara i Nusre

Imamovi}a iz Gornje Mao~e. [abi} poginuo samo mjesec dana poslije, u blizisirijskog grada Alepa, dok su se njegosuborci pridruìli odredima Islamsk

dràve. Novinari zagreba~kog Ve~ernjeg list

koji su uspjeli razgovarati s ocem DoBili}, objavili su da ona poti~e iz iznimnreligiozne katoli~ke obitelji, da je biuzorna k}erka i dobra u~enica, ali niotkrili vi{e podataka o roditeljima navodno su u hrvatskoj javnosti dob

poznati, vrlo imu}ni i utjecajni. No, premnezvani~nim informacijama koje smdobili u novinarskim krugovima u ZagrebDora je k}erka Stipana Bili}a, jednog ovode}ih stru~njaka za poljoprivredu

direktora Tvornice ulja Zvijezda , {to j


@ENSKA STRANA PRI^

CRNA STATISTIKA Ramo Pazara i Sejdin Omerdi} posljednji su {ehidi koji su poginuli u vojnim formacijama

Islamske dràve, do sada je u Siriji i Iraku ubijeno 25 bosanskih mudàhedina



vjerojatno, bio glavni razlog da se obitelj po{tedi javnog poniènja. Danas 27-godi{nja Dora je pre{la na islam jo{ prije

devet godina, naga|a se upravo iz bunta prema strogom katoli~kom odgoju, da bi seradikalnim vjerskim grupama pribliìlatijekom boravka u Londonu. Ve~ernji list

je, tako|er, objavio da je Dora u Engleskoj prona{la prvog muà, koji je kao i ona biokonvertit, ali ga je ubrzo ostavila, jer nije

bio musliman po njezinoj mjeri. I mada nije poznato kako je Zagrep~anka iz Londonadospjela u vehabijsku zajednicu u GornjojMao~i (Ve~ernji list pi{e da je izvjesnovrijeme provela u Sandàku), izvoriSlobodne Bosne tvrde da je ona u zabito

selo stigla u potrazi za muèm. U nju se,navodno, prvi „zagledao“ Senad Avdi} izsela Ogra|enovac kod Br~kog, koji je zbogfatalne Zagrep~anke ostavio suprugu idjecu.

No, supru`nici Bili}-Avdi} nisu,naàlost, i jedini koji su proteklih godina izBiH oti{li u Siriju, zavedeni obe}anjima omuslimanskoj dràvici u kojoj }e ihdo~ekati novi domovi, ali i ìvot premastrogim {erijatskim pravilima. Procjenjujese, naime, da je u toj dràvi trenuta~no

boravi tridesetak Bosanki, koje su u dìhadoti{le sa svojim muèvima i djecom,

nerijetko i sa tek ro|enim bebama.

Samozvani selefijski {ejh iz Gornje Mao~e Nusret Imamovi} u Siriju je oti{ao krajem2013., a ve} u prolje}e ove godine za njim

je do{la i supruga K adira Imamovi} i~etvero malodobne djece. Nakon {to jenjezin mu` Hariz Me{anovi} prije polagodine oti{ao u „sveti rat“, nedavno jeKalesiju napustila i Suada Me{anovi},skupa s trojicom sinova.

BOSANSKI MUD@AHEDINI IZME\U

ISLAMSKE DR@AVE I AL-QAIDE

U Siriji boravi i 19-godi{nja Nevena

Pavlovi} iz Beograda, k}erka Gorana

Pavlovi}a, Srbina koji se prije nekoliko

godina pridruìo vehabijskoj zajednici Gornjoj Mao~i. Tamo je svojoj k}erki na{amuà - Bosanca Samida Cicvaru, sa koji

Nevena ima dvoje djece.înjenica da im se k}erka rodila pri{est mjeseci nije ih, me|utim, odvratila oodlaska u Siriju, gdje ih je, kako s

pretpostavlja, do~ekao Nevenin otac GoraPavlovi}. Pavlovi}, ranije beogradstaksista, nedavno je i sam u Bosni prona{anovu ènu, A

simu Handanagi}

, ~ija bra}a najbliì suradnici uhap{enog vo|kraji{kih vehabija B

ilala Bosni}a

. Meli

Hasi~i} iz Grada~ca je u Siriju oti{la prigodinu dana, sa suprugom Nihado



DORIN IZBOR:U Doru Bilić se,navodno, prvi„zagledao“ SenadAvdić iz sela

Ograđenovac kodBrčkog, koji je zbogfatalne Zagrepčankeostavio suprugu i djecu

BOSANSKI ODRED SMRTIMirzet Mahmutovi}, Atif Nuhanovi}, Jasmin Keserovi}, Emrah Fojnica

Jasmin Ja{arevi}, Elmin Kova~, Elvedin Zuki} i Edin Kahriman



Berkovi}em i bebom starom tek ~etiri

mjeseca. Po~etkom ove godine, Melisi se pridruìo i brat Jasmin Hasi~i}. Da u Sirijuodlaze cijele obitelji, potvr|uje i primjer Emraha Fojnice, koji je poginuo po~etkomaugusta, u samoubila~kom napadu na pijaciu predgra|u Bagdada. Emrahova sestra

Dèjla Fojnica u ratnu je zonu s

nevjen~anim suprugom Elvedinom

Zuki}em oti{la tek nakon {to je postala punoljetna. S

abrija Hori}

iz okolice êli}a, ba{ kao i ubijena Fatima Mahmutovi},krenula je u jesen pro{le godine u Siriju,kako bi se pridruìla k}erki Meli i njezinom

muù Seidu ôli}u. Ratne operacije u Sirzbliìle su Anitu [a}iri iz Smedereva

bosanskog mudàhedina Emina Hodì}

koji su se u pauzi izme|u borbi {erijatsvjen~ali. Mladi se bra~ni par nedavno, ipavratio u BiH - danas ìve u sarajevskonaselju Vogo{}a.

Prema nepotvr|enim informacijam~ak 25 dobrovoljaca iz BiH do sada

poginulo na rati{tima u Iraku i Siriji, a sam

u posljednjih nekoliko dana ubijena s~etvorica. No, oni nisu stradali u bitkama sirijskom vojskom, niti u ratu s Kurdimve} u me|usobnim okr{ajima zava|ensunitskih frakcija. Iako su pojedini intern

portali objavili da su R amu Pazara

Tesli}a pro{log tjedna ubili kurdski borctaj je ratnik Islamske dràve poginuo

borbi sa sljedbenicima Al-Nusre, vojnoogranka Al-Qaide, u ~ijim se formacijamod dolaska u Siriju bore Nusret ImamoviMuradif Hamzabegovi}, bra}a Edin

Elvedin Zuki}, Munib i Mevlud

Ahmetspahi}, Samid Cicvara...Borbe s postrojbama Al-Nusre ni preìvio ni 22-godi{nji Sejdin Omerdi}

Zenice, koji je u dìhad oti{ao u ljeto pro{godine. Sa njim su tada bili i Verne

Vehabovi} i Amir Kargi}, koji su poginunekoliko mjeseci ranije. Ranije smo pisali d

je odlazak Omerdi}a, Vehabovi}a i Kargiiz BiH organizirao Muradif Hamzabegoviosu|eni kriminalac, koji je u Siriji na{ao spod zatvorske kazne, ali nije poznato kako strojica mladi}a zavr{ili u militantnoj skupiIslamske dràve, dok je Hamzabegovi} ostalojalan Al-Nusri. Premda nije „zvani~n

potvr|ena“, me|u bosanskim se selefijam prije nekoliko dana pro{irila vijest o pogib jo{ dvojice „{ehida“ - Amira Crljenkovi}a

prijedorskog naselja Hambarine i Jasmin

Grabusa iz Brke kod Br~kog. Crljenkovi}Grabus su, kako se naga|a, bili ratni


@ENSKA STRANA PRI^

Nakon {to je u sirijskom gradu Raqqi,kao i u cijeloj istoimenoj pokrajini, vlastpreuzela Islamska dràva, mjesto jepostalo novi dom za tisu}e islamskihdobrovoljaca pristiglih iz svih krajevasvijeta (ra~unaju}i i BiH), ali i za ~lanovenjihovih obitelji, koji su odabrali ìvot podstrogim {erijatskim pravilima. Iako se cijelaregija nalazi pod strogim nadzorommilitanata i skoro potpunom medijskomblokadom, sirijski su aktivisti, ipak, uspjeliotkriti {ture informacije o ìvotu u Raqqi.Prema njihovim saznanjima, Islamska jedràva strogo zabranila isticanje sirijskih

nacionalnih simbola, iz nastavnihprograma izbacila povijest, filozofiju,sociologiju, tehni~ko, likovno i muzi~koobrazovanje, tjelesni odgoj, a direktorima{kola i nastavnicima naredila poha|anjesedmodnevnih te~ajeva {erijata. Istodob-no je portal Vijesti ummeta, koji ve}mjesecima plasira „ekskluzivne informa-cije“ o bosanskim {ehidima iz Sirije i Iraka,nedavno premijerno objavio fotografije izRaqqe. Nepoznati autor u tekstu pi{e kako

u Islamskoj dràvi skrbe o stanovnicimaokupiranog sirijskog grada (na slikama sevide stotine vre}a bra{na koje dijelesiroma{nima), dok vjerska milicija uvodistrogi red me|u novoprido{lim gra|anima -pokazane su snimke uni{tavanja velikihkoli~ina prokrijum~arenih cigareta. No,obitelji nekoliko desetaka bosanskihdobrovoljaca koji ratuju za Islamskudràvu s njima ve} mjesecima nemajunikakvog kontakta.

@IVOT PO [ERIJATU

Bosanci u Islamskoj državi nemajunikakvog kontakta sa svojimobiteljima

EKSKLUZIVNOSnimci iz Raqqe



Islamske dràve, dok su MunibAhmetspahi}, J

asmin Hasi~i}

i Valdes Kari}

ranjeni kao vojnici Al-Nusre.

NUSRET IMAMOVI], SVJETSKO A NA[E

Spekulacije o poginulim i ranjenimBosancima u Siriji i Iraku, ipak, treba uzeti sgolemom rezervom, budu}i da postoje sumnjeda se, nakon nedavnih hap{enja dobrovoljacadiljem BiH, takve laì namjerno plasiraju kako

bi se mudàhedini spasili kaznenog progona.Posebice nakon {to je ameri~ki StateDepartment pro{log tjedna stavio NusretaImamovi}a na listu najopasnijih svjetskihterorista, koji predstavljaju globalnu prijetnju.

Nusret Imamovi} je u Siriju oti{aokoncem 2013., nakon {to je prethodno uBiH regrutirao na desetke svojihsljedbenika ali je, za razliku od mladi}akoje je slao izravno na boji{ta, njega ~ekalomjesto daleko od ratnih sukoba. Imamovi}

je u Siriju oti{ao preko Austrije, letom s be~kog aerodroma do turskog grada

Gaziantepa, odakle je ilegalno pre{aogranicu. Zahvaljuju}i podr{ci svojihistomi{ljenika iz Al-Nusre, NusretImamovi} i njegova obitelj smje{teni su usirijski grad Aziz, da bi ga vojno krilo Al-Qaide imenovalo na funkciju predsjedava-

ju}eg [erijatskog vije}a, jednu od petvode}ih pozicija Al-Nusre. Nusret

Imamovi} je, prisjetimo se, u BiH do{ao prije deset godina, kada ga je najutjecajnijivehabijski lider u Austriji Muhamed Por~a

poslao u Gornju Mao~u, dao mu novac zakupovinu ku}e i zada}u da u seluodsje~enom od ostatka svijeta oformiradikalnu vjersku zajednicu. No, kako jeambiciozni, egocentri~ni seoski hodà iz

okolice Kalesije, u me|uvremenu, uspzasjeniti ~ak i svoje duhovne u~itelje Austrije (navodno je Por~a, svojedobnfinancirao Imamovi}evu vjersku naobrazbu arapskim dràvama), ne treba sumnjati d}e se Nusret Imamovi} i ubudu}e siloviuspinjati u hijerarhiji Al-Qaide i da }e se njegovim „podvizima“ tek ~uti.



GLOBALNA PRIJETNJA Amerikanci su Nusreta Imamovi}a stavilina popis najopasnijih terorista



Tajni dokument Bezbednosno-informativne agencije Srbije(BIA), do kojeg je nedavno do{laSlobodna Bosna , prvi je ~vrstdokaz da su obavje{tajci iz

susjedne dràve godinama budno nadziralirelacije me|u vode}im bo{nja~kim

politi~arima u Sarajevu i imali svojevisokopozicionirane „informante“. Povjerlji-va depe{a koju je, dakako nepoznati {pijun,

potkraj februara 2009. poslao {efovima uBeogradu, otkriva da je tada{nji srbijanskidràvni vrh, uz posredovanje tajne slu`beBIA-e, poku{ao koordinirati sumnjiviminvesticijima i preuzeti kontrolu nadnajprofitablnijim bosanskohercegova~kimresursima - energetikom i telekomoperaterima. Nastoje}i da sukobe izme|u~elnika bo{nja~kih stranaka okrenu u svoju,odnosno u korist srbijanskih tajkuna,operativci BIA-e su jasno i nedvojbenosugerirali na koji na~in i preko kojih kadrova

treba krenuti u realizaciju projekata.„Vezir i Prestolonaslednik ni po koju

cenu ne}e dati energiju i Telekom, to ih

drì na tronu, ali idemo dalje. Ono {to

mogu, bra}a }e odraditi, jer im je Mi{ko,

preko na{eg ~oveka, pripremio teren u

Libiji“, navodi se u depe{i. Premda se pouzdano ne moè utvrditi, sve su prilikeda su „Vezir“ i „Prestolonaslednik“ {ifrekoje su srbijanski agenti koristili za H

arisa

Silajdì}a i Bakira Izetbegovi}a, dok je„Mi{ko“ samo jedan - propali srbijanskitajkun Miroslav Mi{kovi}, koji je u to

vrijeme bio u punom poslovnom zamahu uBiH. „Bra}i ba{ ne cvetaju ruè i ako im

Mi{ko ne obezbedi inekciju, ve} idu}e

godine su na kolenima. Morate preko Jate

nekako do}i do Buldoga, Vuk je spreman i

mostarskom kockaru u Be~u platiti da

Apet ne lovi na vodama u Hercegovini“,sugerira, nadalje, {pijun BIA-e, vjerojatnomisle}i na poku{aj preuzimanja kontrolenad poslovima Javnog poduze}aElektroprivreda BiH , koja je prije petgodina bila u rukama kadrova Stranke za

BiH. U tom su smislu {pijuni iz Beogradi njihovi sarajevski jataci, po svoj prilicBuldogom zvali biv{eg federalnoministra energetike, industrije i rudarstvVahida He}u, dok je Safet Oru~evi}, ka{to je poznato, bio konzultant austrijskku}e Apet . „Vuk“ je, opet, jo{ jedasrbijanski tajkun V

uk Hamovi}

, najveregionalni veletrgovac strujom.

„Vezir i novinar postaju sve bliskiji, a

je lo{e. Mi{ko je mislio da }e uspeti novina

navu}i na

of {or

stvari, ali je ovaj, izgled

dobro namazan“, zaklju~uje se u {pijunsko

dokumentu. No, kako je jedini novinar kojim je Miroslav Mi{kovi} poslovnsura|ivao u BiH bio biv{i vlasnik AvazFahrudin Radon~i}

, ~ini se kako je njihovzajedni~ke investicije, od samog po~etkkontrolirala BIA. Na kraju povjerljivoizvje{}a, operativac iz Sarajeva poru~uje dse investiranje u druge subjekte, ma {to zna~ilo, nastavi po ranijem planu, unapomenu da ne razmi{ljaju o SIPA-„Njihov }e ih barjaktar povaliti“

, uvjeren prikriveni informant iz Sarajeva.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

IGRA DETEKCIJE ZAVADI, PA VLADAJ

Ko je „Vezir“, a ko „Prestolonaslednik“ u šifriranomdokumentu srbijanske tajne službe koja je godinamašpijunirala vodeće bošnjačke političare u Sarajevu

PRATIM TE, I KAD NE GLEDAM PO KORAKU TE ZNAM

Agenti srbijanske BIA-e godinama su pratili Harisa Silajdì}a, Fahrudina Radon~i}a i Bakira Izetbegovi}a, i poticali njihovame|usobna neprijateljstva



“Pad teritorija koji su dràli Srbi u Bosni bio je dirigovan iz Beograda. S tim {to je trebalo da K aradì} bude optuèn da ih je pro-dao i da se u septembru 1995. godine napravivojni udar i Karadì} skloni. Na tome je

Slobodan Milo{evi} direktno radio. Milo{e-vi} je preko svojih vojnih struktura direktno

povla~io konce i ve} pravio neke granice RS-a. Me|utim, u jednom momentu situcija jeizmakla kontroli, Alija je dobio velikeapetite, to je i Tu|man govorio, da suMuslimani htjeli da idu dalje i osvoje BanjuLuku. Kada su teritorije padale, ja sam saMomom Kraji{nikom oti{ao kod Milo{evi}ada traìm pomo}. Poslije Oluje po~eli smosve da gubimo. Vidjeli smo da je kod nas ras-

pad vojske… Brigade su se povla~ile. KodMilo{evi}a je bio Mom~ilo Peri{i}. Rekaosam Milo{evi}u - Banja Luka ti je pred

padom, ali te ljude ne}e{, kao {to ste ove izKrajine, na Kosovo odvesti, mi }emo pravona tebe ovdje. Dobro smo zakuvali, èstoko

je bilo. Milo{evi} je ustao, pozvao nekog preko telefona. Tada mi je bilo jasno daMilo{evi} nema nikakvu strategiju, pogled

mu je bio prazan. Peri{i} mi se tada smu~io.Rekao mi je: ‘Ja nemam ni jednog ~oveka davam pomognem.’ Ja mu ka em, dajte namsamo dvije brigade da ovu situaciju kon-solidujemo. Hrvati su koristili samo dvije-tri

brigade. Mi smo Hrvate na potezu izme|uDubice i Sanskog Mosta do~ekali sa specijal-nom brigadom i masakrirali ih tamo. Jasno sevidjelo, me|utim, da se na{i povla~e i front se

raspada. Kaè meni Peri{i} - reci tiKaradì}u, da to on i Milo{evi} poredaju, onisu obojica ameri~ki ljudi i oni dobro znaju {ta}e da urade. Ja sam mu rekao - nemoj mi

poturati tu pri~u o ameri~kim ljudima, molimte, ti si komandant vojske. On je pozvaoJovicu Stani{i}a da me Jovica unormali jer jasam ve} tamo napravio haos. Moma je isto

bio ozloje|en. Ugledao sam poslije K oljevi}a

u nekoj kancelariji kod Milo{evi}a, ga|aosam ga prvim {to mi se na{lo pod rukama.

Nema ga u vrhovnoj komandi ve} se motakod Milo{evi}a… Kada sam ga ugledao,vjerovatno vi{e nisam bio normalan.”

ARKAN JE POSTROJAVAO I [AMARAO

MLADI]EVE GENERALE

“Kad sam traìo od Milo{evi}a da bilo{ta po{alje, na tom terenu pojavio se Arkan

sa jednim brojem ljudi. Nisam odobravao to

{to je Arkan {amarao Mladi}eve generale pukovnike, ali stvorila se jedna atmosfeda recimo ~itava jedna brigada napus

prostor. Op{ta panika i rasulo. To je trebazaustaviti. Ovi iz vojske to nisu zaustavljaArkan bi ih u tom svom haosu zaustavljao{amarao, vjerovatno je imao tu dobriskustvo iz Hrvatske. Me|utim, ni to nidalo nikakav rezultat. Mi smo u jedn

momentu napravili konsolidaciju Manojlom Milovanovi}em pa smo napravofanzivu i kada smo trebali da u|emo Klju~, Manojla nema, poslali ga na godi{nodmor. Jasno mi je bilo da je bio nalog {mora da padne.”

