RJENIK ARHITEKTURE I ARHITEKTONSKIH POJMOVA

A

ABAKUS(lat. abacus ploa), kvadratna kamena ploa; gornji dio kapitela na kojem poivajugrede. ADYTON,odvojeni prostor za kultnu radnju ili kultni lik u naosu antiknih hramova; pristupaansamo svetenicima. AGORA(gr. skuptina), trg kvadratnog ili pravougaonog tlocrta u centru grkog grada nakojem se odvijao javni, drutveno-politiki i trgovaki ivot. Agora je okruena trijemovima i javnim zgradama i u nju uviru glavne ulice. Najpoznatije su u Ateni, Miletu i Prienneu. AKANTUS(gr. akanthos), mediteranska biljka; njeno je otro izrezano lie posluilo antiknojskulpturi kao omiljeni ornamentalni motiv, naroito pri oblikovanju korintskog kapitela.AKROPOLA(gr. akropolis visoki grad), utvreni centar ranih grkih naselja, smjeten nauzvisini. U njemu je bilo kraljevsko boravite i hram boga zatitnika. Najpoznatija je atenskaakropola iji najstariji zidovi potjeu jo iz mikenskog razdoblja, no koja svoj konani oblik dobivau V. stol. pr. n. e. Tada je na atenskoj akropoli podignuto nekoliko hramova (Partenon, Erehteion,hram boice Nike), koji se ubrajaju meu najznaajnije spomenike grke umjetnosti. Na akropoluse pristupalo kroz monumentalni ulaz Propileje. AKROTERIJ(gr. akroterion izboeni dio neega), 1. izboeni dio, ukras na uglovima zabatagrkog hrama, u obliku palmete ili akantusa, od terakote ili kamena. 2. ukrasi u obliku stiliziraniheera ili lisnate glavice na pokrovima srednjovjekovnih ciborija i na vrhovima iljatih lukovagotikih prozora i arkada (npr. krini cvijet). AKVEDUKT(lat. aquaeductus vodovod), rimski vodovod kod kojeg su cijevi za vodu postavljene na visoke potpornje (lukove, zidove), esto na vie spratova, tako da je tim omoguendovod vode laganim padom iz nekog vieg izvora u grad. Jedan od najpoznatijih sauvanih rimskihakvedukata je Pont du Gard u Francuskoj, sagraen u vrijeme cara Augusta, a ostatke akvedukatanalazimo i na podrujima susjednih zemalja (Salona, Zadar). ALKOV, dio unutranjeg prostora, svoena nia bez prozora. U arapskoj arhitekturi mjesto zakrevet. U XVIII. stol. rasprostranjena u evropskoj arhitekturi kao poseban prostor za krevet ili prostor ograen zavjesama. AMBON(lat. oboje), starohrianski oblik propovjedaonice smjeten ispred svetita, u glavnom brodu crkve. Stepenicama se pristupa maloj ograenoj platformi. Amboni su izraivani od mramoraili kamena i bogato su ukraavani. AMFITEATAR (gr. amfitheatron), rimsko gledalite u kojem su se odvijale borbe gladijatora,a ponekad prikazi bitaka na vodi. Tlocrt amfiteatra ima oblik elipse, a sastoji se od arene-borilita istepenastog gledalita. Amf. nije bio natkriven, a vanjski zidni plat ralanjavao se nizovimalukova u vie spratova. Najstariji sauvani zidani amfiteatar nalazi se u Pompejima, a potjee iz 80god. pr. n. e., dok je najvei Koloseum u Rimu (50 000 sjedita), zapoet potkraj I stol. n. e. Dobro sauvani amfiteatri nalaze se u Veroni, Arlesu, Nimesu, a moemo ih pronai i u Hrvatskoj (Pula,Solin, Stobi). AMFIPROSTILOS(gr. amphiprostylos dvostruki red stupova),tip grkog hrama sa dvostrukimredom stupova na uim stranama. ANTE(lat. antae stub), produetak uzdunih zidova na grkim hramovima pomou kojeg sestvara vanjski okvir predvorja. ANTEPENDIJ(srednjovj. lat. antependium), pokrov prednje strane oltara izraivan od razliitihmaterijala (drvo, tekstil, metal). U srednjem vijeku bogato ukraavan. ANULUS(lat. anullus prsteni), plitki dekorativni lijeb u obliku prstena izmeu kapitela istabla dorskog stupa. APADANA,perzijska palaa iji je glavni dio velika prijestolna dvorana sa mnogobrojnimstupovima koji nose ravni krov. Meu sauvanim ostacima apadana najznaajnije su one uPerzepolisu i Suzi. APSIDA(gr. apsis luk, oblina), polukruno ili potkoviasto oblikovan prostor presvoen polukupolom. Apsida se javlja u rimskoj arhitekturi kao ui prostorni okvir za neki manji objekt, zaodreenu radnju ili, naroito u bazilikama, kao mjesto gdje sjede suci (tribuna). U tom smislu preuzeta je apsida i u sakralnoj arhitekturi gdje predstavlja prostorni okvir kultne radnje i oltara.Apsida je obino polukruno ili poligonalno oblikovana i izboena na istonoj strani crkve, alimoe biti izdubljena i unutar zidne mase, odnosno uklopljena u prostor. ARHITEKTURA,umjetnost volumena i prostora, koja zavisi od materijala za gradnju,tehnikih mogunosti i zahtjeva sredine. Osnovni elementi arhitekture jesu funkcija, konstrukcija iforma. S obzirom da je arh. prvenstveno konstruktivna koncepcija prostora, vanjski izgled zgradezavisi od funkcije koju zgrada ostvaruje i rjeenja odnosno tereta i nosaa. Da bi smo upoznali prostorni raspored jedne graevine u cjelini, posmatramo vertikalne i horizontalne presjeke (tlocrt),dok su za doivljaj volumena vane fasade, ortogonalne projekcije zgrada odnosno njihovihvanjskih vertikalnih povrina. U svrhu ostvarenja povezanog i osvijetljenog prostora u arhitekturitradicionalnih materijala, zidni plat se ralanjuje (stup, stub, arkada) i otvara (prozor, vrata). Uarhitekturi novih materijala zidna ploha gubi svoju konstruktivnu ulogu i time omoguuje slobodnorjeavanje unutranjeg prostora, (slobodni tlocrt) zadravajui samo svoju ulogu zidne membrane.Problem gornje granice (petog zida) unutranjeg prostora u arhitekturi tradicionalnih materijalarjeava se otvorenim krovitem, ravnim stropom ili svodom. Ravni strop moderne arhitekturelikovno ne znai bitno novo (pravokutno se vezuje za nosae) i samo se u konstruktivnom smislurazlikuje od ravnog stropa arhitekture tradicionalnih materijala. Meutim, samonosive, betonskeljuske koje aktivno povezuju zid i strop u jednu integralnu cjelinu, revolucioniraju arhitektonskuformu ukidanjem konstruktivne i likovne razlike izmeu prostornih granica. ARHITRAV(lat. arcus luk, trabes greda), ravna horizontalna greda koja poiva na stupovima ilizidu.ARHIVOLT(lat. arcus luk, volutus savijen), svaki savijeni element arhitekture, posebno luk izmeu dva stupa. ARKADA(lat. arcus luk), dva stupa ili stuba povezana lukom, odnosno niz takvih lukova nastupovima ili stubovima.ARKATURA,arkade malih dimenzija, kao balustrada ili otvoreni lukovi pod vijencem nafasadama nekih romanikih crkava.Slijepa arkatura,niz malih plitkih lukova koji poivaju na stupiima i oivljavaju zidnu plohu.ARKOSOLIJ(lat. arcosolium), polukruna grobna nia iskopana u zidu katakombi. ATIKA(gr. attike), u antiknoj arhitekturi potez zida koji se izdie iznad glavnog vijenca takoda zaklanja krov. Naroitu upotrebu atike susreemo kod rimksih slavoluka, gdje se na njusmjetaju natpisi i reljefi. Ponovna pojava atike uslijedila je u renesansi. Atikom se naziva i posljednji nii sprat iznad glavnog vijenca na palaama.ATRIJ(lat. atrium taman, zadimljen), sredinji prostor u starim italskim kuama u kojem senalazilo ognjite, zbog ega je krov u sredini bio otvoren. U rimskoj kui atrij se postepeno pretvarao u otvoreno dvorite u ijem se podu nalazi bazen za prikupljanje kinice impluvij.Sakralna arhitektura hrianstva upotrebljava atrij kao crkveno predvorje u pravilu je to dvoritekvadratinog oblika okrueno natkritim hodnicima iji krovovi poivaju na stupovima (trijemovi). AULA(gr. aule dvorite), dvorite ili predvorje grke kue. Kasnije se aulama nazivaju isudnice, odnosno velike dvorane u palaama, te tako dolazi do poklapanja pojmova aule i palae,naroito carske, u Rimu i Bizantu. Danas se tako nazivaju dvorane u kolama i univerzitetimaodreene za sveane skupove i druge priredbe.

B BALATORIJ(lat. bellatorium trijem), vanjsko kameno stepenite s trijemom na podestu naposeu primorskoj arhitekturi.BALKON,izboeni otvoreni dio u viim dijelovima graevine povezan sa unutranjou iograen. BALUSTER,mali stup ili stub ograde (balustrade). BALUSTRADA,ograda stepenita sastavljena od kamenih ili drvenih balustera. BAPTISTERIJ(gr. baptisterion bazen sa toplom vodom), krstionica. 1. zasebna graevina iliodvojeni dio crkvenog prostora obino centralnog tlocrta; 2. kamena ili metalna posuda s visokim podnojem, pravljena u svrhu obavljanja obreda krtenja. Stavljala se u sredinu baptisterija uzamjenu za prvobitne piscine, ili u crkveni prostor. BASTION(srednjovj. lat. bastire graditi), prvobitno omrambena kula; u uem smislu rijei:izboeni dio utvrenja polukrunoga ili poligonalnog tlocrta, iz kojeg se vatrom moe tititi prostor ispred gradskih zidova. BAZA(gr. basis tlo, podloga), izboeno podnoje stupa ili stuba. Baza izraava prenos tereta sanosaa na iru podlogu.

