rječnik mladih - repozitorij.ffos.hr

of 60 /60
Rječnik mladih Mirošničenko, Ivana Master's thesis / Diplomski rad 2014 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:118466 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-07 Repository / Repozitorij: FFOS-repository - Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek

Author: others

Post on 07-Nov-2021

8 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveuilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:118466
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
FFOS-repository - Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Filozofski fakultet
Ivana Mirošnienko
Rjenik mladih
Diplomski rad
Osijek, 2014. godine
1. Uvod ....................................................................................................................................... 1
2.1. Nazivlje i definicija .......................................................................................................... 2
2.2. Etimologija i podrijetlo ................................................................................................... 4
2.3. Hrvatski rjenici argona ................................................................................................. 5
3. Obiljeje argona .................................................................................................................... 7
3.3. Sleng u razliitim vrstama diskursa .......... Pogreška! Knjina oznaka nije definirana.
4. Stavovi prema slengu ........................................................................................................... 14
5. argon mladih ...................................................................................................................... 15
7. „Preivljavanje“ rijei iz argona ......................................................................................... 19
8. Tvorba argonizama ............................................................................................................. 20
Popis rijei iz argona mladih .................................................................................................. 23
A ............................................................................................................................................... 25
B ............................................................................................................................................... 25
C ............................................................................................................................................... 28
............................................................................................................................................... 29
............................................................................................................................................... 29
D ............................................................................................................................................... 29
D ............................................................................................................................................. 31
............................................................................................................................................... 31
E ............................................................................................................................................... 32
F ................................................................................................................................................ 32
G ............................................................................................................................................... 34
H ............................................................................................................................................... 35
I ................................................................................................................................................. 36
J ................................................................................................................................................ 37
K ............................................................................................................................................... 37
L ............................................................................................................................................... 39
LJ .............................................................................................................................................. 40
M .............................................................................................................................................. 40
N ............................................................................................................................................... 42
Nj .............................................................................................................................................. 43
O ............................................................................................................................................... 43
P ................................................................................................................................................ 44
R………………………………………………………………………………………………46
S ................................................................................................................................................ 47
Š ................................................................................................................................................ 49
T ............................................................................................................................................... 50
U ............................................................................................................................................... 51
V ............................................................................................................................................... 52
Z ............................................................................................................................................... 52
............................................................................................................................................... 53
Saetak
U ovom diplomskom radu pod nazivom Rjenik mladih govori se o problematici argona.
Naglasak se stavlja na argon mladih. Rad se sastoji od dvije velike cjeline. U prvom dijelu rada
iznosi se teorijski dio. Na poetku se upoznaje s pojmom argon, njegovim nazivljem,
podrijetlom, etimologijom koja je razna: engleska, francuska, njemaka… Budui da se radi o
argonu u hrvatskoj lingvistici, iznose se podaci o dvama najvanijim rjenicima argona autora
Tomislava Sabljaka. Zatim se prelazi na obiljeja argona, njegove funkcije i uloge kako bi se
uope mogao razumjeti i shvatiti pojam argon kao, npr. uspostavljanje grupnog identiteta, kao
jedna od najvanijih injenica, cinizam, ironija, urbanost… Takoer, iznosi se razlika argona
kao govornog i kao pisanog jezika, te njegovo mjesto u razliitim diskursima. Kroz povijest su se
mijenjali stavovi o argonu, je li pozitivan ili negativan, što je zanimljivo s obzirom na njegov
opstanak i širenje. Zatim se prelazi konkretno na argon mladih što i je glavna tema ovog rada te
utjecaj stranih rijei i „preivljavanje“ rijei što je sve tee zahvaljujui prodoru tehnologije i
medija koji olakšavaju širenje novih rijei. Na kraju prve cjeline donosi se i tvorba argonizama.
Druga cjelina je rjenik mladih. Sastoji se od 692 argonizma prikupljenih s društvenih mrea, iz
razgovora, osobnog korištenja kako s osjekog podruja tako i preteito s podruja Dalmacije i
Zagreba.
I. DIO
1. Uvod
Tema je ovog diplomskog rada Rjenik mladih. U prvom dijelu rada obuhvaen je teorijski
dio koji se najprije openito dotie teme argona u hrvatskoj lingvistici bavei se problematikom
nazivlja, definiranjem pojma „argon“, etimologijom i podrijetlom i objašnjavanjem mjesta
argona mladih unutar argona u opem smislu te kratkim upoznavanjem s hrvatskim rjenicima
argona. U sljedeem poglavlju opisuju se obiljeja argona, uloge i funkcije slenga, opisuje se
sleng kao govorni i kao pisani jezik te mjesto slenga u razliitim vrstama diskursa. Zatim slijedi
poglavlje u kojim se iznose razliiti stavovi prema slengu, a nakon toga detaljnije se govori o
argonu mladih, odnosno nekim njegovim znaajkama koje ga razlikuju od drugih argona.
Slijedi poglavlje koje se dotie teme stranih rijei u argonu mladih, a nakon njega poglavlje u
kojemu se naglašava nestalnost argona te se govori o preivljavanju rijei iz argona, odnosno o
njihovoj sudbini nakon odreenog vremena. Predzadnje poglavlje, oslanjajui se na predgovor
Tomislava Sabljaka u Rjeniku hrvatskoga argona, ukratko opisuje naine tvorbe argonizama.
Zadnje poglavlje teorijskog dijela rada ujedno je svojevrstan uvod u drugi dio rada jer se osvre
na argonizme koji su prikupljeni prilikom obrade ove teme. Drugi dio rada donosi popis
argonizama mladih koji se danas aktivno koriste. Popis je sastavljen od 692 argonizma s
podruja Osijeka, Dalmacije i Zagreba s tim da nije iskljueno da se neki od argonizama koriste
i u drugim dijelovima Hrvatske.. Uz svaki argonizam navedeno je objašnjenje koje je ujedno i
oprimjereno u reenici.
2.1. Nazivlje i definicija
Za govor odreenih grupa koji svojom strukturom i namjenom izlazi iz okvira
standardnoga jezika, kao i iz okvira dijalekata, naša znanost o jeziku nije posve suglasna.
Tomislav Sabljak u svom Rjeniku hrvatskog argona navodi kako je govor neke grupe puno
slobodniji i agresivniji od bilo kojeg poznatog tipa jezika i govora. Neki ga poistovjeuju sa
argonom. Govor neke grupe tako se odvaja od knjievnog, ali i neknjievnog jezinog sastava.
Taj govor naješe se prema engleskom jeziku naziva slang kao i prema francuskom argot.
Meutim, u našoj lingvistici pojavljuje se i šatrovaki. Zanimljivo je da je govor neke skupine
najprije nastao pod šatorima, a stvarali su ga Romi koji su htjeli uspostaviti odreeni tip govora
koji e biti razliit od svih poznatih i rasprostranjenih tipova govora. To je trebao biti tajni tip
govora pun šifri te nedokuiv ostalim grupama. Kasnije se pojavio pojam šatrovaki. Oznaavao
je govor neke skupine, stalea, klase koji se nainom sporazumijevanja nastojao odvojiti i od
standardnog govora, ali i od nekih stranih, neprihvatljivih grupa ljudi.
U hrvatskom se jeziku uz naziv argon koriste i nazivi sleng, šatrovaki govor, šatra i argo.
Anita Skelin u svojoj doktorskoj disertaciji Hrvatski sleng kao odraz identiteta mladih navodi da
su nazivi sleng, argon i argo posuenice iz engleskoga i francuskoga dok su nazivi šatra i
šatrovaki govor karakteristini za podruje Hrvatske i Srbije te istie njihovu etimološku
povezanost s rijeju „šator“ jer se šatrovaki u poetku odnosio na jezik Roma, tj. jezik ljudi koji
su ivjeli u šatorima, što je ve navedeno. Danas je šatrovaki zamijenjen nazivom argon što je
oiti trend u hrvatskoj lingvistici. Stariji naziv zamijenjen je onim koji je danas prihvatljiviji.
Nazivi i argo i sleng u današnje vrijeme se rjee koriste. Argo u starijim rjenicima i rjenicima
lingvistikih pojmova kao i naziv sleng u hrvatskoj lingvistici.
Mišljenja lingvista o ovom nazivlju se razlikuju. Jedni poistovjeuju pojmove sleng i
argon te smatraju da je šatrovaki samo jedan dio slenga, odnosno argona, drugi smatraju da
argon obuhvaa široki raspon društvenih narjeja, od slenga preko niza strukovnih argona do
opeg omladinskog argona, a trei izjednauju pojmove šatra, argo, argon i slang, smatraju ih
sinonimima, ali jedan ili drugi naziv smatraju prikladnijim iznosei svoje argumente koji su
uglavnom vezani uz etimologiju ili opu proširenost naziva. Ipak, u hrvatskoj lingvistici sleng se
naješe smješta unutar argona, smatra se uim od njega, te se naješe ograniava time što se
oznaava kao jezik mladih. I kod Tomislava Sabljaka oita su, tzv. lutanja izmeu nazivlja, npr.
3
rjenik je nazvan rjenik argona, a na dnu naslovnice piše šatrovaki (slang, argo). Barbara
Kovaevi u svojoj raspravi Hrvatski argon ili hrvatski argoni navodi da granice izmeu
argona, šatrovakog govora i kolokvijalnog nisu uvijek jasno odreene jer postoje brojna
preklapanja. Kroatistika literatura nema razraene kriterije za odreivanje granica meu njima.
Mladen Kuzmanovi i Josip Hamm u svojim radovima uoili su neke probleme
ponajprije u distinkciji izmeu argona i šatrovakog govora. Budui da se engleski naziv slang
jako raširio u jeziku, šatrovaki se govor grupirao u posebne podgrupe, pa se spominje govor
srednjoškolaca, delikvenata, narkomana, studenata, kriminalaca, depokradica, uliarki, vojnika,
glazbenika, ali i govor unutar odreene obitelji. Šatrovaki se ponajprije ustalio meu akom
omladinom pa ga Hamm naziva govorom zagrebakih srednjoškolaca. Meutim, šatrovaki
govor nije sluio samo da se pojedinac ili grupa udalji od drugih ve i da se obogati standardni
jezik. Meutim, kako navodi Barbara Kovaevi, šatrovaki se nalazi na stepenici nie od
argona budui da se on odnosi uglavnom na govor ulice, tj. govori deklasiranih društvenih
skupina iz ega i proizlazi odreena hijerarhija.
Lingvisti donose cijeli niz razliitih definicija pojma „argon“, ali openito se sve
definicije mogu svesti na jednostavnu definiciju Antice Antoš koja argone odreuje kao govore
pojedinih društvenih grupa. (Antoš, 1974: 19) Mišljenja lingvista razilaze se i po pitanju vrsta
argona. Ipak, openito se moe osloniti na podjelu A. Antoš koja razlikuje profesionalni argon,
argone posebnih sredina (uliara, kriminalaca itd.) i argon mladih. Iz navedene podjele, a
oslanjajui se na teze koje Barbara Kovaevi iznosi u svojoj raspravi, moe se zakljuiti da
svaka sredina i skupina ima svoj argon pa se ne moe ni govoriti o jednom hrvatskom argonu,
nego samo o mnogo pojedinih argona.