“Nije to bio moj prvi susret sArkanom. U vrijeme kada sam bio mlaoperativac Slu`be bezbjednosti Arkan do{ao u Sarajevo i na ruci donio ispisan{ifru, odnosno broj bankovnog ra~una [vajcarskoj na kojem bilo deponovano o700 do 900 miliona maraka koje je iz Inodnio kasnije ubijeni Stjepan \urekovi}. Takcija ‘Dunav’ i{la je u dva pravca. Klju~razlog zbog kojeg se pojavio u Sarajevu{to je obezbje|ivan je {to je u to vrijemBosna imala najbolje pozicije kada je

pitanju migracija. R e{id Musi} i njegovekipa vodili su klju~ne operacije


TOMISLAV KOVA^

Priredila: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

TOMISLAV KOVAČ, ratni ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, prošlenedjelje je gostovao u emisiji Goli život, autora MILOMIRA MARIĆA, na

beogradskoj TV Happy, gdje je po prvi put govorio kako je sarađivao sa ŽELJKOMRAŽNATOVIĆEM ARKANOM, zašto je tokom rata od njega JOVICA STANIŠIĆ,šef SDB-a Srbije, panično tražio da istraži zločine u Srebrenici, kako je spasio

život generalu RATKU MLADIĆU; naš list donosi najinteresantnije dijeloveovog intervjua

SVE SE DOGOVARALO

KOD MILO[EVI]A

“@eljko Ra`natovi} Arkan u Sarajevu je godinama prijerata otkrio tajni ra~un na koji je Stjepan \urekovi}

sakrio novac”“

TEHNOLOGIJA MASOVNIH ZLOÎNA



Sarajeva prema inostranstvu. Oni su imalidaleko bolje pozicije i od Srbije i Hrvatske.To se iz Bosne najbolje radilo. Arkana nisu

pu{tali i oko njega je bilo velikoobezbje|enje. Su{tina je bila da je Arkan uSarajevo donio broj ra~una na kojem su biledeponovane pare. Tada je u Sarajevo do{ladelegacija iz Vlade Hrvatske. Igra je bila ko}e saznati tu {ifru. Hrvatska vlada je uzelatu {ifru i oni su tim parama raspolagali.

Navodno je tu bilo i njema~kih para. U tovrijeme tih 700 ili 900 miliona bio je ogro-man novac. Njema~ka je podigla optu`nice

protiv Josipa Perkovi}a

i Zdravka Musta~a

,funkcionera Dràvne bezbjednosti, ali nezbog ubistva \urekovi}a nego da bi saznalako je uzeo te pare. Vjerovatno joj je \ure-kovi} pokri}e. Dràvna bezbjednost je na

prostoru Njema~ke, u vrijeme biv{eJugoslavije, imala vi{e tih operacija, gdjesu politi~ki disidenti ubijali i radili mnogo

{to{ta. \urekovi} je najmanje bio politi~ki

obojen, ovdje je novac bio u pitanju. Vi{e je bilo podrivanje dràve na ekonomskojosnovi kod \urekovi}a nego {to je bilo

politike.”

SPASIO SAM @IVOT RATKU MLADI]U

“Mladi} se àlio Karadì}u da sammagare u ìtu i da ne moè da ìvi od mene.Ratko Mladi} je imao velike pritiske. Ipak

je Beograd bio linija njegove komande, od po~etka do kraja rata. U po~etku po koman-di oficirskoj, a na kraju rata je politi~ki pot-

puno bio pod Milo{evi}evim uticajem.Policija RS-a nije bila zavisna od Beograda,ni politi~ki ni bilo kako, kao {to je VojskaRS-a. Ja sam sve vrijeme rata pod koman-dom imao policiju RS-a, a on vojsku, bilese uvijek dvije linije, jedna koja je htjela dahapsi Mladi}a i druga linija koja ga jeusmjeravala da izvr{i vojni udar, da elimi{eKaradì}a i Srpsku demokratsku stranku i

njeno rukovodstvo. Na sre}u, ostali smo na

toj crti. Su{tina je bila da je Mladi} bio jednoj velikoj zamci obavje{tajnih slu`b~esto je imao krive informacije. Mi smo su jednom kriti~nom momentu i poravnalito kada je izvedena akcija ‘Septemb1993’. On je sumnjao u mene da sam spec

jalno namijenjen da organizujem ne{to prtiv vojske. Prije toga pravio sam savez Hrvatima u srednjoj Bosni. Moje ime Tomislav pa su jedno vrijeme proturali dsam Hrvat. Me|utim, kada se desSeptembar 1993. i kada sam ja Karadì}em zauzeo komandu Drugokraji{kog korpusa i kada je Karad`

preuzeo komandovanje, a ja sam prakti~nkontrolisao svaki korak u komandi, Mlad

je mislio da je to njegova vojska, me|utiispostavilo se da ta vojska radi protiv njegSre}om, dao sam Brani Pe}ancu da gobezbje|uje jer sam sumnjao da postonamjera da se Mladi} likvidira, {to je bi

ta~no. Cilj je bio da me|u nama izazov

2.10.2014. I SLOBODN BOSN 2

RATNE TAJNE POLICIJSKOG GENERAL

MLADI]EV VRHOVNI KOMANDANT BIO JE MILO[EVI]“Mladi} se àlio Karadì}u da sam magare u ìtu i da ne moè da ìvi od mene. Mladi} jeimao velike pritiske. Ipak je Beograd bio linija njegove komande, od po~etka do kraja rata”



krvoproli}e. Brane Pe}anac uspio je da gaspasi. Mladi}a su poku{ali ubiti njegovivojnici. Kasnije smo saznali da je rije~ omnogo {iroj zavjeri. Otkrili smo jednu gru-

paciju koja ima svoj i politi~ki i vojni {tab,radilo se o klasi~noj pobuni. Mladi} se

pojavio u jednom momentu, po~eo da ih postrojava i da nare|uje. Me|utim, Ratko jeshvatio da ne vlada tom vojskom. Postojalo

je vojno krilo koje je imalo {tab u zgradiop{tine Banja Luka, na ~elu politi~kog krila

bio je profesor @ugi}

. To vojno politi~kokrilo bilo je potpuno spremno za preuzi-manje vlasti. Konsultovali smo slu`buDràvne bezbjednosti, prislu{kivali smozgradu op{tine i do{li do informacije da oniimaju kontakte sa aerodromom Mahovljani,

sa majorom Markovi}em. Uhvatili smo nje-govu vezu prema Beogradu. Imao je kon-takte sa ljudima iz Pokreta za Jugoslaviju.

Na vrijeme smo ih blokirali, a Mladi} je brzo preuzeo kontrolu nad komandantima brigada. Kada sam do{ao na mjesto zam- jenika komandanta srpske policije, bio jedogovor da napravimo mnogo ve}u speci-

jalnu brigadu i to od pripadnika vojske. Nije ta~no da je bilo zavjere protiv RatkaMladi}a. On je bio posljednji ~ovjek kojeg

bi Tomo Kova~ ili Radovan Karadì} ubili.Mladi} je morao da shvati da postoji i poli-ti~ko rukovodstvo RS-a. Me|utim, Mladi}

je smatrao da je njegov vrhovni komandantSlobodan Milo{evi}. Taj uticaj je bio domi-nantan, naro~ito pri kraju rata.”

“MONSTRUM BEARA BIO

[EF TITOVOG OBEZBJE\ENJA”“Mladi} je u svom teatru kada su u{li u

Srebrenicu imao namjeru da se tostanovni{tvo obezbijedi. Nakon osvajanjaSrebrenice Mladi} se povla~i u komandukoja se nalazila u Vlasenici. Ja sam ga dan-dva iza toga sreo i ~estitao mu bitku. Bio jedosta pripit. Iza zlo~ina u Srebrenici stojiLjubi{a Beara, ~ovjek koji ima vrlo speci-

fi~an mentalni sklop, ultrakomunisti~ki izlo~ina~ki. On je 1991. godine na dubro-va~kom rati{tu organizovao zasjedu i pobio~etni~ke komandante jer su navodnoizranjavali vojsku. Napravio je jednusituaciju u kojoj zamalo nije do{lo do srp-sko-srpskog sukoba. Njega su tada uhapsili,osudili i on je bio u zatvoru. DolaskomPeri{i}a na mjesto na~elnika General{tvaVJ, Bearu po direktivi {alju Ratku Mladi}uza na~elnika Uprave bezbjednosti VojskeRS-a. On je imao zadatak da kontroli{ekompletan Glavni {tab. Hvalio se da je bio{ef Titovog obezbje|enja na njegovim

putovanjima, me|utim ono {to ja znam onjemu je da je ro|en u selu Beara i da je

jedan od osniva~a R a~anove stranke. Dosta

je bio blizak sa hrvatskim obavje{tajcima is njima je sara|ivao kada je bio na~elnik bezbjednost i Vojno-pomorske oblasti uSplitu. On je prvi u srpskom korpusu koji je

‘odapeo’ da izda naredbu da se ubijaju ljuna ideolo{koj osnovi i da puca Srbin nSrbina. U Glavni {tab je do{ao i Mila

Gvero, koji je bio generalni sekretar partiu vojsci, njih dvojica su bili potpuno idelo{ki druga~iji. Ja sam u Srebrenicu stigadva dana nakon njenog pada. Dobio sainformaciju da Beara traì neki vod jedinicda bi ih iskoristio za egzekucije muslimanTo je bio razlog zbog kojeg sam do{a

Na{ao sam Ljubi{u Borov~anina i dao mnalog da od tog momenta ne moè vi{e bi

pod komandom Vojske RS-a, tako|e dao inalog da Beara ne moè da izda nikakvnare|enja. U presretnutim razgovorimBeara kaè da mu ja, zvao me zlotvoromne}u dozvoliti da uradi ono {to je namjer

vao. Me|utim, on je munjevito organizovastrijeljanje ljudi i ratnih zarobljenika. Sve to Beara umi{ljeno uradio. Beara je pozvaMilana Luki}a

da do|e i pomogne u ubija

24

TOMISLAV KOVA^

“Milorad Ulemek Legija pojavio se naIlidì, u vrijeme kada sam ja bio na~elnikpolicije. Do{ao je sa generalom Ne|omBo{kovi}em. Iz nekoliko sarajevskihkasarni, ’Mar{al Tito’, ’Jusuf Dònli}’,trebalo je izvu}i vojnike. Legija sepriklju~io Kriznom {tabu sa ciljem da ihobu~ava kako bi oni u{li u neke akcije.Jednom prilikom grupa Muslimana, njih300, sklonila se od granatiranja u zgradupolicije. Legija je traìo od svog [uce, koji

je bio njegov saradnik, da se pobiju tiMuslimani.

Nisam mogao da vjerujem. Tu je bilo iSrba. Postavio sam policiju da ne moguda im pri|u. Me|utim, Legija je rekao [uc– ubij na~elnika. Nisam ga shvatioozbiljno. [uca je izvadio pi{tolj i uperio miga u glavu. Me|utim, iza njega je biokomandir policije Petko Budi{a, koji jeizvadio pi{tolj i uperio ga u [ucu. Sve seto odvijalo ispred stanice policije. Kadasmo vidjeli na {ta su sve spremni,protjerali smo ih sa Ilidè i otada za menevi{e ni jedan Srbin nije isti i vi{e mi nikonije mogao pri}i.”

LEGIJA NA VRELU BOSNE

“Legija na Ilidži vršio obukusrpskih vojnika i namjeravao

likvidirati Muslimane”


DEMON I NJEGOV [EGRT„Ljubi{a Beara naredio je Milanu Luki}u da pobijeSrebreni~ane i izvr{i otmicu Muslimana iz voza u [trpcima“



ju. Nikada kod Srba nije bilo da nekoiskopa rov, poreda zarobljenike i strijelja ih.To je samo Bearin zlo~ina~ki um mogao danaredi. To su radile samo usta{e i komu-

nisti. Milan Luki} je za Bearu radio od prvog dana. On je bio komandir voda vojne policije u Vi{egradu. Mi smo jedni drugeitekako mjerili i pratili. Pogotovo Bearu. Jasam stalno sumnjao da }e nam Bearanapraviti probleme. Pla{io sam se da }eatak na dràvno rukovodstvo RS-a do}i odBeare, a ne od Mladi}a. Znao sam da jeBeara spreman da uradi {to{ta. Poslan nam

je takav ~ovjek koji je bio spreman da pucai na Srbe. Luki} kao komandir vojne polici-

je do{ao je direktno njemu, nije uop{teodgovarao komandantu brigade. Mi zaistanismo znali za tu pripremu. Me|utim,Jovica Stani{i} je pozvao Mi}u Stani{i}a,koji je u to vrijeme bio ministar MUP-a RS-a,i mene, i rekao nam da ima problem saLuki}em, da ga je pograni~na policija uhap-sila, da su kod njega ~ak prona{li fotografi-

je pobijenih Muslimana i da se spremao da bjeì vani. Traèno je da mu se kod nassudi. Iz Centralnog zatvora u Beogradu

preba~en je u zatvor Kula. Me|utim, tada jeinscenirana pobuna vojske u Vi{egradu.Vojska je zbog pritvaranja Luki}a blokiralaop{tinu. To je Beara veoma vje{to vodio iLuki}a je izvukao iz Kule. Beara je nakontoga poslao Luki}a da pokupi sandà~keMuslimane iz voza i da ih pobije, kako biizazvao sukob sa muslimanskim ìvljem uSrbiji. Direktno ga je Beara poslao. Ovi suga u Srbiji uhapsili na granici kada se spre-

mao da pobjegne. Jovica Stani{i} tada nijeznao motive zbog kojih su ti ljudi ubijeni.Luki} je i dalje ostao pod komandomBeare. Pred Dejton Jovica Stani{i} me je

pani~no zvao i rekao da se mora istraìti {tase u Srebrenici desilo. Stani{i}a je strate{kizanimalo da li je neko iz Srbije u~estvovaou tome. Da li je dràvno rukovodstvo Srbijedalo nalog da se pobiju ljudi u Srebrenici itre}e pitanje je bilo ko je taj ko je to organi-zovao.”

PANI^NI POZIV JOVICE STANI[I]A

“Kaèm, tamo je vojska, kako }emo

istraìti. Jovica mi pani~no kaè - nemani{ta od Dejtona ako ne istraìteSrebrenicu. Njima u Srbiji je bila panika

jer su ih optuìvali da je iz Srbije do{la jedinica koja je pobila Srebreni~ane. Naravno, to se moralo tajno raditi. Jer 1995. godine istraìvati Srbe zaSrebrenicu, kada jo{ rat traje i kada padaKrajina, to je bio stra{ni sud… Tokom

istrage do{li smo do snimaka da je Luknapravio incident u Kravicama. Beara Luki}u dao nalog, a on je iz Srbije do{a

preko mosta. Na{li smo na nekim snimcma kako Luki} ubija Muslimane. Luki}napravio incident u Kravicama kako bi Muslimani pobunili. On je bo~no pucao pnjima, razbijao im glave, onda su se o

pobunili i udarili na specijalce koji su bispred njih i ubili specijalca i ranili koma

danta. Tako je do{lo do incidenta Kravicama. Beara je veoma smi{ljeno radio. Pravio je incidente uz pomoLuki}a, nakon ~ega je dolazilo do osvetesvega drugog, da bi se na kraju do{lo dSrebrenice. Beara je vje{to manipulisaLuki}em. Milan Luki} je direktno puc

po zarobljenim Muslimanima. Ubijao ih i podstrekavao na ubistvo. Dakle, ljudi kosu se predali, on ih ubijao. Da li je RatkMladi} to znao? Pa morao je da znPitanje je u kojoj fazi je saznao. On u vrijeme zbog smrti k}erke nije vladasobom, a pomalo ni s njima ni ukupno

situacijom. Beara je potpuno preuzekomandu, {to je nepojmljivo u vojnoj orgnizaciji. On kao profesionalac morao je ntaj prostor da dovede vojnu policiju drugih prostora da budu uz te zarobljenikali on je doveo Luki}a. Zanimljivo je {to Dragomir Andan

i{ao u Argentinu. Zadataim je bio da elimini{u Luki}a jer Luki} nsmije da govori kakva je bila njegova ulogDo toga je jako bilo stalo establi{mentu vojne bezbjednosti, prvenstveno Beari. Zasu sve ono inscenirali sa njegovim bratomVi{egradu. Mislili su da je on. Luki} `do Haaga nije smio da stigne i zbog toga s

mu brata ubili.”


RATNE TAJNE POLICIJSKOG GENERAL

PIJANI GENERAL“Ratko Mladi} morao je znati za zlo~ine uSrebrenici”

JOVICA STANI[I]“Ukoliko ne istraìte zlo~ine u Srebrenici,od Dejtona nema ni{ta”

ARKAN USARAJEVU

„Arkan je na ruci uSarajevo donio tajni

\urekovi}ev ra~un“



zdravlje na prvom mjestu

Bajram {erifmubarek olsun



“Povod za medijski obra~un sa mnom je

Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i

sistematizaciji, me|utim stvarni razlog je

usvajanje Zakona o inspekcijama koji je

stupio na snagu 9. septembra ove godine, a

koji je ru{en i jo{ uvijek se ru{i iznutra, jer

mnogi su bili ubije|eni da taj zakon ne}e

pro}i”, kaè direktor Federalne uprave zainspekcijske poslove (Uprave) Ibrahim

Tirak, navode}i i da novi zakon traì pove}anu odgovornost, permanentnu

edukaciju i uvodi certificiranje inspektora,{to mnogima ne odgovara.

SINDIKAT (NE) POSTOJI

S druge strane, direktor Tirak tvrdi daon li~no nema nikakve veze sa(ne)zakonitim izmjenama i dopunamaPravilnika o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji, na {to je reagovaoSindikalni odbor, a upravi inspektor doniorje{enje kojim se direktoru Tirku zabranjuje

primjenu postoje}eg Pravilnika. Naime, naizradi Pravilnika radio je ~ovjek ~iji je to

posao, ali ga nije dostavio sindikatu. “On je

priznao gre{ku. Pravilnik nije poslao

sindikatu, zbog ~ega }e snositi posljedice,

ali to je iskori{teno da bi se ostvarili neki

sasvim druga~iji ciljevi”, navodi Tirak.Kaè i da je podnio disciplinsku prijavu

prot iv federalnog upravnog inspektoraIsmeta Pelaka i zahtjev za njegovo izuze}e,s obzirom da je nalaz i rje{enje koje jedonio sastavljao sa dvojicom svojih kolega

iz Uprave. Tako|e, direktor Tirak ubije|en

je da Sindikalni odbor Uprave na ~ijem je~elu vi{e nije legitiman. “Ja sam im u vi{e

navrata nudio dijalog kako bismo rije{ili

nesporazume. Od sedam ~lanova Sindikal-

nog odbora trojica su podnijela ostavke

zato {to ostali nisu htjeli da sjednu i da

raspravljamo o stvarima koje im smetaju.

Nakon toga, preostala ~etiri ~lana odbora

po~eli su sa pri~om koja njima odgovara”,obja{njava dalje Tirak za Slobodnu Bosnu ,

a rje{enje vidi u sazivanju Skup{tin

sindikata Uprave i izboru novog Sindikanog odbora.Prema navodima direktora Tirk

zakonom predvi|ena certifikacija unijela nemir me|u inspektore, {to je dodatn

poja~ano ~injenicom da se u Upravi uvodsektor unutra{nje kontrole i odredbe suspenziji. Sam proces certificiraninspektora ne}e se voditi preko nekkomisija pri nekom Federalnom minista


IBRO DIRKA, BA[

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak vjeruje da je rušenje Zakona o inspekcijama koji je stupio na snagu 9. septembra ove

godine krajnji cilj Sindikalnog odbora ove ustanove. Novi zakon tražipovećanu odgovornost, permanentnu edukaciju i uvodi certificiranje

inspektora, što mnogima ne odgovara

KAMEN SPOTICANJAUPRAVE I INSPEKTORA

Biv{a inspektorica Federalne upraveza inspekcijske poslove, koja jepreba~ena u federalno Ministarstvo za radi socijalnu politiku Alzira Hota, vodidvadeset i ~etiri parnice protiv Uprave.“Ja sam podnio privatnu tu`bu protivHote i TV1 na kojoj je iznijelaneosnovane optu`be na moj ra~un. Miu Upravi imamo ~etrnaest registratorasa dokumentacijom koja se ti~e Hote,jer nema ~ovjeka protiv kojeg nijepodnijela disciplinsku prijavu”, kaèTirak te dodaje da je Alzira Hota preko{est godina na bolovanju: “Ja je nisamvidio dvije godine, a sud }e ustanovitida li je bilo mobinga, diskriminacije,pritisaka itd. Kolegica je vi{e od dvijegodine na bolovanju pod {ifrom F42,

koja ne dozvoljava bolovanje u trajanjuduèm od 48 dana.”