BAZILIKA(gr. basileus vladar), tip javne graevino u grko-rimskoj antici, a zatim osnovni tipcrkvenoga prostora hrianskog kulta. Bazilika je u biti prostor podijeljen redovima stupova u vie uporednih dijelova (brodovi). Bazilika svoj zaetak ima u Grkoj. U I stol. pr. n. e. rimski arhitektVitruvije utanauje pravila u vezi s gradnjom bazilika. Bazilika je u pravilu graevina pravougaonog, izduenog tlocrta podijeljena u tri ili pet brodova. Kod trobrodne bazilike sredinji brod je vii i iri od pobonih brodova i pokriven otvorenim dvoslivnim krovitem. Poboni brodoviimaju ravni strop i iznad njega galeriju za graanstvo. Nasuprot ulazu nalazi se povieno mjesto zasudsko vijee. U rimskim bazilikama rjeavali su se sudski sporovi, sastajali trgovci i zasjedalitribuni. Bile su raskono ureene. Osnovni tlocrtni raspored rimske bazilike zadrao se i uhrianskoj arhitekturi, uz postepeno uvoenje novih elemenata, prije svega atrija i narteksa, a estoi poboni zavravaju apsidama u koje se smjetaju oltari. Nad glavnim oltarom obino se nalaziciborij. Luk kojim se sredinja apsida otvara prema brodu zove se trijumfalni luk. Uz zid glavneapside nalazi se klupa za svetenike - subselia, s katedrom. Ispred oltara, u prezbiteriju, je i mjestoza pjevae - shola cantorum, plutejima ograen od ostalog dijela naosa. Unutar ovoga prostoranalazi se ambon. U bizantskoj arhitekturi pobone apside pretvorene su u 2 pomone prostorije:sjeverna - protezis, slui za posveivanje hrane; juna - akonikon, slui za odlaganje svetenikeodjee i posua. Hrianske bazilike redovito su orijentirane (orijentacija). BEFFROI(fr. befroa), 1. najjaa kula u srednjovjekovnim tvravama. 2. gradski toranj simbolgradskih sloboda. BEMA(gr. stepenica), 1. povieni dio svetilita ispred oltara; 2. propovjedaonica u sinagogama. BELVEDERE(tal. lijepi vidik), vila, palaa, ili paviljon na uzvisini. BIFORA(lat. biforium, biforis sa dva otvora), prozor kod kojeg je luni ili arhitravni otvor podijeljen stupiem na dva dijela. BRISOLEJ(fr. bris-soleil lomljenje sunca), razliiti oblici sjenila u modernoj arhitekturi koji se postavljaju ispred staklenih zidova da bi titili unutranji prostor od sunca. BROD (LAA),dio unutranjeg prostora nastao zbog ralanjivanja tereta krova i osvjetljenja uuzdunim graevinama. Brodovi su meusobno odijeljeni redovima stupova i stubova, srednji jeobino iri, a poboni ui. BULEUTERION(gr. vijenica), grka vijenica; u tlocrtu slian teatru, samo natkriven. BUNJE,prahistorijski tip kue u hrvatskim krajevima (sjeverna Dalmacija, Istra), krunogtlocrta, suho zidane od neobraenog kamena, svoene uglavnom elipsoidno. Ovaj oblik kuezadrao se u sporednim funkcijama (kolibe u polju, tale) na krakom podruju sve do dananjihvremena. BURG(njem. grad), svako utvreno obitavalite. U uem smislu burg je srednjovjekovna utvrda,graena u svrhu odbrane, ili utvreno mjesto za stanovanje kralja i feudalaca, obino na povienome mjestu. Prvi burgovi imali su za obranu samo opkop, drvenu kulu i ogradu. U XI st. uFrancuskoj nastaju burgovi od kamena.

C

CAMPANILE(tal. kampanile zvonik), zvonik talijanskih crkava koji nije dio same crkvenegraevine, ve stoji slobodno.CAMPO SANTO(tal. kampo santo sveto polje), srednjovjekovna groblja u Italiji. Najpoznatijese nalazi u Pizi, izgraeno u obliku pravokutnog zatvorenog dvorita iji su zidovi ukraenifreskama. CARDO(kardo), ulice koje u rimskim gradovima pravilnog rastera teku u pravcu sjever-jug,sjekui okomito decumanus.CELA(lat. cella komora), pravougaona zatvorena prostorija. U celi antiknog hrama uvao se kip boga ili boice kojem je hram bio posveen. CIBORIJ(lat. ciborium aa), 1. baldahin postavljen na stupove iznad oltara. U crkvenojarhitekturi javlja se ve od IV stol. Niz ciborija od predromanike do renesanse sauvano je i na jadranskoj obali. 2. posuda za liturgijsku hostiju. U pravilu od plemenitog metala. CIKURAT(babilon. brijeg bogova), mezopotamski hram u obliku stepenaste kule sa viespratova. Na vrhu se nalazilo svetilite do kojeg su vodile rampe ili spiralno postavljene stepenice. Nijedan od cikurata nije sauvan. Upoznati smo s njima putem reljefa, opisa i iskopina. CINKTURA(lat. cingere opasati), ograda oko groblja ili crkve pravljena u svrhu obrane. U baroku su zidom bile opasane hodoasnike crkve (cinktor). CIRKUS(lat. krug), prvobitno kultno mjesto, kasnije uzduna arena za konjike trke i drugezabave. U Rimu su poznati cirkusi bili Circus Flaminius i Circus Maximus koji je mogao primiti do185 000 gledalaca. COEMETERIUM(gr. koimeterion, cemeterium poivalite), groblje. CUBICULUM(kubikulum), 1. spavaonica u rimskoj kui, 2. grobna komora muenika ukatakombama.

IKAKA KOLA,grupa amerikih arhitekata koji su osamdesetih godina XIX stol. poeli primjenjivati novi materijal u arhitekturi i boriti se za novu graevinsku estetiku koja iz tihmaterijala proizilazi. Pod utjecajem arhitekta H. H. Richardsona (1838-1886) projektovali su visokeuredske zgrade sa metalnom konstrukcijom. Najpoznatiji pripadnici bili su W. Le Baron Jenney(1832-1907), te L. Sullivan (1850-1924). Svjetska izloba 1893. godine znaila je prekid njihovograda. ikaki prozorisu iroki, primjenjivani u arhitekturi eline konstrukcije . Upotrebljavali su iharhitekti ikake kole.

D, D

DEAMBULATORIJ(lat. deambulatorium etati se), ophod u apsidi u obliku hodnika polukrunog ili potkoviastog tlocrta, od sredinjeg prostora odijeljen stupovima.DECORATED STYLE(engl. dekorejtid stajl ukrasni stil), stil engleske gotike od polovine XIIIdo pol. XIV stol. DECUMANUS(dekumanus), osovina zapad-istok, jedna od glavnih ulica u rimskom gradu ivojnom logoru, okomito poloena na cardo. Diafana stijena, zid rastvoren velikim otvorima (gotika arhitektura). DIENST(njem. dinst sluba), tanki polustup ili etvrtstup, vertikalni dio svjenjastog stupa, ili pilastra u gotikoj arhitekturi, koji slui kao nosa rebra svoda. DIPTEROS(gr. dis dva puta, pteron krilo), tip grkog hrama sa dvostrukim redom stupova nasvim stranama. Pseudodipterosimanazivamo hramove kod kojih je unutranji red stupova prislonjen uza zid te postaju polustupovi. DOKSAT(tur.), ispust poput erkera u islamskoj profanoj arhitekturi. DOLMEN(bret. dol, taol, tol stol, men kamen), grobna graevina s kraja kamenog i poetka bronanog doba. Jednostavni dolmen sastoji se od dva uspravno postavljena kamena koji podravaju trei horizontalno poloen. Kameni blokovi mogu biti postavljeni tako da formiraju prostoriju krunog, etvrtastog, poligonalnog tlocrta ili pokrivene aleje hodnike (pr. tumulus).Dolmeni su esto ukraeni apstraktnim ili figurativnim (shematski prikaz boice majke) reljefima.Dol. su najmnogobrojniji u Irskoj i Bretagni, a susreu se na irokom podruju od Engleske doKavkaza i Indije te u Sjevernoj Africi. DONJON(donon), 1. kula za stanovanje u ranom srednjem vijeku, 2. glavna kula i posljednjeobrambeno pribjeite u burgu. DORMITORIJ(lat. dormitorium spavaonica), 1. zajednika spavaonica u samostanima, 2.zgrada sa spavaim sobama u veim kolskim sreditima, 3. u prenesenom smislu gradsko naseljekoje svojim stanovnicima prua samo mogunost stanovanja, spavanja. DORSKI STIL,stil grke arhitekture. Karakteristian je kanelirani stup, koji bez baze stoji nastilobatu. Kapitel se sastoji od ehinusa i abakusa, a stablo i kapitel povezuju anuli. Stupovi nosearhitrav sastavljen od pravougaonih greda, koje se sastaju u osovini stupa. Iznad arhitrava je friz izmjenjuju se metope i triglifi, a zatim geizon. Iznad greda je trokutasti zabat proeljni i zaeljnizavretak kosog krova. Timpan je ukraen skulpturalnim prikazima. Najpoznatiji dorski hramovi su:ostaci est velikih hramova u Selinuntu, Posejdonov hram u Paestumu, Demetrin hram u Paestumu,ruevine hrama u Agrigentu, Zeusov hram u Olimpiji. Tezeion u Ateni, Partenon na Atenskojakropoli, Apolonov hram u Figaliji.

DVORANSKA CRKVA, jedno ili viebrodna crkvena graevina kod koje su svi brodovi istevisine. Na taj nain ostvaruje se jedinstvenost unutranjeg prostora i upravo zbod toga dvoranskecrkve su este u razdoblju gotike, naroito u Njemakoj. DAMIJA(arap. gami onaj koji okuplja svijet), u irem smislu muslimanska bogomolja. Uuem smislu damija je turska bogomolja, a moeja arapska. Osnovni dijelovi su: dvorite saophodom (natkrivenim hodnikom) i zdencem za vjerski obred pranja, te zatvoreni prostor zamolitvu, sa mihrabom i mimberom.

EEARLY ENGLISH STYLE(engl. Erli Ingli stajl rani engleski stil), razdoblje engleske gotikeu XIII stol. EDIKULA(lat. aedicula kuica, mali hram), arhitektonski okvir oltara kunih bogova ili nia ugrobnoj komori u koju su se stavljale urne ili kipovi pokojnika, takoe mala kapelica. EHINUS(gr. echinus je), dio dorskog kapitela u obliku krunog jestuia ispod abakusa. EKLEKTICIZAM(gr. eklegein izabirati), oponaanje starijih stilova, esto s proizvoljnimspajanjem raznih stilskih elemenata u jednom djelu. U tom smislu eklekt. je bio naroito izraen uarhitekturi XIX stol. (neostilovi).EXSEDRA(lat. exedra zbornica), kruni ili pravougaoni dio prostora sa sjedalima u antiknojarhitekturi. U srednjovjekovnim graevinama exsedra se identificira s apsidom. EMPIRE(fr. ampir carstvo), klasicistiki stil Napoleonovog vremena, odnosno prvih nekolikodesetljea XIX stol., naroito izraen u namjetaju i unutranjoj dekoraciji. U dekorativnimelementima emp. se oslanja na antiku, emu pridonose velika arheoloka iskopavanja tog vremena. EMPORA(njem. empore gore, uvis) prohodni prostor, galerija iznad pobonih brodova ugraevinama bazilikalnog tlocrta, koji se prema glavnome brodu otvara nizom arkada. Emporemogu biti i neprohodne, smjetene u debljini zidova. ENGLESKI VRT,tip vrta, odnosno parka, koji se u XVIII stol. razvio u Engleskoj, a u tokuXIX stol. proirio cijelom Evropom. Primjenjuje se na veim povrinama, a cilj mu je da se ouvadojam prirodnog rasporeda raslinja, ra razliku od arhitektonski organiziranih baroknih parkova (npr.Francuski vrt). Cvijee se umee u travnjake, drvee i bunje se sadi u veim grupama, a velikastabla rastu osamljena (soliteri). Travnjake presijecaju mali potoci, a esto se stvaraju jezeranepravilnog oblika. Engleski vrt je u sutini jedna od manifestacija romantikih strujanja. ENTAZIS(gr. napinjanje), zadebljanje sredine stupa potrebno da bi se zbog prividnogsuavanja prema gore izbjegla optika varka da je stup uleknut. Entazis je prvi put primijenjen nastupovima dorskog stila u klasinoj Grkoj. ESTRADA(fr. estrade podij), povienje poda u unutranjosti nekog prostora, ispod prijestolja ilioltara. U irem smislu rijei pozornica.