Ovaj rad se oslanja na definiciju i podjelu A. Antoš, te se bavi argonom mladih,
koristei upravo taj naziv iz ega proizlazi da se argon mladih smatra tek dijelom argona, a ne
izjednaava ga sa slengom ili pojmom argona uope.
4
2.2. Etimologija i podrijetlo
Etimologija rijei sleng i argo nejasna je kako navodi Anita Skelin u svojoj doktorskoj
disertaciji. Rije sleng pokušala se povezati s norveškim oblicima na –sleng kao npr. slenja-ord
u znaenju „nova rije u slengu“ ili s engleskim sling u znaenju „visjeti, njihati“ zbog izraza
sling the language ili sling the bat u znaenju „govoriti, govoriti vernakularno“. Upravo zbog
toga pretpostavlja se da je sleng nastao iz germanskog korijena iz kojeg je nastao engleski sling.
Definicije argona kao nerazumljivog govora ili govora stranaca proizlaze iz toga da je argon u
poetku znaio glasanje ptica. U francuskoj Encyclopédie zabiljeena je prva definicija argona:
„iskvaren jezik, vrsta govorena u provincijama.“ (Skelin, 2009: 28)
Sleng se kao pojava javlja u Engleskoj ve u 13. stoljeu kada je ve postojao njemaki
naziv Rotwalsh promijenjen u Rotwelsch. Prvi podaci za sleng vezani su za jezik lopova što se
kasnije proširilo te poelo obuhvaati sve razliitije jezine pojave.
U srednjem vijeku u francuskom i provansalskom jeziku širila se rije argon koja je
kasnije preuzeta i u engleskom jeziku. Rije se u 16. stoljeu proširila na portugalski, španjolski i
talijanski jezik. Posljedica širenja rijei argon u druge jezike je ta da se rije odnosila na jezik
polusvijeta, tj. vrstu slenga ili marginalni jezik.
Sredinom 18. stoljea poela se koristiti rijei sleng, a 1828. god. uvrštena je u American
Dictionary, rjenik standardnog engleskog jezika te je sleng definiran kao: „low, vulgar
unmeaning language.“ (2009: 29) Iste godine rije sleng pojavljuje se u djelu Edwarda Bulwer-
Lyttona Pelham u znaenju „govoriti u slengu.“ Tek u ranom 19. stoljeu ta rije pojavljuje se u
specifinom znaenju profesionalnih argona. Otada je sleng prihvaen kao naziv za
kolokvijalni, dijelom i nelegalan govor nie društvene klase. Kasnije se naziv proširio za razliite
oblike govora, kao npr. vulgarni jezik. Odnosio se i na verbalnu zloupotrebu jezika, te na
profesionalne govore.
Rjenik slenga neprestano se mijenja, iv je. Stalno se obogauje novim rijeima ili neke
rijei nestaju iz upotrebe. Veina novih rijei nastaje spontano. Nove generacije imaju potrebu na
nov nain opisivati i prikazivati stare stvari, ali i nove. Svaki novi predmet, pojava ili pojam
treba novi naziv za imenovanje. Sleng nastaje u samom procesu govorenja, na licu mjesta te je
zbog razumijevanja tih rijei nuan kontekst, znati tko i što je netko rekao. Do promjena e
uvijek dolaziti, do novih rijei i novih znaenja starih rijei. Mijenjat e se i gramatika obiljeja.
5
2.3. Hrvatski rjenici argona
Hrvatska se lingvistika nije mnogo bavila argonom, ali ipak postoji nekoliko znaajnih
radova. Na tom polju osobito se istaknuo knjievnik Tomislav Sabljak koji je napisao dva
hrvatska rjenika na tu temu. Prvi je izdan 1981. god. i naziva se Rjenik šatrovakog govora,
dok je drugi objavljen 2001. god. i zove se Rjenik hrvatskoga argona.
Sabljakov rjenik iz 2001. godine plod je njegova dugogodišnjeg interesa za nestandardne
jezine izraze. U rjeniku je terenskim radom i izborom literature prikupljeno više od 26 000
natuknica (ukljuujui i frazeme) koje veinom ne pripadaju standardnom jeziku. Sabljakovu
fascinaciju postojanjem jezika nesputana eksplicitnom normom moemo kontinuirano pratiti od
60-ih godina kada je poeo prikupljati supstandardni leksik, a rezultat toga bio je Rjenik
šatrovakog izraza (1981.) u kojem je zabiljeeno oko 5000 leksikih jedinica zagrebakog
podruja.
Rjenik iz 2001. god. vei je od onog iz 1981. god. i sadri dva predgovora od kojih je prvi
prepisan iz starijeg rjenika, a drugi predgovor je napisan posebno za Rjenik hrvatskog argona.
Oba predgovora daju teorijsku podlogu izradi rjenika. Razlika u predgovorima je ta što se T.
Sabljak u prvom predgovoru bavi iskljuivo šatrovakim govorom Zagreba, a u drugom i
govorom drugih urbanih skupina.
Promjene u argonskom leksiku odvijaju se bre nego u bilo kojem drugom jezinom
segmentu. Svaka nova socijalna i dobna društvena skupina tei, ali i zahtijeva stvaranje novog
argonskog izraza. Upravo zbog toga što leksiki fond zastarijeva i izmjenjuje se, podatci o
vremenu biljeenja te podatci o podrijetlu bili bi dragocjeni u ovom rjeniku jer bi nam tada
mogao pruiti bolji uvid u povijesni razvoj argonskog leksika.
Razliitost u nazivlju moe zbuniti, a Anita Skelin u svojoj disertaciji tumai to
odreenim trendom u hrvatskoj lingvistici, tj. navodi da se naziv koji je bio prihvatljiviji u
ranijem razdoblju zamijenio nazivom koji je danas uestaliji, tj. da je naziv „šatrovaki“
zamijenjen „argonom“
argon nastaje spontano, iz ljudske potrebe za korištenjem nekonvencionalnih elemenata
u jeziku. Prisutan je u svakom ljudskom jeziku i svakom vremenu. Ivana Pepi u svom lanku
Na rubu jezika – argon istie da argon predstavlja svojevrstan bunt, otpor, kako prema
jezinom standardu, tako i prema izvanjezinoj stvarnosti.
Kao osnovna njegova obiljeja Anita Skelin istie urbanost, specifian odnos prema
drugim slojevima jezika i pojavama, zatim kreativnost, kolokvijalnost, efemernost
(kratkotrajnost, nepostojanost, prolaznost) i neformalnost uporabe (2009: 45).
Rijei u slengu uglavnom su surove, okrutne, grube i pogrdne što dovodi do toga da sleng
ne vodi rauna o gramatinosti i sintaktinoj strukturi, ali nije gramatiki neispravan u
potpunosti. Primjer grubih, pogrdnih rijei u kasnijem rjeniku je npr. bulja za stranjicu ili
kmica za crnca.
engleskoj lingvistici naziva dysphemfism, odnosno disfemizam. Disfemizam se povezuje s
pejorizacijom, tj. upotrebom rijei koje su stilski obiljeene u negativnom smislu umjesto
uobiajenih i neutralnih. Meutim, nije uvijek namjera da se uvrijedi ve se te rijei koriste kako
bi se postigla ivost, afektivnost i humoristinost te prijateljski odnos. O pejorativnim izrazima
bit e rije i u daljnjem tekstu.
esto se upotrebljava i ironija u slengu te humor. Uz ironiju esto je prisutan i cinizam
što je razlog što se sleng promatra kao nepristojan i ne uvijek prihvatljiv nain komunikacije,
iako ironija nije uvijek pejorativna.
esto obiljeje argona je i njegova slikovitost te gruba i vulgarna ekspresivnost. Upravo
iz toga razloga esti su metaforini izrazi, ali i metonimijski kao i sinegdoha. U rjeniku je
naveden poprilian broj metaforikih argona, npr. banka – godine, biser – glupost ili balkoni –
velike, enske grudi.
Posebnost slenga je i njegova sinoniminost, tj. upotreba razliitih naziva za isti pojam.
Takoer, sleng je i semantiki polivalentan, tj. jedan izraz moe imati više znaenja. Sinonimi se
uglavnom veu uz pijanstvo, alkoholna pia, novac, spolne organe i spolni in. U rjeniku koji je
7
na kraju radu esti su sinonimi, kao npr. cugati ili lokati u znaenju piti alkohol, kao i argona
koji su semantiki polivalentni, kao npr. maznuti u znaenju ukrasti, pojesti ili udariti.
U svojoj disertaciji A. Skelin istie vezanost argona uz urbani ivot te pojašnjava da
urbane zajednice, za razliku od ruralnih, imaju mnoštvo razliitih pravila i normi ponašanja, a
urbanu sredinu karakterizira prisutnost skeptinih stavova prema tradiciji i normama te potreba
za razbijanjem uvrijeenih obrazaca, što se na svojevrstan nain moe postii upravo argonom
(2009: 46).
argonom se njegovi govornici koriste za komunikaciju unutar grupe, dok se s onima
koji ne pripadaju grupi biraju formalniji naini komuniciranja. Njime se pokazuje da govornik i
sugovornik imaju prijateljski odnos te se postie brz i osoban nain komuniciranja. Na taj se
nain iskazuje i identitet govornika, tj. njegova pripadnost odreenoj grupi. Takoer, mogao bi
biti promatran i kao urbanolekt iako je zapravo urbanolekt gradski govor ili govor grada.
Meutim, budui da argon ima, kao jezina varijanta, društvene karakteristike te se istie
njegova urbanost, moe biti promatran kao urbanolekt. Osim toga, posebnošu svog rjenika u
kojemu se, meu ostalima, zrcale grubost, cininost te pogrdnost argona omoguuje iskazivanje
razliitih emocionalnih stanja, odreenog stava, vrjednovanje ili pak razbijanje nekih društvenih
normi ili tabua (npr. upotrebljavajui rijei iz argona mnogima je lakše govoriti o seksualnosti
ili odreenim dijelovima tijela i sl.). Meu mladima je to osobito izraeno, a primjeri za to u
mom rjeniku argona su, npr. menga – menstruacija ili lezba – enska homoseksualna osoba. T.
Sabljak navodi da su mlae generacije najkreativniji dio tvoraca šatrovakog, posebno uenici i
studenti, jer najotvorenije prihvaaju „dominirajuu kulturu“. S druge strane, delikventi i
skitnice, iako su kreativni, hendikepirani su zatvorenošu svoga svijeta, te im je doprinos manji.
Rijei šatrovakog govora iz jedne sredine sele u drugu putem sredstava masovne komunikacije,
a u novije vrijeme i knjievna djela, film, televizija rock i pop glazba, razni oblici estrade utjeu
na to. Jedan od bitnih faktora su i zajednika mjesta okupljanja.
Ipak, rijei iz argona naješe se koriste jer su raširene, tj. popularne, a takav nain
izraavanja omoguuje izbjegavanje rutine i svojevrsno osvjeenje svakodnevnog naina
komuniciranja.
