rječnik arhaizama.docx

35
Rječnik arhaizama, stranih i manje poznatih riječi i izraza, koji se javljaju u bosanskom jeziku. ABCČĆDDžĐEFGHIJKLLjMNNjOPRSŠTU VZŽ A abahija - sukneni konjski pokrivač ačik - otvoreno, jasno, slobodno, drsko ad - pakao adet - navika, običaj adlatu- savjetnik, pomoćnik. adžamija- neiskren, nevješt, neupućen, početnik; pridj. - adžamijski. aga - zemljoposjednik, veleposjednik, gazda Agarjanin - (pl.) Agarjani, naziv za Turke - po jednom plemenu koje je, prema Svetom pismu, bilo u neprijateljstvu sa Jevrejima, nevjernik. ahbabluk - od tur riječi; ahbaplik - drugarstvo ajetul' kjursiju - ajjet iz Kur'ana časnog - uči se na svakom namazu na sedždi ajluk - mjesečna nadoknada. akinđija - elitna carska jurišna konjica alabaš - pjegav po glavi (konj). alajbeg - viši zapovjednik oblasti u bivšoj Turskoj Carevini. alaknuti - halaknuti, zagrajati, viknuti. alaselamet i alahselamet - da ti je bog na pomoći. alma matter - eng. po pitanju Alme; (nl. de kwestie van Alma) aman! - uzvik preklinjanja i vapaja: pobogu! za boga! akoboga! oprost! pomoć! milost!

Upload: valter-ba

Post on 01-Jan-2016

292 views

Category:

Documents


11 download

DESCRIPTION

Rječnik arhaizama

TRANSCRIPT

Page 1: Rječnik arhaizama.docx

Rječnik arhaizama, stranih i manje poznatih riječi i izraza, koji se javljaju u bosanskom jeziku.

A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

A

abahija - sukneni konjski pokrivač

ačik - otvoreno, jasno, slobodno, drsko 

ad - pakao

adet - navika, običaj

adlatu- savjetnik, pomoćnik.

adžamija- neiskren, nevješt, neupućen, početnik; pridj. - adžamijski.

aga - zemljoposjednik, veleposjednik, gazda

Agarjanin - (pl.) Agarjani, naziv za Turke - po jednom plemenu koje je, prema Svetom pismu, bilo u neprijateljstvu sa Jevrejima, nevjernik.

ahbabluk - od tur riječi; ahbaplik - drugarstvo

ajetul' kjursiju - ajjet iz Kur'ana časnog - uči se na svakom namazu na sedždi

ajluk - mjesečna nadoknada.

akinđija - elitna carska jurišna konjica

alabaš - pjegav po glavi (konj).

alajbeg - viši zapovjednik oblasti u bivšoj Turskoj Carevini.

alaknuti - halaknuti, zagrajati, viknuti.

alaselamet i alahselamet - da ti je bog na pomoći.

alma matter - eng. po pitanju Alme; (nl. de kwestie van Alma)

aman! - uzvik preklinjanja i vapaja: pobogu! za boga! akoboga! oprost! pomoć! milost!

amanet - zavjet, svetinja; predmet, preporuka koja se daje na čuvanje, na povjerenje.

ambar, anbar, hanbar (knjiž.) hambar - drvena zgrada za zrnastu hranu, sanduk za žito i brašno.

anatema (lat.) - prokletstvo

andžar (u knjiž. jez.) handžar - dugi šiljasti ili krivi nož s oštricom s obje strane.

antrešelj - mjesto između dva dijela natovarenog samara.

Page 2: Rječnik arhaizama.docx

aramija - (u knjiž. jez.) haramija - razbojnik, bandit; hajduk; lako naoružani vojnik.

ardović (u knjiž. jez.) hardović, dem. od hardov - burence, bačvica.

arhijerej - starješina jereja jedne eparhije u pravoslavnoj crkvi, vladika.

arhimandrit - starješina manastira; najviši sveštenomonaški čin.

arondacija (franc.) - zaokruženje (zemljišta)

arsuz - kao imenica: bezobraznik, arsuzin; kao pridjev: bezobrazan, koji nema stida; (fig). ljut, zločest, zle naravi.

aršin - mjera za dužinu

artikula (u knjiž. jez.) artikl - predmet, stvar, roba u trgovini.

asker - takođe i ašćer - vojska; vojnik.

askerija - takođe i ašćerija - vojska. 

asli - sigurno, moguće, upravo, zaista, vjerovatno; sva je prilika.

aspra - sitan, najmanji turski novac od srebra.

ašik - ljubavnik, momak koji ašikuje, zaljubljen.

ašikovanje - voditi ljubavni razgovor, udvaranje.

at - konj plemenite pasmine.

ato-no-to - podrugljiv izraz Davida Štrpca za crkvenoškolsku autonomiju.

aviz - (u knjiž. jez.) hafiz - čovjek koji zna čitav Kuran napamet .

azo - dakle

 

B

baganeta (u knjiž. jez.) bajonet(a) - dug nož sa dva ili više rezova, koji se stavlja na pušku (napravljen u Bajoni 1840. g.).

bak - bik, junac koji je rasan i služi za priplod. (pridj.) bakovit - jak kao bik, silan, obijesan, žestok.

baka! - (ironično) vidi! pazi! 

bakračlija - široke uzengije

balija - pogrdno Turčin, znači i: prost, neuk.

bangav, a, o - debelih stopala, oboljelih nogu čovjek koji hrama.

bantovati - dosađivati, smetati, uznemiravati.

banhof (njem.) - željeznička stanica.

Page 3: Rječnik arhaizama.docx

barabar - paralelno, uporedo

bašibozuk, bašibozluk - nedisciplinovana vojska, vojnici koji su se odmećali u pljačku, vojnik nekadašnje neredovne turske vojske.

bašica - prva rakija iz kazana, najjača, najbolja (šljivovica).

baškaluk (tur.) - što je odvojeno; razlika; privatna svojina u nekoj zajednici; odvojena prostorija (za žene u Bosni)

bašuna - janjeća glava; glavurda (kod čovjeka).

baš-čauš - narednik u turskoj vojsci

bataljun, batalijun - (u knjiž. jez.) bataljon - vojna jedinica, dio puka, sastavljena od dvije do četiri čete.

bate - umiljato brate.

bevel (njem.) Befell, - zapovijest, naredba.

begenisati - dopasti se, svidjeti se, zapaziti

beglučiti - raditi za bega, raditi na begluku

belćim - možda, valjda, vjerovatno.

beledija - gradska vijećnica, gradska opština,

beleisati, besleisati se - opskrbljivati se.

beli, benbeli - baš tako, zaista

bena - (pridj.) luda, budala, glupan, glupača; 

benast - luckast, glup.

bendati - priznavati, pridavati važnost.

benzer - sličan, nalik.

berat - carski dekret (ukaz, povelja), kojim se dodjeljuju zvanja, odlikovanja, privilegije ili kakva dobra; bukv. "pismo".

berićet - rod, prirod, izobilje.

besleisati - namirivati,

bihuzurli - onaj koji nekoga uznemirava

bilahi - boga mi.

bilmez - glupak, budala; neznalica; nevješt, neupućen čovjek; lijenčina, neradnik.

biljeg - oznaka, nadgrobni spomenik.

birinći, birindži - prvi, najbolji.

birzemanile, birzeman - nekad, u staro vrijeme, ranijih vremena.