F

FASADA(fr. facade), proelje zgrade. Ako elementi ralanjenja zidne plohe (stub, stup, arkada,vijenac) i otvaranja (prozor, vrata) izraavaju unutranji raspored prostora, fasada je prava. Lanom ili dekorativnom fasadom zovemo ono proelje koje predstavlja kulisu, zid koji zatvara,omeuje ali nema organske veze sa unutranjim prostorom, ne izraava unutranji raspored prostora. FIJALA(gr. fiale), vitki tornji sa iljatim zavretkom. Fijala se esto upotrebljava u gotikojarhitekturi, najee kao zavretak poptornih stubova. FLAMBOYANT(fr. flamboajan sjajan, plamenit), jedan od naziva za kasnu gotiku u ijojdekoraciji preovladavaju nemirni kieni oblici, a lisnati motivi poprimaju izgled plamenih jezika. FONTANA(lat. fons izvor), izvor, esma. Kao element urbanistikih rjeenja esta je narenesansnim i baroknim trgovima i parkovima. Fontane se grade ve u antici, naroito u helenizmu.U srednjem vijeku zamjenjuju ih zdenci samostanskih dvorita, dok se kao element gradskog trga ponovo javljaju u gotici. FORMA,(lat. oblik), element umjetnikog djela, njegova pojavnost, ostvarenje u odreenommaterijalu, cjelokupnost vizuelnih elemenata. Prema tome, nema djela bez forme, tj. forma jeupravo samo djelo (npr. apstraktna umjetnost). Kod arhitekture i dizajna forma izraava funkciju,konstrukciju, odnosno proces proizvodnje. Forma se ostvaruje u odreenom materijalu, tehniciizraavajui ili negirajui njihova osnovna svojstva i mogunosti. FORUM(lat.), javni trg u rimskom gradu, sredite gradskog ivota i jedan od najvanijihelemenata rimskog urbanizma. Njegovo porijeklo nalazimo u trgovima na raskru cesta, gdje su seokupljali trgovci stokom. Prvobitno je to bio prazan prostor oko kojeg su trgovci postavljali svoje prodavaonice. U III stol. pr. n. e. forum se poinje ureivati poput grke agore: pravokutni trg seokruuje porticima i javnim zgradama, prije svega kurijom za sastanke lokalnog senata, i bazilikom. U rasteru grada najee zauzima prostor gdje se sijeku cardo i decumanus. Na forumuse obavljalo suenje, trgovalo se, odravali su se narodni skupovi, pa ak i gladijatorske igre. FRANCUSKI VRT,tip vrta nastao u XVII stol. u Francuskoj nastavljajui se na renesansnevrtove pravilnog plana. Raslinje se ree u geometrijske oblike ravnajui se prema arhitekturi.Drvoredi se sastoje od simetrino rasporeenih stabala ije su kronje oblikovane poputgeometrijskih tijela. Breuljci se terasasto ralanjuju i povezuju stepenicama. Izmeu vegetacije postavljaju se statue i fontane. Najpoznatiji park takvog tipa je Versailles. FRIZ,u arhitekturi dugaka uska ploha izmeu arhitrava i zavrnog vijenca. Friz moe bitigladak (neobraen), ukraen slikanim ili reljefnim ornamentima, odnosno figuralnim prikazima. FUNKCIONALIZAM,naziv kojim se eli izraziti da je polazna taka arhitekture njenafunkcija, a stvoren je u vezi Le Corbusierove (1887-1965) djelatnosti. Le Corbusier se samzgraavao nad tim nazivom, ali je ipak iroko rasprostranjen. Upotreba armirano-betonskihkonstrukcija omoguava ostvarenje triju osnovnih stupnjeva modernog stanovanja koje jeformulirao Le Corbusier: 1. sunce, prostor, vegetacija (slobodan tlocrt, zidovi staklena membrana, brisolej, ravni krov zelena povrina); 2. termika regulacija, ventilacija, zvuna izolacija; 3.izolirane funkcionalne jedinice (stan) u cjelini vertikalnog grada, (servisi, duani, kino, zabavite, bazen). Uopteno se pod funkcionalizmom razumijevaju zgrade stereometrinog oblika u kojima jeostvarena sinteza funkcije, konstrukcije i forme u povezivanju unutranjeg i vanjskog prostora. G GALERIJA,1. dugaak prostor koji povezuje vie prostorija u dvorovima i palaama, 2.dugaak prostor koji se podie u gornjem dijelu veih dvorana (npr. empore), 3. najvii diogledalita u pozoritu, 4. otkriti ili natkriti prolaz sa unutranje strane obrambenih zidova, 5. natkriti prolaz s trgovakim i ugostiteljskim radnjama, 6. zbirka umjetnikih djela, odnosno zgrada koja je utu svrhu graena ili preureena. GEIZON(gr. gejzon), zavrni vijenac na antiknim hramovima. GLORIJETA(fr. gloriette), graevina krunog tlocrta, smjetena na uzvisinama baroknih iklasicistikih parkova, konstruirana prozrano, s mnogo otvora. GOPURA,monumentalna vrata sagraena u obliku stepenaste piramide; bogato skulpturiraniulazi u junoindijske ainistike hramove. GRADINA,1. prahistorijsko utvreno naselje. Gradine su poznate u posljednoj fazi neolita, bronanom i eljeznom dobu. Obino se nalaze na prirodnim ili umjetnim zaravancima breuljaka,opkoljene zemljanim nasipom ili kamenim bedemom. Gradine su vana nalazita za prahistorijskekulture. 2. naziv za ruevine burgova i uopte starih zdanja. GRAEVINSKI MATERIJALI,opeka, kamen, drvo (osovni tradicionalni materijali), beton,elik (novi materijali). Opeka peena glina razliitih dimenzija i oblika koji su odreeni kalupom. Upotrebljavala seve u 5 tisuljeu pr. n. e., naroito u Mezopotamiji. Kamen prirodni materijal koji se upotrebljava neobraen (npr. megalitski spomenici),djelimino obraen (npr. kiklopski zidovi, rustika), poptuno obraen (kvadar) ili tucani. Drvo prirodni materijal. U graevinarstvu se upotrebljava u obliku balvana, greda (npr. kanatnagradnja) i dasaka. Beton materijal koji se priprema od ljunka, vode, pijeska, cementa i zatim lijeva u kalupe.Armirani beton smjesa za beton lijeva se preko kostura elinih ipki. Kombinovanjemelastinosti elika i vrstoe betona dobija se najpogodniji materijal za izgradnju modernihkonstrukcija. Lijevanjem elika preko napete eline mree nastaje prenapregnuti beton. elik industrijski materijal (kovno eljezo). Zbog vrstoe i elastinosti pogodan za izraduskeleta. Pojavljuje se sredinom XIX. stol.

GUTTA, GUTTULI(lat. kapljica), ukrasni element grke arhitekture dorskog stila, u oblikukapljica smjetenih na ploicama (npr. mutul) ispod vijenca i triglifa arhitrava.

H HIPETRALNI HRAM(gr. hypaithros nepokriven), vrsta antiknog hrama koji zbog velikihdimenzija nije mogao biti pokriven krovitem, tako da su njegovi perimetralni zidovi oblikovalizatvorena dvorita.HRAM,graevina podignuta u ast nekog boanstva, odnosno za kultne radnje posveene tom boanstvu (obino stvarne ili simboline rtve). Hramove susreemo u gotovo svim starimkulturama (i hrianska crkva je hram), i oni u pravilu predstavljaju jedan od najznaajnijihzadataka umjetnikog oblikovanja itavih razdoblja.

I

IKONOSTAS,visoka pregrada u crkvama istonog obreda, koja dijeli svetite od ostalogcrkvenog prostora, najee prekrivena ikonama rasporeenim prema odreenom programu. IMPOST(lat. imponere postaviti), leaj, nadglavnik ili umetak izmeu kapitela i luka u obliku ploe, odnosno okrenute krnje piramide. titi kapitel od direktnog pritiska tereta. INTERIEUR (fr. enterijer unutranjost), unutranjost graevine ili likovni prikaz unutranjosti prostorija. INTERKOLUMNIJ(lat. intercolumnium), razmak izmeu dva stupa, koji se obino mjeri odnjihovih osovina. IVAN(arap. nia), etverostrani prostor sa prednje strane otvoren i bavasto zasvoen. Gornjidio otvorene strane obrubljen polukrunim lukom. esti element u partsko-perzijskoj i islamskojarhitekturi.

J JEZUITSKI STIL, programatsko koritenje umjetnikih izraajnih sredstava, unutar baroknograzdoblja, vezano uz djelovanje reda Jezuita (Isusovaca). Jezuitski stil odlikuje se raskonomiluzionistikom dekoracijom, praznom patetikom, bljetavilom, hiperdimenzioniranou i prenatrpanou. Matina crkva jezuitskog reda Il Gesu u Rimu (1568. arh. Vignola, 1573. fasada G.Porta) obrazac je svih jezuitskih crkava: irok jednobordni prostor s transeptom, velikom kupolomna kriitu i nizom pravokutnih kapela na stranama. JONSKI STIL, jedan od stilova grke arhitekture, nastao po svoj prilici pod istonjakimutjecajem na grkoj obali Male Azije. Karakteristian je stup s bazom, koja je kod atikog tipadvolana, a kod maloazijskog trolana. Stablo stupa je kanelirano sa 24 kanelire. Kapitel se sastojiod ehinus kime, fascije s volutama i abakusa. Stupovi nose arhitrav, friz ukraen reljefima i vijenac.Glavna karakteristika jonskog stila je vitkost u proporcijama. Najpoznatiji hramovi su Filipejon uOlimpiji hram Atene Nike i Erehtejon na atenskoj akropoli, te Artemizijon u Efezu.