Za sleng se uglavnom istie to njegovo grupno ili društveno obiljeje, meutim, slengom
se esto izriu osobne i intimne teme što dokazuje da je on i intiman i individualan. Sleng stvara
sliku o odreenoj osobi, o njegovom osobnom rjeniku rijei koje se namjerno upotrebljavaju. U
8
sleng pojedinac unosi svoje navike, stavove, osobine…U rjeniku imamo primjere kao, npr.
ljakse – pogrdno za seljak ili bed kojima se prikazuje što netko misli o nekom ili kako se osjea
što stvara sliku o toj osobi. Što, takoer, pokazuje pojavu slenga kao urbanolekta.
Anita Skelin u svojoj doktorskoj disertaciji, pozivajui se na amerike lingviste, a o emu
je i Tomislav Sabljak u predgovorima svojih rjenika pisao, kao jedno obiljeje argona iznosi
zanimljivu tezu da je sleng/argon domena muškaraca, tj. da oni prednjae u upotrebi slenga. Ta
teza potkrijepljena je injenicom da u slengu prednjae pejorativni izrazi vezani uz ene, alkohol,
sport, posao, politiku i sl. Puno je takvih primjera u rjeniku, osobito vezanih za ene, kao npr.
maka, bomba, avion, za sport npr. klada – kladionica, tekma – utakmica ili nogoš – nogomet ili
alkohol npr. alkos, kroner– alkoholiar ili betonirati se – pretjerati s alkoholom. Takoer, A.
Skelin navodi da je razlog tomu i to što muškarci ine zatvorenije grupe, izbjegavaju rijei koje
zvue „enski“ ili „slabo“ te slengom ele šokirati. Što se pejorativnih naziva tie, eše se
upotrebljavaju upravo iz razloga što se slengom radije izraava negativno nego pozitivno
vrednovanje ljudi, ideja, predmeta, pojava.
Posebnu skupinu šatrovakog govora ine rijei iz sfere seksualnog i erotskog. Te rijei
nemaju emocionalnog naboja ve samo izraavaju seksualnu elju, in i fizike injenice, npr.
primamljiva djevojka – otekla, brak – okovi, udana ena – zalotana. (Sabljak, 2001: 14) Primjeri
za to u rjeniku su uglavnom vezani uz nazive za ene koji su ve navedeni kao i za muškarce,
npr. frajer – privlaan muškarac ili, takoer, npr. bariti, brijati – biti s nekim, zavoditi.
Upotreba šatrovakog povezana je s njegovim jednoslonim efektnim rijeima.
Karakteristine su kratke rijei s eksplozivnim naglaskom. esto se upotrebljava jer je ta rije
trenutno u modi, kao npr. faks, fol, štos. Neke od tih rijei nalaze se i u rjeniku, ali i npr. bed,
ful. Te rijei nam omoguavaju i precizno izraavanje upravo zbog višeznanog znaenja.
Naposljetku, šatrovakim govorom mi iskazujemo svoje porijeklo, status i pripadnost, kao i
simpatije i antipatije. Mnoge šatrovake rijei govore o raznoj netrpeljivosti, kao što su
religiozna, staleška, rasna…npr. kmica – crnac, feget – homoseksualac ili Janez – Slovenac.
Nastoji se izbjei uniformiranost i jezina rutina standardnog jezika.
Takoer, T. Sabljak u predgovoru navodi da se kod šatrovakog ponajprije istie njegovo
brzo nastajanje, bujanje, ali i još bre propadanje. Šatrovaki je oduvijek teio brzom, lakom,
osobnom i privatnom nainu govora. im se šatrovaki neke skupine previše priblii
standardnom jeziku, odmah ga se nastoji udaljiti od standarda osmišljavanjem novog rjenikog
9
komunicira izravnije i bre od standardne rijei.
Vidljive su dvije zanimljivosti u nastanku i prestanku upotrebe pojedinih šatrovakih
izraza. Zadravaju se samo oni izrazi koje prihvate razliite grupe, a nestaju rijei koji su tajni
šifrirani govor odreene grupe.
Iako svaka skupina daje neke svoje znakove i kodove, kod nas šatrovaki ima jedan svoj
karakteristian nain izraavanja, pa ako se koja od tih osobitosti udomi, ostaje kao trajna
svojina šireg podruja šatrovakog govora. S vremenom su granice koje je pokušao nametnuti
šatrovaki govor poele popuštati te su se govori razliitih skupina isprepletali. Bilo je teško
naknadno rekonstruirati poetni zamak govora neke odreene grupe. Sve ono što je bilo
zabranjeno drugima, tj. jedinstveno jednoj odreenoj grupi postalo je s godinama dijelom matice
sredine koja prihvaa ili odbacuje pojedine rijei, stvarajui zaseban tip šatrovakog govora.
Šatrovaki se moe smatrati katalizatorom jezika jer mijenja i ubrzava procese u samom
jeziku, ali se i mijenja ak i bre od samog standardnog jezika.
3.1. Uloge i funkcije slenga
Najvanija uloga koju ima sleng je uspostavljanje grupnog identiteta i oznaavanje
granica neke grupe. Slengom se unutar grupe razvija posebna povezanost, a ta grupa mora biti
vrlo velika, u stalnom dodiru s dominantnom kulturom ili vrlo mala s izrazito povezanim
lanovima koji su odvojeni od te dominantne kulture.
Anita Skelin navodi ak petnaest funkcija slenga, npr. zabava i igra, humor, izbjegavanje
klišea, obogaivanje jezika, pokazivanje (ne)pripadnosti nekog grupi, tajnovitost… Bez obzira
na veliinu, grupa stvara sleng kako bi „sakrila svoje misli: i što je vea potreba za tajnovitošu,
to je sleng sveobuhvatniji i kompletniji.“ (2009: 48)
Pojedinci upotrebljavaju sleng kako bi bilo privlani i slini odreenoj grupi. Takoer,
jedna od funkcija slenga je i suprotstavljanje uspostavljenome autoritetu, a ta funkcija odnosi se
na grupe koje nemaju ni autoritet ni politiku mo, npr. adolescenti, studenti, vojnici.
10
Takoer, slengom se eli pobjei od rutine, ustaljenosti, od staroga i prihvaenoga naina
govorenja. eli se postii da „ivot izgleda svjeiji i malo osobniji.“ (2009: 49)
3.2. Sleng kao govorni/ pisani jezik
A. Skelin u svojoj doktorskoj disertaciji navodi i kako se o slengu eše govori kao o
govornom nego kao o pisanom jeziku. Kada se govori o slengu kao govornom jeziku, tada se to
odnosi na jezik kojim se govornici slue u komunikaciji, tj. razgovorni jezik.
Upotreba argonizama, odnosno rijei i izraza koji su karakteristini za svakodnevni
govor i govor pojedinih grupa, leksiko je obiljeje razgovornog stila. Meutim, argonizmi se
mogu pronai i u knjievno-umjetnikom stilu. Takoer, njihova upotreba, takorei, dopuštena je
i u publicistikim tekstovima, kao i rijei iz šatrovakog. Sve to ovisi o temi o kojoj se govori ili
piše. Budui da se argon moe definirati kao govor i jezik bilo koje definirane grupe, argoni se
mogu pronai i u ostalim stilovima. Svaki od tzv. pripadnika odreenom stilu koristi rijei i
izraze karakteristine samo za taj krug ljudi, tu profesiju. Takoer, A. Skelin navodi da argoni
upravo zbog svojih karakteristika nisu dio opeg jezika, tj. nisu dio standardnog jezika jer su
jezik pojedine grupe. Stoga, ako se govori o argonu ostvarenom bilo u govoru ili u pismu,
govori se o nestandardnom jeziku.
Iako se o slengu više govori kao o govornom nego kao o pisanom jeziku, ne moe ga se
ograniiti samo na razgovorni funkcionalni stil. Moda bi mogao biti dio ili poddio razgovornog
jezinog stila, ali tada bi se iskljuile one situacije kada je sleng dio pisanog jezika, tj. kada se
upotrebljava u novinarstvu, knjievnosti, a danas sve više i na Internetu, bilo na blogovima,
forumima ili društvenim mreama. Neki od naješih primjera, navedeni i u rjeniku, su LOL i
OMG. Internet je zasluan za širenje suvremenog slenga.
Uzei u obzir sva obiljeja, sleng je obiljeena upotreba jezika. Preteito je kolokvijalnog
karaktera te se ponajprije vee uz govor, a manje uz pisanje.
11
3.3. Sleng u razliitim vrstama diskursa
Sleng se, kako je ve navedeno, koristi ponajviše za komunikaciju unutar grupe. Meutim,
za sleng je karakteristina i upotreba i u drugim vrstama diskursa, ne samo u razgovoru.
Pisci knjievnih djela esto se slue slengom, posebno njegovim leksikim elementom, i to
ponajviše za karakterizaciju likova. Slengom im pridaju odreena obiljeja, prikazuju ih kao
urbane. Upravo je i to jedan od naina oblikovanja slenga te se njime negativne osobine
mijenjaju u pozivne. Pisci sleng upotrebljavaju kao stilsko sredstvo i to uglavnom za
karakteriziranje socijalno deklasiranih elemenata. Meutim, ne odobravaju svi pisci upotrebu
slenga. A. Skelin istie kako pisci kao npr. S. Johnson, D. Defoe i N. Webster osuuju sleng i ne
koriste ga dok ga E. Hemingway, R. Chandler i D. Hammeta podravaju. Danas je uestalije da
pisci više upotrebljavaju sleng u svojim djelima, osmišljavaju nove rijei i izraze nego prije.
Putem knjievnih djela sleng lakše postaje i dio standardnog leksika. A. Skelin navodi nekolicinu
primjera upotrebe slenga u knjievnim djelima, a neki od njih su: „Briju da sam profaica. Šta
misle da predajem?“ ili „Sa svom ovom opravom, mogla bi komotno u fušu radit stylinge za
duplerice.“ (2009: 62) Sleng je karakteristian i za stripove.
I u novinarskom diskursu mogu se pronai rijei i izrazi uobiajeni u slengu. Neki ak
smatraju opravdanim upotrebu slenga u novinarstvu osobito ako se piše o gradskim temama i
urbanoj sredini. Tada novinar mora upotrebljavati sleng jer je u tim sredinama argon
neizbjean. Kao i u knjievnosti, argon se u posebnoj novinarskoj vrsti beletristikog karaktera
upotrebljava najviše za prikazivanje pojedinih ljudi, posebno u humoristinim tekstovima. A.
Skelin i za novinarski diskurs navodi neke primjere: „Rokerska je furka u Hrvatsku nadošla,
dakako, sa zapadne bande, nakon što su djeca obilja ve dobrano izarila plonike
zapadnoeuropskih i amerikih prodora. (Jutarnji list)“ ili „No, nije jedina s javne scene koja se
pirsala ili tetovirala. Frendica mi je rekla da trae nekog za rad u studiju. (Nedjeljni Jutarnji)“
(2009: 64)
Budui da je sleng ponajviše karakteristian za urbane sredine, ne udi njegova upotreba i u
grafitima, tj. natpisima koji su karakteristini za ulicu, i to urbani prostor. Grafitima se izraava
identitet, te autor grafita na taj nain komunicira s drugima što je definitivno obiljeje slenga.