Page 4: Rječnik arhaizama.docx

bisage - dvije torbe spojene u jednu

bitanga - skitnica, neradnik, nevaljalac.

bivakarce - kao, tobože, uistinu.

blentav - intelektualno zaostao.

blodsinniger Kerl (njem.) - malouman čovjek, blesav, glup.

bojer - bojar, plemić koji je i ratnik; savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Ruskoj carevini.

bojijeh, (gen. pl.) od bolji - (samo u dijasp.) - boljih.

borija - truba.

bos - (st. germ. i nl.) - svežanj, mnoštvo, šuma

bosen - (st.germ. i nl.) -prirodna životna zajednica, biljki i životinja, gdje drveće čini određeni aspekt, šume

bošča - pokrivač za glavu, rubac; stolnjak; platno četverouglastog oblika u koje se nešto zamotava.

božjak - jadnik, siromah; prosjak.

bradva - sjekira sa širokim sječivom, služi za tesanje drveta.

brina - bregovita obala, breščić, uzvišenje, strmina.

brkljačiti - nejasno govoriti, mumljati.

brondati (pokr.) - brundati, mumljati, negodovati.

bugariti - tužiti, jadikovati, naricati, zapjevati.

bujad - vrsta paprati; korov.

bukagije - okov na nogama zatvorenika u tamnici.

bulešika - bula, Turkinja.

buletati - (pokr.) ovjeravati pečatom; pečatom obilježavati drvo koje se može sjeći.

buljuk - četa vojske. U janjičarskoj vojsci buljuk je brojio 100 ljudi; odred, jato, skupina, grupa.

buljukbaša - kod janjičara zapovjednik buljuka, oficir u rangu kapetana; vodnik, zapovjednik jednog buljuka.

buruntija - bujruntija, pismena zapovijest, naredba, odobrenje, ukaz.

busija - zasjeda.

 

Page 5: Rječnik arhaizama.docx

C

cajgnis - svjedočanstvo, uvjerenje.

cesar - ćesar, car (najčešće o austrijskom caru).

civilj - (knjiž.) civil - građanstvo, građanski stalež (za razliku od vojničkog); građanska nošnja: ići u civilu: ići u građanskom odijelu.

consultant - eng. konsultant, savjetnik

crijemuš(a) - biljka iz porodice ljiljana koja se upotrebljava za začin i jelo, zovu je jošsrijemuž, srijemuža.

Crna kuća - zloglasni zatvor u Banjoj Luci za vrijeme Austro-ugarske i kasnije.

custodia honesta (lat.) - časni zatvor sa izvjesnim olakšanjima i ublaženjima

cvancik - stari austrijski novac od 20 krajcera.

 

Č

čado - čedo, iz milošte.

čador - šator.

čakarast - onaj koji je raznobojnih očiju.

čalma - platno omotano oko fesa ili koje druge slične kape, saruk, ahmedija.

čalmaš - čovjek koji nosi čalmu.

čatati - čitati, obično molitve u crkvi ili na slavi.

četobaša - zapovjednik čete.

čibuk - cijev sa lulicom na jednom kraju koja služi za pušenje; obično je čibuk dug, a ako je manji pa se može u džep staviti, onda se naziva čibučić.

čimbur - negdje i (čilbur) jelo od jaja, pravi se tako što se jaja razbiju i prže na maslu ili kajmaku bez miješanja. Ako se jaja pri prženju miješaju, dobije se kajgana.

čivit - modrilo (vrsta boje); indigo.

Čitluk-sahibija - aga ili beg, gospodar, vlasnik čitluka (feudalnog posjeda).

čok jaša padiša! - usklik u sultanovo zdravlje: da živi mnogo godina!

čovali - (knjiž.) - čohali, čohan - izrađen, sašiven od čohe.

 

Page 6: Rječnik arhaizama.docx

Ć

Ćaba - sveto mjesto u Meki.

ćatib, takođe i ćatip - pisar, administrativni službenik, činovnik.

ćeif - uživanje.

ćemane - violina.

ćepenak (tur.) - vratanca od dućana ili radionice kojima se gornje krilo diže a donje spušta i podboči, te se na njemu izlaže roba, a trgovac na njemu i sjedi

ćerećli - (prid.) od ćerećeta - vrsta domaćeg pamučnog platna koje je protkano cijelom dužinom osnove svilenim žicama. Te žice mogu biti i pamučne, ali drugačije nego li je osnova.

Ćitab, takođe i ćitap - knjiga; zakon; knjiga koja sadrži vjerska učenja i propise; Kuran; Biblija.

ćevšiti - takođe i ćefšiti - voditi istragu, vršiti uviđaj; vršiti procjenu poljske štete.

ćićulajkan - zvekan, zvrnto, blento, neotesan čovjek.

ćulić - ružica.

ćurak - muški kaput postavljen i opšiven krznom, bunda, kožuh, može biti dugi ili kratki.

ćurčina - (pej.) veliki ćurak.

ćurlik - takođe ćurlika - svirala, frula; glas svirale; glas, cvrkut nekih ptica (jarebica, ševa i sl.).

 

D

dalkilica - gola sablja

davorijanje - žalosno sviranje ili pjevanje.

dalga - talas, val, bura na moru.

Damaklov mač - opasnost koja uvijek prijeti

denjak - bala, upakovana roba; svežanj, zavežljaj, naramak.

deputacija (lat.) - poslanstvo, skup ljudi koji je izabran i poslan u ime neke organizacije, ustanove i sl. sa nekim zadatkom

dernek - vašar, sajam, narodni zbor; svadba, veselje.

dert - jad, briga, tuga, bol, muka.

Der hervoragenden schriffstellerischem Tatigkeit (njem.) - istaknuta piščeva marljivost

Page 7: Rječnik arhaizama.docx

deverati - mučiti se,

devlet - carevina, carstvo, država; car; sreća, zadovoljstvo, blagostanje, rahatluk.

devrije - stražar, čuvar.

dimnica - vrsta poreza, po kući, po ognjištu.

divanana - (u knjiž. jez.) divanhana - prostrano predsoblje (hodnik) na spratu u starim građanskim kućama, bukv. "kuća, mjesto za razgovor i vijećanje", pričaonica.

divit - pernica sa tintarnicom zajedno.

dizgin - kaiš na uzdi za konje

dokundisati - naškoditi, nauditi, doći do grla.

doligati - (pokr.) pjevati treperavim glasom udarajući prstima u jabučicu ili je pomičući gore-dolje.

dova - molitva bogu; blagoslov.

dram - turska mjera za težinu = 3,2 grama.

dumaglija - izvedeno od duman - dim, magla, prašina.

duman - tegoba, problem.

dumanluk - izv. od duman (dim, magla, prašina), briga, zamagljenost misli, kao polusan.

dunjaluk - ovaj svijet, ljudstvo na zemaljskoj kugli; materijalna bogatstva, imetak; ovosvjetska dobra.

duvak - veo.

 

Đ

đidija - obješenjak, živahan mladić; zanesenjak koji izaziva divljenje, ali i prekor; junak.

đem - žvalja, metalna prečaga na uzdi koja se stavlja konju na usta poprijeko iznad jezika.