K

KALVARIJA(prema lat. prevodu sa aramejskog brdo lobanja), serija skulpturalnih ili slikarskihdjela koje prikazuju 14 scena Hristove muke, esto u okviru arhitekture. Naroito su poznatekalvarije nastale u Bretagni u vremenu od XIV do XVIII stol.KANATNA GRADNJA(turs. kanet krilo od prozora), nain gradnje pri kojem se konstruktivniokviri, koje stvaraju drvene grede, ispunjavaju glinom ili opekom, pri emu drvena konstrukcijaostaje vidljiva, a njena povrina je esto ukraena rezbarijama. U nekim podrujima Evrope(naroito u Njemakoj) ovaj nain gradnje trajao je ne samo tokom cijelog srednjeg vijeka negodoivljava pravi procvat u XVI i XVII stol., kad su stvoreni itavi potezi gradskih ulica s kuamaizgraenim na taj nain (Hildesheim, Braunschweig). KANELIRA(fr. cannelure), vertikalni lijeb ili brazda, polukrunog tlocrta, na stubovima istupovima. Prvi put se javlja u grkoj arhitekturi, na dorskom stupu. Kanelirama se postie dojamlakoe i vitkosti. KANON,1. skup pravila koja odreuju proporcije kipa ili graevine; 2. uzorno djelo ostvareno po pravilima. Prvi kanon nastaje u grkoj umjetnosti (Polikletov Dorifor nosa koplja) u V stol. pr. n. e. KAPELA(od srednjovj. lat. cappa plat), manja graevina sakralnog karaktera koja stojizasebno ili je dio neke druge vee graevine (crkva, burg, palaa). Tlocrt je kruni ili pravokutni. Uromanici i gotici esto se vijenac kapela zrakasto rasporeuje oko glavne apside, a u barokunajee pravokutno prema glavnom brodu. KAPITEL(gr. kefale glava), najgornji dio stupa ili stuba plastiki oblikovan, koji izravno ili preko imposta prenosi teret na stablo stupa. Nain plastinog oblikovanja kapitela mijenja se tokomrazliitih stilskih razdoblja. Najranije kapitele susreemo u egipatskoj umjetnosti, gdje su najeeoblikovani poput cvjetova lotosa ili papirusa. U razvoju kapitela naroito znaenje pripada grkim(npr. jonski, dorski, korintski stil), jer su ti oblici kontinuirani tisuljeima. U rimskoj umjetnosi javlja se kompozitni kapitel koji takoe dugo kontinuira. U kasnoj antici vegetabilni i drugidekorativni elementi kapitela sve se vie stiliziraju, a jedino na podruju Bizanta dolazi doformiranja nekih novih oblika (koarasti, trapezni, naborani, ipkasti). Na evropskom Zapadu, novitipovi kapitela javljaju se tek u romanici, poevi od najjednostavnije gotovo geometrijske forme(kockasti kapitel) do kapitela s figuralnim reljefom. Istovremeno dolazi i do prve obnove antiknihtipova kapitela. U gotici preovladavaju kapiteli s lisnatim ukrasom, esto sa elementima lokalneflore (list vinove loze). Od renesanse pa na dalje preovladavaju ponovo antikni oblici kapitela. KAPITUL(lat. capitulum glavica), dvorana za sastajanje redovnika i obavljanje posebnihobrednih funkcija jedan od osnovnih elemenata samostanskog kompleksa. KATAKOMBE(gr. kymbe udubljenje), podzemna groblja koja su se oko I stol. poelaupotrebljavati irom Rimskoga Carstva. Najvee su katakombe hriana u Rimu u kojima su se ovi pokopavali od I do V stol. KATEDRA(gr. kathedra), biskupsko sjedalo u crkvi stvoreno po uzoru na poasno mjestorimskih senatora. U najranijim i srednjovjekovnim crkvama katedra se nalazi u tjemenu polukrugaapside iza oltara. Katedre esto predstavljaju znaajna umjetnika djela, a prave se od kamena,drveta te bjelokosti. KATEDRALA,glavna crkva neke biskupije, biskupska crkva. Naziv potjee od katedre. KIKLOPSKI ZIDOVI,zidovi napravljeni od golemih kamenih blokova (ponekad 2 m dugaki i1 m iroki) poligonalnog oblika, sloenih bez vezivnog sredstva. U prahistoriji takvim su zidovima bile opasane gradine Tirinsa i Mikene. Grci su ih prozvali kiklopskim, pripisujui njihovu izgradnjumitskim gigantima Kiklopima.KLAUSTAR (lat. claustrum ograen prostor), pravougaono dvorite okrueno natkritimhodnicima. Klaustar je osnovni element samostanske arhitekture nastao u izravnom oslonu na peristilni tip antike ladanjske vile. Izgradnja klaustara otpoela je u VI stol. (samostan MonteCassino, 529. g.). Arkade hodnika klaustra najukraeniji su dio samostana. KLJUNI KAMEN,zaglavni kamen na mjestu krianja rebara krino rebrastog svoda ukraen biljnim, ivotinjskim ili ljudskim oblicima, esto i grbovima.KOLONADA(fr. colonnade), red stupova. KOLUMNA(lat. stup). U antici su se kolumne dizale u spomen bitaka. Najpoznatija jeTrajanova kolumna u Rimu visoka 27 m, sa reljefnom vrpcom dugom 200 m. U srednjovjekovnimgradovima postavljale su se kolumne koje su simbolizirale gradska prava (tkzv. Rolandovi stupovi).U XIX stol. u ast bitaka dizale su se kolumne nalik na rimske. KOMPOZICIJA(lat. componere slagati), u arhitekturi kompozicija je meusobni odnos iraspored elemenata zida (stup, stub, arkada, vijenac, prozor, vrata itd.), volumena i upljine (slijed prostorija, proirenja i suavanja itd.). KOMPOZITNI KAPITEL,u rimskoj arhitekturi esto upotrebljavani oblik kapitela nastaokombinacijom voluta jonskog kapitela i akantusovog lia korintskog. KONHA(gr. lat. konhe koljka), polukupola apside, nia. KONSTRUKCIJA(lat. constructio sklop, slaganje, sastavljanje, graenje), rjeenje odnosatereta i nosaa u arhitekturi. U arhitekturi tradicionalnih materijala kada je zid nosa, a krov teret,teret krova odreuje debljinu i stupanj otvorenosti zidova. elja za stvaranjem velikih zgrada,irokih osvijetljenih prostora dovodi do ralanjivanja tereta, to se postie stupnjevanjem volumenai kontrafornim sistemom. Luk i svod su konstruktivni elementi koji imaju ulogu ralanjivanjatereta pokrivaa. Upotreba armiranog betona omoguava novo konstruktivno rjeenje armirano- betonskog skeleta. Zid vie nije nosa i krov nije teret, ve zgradu nosi skelet vertikalni stupovi sahorizontalnim dekama i vertikalni stub s konzolnim istakama katova. Takve konstrukcije jo uvijek uvaju prividnost suprotnosti zid-krov u poloaju, dok konstrukcije prenapregnutog betona(samonosive ravne, povijene, paraboline ili hiperboline ljuske) izraavaju kontinuitet tereta inosaa.

KONTRAFOR (fr. contrefort), zidani potporanj sa vanjske strane zida, naroito estoupotrebljavan u romanikoj i gotikoj arhitekturi zbog podravanja svodova. KONTRAFORNI SISTEM, poptorni sistem koji se sastoji od potpornih stubova i poptornihlukova. Slui za podupiranje zidova veoma visokog srednjeg i niih pokrajnjih brodova gotikihcrkava. Lukovi dodiruju zid u statiki nesigurnoj taki i teret krova se preko njih prenosi na potporne stubove. KONZOLA(fr. console podupira), izboenje na zidu s ulogom nosaa ili podupiraa vijenca(podgrednjaka). Ujedno je i ukrasni element. U antikoj arhitekturi je najee s presjekom u oblikuslova S, a u srednjem vijeku vrlo esto je ukraena ljudskim ili ivotinjskim likovima. KOR (gr. horos igralite), prostor u crkvi u kojem se okuplja pjevaki zbor i u kojem susmjetene orgulje. Obino je to poviena galerija nad ulazom, brodovima ili u transeptu. U srednjemvijeku, naroito u gotici, pjevai su se okupljali u svetitu (istonom oltarnom prostoru), pa se i ononaziva korom. U bizantskim crkvama funkciju kora imaju katkada polukruno isturene bone prostorije pjevnice. KORINTSKI STIL,stil u grkoj arhitekturi. Karakteristian je stup s bazom poput jonske, sadodatkom kvadratne ploe (plinta). Stablo stupa je kanelirano sa 24 kanelire, kapitel je sastavljen odstiliziranog lia biljke akantus, voluta na uglovima i abakusa. Stupovi pridravaju arhitrav,ornamentalno ukraen friz s konzulama koje podupiru geizon. Najpoznatiji hramovi su Olimpejon uAteni, hram u Labrandi (Mala Azija). KRILNI OLTAR,oblik oltarnog retabla kod kojeg su oko vrstog srednjeg dijela privrene pokretne drvene ploe, koje zatvorene pokrivaju taj srednji dio, a otvorene predstavljaju njegovakrila. Najei oblik krilnog oltara je onaj sa dva krila (diptih) i sa tri krila (triptih), ali postoje i saetiri i est (poliptih). Krilni oltari bili su obino oslikani, i to na obje strane, tako da su sezatvaranjem, odnosno otvaranjem krila mijenjali prikazi. esti su i skulpturirani krilni oltari. KRIPTA(gr. kryptein sakriti), podzemni prostor. U katakombama grobne komore muenika, uromanikim i gotikim crkvama prostor za grobnicu ili uvanje relikvija ispod uzdignutog glavnogoltara, odnosno itavog kora. KRIPTOPORTIK (gr. crypto skriven, lat. porticus vrata), 1. zatvoren svoen trijem u rimskojarhitekturi, esto podzemni. 2. otvoren hodnik koji ne izbija iz ravnine fasade. KRIITE,mjesto na kojem se u bazilikama sijeku uzduni i popreni brod (transept). Vrloesto se nad kriitem die toranj. KRINI CVIJET,ukrasni element u gotikoj arhitekturi smjeten na vrhu fiala i vimperga. KROMLEH,keltski naziv za kruno postavljene kamene blokove, vjerovatno sa ulogomrtvenika. Potjeu iz neolita i poetka bronanog doba, pripadaju tkzv. megalitskim spomenicima, anaroito mnogo je pronaeno u Bretagni, Engleskoj (Stonehenge). KROV, pokriva zgrade. U arhitekturi tradicionalnih materijala istovremeno i teret, dok je umodernoj arhitekturi dio konstrukcije. Moe biti ravan, kupolast, kos (jedno- dvo- ili vieslivni), povijena ili vitoperna ljuska. Kosi krov sastoji se od krovne konstrukcije i krovnog pokrivaa.Drvena konstrukcija kosog krova ima slemenjau u sredini i kose rogove sa strane, koji senaslanjaju na zidove, odnosno grede. Kada postoji svod esto uopte nema krovne konstrukcije, vese krovni pokrov postavlja direktno na zidove. Pokrov moe biti od slame, drveta (indra), crijepa,kamenih ploa, betona ili metala. Za izradu ravnog krova moderne arhitekture i povijenih tevitopernih betonskih ljuski upotrebljavaju se asfalt i drugi bituminozni produkti. KUPOLA,svod u obliku uplje polukugle. Moe se konstruisati izravno na zidovima prostora ilina tamburima. Prelaz sa etvrtaste ili poligonalne osnovice na kupolu rjeava se trompama ili pandantivima. Svoenje kupolom bilo je u srednjoj Aziji poznato ve u starom vijeku, ali iroku primjenu dostie tek u rimskoj arhitekturi. Najpoznatiji primjeri su Panteon (promjer 39,5 m), AjaSofija u Carigradu (32 m), Sv. Petar u Rimu (42 m).