Autori grafita su uglavnom mladi kojima su grafiti kao argonski rjenik za komunikaciju unutar
svoje grupe. Na taj nain mladi javno legitimiraju svoj rjenik, sleng i govor svoje supkulturne
grupe. Koriste se simboli i jezini elementi karakteristini za njihovu grupu te na taj nain oni
12
istiu, ustvari, svoju posebnost i razliitost. Primjer grafita u Zagrebu i Poreu: „JA VOLIM
SAMO TREBE, TREBE I TECNO MUZIKU!!!“ ili „ŠIPU
VUTRA“ 1 (2009: 65)
1 Grafit „ŠIPU
VUTRA“ u svom izvornom obliku upravo je tako napisan, u dva reda, pa je tako izvorno prenesen i u radu.
13
4. Stavovi prema slengu
Razni autori imaju razne stavove prema slengu. Neki ga podravaju, neki osuuju. A. Skelin
navodi stav jednog autora da je sleng „konverzacija ludih“. Sleng je osuivan jer je smatran
dvosmislenim, neodreenim i nestalnim te jer se smatra da ima štetan utjecaj na one koji ga
koriste. Takoer, smatralo se da je sleng „govor lijenih“. Negativna mišljenja proizlaze iz toga
što je sleng neformalan, nestandardan te vrlo otvoren i slobodan nain komunikacije. Meutim, s
vremenom su ta negativna mišljenja postajala pozitivnija te se sve manje sleng smatrao
vulgarnim i neispravnim. Pisci su uvelike zasluni za afirmaciju slenga jer su upravo oni bili ti
koji su ga koristili u vrijeme kad se na sleng gledalo kao na nešto loše i pogrešno. Sleng je
postajao sve prihvatljiviji u svakodnevnoj komunikaciji, ali još je trebalo vremena da se prihvati
i u formalnom pisanju i komuniciranju.
A. Skelin navodi mišljenje Eble, s kojim se osobno slaem, da je sleng obian jezik, a ne nešto
što bi trebalo vrednovati kao dobro ili loše. Svatko ima kompetenciju za upotrebu slenga u
kojemu su društveni elementi imanentni jeziku samo još više istaknuti i pojaani.
T. Sabljak ima izrazito pozitivne stavove o slengu, tj. šatrovakom. Njegovo mišljenje je da ga
se moe promatrati kao „nain bogaenja i nain razbijanja ustaljenih i okoštalih jezinih
kodova“ te kao „pokušaj revolucioniranja jezika uope.“ (2009: 100) Šatrovaki smatra
preporoditeljem i obnoviteljem standardnoga jezika.
Stavovi o jeziku, odnosno slengu usko su povezani uz stavove o grupi koja se njime slui.
Stavove uglavnom odreuju pripadnici dominantnih grupa koje imaju društvenu mo. Kada se
iznose ideje o jeziku zapravo se iznose ideje koje ima društvo i to o onima koji se tim jezikom
slue. Te ideje uvjetovane su društvom i kulturom.
Upravo zbog svega navedenog moe se zakljuiti zašto je sleng u poetku bio oznaen kao
negativan. Bio je to jezik prvenstveno marginaliziranih grupa kao što su kriminalci, Romi,
skitnice i sl. te su se negativni stavovi o njima projicirali i na njihov jezik. Takoer, budui da je
to jezik zatvorenijih grupa, te je veini bio nerazumljiv, bio je u suprotnosti s jezinim normama.
Tako su se poele razvijati razne predrasude.
Sleng moda nema odreeni presti, ali on ipak ne nestaje sve ove godine iz upotrebe. Sleng
za one koji ga upotrebljavaju ima vrijednost i znak je zajedništva i grupne pripadnosti što je,
moda, i bitnije od bilo kojeg negativnog stava, mišljenja.
14
5. argon mladih
Da bi se moglo nešto rei o mladima i njihovom argonu, potrebno je nešto rei o njihovim
supkulturama, nainu njihova ivota te utjecaju istoga na jezik, odnosno argon.
Razne supkulture nastaju tako što se mladi okupljaju oko razliitih aktivnosti, vrijednosti,
mjesta na kojima ive te drugih slinih društvenih okolnosti. Te su sve aktivnosti i pojave vane
za razvoj odreene grupe. Neke supkulture javljaju se unutar postojeeg društva i kulture i nose
ta obiljeja, npr. roditeljska kultura, dok se neki javljaju samo u odreenim povijesnim trenucima
i nestaju, kao npr. skinsi. Obiljeja grupe jasno su oznaena, a odreuju ih stil odijevanja, glazba
te sleng koji je karakteristian za tu grupu. Takoer, granice grupa mogu biti odreene i
teritorijalnošu, kako navodi A. Skelin u svojoj disertaciji. To je nain njihova ivljenja: „ive
supkulturu kao kolektivno ponašanje, i nain na koji supkulturna grupa postaje ukorijenjena u
situaciji svoje zajednice.“ (2009: 145) Kultura tinejdera uglavnom je neverbalna te se izraava
plesom, glazbom, modom, ak i nainom hodanja, dranja tijela i mimikom pa i slengom na koji
se sve to odraava što se oituje i u rjeniku, uglavnom vezano za modu i glazbu, npr. darker,
hipster, bekamica. Jedan od naješih naina stjecanja grupnih, tj. supkulturnih identiteta je
provoenje slobodnog vremena. Druenjem i komunikacijom s vršnjacima mladi stjecaju i
upoznavaju svoj stil, imid, frizure, glazbu i sleng. A. Skelin navodi i kako mladi u Hrvatskoj
tee razvijaju individualni ivotni stil za razliku od mladih u razvijenijim sredinama jer su mladi
u Hrvatskoj materijalno ovisniji o roditeljima. Meutim, taj stil ipak je presudan u razvoju slike o
samom sebi i razvoju poloaja u društvu. ivotni stil iskazuje neiji individualni identitet što se
itekako odraava i na sam argon.
Naravno, na razne supkulture utjee iznimno i jezik sa svojim specifinim obrascima,
oblicima. Razvija se poseban rjenik odreene grupe, npr. surferi imaju posebne nazive za
valove. Meutim, osim karakteristinog rjenika, jezik pojedine skupine ima i posebne
fonološke, morfosintaktike i prozodijske oblike. Sleng nije samo skup rijei. On ima svoje
jezine posebnosti, npr. prozodijske.
Mladi su oduvijek imali posebnu sklonost jezinom ponašanju koje je odstupalo od normi, a
koje je istodobno donijelo mnoštvo novih izraza, metafora i fraza. Reenice mladih esto su
nepotpune, prelomljene, gramatiki netono oblikovane, „obogaene“ engleskim rijeima i esto
nerazumljive.
15
Davorin Brajkovi navodi kako specifian nain govora i izraavanja mladih popraen
mimikom i gestama nije pojava samo današnjih generacija mladih. Svojim nainom govora
izraavaju protest protiv tradicije i tradicionalnog, ali i protiv naina razmišljanja prethodnih
generacija. Mladi ele biti drugaiji od ostalih, odvojiti se od odraslih i koristiti nain govora koji
po mogunosti starije generacije nee razumjeti. To postiu neposrednošu, jednostavnošu i
izravnošu. Mnogo je rijei u rjeniku koji odrasli danas ne bi razumjeli, zato i je naziv rjenik
mladih, a neki od primjera su hudi, labamba ili spojlati.
argonom se slue da bi iskazali dobnu pripadnost, ukljuili svoje vršnjake i ujedno iskljuili
one koji im nisu vršnjaci. Autori koji su se više bavili ovom pojavom smatraju da taj jezik
nastaje pod svojevrsnim pritiskom grupe, tj. nastaje kako bi se istaknule razlike prema odraslima.
Jezik mladih jedan je od razvojnih stupnjeva prema jeziku odraslih, jezik mladih razlikuje se od
jezika djece i jezika odraslih. Mladi se argonom slue kako bi istaknuli svoju dobnu
pripadnosti, kako bi se suprotstavili odraslima. argon je njihov nain identiteta i to kulturnog.
Velika je razlika izmeu današnjeg knjievnog jezika i jezika mladih. Razlikuju se i po
obliku i po znaenju rijei. To je poznato i mladima, ali i odraslima, njihovim roditeljima i
prijateljima koji u jeziku mladih vide samo rune ili uline izraze iako je to poseban aki
staleški govor kako navodi Josip Hamm. I taj govor je u mnogoemu slian šatrovakom.
Mladi se naješe slue hiperbolinim nainom izraavanja te tako iskazuju svoj stav prema
osobi kojoj se obraaju ili openito prema neemu o emu govore, npr. bedara ili panjina. Taj
njihov jezik nastaje iz meusobne komunikacije te je on sklon promjeni s obzirom da se lako
mijenja i zamjenjuje drugim.
Svaka generacija ima svoj rjenik, izraze i fraze koje koriste na svojstven nain iz ega se
moe zakljuiti da je argon mladih na svojevrstan nain jezik generacije jer svaka generacija
ima rjenik koji e ve sljedeoj generaciji biti potpuno nerazumljiv.
argon kojim se slue mladi danas uglavnom preuzima rijei i izraze iz popularne kulture
koji se šire putem medija, filmova, glazbe i sl. A. Skelin navodi da iz tog proizlazi zakljuak da
tinejderi dijele zajedniku kulturu, a prema tome i zajedniki argon. Ipak, ni jezik mladih u
sebi nije jedinstven, podloan je promjenama, regionalno obiljeen, ovisan je o dobi i stupnju
školske naobrazbe.
16
Mladima argon slui kako bi impresionirali druge, kako bi dodali notu novoga u svom
rjeniku. Dali mu dozu nove energije i ivosti. Obogaivanjem argona mladi postaju
popularniji. Kako je Anita Skelin navela: „osoba ostavlja cool dojam na druge.“ (2009: 85)
Meutim, osim u govoru, mladi argon koriste i u pismu i to pisanjem sms poruka, e-maila,
pisanjem blogova te korištenjem društvenim mrea i internetskih foruma. Upravo zahvaljujui
medijima: radiju, televiziji i Internetu period od pojavljivanja nove rijei do prihvaanja iste se
skrauje. Putem televizije sleng se izrazito brzo širi. Lako se širi diljem zemlje, svijeta. Rijei ne
samo da se šire ve se i usvajaju putem slušanja. Zato je vano što je televizija i auditivni medij.
Meutim, televizija ne samo da širi ve i proizvodi sleng. Usprkos tome, Internet uzima vei
zamah, omoguava širenje, ali i ouvanje slenga te je izvor slenga i poticaj za daljnji razvoj.
17
6. Strane rijei u argonu mladih
U argonu mladih nalazi se velik broj stranih rijei, osobito onih iz engleskog jezika.