đendar - (u knjiž. jez.) žandar - čuvar javnog poretka i bezbjednosti, policajac.

đinđuva - niska od sitnog nakita kod djevojke oko vrata, detalj đerdana.

đoja - tobože, kao biva.

 

džahili - neznalice

Page 8: Rječnik arhaizama.docx

džandrljiv - svadljiv, koji mnogo prigovara drugima.

džefe (tur.) - svađa, galama

džemadbaša, džematbaša - starješina jednog džemata, seoski starješina.

dženem - džehenem, pakao.

dženet - raj.

džonjati - dugo čekati (obično pred nečijim vratima), čekajući dremusati.

džube - džuba, odora, mantija muslimanskih vjerskih službenika obično od crne čohe, zubun.

džumrukčija, ćumrukčija - carinik, trošarinac.

džilit - (arap. ğärïd, tur. cilit, cirit) kratko koplje od elastičnog palmina drveta, kojim arapski konjanici vično rukuju i kad su im konji u najvećem trku.

džumadel-ahire, (6 mjesec hidžr. kalendara)

džumadel-ula, (5 mjesec hidžr. kalendara) 

E

efendija - gospodin.

eglen - razgovor, zabava u prijateljskom razgovoru, (gl.) eglenisati - eglendisati,razgovarati.

emšerija - sugrađanin, zemljak (iz istog mjesta ili kraja); fig. drug, prijatelj.

eparhija - u pravoslavnoj crkvenoj organizaciji administrativna oblast kojom upravlja eparh, episkop, vladika.

erar - (lat.) državna blagajna; erarni - državni

esapiti - (u knjiž. jez.) hesapiti - misliti, smatrati, računati.

eskortirati - sprovoditi pod oružanom pratnjom.

eškija - odmetnici, hajduci; krijumčarena roba, osobito duhan.

ezijjetiš - zanovijetaš

F

fajda - korist, dobit.

falanga (grč.) - borbeni red teško naoružane pješadije, nekad, u zbijenoj formaciji, slično klinu

farisej (hebr.) - licemjer, prenemagalo; čovjek koji se pretvara

Page 9: Rječnik arhaizama.docx

felah (ar.) - ratar

fetva - pravno rješenje ili uputa data u obliku odgovora kako da se riješi izvjesno šerijatsko pitanje.

fiskus - državna blagajna, državna imovina.

fitmija - smutljivka; vragolanka, namiguša; od fitmija izvedeno.

fitmiluk - smutnja, spletka, intriga.

fitr - obavezno davanje siromašnima za vrijeme mjeseca ramazana

forinta - novac u raznim zemljama razne vrijednosti; u bivšoj Austro-Ugarskoj: srebrn novac od dvije krune, srebrna dvodinarka.

fursat - zgoda, prilika, zgodan čas kad niko ne može omesti da se što učini; samovolja kad se kome pruži zgodna prilika.

 

G

ganiluk - bogatstvo, obilje.

garaz - namjera, cilj, želja; pakost, zloba, pizma, mržnja.

gaveljati - vući se, teturati, teško ići, posrtati.

gazija - heroj, ratni junak, pobjednik, borac za vjeru.

gaziluk - izvedeno od gazija - herojstvo, ratno junaštvo.

gemischte Provinz - izmiješana, zajednička provincija.

gerdan - (u knjiž. jez.) - đerdan, ogrlica.

gerz, ćerz - momak, mladić.

gigijati - podvriskivati, popjevati uz vrisku.

gobelja - polutka, naplatak na točku od kola.

goč - manji bubanj.

god - dan u godini u koji se pominje, slavi nešto, godišnjica, godišnji praznik, blagdan; znak godišnjeg rasta debla, drveta u šumi.

Gordijev čvor - posebno zamršen čvor

grad - (pl.) gradi, stepen, stupanj; u fizici podjeljci ljestvice, skale fizičkih instrumenata; kod Kočića se misli na stepen jakosti rakije.

gradijerati - (u knjiž. jez.) gradirati - izmjeriti stepene (grade) jačine, npr. rakije.

graša - mala, kraća puška.

Page 10: Rječnik arhaizama.docx

grov - (u knjiž. jez.) grof, tal. graf - plemićka titula.

 

H

haber - glas, vijest 

hajir - dobro djelo

hajirli - sa dobročinstvom, sa dobrim djelom

hak (tur.) - pravi; onaj dio prihoda u naturi koji su kmetovi morali davati spahiji; plata; račun; vlasništvo.

halal - ono što je vjerski i običajno dozvoljeno, dopušteno; ono što je na pošten način stečeno; oprost, dozvoljeno po šerijatskom zakonu

halaliti - oprostiti; pokloniti.

hamal (tur.) - nosač

hanuma - gospođa.

handžar - dugi šiljasti nož, s oštricom s obadvije strane. Ponekad se tako naziva i kratki krivi mač ili jatagan.

harač - porez iz turskog perioda.

has - carsko imanje; dvorsko imanje.

hastal - sto.

hazna - blagajna, riznica; blago, izvor vode 

haznadar - čuvar riznice, blagajnik.

heler (njem. Heller) - stoti dio krune, prema imenu njemačkog grada Halla gdje su ga najprije kovali; danas stoti dio češke krune

hesab - takođe i hesap - račun, broj; procjena.

hi(e)džra (ar.) - odlazak Muhameda iz Meke u Medinu (g. 622. n. e.) ; to preseljenje smatraju muslimani jednim od najvažnijih događaja u početnom stadijumu islama i od tog vremena računaju godine

hizmećar -onaj koji nehumano koristi tuđu radnu snagu, izrabljuje druge...

hizmećarimo - služimo nekome, radimo za nekoga teške poslove

hodža, odža - imam.

hršum (knjiž.) ršum - povika, vikanje na nekoga, razbješnjelost, ljutnja.

 

Page 11: Rječnik arhaizama.docx

I

Ićinći - drugi, (fig.) turska vlast.

idara - izdržavanje, egzistencija, alimentacija; snabdijevanje potrebnim za život.

iftar - večera u danima posta 

iladž (tur.) - lijek, iladža - lječilište.

ilika - (pl.) - ilike, rupica ili petlja na odijelu za koju se zakopčava dugme.

indat - pomoć (bilo u novcu, hrani, ljudstvu, vojnoj opskrbi, i sl.).

insan (tur.) - čovjek, čeljade.

interpelacija (lat.) - pitanje upućeno ministru u parlamentu, obično u vezi sa nekim događajem ili procesom; upadica (iz publike govorniku)

intransingentan (lat.) - nepomirljiv, uporan, tvrdokoran

invaterist - vojnik pješak (pješadinac) na odsluženju vojnog roka.

izdihanije - nastupanje smrti.

izhavešćen - polulud

izmećar - takođe i hizmećar - sluga, služitelj.

izor - nagrada (u žitu ili novcu) koja se daje na ime najma tegleće stoke za oranje, najam.

izun - dozvola, dopuštanje, privola, pristanak.

ižinjati - namisliti, smisliti.