SLUÂJ HOTA

Alzira Hota protiv Uprave podnijeladvadeset i četiri prijave

C E R T I F I C I R A N J E

Ibrahim Tirak: “U Upravi na ~ijem sam ~elu niko ne

moè o~ekivati da bude za{ti}en kao medvjed“

Alzira Hota

Pi{e: MIRSAD FAZLI]




NEZAKONITO DONESEN AKT (I

Prema tvrdnji ~lanaSindikalnog odbora Federalneuprave za inspekcijske poslovekoji je èlio ostati anoniman,novi Zakon o inspekcijama“proguran” je na incijativu iinsistiranje direktora IbrahimaTirka. “Podzakonski akt, koji

}e regulirati procescertificiranja inspektora, jo{uvijek nije donesen, ali mi sebojimo mogu}ih zloupotreba.Dakle, inspektori bi procescertificiranja trebaliponavljati svake ~etirigodine, a svake ~etiri godinesu i op}i izbori, i bojimo seda to ne bude mehanizam zazbrinjavanje politi~kipodobnih ljudi. Sam direktorTirak rekao je da }e uprocesu certifikacije otpustiti

20 posto nesposobnihinspektora”, dobili smoinformaciju od na{eg izvora.Direktor Tirak se, po njemu, dokraja sedmice namjeravadefinitivno obra~unati saSindikalnim odborom.“Navodno, direktor Tirak je

za 3. oktobar sazvaoSkup{tinu sindikata Upravena kojoj bi bio izabran noviSindikalni odbor po njegovojmjeri. Sazivanje Skup{tine unadle`nosti je predsjedniceSindikalnog odbora MedineDecovski, a ne direktoraTirka, koji je od SalihaKru{~ice, predsjednikaSindikata dràvnihslu`benika FBiH, traìo dasazove Skup{tinu, ili da budebarem nazo~an prilikom

odràvanja iste. Ovdje valjaspomenuti da je Kru{~ica,preko Tirka u Upravuzaposlio Asmira Kurtovi}a,brati}a Hakije Kurtovi}a,advokata Sindikata dràvnihslu`benika FBiH.” Uprkosrje{enju upravnog inspektora,

Tirak je nastavio saprovo|enjem konkursa zaprijem 11, umjesto 16 novihuposlenika. “Ta proceduraprivodi se kraju, a jednomjesto ’obe}ano’ je k}erciglavnog federalnog vodnoginspektora MirsadaSmailagi}a”, tvrdi na{sagovornik. Sindikalni odborUprave postoji i postojat }e,kaè, uprkos nastojanjimadirektora Tirka da izaberenovi.

SINDIKAT JE MOJ

“Obračun” direktora Tirka sa Sindikalnim odborom

DOSTAIbrahim Tirak, direktor

Federalne uprave zainspekcije poslove

SalihKru{~ica



stvu, nego }e se vr{iti putem kompjuterskog programa, {to isklju~uje mogu}nostzloupotrebe, odnosno da neki od inspekto-ra, preko ~lana komisije, unaprijed dobije

pitanja. Podzakonski akt kojim }e seregulisati provjera znanja inspektora injihovo certificiranje mora se donjetinajkasnije ~etiri mjeseca od stupanja nasnagu Zakona o inspekcijama. Federalnoministarstvo pravde zaduèno je za izraduspomenutog podzakonskog akta u ~ijemkreiranju }e u~estvovati i direktor UpraveIbrahim Tirak, a kojeg }e u kona~niciusvojiti Vlada FBiH. Prema prvom nacrtuspomenutog podzakonskog akta,inspektoru koji ne pro|e test slijedio bi

prestanak radnog odnosa.

BESKOMPROMISNI DIREKTOR

Me|utim, taj stav je ublaèn nakonsastanka sa Ekonomsko-socijalnim vije}emgdje su bili i predstavnici Sindikata i

poslovne zajednice. Zaklju~eno je da nakon prvog poku{aja cert ificiranja, ukoliko

inspektor ne poloì test, nakon {et mjeseci,moè poku{ati ponovo. Ukoliko se desi dani drugi put ne poloì test, dodjeljuje mu sementor, a po{to su inspektori dràvnislu`benici sa posebnim ovla{tenjima ukidamu se dodatak na platu od 30 procenata.Ako ne poloì tre}i put, tada mu prestaje

radni odnos. Potvrda se izdaje na period od~etiri godine.

“U Upravi na ~ijem sam ~elu niko ne

moè o~ekivati da bude za{ti}en kao

medvjed jer je dobio rje{enje da je inspektor,

a da pri tome ni{ta ne zna, nikom ne

odgovara i ni{ta ne radi. To èlimo

promijeniti. Inspektori imaju prava, a

nemaju nikakvu odgovornost ni obaveze.

Oni trebaju opravdati svoje pla}e od oko

2.000 KM i dodatak od preko 400 KM”,kaè direktor Tirak navode}i da novi Zakono inspekciji ima oko 175 ~lanova, a da jesindikat Uprave prije njegovog usvajanjadostavio 125 amandmana: “

Nekima bi

najvi{e odgovaralo da je usvojen zakon koji

i nije zakon. Prima{ pla}u, pla}eni su ti svi

tro{kovi, ima{ auto, dnevnice i da uradi{

koliko ho}e{ posla i kako ho}e{. Tako vi{

ne}e mo}i. Oni vode borbu koju ne}e dob

jer kad su u pitanju odgovornost i obaveze

sa mnom nema kompromisa. Ja imam dobr

pla}u i ja ho}u svijetla obraza da je primim

Osim certificiranja inspektora, noZakon o inspekcijama prati i evropskstandarde prilikom selekcije i odabisubjekata koji }e biti kontrolisani, a gdje }se morati vr{iti i procjena rizika. “

Ne}

inspektor u jednu firmu i}i dvadeset puta,

u drugu firmu niti jednom. Oni jes

nezavisni u obavljanju svog posla, ali n

mogu biti nezavisni u dono{enju odluka

isti~e Tirak. Veli jo{ i da to podrazumijevkvalitetnu pripremu inspektora priodlaska na teren. Naravno, svaki inspektmorat }e imati inspekcijski nalog, koji }sadràvati i ~ek listu po kojoj }e se vr{

provjera, odnosno kontrola. Sama ~ek lissastavljat }e se u zavisnosti od prethodno

pona{anja, odnosno povijesti subjekta kose kontroli{e, da li je isti bio ka`njavan, i

nije, da li uredno izmiruje svoje obaveze, ne itd. “Sve ovo podrazumijeva jeda

kvalitetniji i druga~iji pristup radu

savladavanje standarda koje moram

prihvatiti ako se èlimo pridruìti EU

upozorava direktor Uprave Ibrahim Tirak.

Kraj


IBRO DIRKA, BA[

PLATI ME POBRATIME:Primaš plaću, plaćenisu ti svi troškovi, imašauto, dnevnice i da uradiškoliko hoćeš posla i kako

hoćeš. Tako više nećemoći



Bosna i HercegovinaFederacija Bosna i Hercegovine

KANTON SARAJEVOMinistarstvo prostornog

ure|enja i za{tite okoli{a

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVOMinistry of Phisical PlanningandEnivironmental Protection

Neka vam mubarek daniKurban-bajrama

donesu zdravlje, sre}u i

radost.



Kako je u jedinstvu snaga,ujedinjeni s narodom i uz narod

podvla~e}i crtu na hrvatskiodgovor sa stvarno dobrim

predsjednikom odlu~ili smo krozgaleriju „Izgori 2014.“ na adekvatan na~inodgovoriti na ovogodi{nju predizbornukampanju. Iako je ovogodi{nja kampanjakrenula ne{to laganije, kako se izbori bliè,zidovi bandere i stabla postaju sve {areniji as plakata nam se uz parole smije{e kandidati.

Ono {to posebno „krasi“ kampanju za Op}eizbore 2014. jesu i online kampanje na

portalima i dru{tvenim mreàma, kao i prepucavanja izjavama po youtubeu.

Kako su u protekle ~etiri godinekoalirali svi sa svima, svi su na odre|enimnivoima u odre|enim vremenskim

periodima bili vlast ili opozicija, vidljivo je da ni sami kandidati vi{e ne vjeruju uono {to pri~aju, a slogani kao da susklepani u zadnjim momentima. Neki suse potrudili sa fotografijama i dizajnom,neki djeluju kao da su fotografiranimobitelom i u najjednostavnijem ‘paintu’stavljeni na neuvjerljive plakate. Sve usvemu, nakon protekle ~etiri godine koje

bi se mogle nazvati jednim velikim„postizbornim periodom“ nakon izbora

2010., mnogo bolje se nije moglo nio~ekivati.Stoga nam nije ostalo ni{ta osim da,

nakon {to smo u pro{lom broju ozbiljne

ljude iz struke stavili pred teàk izazov dsa stru~ne strane prokomentirajovogodi{nju kampanju, pre|emo nzajebanciju, {to ovakva kampanja avjerovatno i ono {to nas nakon 12. oktobo~ekuje — i zasluùje!

Ne{to {to je trebalo bit i privatodgovor na kampanju potpisnika ovredova na vlastitom profilu, s vremeno

je preraslo svoju namjenu i doseglo neknovu dimenziju, a kako saznajemo krugova bliskih centralama nekstranaka, ~ak i najvi{e pozicionirafunkcioneri znaju neke od svojih onlin

aktivista upitati: „Je l’ Panjeta {ta novizbacio?“. E pa jeste — galerija je na ovistranicama dobila i svoje printano izdanjuìvajte!


IZGORI 2014.

Antikampanju pripremio: ALMIR PANJETA

KUME, IZBORI TI KESA!

Kratak presjek Facebook diverzanta Almira Panjete


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-934-2102014 33/682.10.2014. I SLOBODN BOSN 3

KamPan



IZGORI 2014.


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-934-2102014 35/682.10.2014. I SLOBODN BOSN 3

KamPan



U posljednje ~etiri godine za

finansiranje vjerskih zajednica iz budèta Federacije BiH iRepublike Srpske na svimnivoima vlasti, od op}inskih do

entitetskih, izdvojeno je vi{e od 120 milionaKM. Prema analizi koju je proveo Centar zazastupanje gra|anskih interesa (CPI), tokom2010. i 2011. godine u Federaciji BiH,Republici Srpskoj i Distriktu Br~ko je zavjerske zajednice, obnovu i izgradnjuvjerskih objekata, te za vjerske {kole iinstitucije na svim nivoima vlasti u BiHizdvojeno ukupno 56.612.000 KM.

Republika Srpska je za vjerskezajednice u 2010. godini iz budètaizdvojila 1.740.066 KM, uz dodatnih764.000 KM (koliko se odnosi na Doboj,

jer se ovaj iznos vodi kao budètska stavkaReligijske i druge zajedni~ke usluge ). Uistoj godini za izgradnju i obnovu vjerskihobjekata Vlada RS-a izdvojila je 1.196.039KM. Izdvajanja se nisu umanjila ni u 2011.godini: za potrebe vjerskih zajednica iz

budèta RS-a izdvojeno je ukupno2.550.390 konvertibilnih maraka, dok je uizgradnju i obnovu vjerskih objekatainvestirano blizu 700.000 KM.

KAKO SE KUPUJE VLAST

U Federaciji BiH, od op{tina, prekokantona, do entitetskog budèta, tokom2010. godine za vjerske zajedniceizdvojeno je ukupno 2.794.829 KM, zaizgradnju i obnovu vjerskih objekata

1.686.458 KM, dok su vjerske {kole iinstitucije iz budèta dobile 14.575.158KM. I u 2011. godini iznos je bio pribli`no

jednak za vjerske zajednice — 2.587.697KM. S druge strane, budètska izdvajanjaza izgradnju i obnovu vjerskih objekata uFederaciji znatno su pove}ana (za ~etiri

miliona maraka) u odnosu na 2010. godinu, pa je tako u 2011. za tu stavku namijenjenoukupno 5.645.000 KM, dok su vjerske{kole i institucije finansirane sa ukupno12.676.567 KM. Vlada Distrikta Br~ko je u2010. godini za vjerske zajednice iz

budèta izdvojila 550.000 KM, a za obnovu

i izgradnju vjerskih objekata dali s850.000 KM. Godinu kasnije, za vjerskzajednice izdvojeno je 200.000 maraka, za obnovu i izgradnju vjerskih objeka1.228.000 KM.

„Generalno za celu BiH vaì jedn

pravilo kad se donose budèti: sve mo`

propasti, kriza moè biti ne znam kolika, n

mora biti ni za {ta, ali mora biti z

udruènja koja }e pomo}i opstanku n

vlasti: verske zajednice, bora~ka udruèn

(nagla{avam „udruènja“ - ne odnosi se n

davanja po raznim osnovama, veteranima

sl.), sindikat, administrativne uprave


KOLIKO PARA - TOLIKO RELIGIJE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Iako zvanično nisu budžetski korisnici, u Bosni i Hercegovini se za potrebevjerskih zajednica godišnje izdvajaju milioni maraka; kroz razne grantove i

transfere, od općinskih do entitetskih nivoa vlasti, samo u posljednje četiri godinza finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Federacije BiH i Republike Srpske

izdvojeno je više od 120 miliona KM

U SVOJOJ VJERI, NADRŽAVNOM BUDŽETU

Milioni maraka godi{nje se dijele kroz razne grantove,transfere, pa ~ak i iz budètskih rezervi, a za utro{ena

sredstva niko ne polaè ra~une

NA ISTOJ SE]IJI, POD ISTIM KROVOMInteresi vjerskih poglavara i politi~ara u Bosni i Hercegovini usko su vezani



politi~ke partije“, kaè ekonomskanaliti~arka Svetlana Ceni}. „Naravno,

se stalno pitam po ~emu smo mi

sekularna dràva? Mo`da jedino po tom

{to nam verska lica ne sede u vlasti direktn

kao izabrana, imenovana ili postavljen

lica. Nacionalna partokratija u sadejstvu s

verskim zajednicama - tako se dolazi n

vlast, opstaje na vlasti i kupuje vlas

Pogledajte i op{tine ili kantone tamo gd

kao, vladaju socijaldemokrati, pa }e

videti kako se obilato pomaù versk

zajednice, bez obzira da li se radi o novc

za njihov rad, obnovu i izgradnju versk

objekata ili za {kole i institucije sa verski

ili nacionalnim predznakom.“

U 2012. godini Vlada Republike Srpsk je za vjerske zajednice po razli~itiosnovama izdvojila ukupno 1.502.000 KM,Vlada Federacije blizu dva i po miliona KM(u ove iznose ne ra~unaju se izgradnja obnova vjerskih objekata). Na niìm nivoimvlasti tradicionalno najve}a izdvajanja zvjerske zajednice imaju Distrikt Br~kKanton Sarajevo i Unsko-sanski kantoTako je u 2012. iz budèta USK pod stavko

„kultura i religija“ izdvojeno ne{to vi{e o1.200.000 KM, u Distriktu Br~ko 543.44KM, u Sarajevskom kantonu za kulturureligiju zajedno iz budèta je izdvojeno viod 28 miliona maraka, a u Hercegova~kneretvanskom kantonu ne{to vi{e od milioKM.

Kada je rije~ o izdvajanjima kantonalnih budèta u Federaciji, teku}

budètska godina ne zaostaje z prethodnim. Vlada Distrikta Br~ko je ovogodi{njeg budèta odlu~ila izdvojiti p200.000 KM za svaku od tri vjerskzajednice. Unsko-sanski kanton je

ovogodi{njem grantu za vjeru planira


VJERSKE ZAJEDNICE NA BUD@ETSKIM JASLAM

IZBJEĆI ZLOUPOTREBE:„Milionski iznosibudžetskog novca kojise poklanjaju vjerskim

zajednicama troše se bezobaveze da se poreskimobveznicima, čiji je tonovac, obrazloži na šta jei kako utrošen. Vjerskezajednice ne mogu imatizagarantovana budžetskasredstva, ali trebaju

aplicirati za njih sakonkretnim programima”

MOLITVA ZA BLAGOSTANJEVjerske zajednice u BiH ve} 20 godina egzistiraju

u sivoj zoni neformalnih budètskih korisnika



360.000 KM, dok je Kanton Sarajevo kroztransfer vjerskim zajednicama dodijelio350.000 KM. Vlada Zeni~ko-dobojskogkantona za podr{ku vjerskim zajednicamaiz budèta za 2014. godinu izdvojila je49.250 KM, {to je za polovinu manje uodnosu na 2013. godinu kada je za istunamjenu izdvojeno 110.000 KM. Pore|enjaradi, za projekat skrininga grli}a matericeVlada ZDK u ovoj godini planirala je —

nula KM, dok teku}i transfer za posebnonadarene i talentovane mlade iznosi ne{tovi{e od 24.000 KM. U Posavskom kantonugrant za finansiranje vjerskih zajednicaiznosi „skromnih“ 60.000 KM - pro{legodine izdvojeno je 40.000 maraka. Uprkos

budètskim krizama i zaduènjima,izdvajanja za vjerske zajednice su stabilna,a u mnogim kantonima se iz godine ugodinu pove}avaju. Tako je, recimo, VladaTuzlanskog kantona u 2013. godini za

pomo} vjerskim zajednicama izdvojila152.000 KM, dok su dvije godine ranije zate namjene dali ukupno 80.000 KM.

Kada je u pitanju finansiranje vjerskihzajednica, najve}i problem je nepostojanje

jasno utvr|enih kriterija po kojima se novac

dodjeljuje, kaè politi~ki analiti~ar Almir

Terzi}: „Niti su na budètu, niti su mimo

budèta, a u toj ‘sivoj zoni’ se otvara

prostor za razne zloupotrebe. Ukoliko s

ve} radi o budètskom novcu, ond

svakako treba propisati jasne kriterije za

izdvajanja, s obzirom da se ostala udruèn

KOLIKO PARA - TOLIKO RELIGIJE

Sarajevske op}ine ina~e sunajizda{nije kada je u pitanjufinansiranje vjerskih zajednica.Samo Op}ina Novo Sarajevo je

u 2012. godini iz budètaizdvojila 100.000 KM za vjerskezajednice na podru~ju oveop}ine, dok je za opremanje{kola izdvojeno skromnih20.000 maraka. Upravo ovajslu~aj izazvao je reakciju Klubavije}nika Na{e stranke koji sutada zatraìli da se fondnamijenjen vjerskimzajednicama ve}im dijelompreusmjeri za {kole. Me|utim,njihov prijedlog nije podràoniko od ostalih vije}nika.

Obrazloènje Op}ine bilo je da je izdvajanje za vjerskezajednice „tradicija“, te da bibilo „skandalozno“ da se onaprekine – uprkos tome {tonijedan zakonski akt neobavezuje Op}inu da finansirarad vjerskih zajednica. PredragKojovi} iz Na{e stranke,poslanik u Skup{tini KS idelegat u Domu naroda FBiH,nagla{ava da je striktnaodvojenost religije i dràveodnos koji }e ja~ati dràvu BiH

i, po prvi put nakonkomunizma, uspostaviti stvarnuautonomnost vjerskih zajednicaod uplitanja i uticaja politi~kih

subjekata. „Shodno tomna{em stavu, protivimo sena~inu na koji se sada izbudèta finansiraju vjerskezajednice, izuzev onihvjerskih zajednica koje zbogposljedica rata idemografskih promjena nisuvi{e samoodrìve“, kaèKojovi}. „Milionski iznosibudètskog novca koji sesada poklanjaju vjerskimzajednicama tro{e se bezobaveze da se poreskim

obveznicima, ~iji je to novac,obrazloì na {ta je i kakoutro{en.“

Kojovi} najavljuje da }eNa{a stranka traìti revizijusvih ugovora koji su sklopljeniizme|u dràve BiH i vjerskihzajednica. „Vjerske zajednice,kao udruènja gra|ana odposebnog zna~aja, ne moguimati zagarantovanabudètska sredstva, alimogu i trebaju aplicirati zanjih sa konkretnim

programima. Mi bismo

svakako pozdravili i podràlinjihovo aktivnije u~e{}e upromoviranju obrazovanjame|u mladima, zdravogsportskog i duhovnogìvota, u borbi protivnarkomanije i alkoholizma inasilja u porodici, naprimjer.Tako|e, vjerski objekti kojipo svom istorijskom zna~aju~ine dio bh. kulturne ba{tinemoraju biti briga dràve, dok odràvanje novoizgra|enihtreba biti briga investitora.