Davorin Brajkovi u svom lanku Aktualni govor mladih iznosi da je prema razliitim
ispitivanjima provedenim u Njemakoj i Hrvatskoj postalo jasno kako mladima nedostaje
razumijevanje i zanimanje za jezik te se pokazalo kako ni nemaju interes za istim i pravilnim
standardnim izraavanjem. Istraivanja su pokazala da im nedostaje takozvani „jezini ponos“ pa
stoga u argonu mladih strane rijei imaju prednost pred rijeima iz vlastitog jezika, u rjeniku
su navedeni npr. ilati, filing, frid.
Ipak, takvo stanje, osobito u svezi sa argonima koji potjeu iz engleskog jezika, zapravo
i ne udi jer su današnji mladi odrasli uz medije i engleski kao globalni jezik. Ne znati engleski
jezik postaje gotovo kao biti nepismen. Prisutan je svugdje, a osobito je dominantan na Internetu.
Okrueni stranim jezicima, osobito engleskim i pod jakim utjecajem medija mladi lakše
prihvaaju ponueno nazivlje i u odreenoj mjeri ga prilagoavaju budui da mnogo sporije i
tee ide prevoenje stranih izraza koji velikom brzinom svakodnevno ulaze u jezik. Mladi u
urbanim sredinama pod stalnim su utjecajem medija te tako sudjeluju u suvremenim kulturnim
trendovima. Stranim rijeima imenuju se nove pojave te se zamjenjuju udomaene, poznate
rijei.
18
7. „Preivljavanje“ rijei iz argona
argon se jako brzo mijenja, rijei padaju u zaborav ili dobivaju nova znaenja, a dolaze i
nove rijei koje se šire munjevitom brzinom, osobito zahvaljujui prodoru tehnologije i medija.
Promjene u argonskom leksiku odvijaju se bre nego u bilo kojem drugom jezinom segmentu
jer svaka nova socijalna i dobna društvena skupina tei stvaranju novog argonskog izraza.
Promjenjivoj naravi argona svjedoi i rad Dvije tri o govoru zagrebakih srednjoškolaca
Josipa Hamma koji daje popis stotinjak rijei koje je autor zabiljeio po zagrebakim srednjim
školama. Trideset godina kasnije taj leksik analiziran je i ustanovljeno je da se 50 % rijei više
ne koristi, a 2003. godine ponovno je provedeno istraivanje koje je pokazalo da je ak 54 %
rijei s popisa potpuno nerazumljivo današnjoj populaciji dok se i dalje koristi samo 21 %
navedenih rijei, ali u potpuno izmijenjenom znaenju. Osim toga, primjer promjenjivosti
argona svakako je i sam Rjenik hrvatskoga argona Tomislava Sabljaka u kojemu se mogu
nai mnogi argonski leksemi koji više nisu u aktivnoj upotrebi a što i ne udi s obzirom na to da
je autorovo praenje i prikupljanje trajalo kontinuirano etrdesetak godina.
Sudbina rijei iz argona svodi se na dvoje – one s vremenom postanu ope prihvaene te
ih se više ne smatra argonima (npr. rije bok koja se koristi kao pozdrav, potekla je iz argona,
ali je postala opeprihvaena te se više ne smatra argonom) ili ostanu na razini jedne zatvorene
skupine i vremenom nestaju (npr. argon jedne generacije). Barbara Kovaevi navodi kako
mnogi argoni odolijevaju vremenu i probijaju se do standarda. Nekonvencionalni izrazi tee
univerzalizaciji, šire se izvan grupe, postaju dio opeg razgovornog leksika te, na kraju, postaju
dio standarda. Toliko su se neki argoni ustalili u standard da više nismo ni svjesni njihovog
argonskog podrijetla, npr. klinac, šalabahter. Ti argoni su se aktivno uklopili u razgovorni stil
standardnog jezika svojom prepoznatljivošu što se najviše oituje u jeziku mladih. Postoje i
situacije kada se rijei i izrazi uvaju karakteristini za sleng jedne generacije, razdoblja, a
nepoznati su novijim, mlaim generacijama. Dok neke rijei iz slenga prelaze u standardni jezik
(O.K., jazz), neke se jednostavno zaboravljaju. Neke nisu nikad prihvaene, a neke se ne
zaboravljaju. Sleng ivi onoliko dugo koliko generaciji treba da ga preraste. To se vezuje uz
potrebe za imenovanjem jer kako se mladi i odrasli mijenjaju tako se mijenja i njihov svijet,
glazba koju slušaju, odjea koju nose i druge ivotne okolnosti koje se mijenjaju od generacije
do generacije. Kako mladi prerastaju jezik koji su koristili dok su bili mlai i dok su išli u školu,
tako postoje i odrasli koji i dalje korist sleng iz svoje mladosti.
19
Tomislav Sabljak u svom predgovoru Rjeniku hrvatskog argona iznosi i pojašnjava
nekoliko oblika tvorbe rijei iz argona.
Kao najjednostavniji oblik tvorbe Sabljak navodi metatezu. Premještanjem slogova u
jednoj rijei dolazi se do nove rijei, u rjeniku npr. seljak - ljakse. Metateze su najjednostavniji
nain stvaranja novih jezinih blokova, potpomognuti razliitim prefiksima i sufiksima. est je
prefiks –jo, a sufiks –nj. T. Sabljak navodi primjer za taj sufiks i prefiks, a to je rije joratišonj
od šatrovake rijei šorati u znaenju glagola tui. Metatezom rije šorati postaje ratišo, a
dodavanjem prefiksa -jo i sufiksa-nj nastaje joratišonj. Razlog tome je vjerojatno bio, kada su se
udaljili od standardnog jezika, strah od ugroenosti neke druge grupe te su morali pronai novu
rije za rije šorati. Spomenuli smo ve utjecaj Roma na nastanak šatrovakog jezika što se
oituje i u tvorbi. Kod Roma kao i u šatrovakom naješi je nastavak –iška, npr. balavniška
(andar, gospodin). Takoer su esti i slini izrazi i kod Roma i u šatrovakom, npr. bangav
(hrom), marisati (tui) i sl. Uz sitne modifikacije znaenja su gotova identina kao u današnjem
šatrovakom.
Sljedei oblik tvorbe je stvaranje novih izraza. U metatezama se stvaralac slui uglavnom
fondom standardnog jezika, ovdje, meutim, nastaju nove rijei i skupine rijei. Nove pojave,
stvari, predmeti razbuktavaju maštu tvoraca argona pa tako svaka nova generacija ima svoj
pogled na neke društvene, politike, tehnološke i civilizacijske promjene i na svaki novi dogaaj.
Takoer, onom starom ele dati novi izraz i znaenje, npr. avion na mlazni pogon – mlazni avion
– mlaznjak, u rjeniku npr. patike All star – konversice – starke. Sve se više gube granice izmeu
knjievnog, standardnog, dijalektalnog, lokalnog, argonskog i šatrovakog. Brzi razvoj društva,
socijalno-politike promjene, industrijalizacija, migracije, premještanje stanovništva, turizam i
mnogi drugi kulturološki faktori utjeu na razvoj i rasprostranjenost šatrovakog govora.
Takoer, jedan od oblika stvaranja šatrovakog je i skraivanje rijei, npr. fakultet - faks,
profesionalan – profi. Tenja za ekonomijom nije samo argonska ili šatrovaka pojava, ve
opa tenja razgovornog stila.
Jedan od naina je i preuzimanje i modificiranje stranih rijei. Tu treba istaknuti i
fonetiziranje svih etimoloških oblika, npr. frend – prijatelj, face – lice, spika – razgovor.
20
U zakljuku Tomislav Sabljak istie da je vea mogunost da e se rjeniki sastav neke
skupine nametnuti kao nain izraavanja veih i mnogobrojnih skupina što je rjeniki sastav
neke skupine bogatiji i što više prostora i pojmovnosti zahvaa.
21
9. O prikupljenim rijeima
Kroz istraivanje za pisanje diplomskog rada prikupila sam 692 rijei iz argona mladih, ali
ta brojka bi vjerojatno bila i mnogo vea da sam koristila i vulgarizme koji su izuzetno esti
meu mladima. Prikupljanje rijei zahtjevan je i dugotrajan proces što se najbolje zrcali i u radu
Tomislava Sabljaka koji je svoj Rjenik hrvatskoga argona pisao ak etrdeset godina.
Primijetila sam da su neki argoni koje navodi Tomislav Sabljak opstali i danas, dok neki
potpuno mijenjaju svoje znaenje ili ih ak nismo nikada uli u aktivnoj uporabi. Teško je
zamisliti komunikaciju meu mladima bez argona, oni ih obiljeavaju, opisuju i razlikuju.
Rijei sam prikupljala svakodnevno, prisjeajui se rijei koje i sama koristim, iz razgovora s
vršnjacima, s društvenih mrea, poput Facebooka, gdje se argon mladih najviše oituje pa sve
do listanja Sabljakovog argonskog rjenika. argoni u rjeniku poredani su abecednim redom,
prvo argon, zatim definicija te primjer za lakše razumijevanje.
Radi lakšeg snalaenja i razumijevanja rjenika navest u i korištene kratice:
engl. – engleski
inv. - inverzija
ob. – obino
v. – vidi
25
A
Poslije promocije idemo na after.
akrap – izrazito runa ena: Tko e biti s
njom? Pa ona je akrap!
alki – alkoholiar: On ti je pravi alki.
alkos – v. alki
Amer – Amerikanac: On je Amer, ali ivi u
Hrvatskoj.
rekao neki anonimus! Što se brineš?!
avion – zgodna ena: Kad hodamo po špici,
ja i kraj mene avion.
B
babinjak – enski izlazak: Ne, Ante nije
pozvan. Danas je babinjak.
gradu!
besplatno: Kupi tu majicu! Pa za badava je!
badi - kupai kostim: Kupila sam novi
badi.
bagatela.Uzet u je.
voziti kuda hoeš.
bajkerom.
dolazi od latinske rijei„baccalaureus“,
prvostupnik: U petak bakalari imaju
promociju.
što šprinta na tramvaj.
balkoni – velike enske grudi: Škicni kakve
balkone Ana ima!
baljezgati – v. baliti
Bambus mi je najdraa cuga.
banana – 1. nešto loše, neuspješno: Klub
nam je u banani, bojim s da e ispasti iz
lige. 2. termin u košarci kada jedan igra
drugom igrau rukom blokira loptu pri
26
ak tri banane.
Stari se.
barenje – zavoenje, ljubljenje: U subotu bi
moglo pasti neko barenje.
bariša.
bauljanje – besciljno i bezvoljno hodanje:
Nedjelja je stvorena za bauljanje po gradu.
bed – engl. „bad“ – loše, 1. depresija: Nemoj
biti u bedu. 2. problem: To je baš bed, ali
sredit emo.