L LABIRINT,legendarna palaa na Kreti koju je dao izgraditi kralj Minos kao boravite udovitaMinotaura. Njen graditelj bio je Dedal. Hodnici palae zapletali su se tako da bi se neupueni posjetilac u njima izgubio. Arheoloka iskopavanja na Kreti otkrila su u Knososu ruevine palae satakvim zamrenim hodnicima. 2. Zamreni geometrijski dekorativni motiv, najee u obliku kontinuirane spirale, koji u biti predstavlja sjeanje na kretsku palau. Tim motivom ukraavali suse podovi graevina. U gotikim katedralama motiv labirinta na podu nosi u sredini lik graditelja ilinjegovo ime. LANCEDE(fr. lansede kopljast), stil francuske gotike od kraja XII stol. do sredine XIII stol. LAPIDARIJ,spremite i izlobeni prostor kamenih fragmenata arhitekture i skulpture znaajnihza arheologiju i historiju umjetnosti. LATERNA(lat. svjetiljka), 1. mali tornji na vrhu kupole, najee kruni, kroz ije rastvorenezidove ulazi svjetlo u unutranji prostor; 2. laterna mrvih stup ili tornji na srednjovjekovnomgroblju. LAVRA(srednj. gr. laura ulica), u IV i V stol. skupine pustinjakih koliba u Egiptu i Palestiniiz kojih se razvija samostanska zajednica, tako da se kasnije taj izraz upotrebljava na podrujuBizanta za samostane odnosno manastire. LETNER,razdjelni zid izmeu srednjeg broda i svetita s jednim ili vie prolaza, koji u gornjemdijelu ima malu ograenu galeriju, na koju se uspinje stepenicama. Letner se javlja tek u XIII stol.Isti naziv upotrebljava se i za gredu ispod trijumfalnog luka na koju se smjetaju kipovi Raspea.Takvi letneri bili su uobiajeni u gotici u XIV i XV stol. LEZENA, plitki istak na zidu ija je funkcija da ga konstruktivno i dekorativno ralanjuje. LOCULUS(lat. lokulus mjestance), nia u zidu katakombi, sluila je u svrhu sahranjivanja. LOGGIA(tal. loa), natkriveni prostor sa otvorenim stranama (krovna konstrukcija poiva nastubovima ili stupovima), obino za neku javnu namjenu: ispred gradskih vrata pred javnomgraevinom ili kao samostalan objekt na trgu. Kod stambenih objekata lodom nazivamo prostorekoji su otvoreni na jednoj ili vie strana (ugaona l.), a koje za razliku od balkona ne izlaze iz ravninezida fasade. LUK,konstruktivni element u arhitekturi. Ima funkciju ralanjivanja tereta i njegovog prebacivanja na odreene take, omoguava probijanje otvora u zidu, odnosno njihovu veu irinu,a takoe poveanje razmaka meu stupovima. Luk moe biti polukruan, ovalan, potkoviast,segmentan, iljast, trolistan, sedlast. Najugroenije mjesto luka je tjeme, koje je kod iljastog lukaizbjegnuto, ime je omogueno proirenje otvora u zidu te razmaka meu stupovima. LUNETA(lat. luna mjesec), polukruno polje izmeu ravnog nadvratnika (odnosnonatprozornika kod prozora) i luka iznad njega, koje moe biti otvoreno ili zatvoreno. Luna nastajekao rezultat konstruktivnog nastojanja da se pomou luka rastereti ravni nosa, prebaen prekoodreenog otvora; u tom smislu ona je identina s timpanom. U srednjovjekovnoj arhitekturi,naroito u romanici, lunete crkvenih portala bile su osnovne povrine na kojima se razvijajufiguralni prikazi.

M

MANASTIR (gr. monazein osamljeno ivjeti), isto to i samostan. U uem smislu podmanastirom podrazumijeva se pravoslavni samostan. Tlocrtni raspored starijega tipa izgleda poput tvrave: crkva i zvonik nalaze se u sredini velikog, obino ovalnog dvorita, okruenog zgradamaarhimandtritije (stan igumana, kancelarijske prostorije i elije monaha), blagovaonice, (trapeza)konaci za hodoasnike te gospodarske graevine. MANSARDA(naziv po francuskom graditelju H. Mansardu (1646-1708), prvobitno oznaka za jedan ili vie puta lomljeni krov kojim se postie koritenje potkrovlja za stambeni prostor, a danasse tako naziva samo taj prostor. MASTABA(arap. klupa), grobnica egipatskih faraona i velikaa. Ima oblik krnje piramide. Uunutranjosti mastabe nalazi se predvorje, a do grobnih komora vode vertikalni rovovi. MATRONEJ(lat. matrona gospoa), u doba starijeg hrianstva mjesto u crkvama odreeno za boravak ena, zavjesom odvojeno od prostora namijenjenog mukarcima. Kao matr. mogle susluiti i empore. MAUZOLEJ,monumentalna grobnica. Naziv potjee od grobnice kralja Mauzola i njegoveene u Halikarnasu, sagraene sredinom IV stol. pr. n. e., koja se u starom vijeku ubrajala u sedamsvjetskih uda. MEDRESA(arap. madrasa uilite), tip graevine u islamskoj arhitekturi, rasprostranjen kodOsmanlija. Oko centralnog atrija sa vodoskokom tee trijem iz kojeg se ulazi u prostorije svoenekupolom, odreene za ake. Uionica je smjetena nasuprot glavnom ulazu, u osovini itavogakompleksa. Drugi tip medrese je kvadratini atrij oko kojeg su rasporeena 4 ivana uionice.Medresa se esto kombinuje sa moejom. MEGALITSKI SPOMENICI(gr. megas velik + lithos kamen), kultni spomenici odneobraenog kamena u obliku menhira, dolmena, kromleha iz razdoblja neolita i poetka bronanogdoba. MEGARON, pratip grke kue, palae i hrama jednostavna pravougaona graevina sa predvorjem kojeg stvaraju ante. U sreditu unutranjeg prostora stajalo je ognjite, a etiri stupa okonjega podravala su na tom mjestu neto uzdignuti krov, tako da je bio omoguen odvod dima.Megaron se spominje i u Homerovim epovima, a arheoloka iskopavanja u Mikeni pokazala sunjegov oblik. MENHIR (keltski veliki kamen), neobraeni kameni blok vertikalno postavljen, vjerovatnogrobni spomenik ili moda simbol plodnosti u vezi s kultom sunca. Rasprostranjen na svim starimkontinentima u neolitu i bronanom dobu. METOPA(gr. metopon prednja strana), dio friza na dorskom hramu. Reljefno ukraene ploe postavljene naizmjenino sa triglifima. METROPOLIS(gr. matini grad), kod starih Grka matini grad kolonije. Danas metropolomzovemo glavni grad neke zemlje. MIHRAB(arap. nia), nia ili arkada na zidu damije, obino nasuprot ulazu. Oznaava smjer Meke. MIMBER (arap. mi ubar govornica), propovjedaonica u damiji, smjetena obino desno odmihraba. Moe biti kamena ili drvena, bogato ukraena ornamentalnim reljefima. MINARET(arap. svjetionik), tanki visoki toranj krunog ili poligonalnog tlocrta, uz damiju, saunutranjim stepenicama koje vode do balkona s kojeg mujezin poziva na molitvu.MITREUM,svetite iranskog boga sunca Mitre, koji je prvih godina nae ere imao veliki broj poklonika u Rimskom Carstvu. MODUL(lat. modulus mjera), jedinica mjere za odreivanje proporcija u arhitekturi i skulpturi.U antici: poluprenik stabla stupa, palac ruke (kanon); u modernoj arhitekturi: dimenzije ovjeka LeCorbusierov modulator, udaljenost meu stupovima skeletne konstrukcije. MONOLIT(gr. monos jedan, lithos kamen), predmet izraen od jednog komada kamena,najee stup. MOST,konstrukcija u svrhu prelaza s jedne na drugu obalu neke rijeke. Najstariji mostovi iz VIstol. pr. n. e. arhitravne su konstrukcije na drvenim stupovima. Tek su Rimljani zapoeli saupotrebom luka kao konstruktivnim elementom (Elijev most u Rimu). Novi mostovi srednjeg vijekanastaju od XII stol. pa nadalje; Avignon, Regensburg, Firenza. Na naim prostorima znaajni sumostovi iz turskog vremena (Arslanagovia iz XVI ili XVII stol.). Prvi most eljezne konstrukcijesagraen je u Engleskoj u drugoj polovini XVIII stol. Mostovi vicarskog arhitekta R. Mailarda(1877-1940) najljepi su primjeri betonske konstrukcije. MREITE,gornji dio prozorskog otvora ispunjen perforiranom kamenom plohom. Oblicirastvaranja su razliiti: rozeta, oblik plamenova, oblik ribljeg mjehura (flamboyant). Mre. jearhitektonski ukras Gotike. MUZEJ(gr. mouseion sjedite Muza), zbirka predmeta skupljena u svrhu uvanja i izlaganja.Raspored izloenih predmeta najee je hronoloki. Osim stalno izloenih postoje i oni koji seuvaju u depoima (skladitima). O zbirci obavjetavaju katalozi muzeja. Prvi muzej bila je biblioteka i akademija Ptolomeja u Aleksandriji osnovana 300 god. pr. n. e.

N

NAOS,1. cela; 2. sredinji brod u bizantskim crkvama. NARTEKS(gr. nartex), crkveno predvorje. Narteks moe biti unutranji ili vanjski. Vanjskinarteks je u stvari ostatak atrija portik prislonjen uz vanjski zid crkve na kojem se nalazi glavniulaz. Unutranji narteks je onaj dio prostora koji se nalazi neposredno iza ulaza i koji je vie ilimanje odijeljen od ostalog crkvenog prostora. U ranom hrianstvu sluio je za boravak katekumena (nekrtenih). NEKROPOLA(gr. nekropolis grad mrtvih), 1. monumentalno antiko groblje izvan gradskihzidina (u Ateni kraj Dipilonskih vrata), ili uz velike ceste, Via Appia u Rimu, Alyscamps u Arlesu.2. prahistorijska groblja nalazita prvostepene vanosti za rekonstrukciju prahistorijskih kultura(eljezno doba) sa obzirom na bogati inventar razliitih predmeta i umjetnikih djela. NIA,udubina u zidu, obino segmentno svoenje. U niu se esto stavlja kip. NURAG(arap. tal). tip krune graevine, utvrena kula. Nurag je graen od velikih komadakamena sa stepenicama iznutra i sa malim prostorijama (zaklon, grobnica) u koje vodi niski ulaz. Najvie nuraga pronaeno je na Sardiniji (oko 4000). Nastali su u vremenu mlaeg kamenog i bronanog doba.