Prihodi koje vjerske

zajednice ostvaruju u sklopubavljenja svojom primarnomdjelatno{}u ne trebaju bitioporezovani, kao ninekretnine koje im sluè u tesvrhe, ali komercijalnoizdavanje i komercijalniposlovni aran`mani u kojevjerske zajednice sve ~e{}eulaze trebaju poreski ipravno biti tretirani kao i svidrugi poslovni, privatni ipravni subjekti“, zaklju~ujePredrag Kojovi}.

SARAJEVSKE OP]INE REKORDERI PO IZDVAJANJIMA

Vjerske zajednice važnije od obnove i opremanja škola

38 SLOBODN BOSN I 2.10.201

NEURE\EN SISTEM FINANSIRANJA Potrebno je jasno definisati kriterije pokojima se dodjeljuje novac

STRIKTNO ODVAJANJERELIGIJE OD DR@AVETraìt }emo reviziju svihugovora sklopljenih izme|udràve BiH i vjerskihzajednica, kaè Kojovi}



gra|ana finansiraju isklju~ivo na osnovu

projekata koje dostavljaju nadle`nim

institucijama. Na taj na~in se izbjegava bilo

kakav vid zloupotrebe nov~anih transakci-

ja. Dakle, dràva ne treba bjeàti od

finansiranja vjerskih zajednica u BiH, ali

treba propisati ta~no odre|ene kriterije

kojima }e se utvrditi za koje konkretne

namjene se taj novac tro{i.“

Terzi} podsje}a da je svojevremenooformljena komisija koja je istraìvala

donacije tokom rata i u poslijeratnom periodu, ali od svih vjerskih zajednica nisuuspjeli dobiti jasne podatke o tome: „To je

jedan od najboljih pokazatelja da se sistem

treba druga~ije urediti - bilo kroz zakonska

rje{enja, posebne ugovore, putem projekata

ili na neki drugi na~in kojim }e se definirati

kako }e se tro{iti sredstva za poticaj radu

vjerskih zajednica. S jedne strane imamo

restrikcije koje se odnose na kapitalne

investicije, a s druge strane, nemamo

smanjivanje dotoka sredstava kroz grantove

vjerskim zajednicama, ali i nevladinom

sektoru za koji se tako|er izdvajaju znatna

sredstva. “

SREDSTVA ZAG(A)RANTOVANA

Ni op}ine u Bosni i Hercegovini nezaostaju za vi{im nivoima vlasti kada je u pitanju finansiranje vjerskih zajednica -svako u skladu sa svojim mogu}nostima,naravno, ali ova stavka je nezaobilazna izna~ajna u planiranju svakog op}inskog

budèta. [ezdeset i dvije op{tine n podru~ju Bosne i Hercegovine za vjerskzajednice godi{nje iz budèta u prosjekizdvajaju izme|u 50 i 100 hiljada KM. [

je podru~je op{tine ve}e - ve}a su izdvajanja. Tako je, primjerice, najmnogljudnija sarajevska Op}ina Novi Grad ovgodine iz budèta za vjerske zajednicizdvojila 150.000 KM ({to je manje z50.000 u odnosu na 2013. godinu), dok Op}ina Centar u svom budètu planira

grant u iznosu od 100.000 KM za vjerskinstitucije - polovina tog iznonamijenjena je Med`lisu Islamskzajednice. U pore|enju sa periodom o

prije ~etiri godine, izdvajanja na op{tinskinivoima su, istina, ne{to nià. Tako jrecimo, u 2010. godini „rekorder“ pizdvajanjima za vjerske zajednice biOp}ina Ilidà, koja je dala ~ak 250.00maraka pomo}i vjerskim zajednicama, pludodatnih 100.000 KM za izgradnjdàmije. Te iste godine Op}ina Novi Graizdvojila je 200.000, kao i Op}ina Centa

Novo Sarajevo 120.000, Stari Grad 67.00a op{tine Isto~na Ilidà i Isto~no NovSarajevo dale su po 150.000 KM.

Vjerske zajednice redovno se finansraju i kroz grantove gradskih budèta. Tak

je Grad Sarajevo putem transfera „Sredstvza vjerske zajednice i crkve“ u budètu zovu godinu izdvojio 60.000 KM. Pore|enradi, za projekte u oblasti kultuovogodi{njim gradskim budèto

predvi|eno je - nula KM. Grad Banjaluka iz teku}ih grantova vjerskim zajednicamanjihovim institucijama obrazovanja z2014. izdvojio 58.000 konvertibiln

maraka.


VJERSKE ZAJEDNICE NA BUD@ETSKIM JASLAM

Razlog zbog kojeg je prakti~nonemogu}e utvrditi ta~an iznos sredstavakoja su proteklih godina po razli~itimosnovama iz budèta dodijeljena vjerskimzajednicama u BiH je taj {to ove institucijezvani~no ne pripadaju budètskimkorisnicima, pa im se novac dijeli izrazli~itih grantova, transfera i sredstava„za posebne namjene“, a nerijetko ~ak i izbudètskih rezervi! Tako je primjerice uperiodu od po~etka 2010. do oktobra2013. godine Vlada Republike Srpskenajve}i dio svoje budètske rezerve

podijelila upravo vjerskim zajednicama -

od 2010. do kraja 2013. vi{e od 7,2miliona KM utro{eno je na izgradnjecrkava i manastira te izmirenje obaveza ueparhijama, a to je skoro polovina novcakoji je RS podijelila iz budètske rezerve.U ovoj godini grantovi iz budèta VladeRS-a pove}ani su za tri i po milionamaraka, a uve}anja se najve}im dijelomodnose na vjerske zajednice. U budètuRepublike Srpske za 2014. godinu zaRepubli~ki sekretarijat za vjere izdvojeno

je 1.454.000 KM. Od toga se vjerske ietni~ke organizacije i udruènja iz teku}ih

grantova finansiraju sa 300.000 KM.

ZAGARANTIRANI GRANTOVI I „CRNI FONDOVI“

Za tri godine Vlada RS-a izbudžetskih rezervi podijelila 7,2miliona KM za crkve i manastire

RECEPT ZA ODR@AVANJENA VLASTIU BiH vlada nacionalna partokratija usadejstvu sa verskim zajednicama,smatra Svetlana Ceni}

OD DONACIJA DOBUD@ETSKOGNOVCA Biv{i reis Mustafa ef.Ceri} bio je me|unajagilnijima kada jerije~ o prikupljanjusredstava za rad

Islamske zajednice



Uaugustu ove godine mladazagreba~ka atleti~arka, skaka~icauvis Ana [imi} osvojila je

bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Zürichu, a samo

desetak dana kasnije, na istom stadionu,Letzigrundu , i u fini{u Dijamantne lige nalegendarnom Weltklasse mitingu, umalo i“dijamantni” trofej te`ak pet kilograma.

Neo~ekivano se upetljala negdje izme|uRuskinje M

arije Ku~ine

i Spli}anke Blanke

Vla{i}. “Nisam o~ekivala da se mogu ugurati

izme|u dvije tako dobre atleti~arke. Prije

po~etka ove sezone nisam o~ekivala ni takodobre rezultate, ali poslije Mitinga u [angaju

bilo mi je jasno da ove sezone mogu jakodobro skakati i da imam {anse za dobre

plasmane u Dijamantnoj ligi i na Europskom prvenstvu ”, ka`e u srda~nom i otvorenom

razgovoru za Slobodnu Bosnu Ana [imi},

ro|ena Bosanka, iako je jo{ ranije u hrvatskimedijima izjavila da joj ba{ i ne prija sva medijska pompa u posljednje vrijeme.

MAGI^NA DVA METRA

U maju je u [angaju osvojila prv

mjesto na takmi~enju iz ovogodi{nje seri

LETI, LETI VISOKO

R O Ð E N A

, U

G R A D A Č C U,

D A B U D E

Š A M P I O N

K A

“ M a n a n a { e g

n a r o d a

j e

{ t o p r i z n a

j e s a m o z l a t n e

m e d a l j e

i p r v a m j

e s t a “

40 SLOBODN BOSN I 2.10.201

Od ANE ŠIMIĆ (24), zagrebačke atletičarke, tek se unarednim godinama očekuju vrhunski rezultati u

skoku uvis, ali prepreka joj je još uvijek ta magičnavisina od dva metra; no, niko ni ne sumnja da će ova

rođena Bosanka 200 centimetara preskočiti već unarednoj sezoni

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: BORIS [TAJDUHAR, ARHIV “SB”



Dijamantne lige sa presko~enih 197centimetara, kada je postavila i novi li~nirekord. Nekoliko dana kasnije slavila je na

IAAF World Chellenge mitingu u Pekingu,sa 198 centimetara, zatim je centimetar vi{esko~ila na Evropskom prvenstvu u Zürichu,a na Weltklasseu opet 198 cm: “Miting uZürichu je moje drugo najbolje natjecanje uìvotu i jako sam zadovoljna. Normalno jeda svi sporta{i uvijek èle pobijediti i bitinajbolji, ali stvarno ne mogu re}i da samnezadovoljna sezonom i da sam ne{to

posebno razo~arana {to nisam osvojilaDijamantnu ligu . Uostalom, Ku~ina jecijelu sezonu bolja od mene, ali se nadamda }e se slijede}e godine to promijeniti. Dokolovoza ove godine nisam nikad nastupalau Zürichu, ali eto... Dva natjecanja ove

sezone i dva najbolja rezultata. Izgleda dami Zürich odgovara kao i Kina.” Da,

poseban je osje}aj iza}i na Letzigrund , to

mitsko mjesto atletike, ne{to {to je uskijanju Kitzbühel. “Jako je lijepo bilo i naEuropskom prvenstvu i tijekom Dijamante lige , [vicarci zbilja vole atletiku. Bila jeodli~na atmosfera i pun stadion. Ba{ mi jetrener pri~ao kako je jo{ kao dje~ak ~ekao igledao Miting u Zürichu. To je jako dugatradicija i taj miting je poznat svuda nasvijetu, tako da ima ne{to posebno naLetzigrundu ”, veli [imi}eva.

Na Evropskom prvenstvu , pak, zlatna je bila [panjolka R uth Beitia, ispred Ku~ine.Kako komentirate njen uspjeh, s obziromda ima 35 godina i na zalasku je karijere, iho}e li Beitia nastupiti na Svjetskom

prvenstvu sljede}e godine u Pekingu“Razgovarala sam s njom o tome i rekla m

je da ima normalan posao i obitelj, da nj

skakanje predstavlja uìvanciju i da }nastupati sve dok bude mogla. Tako da jmoèmo o~ekivati u Pekingu, ako se ne{nepredvi|eno ne dogodi. Nadam se da }u

ja tako zavr{iti karijeru. Da }u bizadovoljna i sretna sa svime {ta sanapravila, ba{ poput nje. A mislim da iskustvo prevladalo u dvoboju izme|Beitie i Ku~ine”, odgovara na na{e pitanj

No, da bi bila zadovoljna i sretna treba prv presko~iti dva metra. Mo`da i prijSvjetskog prvenstva u Pekingu naredngodine. Kina joj odgovara, ve} nam kazala: “Na Mitingu u Pekingu bila sadva puta i oba puta presko~ila osob

ANA [IMI], SASVIM LI^N

Ana [imi} ro|ena je 5. maja 1990. uGrada~cu. “To~no, ro|ena sam u

Grada~cu, ali smo se brzo preselili uZagreb zbog rata. Vrlo rijetko posje}ujemGrada~ac, mo`da jednom u dvije godine.Najljep{a mi je tvr|ava.”

Anin otac poginuo je po~etkom rata uBosni i Hercegovini: “Zapravo, mama,sestra i ja do{le smo u Zagreb poslijerata, ujak, ujna i tetak su nam punopomogli. Najvi{e ujak, koji nam je kupiostan dok se ne sna|emo, a i kasnije nam

je pomagao. Imam strica u Grada~cu, alis njim se jako rijetko ~ujem. Za Bosnu mene veè previ{e toga. Oti{la sam kaomala i nemam previ{e uspomena iz

Bosne. Kad sam bila mala, i{la sam kodbake i bilo mi je jako lijepo.”

Na takmi~enjima se Ana [imi} druì is na{im atleti~arima. “Bosanske atleti~arevi|am najvi{e na balkanskim prvenstvimaAmel Tuka je mlad i sigurno }e osvajatimedalje i na seniorskim natjecanjima, na800 metara. Mladena Petru{i}, koja senatje~e u istoj disciplini kao i ja, jako mi jesimpati~na i uvijek popri~amo naskakali{tu. Mislim da mala LamijaPa{ali}, opet u istoj disciplini, moè biti

jako dobra ako nastavi trenirati.”Pored toga {to je izvrsna sporta{ica,

Ana [imi} je i studentica tre}e godine naPravnom fakultetu u Zagrebu.

SA GRAD^CA BIJELE KULE...

“Otišla sam kao mala i nemampreviše uspomena iz Bosne”


ANA PRIMADONA Sa foto sessiona koji je odràn u Zagrebu

SKROMNO KA VRHUAna [imi} se na atletskimtakmi~enjima druì i sabosanskohercegova~kimsportistima



rekord. Nadam se da }e biti tre}a sre}a i da}u ponovo, na Svjetskom prvenstvu ,sko~iti najbolji rezultat, iako mislim da bise to moglo desiti i ranije. Tako|er nanatjecanju u Pekingu, gdje uvijek bude prvimiting u sezoni, koji se odràva u Pti~jemgnijezdu , prekrasnom Olimpijskom stadionu . Zaèlim se natjecanja, budu punetribine, a i Kinezi su jako simpati~ni. Amislim da se u ta dva centimetra najvi{ekrije mentalna snaga. Za dva metra se kaè

da je magi~na granica, pa to stvara nekidodatni pritisak. Treba se sve poklopiti,vrijeme, forma, atmosfera... Ove godinesam dva puta napadala dva metra, aslijede}e godine }u, nadam se, i uspjeti.”

Trenirala je Ana i rukomet, ko{arku,odbojku. “Ali nisam dugo izdràlatreniraju}i bilo koji od tih sportova. Mislimda timski sportovi nikako nisu za mene. Jo{kao mala sam se ljutila ako, zbog nekecurice, izgubim, a ovako sam sama sasobom, mogu pokazati koliko sam spremnai dobra. Atletiku sam po~ela trenirati umojoj osnovnoj {koli, u zagreba~kom

naselju Dubrava . Bilo je puno sportskih

{kola i treniralo se puno sportova. Atletskiklub se zvao Zrinjevac . U srednjoj {koli samse odlu~ila posvetiti samo skoku uvis i do{lakod svog sada{njeg trenera Edvarda

Josipovi}a

. Prije sam trenirala i druge

discipline. A odrasla sam u Sesvetama i Dubravi . @ivjele smo u ulici gdje su bisamo de~ki, tako da smo sestra i ja stalnigrale nogomet s de~kima. Moja sest

blizanka, Ivana

, trenirala je atletiku


LETI, LETI VISOKO

IZNAD DVA METRA: “Nadam se da će biti treća sreća i da ću ponovo, na Svjetskom

prvenstvu , skočiti najbolji rezultat, iako mislim da bi se to moglo desiti i ranijeTakođer na natjecanju u Pekingu, gdje uvijek bude prvi miting u sezoni, koji sodržava u Ptičjem gnijezdu , prekrasnom Olimpijskom stadionu”

POBJEDNICE SA OVOGODI[NJEG EP-aMarija Ku~ina, Ruth Beitia i Ana [imi



odbojku, i bila je dobra u oba sporta. Ali eto,odlu~ila se za neke druge stvari, fakultet, ali

ja mislim da nikada nije kasno da se vrati i po~ne mi praviti dru{tvo na natjecanjima.Imamo jako dobar odnos i htjela bih

provoditi puno vi{e vremena s njom, alizbog obveza ne stignem”, isti~e Ana [imi}.

LIJEPO JE BITI DOMA

Na Mediteranskim igrama pro{legodine, u Mersinu u Turskoj, Ana jeostvarila prvi veliki uspjeh. Presko~ila je192 centimetra i osvojila zlatnu medalju.

Nije za nju ta visina bila iznena|enje, jer ju je presko~ila i dvije godine ranije, naMitingu u Beogradu, kada je ispunila Bolimpijsku normu. “Zlatna medalja sa tih

Mediteranskih igara je moj prvi ve}i uspjehi zato mi je posebno draga. Shvatila sam da

mogu biti jako dobra. Poslije srednje {koleodlu~ila sam se puno vi{e posvetiti atletici idati sve od sebe, pa da vidim mogu li {tonapraviti, a ne da poslije àlim i da se pitam

jesam li mogla posti}i velike uspjehe.”Prije Olimpijade u Pekingu 2008.

Blanka Vla{i} je u hrvatskim medijima ve} bila osvojila zlatnu medalju. No, osvojila jesrebro. Nevjerovatno, ali to srebrodoìvljeno je skoro kao neuspjeh. Kako }ese Ana “boriti” protiv prevelikih o~ekivanja

pred Svjetsko prvenstvo u Pekingu narednegodine i pritisaka koje konstantno vr{ehrvatski mediji. “To je jedna mana na{egnaroda, koji priznaje samo zlatne medalje i

prva mjesta. Jako se te{ko boriti protivtoga, ali to je tako i treba se na to priviknuti.

Sigurno }e o~ekivanja prije Pekinga bitivisoka, ali ja se ne èlim ni~im optere}ivati

i dat }u sve od sebe. Ve} se polaknavikavam na medije, ali jo{ uvijek mmogu pokvariti raspoloènje, kad pro~itane{to {ta nisam rekla, ili kad pi{u ne{negativno. Nadam se da }u s vremenoste}i otpornost na novinare”, obja{njava usmije{ak na{a sagovornica.

Novinari u Hrvatskoj ~esto porede An[imi} i najuspje{niju hrvatsku skaka~iuvis Blanku Vla{i}, bez obzira {to j

Spli}anka, izme|u ostalog, od Ane vi petnaestak centimetara: “Ja sam se s ti pomirila i mislim da }e uvijek biti takLjudi sve uspore|uju i tako }e sigurno bdo kraja moje karijere. Ne smeta mi tMislim da je ona jedna od najboljsporta{ica svih vremena, tako da je normalno. Ja bih rado htjela imati karijerkakvu je imala Blanka. Mediji nas uvijenastoje spojiti na neki na~in. Kad sam bimala, Blanka mi je bila uzor i jo{ uvijek m

je uzor u sportskim rezultatima, ali sad polako postaje i konkurencija. N

natjecanjima mi je isto pobijedim li Blankili neku drugu curu. Pobjeda je pobjedTako je i Blanki. Mislim da to jedinnovinarima zna~i ne{to vi{e, jer smo iz iszemlje, ali nama osobno to ne predstavlneku razliku.” Ana je Blanku pobijedila nnedavno odrànom Hanèkovi}evomemorijalu u Zagrebu. Velika podr{ka A

je Sandra Perkovi}, hrvatska baca~icdiska, olimpijska pobjednica, svjetska trostruka evropska prvakinja: “SandPerkovi} mi je velika podr{ka i cijegodinu se druìmo po mitinzima. Dugo znamo i navijamo jedna za drugu. Ona

puno bolja od ostalih diska{ica i mislim d joj se trenutno nitko ne moè pribliìTajna njenog uspjeha je potpuna posv}enost sportu, upornost i puno odricanja.”