 

J

japija - drveni građevni materijal, građa; tjelesna građa.

jaram - prečka preko rude o kojoj vise teljizi za volove

jarmac - prečka preko rude o kojoj visi teljig (ždrepčanik), mali jaram za jednog vola.

jaspra - uopšte novac, a konkretno sitan turski novac.

javašluk (tur.) - neodgovornost.

jazbec - (pl.) jazbeci - (novoslov.) jazavac.

jazija - pismo, pisanje; natpis, ono što je napisano; u kovanog novca ona strana na kojoj je brojem označena vrijednost (suprotna strana je "tura").

jezuit (lat.) - licemjer, lukavac, vjeroloman čovjek

jedžek - jelo

Page 12: Rječnik arhaizama.docx

jolpaz - skitnica, besposličar; raskalašenjak.

junga - mjera za težinu, naročito za maslo i vunu; težina oka i po.

junost - mladost.

 

K

kabast - velik, krupan.

kabuliti - pristati, prihvatiti; usvojiti.

kadija - sudija

kaima - turski papirni novac (u bivšoj Turskoj carevini).

kajmakam (tur.) - namjesnik; vojno-građanski upravnik grada

kalauz - ključ, pokazivač puta.

kalem - olovka, pero od trstike; mosur, cijev, cjevčica za namotavanje niti, konca, žice; cjepivo, navrtak kojim se voćka oplemenjava; mlada oplemenjena biljka.

kamilavka (novogr.) - kaluđerska kapa, povisoka, tvrda, bez štitnika; (šatr.) službena kapa policajca ili zatvorskog službenika

kanderisati - privoljeti nekog na nešto, skloniti, salijetati nekog da što učini.

kanon - (flam.) top, oruđe

kantina - baraka, krčma, prostor u nekom preduzeću gdje se mogu dobiti hrana i piće.

kanun - običnije kanon - pravilo, propis, mjerilo; crkvena odluka, crkveni zakon; zbir knjiga ili spisa koje je neki autoritet (crkveni sabor) oglasio i priznao kao autentične (Sveto pismo) i koje sadrže pravila hrišćanske vjere i hrišćanskog života.

kapric - kapris, inat, ćud, ćudljivost

karar - zaključak, odluka; stepen; mjera, prava mjera nečem; prilika.

kasap - (tur.) mesar

kasapluk - kasapski, mesarski zanat, mesarenje.

kastile - namjerno, namjernice; iz šale, šaleći se.

katil - ubica, krvnik.

kaur - takođe i kaurin - isto što i đaur, nemusliman, nevjernik; hrišćanin; pokatkad ova riječ označava i katolike ili Latine; (pridj.) kaurski - nevjernički, nemuslimanski.

kelneraj - pregrađen prostor u krčmama i gostionicama u kome stoje čaše, boce, piće i dr.

kereveka, kerefeka - krivina, izmotavanje.

Page 13: Rječnik arhaizama.docx

kerica - čipka.

kerkermajstor - tamničar.

kesedžija - onaj koji siječe, koji odsijeca.

keser - takođe i ćeser, vrsta čekića; tesarska sjekira; (pridj.) keserast.

kijamet - (arap. qiyāmä) buna, gungula, vika i galama, zabuna, nepogoda, mećava, napast, nedaće, zlo, smak svijeta, uskrsnuće mrtvih na dan strašnog suda.

klja - (pokr.) žitna bolest, snijet, pada kiša a sija sunce.

kokija - miris; vonj; smrad.

kom - komina od voća, grožđa.

komandant - voj. zapovjednik (grada, tvrđave, vojne jedinice od bataljona naviše, ratne lađe, itd.).

komanda - voj. zapovjedništvo; kratka vojnička zapovijest.

komandijer - (u knjiž. jez.) komandir - zapovjednik čete, baterije, eskadrona, i dr.; vitez, nosilac nekoga višega ordena, npr. "legije časti".

komasacija (lat.) - spajanje manjih poljoprivrednih objekata na različitim mjestima u veće na jednom mjestu; objedinjavanje razbacanih zemljišta

komesija - (u knjiž. jez.) komisija - lica koja treba da izvrše neki posao.

komis - naziv za stvari koje država daje vojniku (rublje, cipele, hljeb itd.)

komjen - dimnjak na brvnari s drvenim poklopcem.

koporan (u knjiž. jez.) koparan - kratak gornji kaput s rukavima (kao dio narodne nošnje); vojnička bluza.

kopren - gusto sito za pšenično brašno.

korpus delikti - lat. corpus delicti, pravno: predmet koji dokazuje krivicu.

krismilisterij - (u knjiz. jez.) krigministerij- ratno ministarstvo.

kršnjak - svaki čovjek koji slavi krsno ime (krsnu slavu); (pokr.) krsno ime; krsni kolač, veliki lonac u kojem se kuha jelo o krsnom imenu, gost na krsnoj slavi.

kruna (lat.) - od 1892. do 1918. novčana jedinica u Austro-Ugarskoj, uvedena poslije forinte (sadržavala 100 filira)

krvarina - odšteta za ubijenoga.

ktitor - kod pravoslavnih Slovena i u srednjevjekovnoj Vizantiji: osnivač manastira, njegov zaštitnik i veliki darodavac.

kumašli - vrsta svile.

kurban - bravče ili goveče koje muslimani kolju na Kurban-bajram; žrtva.

Kurban bajram - muslimanski praznik.

Page 14: Rječnik arhaizama.docx

kurdelj - traka, pantljika, vrpca; klin na plugu za koji je zapeta gužva oračica.

Kuršumli han - u Skoplju turski zatvor.

kus - slatki zalogaj; kuß - njem. poljubac

kurvaluk - kurvarstvo, kurvarski život, kurvarski postupak, kurvarenje; pokvarenost, lukavost, neuhvatljivost.

kuvet - snaga, apetit.

kuzolaš - (pl.) kuzolaši, opanci od ovčije kože.

kvartir - stan, sklonište, konak; voj. logor, logorište, vojnički stan van kasarne.

 

L

lakomica - žlijeb, jedna od užlijebljenih dasaka u koje udara voda u vodenici i okreće točak koji pokreće kamenje za mljevenje žita.

latifundija (lat.) - veliki zemljoposjed, vlasništvo, spahiluk

lavra - veći, znamenitiji pravoslavni manastir (sveta lavra), koji je sjedište episkopa (Sveta gora, Moskva, Jerusalem).

Lehnstuhl (njem.) - stolica s naslonom. 

lemeš - gvozdeni dio pluga koji pri oranju siječe zemlju; raonik.

lesperina - stari papir, hartija; augm. i pejor. od lesperica - lespirica - pokr. tanak prozirni komadić, kriščica nečega; takođe ljuska, ljuščica.

Lidove novine (češ.) - Narodne novine

lijes - šuma; sanduk za pokojnika, pokr. drva, drvena građa; drveni dijelovi krova, drvena oprema za oranje, jaram i ralo.

lisast, a, o - obično konj ili pas koji ima lisu, bijelu pjegu na čelu.

lumera - (iskvar.) numera, broj.

 

Lj

ljesa,  lisa - vrata (obično od obora ili tora) ispletena od pruća, rešetka.

ljumati - ići pognut, klateći se naprijed.

M

maksumčad - izvedeno od maksum - dijete, nejako dijete, nedorasla djeca.

ma'la - (u knjiž. jez.) mahala - dio grada ili sela, gradska četvrt, zaselak; ulica, sokak.