O OBELISK (gr. obelos koplje), visoki etverostrani kameni stup, u pravilu monolit, koji sesuava u gornjem dijelu i na vrhu zavrava piramidalno. Najraniji obelisci su iz Egipta, nastali skultom boga Amona, a njihova povrina je obino prekrivena hijeroglifskim znakovima. OCULUS(lat. okulus oko), prozor krunog ili ovalnog oblika (volujsko oko), naroito est u baroku. ODEON(gr. ode pjesme), u antiknoj Grkoj natkrita graevina u kojoj su se odravale muzike priredbe.OKTOGON(gr. okto osam, gonia ugao), centralna graevina osmerokutnog tlocrta. OLTAR (lat. alta ara visok rtvenik), mjesto iskazivanja poasti, prinoenje rtve, zazivanja boanstva. U veini kultova oltar je podizan u obliku kamenog stola. Meu antikim oltarima, posebno su za historiju umjetnosti znaajni oni iz doba helenizma i Rima. U hrianskom kultu oltar je tokom stoljea predstavljao jedan od najznaajnijih zadataka umjetnikog oblikovanja. Do VIstol. smio je biti samo jedan oltar, od tog vremena tri (u svakom brodu bazilike po jedan), avremenom neogranieni broj (u kapelama, uz zidove i stupove crkve). Prvobitni jednostavni kamenistol sastojao se od stipesa (nosa ploe; stup u sredini ili 4 stupa na uglovima ili zidani blok) imenze (kamena ploa sa udubinom u koju su poloene moi svetaca, ukoliko nisu u stipesu iliupljinom spojene iz kripte pod oltarom), a kasnije dobiva ukraeni antipendij ciborij, retabl.Ponekad se na oltaru nalazi tabernakul te kustodija (ormari postavljen na menzu u kojem se pohranjuje posue: kale, plitica itd.). ORHESTRA(gr. orkhestra), 1. prostor krunog, kasnijeg polukrunoga, tlocrta u grkom pozoritu, mjesto za hor i igru glumaca; 2. u modernom pozoritu mjesto za orkestar ispred pozornice. OLTARNA PREGRADA,ograda sastavljena od pluteja i stupia, ili samo stupia, koja dijelisvetite od ostalog crkvenog prostora. Na sredini oltarne pregrade nalazi se prolaz, ponekadzatvoren vratacima. Iznad ovog prolaza povezan je lijevi i desni dio oltarne pregrade lukom ilizabatom. Oblikovanje pluteja predstavljalo je vaan zadatak ranohrianske, predromanike i bizantske umjetnosti. Oltarna pregrada u crkvama istonog obreda razvila se u ikonostas, a naZapadu, u gotici, u letner. OPISTODOM(gr. opisthodomos zadnji dio graevine), prostorija u zadnjem dijelu grkoghrama. ORATORIJ(lat. orare moliti se), mala graevina namijenjena molitvi. ORGANSKA ARHITEKTURA,grana moderne arhitekture nastala tridesetih godina XX stol.Org. arhitektura je prvenstvo nepravilnih organskih oblika stvorenih u novim armirano-betonskimkonstrukcijama na principu konzole, u svrhu postizanja izoliranosti unutranjeg prostora, uz dobro osvjetljenje te stapanja arhitektonske cjeline sa okolinom. Najznaajniji arhitekt je F. L. Wright(1869-1959). U tenji za ostvarenjem svojih zamisli (kontinuitet prostora u krunom rasporedu)Wright upotrebljava osim armirano-betonske konstrukcije obilno i tradicionalne materijale (kamen,drvo, opeka). U tome postoji slinost izmeu njega i finskog arhitekta A. Aalta (1898-1971) koji polazi od tradicionalne finske drvene arhitekture iji je karakter vrlo blizak ciljevima modernearhitekture. ORIJENTACIJA(lat. oriens istok), usmjeravanje pojedinih graevina ili nekog kompleksagraevina u odreenom pravcu. Kod hrianskih sakralnih graevina orijentacija je u pravilu odzapada prema istoku (apsida-svetite na istonoj strani), a odreena je kultnim propisima. Ti propisiuopteno se uspostavljaju tek u V stol., tako da mnoge crkve nastale prije V stol. nisu bileorijentisane. Kako se istok odreivao prema mjestu izlaska sunca u vrijeme kada su postavljenitemelji gradnje, a kako se to mjesto tokom godina mijenja, orijentacija kasnoantiknih isrednjovjekovnih crkava nije uvijek ista, odnosno geografski nije posve tana. ORNAMENT(lat. ornamentum urez, ukras, ara), naziv za razliite klesane, rezane i slikaneukrase. Ornament moe biti geometrijski (meandr, zupasti, cik-cak), vegetabilni i zoomorfni kojinastaju stilizacijom biljnih, odnosno ivotinjskih oblika. Prvi ornamenti nastali su jo u paleolitu iod tada do secesije u razliitim historijskim stilovima, kao i u seljakoj umjetnosti, igraju velikuulogu, ali stvarno ne utjeu na strukturu samog predmeta. Upravo zbog toga moderna umjetnostodluno odbacuje bilo kakav ornament, smatrajui ga sa stanovita sinteze forme, funkcije istrukture suvinim.

P

PAGODA, budistiko svetite kvadratnog tlocrta na vie spratova, sa karakteristinim zavrnutimuglovima krova. Gradila se u Kini i Japanu pod utjecajem indijske stupe. Najstarija sauvana pagoda na 15 spratova sagraena je poetkom VI stol. u Kini. PALAA,stambena zgrada reprezentativnog karaktera. Tipovi su: zgrade ili prostorijeorganizirane oko centralnih dvorita (Mezopotamija, firentinska renesansa), oko prestolne dvorane(Perzija), oko megarona (egejske kulture). U srednjem vijeku palae esto imaju karakter tvrava, pa ak i one koje se nalaze u gradu, a na ladanju palae se jo u XVI stol. oslanjaju svojim oblikomna burg. Poseban tip palae razvio se u XII XIII stol. u Veneciji, a karakterizira ga irokarastvorenost donjeg dijela (portik), kao i iroka centralna prozorska zona u spratovima. U XVII stol. palae gube fortifikacioni karakter i tlocrtno se razvijaju obino u obliku potkove, a vei objektismjetaju se u parkove i vrtove. PALAS(lat. prema brdu Palatin), 1. boravite vladara; 2. glavna zgrada burga sa velikomsveanom dvoranom (viteka dvorana). PALMETA(tal. mala palma), ornamentalni motiv stiliziranog palminog lia lepezasto isimetrino rasporeenog oko jedne okomice. PANDANTIV(fr. pendantif privjesak), konstruktivni element u obliku sfernog trokuta koji sluikao prelaz od kvadratinoga ili pravokutnog tlocrta prostora koji se presvouje, i krune bazekupole. PATIO(pan. dvorite), 1. unutranje dvorite u panskoj arhitekturi, okrueno otvorenimtrijemom, obino poploano, ukraeno zelenilom i fontanom. 2. svako unutranje dvorite. PAVILJON(fr. pavillon ator), 1. mala graevina u baroknim vrtovima; 2. osamljena zgradaokruena zelenilom PERFORACIJA(lat. perforo probuiti), rastvaranje plohe. zidne mase. PERGOLA(tal. sjenica), sjenoviti hodnik, stubovi ili stupovi koji nose laganu rotiljastukonstrukciju, obino od drveta, na koju se oslanjaju vitice penjaica. PERIPTEROS(gr. peri naokolo, pteron krilo), tip grkog hrama sa jednostrukim nizomstupova na svim stranama. PERISTIL(gr. peri naokolo, stylos stup), prostor okruen stupovima. 1. unutranje dvoritegrkih i rimskih kua; 2. predvorje sa stupovima; 3. javni trg okruen kolonadom. PHAROS(gr. naziv najstarijeg svjetionika u Aleksandriji), svjetionik PILASTAR (tal. pilastro), polustub pravokutnog presjeka prislonjen uza zid, s bazom ikapitelnom zonom. Pilastar slui pojaavanju zidova, ralanjavanju zidne plohe ili kaoarhitektonsko-plastiki okvir portala, prozora, nia itd.

PILO,uzidana kamenica za vodu. Sastoji se od dva dijela: gornjeg, u koji se stavlja posuda savodom ili direktno voda, koja onda curi kroz rupice, ili se drugom posudom ulijeva u donji dio koji je konkavno izdubljen i ima odvod. U gotici, renesansi i baroku bila su esto ukraena skulptiranimarhitektonskim dekorom. Mnogo ih je sauvano u Dalmaciji, po kuama i crkvama. PILON(gr. pylon velika vrata), 1. arhitektonski okvir ulaza u egipatske hramove u obliku krnje piramide. Ulaz moe biti izmeu dva pilona ili usjeen u jednom pilonu. 2. stub velikih razmjera. PIRAMIDA,egipatska grobnica, najee u obliku pravilnog geometrijskog tijela (najvea jeKeopsova piramida kod Gize, visoka 146 m), a ponekad krnja ili stepenasta (Zoserova pir.).Piramida je puno tijelo probijeno jedino dugim hodnikom koji vodi do grobnih komora. PISCINA(lat. ribnjak bazen), 1. isprva mali bazen, a kasnije zdjela s vodom za krtenje u baptistrejima. 2. posuda za vodu, obino kamena, u sakristijama, a slui za pranje liturgijskog posua. PLASTINOST,stupanj ostvarenja volumena (arhitektura, skulptura), ili iluzija volumena naslici. PLOHA,ravnina. Pored ostalog, element arhitekture prvenstveno kao zidna ploha koja definie prostor i slui stvaranju plastikog tijela (volumen). Zidna ploha moe biti glatka povrina otvorenasamo prozorima i vratima ili na razliite naine raljanjena (stup, stub, arkada, vijenac). PLUTEJ(lat. pluteus zaklon), ploa oltarne pregrade. POLIS(gr.), grad drava u staroj Grkoj.PORTAL(tal. portale vrata), glavni ulaz u neki prostor, odnosno svaki ukraeni ulaz. Portal jegotovo u svim razdobljima bio naglaen arhitektonskim ili skulpturalnim ukrasom, a neki stilovi romanika, gotika napravili su od portala najukraeniji dio graevine. Vrlo esto je ukraavanje bilo u vezi sa statinom nunou rastereivanja nadvratnika (luneta). PORTIK (lat. porticus trijem), 1. natkriveno predvorje ije se krovite (na jednu vodu, pultnikrov) gornjim dijelom oslanja na zid same graevine, a donjim na niz stupova ili stubova; 2.samostalna konstrukcija (stoa); 3. svaki hodnik otvoren prema vanjskom prostoru nizom stupova ilistubova. PREZBITERIJ(gr. presbyteros stariji), mjesto u hrianskim bazilikama odreeno zasvetenike (bazilika). PROFILACIJA,obrada elemenata koji slue ralanjenju zidne plohe ( vijenac). PRONAOS(gr.), predvorje ispred naosa u grkom hramu. PROPORCIJA(lat. proportio razmjernost) meusobni odnos pojedinih dijelova umjetnikogdjela i svih njih prema cjelini. Osnovna jedinica pri odreivanju proporcija jeste modul, koji moe biti apstraktan ili dio ljudskog tijela, a proporcije imaju odgovarajui karakter. Pojedina razdobljanaroito su briljivo izradila sisteme proporcija (Grka, Rim).