Sa trenerom Edvardom Josipovi}emAna sara|uje od svoje osamnaeste godinOn je zaposlen u AK Svetice . Me|utimAna [imi} trenutno nije ~lanica nijednood zagreba~kih atletskih klubova, “jer

bilo nekih problema u vezi promjene klubnadam se da }e se ove godine to rije{iti i d}u mo}i na miru trenirati i nastupatiTrenutno je na trosedmi~nom odmorUslovno re~eno “odmoru”, jer kada sm

prvi put kontaktirali s njom spremala se ztrening. “Nemam ba{ pravi odmor, ostasam u Zagrebu jer mi je ve} dos

putovanja. Malo sam se i razboljela, imai ispite na fakultetu. Mislim da za mennema pravog odmora, he, he. Malo se vidruìm sa sestrom Ivanom i de~koFilipom

. Lijepo je biti doma, ali ubrzo m ponovo o~ekuju pripreme za slijede}sezonu”, govori Ana [imi}. @elimo joj dve} na po~etku naredne sezone preskodva metra. Pa da nekad, mo`d“presko~i” i Bugarku [tefku Kostadinov

i njenih 209 centimetara. Mada nrazmi{lja o tome...


ANA [IMI], SASVIM LI^N

DJEVOJKA IZ “DUBRAVE”U djetinjstvu je Ana trenirala i rukomet,ko{arku, odbojku...



RIMSKA PRI^A SAFETA ZECA

BOSANSKIMICHELANGELOZADIVIO RIM

Velasquez, Rembrandt, Caravaggio,Rubens... – trebalo se uklopiti u takvo“dru{tvo“, a Safet Zec je to

uradio maestralno

OTKRIVANJE DJELA BH. UMJETNIKA UISUSOVA^KOJ CRKVIPapa Franjo pred slikom Skidanje Isusa s kri`a u

kapeli Della Passione



Svaki od njih imao je svspecifi~an umjetni~ki „potpis“ pkojem su ga prepoznavali vrednovali, ali jedno je zajedni~k

plejadi najve}ih slikara u povijesumjetnosti, ~ija djela posmatra~ima stolj}ima oduzimaju dah. Michelangelo, Vel

squez, Rembrandt, Caravaggio, Rubens... svi oni slikali su prizore iz Biblije, naj~e{}

prema narud`bi Crkve i njezinih velikdostojnika i za umjetnike su takvi zahtje

predstavljali jedno od najve}ih priznankoje uop}e mogu dobiti. Najve}im majstorima slikarstva u ist

riji sada se pridru`io i bosanskohercegva~ki umjetnik Safet Zec. Njegovo djeSkidanje Isusa s kri`a , ra|eno za centralnrimsku Isusova~ku crkvu u kapeli DelPassione, otkriveno je 27. septembra, povdom dvjestote godi{njice Isusova~kog red

Do 17. stolje}a na ovom mjestu u kapestajala je slika La Pieta italijanskorenesansnog slikara Scipione Pulzone d

Gaeta, koja se sada nalazi u Metropolitamuzeju u New Yorku. Upra`njeno mjes

popunio je na{ Safet Zec, i to u veliko

BOSANSKI UMJETNIK U PLEJADI NAJVE]I

Povodom obilježavanjadvjestote godišnjiceIsusovačkog redau centralnoj rimskojIsusovačkoj crkvi, u

kapeli Della Passione,otkriveno je djelo„Skidanje Isusa s križa“bosanskohercegovačkogumjetnika SAFETA ZECAnaš veliki slikar za„Slobodnu Bosnu“govori o procesu

nastanka oveimpresivne kompozicije,figurativnom slikarstvui biblijskim temamakoje su ga oduvijekokupirale, susretu sapapom FRANJOM...

Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: ZENO COLANTONI




stilu: predstavljanju njegovog djela prisustvovao je i papa F

ranjo

, koji mu je~estitao na izvanrednoj kompoziciji.

„To je bio jedan interni konkurs na

kojem su predstavnici Isusova~kog reda

odabrali ljude za koje su procijenili da bi

mogli da odgovore na njihov zahtjev.

Pozvali su pet umjetnika, ~etvoricu

Italijana i mene, da uradimo svoje skice i

prijedloge za ovo djelo“, kaè Safet Zec urazgovoru za „Slobodnu Bosnu“.

UMJETNI^KA VIZIJA

Proces priprema, odnosno selekcijeumjetnika koji }e raditi djelo trajao jenekoliko mjeseci, pri~a Zec. „Svi smo

napravili svoje prijedloge, ja sam uradio

osam studija. Ne mogu re}i da mi je bilo

te{ko jer sam od po~etka imao jasnu viziju

{ta èlim da uradim. Mo`da je najkompli-

kovaniji dio procesa bio nakon {to su

izabrali moje djelo, kada je trebalo dobiti

sve potrebne dozvole od Zavoda za za{titu

kulturnih spomenika u Rimu da bi slika

mogla biti postavljena u kapeli Della

Passione, jer je ta crkva pod za{titom kao

kulturno-istorijski spomenik. Osim toga,

izazov je bio napraviti portrete jer isusovci

su èljeli da Kristovo tijelo s krià spu{taju

tri ~ovjeka iz njihovog reda, koji su

sahranjeni u toj kapeli gdje sada stoji moja

slika. Bilo je te{ko odrediti kako su ti ljudi

zapravo izgledali jer njihovi portreti ne

postoje. Od jednog je ostala samo posmrtna

maska, drugi je bio prikazan na jednoj

skulpturi, tako da je naslikati njihova lica

bio najve}i izazov“, govori na{ umjetnik.

Figurativna kompozicija visoka je tri i{iroka dva metra, a nastajala je u po~iteljskom i venecijanskom ateljeuSafeta Zeca. „

To jeste tema kojoj malo ko

moè da odgovori, ali vjerujem u sebe i

svoj rad, a s obzirom da je figurativno

slikarstvo ne{to {to mene okupira ve}

decenijama, nisam bio ni pretjerano

iznena|en kada su me pozvali da

u~estvujem u konkursu. Iznenadilo me je

mo`da u smislu da danas u savremenoj

umjetnosti kvalitet nije ne{to {to uvijek

prolazi i nerijetko se dogodi da presude

neke druge stvari. Naravno, oni su ve} bili

dobro upoznati sa mojim radom. Vidjeli su

moje zagrljaje, radove koji su posve}eni

na{oj bosanskoj tragediji, i tu su napravili

neku paralelu sa skidanjem Isusa sa krià“,obja{njava Zec i dodaje: „Biblijske teme

svakako predstavljaju veliku odgovornost

za umjetnika, a posebno s obzirom da se u

toj kapeli ve} nalaze slike velikih majstora

16. i 17. vijeka. Trebalo se uklopiti u takvo

‘dru{tvo‘. Ali zadovoljan sam kako sam to

izveo. Moji dje~a~ki i mladala~ki snovi bili

su uvijek upu}eni ka velikim slikarima

zapadnoevropske umjetnosti i njihovim

djelima, a neka od tih najboljih djela veù

se upravo za religijske teme i duhovnost.

Svako ko je i{ta zna~io kroz istoriju

umjetnosti u zapadnoj kr{}anskoj kulturi je

radio djela posve}ena religijskim temama.“

Sami pripadnici Isusova~kog reda kaozanimljivost navode da je jedan muslimaniz Bosne uradio ovakvo djelo, kaè Zec:„Ali moje {kolovanje, moji likovni snovi i

cijela edukacija koju sam sticao

uklju~ivala je normalno zapadnu umje

nost, kojoj sam se posve}ivao i koja je d

mene. Ve} sam i u Sarajevu izlaga

no{enje mrtvog ili ranjenog ~ovjeka ka

temu, pa lica èna koje pla~u, to je ne{t

{to je dio na{e bliske pro{losti... Mo

razumijevanje biblijskih tema, odnosn

Kristovog mu~eni{tva poti~e i dijelom

vlastitog iskustva. Cijelo moje djetinjstv


RIMSKA PRIÂ SAFETA ZECA



bilo je obiljeèno pri~ama iz Drugo

svjetskog rata i strahotama koje su ~lano

moje porodice preìvjeli u Rogatic

Vi{egradu, Fo~i, Gora`du, zbjegovim

ubistvima... U tom ‘belaju’ sam i ro|en,

taj rat je mo`da i vi{e uticao na mene ka

li~nost nego ovaj posljednji. To je ne{to {

cijelog ìvota nosite sa sobom i mislim d

su mi takva iskustva omogu}ila da bol

izrazim tu tragediju jednog ~ovjeka koji

razapet i mu~en.“

MATERIJALNOST BO@ANSKOG

U katalogu koji je pratio izlo`bu predstavljanje djela Skidanje Isusa s kriù Rimu, poznati italijanski istori~umjetnosti Giandomenico Romanelli

Safetu Zecu je napisao: „Proces skupljanji kompletiranja nove freske bio je dugnaporan period. Prvo pitanje je bilo kakspojiti umjetni~ko djelo u drughistorijski potpuno druga~ije. Druizazov je bio identificirati i pronaumjetnika koji bi mogao i htio da prihvada svoje djelo stavi iznad tradicionalnodjela i koji bi pro{ao stroge kriterije onkoji }e da autoriziraju njegovo djelo. îse da danas nijedan drugi umjetnik osiSafeta Zeca nije podobniji da predlotemu ‘Polaganje Krista‘. Niko ne mo`bolje od njega uhvatiti moment iskreno{}u i emocionalnom uklju~eno{}gdje Kristova ljudskost postaje najslabijneza{ti}ena, i postaje izabrana za final

poraz, moment u kojem je napu{tanjtijela prepu{teno na milost i nemilosismijavanje i izrugivanje. Zec je preuze

na sebe teìnu te napu{tenosti, nose}i nramenima neodrìvu materi jalnoboànskog.“

Na kraju, Safeta Zeca pitamo njegovom susretu sa papom Franjom kakve su impresije o vrhovnom poglavaKatoli~ke crkve?

„Susret je, naàlost, potrajao kra}

nego {to smo to obojica mo`da èljeli, a

to vam je tako, njegov protokol

isplaniran do u minutu. Iznenadila m

njegova prizemljenost, prisutnost, na~in n

koji govori konkretne stvari a ne nek

uop{tene fraze... êstitao mi je, rekao je d

je impresioniran djelom koje u njemu bu

posebne emocije i zadràli smo se

kratkom razgovoru, a tu su bili i mo

supruga Ivanka, k}erka Hana i sin Gor~i

Impresivno je, lijepo je kada imate prilik

sresti se s takvim ~ovjekom. Poklonio sam

mu jednu od mojih skica za djelo“, ka`Safet Zec i zaklju~uje: „Sva reagovanja d

sada su zaista predivna. Pomalo je ~udn

zamisliti da }e stotine ljudi dolaziti i pre

tom slikom kle~ati, moliti se... A

istovremeno to je veliko zadovoljstv

ispunjenje i za mene dokaz da sam

dostigao vrhunac svoje umjetni~k

zrelosti.“

BOSANSKI UMJETNIK U PLEJADI NAJVE]I

Povodom otkrivanja djela Skidanje Isusa s krià u Rimu je odràna i presskonferencija kojoj su, pored brojnihpredstavnika medija, prisustvovali i likovnikriti~ari i istori~ari umjetnosti. Prikazan je ikratki film Safetovog sina Gor~ina kojiprati proces nastanka djela, a k}erkaHana dizajnirala je katalog koji pratiizlo`bu.

„Moja Hana ve} odavno radi dizajn

svih mojih kataloga, a Gor~in jenapravio divan film o procesunastanka te slike, koji }emo prikazati iu Sarajevu. Lijepo je kada u porodiciimate tako jednu malu, kreativnu ekipukoja prati va{ rad. Ja nemam nigalerije, ni muzeje, ni potporu grada nidràve iza sebe, ali zato imam njih kojisu mi najve}a podr{ka“, kaè SafetZec.

VELIKA PODR[KA PORODICE

Sin Gorčin snimio film o

nastanku djela, kćerka Hanadizajnirala katalog


SUSRET S VRHOVNIM POGLAVAROM KATOLI^KE CRKVESafet Zec poklonio je papi Franji jednu od svojih skica, a predstavljanju djela u Rimuprisustvovali su brojni crkveni velikodostojnici



Dvije li~nosti su obiljeìle

ovogodi{nji 62. San SebastianFestival - Denzel Washington iBenicio del Toro

. Ovimholivudskim zvijezdama i vrsnim

glumcima Festival je priredio veliku po~ast, uru~iv{i im nagrade Donostia zasveukupnu karijeru. Denzelu na po~etku,Beniciju na kraju ovog velikog filmskog

praznika koji je odavno od male, elitisti~kefilmske manifestacije prerastao umegafestival privla~an filmskoj industriji.

POÂST I OVACIJE

Denzel Washington je u San Sebastian

stigao i sa novim filmom - The Equlizer (Pravednik ) Antoine Fuqua, reditelja u~ijem je filmu Traning Days (Dani obuke )

prije ta~no trinaest godina, igrao glavnuulogu za koju je osvojio i svog Oscara zanajbolju glavnu mu{ku rolu (prethodno jeosvojio Oscara za sporednu mu{ku ulogu ufilmu Slava Edvarda Zvika). Sa Equlizerom

je i sve~ano po~eo 62. San SebastianFestival , a u veleljepnoj dvorani Kursaal upravo je Fuquauu pripala ~ast da svomvjernom glumcu uru~i nagradu Donostia .Iako se na sceni pona{ao ozbiljno i

skromno, Denzelu su proradile emocijetokom vi{eminutnih ovacija iz gledali{ta.Od prvih gluma~kih koraka momkaro|enog 28. decembra 1954. i odraslog uMaunt Vernonu (ameri~ka dràva NewYork) - u porodici oca sve{tenika i majkefrizerke - do dana{nje planetarne slave,

pro{lo se kroz dosta filmskog i pozori{nogtrnja, ali i niz sada ve} antologijskih uloga.Washington na to skromno kaè da je ipak idalje “sasvim obi~an tip sa izuzetnim

poslom i ni{ta vi{e”.

Tokom ve} tri decenije duge karijere,koja osim gluma~kog podrazumijeva irediteljski, ali i producentski posao, Denzel

je sara|ivao sa mnogim velikim rediteljima- od Spikea Leeja, ser R icharda Attenboro-

ugha, potom Tonyja i R idleyja Scotta,Roberta Zemeckisa, Jonathana Demmeja iAlana Pakule

, do Mire Nair

i K ennetha

Branaghe. I u svakom je filmu dao svojli~ni pe~at, zbog ~ega je uvijek visokovrednovan i nagra|ivan i Zlatnimglobusima , i nagradama Bafta i berlinskimSrebrnim medvjedom... Na pitanja o svojim~estim ulogama boraca protiv nasilja i

nasilnika zbog kojih je toliko voljen,Washington je odgovorio: “Svi ti filmski

junaci svojim postupcima pokazuju

spremnost borbe za pravdu a protiv zla i

uglavnom rade ono {to se obi~an ~ovjek ne

usu|uje sprovesti u stvarnom ìvotu.”

Washington je podsjetio i da je tuma~iolikove i heroja i zlikovaca, i da mu jeHollywood poslije uloge zlog policajca ufilmu Dani obuke uglavnom nudio takveuloge, “{to im ranije nije padalo na pamet,

ali takva je priroda Hollywooda”

.Zahvaljuju}i se na velikom filmskom

priznanju Denzel je u San Sebastianuizjavio i sljede}e: “Ponosan sam {to sam

pripadnik afroameri~ke zajednice i nadam

se da sam dobar primjer mnogim mladim

talentovanim ljudima da ne odustaju, da

budu uporni i da se bore za svoje mjesto.”

I Benicio del Toro je doìvio ovacije i

iskrene reakcije velikog po{tovanja

ljubavi publike. Na sceni Teatra ViktorEugenia ovaj ro|eni Portorikanac, ~ije

pravo ime Benico Monserate Rafael d

Toro Sanchez (1967.), tokom svog govozahvalnosti za nagradu Donostia rekao jeovo: “

Dozvolite mi da ovu nagrad

posvetim zemlji u kojoj sam ro|en, gd

sam nau~io da igram i da dijelim, gdje sa

prvi put oti{ao u bioskop, nau~io da volim

da se smijem, da po{tujem druge i gdje sa

nau~io da sanjam, i da nikada ne gubi

vjeru. Posve}ujem ovu nagradu Boriqenu

Ovako Portorikanci zovu svoje malo ostrv

sa kojeg se Benicio svojevremeno otisnuoveliki filmski svijet. Filmom u kojem iglik kontroverznog Kolumbijca Pab

Escobara, kralja droge - EscobaIzgubljeni raj , za koji je Hollywooangaòvao italijanskog reditelja Andrea

Stefana

, sve~ano je bio zatvoren popular


MEGAFESTIVAL

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI]

Završen je 62. filmski festival u San Sebastianu, aobilježili su ga slavni glumci DENZEL WASHINGTONi BENICIO DEL TORO...; ali, i naš oskarovac DANIS

TANOVIĆ, čiji su “TIGROVI” naišli na odličanprijem i publike i kritike

ČVRST I MIRANSAN SEBASTIAN

Novi film Danisa Tanovi}a, “Tigrovi“, humanisti~ki jeangaòvano, izvrsno snimljeno i rediteljski ~vrsto

postavljeno ostvarenje

“TIGROVI” SU U “POGONU”Danis Tanovi} trenutno promovi{e svojnovi dugometra`ni igrani film



program Otvorena zona (Zabaltegi ).

Govore}i o izazovu uloge Escobara, kogasu mnogi smatrali svecem, ali mnogi i|avolom, Benicio je rekao: “Poku{ao sam

da razumijem one koji su ga doìvljavali

kao neku vrstu sveca, da razumijem za{to

neki ljudi idu tim putem. S druge strane,

poku{ao sam da razumijem i one koji su ga

smatrali |avolom i onda se iz toga ne{to

izvu~e. Neki su ga smatrali savremenim

Robinom Hoodom, podizao je {kole,

pomagao siroma{ne i svoju zajednicu,

izgradio mnoge fudbalske terene i ku}e za

siroma{ne. Razumio je ljude u siroma{noj

zemlji, njihove potrebe, a sa druge strane

sve dublje je ulazio u poslove sa drogom.

On jeste pla}ao radnicima dodatke na

fiksne zarade, dijelio je svoje bogatstvo s

njima i ~inilo se da je on kombinacija

politi~ara, biznismena i filantropa.

Naravno, bio je i ubica. Njegov smisao za

nadmetanje ubrzo se pretvorio u

eliminaciju protivnika, opozicije i na kraju

je napravio gre{ku. U su{tini, bacio zemlju

na koljena. Lo{e stvari koje je uradio

prevazi{le su one dobre.”

Izme|u ova dva upe~atljiva sanseba- stianska doga|aja, u devet festivalskih dana

poja~anim tempom, jer je pove}an i broj

programskih cjelina, prikazivali su filmovi u vi{e takmi~arskih programa. onom glavnom takmi~arskom, bio j

prikazan i novi film Danisa Tanovi}

Tigers (Tigrovi ), ra|en u koprodukciji vizemalja. Uzbudljiv i dirljiv, humanisti~angaòvan, izvrsno snimljen i rediteljs~vrsto postavljen film, Tanovi} je snimaoPakistanu 2013., koriste}i i obilje autent~nog arhivskog materijala. Scenario

pisao zajedno sa Endijem Petersonom

, veliku podr{ku imao je u glumcimEmraanu Hashmiju (igra Syeda AmiRazu, u filmu nazvan Ayan), Geetanja

(Ayanova supruga), ali i u Danny

Hustonu, Maryam D‘abo i Heinu Ferch

(igra njema~kog novinara koji je svijeotkrio slu~aj).