Baš mi ga je ao.
bekamica – frizura u stilu Davida
Beckhama: Ošišao se na bekamicu.
bembara – automobil marke BMW: Lik je
frajer. Pogle kakvu bembaru vozi!
bengalka – baklja kojom se slue navijake
skupine, posebno nogometne: Tekma je
prekinuta zbog upaljenih bengalki. Bilo je
previše dima da bi se igralo.
bespla – besplatno: Bespla je. Uzmi samo.
betonirati se – pretjerati s alkoholom: Lik se
betonirao sino. Skoro je u bolnici završio.
biberica – frizura u stilu Justina Biebera:
Danas su in biberice.
bice?! Presmiješan si!
bicke – v. bice
bijelo.
bildati!
snagu: Ne drui se on s tim bilderima u
teretani, on to radi za svoj gušt.
birc – caffe bar: Hoemo na kavu u birc na
trgu?
caffe bara u koji zalaze najvei pijanci i gdje
je pie jako jeftino: To je najvea birtija u
gradu.
testovima se nae raznih bisera. 2. naziv za
mušku osobu koja se u odreenoj situaciji
nije iskazala inteligencijom: Stvarno si
biser!
27
odreenoj situaciji nije iskazala
blam – neugodna, sramotna situacija: Kakav
blam! Bjeim odavde.
blamaa – v. blam
situaciju, sramotiti se: Blamiram se tu pred
svima. Zbog ega? Kao da e vrijediti nešto.
blejati - ljenariti: Matej: Što radiš? Ivan:
Blejim cijeli dan.
Bojsi – navijaka skupina NK Dinama, BBB
(Bad Blue Boys): Kani se Boysa! Uvijek
rade nerede po gradu.
rublje: Bokse su udobnije, a i bolje
izgledaju.
elim i ja imati takvu. 2. loše, neukusno,
degutantno: De bolesno. Ne mogu to više
gledati.
bomba. 2. nešto iznimno dobro, ukusno,
lijepo: Marijin kola je prava bomba.
bracika – 1. brat: To je moj bracika.
Ponosna sam! 2. blizak prijatelj: Bracika, de
doi na kavu.
te vidio od juer!
po gradu! 2. biti s nekim u romantinom
smislu: Jesu li Ana i Petar brijali sino?
brija – dobar provod: Veeras idemo u
briju!
ubili Marinovom brljom!
fakulteta: Ove godine ima zgodnih brucoša.
brucošijada - zabava koju organiziraju
brucošijada Filozofskog fakulteta.
pojaiva dojma: Kako je bilo na koncertu?
Brutalno!
jedino bubati.
dijete, ali moe se odnositi i na odraslu
osobu i ivotinju: A bubica! Vidi kako je
slatka!
28
ikad smišljen!
bulja – 1.glava: Od piva me boli bulja. 2.
stranjica: Uh, što ima dobru bulju!
buraz – v. bracika
burazer – v. bracika
burke – v. bracika
šankom!
C
glazbu: Taj ti je cajkaroš. Nije on za tebe.
cajke – turbofolk glazba: U klubovima su
zavladale cajke.
organizirao, nešto dosjetljivo rekao: Koji si
car, kako si se tog sjetio?!
cener – 10 kuna: U depu imam samo
cenera.
cicija – škrtac: Ma on ti je cicija, više voli
pare nego roenu djecu!
studentom dijeli sobu: Ivona je moja cima
ve etiri godine.
cimer/ica – v. cima
ti je veliki cinkaroš.
je cinkao Matiju pa je dobio batine.
cipelcug – pješice: Nemam auto. Morat
emo cipelcugom.
crnio u Njemakoj.
najsmješniji!
sam!
predavanja?
roendan?
postao pravi cuger.
ja sam zaboravila ponijeti cvike.
cvikse – v. cvike
cvrcati – v. cugati
agati – plesati: Hoeš agati sa mnom?
agica – umanjenica od „aga“
alabrcnuti – prizalogajiti, nešto sitno
alabrcnem.
fajt!
ik-pauzu.
ilanje, ilati – opuštena zabava, odmaranje,
opuštanje, opušteno druenje: Nemam volje
za izlazak. Navrati pa emo ilati kod mene.
oban – pogrdan naziv za primitivnu osobu,
ali ne mora imati iskljuivo pogrdno
znaenje: Marko je postao pravi oban.
obi – obanac: Ove godine emo praviti
obi na viksi umjesto graha.
opor – grupa ljudi: Izlasci u oporu znaju
biti jako naporni.
Novi Sad.
vjerujem ja njemu. udnjikav mi je.
vimba – prišti, bubuljica: Nikako da me
napusti ova vimba na elu.
voka – udarac prstom po glavi: Ako
nastaviš, opalit u ti voku.

iku.
je oza najdraa pizza.
crno: Nije darkerica, budalo, ide na
sprovod.
bila daska, a vidi ju sad!
dati – kada ena pristane na spolni odnos:
Mala mu je odmah dala.
30
njegovom ivotu u Francuskoj.
prianjem: Ne mogu slušati Tonija, pravi je
dave.
dejt – sastanak s osobom radi romantinog
druenja: Renato me konano pozvao na
dejt!
dekintiran, tako da ništa od izlaska.
demos – fakultetski demonstrator: Tatjana
densati – v. agati
derište – neodgojeno, razmaeno dijete:
Kakvo derište!
dezi.
Ostat e bez plua.
diska u Tvri?
godinama na dopu. Pogledaj kako izgleda.
dosadnjikav – pomalo dosadna osoba, ne
baš zanimljiva: Nemoj me ostavljati samu s
njom. Dosadnjikava mi je.
Odoh ja sad. Doviorno!
skreneš lijevo.
prekosutra.
ekipe se sada droksa. alosno.
drot – policajac: Sino me opet zaustavio
drot.
blagajne.
drukati!
ovakvo druškanje uz roštilj i cugu na viksi.
31
dumina – štos, fora: Svia mi se ona majica
s natpisom: Dobra dumina iz Osijeka.
duplerica – dvostruka stranica na sredini
novina, ob. pornografskih, poster s golom
enom: Izgleda kao da eli završiti na
duplerici. Uas!
posjedujemo, moe ih se mijenjati: Hajmo
se mijenjati za duplie! Ta sliica mi baš fali
da popunim album.
Kako ih nije strah marice?
D
Nije ona tvoj rang.
popodne dabalebarimo.
daner.
doksa – doint: Mama mu je našla doksu
u torbi. U kazni je do kraja ivota

vjerujem!
samo na e-bayu.
ir – 1. stil: Majica je lijepa, ali nije u mom
iru. 2. krug: Ajmo baciti jedan ir po
gradu!
ubretarac – kaput srednje duljine s
kapuljaom s dugmetima u obliku roga:
Divan mi je taj ubretarac. elim ga!
umbus – nered: umbus mi je u sobi, a
dolazi mi ekipa. Moram ju pospremiti!
uskanje – plesanje na mjestu uz lagano
poskakivanje: Tulum je bio loš. Sve se svelo
samo na lagano uskanje.
poskakivanje: Pogledaj likove što uskaju.
Presmiješni su!
druenja: Imam najbolju ekipu na svijetu!
eksati – popiti naiskap: Ajde eksaj to pa da
idemo dalje.
Nije kraj svijeta što te cura ostavila, glavu
gore!
po uskim trapericama, remenjem sa
zakovicama i ravnoj crnoj kosi sa šiškama
zaešljanima u strani koje prekrivaju jedno
oko: Ne volim te emo likove. Depresivno mi
izgledaju.
dogaanja do dogaanja da bi bila viena:
Kako ne znaš Anu? Pa ona je prava
eventuša!
F
karton! Sudac, jesi li ti slijep?!
faca – 1. lice: Kakvu si to facu sloila? 2.
frajer: uvaj ga se, on je gradska faca!
fajt – svaa, tunjava: E sinonji si fajt
trebao vidjeti!
dosta!
feget – pogrdni naziv za homoseksualca: On
je feget, nisi mu ti zanimljiva.
fejl – 1. pogreška: Koji fejl u tekstu je
napravila. 2. sramota: Kakav fejl!
fejs – skraenica za društvenu mreu
Facebook: Skini se sa fejsa, okani se
majspejsa.
mrei Facebook: Sutra imam ispit, a ja cijeli
dan fejsbuim.
fensi-šmensi – iznimno ureeno, moderno,
šik: Hoemo u Club na cugu? A ne da mi se
tamo, previše je fensi-šmensi za moj ukus.
fermati – poštovati, poklanjati panju: On
ju ne ferma ni 1%.
fio – automobil marke Zastava: Baš mi je
sladak onaj crveni fio.
dobro završiti.
prodao s loptom! Ovaj je samo prozujao
pored njega.
Floyd: elja mi je otii na Flojde.
flok – kartonski filter koji se koristi za
pravljenje dointa: Duva ve dugo, a ne zna
napraviti obian flok.
praviti se drukijim: Ma koga ti foliraš?
Nemaš ti ni 15, a kamoli 20!
fora – nešto super,dobro: Baš mi je fora taj
demper. Kontam da u ga kupiti.
forsati - zalagati se za nešto, pourivati
nešto: Nema smisla forsati. Što bude, bude.
forvarduša – e-mail koji nam uporno
prosljeuju nekoliko puta, obino sadrava
prijetnju da e nam se dogoditi nešto loše
ako ga ne proslijedimo dalje: Krasno, inbox
mi je opet pun forvarduša!
foti – fotoaparat: Foti je nešto bez ega ne
mogu na put.
fejs?
sutra fotkati u parku?
fotošopirano – ureeno: Cura je
zgodna.
fotografijom, a ne zna fotošopirati. Ne
moeš danas tako.
frajera na ensko druenje. Što e nam on?
2. privlaan, dojmljiv muškarac: Sve smo se
okrenule za tim frajerom.
cugu.
frid mi je prazan.
frik/frikuša – neobina, udna osoba:
frikuša!
frka – neugodnost, loša situacija, nevolja:
Ante mi je opet sloio frku.
frknuti – baciti: Majicu sam joj frknula kroz
prozor.
dosadno na tom sastanku.
cijeli gol.
vezi s nekim, Ivana i Ante furaju ve mjesec
dana.
furiti se - ljutiti se, Ne znam zašto se furi na
mene, nisam joj ništa napravila.
furka – stil: Lijepo mi je to, ali nije moja
furka.
G
stvarno gabor.
Napravio je takav gaf da si je moda
upropastio posao.
gajbu za ivjeti! 2. kašeta za dvadeset piva:
Kupio sam gajbu za današnju tekmu.
gala – nešto sjajno, super: To mjesto je gala
za izlaske.
podruja Dalmacije, momak koji radi braka
ili zarade zavodi strankinje po obali: Taj je
bio pravi galeb kad je bio mlad.
galebarenje: zavoenje ena: Pogledaj koje
galebarenje po klubu.
ivjeti: Gamad joj je ukrala torbicu.
gan- pištolj (u video igricama): Nemam više
metaka za gan!
Gansi - skraeno za Guns N’Roses,
ameriki hard-rock bend: Jesi poslušala novi
album Gansa? Odlian je!
pjevaice/ benda, uglavnom za manji broj
ljudi: Taj bend je imao dobru gau u Splitu.
gej – v. feget
provodi igrajui video igre, iz zabave ili
profesionalno: Koji je to gejmer! Sate
provodi pred tim kompom!
generalka – 1. kompletno pospremanje
zadnja proba prije premijere predstave:
Obavimo još tu generalku pa da budemo
potpuni spremni sutra.
urim.