PROSTILOS(gr. prostylos), antiktni tip hrama sa stupovima na eonoj strani. PROSTOR, (kao element likove umjetnosti).U arhitekturi prostor odreuju zidni plat i krov;ralanjenje krova dovodi do ralanjenja prostora, ralanjenje zida dovodi do povezanostiunutranjih prostorija, otvaranje zida ili krova do osvjetljenja potrebnog da se prostor u poptunostiostvari. Prostor predoujemo tlocrtom, a doivljavamo obilazei i boravei u njemu.PROTIRON(gr. vanjska vrata kue), mali zasvoeni atrij prislonjen na fasadu pred ulazom.Krovi poiva na dva stupa, odnosno stuba, u romanikim crkvama esto na likovima ivotinja. PROZOR,otvor u zidu koji omoguava ulazak svjetla i zraka u unutranji prostor. Tokomrazliitih stilskih razdoblja oblik prozora se mijenjao (pravokutni ravne grede, okrugli, razliitiluni oblici), to u arhitekturi tradicionalnih materijala, gdje je zid nosa tereta i gdje svaki otvor znai ugroavanje nosivosti samog zida, znai odreeno konstruktivno rjeenje problema otvaranja.U modernoj arhitekturi, kada otvaranje zida zbog konstrukcije vie nije problem, prozori odnosnostaklene plohe zamjenjuju itav zid. Za prozorske izolatore upotrebljavaju se tanke drvene ploe,uljeni pergament, alabasterne ploe, prozirno ili bojeno staklo. Prozorski okviri esto se ralanjujuu vie dijelova i tako nastaju bifore, trifore, quadrifore. PSEUDOARHITEKTURA(prema gr. lana arhitektura), razliiti elementi prolih stilova,nekada funkcionalni u gradnji s tradicionalnim materijalom, upotrijebljeni iskljuivo dekorativno, bez logike veze sa konstrukcijom (eljezna) i funkcijom.

R RAYONNANT STIL(fr. rayon zraka), zrakasti stil francuske gotike, za koji je karakteristinoostakljivanje vanjskog zida triforija. REBRO,konstruktivni element svoda u gotikoj arhitekturi napravljen od razliito profiliranogkamena. Pojaava mjesta gdje se popreno sijeku svodovi. REKONSTRUKCIJA(lat. re-construere ponovo graditi), naelo i praksa u zatiti spomenika pokojima je dozvoljeno obnoviti oteene spomenike ako postoje ma i najmanji podaci o njihovomizgledu prije unitenja ili analogijom sa drugim spomenicima. Rekonstrukcija se primjenjivala uXIX stol., ali je danas uglavnom naputena. RETABLE(fr.), dio baroknog oltara iznad menze, prislonjen uz zid, ukraen slikama teskulpturama. RIZALIT(tal. risalto skok naprijed), vertikalni istak neke graevine u itavoj visini fasade. ROTONDA(lat. rotundus okrugao), graevina krunog tlocrta, esto svoena kupolom. Oblik poznat od prahistorije (npr. nurag, trullo, bunje) do rimskog Panteona za gradnju koliba, grobnica,hramova. Ovaj tlocrtni tip je u razliitim varijantama iroko rasprostranjen u hrianskoj arhitekturina Istoku i Zapadu. U renesansi se pojavljuje i kao profana zgrada.

ROZETA(fr. rosette ruica), 1. jedan od najstarijih i najproirenijih ornamentalnih motiva kojinastaje veom ili manjom stilizacijom cvjetne krune. 2. prozor krunog oblika, est na proeljimaromanikih i gotikih sakralnih graevina. RUSTIKA(lat. rusticus seosko, grubo), kamen kojem su klesani samo bridovi. Zid napravljentakvim kamenom djeluje grubo (firentinske palae).

S

SAKRISTIJA(srednjovj. lat. sacristarium), prostorija kraj svetita crkve u kojoj se uva odjea i pribor za obred, obino na junoj strani. Sakristija se esto nalazi u maloj posebnoj graevini kojakomunicira sa svetitem. SAMOSTAN, pojedinana graevina ili kompleks zgrada namijenjen stanovanju redovnika. Uhrianskom svijetu samostan se oformio oslanjajui se na prostornu organizaciju rimske vile i pustinjale lavre, tokom IV i V stol. Nakon reforme sv. Benedikta koji je u VI stol. sproveo novuorganizaciju monatva na temelju zajednikog ivota, samostan se sastoji od klaustra, oko kojeg seredaju: kapitul, refektorij, parlatorij dvorana za razgovor i dormitorij. Osim ovih zgrada postojala je jo bolnica, biblioteka, skriptorij te gospodarske graevine. Samostani su se u prvo vrijemegradili izvan naselja, a kasnije i unutar gradskih zidina (pravoslavni samostan manastir; budistiki vihara). SIMA(gr. savijen), kameni oluk za vodu koji se postavlja iznad zavrnog vijenca na antiknimgraevinama. SKRIPTORIJ(lat. scriptorium), prepisivaonica rukopisa. U starom Rimu postojale su posebneradionice izdavakih kua. U srednjem vijeku prepisivaki posao obavljao se preteno usamostanima. SLAVOLUK,1. rimski arhitektonski oblik. Trijumfalna vrata masivni zid probijen s jednim ilitri luka. Iznad vijenca je atika sa natpisima i reljefima. Slavoluk se die u ast pobjede. Poznati suKonstantinov i Titov u Rimu, Sergijev u Puli. Poetkom XIX stol. obnavlja se ta vrsta arhitekture i grade se u Parizu Arc de Triomphe i u Berlinu Brandenburgen Thor. 2. luk koji odvaja svetite odbroda (arcus triumphalis).SPOLIA(lat. spolium oderana koa), fragmenti ranije upotrijebljene grae iliobraenog kamenau novijoj gradnji.STAMBA(sanskrit), veliki monolit s kipom ivotinje na vrhu. Najstarijiarhitektonski spomeniciu Indiji. Zovu se jo stupovi kralja Asoke.STEAK,na srednjovjekovni nadgrobni spomenik posebnog oblika (pronaen i na prostorimasusjednih zemalja poput Srbije, Crne Gore i Dalmacije). Uglavnom su izraivani od monolita, apostojerazliitioblicipoloeniparalelopiped,sanduk,sarkofag.Velikibrojsteakaukraenjeplitkim reljefom sa geometrijskim i biljnim ornamentima te vrlo stiliziranim ljudskim i ivotinjskimlikovima. Ima prikaza scena iz lova, turnira i kola. Umjetnost steaka je u biti izraz jedne feudalne,izolovane sredine koja upotrebljava prastare simbole istovremeno sa novim gotikim elementima ustilistici i motivima. Datiraju se uglavnom u XIV i XV stol., u periodu kada se na naim prostorimairio utjecaj sa strane bogumila, pa se iz tog razloga steci esto povezuju sa bogumilima, ali to jesamo djelimino opravdano.STELA(gr. stele stup), nadgrobni spomenik uobliku vertikalne ploe s reljefom.STEREOBAT(gr. stereos vrst, betos potporanj), grubitemelj grkih hramova.STILOBAT,uzdignuto postolje antiknih hramova.STOA(gr. trijem, hodnik), natkriveni hodnik u antikoj arhitekturi, koji je barem s jedneuzdunestraneotvorenpremavanjskomprostorustupovimailistubovima.Upotrebastoejeviestruka: za etnju graana, za pravosue, razgovore filozofa isl.STRIGIL(lat. strigilis strug), kanelira u obliku slova S na kasnoantiknim sarkofazima, aupotrebljavala se i kao arhitektonska dekoracija u renesansi.STRUKTURALIZAM(lat.structurazidanje),modernaarhitekturakojastrukturidajeprvenstvo.RazlikujemostrukturuMiesvanderRohea(1886-1969)iP.L.Nervia(1891-1979).Metalne konstrukcije, staklene opne i pravilna tijela karakteriu arhitekturu Mies van der Rohea,koji za razliku od funkcionalizma, strukturi podreuje namjenu i izgled graevine. Prostor trebaoblikovati tako da bude praktian i ekonomian, a funkcija e se ve prilagoditi tome, rekao jeMiesvanderRohe.Ovavrstastrukturekarakteristinajezaamerikuarhitekturumasovneindustrijskeproizvodnjeimehanizacije.StrukturaP.L.Nerviazasnovanajenanovimkonstruktivnim mogunostima prednapregnutog betona. Strukturalna ideja je ona koja odreujeplastinooblikovanjeprostora.Nervievaarhitekturasuprotstavljaseplastinojinventivnostinekih modernih arhitekata, pogotovo O. Niemayera (1907.), jer struktura Nervijevim rijeima u veini sluajeva ima tehniki sveelemente da se preobrazi uvrhunski arhitektonski izraz.STUB,slobodno stojei potporanj pravokutnog presjeka koji nosi odreeni teret. U biti izolovanidio zida. Stub moe imati bazu i kapitelnu zonu.STUP,slobodno stojei potporanj krunog presjeka koji nosi odreeni teret.Osnovni dijeli stupa:stablo, baza i kapitel (neki stupovi, npr. dorski, nemaju bazu). Stablo stupa moe biti od jednogkomada kamena (monolit), ili od vie dijelova valjaka (tambur). U razvoju arhitekture stup predstavlja jedanod prvihelemenata kodkojih neposrednafunkcionalnost dobivaestetsko-likovnioblik (dorski, jonski, korintski stil, kanelira, kapitel).STUPA(sanskritlobanja),najproirenijioblikbudistikesakralnegraevineuoblikumonumentalnog relikvijara. Prva stupa je sagraena na mjestu legendarne Budine smrti.Rane stupeobino su u obliku polukugle i okruene ogradom, no kasnije se njihova osnova i oblici sve viekomplikuju. Najljepa je stupa se nalazi u Sani, I stol. pr. n.e.

SVOD,konstruktivno zatvaranje gornje granice unutranjeg prostora. Osnovni oblici svodova 1.bavastisvod,ijijepresjekpolukrug;2.iljastisv.,ijijepresjekiljatiluk,akojiseukonstruktivnom smislu ne razlikuje od bavastog svoda; 3. krini sv., koji nastaje ukrtavanjemdvaju bavastih svodova istog presjeka koji se sijeku pod pravim uglom; 4. krino-rebrasti svod jekrini sv. koji je na mjestima gdje se popreno sijeku svodovi pojaan rebrima, tako da se teretprenosiinaetiritake;5.zvjezdastisv.,kodkojegsurebrarasporeenauoblikuzvijezde;6.mreasti sv., kod kojeg rebra pokrivaju povrinu svoda poput mree; 7. samostanski svodovistvaraju etiri polja u obliku sfernih trokuta koji se sastaju u vrhovima; 8. grebenasti sv. nastajekrianjem dvaju bavastih svodova, tako da na njihovom spoju nastaje ravni greben; 9. zrcalnisv., varijanta krinog svoda, iji je gornji dio odrezan i zamijenjen ravnim, pravougaonim poljem;10. kupola; 11. lani svod, primitivna forma svoda koja nastaje isputanjem kamena ili opeke uhorizontalnim slojevima, stepenasto ih pribliavajui dok se nesretnu.

T

TABERNAKUL(lat. tabernaculum ator), 1. krovi na stupiima u gotikoj arhitekturi, podkojim obino stoje statue, ne upotrebljava se kao dekorativni oblik i bez skultpura (baldahin). 2.ormari smjeten na oltaruu kojem se uvaju sakramenti.TAMBUR(fr. tambour bubanj), 1. element arhitekture u obliku valjka ili viestrane prizme kojinastaje izdizanjem kupole, a izraava ralanjenost tereta kod centralnih graevina. 2. pojedinanidio tijela stupaukoliko ovaj nije monolit. Tamburise meusobno povezuju klinovima.TENIJA(gr. traka), traka pravokutnog presjeka, niske reljefnosti s funkcijom ukrasnogpovezivanja dijelova arhitekture. Tenija je podloga slikanommeandru, pletenici i talasastoj liniji.TERME(gr. thermos toplo), luksuzna rimska kupalita. Samo u gradu Rimu bilo ih je11 poredoko 1000 jeftinih narodnih kupalita. Sve su terme imale slian raspored prostorija. Kupatila satoplom vodom (caldarium), kupatila s hladnom vodom (frigidarium), odaje za masau, odaje stoplim zrakom (tepidarium), parno kupatilo (laconicum), vestibul, odaje za razgovor. Najveerimske terme bile su sagraene poetkom III stol. (Caracaline i Dioklecijanove koje su dovrene330 god.). Bili su to golemi prostori svoeni krinim svodovima u rasponima od 25 m, bogatoukraeni mozaicima, polihromijom, arhitektonskim elementima (stup, vijenac), shvaenim sasvimdekorativno.TIMPAN(gr. tympanon), trokutna ili polukruna povrina, zabatno polje ilidio portala izmeunadvratnika i luka (luneta).TLOCRT,horizontalan presjek u visini temelja, prizemlja i pojedinih spratova. Razlikujemolongitudinalni (uzduni tl.), centralni (kruni tl.), njihove kombinacije i slobodni tlocrt.

TORANA(sanskrit), monumentalna vrata, ulaz u ograeni prostor oko stupe u indijskojarhitekturi. Torane su bogato skulpturirane.TORANJ,samostalno ili sa drugom graevinom povezano zdanje, visoko, s malim, etvrtastimili krunim, tlocrtom. Vrh se zavrava kapom razliitih oblika. U starom vijeku toranj se rijetkogradio. U sakralnoj arhitekturi srednjeg vijeka postae glavni akcent itavog kompleksa (npr.campanille, minaret, sedlasti toranj). U profanoj arhitekturi je dio fortifikacija (pr. donjon). Usrednjovjekovnim i renesansnim gradovima gradski toranj (pr. beffroi).TORUS(gr. toros), konveksna profilacija na bazi jonskog stupa.TRANSEPT(srednjovj. lat.), popreni brod bazilike koji pod pravim uglom sijee njen uzdunibrod.TRAVEJ(fr. travee), dio unutranjeg prostora uzduno odreen arkadama u zidu, a poprenolukovima svoda. Jedinicasvoenja.TRIFORIJ,naroiti oblik otvora empora, karakteristian za gotiku arhitekturu, to je grupiranjepo tri otvora (ponekadmanje ili vie) pod jedan zajedniki luk.TRIGLIF(gr. trygliphos trorez), u grkoj arhitekturi kameni blok na arhitravu ije je elodekorirano sa tri okomitekanelire pravougaonog presjeka. Triglifise izmjenjuju s ploama metopa.TROHILUS(gr. trokhilos), konkavna profilacija na bazijonskog stupa.TROMPA(fr. trompe varka), konstruktivno rjeenje prelaza s poligonalnog ili etvrtastog tlocrtaosnovice na kruni ili poligonalni tlocrt kupole. Ima oblik trougaone nie.TRUMEAU(fr. Trimo), stub u sredini irokih romanikih i gotikih portala, obino skulpturalnooblikovan.TUDOR STYLE(engl. Tjudor Stajl, stil Tudor), gotika XVI stol. uEngleskoj unutar koje dolazido spajanja kasnogotikih irenesansnih elemenata.TUMULUS(lat. breuljak), grobnica potkraj kamenog, bronanog i eljeznog doba. Grobnukomoru pokriva vei ili manji humak od zemlje ilikamena.TURBE(arap. turbeh grobnica), islamska grobnica etvrtastog tlocrta zasvoena kupolom,ponekad piramidalnog krova.

UURBANIZAM(lat. urbis grad), praksa i teorija prostornog organiziranja ivota ljudi. Moderniurbanizam zahvata organiziranje od najmanjih do najveih aglomeracija (udruenja ljudi), tj, odzaseoka do metropole, kao i meusobno koordiniranje svih aglomeracija unutar ireg, prirodnoogranienog podruja regionalni urbanizam. Sam naziv pokazuje da urbanizam prije svegaoznaava djelatnost vezanu za podizanje, organiziranje, ureenje grada.V

VIJENAC,vodoravni, glatki ili profilirani pojas koji izbija iz zida, a kojim se naglaavavodoravnoralanjivanjenekegraevine,raspodjelanaspratoveizavretakprijekrova.Ipojedini otvori,prozori, vratamogu imatisvoj vijenac.Vij. istotako povezujei pojedineelementeokomitog ralanjivanja neke graevine (npr. pilastre), tako da predstavlja veoma vaan element uoblikovanju fasade.VILLA(lat.), tip rimske kue, razliit u pojedinim provincijama. Razlikujemo villu rusticu seoska, gospodarska kua (Boscoreale), i villu suburbanu kua na ladanju, u okolini grada,ponekad velikih razmjera (Tivoli, npr. Hadriana). U renesansi ladanjska kua okruena vrtom G. DaSangallo: Poggio a Caiano ublizini Firenze.VIMANA(sanskrit), piramida na spratove, sastavni dio indijskog hrama. U VII stol. iz vimane serazvio toranj ikara.VOLUMEN(lat. savitak), 1. rotulus; 2. tijelo u prostoru. Trodimenzionalnost koja se ostvarujerazliitimsredstvimaurazliitesvrhe (arhitektura,skulptura, industrijskooblikovanje),iliseoblikuje kao iluzija volumena na plohi (slikarstvo). Volumen se postie oblikovanim sredstvimaarhitekture (masa, zid, krov, stub,stup, arkada, vijenac itd.)VOLUTA(lat.) 1. spiralni ukrasni element na uglovima jonskog i korintskog kapitela; 2. Ukrasnielement u obliku slova S,naroito est na baroknim fasadama.VRATA,otvor u zidu kroz koji se ulazi u neki prostor. Vrata slue za proputanje svjetla uarhitekturama gdje ne postoje prozori (Egipat, Grka). Vrata mogu biti pravougaonog, trapezastogoblika ili luno nadsvoena. Kamene grede koje uokviruju otvor s vertikalnih strana zovu sedovratnici, a greda sa gornjehorizontalne strane je nadvratnik.VRATNICE,drvene ili metalne plohe kojima se zatvaraju ulazi u graevine; poznaju ih venajstarije kulture Mediterana (Egipat), a najstariji opis vratnica nalazimo kod Homera. U antici susevrat.uvrivalepomouklinakojijeulaziouokruglurupuiskopanuuzdovratnikeunadvratniku i pragu vrata, te su se okretale otvaranjem tog klina u rupi. Prva dekoracija vratnicasastojala se od glava avala kojima su poprene daske bile pribijene uz uzdune (Grci, Etruani),tako da je ploha vratnica bila podijeljena u kvadratina polja kasete. Kasnije su se vratniceoslikavale, intarzirale, ukraavale reljefima, oblagale metalnim ploama. I vrat. bronce zadravalesu raspored ukrasa karakteristian za drvenu konstrukciju. Za historiju umjetnostiposebno znaenjeimaju vrat. crkava iz IV i V stol. Reljefi na njima pripadaju najvanijim spomenicima kiparskeumjetnosti tog vremena.VRTNA ARHITEKTURA,oblikovanjepejzaapoodreenimdekorativnimprincipima.Sredstva su zemljite, voda, flora, ali isto tako i arhitektonska i skulpturalna djela. Postoje dvaosnovna oblika: pravilan, geometrijski i nepravilan, slobodan. Prve vrtove poznajemo sa egipatskihi grkih opisa babilonskih tzv.viseih vrtova Semiramide. Kineski vrtovi nepravilnog rasporeda smostiima, jezerima, paviljonima i minijaturni japanski vrtovi oponaali su pejza. Kasnogotiki irenesansni vrtovi bili su pravilni, geometrijski i pod njihovim utjecajem nastao je u XVII stol.francuski vrt, dok se u XVIII stol.Evropom proirio engleski vrt.WWIMPERG(njem. uelak), ukrasni trokutni zabat koji se javlja u gotikoj arhitekturi iznadprozoraiportala,obinoispunjenmreitem.Njegovekosestraneukraenesurakovicama,auokviruju ga fiale.

ZZABAT,1. trokutasti zavretak ue strane zgrade. Oblikom prati nagib krova, ali ga moe izdekorativnih razloga nadvisivati. O zabat se opire sljeme krova. Polje zabata timpan esto je bilokoriteno za smjetanje skulpturalnog ukrasa (Grka, Rim). 2. zavretak rizalita. 3. trokutasto polje,istaknutih, profiliranih rubova, nad prozorima i vratima, koje je u arhitekturi manirizma i barokaesto prekinuto, to stvara dojam vertikalne pokrenutosti.ZLATNI REZ,odnos dvaju dijelova u kojem se manji odnosi prema veem kao vei premacjelini. Proporcije zlatnog reza bile su naroito potovane u antikoj i renesansnoj umjetnosti, aponovo ih stavlja uprvi plan i empiristika estetika. (Fechner, Muller i dr.).