Page 15: Rječnik arhaizama.docx

mameluk - pripadnik nekadašnje tjelesne garde egipatskih sultana; pripadnik Napoleonove tjelesne straže; odan sluga koji bez pogovora sluša svaku naredbu svoga gospodara.

manarva - (u knjiž. jez.), manevar - vojna vježba većeg broja jedinica u ratnoj službi; u ratu: sva sredstva kojima je cilj da se oslabi neprijatelj, sem borbe naročito važna u tzv. strategiji zamaranja i zbunjivanja protivnika; u opštem smislu: rad koji se izvodi vješto i lukavo, smicalica, ujdurma, spletka, podvala.

maraz - iznutra bolestan.

marivetluk - (u knjiž. jez.) marifetluk - vještina, majstorija; dovitljivost; izmotavanja; smicalica.

marijaš, takođe i marjaš - nekadašnji sitan ugarski i turski novac.

martalos - (pl.) martoloz, pripadnik posebnog roda vojske, koja se sastojala od mještana, pješaka i konjanika.

maša - ožeg, željezna lopatica sa dugim drškom za vađenje vatre i luga iz peći.

mašet - takođe mašat i mećit - srednjovjekovni nadgrobni kamen, stećak; nadgrobni kamen uopšte; katkad i kamen uopšte.

mašina - stroj, naprava; lokomotiva.

maškara - šala, ismijavanje, sprdnja, maskirana osoba.

mavez, mafez, mahvez - plavi pamuk, pamuk u boji.

mazgala - otvoreno, razvaljeno mjesto u ogradi.

medekalo - pričalo.

mezarluk - izv. od mezar (grob), groblje.

mezgra - sok iz drveta.

mejtef - ponekad i mekteb - muslimanska osnovna vjerska škola.

mektebihukuk - pravne škole za obrazovanje činovnika.

menjažija - menjaža.

merak - naslada, uživanje, ugodno osjećanje, ugodno raspoloženje; strast, uživanje, želja, volja za nečim; melanholija kao posljedica neke pretjerane žudnje, strasti ili čežnje za nečim.

merhamet - samilost, milost, milosrdnost; (pridj.) merhametli - milostiv, mehka srca.

medžedija, medžidija - turski novac, kovan od srebra, u vrijednosti od 20 groša u doba sultana Abdul-Medžida (1844. g.) po kome je i dobila ime.

medžlis - vijeće, savjet, odbor.

meteriz - opkop od zemlje, rov, šanac.

milć - takođe mlać, miljć i miljač - gradilište, prazno zemljište gdje se može podignuti zgrada.

Page 16: Rječnik arhaizama.docx

milet - narod, nacija.

militer - (zast. pokr. ) - militarac, onaj koji je iz Vojne krajine.

militerija - (zast.) vojska.

mliti - (prez.) - mlim, misliti.

miloduv, (u knjiž. jez.) miloduh - prijatan miris, koji je prijatnog mirisa; selen, biljka iz porodice štitara.

mirija - porez, danak.

misirača, masirača - povrće slično bundevi.

miva - voće.

mizdrak - koplje čiji bodež ima bridove (naolučen je); koplje od bajraka.

molepstvije - kraće bogosluženje u naročitim prilikama.

mrcinjaš - onaj koji jede mrcinu, lešinar.

mrezga - nabor (na haljini ili na licu), nedozrela jezgra oraha.

mrlina, mrljina - tijelo uginule životinje, strvina, mrcina

mrlinaš - izv. od mrlina, mrljina - strvinaš, lešinar.

muharem - naziv za prvi mjesec u godini po muslimanskom kalendaru, vlastito ime.

muhtar, muktar - starješina mahale u gradu; seoski starješina, knez.

mukaet, mukajet - zainteresovan, pažljiv, obazriv.

mula - učen čovjek, teolog; kadija u većim gradovima; titula koju je sultan dodjeljivao učenim ljudima kao odlikovanje; titula koja se dodaje ispred imena čovjeka koji je učio vjerske škole, pa ma bio i sa manjom spremom, mazgov, mazga.

munasib (tur.) - zgodan, prikladan, povoljan

mundura - mundir, svečani kaput ili svečana bluza od uniforme; uniforma, odijelo propisanog kroja.

murećep - takođe i murećef - crnilo, vrsta crnog mastila, tinta.

murtat (tur.) - odmetnik, izdajnik, otpadnik od vjere.

musaveda (tur.) - bijeda, nesreća, napast; kleveta, potvora, kleveta.

musavediti - klevetati.

musali (tur.) - mjesto u prirodi gdje muslimani na otvorenom prostoru zajednički vrše izvjesne pobožnosti

muselim - sreski načelnik.

mustapez, mustafez - član pozadinske vojske, pozadinski vojnik, trećepozivac.

Page 17: Rječnik arhaizama.docx

mutap - (tur.) mutab, mutaf - pokrovac od kozije kostrijeti; prostirač od kostrijeti.

mutesarip, mutesarif - okružni načelnik, oblasni načelnik; sinonim za valija.

muzevir (tur.) - spletkar, zlobnik, prevrtljivac, lažljivac.

muzerviluk - spletkarenje, zamućivanje.

 

N

nabodica - (pl.) nabodice, plahovit, prijek čovjek, kavgadžija, svađalica.

nadžak - dio starinske bojne opreme; sjekirica na dugom dršku u kojoj je s jedne strane oštrica, a s druge strane ušice (malj) u obliku čekića.

naero - (u knjiž. jez.) nahero - nakrivo.

nafakali - od tur. riječi: nafaka - alimentacija, izdržavanje

nailikan, a, o - nakićen ilikama (đinđuvama).

nakastiti - naumiti, odlučiti se.

nakladati - nagvaždati, govoriti koješta.

nalet - prokletnik; (fig.) đavo, šejtan; prokletstvo.

naredan - doveden u red, uređen, uredan; pripremljen, pripravan, gotov, spreman.

nasuliti (se) - izmiriti (se), pomiriti (se), nagoditi (se), naravnati (se).

navozito - navodno, prema nekome, kod Kočića podrugljivo.

nazuban, bana, bano - koji ima zub na koga, kivan, neprijateljski raspoložen prema kome.

nijjet - namjera

niks - (njem.) - ne!

nizam - regularna vojska u Turskoj carevini, ustanovljena 1826; vojnik te vojske; red, poredak, raspored.

nođe - (dij.) ondje, tu.

novak - vojnik.

novtati - pretpostaviti, naslućivati, nagađati.

nurija - parohija.