DIGNI GLAS

Film Tigers Tanovi} je radio premistinitom doga|aju i istinitim li~nostimJo{ prije trideset i pet godina milioni ljusu po~eli da bojkotuju proizvode z

prehranu odoj~adi, koje su multinacionalnkompanije agresivnim marketingo

propagirale kao neophodnu zamjenu zmaj~ino mlijeko. Kako se na “plodnomtrì{tu zemalja Tre}eg svijeta mlijeko

prahu mije{alo sa zaga|enom vodom to izazvalo smrt vi{e miliona beba. Taka

slu~aj zabiljeèn je krajem osamdesetgodina i u Pakistanu, a za njega se doznatako {to je jedan od “tigrova” - kako

poznata multinacionalna kompaninazivala lokalne trgova~ke putnike zastupnike - vidjev{i rezultate svovrtoglavog trgova~kog uspjeha digao svglas protiv, rizikovao svoju i bezbjednosvoje porodice, i svjetskoj javnos

predo~io problem. Njegovo ime je Syed Amir Raza

njegova pri~a je, zapravo, pri~a ovog novoTanovi}evog filma, u kojem je on svoglavnom junaku, ~lanovima njegov

porodice i saborcima promijenio ime, b


KAKO “MALI” POSTAJE “VELIKI

“NOVI” ESCOBARPortorikanacBenicio del Toro

UMJETNICI NA“RED CARPETU”Denzel Washington (desno) i reditelj Antoine Fuqua



kao {to je i ime u ovom slu~ajuinkriminisane kompanije Nestle preina~io uLasta (kao lastavica). Tanovi} se u filmustalno rukovodio pitanjem moè li istina da

bude ispri~ana i pokazao je da moè i kakomoè. Govore}i u San Sebastianu i o tome{ta ga je privuklo ovom provokativnom

projektu, Tanovi} je izme|u ostalog rekao:“Imam petero djece i znao sam malo o

ovom problemu kada sam prvi put ~uo

pri~u. Nisam mogao da vjerujem da je jo{

uvijek aktuelan. Prvi odlazak u Pakistan bio

je {okantan. Oti{li smo u bolnice i razgova-

rali s ljekarima, a oni nisu znali da

dolazimo pa da se unaprijed pripreme za

razgovor. Svuda gdje smo bili ista je pri~a:

taktika s promijenila, ali bebe i dalje umiru.

Pri~a filmskog Amira ~inila mi se da je

odli~an na~in da se razumije kako ~itav

ovaj stra{ni problem funkcioni{e na terenu.

Otkrili smo i da je veoma te{ko ispri~ati

ovu pri~u i kako malo izbora imamo osim

da istrajemo. Neki veoma ozbiljni

finansijeri èljeli su da napravimo film, ali

su se na kraju upla{ili od prijetnji da }e biti

tuèni. Zaista je neprihvatljivo da multi-

nacionalna kompanija moè da zaustavi

film na osnovu svojih dubokih dèpova.”

Govore}i o saradnji sa indijskimglumcem Emraanom Hashmijem,Tanovi} kaè i sljede}e: “Emraan je u

potpunosti razumio pri~u i bio je

strastven za nju. On je veoma dobar

saradnik i mnogo mi je pomogao kada je

rije~ o jeziku, jer on govori hindi, a mi

smo u filmu zapravo koristili urdu

dijalekt. Bilo je razgovora i o tome da

cijeli film bude na engleskom jeziku, ali

sam osjetio da bi to bilo pogre{no. Zato

sam odlu~io da budemo autenti~ni, da svi

protagonisti u filmu govore svoje

maternje jezike i da koriste engleski

samo kada èle da impresioniraju, i

kada razgovaraju sa Evropljanima.”

San Sebastianu, Tanovi}ev film nije s

na{ao me|u dobitnicima nagrada premodluci ìrija kojim je ove godin predsjedavao katalonski producent Fe

nando Bovaira

. Ipak, Tigers nije iz SaSebastiana oti{ao bez nagrade. Asocijcija davalaca krvi baskijske pokrajinGupuzgoa dodijelila mu je nagradSolidarity Award .


MEGAFESTIVAL

Pobjednik 62. San Sebastian Festivala je {panski film Magical Girl CarlosaVermuta. Njemu je pripala Zlatna {koljkaza najbolji film i Srebrna {koljka za

najbolju reìju. Me|u ovogodi{njimglavnim laureatima su i francuski rediteljCédric Kahn sa filmom Vie sauvage (Specijalna nagrada ìrija), danskaglumica Paprika Steen (za ulogu u filmuStile hjerte Billea Augusta), {panskiglumac Javier Gutierrez (za ulogu u filmuLa isla minima Alberta Rodrigueza),{panski direktor fotografije Alex Katalan

(La isla minima) i ameri~ki scenaristaDennis Lehane (za scenario filma The Drop , holivudskog debija belgijskogreditelja Michaela R. Roskama).

Na ovogodi{njem San Sebastian Festivalu prikazano je oko 300 filmova.Neki od njih na{li su se u retrospektivnomprogramu Eastern Promisses safilmovima iz jugoisto~ne i isto~ne Evrope,me|u kojima je bila i Grbavica Jasmile@bani}. Scena iz ovog filma na{la se i nanaslovnoj strani obimnog kataloga i naplakatu ove retrospektive.

GLAVNE NAGRADE

“Zlatna školjka” španskom filmu



U posljednjih {est mjeseci, zbog poplava i klizi{ta, na hiljade ljudi je ostalo bez ku}a, ili su njihovidomovi tako o{te}eni da samonadljudskim naporima mogu biti

osposobljeni za ìvot. Ve} nakon prvogtalasa poplava u maju, suo~eni sa nemaromnadle`nih institucija, gra|ani su shvatili dasu prepu{teni sami sebi i dobrovoljcimakoji su tada pristizali u poplavljena

podru~ja iz svih dijelova BiH, ali isusjednih zemalja. No, za nekolikosedmica, kada je stanje na terenu ukazivalona nedostatak koordinacije i nedostatak adekvatne za{tite i opreme za rad, diodobrovoljaca se povukao. Ipak, neki sunastavili pomagati i raditi na terenu, a me|unjima su i Tim Clancy i Jim Marshall,Amerikanac i [kot koji su prije vi{e od

decenije odlu~ili da èle biti Bosanci.

NA[ APSURDISTAN

Volonteri, kao {to su njih dvojica, nosilisu hranu ugroènima, voze}i se ~amcimakroz poplavljene gradove, ~esto kucaju}i -kaù - ne na vrata nego na prozore da bidostavili pomo}. Pomagali su prispa{avanju ljudi, ali i imovine i ìvotinja.

Penjali su se do mjesta koja su bila, ili su jo{ uvijek, potpuno odsje~ena, kr~ili zemljui mulj, gradili i popravljali ku}e odMaglaja, @eljeznom Polju, [amcu,Domaljevcu, Papratnici… “Vlasti nisu

uradile ni{ta, ili jesu ali malo, mnoge NGO

ili me|unarodne organizacije samo do|u da

podnesu izvje{taj i vide {ta se de{ava, a ne

prate ba{ situaciju na terenu”, kaè Tim

Clancy. On veli i da su kroz ovo iskustvovidjeli sve apsurde Bosne. “Dat }u vam

jedan primjer. Zatekao sam se u @eljeznom

Polju kada je po~ela padati ki{a u augustu.

Mjesto je bilo u kriti~nom stanju. Na dijelu

puta smo vidjeli upla{ene ljude kako bjeè,

ponovo. Izvukli smo ih koliko smo mogli...

Sljede}i dan smo sreli jednog kantonalnog

ministra, dok smo bili u Papratnici, i rekli

mu da je @eljeznom Polju odmah potrebna

pomo}. Kontaktirao sam Gorsku slu`bu

spa{avanja Zavidovi}i i rekli su da ~ekaju

zeleno svjetlo od kantonalne Civilne

za{tite. Znam te momke, izuzetni su, spasili

su 250 ljudi u Zavidovi}ima tokom prvih

poplava. Kanton je tvrdio da treba zeleno

svjetlo od Entiteta. Kontaktirali smo

federalnu Civilnu za{titu, oni su rekli da ne

mogu ni{ta bez zvani~nog zahtjeva

kantonalne Civilne za{tite. Onda je

intervenisala Ameri~ka ambasada tako {to

su direktno razgovarali sa ministrom

sigurnosti koji je rekao da moraju imati

zvani~ni zahtjev od federalne Civiln

za{tite. Kada smo to uspjeli izdejstvovat

Ministarstvo sigurnosti je uputilo zahtje

Predsjedni{tvu, a oni su onda mora

narediti Oruànim snagama da se uklju~e.

to je trajalo tri, ili ~etiri dana. I, naàlos

do{lo je prekasno. Ali morate pro}i sve

nivoe, cijeli lanac da biste do{li na po~eta

i shvatili da kanton nije uradio {to je treba

To se de{avalo opet i opet. Tako je i

Federaciji i u RS-u.”

Ova pri~a je samo ilustracija mjesefrustracija za sve one koji kao dobrovolj

rade na terenu, u uslovima u kojimadekvatan odgovor mogu pruìti samo okoji su obu~eni i imaju opremu, te iza kojstoji sistem, a kojeg nema. Njihoviskustvo u proteklih {est mjeseci ukazuje n

problem preklapanja razli~itih nivoa vlastnedostatak odgovornosti. “

Mislim d

politi~ka struktura Bosne daje dozvo

ljudima, politi~arima, da jednostavn


ODGOVORNI GRA\ANI

Na stotine ljudi čije kuće su nestale, ili ozbiljnooštećene u poplavama i pod klizištima u Bosni i

Hercegovini ne znaju gdje i kako će dočekati zimu,a vlasti nemaju odgovor na to njihovo pitanje; umeđuvremenu, na terenu su dobrovoljci, među

kojima su i JIM MARSHALL i TIM CLANCY, koji za“Slobodnu Bosnu” svjedoče o reakciji vlasti, ali inadljudskim naporima građana da pomognu

sugrađanima u nevolji

LJUDIDOBRE VOLJE

“Pomozite ljudima, jer njihove patnje nisu tako daleke

kako se ~ini“

T I M I J I M

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]



izbjegavaju odgovornost, da kaù ‘nije to

na{ nego njihov posao‘“, smatra Jim. Diotog sistema, ~ini se, ipak funkcioni{e, a tosu Oruàne snage BiH. Svi koji su ih vidjelina terenu, pa i Tim i Jim kaù da suzadivljeni njihovim radom. Tim i Jim su sedobrovoljcima priklju~ili tre}i dan nakon

{to su poplave po~ele u maju, krenuv{i odMaglaja. S obzirom da je u tom mjestu bilodovoljno volontera, formirali su malikonvoj i uputili ka Domaljevcu gdje jevoda, prema informacijama koje su imali,nadirala i nosila sve pred sobom. OdModri~e do Domaljevca potrebno je nekih

25 minuta vo`nje, ali su te no}i vozili ok pet sati, upadaju}i i izvla~e}i se iz dubokvode. Tim kaè da ni danas ne moè shvatkako su uspjeli u}i u gradi}, dok se Jisje}a vo`nje preko nekada{njih farmi kosu bile pretvorene u mo~vare, bez znakovkraj puta, kontrolnih punkteva. “Stigli sm

u Domaljevac skoro u pono}. To je b

konvoj koji smo formirali sa neka tri, ~eti

vozila, i Francuz, Britanac, [ko

Amerikanac i dva momka iz Modri~

Ustvari, moram re}i da nas je pri~a

solidarnosti odvela u Domaljevac. Jeda

Bo{njak i jedan Srbin su nas uputili

mjesto u kojem ìve ve}inom Hrvat

Gledali smo kako barikade koje je nek

gradio dvadeset godina same padaju. Kad

kaèm barikade, mislim na one u na{im

glavama”, isti~e Tim.

DR@AVA DOMALJEVAC

Obojica su bili impresionirani onim {su zatekli u Domaljevcu, gdje su lokaln

vlasti i gra|ani zajedno radili kako spasili {to je mogu}e. “Oni su bili bol

organizovani nego dràva”, kaè Tim. Dzgrade Op}ine, koji je ostao netaknut, skor

preko no}i je pretvoren u ambulantu. Gra je tri sedmice bio pod vodom, ali ljudi su uspijevali organizovati i pomagati jeddrugima. “To je bila najbolje organizovan

zajednica od svih u kojima smo bili ov

mjeseci. Ljudi su se sami organizovali, nik

im nije pomogao, bilo iz Kanton

Federacije… Jedino Oruàne snage

obja{njava Tim. U [amcu je stanje bi puno lo{ije {to se organizacije ti~e, ali

grupa dobrovoljaca uspjela prve noosigurati prihvat za oko 600 ljudi, dopremhrane, izvla~enje unesre}enih... Volonteri te prve grupe i danas rade na terenu, ~eszajedno sa Timom i Jimom.

Najteà situacija bila je i ostaje @eljeznom Polju. “Na ulazu u @eljezn

Polje je zaselak Jastrebac, gdje ìvi nek

400, 500 ljudi. Put prema selu je takav da

mene bilo strah hodati, a ne bih ni poku{a

voziti. Zimi to ne}e biti mogu}e ~istiti jer

bilo ravno samoubistvu. Kako }e ti lju

preìvjeti zimu, da li }e ostati tamo, n

znam. Nemamo puno odgovora, sam

znamo gdje su problemi”, razo~aran je Tii poja{njava da su zaseoci ôle i [umarskKu}e “zauvijek nestali”. Ljudi koji ìve tom kraju, i dalje strahuju od svake novki{e. “A vlasti {ute. Sada bi morali re}i

ào nam je ali sada je ovome kraj, moram

vas premjestiti zauvijek. Tako bi bare

ljudi znali {ta da rade, a ovako se nada

kao da }e se ne{to desiti, a ve}ina na

shvata da ne}e.”

Dok vlasti to ne shvate, ako ikada shvate, ostaju sami gra|ani. Tim i Jitokom proteklih {est mjeseci nisu nikog

zvali da im se pridruì u onom {to rade,

5

TIM CLANCY I JIM MARSHAL


DOBROVOLJCI I“BOSTRANCI”

Tim Clancy i Jim Marshall odsrca i svom snagom pomaù

gra|anima u poplavljenimpodru~jima od maja do danas

NESRETNI DOMALJEVACSolidarnost i organizovanje gra|ana spasilo je

mnoge ìvote nakon poplava u BiH



oni su se pridruìvali svima kojima jetrebala pomo}. Ipak, puno ljudi im se samo

javilo, i{lo sa njima na teren, darivalodonacije. Najvi{e pomo}i dolazi i danas izdijaspore. “Neki dan me je pozvao prijatelj

koji je ina~e iz Sarajeva, ali ìvi u

Washingtonu. Rekao je da bi njegov otac za

Bajram èlio pomo}i nekome, i mi smo ga

uputili na ~ovjeka koji ima sina i ostali su

bez ku}e. On }e tako provesti Bajram i

tamo dijeliti bajramluke. I bilo bi dobro

kada bi i vi{e ljudi uradilo sli~no - da

kurbane i bajramluke podijele sa onim

kojima treba u poplavljenim podru~jima,

ne samo sa svojim kom{ijama. Pomozi

ljudima, jer njihove patnje nisu tako dalek

kako se ~ini”, govore o va`noj lekciji

solidarnosti u te{ka vremena.


ODGOVORNI GRA\ANI

Tim i Jim su do{li u Bosnutokom rata kao humanitarniradnici, nau~ili jezik, oèniliBosanke, dobili djecu i ostali da

ìve i rade onako kako to radeBosanci. Sebe nazivajuBostrancima. Odavno seidentifikuju sa ovim prostorom,a i oni koji ih znaju prihvataju ihkao doma}e. Zajedno su sepriklju~ili dobrovoljcima nakonpoplava u maju, “jer je to biloprirodno”, kaù kada smo sesreli u Sarajevu, izme|unjihova dva odlaska uPapratnicu:. “Bio saminspirisan i motivisan ljudimakoji su se organizovali, koji

su organizovali konvoje iprevozili hranu, vodu i ostalo{to je bilo potrebno. Za meneje bio dobar osje}aj ponovoraditi sa Jimom nakon 1994. i1995., kada smo u~estvovaliu organizovanju isprovo|enju konvoja. Nismozaboravili kako se to radi. Naneki na~in, pokazalo se dasmo u pravu kada smo iza{lina teren gdje smo zateklipotpuni haos i ljude kojijednostavno ne znaju kakodistribuirati stvari, ili uop}ese nositi sa svim tim. Za nasje to bilo kao vo`njabiciklom, kada jednomnau~ite ne zaboravljate,samo savladavamo novetrikove.”

Ono {to njih dvojica radeprepoznali su mnogi ljudi kojipreko njih, radije nego putemra~una koje su otvorilezvani~ne institucije, {aljupomo} iz svih dijelova svijeta.Oni uredno, putem FB-a,objave izvje{taje o mjestimakoje su posjetili, situaciji,pomo}i koju su podijelili iponeku ljudsku pri~u. “Ne~inimo veliku stvar i sve ovone mijenja puno situaciju, ali

poku{avamo ne{to. Oko40.000 ljudi je bez ku}a, ilisu im ku}e o{te}ene.Me|unarodna zajednica }e

mo`da popraviti neke tri,~etiri hiljade, a ostalo je nalokalnim vlastima, a njihnema”, kaè Tim.

Obojica su velikizaljubljenici u prirodu ibosanske planine i sela.Upozoravaju da moramonau~iti lekciju iz prirodnihkatastrofa, koje nas poga|ajuzadnjih godina. Dioodgovornosti za to {to sede{ava snosimo sami, zbognelegalne sje~e {uma i

bacanja otpada, {to hitno moraprestati. “Neke stare navike,kao rijeke pune sme}a,tolerisanje nelegalne sje~e{ume, ne moèmo vi{epriu{titi. Moramo semijenjati, biti bolji premaprirodi. Ivo i Lucija su ìvjeliu ku}i 55 godina i nikadanije bilo poplave. Ali, sadase to desilo dva puta unekoliko mjeseci. Klimatskepromjene su nova bosanskarealnost”, upozorava Jim.Izuzev o{trih kritika vlasti,odbijaju vidjeti negativne stvari.“Tim i ja nemam prostora zanegativne emocije, moramoi}i dalje”, pri~a Jim. Obojicase trude spomenuti, vi{e puta,da uz njih volontira jo{ punoljudi, organizacija, hvaleOruàne snage, Gorsku slu`buspa{avanja, raftere... Ne traè,kaù, ni slave ni hvale zbogonog {to rade. “Ovo je ~istasolidarnost, zdrav razum idobra djela, gra|anskaodgovornost, i toga treba bitivi{e”, kaè Jim.

Ipak, ~ini se da su dobilipuno ~ine}i dobro. Ako ni{ta,sada imaju baku i djedu uPapratnici. Luciju (78) i Ivu

(80) Trogrli}, dvoje penzionerakojima je poplava dva puta ovegodine poplavila ku}u. Nakonposljednje poplave, u augustu,i reporteri SB posjetili suTrogrli}e, uplakane, upla{ene ibez doma. “Odlu~ili smo daim pomognemo, a u tome sunam se pridruìli momci iz[amca. I{li smo podpopraviti, zid kre~ili, drugepopravke uradili, donijelinamje{taj, donosimo sadakuhinju i nadamo se da }eove subote useliti”, savelikim osmijehom pri~a Tim:“Lucija nije vjerovala ni rije~onog {to smo joj rekli kadasmo do{li prvi put. A kadasmo do{li pro{le sedmiceda zavr{avamo posao onaje rekla - ’ovo je kao san’.Tako da je sve dobro. Lucijai Ivo nas sada zovusinovima. To su po~eli ve}drugi dan. I te{ko jepogledati ih i ne vidjeti unjima baku i dedu.“

Kaù da su u svimmjestima u kojima su bili tokomproteklih {est mjeseci lakozadobili povjerenje ljudi. Jimmisli da je to zato jer ljudi videnjihove dobre namjere, a Tim

dodaje da paze {ta obe}avaju i{ta govore ljudima koje posjetei kojima o~igledno trebapomo}. “Obojica vozimo jakojako stara kola. Kada smo i{lu [amac, prvo sam moraopopraviti auto pa ondakrenuti. Tako da dajemoutisak ljudima da nismo nekibogata{i, nemamo ogromneplate, vide da smo volonteri ida volimo selo i sve na selu.I mi smo, kao i oni, jakokriti~ni prema vlastima, a toje dobro. Lako po~nemokomunikaciju”, pri~a Jim. Zaobojicu su izgradnja povjerenjai solidarnost sa drugim ljudimaklju~ni motori pokreta~i uìvotu. Na kraju, nagla{avaju,da ne èle da ih iko smatraherojima zbog onog {to rade:“Ovo {to radimo je ~istasolidarnost, zdrav razum idobra djela, gra|anskaodgovornost, i toga treba bitivi{e. O~ito smo javne li~nosti nadamo se da }e stvari kojeradimo inspirisati druge, jernismo sami ro|eni, nemoèmo samo gledati sebe,nego moramo dijeliti sve sadrugima, pokazati malosolidarnosti.”