35
uglavnom o raunalima, a nema baš
društveni ivot: Pitaj njega Znaš da je on
gik!
glupirati se – izvoditi gluposti: Uozbilji se i
prestani se glupirati!
nove gojze.
gorila. Ne izazivaj ga.
odijeva u crno, ima crnu kosu, naglašava oi
crnom olovkom i ima crne nokte, uglavnom
se zanima za vampire, krv…: Ja se bojim tih
gotiara.
Petra.
korist: Vidi ju što se grebe za bolju ocjenu.
grebator – osoba koja se pokušava
okoristiti, na bilo koji nain i pri tom je
prevelika ulizica: Koji je on grebator!
grickalice – razni slani, slatki prehrambeni
proizvodi poput ipsa, slanih štapia,
keksa…: Koje grickalice si kupila za
gledanje filma?
odalamiti!
guglati – pretraivanje Interneta: Guglaj tu
informaciju da ju provjerimo.
nastala u trgovini zbog snienja.
H
nešto. Vidilo se da je haj.
hakl – neformalna košarkaška utakmica:
hala – halucinacija: Imam hale. Mislila sam
da sam sada vidjela Ivana.
hambi – hamburger: Moe jedan hambi sa
svime.
s cvjetnim uzorkom: Ova havajka mi je
najdraa za obui.
Hejtam ju otkad mi je ono napravila.
36
nešto: Šta si hejter?! Cura uope nije toliko
loša.
nisko. 2. plesni potez u break danceu: Izveo
je dobar heli.
hercika.
hetri. Vidiš mu po stilu oblaenja.
hia – hitno: Moram ii. Hia mi je!
hipster – mlada urbana osoba avangardnog
stila: Idu mi na ivce ti hipsteri. Svi se sad
furaju na njih.
hororce.
Istina da je vrue, ali nije baš u školu
morala obui hot pensice. Malo je
pretjerala.
dok ih profesorica nije vidjela i upozorila.
hudi – v. duks/a
I
vezi: Nemoj biti s njim. On je igra.
ikserice – noge u obliku slova x, iskrivljene
prema unutra: Vidi kako ima ikserice.
iksica – identifikacijska kartica studenata:
isfuran – zastario: Taj stil je ve isfuran.
iskipati – ostaviti nekoga negdje
tamo kod semafora.
s obje strane, na sredini ostavljena kosa:
Ljudi s irokezama mi izgledaju opasno.
iskeširati – platiti gotovinom: Htjela je auto
i tata joj je odmah iskeširao.
Isss! – uzvik uenja, iznenaenja, potjee
od „Isuse“: Isss, kako loše!
Isu-miki – v. Isss!
izlajati pred njom?
Janezi na more.
jeftinjara – nešto jako jeftino: Koja
jeftinjara! Sve u pokupovati!
jedan Jeger s kolom.
na jubitou.
tako.
uvijek junfer.
navijam od malih nogu!
smo sino bocu junjake.
neposredno prije ispita: Uvijek je u školi bio
kampanjac.
kanti.
kemija – loš, prejak alkohol: De kakva je
ovo kemija? Grlo mi je spalilo.
kemijati – smišljati nešto: Kemijam cijeli
dan kako da to kaem roditeljima.
kenjkav – razdraljiv, previše osjetljiv:
kinta – novac: Nemam ni kinte.
kiks – loš potez: Preveliki kiks je napravio.
Vratit e mu se to kasnije.
kiksanje, kiksati – napraviti loš potez:
Kiksala je s njim.
izgubio na kladi.
kliker – mozak: Ukljui kliker!
klopa – hrana: Dobru klopu ti je mama
napravila.
38
tu klokanicu.
u sjedeem poloaju: Vidi ju što kljuca. Ta
nije spavala noas.
kljun – usta: Samo da nešto ubacim u kljun
pa idemo.
knjimba – knjinica: Moram u knjimbu
podii lektiru.
kokati – ubijati: Kokao je sve redom dok
nije ostao bez metaka.
ena koje glasno razgovaraju, prepiru se: Ne
ujem ništa od ovog kokošinjca.
kolac – ocjena nedovoljan: Dobio sam kolac
danas.
Idemo!
komp – raunalo: Upali komp pa da
zaigramo malo Pes.
kompa – v. frend
kompanjon – v. frend
kondoš – v. kondor
trebam nacrtati?
Super su ti konversice.
konzerva – konzervativna, dosadna osoba:
kralj – osoba koja je super: Koji si ti kralj!
kraljina – v. kralj
krelac!
krimi – kriminalistiki film ili knjiga:
Pogledaj taj krimi. Odlian je!
krkan – v. diber
Neu stii na vrijeme.
voziš.
raznim bojama: Kroksice su baš udobne, ali
pregadne.
39
kupi si nešto novo.
Haha!
kulirati – biti u redu, biti hladne glave:
Samo kuliraj.
Idemo na kupanac?
kvart – gradska etvrt: U zadnje vrijeme sve
eše izbijaju fajtovi izmeu kvartova.
L
velike koliine alkohola koja završava
mamurlukom dan poslije: Je li bila dobra
labamba sino? Da! Ubili smo se od cuge!
labati – v. cugati
labosu.
labud – ocjena dovoljan: Dobila sam labuda
iz matematike.
Ladno je to uinio! 2. odobravanje, slaganje:
Ladno je tako.
emo.
mu pjesmu. 1. openito svianje: Lajkam ga
otkad sam ga prvi put vidjela.
laktarenje – nepropisno, grubo prolaenje
laktari da bi stigao prvi.
lape – osoba koja ljenari: Sin mi je pravi
lape. Po cijeli dan samo lei.
lapiti – v. blejati
lega – v. frend
najdraa igraka kad sam bio klinac.
lenonice – okrugle naoale kakve je nosio
John Lennon: Moram si kupiti lenonice.
levat – naivna osoba, nesposobnjakovi: On
je totalni levat. Ništa ne moe.
lezba – pogrdan naziv za lezbijku: Oduvijek
sam sumnjala da je lezba.
40
lik – 1. deko, muškarac: Dobar je ovaj lik.
2. super osoba:. Koji si ti lik! S tobom nikad
dosadno.
smijem se naglas, naješe se koristi u
pismenoj internetskoj komunikaciji, ali se
koristi i u usmenoj: Koja provala! LOL!
lova – v. kinta
lovac. Ništa mu ne vjeruj.
lokati – v. cugati
Ispuhao mi se lufti.
ivotu. Stvarno je luzer.
Stvarno si ljakse!
ljubi – ljubavni film ili roman: Rasplakala
sam se na taj ljubi.
M
majmuniraj se!
Daj njemu da ti to sredi. On je majstor za
sve!
makinu lik vozi!
luda.
makljaa na juerašnjoj tekmi!
dimenzija: Igramo na malie.
otkad ga znam.
dobro. Manta mi se.
marica – policijski patrolni kombi: Ide
marica. Bjei!
policija nije razdvojila.
moram kupiti nove marte.
matke.
školi: Idemo u Amsterdam na maturalac.
maznuti – 1. udariti: Maznuo ga je šakom u
glavu. 2. ukrasti: Maznuo je sestri lovu. 3.
pojesti: Maznula sam sendvi. Nisam
gladna.
meku ti voziš!
bend Iron Maiden: Idemo na koncert
Mejdena?
slike preko mejla.
Dobila sam mengu jutros.
ruak?
U osnovnoj je slušao cajke, a sad je
odjednom metalac!
si upa obrve. Stvarno je metri.
mimoza – razdraljiva, razmaena,
da: Ništa ti se ne da. Prava si mimoza!
Minken – München: Na ljetovanje u u
Minken.
mine.
moeš mljeti?!
mob za poziv.
Moram uicati svoje da mi kupe novi.
moreno – more iz milja: Idemo na moreno!
Jedva ekam!
Nemam snage za ništa. 2. mrtav pijan: Lik je
mortus! Ne moe stajati na nogama.
motorka – motorna pila: Ugasi tu motorku!
mranjak – osoba koja ima pesimistian
pogled na svijet: Oraspoloi se! Što si toliki
mranjak?!
42
Pogledaj kolika mrcina od lika!
mrga – v. mrcina
mukte.
varati: Prestani ga muljati za pare.
muljator – osoba koja lae, vara: Nitko ti ne
vjeruje jer si muljator.
moe biti istina! To je ista muljaa.
murija – policija: Idemo! Doi e murija!
murja – v. murija
murjak – v. drot
N
razumije on to. Sve je samo nabiflao.
nabrijan – 1. osoba koja pokazuje osobiti
ar za nešto: Nabrijan je na tu tekmu. 2.
ljutita osoba: Bjei od njega. Nabrijan je na
tebe.
nacrvrcao vina. Jedva stoji.
stari dohvati
nadroksan da nije znao gdje je.
naduvan – osoba koja se napušila
marihuane: Naduvan je cijeli dan.
nagrabusiti – v. nadrljati
su se nahasali da nisu iz stana izašli.
nahero – nakoso: Slika je nahero. Popravi
ju.
pozitivne superlative: On mi je od svih njih
naj.
najkice.
namazan – pijan: Nikad ju tako namazanu
nisam vidjela. Jedva je hodala!
namazati se –1. vidi nacvrcati se; 2.
našminkati se: Previše si je namazala oi.
nameraiti se – nakaniti se: Nameraio se
na taj auto. Sigurno e ga kupiti.
narki – 1. narkoman: Vidiš mu se po faci
da je narki. 2. openito ovisnik o neemu:
Postala sam narki o okoladi.
43
navue na neku foru: Danima se o tom
prialo. Kakva je to bila navlakuša!
navui se – postati ovisan o neemu: Cura
se navukla na kokain.
kava: Napravi mi nesicu s mlijekom.
net – skraeno od Internet: Ostala sam bez
neta sino pa ti nisam odgovorila.
nogirati – prekinuti s nekim ljubavnu vezu:
Nogirala ga je. Nije više mogla biti s njim.
nogoš – nogomet: Hoemo na nogoš danas?
Nj
danas tako njonjav? ivni malo!
O
vikend oblijevati.
kod frendice.
odfurat u te ja do Tvre da ne moraš
pješke.
je 10 godina zatvora.
odokativno – otprilike: Odokativno ova
knjiga ima dvjestotinjak stranica.
okej, ok, oke – u redu: Ne brini. Bit e to
okej.
rundu.
odlaska u drugu firmu.
hitno moram u kupovinu nove obleke.
okserice – noge u koljenima iskrivljene
prema van, u obliku slova O: Hoda kao
kauboj. Pogledaj te okserice!
my God! eše u pismenoj internetskoj
komunikaciji nego u usmenoj: OMG! Je li
ona to sad stvarno napravila?!
opelješiti – pokrasti: Opelješili su mu
trgovinu ve trei put ove godine.
oriii – original: Predobre su ti tike, jesu
oriii?
44
otkucati –odati, otkriti, dojaviti: Otkuc'o ga
je policiji i sad ne izlazi iz kue jer se boji.
otpiliti – riješiti se nekoga: Ako ti se ne
svia, otpili ju.
nekoga: Toliko me puta iznevjerio da sam ga
otpisao.
ozba.