 

NJ

Page 18: Rječnik arhaizama.docx

njukac - cmizdrilo, plačljivko

O

obataliti - pokvariti.

objesništvo - odvjetništvo (iskrivljeno, kao da vješa narod).

oblanda - (lat. oblata) - okrugla markica od papira za pečaćenje pisama, paketa i dr.; farm. Tanka pločica od nekiselog pšeničnog brašna koja služi kao omot radi lakšeg gutanja lijekova u prahu. 

oblaporan -rna, -rno, ohlaporan -rna, -rno - gladan, pohlepan, nezasit, halapljiv, proždrljiv. 

obštestvo - opština.

odiva - pokr. udata žena u odnosu na porodicu ili kuću iz koje potiče, udata kćerka, sestra, bratanica i sl.

odžaković - koljenović, plemićkog porijekla, čovjek iz stare, ugledne porodice.

oferta (lat.) - ponuda, molba (npr. za poslom)

ofis – (fr. office, lat. officium) 1. usluga, šlužba, soba za stolni pribor u otmjenim kućama; soba u kojoj jede posluga; kuhinjska posluga; kancelarije.

ofis – (eng. office, lat. officium) 2. poslovnica; ured; kancelarija; ekspedicija; biro.

oglu (tur.) - sin

omsica - osoba o kojoj je riječ, taj isti.

opotrebiti - postati potrebit, pasti u bijedu, osiromašiti.

ordija - vojska, armija u Turskoj carevini.

oružnik - žandarm.

ostraguša - starinska puška koja se puni otraga, obrnuto.

osuk - (pokr.) izdužena povorka, gomila.

osvještati - (crksl.) posvetiti, izvršiti obred nad nečim.

ovincir - (u knjiž. jez.) oficir - vojnik, svako vojno lice od potporučnika do generala, odnosno maršala; prid. ovincirski - (u knjiž. jez.) oficirski.

 

P

paligrap - izokrenuto: paragraf, odjeljak, član (zakona, naredbe, pravilnika, i sl.).

palitiš - izokrenut, (njem. pridj. politisch) - politički.

palošina - isto što i pala - sablja, odnosno kratki široki mač u koga su obično držak i korice okovani srebrom.

Page 19: Rječnik arhaizama.docx

palučak - mala livada nepravilna oblika kraj vode.

pametar - čovjek poznat zbog svoga pamćenja prošlih događaja, pamtilac; pametan čovjek; mudrijaš; čovjek koji bilježi važne događaje, ljetopisac; knjiga u koju se bilježe stvari koje se žele držati u sjećanju; crkv. knjiga u koju su prepisane molitve koje treba znati napamet.

pancijer - (u knjiž. jez.) pancir - grudni oklop od gvožđa ili čelika.

pandurica - pandur, podrugljivo. Prvobitno je pandur bio naoružani sluga i pratilac hrvatskih i slavonskih plemića u XVII i XVIII vijeku; pandur je i vojnik-pješak iz juž. Mađarske; kod nas: prost i neotesan čovjek, bezobraznik.

panegirik (grč.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje

paroh - sveštenik koji je starješina jedne parohije.

parohija - oblast koja se nalazi pod upravom jednog sveštenika, paroha, i ima bar jednu svoju crkvu; doslovan prevod riječi.

parusija - dar manastiru za molitvu.

pašalija - pašin čovjek, čovjek u službi kod paše.

paušal (njem.) - iznos određen otprilike; prosječno; paušalista - poreski obveznik koji plaća porez đuture, bez pojedinačnog mjerenja

paušalizacija - pravljenje predračuna, obično prosječno, ponekad otprilike, od oka.

pećanka - mala puška izrađena u Peći.

peksin - nečist, pogan.

Pemac - (pl.) (podrugljivo, iz njemačkog) Pemci, Čeh.

perušanje - jesenje komušanje kukuruza.

petljaga - petljanje, jalov posao, šeprtljanje.

pezvenek - svodnik, kurvar; pokvarenjak.

pinta - dio rakijskog kotla.

Pirova pobjeda - sumnjiva pobjeda koja ne opravdava pretrpljene žrtve i donosi više štete nego koristi pobjedniku

pisanija - (pej.) nepotrebno ili rđavo, loše pisanje, piskaranje; pismo; zast. sakupljanje priloga; prilozi (prema spisku priložnika).

ploska - takođe i pljoska - boca spljoštena oblika pogodna za nošenje u džepu ili torbi

podrug - jedan i pola drugoga po veličini ili po trajanju.

poglavač - jastuk, uzglavlje.

poka - pola oke.

polić - posuda od pola litre (za vino) ili pola decilitra (za rakiju).

Page 20: Rječnik arhaizama.docx

politisch ungefahrlich - politički bezopasan.

polza - korist.

pometenik - stradalnik od mećave.

popasno doba - vrijeme kad je stoka na paši.

popčeto - pop, sveštenik, (ironično.)

popišmaniti - predomisliti se pokajati se.

postragija - starinska puška koja se puni pozadi.

Potemkinova sela - prazan sjaj; predočavanje lažnih činjenica kao da su istinite

prajs - (njem.) Preis - vrijednost neke stvari izražene u novcu, cijena.

prekada - kađenje, prekađivanje groba, osvještavanje groba.

premaknuti - ne roditi, podbaciti.

preteslimiti - predati nešto drugome.

prijestolnik - kotarski predstojnik, sreski načelnik.

pripašaj - kožni pojas u kome su se nosile male puške, noževi i sitne potrebne stvari.

privuza, priuza - konop, uzica sa kojom se vodi stoka.

proesabiti - (u knjiž. jez.) prohesapiti - proračunati, premjeriti.

pronija (grč.) - zemlja data vojnicima ili duhovnicima da se od nje izdržavaju; nije se mogla naslijediti; pronijar - obrađivač pronije

proštudijerati - (u knjiž. jez.) - prostudirati, proučiti.

protokol - knjiga za zavođenje akata, (kod Kočića izokrenuto protokol u protokur).

protokolovati - protumačiti, objasniti.

provikati - početi vikati; vrijeme kad čeljade dozrijeva.

pružljaj volova - dužina volova sa rudom i jarmom.

pucer - njem. Putzer - posilni, čistač, onaj koji čuva ili čisti cipele.

pulika - (u knjiž. jez.) - publika - svijet; naročito; gledaoci, čitaoci, javnost, narod, ljudi.

pusat (tur.) - oružje; konjska oprema;

 

R

radiš - čigra, zvrk; đerdan, gerdan, niska, vijenac.

rahmetli - umrli, pokojni.

Page 21: Rječnik arhaizama.docx

raison d'etre (franc.) - razlog postojanja, smisao

rajkan - rajetin.

Raubwirtschaft (njem.) - privredna krađa, pljačka.

ravanluk - ujednačen konjski hod pri kome se jahač ne trucka.

razmititi - razmaziti, razbluditi.

razor - brazda, dio uzorane njive

rebel - buntovnik, odmetnik, lice koje zakonitoj državnoj vlasti pruža oružan otpor.

redip, takođe redif i redifa - rezervna vojska, rezerva.

regleman - reglman, uredba, pravilnik o vršenju službe, odredba, propis, poslovnik.

remunaracija (lat.) - vanredna nagrada, pored redovne plate; honorar, premije

renegat - otpadnik od vjere, naročito: hrišćanin koji je prešao u islam; (fig.) otpadnik, odrodnik, izrod, izdajnik.

renta (franc.) - svaki regularno dobijeni prihod od kapitala, imanja ili zemljišta koji od svojih vlasnika ne zahtijeva nikakve preduzetničke djelatnosti

respekt (lat. respectus) obzir, poštovanje, ugled, uvažavanje, poslušnost, iz poštovanja

respektabilan (lat. respectabilis) koji zaslužuje poštovanje, dostojan poštovanja, ugledan, uvažen.

reštiti - zatvoriti.

reunija - (lat. reunion) - sjedinjenje, ujedinjenje; pomirenje, izmirenje; društvo, udruženje; sastanak, skup, zbor.

rezil - osramoćen, obrukan, blamiran, ponižen.

rospija - (perz. rūspī, tur. orospu) ljubaznica; nevaljalica; prostitutka; neposlušna, nevaljala žena.

rotar - (eng. rotary) član Rotari-kluba

roždanik - knjiga rođenih.

rušpa - takođe rušpija - venecijanski zlatnik, cekin.

ruštriti - ruštati, hrskati, mrviti sa šumom.