DO[LI, VIDJELI, NAUÎLI

Dvojica “Bostranaca” i njihovi bosanski baka i deda

BOSANSKI BAKA I DEDATim i Jim obnavljaju ku}u Lucije i Ive Trogrli}a iz Papratnice, kojaje bila poplavljena dva puta ove godine



Prava ljubav je ne{to kao~udovi{te iz Loch Nessa -uporno se pri~a da

postoji, ali su svjedo~anstva onjoj nepouzdana i mutna. Nekisu skloni ustvrditi da jeromanti~na ljubav postala novazamjenska religija za dana{njedoba: obe}ava ~udo i

uznesenje, ima svoje praznike iikonografiju, a traì da se u njuvjeruje bez obzira na iskustvo iraspoloìve dokaze. Ka

psihoterapeutima se slijevarijeka razo~aranih klijenata kojidolaze po pomo} uvjereni danisu iskusili pravu ljubav jer ususretu sa partnerom nisuosjetili munje, gromove,leptire, svjetlace, vrtoglavice,ushite... Uprkos ovakvimtrezvenim pristupima ljubavi, unama ostaje trajna ~e`nja zadodirom dvije du{e o kojem

nam knjièvnost, taj drevnidnevnik ljudskosti, govori ve}stolje}ima.

Junot Diaz u svojoj novojzbirci pri~a „I tako je izgubi{“

pi{e upravo o ljubavi, i to takosuvereno i vje{to da kod~italaca izaziva ovisnost a kod

pisaca zavist. Njegov prosede je naizgled sveden,

minimalisti~ki, upro{ten.Pripovijedanje je naj~e{}e iz

perspektive mladi}a Yuniora,dominikanskog doseljenika uSAD, koji govori jezikom getai misli skoro djetinje

jednostavno. Ovakva pozicijalika je vrlo plodotvorna za

prozu: Yunioru je kristalno jasan svijet koji zapravo vrviod proturje~ja. Ogromni jenesklad izme|u za~udnihìvota pripadnika imigrantskelatino zajednice i pomirljivostis kojom se ti ìvoti prihvataju.Majke napu{taju djecu u ime

boljeg ìvota, ìvi sekolektivno i sirotinjski, u novojdomovini se osnivaju nove

porodice ilegalne koliko i sam boravak u obe}anoj zemlji.Jedni ~uvaju ~ednost kaoobe}anje boljeg ìvota a drugi

je se ~im prije rje{avaju kao

suvi{nog tereta. Kod Diaza jeljubav vitalna, uzbudljiva inevjerovatno raznolika:nesputana tjelesna, beskona~namaj~inska, nespretnausamljeni~ka... Ljubav kojuovaj pisac opisuje nema ama

ba{ ni{ta zajedni~ko sa

istro{enim romanti~nimkli{eima: ona sva pulsira odìvotne siline i o~aravaju}a je usvojoj nesavr{enosti. Niti jednaljubav nije predmet osude, ~ak ni kad je sumanuta,autodestruktivna ili uzaludna.Autor razumije ~ovjeka sa svimnjegovim snagama islabostima.

Jedna pralja gradi sa svojimljubavnikom novi ìvot ikupuje ku}u. U isto vrijeme jesvjesna da on ima suprugu u

pro{lom ìvotu, u domovini, i

da je ta novoizgra|ena

sada{njost postojana koliko isvjetlo lo{e sijalice koje semoè utrnuti ve} sljede}egtrena. Ova nepouzdanostme|utim nije povod zao~ajavanje, ba{ kao {to nire~eni ljubavnik nije povodnadzemaljskog ushita. Blagasjeta i povremena ugoda idurame uz rame, nema euforije

ba{ kao {to nema nimelodramati~ne agonije

ljubavnog raskida.Oboljeli na smrt kod Diazsa ìvotinjskom gla|u vodeljubav, pare se nespojivi

parovi i raspadaju oni uzorni.Prevareni ljubavnici opra{tajua drugi zauvijek prekidajuvezu. Nema pravila nitiustaljenog recepta, dinamikaDiazove proze nepredvidiva jkao i ìvot sam. Otud se onavaljda ~ini toliko autenti~nomi uvjerljivom. Niti jedan ishodnikad nije izvjestan i mi~itamo, prepu{taju}i autoru dnas uvijek nanovo iznenadi.

Nekad sretnim raspletom,nekad bolnim razornimkrajem.

Kako god da se zavr{e,autor ispri~anim ljubavnim

pri~ama uglavnom daje i nekiepilog. Uvijek ostaju nekosje}anje, fotografija ili pismokoji su nadìvjeli ljubav. Neka

je epilog samo jedna re~enica, poput one naslovne I tako je izgubi{ . Svaki taj epilog jeme|utim svjedo~anstvo onastavku ìvota: ~ak i kad jedoìvljen najkrupniji poraz,

svijet se nije uru{io, a sunce jenarednog jutra svejedno iza{loOvakvo shvatanje nije

potcjenjiva~ko prema ljubavi,naprotiv. Ono je smje{ta usamu sr` ìvota, pokazujekoliko je ljubav njegovneodvojivi dio. Diazova ljubav

je bez {minke, parade ifriziranja. Svakodnevna, a openesvakida{nja. Ovaj pisacdo~arava pravu ljubav , ìvotnuonu koja dugo nadìvi

posljednje redove bajke „sretndo kraja ìvota“ i odjavnu

{picu ljubavnog filma.


Pi{e: ADISA BA[I]

Ljepota i teìna ìvota koji nastupi nakon odjavne {pice ljubavnog filma

Junot Diaz ro|en je uDominikanskoj Republici, a

odrastao i ìvi u SAD-u. Zaroman Kratki ~udnovati ìvot Oscara zvanog Wao dobio je Pulitzerovunagradu. Predaje kreativnopisanje na MIT-u.

O AUTORU

Priče Junota Diaza„I tako je izgubiš“(Buybook, Sarajevo, 2014.)

KNJIGA MJESECA

ROMANTIČNA (TRAGI)KOMEDIJA


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-934-2102014 57/682.10.2014. I SLOBODN BOSN

IVAN KORDI]

Otvorena ku}a(izabrane pjesme)

Epitaf// Lako je sad, dragi/ prijatelju,/ kad sam mrtav/ re}i koju rije~.

ENVER KAZAZ

Na razvalinamaGlavni grad u

novinskim naslovima// Uli~ni psi u ~oporima/ Grado- na~elnikova svitau Versace stilu/ Ubijen srednjo{kolac u tramvaju/ Mrsa u porodili{tu/ Bebe izgorjele u dje~ijem domu/ Porast kancera

dojke/ No}ni klub sa bijelim robljem/ Hrane se iz kontejnera za sme}e/ Mediokritet na dekanskoj funkciji/ Govor mr`nje u {kolskom sistemu...

GILLES LEROY

Nina Simone, romanNina Simone,roman (Disput ,Zagreb, 2014.) jefikcionalno djeloinspirisano

ìvotomlegendarnemuzi~arkeproslavljene podimenom NinaSimone.Pjeva~ica prelazidug put odskromnih

po~etaka do najpresti`nijih svjetskihpozornica i po~asnih doktorata.Naàlost, pratioci na tom putu su ipropali brakovi, nervna rastrojenost,alkohol... Cijena je 35 KM.

NAPAD NA GANDHIJA

Bio je rasista,prezirao crnce,žene i siromahe

IndijskaknjièvnicaArundhatiRoy je usvomnedavnoobjavljenomeseju o{tronapalaMahatmuGandhija,indijsku svetinju i svjetski priznatog borcaza ljudska prava. Roy smatra da

Gandhijevo naslije|e treba prou~avati bezidealiziranja, te da ga treba kritikovati jer jepodràvao primitivni sistem kasta idecenijama bio rasista koji je vjerovao dabogati Indijci zasluùju jednake privilegijekao i bijelci.

SAMO NE O POLITICI

Bazen i picerijaza djecu

U svojim aktuelnim medijskimnastupima povodom dobivanja Ibsenovenagrade knjièvnik i Milo{evi}ev simpatiz

Peter Handke izbjegava pitanja o politici.Nagradu u iznosu 306.000 eura }e, premsopstvenim rije~ima, potro{iti na izgradnjubazena za srpsku djecu na Kosovu.„Pored bazena }e biti i picerija“, rekao

je kontroverzni knjièvnik.

MEMOARI JEDNE KLINKE

Seks je precijenjena smijurijaAmerikanka Lena

Dunham je scenaristica,reìserka, producentica i

glumica u seriji Girls u kojojotvoreno govori o ìvotudjevojaka u dvadesetimgodinama. Ovih dana Lena jeobjavila i memoare za koje jedobila predujam 3,5 milionadolara. U njima pi{e o svomodrastanju, opsesivno-kompulsivnom poreme}aju,prekomjernoj teìni i seksu zakoji smatra da je precijenjenasmijurija i veliki izvornesporazuma izme|umu{karaca i èna.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Gillian Flynn: Gone Girl

2. Rick Riordan: The Heroes of Olympus 3. Lena Dunham: Not That Kind of Girl 4. Martin Dugard: Killing Patton

5. The Oatmeal:

Why I Run Long Distances

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjižara Buybook)

1. Elif [afak : âst

2. Ivan Lovrenovi}: Nestali u stolje}u

3. Mirko Kova~: Vrijeme koje se udaljava

4. Charles Bukowski: Odsutnost junaka

5. Goce Smilevski:

Sestra Sigmunda Freuda



KULT MARKETLEONARD COHEN

PopularProblems

Legendarnikanadski

glazbenikLeonardCohenobjavio jenovi studijskialbum podnazivomPopular

Problems . Na albumu koji obra|ujestare Cohenove teme nalazi se devetkompozicija, a stiè kao logi~annastavak njegovog izvrsnog izdanja Old Ideas , objavljenog 2012. godine. Iako jenapunio 80 godina, Leonard Cohen

nastupa svaki mjesec.

LENNY KRAVITZ

StrutTri godine~ekalo se nanovi strudijskialbumameri~kogmultiinstrumen-talista ipjeva~a

LennyjaKravitza.Album Strut sniman je u Gregory Town Sound studiju na Bahamima, a ~ini gadvanaest kompozicija. Strut je nasljednikvrlo dobrog albuma Black & White America, kojim Lenny obiljeàva 25godina karijere.

IN FLAMES

Siren CharmsProteklo je24 godine od

kada suosnovani{vedskideath metalciIn Flames .Nedavno suobjavili 14.studijski

album pod nazivom Siren Charms .Rije~ je ujedno i o dvanaestom njihovualbumu sa etiketom ku}e Nuclear Blast .Nakon {est godina studijskoga posta,{vedska “metalna” petorka ovoga putasnimila je deset novih kompozicija.

Nedavno je objavljen peti studijskialbum jednog od pionira beogradskog hip-hopa Voodoo Popeyea pod nazivomToolum. R adenko Stojanovi} alias VoodooPopeye, izme|u ostalog, smatra seza~etnikom glazbenog pravca nazvanoggoa-folk. Ono po ~emu }e Voodoo sigurnoostati upam}en svakako su hip-hop parodijena neke od najpoznatijih {lagera snimljenihu biv{oj zajedni~koj dràvi.

Tako je ve} 1997. me|u brojnim

popularnim izvo|a~ima “nastradao” i\or|e Bala{evi}

i njegova Katrin ustihovima: “Oprosti mi Katrin mo`da vi{e

nema plin moj upalja~ uvek pali/Oprosti mi

Katrin kupljen je na pijaci meni su ga

takvog dali...”

Stojanovi} je poprili~notajnovita osoba, nema ga puno niti umedijima. Iz njegove {ture biografije i

podataka koje je prikupio najpoznatijisrbijanski rock novinar Petar Janjatovi}

moè se saznati kako Radenko Stojanovi}ìvi u Zemunu, te kako se u mladosti baviostolnim tenisom i modelarstvom.

Jo{ 1995. napisao je zbriku haiku pjesama Argo embargo , a autor je i romanaRazglednica iz bumeranga , iz 2003. godine.Pored toga, taj svestrani umjetnik napisao jescenarij za film Skuplja~i perja rano lete ukojem je i glumio. Voodoo Popeye jezapravo oli~enje zezancije, humoristi~ni,izmi{ljeni lik, koji zbija {ale sa svim isva~im, nerijetko i na vlastiti ra~un. Pro{lo je

punih sedam godina od posljednjegPopeyevog albuma Svi unutra . Pomalozaboravljeni zemunski reper vratio se s

jedanaest novih kompozicija u kojima se bavi ozbiljnijim temama. Na novom albumu

Toolum “meta” su teme poput bratstva i

jedinstva, balkanske mafije, i lova~kih pri~U pjesmi Lova~ke Stojanovi}evi stiho

nasmijat }e i najozbiljnije:“Na prsim

na{im puno medaljona a na svakom sli

ranjenog bizona/Zauzimamo stav kao Jan

Noa ko Samuel Beket {to ~eka Godoa/

rukama Lajka jadna li nam majka/Haj

amo patke po~inje hajka...”

Na novoalbumu Voodoo Popeyea, za razliku odosada{njih ostvarenja, sve glazben

podloge su ~isti thrash metal, od for{pila d

solaà. Najbolji primjer za to je èstok pjesma Posveta , ~ijih se riffova ne postidjeli ni veliki thrash metal bendovi.

Zasluge su to gitariste K ole

Bogdanovi}a, vo|e metal benda RapForce . Najè{}a pjesma na albumu

potencijalno najve}i hit zasigurno kompozicija Idemo napred , kojom zavr{ava to jedinstveno glazbeno ostvrenje.

(M. Ili~i

MUZIKA

Album “Toolum”; Voodoo Popeye

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)1. The Kooks: Around town 2. Morrissey: Earth is the loneliest

planet 3. Prince ft. Lianne La Havas: Clouds 4. Selwyn Birchwood: Don’t call no

ambulance 5. Bill Withers with Studio Rio: Lovely

day (Studio Rio version)6. Gus Gus: Crossfade 7. We Were Evergreen: Daughters 8. Incognito: Hats (makes me wanna holler)9. ZHU: Faded 10. Jimi Goodwin: Live like a river

Zemunski rep

uz žestoke riffove

POVRATAK TAJANSTVENOG

ZEMUNSKOG REPERAVoodoo Popeye objavio jealbum pod nazivom Toolum



Slatan je Zemljanin, pripadnik ljudskevrste, no splet okolnosti i ludila ga je doveou poziciji da treba da uni{ti avion koji leti izMoskve za Madrid. Taj teroristi~ki podvigèli u~initi zarad odre|enih uvjerenja. Zbogvremenskih prilika, snijega, let iz Moskve

za Madrid biva otkazan. Svi putnici,uklju~uju}i i Slatana, prisiljeni su da sesmjeste u planinski hotel do trenutka kadaoluja pro|e.

Slatan, ~ovjek koji je trebao bitipokojni, ~ovjek koji je trebao biti masovniubica i samoubica, sada nenadano dobiva tridana nastavka ìvota. Kroz ta tri dana on jeprimoran ìvjeti sa svojim budu}im`rtvama, koje ne znaju {to je njegov naum.Te njegove budu}e `rtve, s kojima se druì,imaju veoma optimisti~na i pozitivnagledanja na ìvot i njegov smisao. Slatan

vodi sukob sa samim sobom. Pita se da liubijanje nevinih ima smisla. Za{to toodabrati kao rje{enje i~ega?

Pa, Slatan odustaje od svog besmislenogpoduhvata. Ubijati je doista besmisleno.Slatan, na sre}u, ima toliko du{e i srca damoè shvatiti, osvijestiti, te onda savjesnopostupiti. Kognitivnim sposobnostima svimoèmo osvijestiti kako je tu`no, ru`no,uàsno, odvratno, kada se de{ava bol, smrt,ranjavanje itd. Naàlost, mimo kognitivnogte stvari su mnogi fizi~ki osjetili. E, kada ve}znamo na ovaj ili onaj na~in da je to vrloneprihvatljivo i da to ne èlimo sebi, onda ne

èlimo to ni drugome. Ne samo ne èlimo,

ve} sprije~imo druge ako to ikome èle.Ubijati je, osim {to je besmisleno i nitko

nikada tom metodom ni{ta dobro nijenapravio, veliki grijeh. I naravno, sve se

pla}a sve se vra}a, sve vrti se u krug, svako pla}a svoj dug. Mislimo dugoro~no i ne

zlouporabljavajmo svoju poziciju iz kojeslabijem i nemo}nijem ~inimo bol i(li) smrt.

@ivio ìvot! Uvijek i vazda.(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Kamikaze” (Španjolska, 2014.), reditelja Alexa Pina


KULT MARKETBESKRAJNI SNOVI

PouranDerakhshandeh

Beskrajni snovi igrani je film

PouranaDerakhshan-deha, koji jeskupa s M.Ayden, P. i M.

Ahmadi i autor scenarija. Jednoju~iteljici de{avaju se ~udne stvari naputu do {kole. Tu je i jedna djevoj~icakoja je hendikepirana. Okolina ju neprihva}a...

Ocjena: 4

Ê[KI SAN

Vit Klusak iFilip Remunda

Godine 2004.,dva mladaautoradokumentarnihfilmovanapravili su

remek-djelo, dugometra`nidokumentarac ê{ki san . Autori sunamamili stotine kupaca na otvorenjenepostoje}eg supermarketa. Pri~a je to,

kritika konzumeristi~ke ovisnosti.Otvoren je, 1995., prvi zapadnja~kisupermarket u Pragu. U samo petgodina u ê{koj je niklo 125hipermarketa - Nizozemskoj je za totrebalo dvadeset godina.

Ocjena: 5

KOCKA JE BAÊNA

SebastianBorensztein

Kocka je ba~ena jeargentinskigrani film.Scenario ireìju filmapotpisujeSebastian

Borensztein. Dva polubrata se na|uzbog smrti oca. Oba sina laù da sudobro, iako uop}e nisu. Otac na samrtiotkriva svoju neobi~nu posljednjuèlju...

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Equalizer (Antoine Fuqua)2. The Maze Runner (Wes Ball)3. The Boxtrolls

(Graham Annable i AnthonyStracchi)

4. This is Where I Leave You (Shawn Levy)

5. Dolphin Tale 2 (Charles Martin Smith))

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Teenage Mutant Ninja Turtles (Jonathan Liebesman, Paramount)

2. Lucy (Luc Besson, Universal)3. The November Man (Roger

Donaldson, Relativity)4. The Hundred-Foot Journey (Lasse

Hallstrom, Buena Vista)5. Escape From Planet Earth (Cal

Brunker, Weinstein Company)

Živio život!

SLATANE, ZEMLJANEMislimo dugoro~no i nezlouporabljavajmo svoju poziciju


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-934-2102014 60/68SLOBODN BOSN I 2.1020160

U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU utorak, 30. septembra, u Ateljeu Ismet

Mujezinovi} u Tuzli svoje radovepredstavio je tamo{nji grafit umjetnik AdiBegovi}. Izlo`ba se zove Graffiti art exhibition i druga je samostalna izlo`ba

ovog Tuzlaka. Publika je ovom prilikommogla vidjeti trideset i ~etiri Begovi}evarada.

Ambasada Ma|arske u Sarajevu i BelaVida Galerija organizatori su izlo`beMa|arske svjetske ba{tine UNESCO-a.“Ma|arska se moè pohvaliti sa osamteritorija koje spadaju u svjetsku ba{tinu,svjedo~e}i o bogatstvu njene kulture iprirode”, dobili smo info iz Bela Vide , ukojoj je Izlo`ba i otvorena, 1. oktobra.

“U subotu, 4. listopada 2014., u 11 sati u

Lutkarskom kazali{tu Mostar odigrat }ese predstava Tigri} . Ovo je pri~a o tigri}ukoji se bojao svega: mraka, vode,grmljavine i sijevanja, a èlio je dapostane hrabar. I postao je”, pi{e nabljesku . Predstava traje ~etrdeset minutai namijenjena je djeci vrti}kog i nièg{kolskog uzrasta.