što volim tu pjesmu ! Daj oei!
P
upoznaš, teški je pacijent.
palestinka - marama koja se u našoj kulturi
obino nosi oko vrata kao modni detalj;
dizajn je podrijetlom iz arapskog svijeta gdje
se nosi na glavi: Onaj lik stalno fura tu
palestinku.
irokezu…: Kad sam bio klinac, furao sam se
na pankere.
panjina!
slabi: Nije joj to mogao rei u lice. Baš je
papak!
ena njime upravlja: Ivan opet nee doi
popiti pivo s nama. Baš je papuar!
pare – v. kinta
Markov roendan.
uope nije za zabavu: Cijelu parti samo
sjedi. Nije se ustala s te stolice. Baš je
partibrejker!
grama vutre.
uope ili skoro uope ena: Na kakav smo to
peder-parti došli, gdje su ene?
pederuša – muška torbica: Nemam mjesta u
depovima, morat u ponijeti pederušu.
peglica – automobil marke Fiat: Ne znam
kako on takav visok vozi tu malu peglicu.
45
Peppers, amerika rock-skupina, osnovana
Pepersa.
samo je ljude sramota to nositi.
pila – automobil: Idemo pilom ili pješke?
piliti, piliti nekoga – zamarati, biti dosadan:
Onaj lik me ve danima pili i ne pušta na
miru.
sviraju Pipsi. Idemo?
boljelo kad si išla radit taj pirs na pupku?
Pistolsi - skraeno za Sex Pistols, legendarni
engleski punk bend: Pistolsi nisu bend, oni
su punk Biblija.
se ve tri sata.
pjeniti se – ljutiti se: Što se pjeniš? Sredit
emo sve.
rasprave, baš je plitka osoba, samo eš se
nasekirati.
prije škole.
ploice!
Nisam stigla kupiti.
podebljaj!
popalili su mi ga.
porni – pornografski film: Tata mi je uletio
u sobu kada sam gledao porni. Koja
neugodnost!
društvenim mreama: Zadnji post na
forumu je iz 2012.
kraju pismene internetske komunikacije, a
ponekad i u usmenoj komunikaciji: Moram
ii sada. Pozz!
dre: Pere me depra ve par dana.
46
osobi u društvu: Ne mogu je više trpiti. Koji
je to priljepak!
hrvatsku rock grupu: Prljavci opet sviraju
na trgu.
Profa me danas pohvalio na satu
razrednika.
njega. Pravi je profi.
Koja provala! Smijala sam mu se dva dana.
prozujati – 1. proi pokraj: Prozujala si me
neki dan na ulici, još ti ja viem, a ti imala
sluške u ušima. 2. prošetati: Ajmo malo
prozujati gradom. Dosadno mi je doma.
psihi – psihijatar: Ona ti dva puta tjedno
ide psihiu na razgovore.
Totalno sam pukla danas kada sam ula
kakve gluposti ona pria.
purger.
je bio totalna pušiona.
najbolja. Uvijek nam izlazi ususret.
raspašoj – veselica, pijanka, nered: Jedva
ekam subotu, bit e pravi raspašoj.
rasturiti – nešto uspješno obaviti: Rasturila
je dravnu maturu.
kojeg nose piloti: Fura te rejbanke i misli da
je frajer.
repuga – dobra rap glazba: TuPac je prava
repuga, a ne ove današnje gluposti, npr.
Shomy i Vuki.
dobar igra. Igra ak i za repku.
rešetati – ispitivati, strogo prosuivati:
labuda.
nisu in.
udara. 3. umoriti se: Riknula sam od posla
danas.
47
rigao cijelu no.
dobra ta rinica u nosu.
rokas – roendan: Sretan ti rokas!
roo – 1. roak: Doi da upoznaš mog rou,
stvarno je kralj. 2. vidi kompa
roker – osoba koja sluša rock glazbu: U taj
klub izlaze samo rokeri.
stolom: Sljedeu rundu vrtim ja.
rupa – zapušten stan: U kojoj on rupi ivi!
ruiti – slaviti, tulumariti, piti: Sino smo
ruili do pet.
Torcidi saekušu na autoputu. Bilo je
razbijenih glava.
sino, baš sam se sašio.
selendra – zabaeno mjesto, zaostalo selo:
Ovo mjesto je prava selendra. Pa tu se ništa
ne dogaa!
ukusa: Fura se u Mercedesu s otvorenim
prozorima, cajke do daske, seljaina.
serva – skraeno od servis, u sportovima
kao što je odbojka ili tenis: Imala je prejaku
servu. Nisu ju mogle zaustaviti.
sia – sitan novac: Imaš šta sie? Treba mi
za kavu.
dobivaš na kladi!
sis – sestra, skraeno od eng. sister: Imam
najbolju sis na svijetu!
skockati se – srediti se, dotjerati: Vidi nju,
kamo eš tako skockana?
skontala? Pa oito je.
gore ili dolje: Skrolaj malo nie da
proitamo cijeli lanak.
skuiti – v. skontati
neko osvjeenje.
ruka?
predobre sluške.
snimiti – primijetiti: Vidi onog tipa što sjedi
za šankom? Snimila sam ga im je uš'o u
kaf.
sorka – v. sori
spaljen. Moraš ga upoznat.
uvalio enskoj juer!
raunalne igre drugim korisnicima, ime se
smanjuje osjeaj neizvjesnosti i znatielja, a
time i uitak gledanja filma ili igranja
raunalne igre: Nemoj mi spojlati. Nisam još
pogledala film.
dobri automobili glavni preduvjet za odabir
partnera: Nije to prava ljubav. enska je
sponzoruša!
Hoeš mi spriti slike s mora na cd? Voljela
bih ih imati.
zaredom.
kavu. Nismo bile sto godina.
starci – roditelji: Ajd' do mene sutra, starci
mi idu na viksu pa sam solo.
starke – tenisice marke Converse All Star:
elim si kupiti visoke starke boje trule
višnje.
dopušta. 2. vidi kompa
stiskavac.
oekivala!
Rolling Stones: Stonsi su mi najdrai bend
još od djetinjstva.
49
Rovinj (nekada Tvornice duhana Zagreb):
Otkad ti pušiš stošu?
Strašna mi je ova nova pjesme od Pepersa.
strava – odlino, nevjerojatno, fantastino:
nazad.
zadnji ispit za uvjet ! Superiška, veeras
slavimo.
stranice klikajui mišem s linka na link:
Sino sam surfala dva sata i nisam uspjela
nai informacije o stipendijama koje sam
traila.
svirka u klubu.
svinjac!
Š
šalabahter na testu, pa su ga izbacili van.
šaltati - mijenjati (npr. brzinu, programe na
TV-u): Ne kuim kako netko moe tako brzo
šaltati programe, pa niš ne stigneš vidjet.
šilterica - kapa sa štitnikom za oi sprijeda;
šiltkapa: Dok vozim, nosim šiltericu da mi ne
ide sunce u oi.
onog frajera što te otpilio?
šljiva – masnica na oku: U tui je zaradio
šljivu na oku.
tekme izmeu navijaa!
ovjek.
bila vani? Bilo je šou!
špica – 1. nešto što je odlino, najbolje,
sjajno: Kak ti je bilo vani? Špica stari moj.
2. centar grada: Idemo na špicu na kavu?
šrot - nešto bezvrijedno, smee: Zašto si
kupila taj aparat, znaš da je to šrot.
štekati - izraz koji opisuje radi li nešto ili
ne, je li dobro ili nije: Moram si kupit novi
mob, ovaj mi šteka.
u školu: Ma nije ti on bio baš neki uenik,
upao je na faks preko štele.
štikla – enske cipele s visokom
potpeticom: Nemoj obuvati štikle veeras,
plesat' emo cijelu no.
razumijevanja: Jesi opet jedini napisao
zadau? Štreberu!
kragnom.
baš šugavo.
vjetar i kišu: Uzmi šuškavac sa sobom, vani
puše, a moda e i padati.
šuze – cipele: Kupila je najskuplje šuze u
trgovini.
etiri jer se švercala. 2. voziti se
tramvajem/vlakom/busom bez karte: Ne dam
pare za tramvaj, švercat' u se.
švorc – v. dekintiran
ispala.
tekmi?
gledam telku.
Milan.
nešto pametnije i prekini me tlait', vidiš da
uim.
to raditi. Dosadno je.
nastala sudarom: Ne isplati se popravljati
taj auto, bila je totalka.
traati – ogovarati : One ti se nau na kavi i
onda traaju sve druge prijateljice.
tragiar – sportaš koji je razoarao svojim
nastupom: Messi je tragiar danas. Da je
ono zabio, pobijedili bi.
dobru trebu danas u tramvaju.
51
trolati – zafrkavati, zadirkivati nekoga:
pretvorio u prepucavanje.
truba – v. doksa
kad ne ponesem naoale. Ništa ne
vidim. 2. odzvoniti na mobitel:
Zovem ga, ali on uope ne trza.
tulav -glup, smotan, nesposoban: Pa kako to
nisi znala, joj, što si tulava!
tulum – v. parti
sam ubola na snienju.
pola igrališta!
ufurala u knjigu da ne die glavu.
ugsice - vunene izme tvrtke Uggs: Ugsice
joj nee preivjeti prvi snijeg.
uguziti se - ugurati se, utrpati se u neko
tijesno mjesto, nezaslueno na neku
poziciju: Gle kako nam se uguzila, sad se
stiskamo na kauu!
Ukomirao se sino od cuge. 2. u teškoj
depresiji, u alosnom psihofizikom stanju:
Nemoj ga ništa pitati, ukomiran je jer je
dobio komad iz engleskog.
sam doivjela.
se dogovorite, a ja uletim im stignem.
ulizivanje – v. grebati se
Meni su dosta dva unuia vodke za van.
upad – 1. ulazak u klub ili na koncert: Cuga
im je skupa, a još naplauju i upad. 2. vidi
ulet
stipendijom?
alkoholom ili drogom: Toliko se urokao da
je završio na ispumpavanju.
koja je nepoeljna u društvu: Kako ne
shvaa da je uvijek utrp u društvu?!
utrpati se – pojaviti se nenajavljeno,
nepoeljno u neko društvo: Nama se onaj lik
opet utrp'o? On nema svoju ekipu?
ustrtariti se – uplašiti se: Ustrtarila se kad
ju je profa prozvala da odgovara
V
na ovom prvenstvu.
verglaš! Uspori malo.
mogunost mobilnog telefona: Daj stavi
telefon na vibru, u kinu smo.
viksa – vikendica: Jedva ekam vikend da
odemo na viksu.
oke provod.
Nek nam onaj tvoj frend vipovac riješi neko
dobro mjesto na koncertu.
poslije tekme.
mi je plaa.
od svoje 14.-te.
zablejao?!
onim zgodnim frajerom.
obaveze: On je uasni zabušant, stalno ga
moraš na sve tjerati i onda dalje ekaš.
zabušavati – izbjegavati, odgaati obaveze:
zadau.
Zacopao se ko mladi majmun, sad više ne
moe uiti.
jabuke ravno na dvorište.
53
se s nekim: Davno su se one zakaile i ne