Ruten - (pl.). Ruteni, Rusin.

 

S

sadaka - tur. milostinja

saferski, -a, -o - (prid.) - koji se odnosi na Safer (naziv mjeseca septembra).

Page 22: Rječnik arhaizama.docx

sahibija (tur.) - gospodin, gospodar, vlasnik, domaćin; pokrovitelj, zaštitnik; u Indiji Evropljanin uopšte;

sakrament - prvobitno sredstvo kojim neko sebi ili drugom nameće izvjesnu obavezu (kapara, kaucija, zakletva, i dr.); u kršć. crkvama: sveta tajna, naročito pričešće.

salamet - selamet, spas, spasen, i, e - povoljno stanje; pravi put.

salutirati - pozdravljati, pozdraviti; naročito: pozdraviti po vojnički.

sapret - dokazati kome (na sudu) da je kriv; pretrpjeti, podnijeti stradanja, kaznu (obično u kletvi).

saraorina - rad na izgradnji puta, kulučenje, nadničenje.

sarašćer - knjiž. serasker i serašćer - glavni vrhovni komandant. Postavljan je u slučaju rata iz redova vezira. Od njega je bio stariji po položaju samo veliki vezir, koji je u ratu nosio titulu serdariekrem.

saruk - zavoj oko kape, čalma.

sčinjati, ščinjati - nakanjivati se, oklijevati, kolebati se.

sebur!, sabur! - strpi se! strpljivost, strpljenje.

sedlenik - dobar konj isključivo za sedlo i jahanje.

sedra - kapnica, siga.

seiriti - promatrati, razgledati, rugati se.

sekser - stari austrijski novac od 20 filira.

serašćer - vrhovni vojni zapovjednik.

serbez - slobodan, smion, odvažan, slobodno, bez brige, bez straha, neusiljeno.

serbezija - sloboda.

serdar (tur.) - zapovjednik, vojskovođa, vrhovni komandant

serdžada - prostirač, mali ćilim na kojem muslimani klanjaju namaz; služi i kao ukras u kućnom namještaju; u obliku je pravougaonika.

serežanin - (pl.). serežani - žandarm u nekadašnjoj Vojnoj krajini; stražar, čuvar uopšte.

sergija - tur. sergi - skupljanje dobrovoljnih novčanih priloga pred džamijama

serhat - tur. drugo ime za Krajinu

sermija - imovina, imetak; blago, stoka, marva uopšte.

sent - zavičaj, postojbina, rodni kraj; pravac, strana.

servitug - pravo upotrebe tuđe imovine u određene svrhe; pravo na ograničenje vlasnika u korišćenju imovine.

sevap - milosrđe.

Page 23: Rječnik arhaizama.docx

sikterisati - otjerati uz ljutnju nekog od sebe sa riječju ikter! (napolje! gubi se! marš!), maršnuti, otjerati ga na grub način.

sindžir - lanac.

sinđelija - diploma ili gramata kojom je episkop postavljao ili utvrđivao sveštenika na određenoj parohiji; patrijarška diploma kojom se episkop postavljao ili utvrđivao na izvjesnoj eparhiji.

sinekura (lat.) - dobro plaćena služba koja ne zahtijeva nikakav ozbiljan rad

sofra - niski okrugli stol, trpeza, sinija.

sophomore - eng. student 2 god.

sopra - (u knjiž. jez.) sofra, trpeza, sinija.

stanarica - domaćica; stanarka; ptica koja nije selica.

stojbina - (pokr.) zavičaj, postojbina.

struga - otvor, prolaz na drvenoj ogradi oko kuće, njive, tora; takođe: ograđeno mjesto za ovce na otvorenom prostoru, tor.

strugarica - reduša kojoj je dužnost da pomuze ovce u toru.

subaša - nadzornik imanja, onaj koji ubire aginske ili begovske prihode sa čitluka (feudalnog posjeda); ranije u Turskoj carevini tako se zvao gradski nadzornik.

sudanija - tobožnje suđenje; kod Kočića: ruganje sudu i suđenju.

sudišće - sudište, sud, mjesto, prostorija gdje se sudi, gdje sud zasjeda.

suharija - takođe i suvarija - konjanik; konjanik-vojnik, konjanik-žandar.

surgun - progonstvo, izgnanstvo; kao pridjev: prognan, protjeran; gl.  surgunisati - protjerati, prognati; u značenju surgun upotrebljava se i imenica surgunluk 

surutka - tečnost koja ostaje poslije sirenja mlijeka.

suturlija - provalija, ambis, ponor.

Sveta Paraskeva (Sveta Petka) - svetiteljka u pravoslavnom kalendaru na dan 27. oktobra.

svještati - razumjeti, shvatiti, ući u trag.

 

Š

šaban (tur.) - osmi mjesec muslimanske mjesečeve godine

šajcati - (pokr.) - šetati se, kibicirati, ložiti.

šaporenje - šaputanje, šuškanje, gl. imenica od šaporiti - šaputati.

Page 24: Rječnik arhaizama.docx

ščedro - štedro, izdašno, darežljivo; jako, obilato.

šejtan - đavo.

šenluk - veselje, slavlje uz pucanje pušaka, gl.

šenlučiti - provoditi veselje, slaviti, veseliti se.

šerbet - tur. şerbet, arap. šärbä; piće od pečenog šećera, slično čaju

šeretluk - budalaština, šala.

šerijat - muslimanski vjerozakon, islamski propis; islam.

šilježe - jagnje od godinu dana.

škrljak - šešir, klobuk; kod Kočića simbol tuđina (Švabo).

škrljačina - aug. i pejor. od škrljak - šeširčina.

šoca - vrsta starinske vojničke puške.

Šokac - naziv za katolike-ikavce i katolike uopšte; pokrajinski: seljak, zemljoradnik; prost čovjek.

šovran - vrsta novca.

štuc - vrsta kratke puške, karabin.

šućur - (arap. šukr, tur. şükär) hvala Bogu!

šupirati (njem. Schub) - policijski protjerati (u zavičajno mjesto)

šuša - ovca, koza ili krava bez rogova; (fig.) niko i ništa.

 

T

tabor - logor, organizovan sastanak.

takum - pribor, servis, kompletna oprema; tuce nečega; onaj dio čibuka koji se stavlja u usta.

talahi - dio molitve i zakletve kod muslimana: tako mi Boga!

talambas - naročita vrsta bubnja od tuča u obliku čanka ili duboke ćase sa razapetom kožom obično jarećom. Riječ talambas često se odnosi i na bubanj uopšte.

teferič - izlet, veselje.

tefter - bilježnica, registar, protokol; računska knjiga; trgovačka knjiga dugovanja i potraživanja.

tekija - derviška zgrada, manastir, u kojoj se obavljaju derviški obredi. Svaka tekija ima svoga starješinu, šejha (kaluđer).