“Koncert legendarne japanske pijanistice,Ingrid Fuzjko Hemming, u organizacijiAmbasade Japana u Bosni iHercegovini, Narodnog pozori{taSarajevo i kompanije JTI - Japan

Tobacco International , odrà}e se unedjelju, 5. oktobra, u Narodnompozori{tu Sarajevo, sa po~etkom u 20sati”, dobili smo saop{tenje iz AmbasadeJapana u na{oj dràvi. Ulaz je slobodan.

Ako ste u Sarajevu 7. novembra, ovajkoncert nikako ne smijete propustiti:Teofilovi}i, “bra}a an|eoskog glasa” imaestro na gitari, ro|eni TuzlakMiroslav Tadi}, nastupaju samo za vas.I to u programu 18. izdanja sarajevskogJazz Festivala. “Njihov zajedni~ki albumVidarica ~ini repertoar tradicionalnih

pjesama iz Dalmacije, BiH, Makedonije,Srbije i sa Kosova...”

“U limitiranom luksuznom izdanju Bijelo dugme - Box set deluxe , koje }e biti uprodaji od 14.11.2014., uz deset vinila(devet studijskih albuma i prva singlicaTop/Ove }u no}i na}i blues ) imemorabilije, na}i }e se i luksuznaknjiga. Izdanje je oboga}eno knjigom oBijelom dugmetu , koju potpisuju dobripoznavatelji benda, suradnici iprijatelji...”, pristigla nam je i ovainformacija...

Vizualni umjetnik, fotograf i pisacAndrej \erkovi}

promovirao je 25.septembra u Sarajevu knjigu Eu.fuori .Rije~ je o zbirci kolumni koje je\erkovi} u dvogodi{njem perioduobjavljivao na portalu Radiosara-

jevo.ba , a ovo je ujedno i prvo printanoizdanje Radiosarajevo.ba u sklopu

projekta Eu.phoria , koji podràvaAmbasada Kraljevine Norve{ke.

“S obzirom da ve} godinama ìvim

na relaciji Sarajevo - @eneva, kroz ove

kolumne èlio sam napraviti svojevrsno

pore|enje o iskustvima ìvota u

zemljama koje pripadaju Evropskoj

uniji, zatim [vicarskoj - zemlji koja ne

èli u EU, te Bosni i Hercegovini koja

ne moè da dostigne ni status

kandidatkinje”, obja{njava Andrej\erkovi}.

U svojim kolumnama autor sekriti~ki osvr}e na kulturne, politi~ke isocijalne tokove savremenog dru{tva uEU, BiH i njenom okruènju, kompa-

rira ju}i moralne i kulturolo{ke dilemeova dva sli~na, ali ipak razli~ita svijeta.Za likovno oblikovanje knjige bio jezaduèn dizajner Ismet Lisica, a nazadnjoj korici objavljena je fotografija

jednog od najve}ih sarajevskihfotografskih talenata Safeta Suljevi}a

(1967.-1997.), nastala nekolikosedmica prije njegove tragi~ne smrti.Ova fotografija bila je dio\erkovi}eve postavke My own private Sarajevo 1997., u ru{evinama MuzejaZOI ‘84.

ANDREJ ÐERKOVI , umjetnik

Da li je bolje ìvjetiu EU, ili izvan nje

MUAMER SPAHI ,direktor Izdavačke kuće “Vrijeme” iz Zenice

MUAMER SPAHI]

“Knjiga Utakmice ìvota prva je autorizirana biografija Straussa s Grbavice”



1. Da li }e oktobarski, 12. ZFF, biti

najbolji do sada?

Ne vjerujem. [alim se... Dalekonajbolji!

19. Tange

ili badi}?

Svejedno,samo da jeSpeedo .

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Radimo kao da }e vje~no biti mir, a budimo spremni

kao da }e sutra biti rat! Da ste mi zdravi, ìvi i veseli..

Djecu, suprugu, mamu, brata, prijatelje,kipu ZFF-a, doktora, zubara, frizera,uhara, arhitekta i 3 DJ-a.

7. Da niste to {to

jeste, {ta biste

bili?

Uli~na svjetiljka.

J

e

l

i

V

a

m

d

r

a

`

i

d

o

k

u

m

e

n

t

a

r

n

i

i

i

g

r

a

n

i

f

i

l

m

?

T o je k ao d a ma jk u pit at e k o je jo je d i jet e na jd r a` e... I g r ani.

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Jajne stanice.

od ho}e{ samo

Ma to su gluposti...Molim te, na|i uarhivi neku mojuijepu fotografiju.

18. Osoba koja

Vam ide na

ganglije?

Zbog svogmentalnogzdravlja, menivi{e nitko nesmeta.

20. A,

begova

ili

{kembe

~orba?

Begovaza{kembe.

Sendvi~ i pola litre hladne vode.

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

p

r

o

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

U li~na sv jet il jk a.

by DINO BAJRAMOVIC

visi o vremenu.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~

Ni{ta.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Volim plesati sam...

11. Da li je {utnja zlato?

...

13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i g

Kako za koga.

15. Opi{ite beogradskog glumca

Bogdana Dikli}a u tri rije~i...

Prijatelj/veliki/glumac.

17. Je li politika kurva?

Ne bih bio tako strog premnajstarijem zanatu na svij

1

2

[

t

a

o

b

l

a

~

i

t

e

k

a

d

a

`

e

l

i

t

e

i

z

g

l

e

d

a

t

i

m

o

d

e

r

n

o

?

[ ti k le i s u k n j u.

BORIS T. MA TIĆ, direk tor «Zagre b Film Fes ti vala»:

“ U Sara je vu se os jećam uz buđeno i

vrlo čes to iscrpl jeno i mamurno”

3

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

Uz b u|e no i v r lo ~es to

isc r p l je no i ma m u r no.



KLIN ÔRBA

Utzv. kupaonici, na tzv. perilici za rublje, jo{ drìm plavu kartonsku kutiju deterdènta Arix Tenzo 21 i,naizgled sli~no, ali drasti~no razli~ito od kokuznih

pu{a~a koji sarajevsku drinu prebacuju u praznu kutijumarllbora, predugo ve} presipam u nju (kutiju - koja jo{miri{e bijelo) izvikani i duplo skuplji uvozni deterdènt,koji pere i miri{e u bobu isto kao moj nikad preàljenituzlanski brend. Sve se nadam, odnekud }e do}i. Kao {to

je prije dvije-tri godine do{ao a da u po~etku uop}e nisam prokuìla, sve u isto dizajniranoj kutiji Tenzo Senzual, iz proizvodnog pogona Inhem d.o.o Zrenjanin. Pa sam sezagledala u sitna slova i ustanovila da je na{ a njihov

pra{ak proizveden po licenci tvornice Dita . Elem, pita menedavno gospo|a koja mi povremeno pomogne pri

generalnom spremanju stana gdje to ja jo{ uvijek uspijevam nabaviti taj divni Arix Tenzo a njoj su ve}davno rekli da ga tvornica vi{e ne proizvodi. Eh, gospo|odraga, pateti~no velim: jednom }e sve iznova mirisati

bijelo. Ma, mislim, nije da sam joj ba{ to rekla. Ni uhroni~nom pjesni~kom ludilu takve stvari ne govori{osobi od koje o~ekuje{ da ti okruènje barem pribli`nodovede u red koji si do ju~er sama i s lako}om dràla podkontrolom. Nepisani zakon rada i reda, vidjeli smo to ovihdana na primjeru Aleksandrovog brata Andreja, oduvijek

je isti: u ne{to se udarati mora. Sve na{e navike, opijenosti poretkom i sli~ni dugotrajni treninzi; sve na{e ovisnostine mogu se preko no}i tek tako ukinuti. Mogu se samo

preusmjeriti na neku drugu stranu, u neku drugu ovisnost.O tome, mo`da, neki drugi put.

Nego, taj Arix s kojim me je svojevremeno upoznalaAva, isto je {to i svaki opijat na koji se navu~e{ pati nipo{to nije svejedno kad ti snabdjeva~ rikne.

Slu~aj ni slu~ajno ne prepu{ta{ tamo nekoj nevidljivojruci koja je u jeku svoje privatne privatizacije progutalanajbolje {to si otkrio u kampanji kupuj doma}e - kupuj srcem. Preìvio si rat, ko }e znati ~emu i komezahvaljuju}i. Onda se pojavio Nevidljiv Netko i povikao:A sada - spektakl! Slijedi tranzicija. [ta je tranzicija?,

pitali smo. To vam je privatizacija. Aaa... tako, pravilismo se da znamo. Mi }emo vam pomo}i, mi }emo vas

svemu podu~iti. Sorry, a ko ste Vi? Mi smo oni koji uvijek

podràvamo nove ljude i nove ideje. Dobro, povikali smuglas. Vi svirajte, a mi }emo igrati. Neko je pritom ne{i biljeìo, da se ne zaboravi i ne ponovi ukoliko stvari pzlu po|u. Ima jedna impozantna hrpa papira s naslovoPrivatizacija u Tuzlanskom kantonu 1999-2007. U to

pismu pi{e: “U izradi pravne legistlative, Vlada FBiH ka predlaga~ zakona, imala je svesrdnu pomo} USAIDProjekt privatizacije, ~iji su stru~njaci zajedno doma}im izradili model privatizacije i nacrte zakona. (.USAID je dao zna~ajan doprinos u kadrovskoosposobljavanju osoblja agencija, materijalno-tehni~koopremom istih, kao i sprovo|enjem kampanje podr{k

privatizaciji u javnosti.”

Sve je godinama teklo kao materino mlijeko koje sumiljata janjad izda{no sisala. Onda je nek

budaletina popalila svoj voljeni narod da izvednadaleko ~uveni februarski dràvni udar. Naravno, to tesada kontamo iz rata spotova pod zajedni~kim sloganomtalasaj pa crkni. U me|uvremenu, u posljednjem aprildohavizala se Nik{i}eva Vlada i napravila (privremenspisak od 19 subjekata u kojima je provedena sumnjiv

privatizacija te zatraìla od pravosudnih organa d procesuiraju krivi~na djela po~injena priliko privatizacije. Otad se nateù oko Dite : malo desno malijevo/oj, ulice, i ti si pijana/evo banke, cigane mojPravosu|e na sve ima samo jednu: Mar{ svi u ste~aj!

radnici, ukoliko se tako mogu nazvati oni koji ne prime 5 pla}a, ne prijete dràvnim udarom i terorizmom. Kolikse ja razumijem u proro~anstva, prokletstva, prijetnje

prognoze, oni (radnici) upravo nam poru~uju da su februaru ove godine ispucali svu municiju koja je jouvijek mirisala bijelo, kao {to su Ava, Arix i 3D. Nenovi februari em bi mogli sti}i mnogo prije kalendarskem bi mogli u potpunosti mirisati na neke uvozn

pra{kove koji bolje àre i pale nego {to peru. Barem Federaciji BiH, koja se, unato~ raznoraznim pranjimispiranjima i prepiranjima, jo{ nije safunjala najefikasnijem uvoznom deterdèntu marke Dodix. Nito tek puki deterdènt za pranje prljavog rublja i novcniti je po Ditinoj licenci. Dodix je sto posto efikasan

ispiranju mozga. Zato: glasaj ili mar{ u ste~aj!

Sve je godinama teklo kao materino mlijeko koje su umiljata

janjad izdašno sisala. Onda je neka budaletina popalila svoj

voljeni narod da izvede nadaleko čuveni februarski državni

udar. Naravno, to tek sada kontamo iz rata spotova podzajedničkim sloganom: talasaj pa crkni

FAKAT MIRI[E PRLJAVOPi{e: FADILA NURA HAVER




Novi Renault Espace: Elegancija prostora!

Renaultov MPV, Renault Espace po-~eo se proizvoditi u godinisarajevske Olimpijade . Do sada je to

veliko i prostrano putni~ko vozilo doìvjelo~etiri generacije, a upravo na predstoje}emAutosalonu u Parizu bit }e predstavljen novimodel Espacea, automobila ~ija se

karoserija gotovo u potpunosti moèreciklirati. Zanimljivo je kako su prva trimodela Espacea, koji su se proizvodili od1984. do 2003., nosili oznaku Renaulta, alisu zapravo bili proizvedeni u francuskojtvrtki Matra. Rije~ je tvrtki Mecanique- Aviation-Traction , koja se pored proizvodnjetrka}ih automobila, vrlo uspje{no bavila iproizvodnjom sportskih letjelica i bicikala.Upravo je Matra zaslu`na {to je Renault Espace doìvio proizvodnju svoje petegeneracije. Francuski su majstori napro{logodi{njem Salonu automobila u Frankfurtu najavili

novu Espaceovu ina-

~icu, predstaviv{i koncept Initiale Paris okojem smo pisali, a koji je, ba{ poput novogEspacea, duga~ak 4850 mm. Initiale Paris jezapravo ni{ta drugo nego “u{minkani”Espace pete generacije. Stru~njaci izRenaulta poprili~no su pove}ali dimenzijenovoga Espacea. Podsjetimo, Espace

~etvrte generacije duga~ak je 4661 mm, amodel Grand Espace dug je 4859 mm. Tako}e novi model Espacea biti neznatno kra}iod najduèg Renaultova putni~kogautomobila. Nova, peta generacija togprostranog francuskog automobila razlikovat}e se od prethodnika prvenstveno pougradnji kvalitetnijih materijala, ali i s puno

vi{e luksuza u odnosu na model ~etvrgeneracije. Iz Renaulta navode kako }e noEspace biti kombinacija MPV-a i crossoversagra|en na CFM1 modularnoj platformOno {to je ve} sada jasno je kako }Espace , ba{ poput koncepta Renault InitiaParis Concept , pokretati dizelski agreg

oznake dCi 130 sa 400 Nm obrtnomomenta, koji stiè sa {eststupanjskim EDautomatskim mjenja~em. Kako tvrde Renaulta, novi dizela{ bit }e za 25ekonomi~niji, {to podrazumijeva znatnmanju potro{nju, ali i kako }e emitirati 4g/km manje CO2 u odnosu na sli~ne motorZa ljubitelje brè vo`nje i sna`nijbenzinskih agregata Renault je priprempaletu novih turbobenzinskih motora, koji }svoju premijeru imati 2. listopada n

Autosalonu u Parizu. Novi RenaEspace bit }e dostupan

varijantama sa pet

sedam sjedala.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-934-2102014 65/682.10.2014. I SLOBODN BOSN

REAGIRANJA

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVUBroj: 065-0-P-06-00803Sarajevo, 20.11.2006. godine

Op}inski sud u Sarajevu i to sudija EminaKurtovi} Sabljica u pravnoj stvari tuìteljaOrahovac Drenka iz Sarajeva, ul. BranilacaSarajeva broj 34, zastupan po Orahovac Kazi}Rudenki advokatu iz Sarajeva i li~no OrahovacKazi} Rudenke iz Sarajeva ul. BranilacaSarajeva broj 34 protiv tu enika “Pres-Sing”

d.o.o. Sarajevo, ul. êkalu{a ~ikma broj 6, Avdi}Senada iz Sarajeva zastupanih po Grì} Nikiciadvokatu iz Sarajeva i Filipovi} Nenada izSarajeva, zastupan po @ili} Ahmedu, advokatu izSarajeva, radi naknade {tete, vsp. 20.000,00KM, nakon odràne glavne usmene i javnerasprave dana 19.10.2006. godine u prisutnostiprvotuìtelja i drugotuìtelja, a ujedno punomo-}nika prvotuìtelja, punomo}nika prvo, drugo,tre}etuènika, te li~no tre}etuènika donio jedana 20.11.2006. godine

P R E S U D U

Tuènik “Pres-Sing” d.o.o. Sarajevo, Avdi}Senad i Filipovi} Nenad obavezuju se da

tuìteljima Orahovac Drenku i Orahovac Kazi}Rudenki solidarno isplate iznos od 2.000,00 KMna ime naknade nematerijalne {tete sazakonskom zateznom kamatom po~ev od20.11.2006. godine do isplate, a sve u roku od 30dana, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja.

Obavezuje se prvotuènik “Pres-sing” d.o.o.Sarajevo da uvod i izreku ove Presude, nakonnjene pravomo}nosti objavi u prvom narednomlistu nezavisne informativne revije “SlobodnaBosna” o svom tro{ku, a sve u roku 30 dana,pod prijetnjom prinudnog izvr{enja.

Svaka stranka snosi svoje tro{kove parni~nogpostupka.

Tuìtelji se odbijaju sa preostalim dijelomtu`benog zahtjeva za iznos od 18.000,00 KM.

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVUBroj: 65 0 P 159862 10 PSarajevo, 12.10.2012.

Op}inski sud u Sarajevu i to sudija NaidaTabakovi}, u pravnoj stvari tuìtelja: Novakovi}Mla|o iz Banja Luke, ulica Petra Ko~i}a broj 1zastupani po punomo}niku Maglajli} Nenadu,advokatu iz Sarajeva, protiv tuènih: 1. SenadAvdi} iz Sarajeva, ulica ekalu{a ~ikma broj 62. “Pres-sing” d.o.o. iz Sarajeva, ulica êkalu{~ikma broj 6, 3. Mijatovi} Suzana iz Sarajeva,ulica êkalu{a ~ikma broj 6, 4. Vujovi} Milica iSarajeva, ulica êkalu{a ~ikma broj 6,zastupani po punomo}niku Zubak Draènu,advokatu iz Sarajeva, radi naknade {tete, v.s.12.000,00 KM nakon ro~i{ta za glavnu, usmeni javnu raspravu odrànu u prisustvupunomo}nika tuìtelja, a u odsutnosti urednoobavije{tenog punomo}nika tuènih, dana12.10.2012. godine donio je

P R E S U D U

Tuèni su du`ni tuìtelju na ime naknadenematerijalne {tete po~injene klevetom putem{tampe platiti ukupan iznos od 5.000,00 KM, spripadaju}om zakonskom kamatom od14.09.2010. g. kao dana podno{enja tu`be, dokona~ne isplate, uz naknadu tro{kova postupku iznosu od 2.598,37 KM, sve u roku od 30dana pod prijetnjom izvr{enja.

Tuèni su du`ni izreku presude objaviti unezavisnoj informativnoj reviji “SlobodnaBosna”, u roku od 30 dana od danapravomo}nosti presude.

Sa preostalim dijelom tu`benog zahtjevapreko dosu|enog tuìtelj se odbija.

Boris Grube{i} - Uredni{tvu

Glavni tužitelj TužiteljstvaBiH Goran Salihović nije

nikada bio na simpoziju omeđunarodnom terorizmuu SAD, niti je s glavnimtužiteljem u SAD putovalav.d. predsjednicaOpćinskog suda BiHJanja Jovanović

(„Salihovi} u SAD na simpozij ome|unarodnom terorizmu poveo biv{u

kolegicu iz Op}inskog suda JanjuJovanovi}“, SB, br. 933)

U posljednjem broju “Slobodna Bosna”,na strani broj 8., objavljen je ~lanak u kojemste iznijeli niz neta~nih i neistinitih navoda uvezi sa glavnim tuìteljem Tuìteljstva BiH.

Naime, glavni tuìtelj Tuìteljstva BiHGoran Salihovi} nije nikada bio nasimpoziju o me|unarodnom terorizmu uSAD, niti je s glavnim tuìteljem u SADputovala v.d. predsjednica Op}inskog sudaBiH, g|a Janja Jovanovi}.

Usput Vas informiramo da g|a

Jovanovi} nije vr{iteljica du`nosti ve}predsjednica Op}inskog suda u Sarajevu.U samo nekoliko redova ~lanka, iznijeli

ste niz neistina i dezinformacija, te Vas g.Senade, glavni tuìtelj ovim putem poziva,da ako Vas zanima ne{to o glavnomtuìtelju, nazovete i pitate njega osobno,kako ubudu}e ne biste iznosili neistine.

U skladu sa odredbama Kodeksa za{tampu, zahtjevamo da ovo reagiranjeobjavite u prvom narednom brojumagazina.

S po{tovanjem,Boris Grube{i}

Portparol Tuìteljstva BiH

6

slobodna bosna [broj 934, 2.10.2014]

Documents