Page 25: Rječnik arhaizama.docx

tapija - javna isprava o vlasničkom pravu na nekretninu.

terkija - zavežljaj opreme (kao što je kabanica) koji se kajiševima priveže za oblučje na zadnjoj strani sedla; dio starije ženske narodne nošnje, ukrasni privjesak koji visi sa strane o pojasu.

teskera (tur.) - cedulja, list, pismo, pismena dozvola, potvrda, isprava, svjedočanstvo

teslaisati - zanositi se, ponositi se, praviti se važan.

testa - (pokr.) gesta, put.

tevabija (tur.) - podanici, državljani; pristalice, pratnja; porodica

timar (tur.) - briga; feudalno dobro, imanje, posjed

timor - kamenjar, vrlet, golet, prebivalište orlova.

timorina - predio, kraj u kome ima timora, geol. visoki dio zemljine kore, planinski masiv, koji nastaje spuštanjem okolnih dijelova duž rasjeda; mjesto puno visokih, strmih stijena, kamenjar, krš.

tkanica - otkan pojas (u raznim bojama i šarama); materijal od grubo utkane vune (obično šarena); vrsta ženskog pojasa.

tribun (lat.) - vođa naroda, popularan narodni govornik

trmka - kupasta košnica od pruća, vršara, vrša.

trnapiti - hrupiti, nahrupiti iznenada, upasti, ući u kuću.

trze - (pokr.) jagnje koje se vrlo kasno ojanjilo.

tubiti - tuviti, pamtiti, dobro držati u pameti.

tufek - puška, puškar.

tugra (tur.) - službeni monogram (na fermanu, na novcu) od sultanovog imena

turkesati - govoriti turski.

tutunluk - cijev kroz koju prolazi dim.

 

U

učevina - (nar.) znanje, nauka.

udut - (knjiž.) hudut - međa, granica, područje.

udutlema - carski (turski) akt i ceremonije koje idu uz njega.

ugajretiti - pomoći, zauzeti se.

ukabuliti - pristati na nešto, usvojiti nešto.

ukopacija - okupacija.

Page 26: Rječnik arhaizama.docx

ulček - starinska mjera (za žito, brašno i sl.) različite veličine.

umesti - umiješati, umetnuti, usuti u nešto; upropastiti, upištiti

umesti se - istrijebiti se.

umjeti, htjeti, znati.

upatan, -tna, -tno, - (pokr.) napaćen, namučen.

uredovan,- vna,- vno - koji se odnosi na ured, kancelarijski, služben, zvaničan.

uriktati - udesiti, namjestiti.

uvano - zacijelo, sigurno.

uverčiti, uferčiti - zapaziti, uočiti.

 

V

vabrika - (u knjiž. jez.) fabrika - tvornica.

vagabund - probisvijet,

vajda, fajda - korist, dobit.

valija - arap. wali, tur. vali - guverner, carev namjesnik

vakasuz - nevrijeme, nezgodno doba.

vakat - vrijeme.

vakmajstor - narednik u žandarmeriji.

valahi - tako mi boga! kunem se Bogom!

valija - guverner pokrajine (vilajeta) u bivšoj Turskoj carevini.

valiti, faliti - nedostajati, (po)manjkati.

vamilija - (u knjiž. jez.) familija - porodica.

varica - mješavina pšenice i kukuruza što se kuha uz post, na Varindan.

varićak - drveni sud za žito; žitna mjera.

većil - punomoćnik, zastupnik.

verak - suština, misao, narav, običaj.

verdekter - podozrivko, sumnjalica.

verman - (u knjiž. jez.) ferman - sultanov ukaz, sultanova naredba, carska zapovijest.

Page 27: Rječnik arhaizama.docx

vildžan - (u knjiž. jez.) fildžan - šoljica za crnu kafu bez drške.

Viraunin - (dij.) Firaunin, Ciganin.

višeklija - (u knjiž. jez.) fišeklije - kožni pojas sa pregracima u kojima stoje naboji, fišeci, municija za pušku.

vitmija - namiguša, smutljivka, vragolanka 

vitmiluk - (dij.) (u knjiž. jez.) fitmiluk - smutnja, spletka, intriga.

vorinta - (u knjiž. jez.) forinta - novac u raznim zemljama razne vrijednosti; u bivšoj Austro-Ugarskoj srebrn novac od dve krune; srebrna dvodinarka.

votant - porotnik.

vrajlos - (njem.) freilassen - slobodan.

vrajter - u našim dijal. iskv. njem. riječ Gewfreiter - kaplar u austrijskoj vojsci.

vrišak - (u knjiž. jez.) frišak - svjež.

vrnto - (iron.) budala, blesan.

vruštuk - njem. Fruhstuck - doručak.

vukara - (u knjiž. jez.) fukara - siromašak, jado, bijednik

vukaran - na, no, (u knjiž. jez.) fukaran - siromašan, jadan, bijedan

vursat, fursat - zgoda, prilika, zgodan čas kad niko ne može omesti da se što učini; samovolja, kad se pruži zgodna prilika.

vuruna - (u knjiž. jez.) furuna - peć; limena peć; zemljana pekara.

vuzle vuzlasto - (u knjiž. jez.) fuzle fuzlasto - nedozrelo, neiskusno mlado momče, žutokljunac.

 

Z

zabrkljačiti - (šalj.) nar. početi brkljačiti (nejasno govoriti, mrmljati).

zabrslati - početi brslati (početi brzo i nerazgovijetno govoriti).

zakajtiti - zabilježiti, zapisati.

zakrpatiti - izderati se, povikati.

zaptija - redar, policajac; policija; gl. zaptiti - držati disciplinu, red; uzdržavati, zadržavati, sprečavati, ustezati.

zaraciti se - odmetnuti se.

zasalampijati - zatalasati, zavitlati.

Page 28: Rječnik arhaizama.docx

zastrug(a) - čančić, čanak, zdjelica od drveta sa poklopcem.

zastupiti - ući, zavladati.

zaturkesati - početi govoriti turski.

zavozit, ta, to - svojeglav, tvrdoglav, na svoju ruku.

zazor - sramota, stid, sram.

zbitije - događaj.

zefir - topli blagi vjetar; lahor; vrsta tankog platna

zeman - (tur.) doba, vrijeme.

zenćil - bogat, raskošan.

zijamet (tur.) - vojnički feud s godišnjim prihodom od najmanje 2000 aspri (sitan srebrni novac, novac uopšte)

zijanćerast - , štetočina, štetočinast.

ziratiti - obrađivati, ziratan - obradiv.

zorli (tur.) - silan, obijesan; zdrav, snažan; teško, mučno, tegobno; jako.

zort - tur. zort, arap. dart - strah, plašljivost

zubun - gornja haljina od sukna sa kratkim rukavima ili bez rukava; postoji i muški i ženski.

zulum (tur.) - nasilje, nepravda

zulumćar (tur.) - izv. od zulum, nasilnik, ugnjetač, koji nanosi nepravdu.

zurla - takođe i zurna - vrsta svirale sa veoma jakim piskavim glasom.

zvekan - na svoju ruku, svojeglav.

 

Ž

Žanago (zanago) - zaista, odista.

žezlo - znak vladarske časti i vlasti

žirovan - uhranjen, ugojen, sposoban za parenje.

žitije - životopis.

živolazan - živahan.  

žreci - sudci

Page 29: Rječnik arhaizama.docx

Ing. Salih ČAVKIĆ 

VAŽNA NAPOMENA: