rječnik arhaizama
Embed Size (px)
TRANSCRIPT
Rjenik arhaizama, stranih i manje poznatih rijei i izraza, koji se javljaju u bosanskom jeziku.
ABCDDEFGHIJKLLjMNNjOPRSTUVZ
A
abahija -sukneni konjski pokriva
aik -otvoreno, jasno, slobodno, drsko
ad- pakao
adet- navika, obiaj
adlatu- savjetnik, pomonik.
adamija- neiskren, nevjet, neupuen, poetnik; pridj. -adamijski.
aga- zemljoposjednik, veleposjednik, gazda
Agarjanin- (pl.) Agarjani, naziv za Turke - po jednom plemenu koje je, prema Svetom pismu, bilo u neprijateljstvu sa Jevrejima, nevjernik.
ahbabluk- od tur rijei;ahbaplik- drugarstvo
ajetul' kjursiju- ajjet iz Kur'ana asnog - ui se na svakom namazu na seddi
ajluk- mjesena nadoknada.
akinija- elitna carska jurina konjica
alaba- pjegav po glavi (konj).
alajbeg- vii zapovjednik oblasti u bivoj Turskoj Carevini.
alaknuti- halaknuti, zagrajati, viknuti.
alaselametialahselamet- da ti je bog na pomoi.
alma matter- eng. po pitanju Alme; (nl. de kwestie van Alma)
aman!- uzvik preklinjanja i vapaja: pobogu! za boga! akoboga! oprost! pomo! milost!
amanet- zavjet, svetinja; predmet, preporuka koja se daje na uvanje, na povjerenje.
ambar, anbar, hanbar(knji.)hambar- drvena zgrada za zrnastu hranu, sanduk za ito i brano.
anatema(lat.) - prokletstvo
andar(u knji. jez.)handar- dugi iljasti ili krivi no s otricom s obje strane.
antreelj- mjesto izmeu dva dijela natovarenog samara.
aramija-(u knji. jez.)haramija- razbojnik, bandit; hajduk; lako naoruani vojnik.
ardovi(u knji. jez.)hardovi,dem. odhardov- burence, bavica.
arhijerej- starjeina jereja jedne eparhije u pravoslavnoj crkvi, vladika.
arhimandrit- starjeina manastira; najvii svetenomonaki in.
arondacija(franc.) - zaokruenje (zemljita)
arsuz- kao imenica: bezobraznik, arsuzin; kao pridjev: bezobrazan, koji nema stida; (fig). ljut, zloest, zle naravi.
arin- mjera za duinu
artikula(u knji. jez.)artikl- predmet, stvar, roba u trgovini.
asker- takoe iaer- vojska; vojnik.
askerija- takoe iaerija- vojska.
asli- sigurno, mogue, upravo, zaista, vjerovatno; sva je prilika.
aspra- sitan, najmanji turski novac od srebra.
aik- ljubavnik, momak koji aikuje, zaljubljen.
aikovanje- voditi ljubavni razgovor, udvaranje.
at- konj plemenite pasmine.
ato-no-to- podrugljiv izraz Davida trpca za crkvenokolsku autonomiju.
aviz- (u knji. jez.)hafiz- ovjek koji zna itav Kuran napamet .
azo- dakle
B
baganeta(u knji. jez.)bajonet(a)- dug no sa dva ili vie rezova, koji se stavlja na puku (napravljen u Bajoni 1840. g.).
bak- bik, junac koji je rasan i slui za priplod. (pridj.)bakovit- jak kao bik, silan, obijesan, estok.
baka!- (ironino) vidi! pazi!
bakralija- iroke uzengije
balija- pogrdno Turin, znai i: prost, neuk.
bangav, a, o- debelih stopala, oboljelih nogu ovjek koji hrama.
bantovati- dosaivati, smetati, uznemiravati.
banhof(njem.) - eljeznika stanica.
barabar- paralelno, uporedo
baibozuk, baibozluk- nedisciplinovana vojska, vojnici koji su se odmeali u pljaku, vojnik nekadanje neredovne turske vojske.
baica-prva rakija iz kazana, najjaa, najbolja (ljivovica).
bakaluk(tur.) - to je odvojeno; razlika; privatna svojina u nekoj zajednici; odvojena prostorija (za ene u Bosni)
bauna- janjea glava; glavurda (kod ovjeka).
ba-au- narednik u turskoj vojsci
bataljun, batalijun- (u knji. jez.)bataljon- vojna jedinica, dio puka, sastavljena od dvije do etiri ete.
bate- umiljato brate.
bevel(njem.)Befell, - zapovijest, naredba.
begenisati- dopasti se, svidjeti se, zapaziti
begluiti- raditi za bega, raditi na begluku
belim- moda, valjda, vjerovatno.
beledija- gradska vijenica, gradska optina,
beleisati,besleisati se- opskrbljivati se.
beli, benbeli -ba tako, zaista
bena- (pridj.)luda, budala, glupan, glupaa;
benast- luckast, glup.
bendati- priznavati, pridavati vanost.
benzer- slian, nalik.
berat- carski dekret (ukaz, povelja), kojim se dodjeljuju zvanja, odlikovanja, privilegije ili kakva dobra; bukv. "pismo".
beriet- rod, prirod, izobilje.
besleisati-namirivati,
bihuzurli- onaj koji nekoga uznemirava
bilahi- boga mi.
bilmez- glupak, budala; neznalica; nevjet, neupuen ovjek; lijenina, neradnik.
biljeg- oznaka, nadgrobni spomenik.
birini, birindi- prvi, najbolji.
birzemanile, birzeman- nekad, u staro vrijeme, ranijih vremena.
bisage-dvije torbe spojene u jednu
bitanga- skitnica, neradnik, nevaljalac.
bivakarce- kao, toboe, uistinu.
blentav- intelektualno zaostao.
blodsinniger Kerl(njem.) - malouman ovjek, blesav, glup.
bojer- bojar, plemi koji je i ratnik; savjetnik velikih kneeva i careva u staroj Ruskoj carevini.
bojijeh,(gen. pl.) odbolji-(samo u dijasp.) - boljih.
borija- truba.
bos- (st. germ. i nl.) - sveanj, mnotvo, uma
bosen- (st.germ. i nl.) -prirodna ivotna zajednica, biljki i ivotinja, gdje drvee ini odreeni aspekt, ume
boa- pokriva za glavu, rubac; stolnjak; platno etverouglastog oblika u koje se neto zamotava.
bojak- jadnik, siromah; prosjak.
bradva- sjekira sa irokim sjeivom, slui za tesanje drveta.
brina- bregovita obala, brei, uzvienje, strmina.
brkljaiti- nejasno govoriti, mumljati.
brondati(pokr.) - brundati, mumljati, negodovati.
bugariti- tuiti, jadikovati, naricati, zapjevati.
bujad- vrsta paprati; korov.
bukagije- okov na nogama zatvorenika u tamnici.
buleika- bula, Turkinja.
buletati- (pokr.) ovjeravati peatom; peatom obiljeavati drvo koje se moe sjei.
buljuk- eta vojske. U janjiarskoj vojsci buljuk je brojio 100 ljudi; odred, jato, skupina, grupa.
buljukbaa- kod janjiara zapovjednik buljuka, oficir u rangu kapetana; vodnik, zapovjednik jednog buljuka.
buruntija- bujruntija, pismena zapovijest, naredba, odobrenje, ukaz.
busija- zasjeda.
C
cajgnis- svjedoanstvo, uvjerenje.
cesar- esar, car (najee o austrijskom caru).
civilj- (knji.)civil- graanstvo, graanski stale (za razliku od vojnikog); graanska nonja: ii u civilu: ii u graanskom odijelu.
consultant- eng. konsultant, savjetnik
crijemu(a)- biljka iz porodice ljiljana koja se upotrebljava za zain i jelo, zovu je josrijemu, srijemua.
Crna kua- zloglasni zatvor u Banjoj Luci za vrijeme Austro-ugarske i kasnije.
custodia honesta(lat.) - asni zatvor sa izvjesnim olakanjima i ublaenjima
cvancik- stari austrijski novac od 20 krajcera.
ado- edo, iz milote.
ador- ator.
akarast- onaj koji je raznobojnih oiju.
alma- platno omotano oko fesa ili koje druge sline kape, saruk, ahmedija.
alma-ovjek koji nosi almu.
atati- itati, obino molitve u crkvi ili na slavi.
etobaa- zapovjednik ete.
ibuk- cijev sa lulicom na jednom kraju koja slui za puenje; obino je ibuk dug, a ako je manji pa se moe u dep staviti, onda se naziva ibui.
imbur- negdje i(ilbur)jelo od jaja, pravi se tako to se jaja razbiju i pre na maslu ili kajmaku bez mijeanja. Ako se jaja pri prenju mijeaju, dobije se kajgana.
ivit- modrilo (vrsta boje); indigo.
itluk-sahibija-aga ili beg, gospodar, vlasnik itluka (feudalnog posjeda).
ok jaa padia!- usklik u sultanovo zdravlje: da ivi mnogo godina!
ovali- (knji.) -ohali, ohan- izraen, saiven od ohe.
aba- sveto mjesto u Meki.
atib,takoe iatip- pisar, administrativni slubenik, inovnik.
eif- uivanje.
emane- violina.
epenak(tur.) - vratanca od duana ili radionice kojima se gornje krilo die a donje sputa i podboi, te se na njemu izlae roba, a trgovac na njemu i sjedi
ereli- (prid.) odereeta- vrsta domaeg pamunog platna koje je protkano cijelom duinom osnove svilenim icama. Te ice mogu biti i pamune, ali drugaije nego li je osnova.
itab,takoe iitap-knjiga; zakon; knjiga koja sadri vjerska uenja i propise; Kuran; Biblija.
eviti- takoe iefiti- voditi istragu, vriti uviaj; vriti procjenu poljske tete.
iulajkan- zvekan, zvrnto, blento, neotesan ovjek.
uli-ruica.
urak- muki kaput postavljen i opiven krznom, bunda, kouh, moe biti dugi ili kratki.
urina- (pej.) veliki urak.
urlik- takoeurlika- svirala, frula; glas svirale; glas, cvrkut nekih ptica (jarebica, eva i sl.).
D
dalkilica -gola sablja
davorijanje- alosno sviranje ili pjevanje.
dalga- talas, val, bura na moru.
Damaklov ma- opasnost koja uvijek prijeti
denjak- bala, upakovana roba; sveanj, zaveljaj, naramak.
deputacija(lat.) - poslanstvo, skup ljudi koji je izabran i poslan u ime neke organizacije, ustanove i sl. sa nekim zadatkom
dernek- vaar, sajam, narodni zbor; svadba, veselje.
dert- jad, briga, tuga, bol, muka.
Der hervoragenden schriffstellerischem Tatigkeit(njem.) - istaknuta pieva marljivost
deverati- muiti se,
devlet- carevina, carstvo, drava; car; srea, zadovoljstvo, blagostanje, rahatluk.
devrije- straar, uvar.
dimnica- vrsta poreza, po kui, po ognjitu.
divanana- (u knji. jez.)divanhana- prostrano predsoblje (hodnik) na spratu u starim graanskim kuama, bukv. "kua, mjesto za razgovor i vijeanje", priaonica.
divit- pernica sa tintarnicom zajedno.
dizgin- kai na uzdi za konje
dokundisati- nakoditi, nauditi, doi do grla.
doligati- (pokr.) pjevati treperavim glasom udarajui prstima u jabuicu ili je pomiui gore-dolje.
dova- molitva bogu; blagoslov.
dram- turska mjera za teinu = 3,2 grama.
dumaglija- izvedeno odduman- dim, magla, praina.
duman-tegoba, problem.
dumanluk- izv. od duman (dim, magla, praina), briga, zamagljenost misli, kao polusan.
dunjaluk-ovaj svijet, ljudstvo na zemaljskoj kugli; materijalna bogatstva, imetak; ovosvjetska dobra.
duvak- veo.
idija- objeenjak, ivahan mladi; zanesenjak koji izaziva divljenje, ali i prekor; junak.
em- valja, metalna preaga na uzdi koja se stavlja konju na usta poprijeko iznad jezika.
endar-(u knji. jez.)andar- uvar javnog poretka i bezbjednosti, policajac.
inuva- niska od sitnog nakita kod djevojke oko vrata, detalj erdana.
oja- toboe, kao biva.
D
dahili -neznalice
dandrljiv- svadljiv, koji mnogo prigovara drugima.
defe(tur.) - svaa, galama
demadbaa, dematbaa- starjeina jednog demata, seoski starjeina.
denem-dehenem, pakao.
denet- raj.
donjati- dugo ekati (obino pred neijim vratima), ekajui dremusati.
dube- duba, odora, mantija muslimanskih vjerskih slubenika obino od crne ohe, zubun.
dumrukija, umrukija-carinik, troarinac.
dilit- (arap. rd, tur. cilit, cirit) kratko koplje od elastinog palmina drveta, kojim arapski konjanici vino rukuju i kad su im konji u najveem trku.
dumadel-ahire, (6 mjesec hidr. kalendara)
dumadel-ula, (5 mjesec hidr. kalendara)E
efendija- gospodin.
eglen-razgovor, zabava u prijateljskom razgovoru, (gl.)eglenisati-eglendisati,razgovarati.
emerija- sugraanin, zemljak (iz istog mjesta ili kraja); fig. drug, prijatelj.
eparhija- u pravoslavnoj crkvenoj organizaciji administrativna oblast kojom upravlja eparh, episkop, vladika.
erar- (lat.) dravna blagajna;erarni- dravni
esapiti- (u knji. jez.)hesapiti- misliti, smatrati, raunati.
eskortirati- sprovoditi pod oruanom pratnjom.
ekija- odmetnici, hajduci; krijumarena roba, osobito duhan.
ezijjeti- zanovijetaF
fajda- korist, dobit.
falanga(gr.) - borbeni red teko naoruane pjeadije, nekad, u zbijenoj formaciji, slino klinu
farisej(hebr.) - licemjer, prenemagalo; ovjek koji se pretvara
felah(ar.) - ratar
fetva- pravno rjeenje ili uputa data u obliku odgovorakako da se rijei izvjesno erijatsko pitanje.
fiskus-dravna blagajna, dravna imovina.
fitmija- smutljivka; vragolanka, namigua; od fitmija izvedeno.
fitmiluk- smutnja, spletka, intriga.
fitr- obavezno davanje siromanima za vrijeme mjeseca ramazana
forinta- novac u raznim zemljama razne vrijednosti; u bivoj Austro-Ugarskoj: srebrn novac od dvije krune, srebrna dvodinarka.
fursat- zgoda, prilika, zgodan as kad niko ne moe omesti da se to uini; samovolja kad se kome prui zgodna prilika.
G
ganiluk- bogatstvo, obilje.
garaz- namjera, cilj, elja; pakost, zloba, pizma, mrnja.
gaveljati- vui se, teturati, teko ii, posrtati.
gazija- heroj, ratni junak, pobjednik, borac za vjeru.
gaziluk- izvedeno odgazija- herojstvo, ratno junatvo.
gemischte Provinz- izmijeana, zajednika provincija.
gerdan- (u knji. jez.) - erdan, ogrlica.
gerz, erz-momak, mladi.
gigijati- podvriskivati, popjevati uz vrisku.
gobelja- polutka, naplatak na toku od kola.
go- manji bubanj.
god- dan u godini u koji se pominje, slavi neto, godinjica, godinji praznik, blagdan; znak godinjeg rasta debla, drveta u umi.
Gordijev vor- posebno zamren vor
grad- (pl.) gradi, stepen, stupanj; u fizici podjeljci ljestvice, skale fizikih instrumenata; kod Koia se misli na stepen jakosti rakije.
gradijerati- (u knji. jez.)gradirati- izmjeriti stepene (grade) jaine, npr. rakije.
graa- mala, kraa puka.
grov- (u knji. jez.)grof,tal.graf- plemika titula.
H
haber- glas, vijest
hajir- dobro djelo
hajirli- sa dobroinstvom, sa dobrim djelom
hak(tur.) - pravi; onaj dio prihoda u naturi koji su kmetovi morali davati spahiji; plata; raun; vlasnitvo.
halal- ono to je vjerski i obiajno dozvoljeno, doputeno; ono to je na poten nain steeno; oprost, dozvoljeno po erijatskom zakonu
halaliti- oprostiti; pokloniti.
hamal(tur.) - nosa
hanuma- gospoa.
handar- dugi iljasti no, s otricom s obadvije strane. Ponekad se tako naziva i kratki krivi ma ili jatagan.
hara- porez iz turskog perioda.
has- carsko imanje; dvorsko imanje.
hastal- sto.
hazna- blagajna, riznica; blago, izvor vode
haznadar- uvar riznice, blagajnik.
heler(njem.Heller) - stoti dio krune, prema imenu njemakog grada Halla gdje su ga najprije kovali; danas stoti dio eke krune
hesab- takoe ihesap- raun, broj; procjena.
hi(e)dra(ar.) - odlazak Muhameda iz Meke u Medinu (g. 622. n. e.) ; to preseljenje smatraju muslimani jednim od najvanijih dogaaja u poetnom stadijumu islama i od tog vremena raunaju godine
hizmear-onaj koji nehumano koristi tuu radnu snagu, izrabljuje druge...
hizmearimo- sluimo nekome, radimo za nekoga teke poslove
hoda, oda- imam.
hrum(knji.)rum- povika, vikanje na nekoga, razbjenjelost, ljutnja.
I
Iini- drugi, (fig.) turska vlast.
idara- izdravanje, egzistencija, alimentacija; snabdijevanje potrebnim za ivot.
iftar- veera u danima posta
ilad(tur.) - lijek,ilada- ljeilite.
ilika- (pl.) - ilike, rupica ili petlja na odijelu za koju se zakopava dugme.
indat- pomo (bilo u novcu, hrani, ljudstvu, vojnoj opskrbi, i sl.).
insan(tur.) - ovjek, eljade.
interpelacija(lat.) - pitanje upueno ministru u parlamentu, obino u vezi sa nekim dogaajem ili procesom; upadica (iz publike govorniku)
intransingentan(lat.) - nepomirljiv, uporan, tvrdokoran
invaterist- vojnik pjeak (pjeadinac) na odsluenju vojnog roka.
izdihanije- nastupanje smrti.
izhaveen- polulud
izmear- takoe ihizmear- sluga, sluitelj.
izor- nagrada (u itu ili novcu) koja se daje na ime najma teglee stoke za oranje, najam.
izun-dozvola, doputanje, privola, pristanak.
iinjati-namisliti, smisliti.
J
japija- drveni graevni materijal, graa; tjelesna graa.
jaram- preka preko rude o kojoj vise teljizi za volove
jarmac- preka preko rude o kojoj visi teljig (drepanik), mali jaram za jednog vola.
jaspra- uopte novac, a konkretno sitan turski novac.
javaluk(tur.) - neodgovornost.
jazbec- (pl.)jazbeci- (novoslov.) jazavac.
jazija-pismo, pisanje; natpis, ono to je napisano; u kovanog novca ona strana na kojoj je brojem oznaena vrijednost (suprotna strana je "tura").
jezuit(lat.) - licemjer, lukavac, vjeroloman ovjek
jedek-jelo
jolpaz- skitnica, besposliar; raskalaenjak.
junga- mjera za teinu, naroito za maslo i vunu; teina oka i po.
junost-mladost.
K
kabast- velik, krupan.
kabuliti- pristati, prihvatiti; usvojiti.
kadija- sudija
kaima- turski papirni novac (u bivoj Turskoj carevini).
kajmakam(tur.) - namjesnik; vojno-graanski upravnik grada
kalauz- klju, pokaziva puta.
kalem- olovka, pero od trstike; mosur, cijev, cjevica za namotavanje niti, konca, ice; cjepivo, navrtak kojim se voka oplemenjava; mlada oplemenjena biljka.
kamilavka(novogr.) - kaluerska kapa, povisoka, tvrda, bez titnika; (atr.) slubena kapa policajca ili zatvorskog slubenika
kanderisati- privoljeti nekog na neto, skloniti, salijetati nekog da to uini.
kanon- (flam.) top, orue
kantina- baraka, krma, prostor u nekom preduzeu gdje se mogu dobiti hrana i pie.
kanun- obinijekanon- pravilo, propis, mjerilo; crkvena odluka, crkveni zakon; zbir knjiga ili spisa koje je neki autoritet (crkveni sabor) oglasio i priznao kao autentine (Sveto pismo) i koje sadre pravila hrianske vjere i hrianskog ivota.
kapric- kapris, inat, ud, udljivost
karar- zakljuak, odluka; stepen; mjera, prava mjera neem; prilika.
kasap- (tur.) mesar
kasapluk- kasapski, mesarski zanat, mesarenje.
kastile- namjerno, namjernice; iz ale, alei se.
katil- ubica, krvnik.
kaur- takoe ikaurin- isto to i aur, nemusliman, nevjernik; hrianin; pokatkad ova rije oznaava i katolike ili Latine; (pridj.)kaurski- nevjerniki, nemuslimanski.
kelneraj- pregraen prostor u krmama i gostionicama u kome stoje ae, boce, pie i dr.
kereveka, kerefeka- krivina, izmotavanje.
kerica- ipka.
kerkermajstor- tamniar.
kesedija- onaj koji sijee, koji odsijeca.
keser- takoe i eser, vrsta ekia; tesarska sjekira; (pridj.)keserast.
kijamet- (arap.qiym) buna, gungula, vika i galama, zabuna, nepogoda, meava, napast, nedae, zlo, smak svijeta, uskrsnue mrtvih na dan stranog suda.
klja- (pokr.) itna bolest, snijet, pada kia a sija sunce.
kokija- miris; vonj; smrad.
kom- komina od voa, groa.
komandant- voj. zapovjednik (grada, tvrave, vojne jedinice od bataljona navie, ratne lae, itd.).
komanda- voj. zapovjednitvo; kratka vojnika zapovijest.
komandijer- (u knji. jez.)komandir-zapovjednik ete, baterije, eskadrona, i dr.; vitez, nosilac nekoga viega ordena, npr. "legije asti".
komasacija(lat.) - spajanje manjih poljoprivrednih objekata na razliitim mjestima u vee na jednom mjestu; objedinjavanje razbacanih zemljita
komesija- (u knji. jez.)komisija-lica koja treba da izvre neki posao.
komis- naziv za stvari koje drava daje vojniku (rublje, cipele, hljeb itd.)
komjen- dimnjak na brvnari s drvenim poklopcem.
koporan(u knji. jez.)koparan- kratak gornji kaput s rukavima (kao dio narodne nonje); vojnika bluza.
kopren-gusto sito za penino brano.
korpus delikti- lat.corpus delicti, pravno: predmet koji dokazuje krivicu.
krismilisterij -(u knjiz. jez.)krigministerij-ratno ministarstvo.
krnjak- svaki ovjek koji slavi krsno ime (krsnu slavu); (pokr.) krsno ime; krsni kola, veliki lonac u kojem se kuha jelo o krsnom imenu, gost na krsnoj slavi.
kruna(lat.) - od 1892. do 1918. novana jedinica u Austro-Ugarskoj, uvedena poslije forinte (sadravala 100 filira)
krvarina- odteta za ubijenoga.
ktitor- kod pravoslavnih Slovena i u srednjevjekovnoj Vizantiji: osniva manastira, njegov zatitnik i veliki darodavac.
kumali- vrsta svile.
kurban- brave ili govee koje muslimani kolju na Kurban-bajram; rtva.
Kurban bajram- muslimanski praznik.
kurdelj- traka, pantljika, vrpca; klin na plugu za koji je zapeta guva oraica.
Kurumli han- u Skoplju turski zatvor.
kus -slatki zalogaj;ku-njem. poljubac
kurvaluk- kurvarstvo, kurvarski ivot, kurvarski postupak, kurvarenje; pokvarenost, lukavost, neuhvatljivost.
kuvet-snaga, apetit.
kuzola- (pl.) kuzolai, opanci od ovije koe.
kvartir-stan, sklonite, konak; voj. logor, logorite, vojniki stan van kasarne.
L
lakomica- lijeb, jedna od ulijebljenih dasaka u koje udara voda u vodenici i okree toak koji pokree kamenje za mljevenje ita.
latifundija(lat.) - veliki zemljoposjed, vlasnitvo, spahiluk
lavra- vei, znamenitiji pravoslavni manastir (sveta lavra), koji je sjedite episkopa (Sveta gora, Moskva, Jerusalem).
Lehnstuhl(njem.) - stolica s naslonom.
leme- gvozdeni dio pluga koji pri oranju sijee zemlju; raonik.
lesperina- stari papir, hartija; augm. i pejor. odlesperica-lespirica- pokr. tanak prozirni komadi, kriica neega; takoe ljuska, ljuica.
Lidove novine(e.) - Narodne novine
lijes- uma; sanduk za pokojnika, pokr. drva, drvena graa; drveni dijelovi krova, drvena oprema za oranje, jaram i ralo.
lisast, a, o-obino konj ili pas koji ima lisu, bijelu pjegu na elu.
lumera- (iskvar.) numera, broj.
Lj
ljesa,lisa -vrata (obino od obora ili tora) ispletena od prua, reetka.
ljumati- ii pognut, klatei se naprijed.M
maksumad- izvedeno odmaksum- dijete, nejako dijete, nedorasla djeca.
ma'la- (u knji. jez.)mahala- dio grada ili sela, gradska etvrt, zaselak; ulica, sokak.
mameluk- pripadnik nekadanje tjelesne garde egipatskih sultana; pripadnik Napoleonove tjelesne strae; odan sluga koji bez pogovora slua svaku naredbu svoga gospodara.
manarva- (u knji. jez.),manevar- vojna vjeba veeg broja jedinica u ratnoj slubi; u ratu: sva sredstva kojima je cilj da se oslabi neprijatelj, sem borbe naroito vana u tzv. strategiji zamaranja i zbunjivanja protivnika; u optem smislu: rad koji se izvodi vjeto i lukavo, smicalica, ujdurma, spletka, podvala.
maraz- iznutra bolestan.
marivetluk- (u knji. jez.)marifetluk- vjetina, majstorija; dovitljivost; izmotavanja; smicalica.
marija,takoe imarja- nekadanji sitan ugarski i turski novac.
martalos- (pl.) martoloz, pripadnik posebnog roda vojske, koja se sastojala od mjetana, pjeaka i konjanika.
maa- oeg, eljezna lopatica sa dugim drkom za vaenje vatre i luga iz pei.
maet- takoemaat i meit- srednjovjekovni nadgrobni kamen, steak; nadgrobni kamen uopte; katkad i kamen uopte.
maina- stroj, naprava; lokomotiva.
makara- ala, ismijavanje, sprdnja, maskirana osoba.
mavez, mafez, mahvez- plavi pamuk, pamuk u boji.
mazgala- otvoreno, razvaljeno mjesto u ogradi.
medekalo- prialo.
mezarluk- izv. odmezar(grob), groblje.
mezgra- sok iz drveta.
mejtef- ponekad imekteb- muslimanska osnovna vjerska kola.
mektebihukuk- pravne kole za obrazovanje inovnika.
menjaija-menjaa.
merak- naslada, uivanje, ugodno osjeanje, ugodno raspoloenje; strast, uivanje, elja, volja za neim; melanholija kao posljedica neke pretjerane udnje, strasti ili enje za neim.
merhamet- samilost, milost, milosrdnost; (pridj.)merhametli- milostiv, mehka srca.
mededija, medidija- turski novac, kovan od srebra, u vrijednosti od 20 groa u doba sultana Abdul-Medida (1844. g.) po kome je i dobila ime.
medlis- vijee, savjet, odbor.
meteriz- opkop od zemlje, rov, anac.
mil- takoemla, milj i milja- gradilite, prazno zemljite gdje se moe podignuti zgrada.
milet- narod, nacija.
militer- (zast. pokr. ) - militarac, onaj koji je iz Vojne krajine.
militerija- (zast.) vojska.
mliti- (prez.) - mlim, misliti.
miloduv,(u knji. jez.)miloduh- prijatan miris, koji je prijatnog mirisa; selen, biljka iz porodice titara.
mirija- porez, danak.
misiraa, masiraa- povre slino bundevi.
miva- voe.
mizdrak-koplje iji bode ima bridove (naoluen je); koplje od bajraka.
molepstvije-krae bogosluenje u naroitim prilikama.
mrcinja- onaj koji jede mrcinu, leinar.
mrezga- nabor (na haljini ili na licu), nedozrela jezgra oraha.
mrlina, mrljina- tijelo uginule ivotinje, strvina, mrcina
mrlina- izv. odmrlina, mrljina- strvina, leinar.
muharem- naziv za prvi mjesec u godini po muslimanskom kalendaru, vlastito ime.
muhtar, muktar- starjeina mahale u gradu; seoski starjeina, knez.
mukaet, mukajet -zainteresovan, paljiv, obazriv.
mula- uen ovjek, teolog; kadija u veim gradovima; titula koju je sultan dodjeljivao uenim ljudima kao odlikovanje; titula koja se dodaje ispred imena ovjeka koji je uio vjerske kole, pa ma bio i sa manjom spremom, mazgov, mazga.
munasib(tur.) - zgodan, prikladan, povoljan
mundura- mundir, sveani kaput ili sveana bluza od uniforme; uniforma, odijelo propisanog kroja.
mureep- takoe imureef- crnilo, vrsta crnog mastila, tinta.
murtat(tur.) - odmetnik, izdajnik, otpadnik od vjere.
musaveda(tur.) - bijeda, nesrea, napast; kleveta, potvora, kleveta.
musavediti- klevetati.
musali(tur.) - mjesto u prirodi gdje muslimani na otvorenom prostoru zajedniki vre izvjesne pobonosti
muselim- sreski naelnik.
mustapez, mustafez- lan pozadinske vojske, pozadinski vojnik, treepozivac.
mutap- (tur.)mutab, mutaf- pokrovac od kozije kostrijeti; prostira od kostrijeti.
mutesarip, mutesarif- okruni naelnik, oblasni naelnik; sinonim zavalija.
muzevir(tur.) - spletkar, zlobnik, prevrtljivac, laljivac.
muzerviluk- spletkarenje, zamuivanje.
N
nabodica- (pl.) nabodice, plahovit, prijek ovjek, kavgadija, svaalica.
nadak- dio starinske bojne opreme; sjekirica na dugom drku u kojoj je s jedne strane otrica, a s druge strane uice (malj) u obliku ekia.
naero- (u knji. jez.)nahero- nakrivo.
nafakali- od tur. rijei:nafaka- alimentacija, izdravanje
nailikan,a,o- nakien ilikama (inuvama).
nakastiti-naumiti, odluiti se.
nakladati- nagvadati, govoriti kojeta.
nalet- prokletnik; (fig.) avo, ejtan; prokletstvo.
naredan- doveden u red, ureen, uredan; pripremljen, pripravan, gotov, spreman.
nasuliti(se)- izmiriti (se), pomiriti (se), nagoditi (se), naravnati (se).
navozito- navodno, prema nekome, kod Koia podrugljivo.
nazuban, bana, bano- koji ima zub na koga, kivan, neprijateljski raspoloen prema kome.
nijjet- namjera
niks- (njem.) - ne!
nizam- regularna vojska u Turskoj carevini, ustanovljena 1826; vojnik te vojske; red, poredak, raspored.
noe- (dij.) ondje, tu.
novak- vojnik.
novtati- pretpostaviti, nasluivati, nagaati.
nurija- parohija.
NJ
njukac- cmizdrilo, plaljivkoO
obataliti- pokvariti.
objesnitvo- odvjetnitvo (iskrivljeno, kao da vjea narod).
oblanda- (lat.oblata) - okrugla markica od papira za peaenje pisama, paketa i dr.; farm. Tanka ploica od nekiselog peninog brana koja slui kao omot radi lakeg gutanja lijekova u prahu.
oblaporan -rna, -rno,ohlaporan -rna, -rno- gladan, pohlepan, nezasit, halapljiv, prodrljiv.
obtestvo- optina.
odiva- pokr. udata ena u odnosu na porodicu ili kuu iz koje potie, udata kerka, sestra, bratanica i sl.
odakovi- koljenovi, plemikog porijekla, ovjek iz stare, ugledne porodice.
oferta(lat.) - ponuda, molba (npr. za poslom)
ofis (fr.office, lat.officium) 1. usluga, luba, soba za stolni pribor u otmjenim kuama; soba u kojoj jede posluga; kuhinjska posluga; kancelarije.
ofis (eng.office, lat.officium) 2. poslovnica; ured; kancelarija; ekspedicija; biro.
oglu(tur.) - sin
omsica- osoba o kojoj je rije, taj isti.
opotrebiti- postati potrebit, pasti u bijedu, osiromaiti.
ordija- vojska, armija u Turskoj carevini.
orunik- andarm.
ostragua- starinska puka koja se puni otraga, obrnuto.
osuk-(pokr.) izduena povorka, gomila.
osvjetati- (crksl.) posvetiti, izvriti obred nad neim.
ovincir- (u knji. jez.)oficir- vojnik, svako vojno lice od potporunika do generala, odnosno marala; prid.ovincirski- (u knji. jez.)oficirski.
P
paligrap- izokrenuto: paragraf, odjeljak, lan (zakona, naredbe, pravilnika, i sl.).
paliti- izokrenut, (njem. pridj.politisch)- politiki.
paloina- isto to ipala- sablja, odnosno kratki iroki ma u koga su obino drak i korice okovani srebrom.
paluak- mala livada nepravilna oblika kraj vode.
pametar- ovjek poznat zbog svoga pamenja prolih dogaaja, pamtilac; pametan ovjek; mudrija; ovjek koji biljei vane dogaaje, ljetopisac; knjiga u koju se biljee stvari koje se ele drati u sjeanju; crkv. knjiga u koju su prepisane molitve koje treba znati napamet.
pancijer- (u knji. jez.)pancir- grudni oklop od gvoa ili elika.
pandurica- pandur, podrugljivo. Prvobitno je pandur bio naoruani sluga i pratilac hrvatskih i slavonskih plemia u XVII i XVIII vijeku; pandur je i vojnik-pjeak iz ju. Maarske; kod nas: prost i neotesan ovjek, bezobraznik.
panegirik(gr.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje
paroh- svetenik koji je starjeina jedne parohije.
parohija- oblast koja se nalazi pod upravom jednog svetenika, paroha, i ima bar jednu svoju crkvu; doslovan prevod rijei.
parusija- dar manastiru za molitvu.
paalija- pain ovjek, ovjek u slubi kod pae.
paual(njem.) - iznos odreen otprilike; prosjeno;paualista- poreski obveznik koji plaa porez uture, bez pojedinanog mjerenja
paualizacija- pravljenje predrauna, obino prosjeno, ponekad otprilike, od oka.
peanka- mala puka izraena u Pei.
peksin- neist, pogan.
Pemac- (pl.) (podrugljivo, iz njemakog) Pemci, eh.
peruanje- jesenje komuanje kukuruza.
petljaga- petljanje, jalov posao, eprtljanje.
pezvenek- svodnik, kurvar; pokvarenjak.
pinta- dio rakijskog kotla.
Pirova pobjeda- sumnjiva pobjeda koja ne opravdava pretrpljene rtve i donosi vie tete nego koristi pobjedniku
pisanija- (pej.) nepotrebno ili ravo, loe pisanje, piskaranje; pismo; zast. sakupljanje priloga; prilozi (prema spisku prilonika).
ploska-takoe ipljoska- boca spljotena oblika pogodna za noenje u depu ili torbi
podrug- jedan i pola drugoga po veliini ili po trajanju.
poglava- jastuk, uzglavlje.
poka- pola oke.
poli- posuda od pola litre (za vino) ili pola decilitra (za rakiju).
politisch ungefahrlich- politiki bezopasan.
polza- korist.
pometenik- stradalnik od meave.
popasno doba- vrijeme kad je stoka na pai.
popeto- pop, svetenik, (ironino.)
popimaniti- predomisliti se pokajati se.
postragija- starinska puka koja se puni pozadi.
Potemkinova sela- prazan sjaj; predoavanje lanih injenica kao da su istinite
prajs- (njem.)Preis- vrijednost neke stvari izraene u novcu, cijena.
prekada- kaenje, prekaivanje groba, osvjetavanje groba.
premaknuti- ne roditi, podbaciti.
preteslimiti- predati neto drugome.
prijestolnik- kotarski predstojnik, sreski naelnik.
pripaaj-koni pojas u kome su se nosile male puke, noevi i sitne potrebne stvari.
privuza, priuza- konop, uzica sa kojom se vodi stoka.
proesabiti- (u knji. jez.)prohesapiti- proraunati, premjeriti.
pronija(gr.) - zemlja data vojnicima ili duhovnicima da se od nje izdravaju; nije se mogla naslijediti;pronijar- obraiva pronije
protudijerati- (u knji. jez.) - prostudirati, prouiti.
protokol- knjiga za zavoenje akata, (kod Koia izokrenuto protokol uprotokur).
protokolovati- protumaiti, objasniti.
provikati- poeti vikati; vrijeme kad eljade dozrijeva.
pruljaj volova- duina volova sa rudom i jarmom.
pucer- njem.Putzer- posilni, ista, onaj koji uva ili isti cipele.
pulika- (u knji. jez.) -publika- svijet; naroito; gledaoci, itaoci, javnost, narod, ljudi.
pusat(tur.) - oruje; konjska oprema;
R
radi- igra, zvrk; erdan, gerdan, niska, vijenac.
rahmetli- umrli, pokojni.
raison d'etre(franc.) - razlog postojanja, smisao
rajkan- rajetin.
Raubwirtschaft(njem.) - privredna kraa, pljaka.
ravanluk- ujednaen konjski hod pri kome se jaha ne trucka.
razmititi-razmaziti, razbluditi.
razor- brazda, dio uzorane njive
rebel-buntovnik, odmetnik, lice koje zakonitoj dravnoj vlasti prua oruan otpor.
redip,takoeredif i redifa- rezervna vojska, rezerva.
regleman- reglman, uredba, pravilnik o vrenju slube, odredba, propis, poslovnik.
remunaracija(lat.) - vanredna nagrada, pored redovne plate; honorar, premije
renegat-otpadnik od vjere, naroito: hrianin koji je preao u islam; (fig.) otpadnik, odrodnik, izrod, izdajnik.
renta(franc.) - svaki regularno dobijeni prihod od kapitala, imanja ili zemljita koji od svojih vlasnika ne zahtijeva nikakve preduzetnike djelatnosti
respekt(lat.respectus) obzir, potovanje, ugled, uvaavanje, poslunost, iz potovanja
respektabilan(lat.respectabilis) koji zasluuje potovanje, dostojan potovanja, ugledan, uvaen.
retiti- zatvoriti.
reunija- (lat.reunion) - sjedinjenje, ujedinjenje; pomirenje, izmirenje; drutvo, udruenje; sastanak, skup, zbor.
rezil- osramoen, obrukan, blamiran, ponien.
rospija- (perz.rsp,tur.orospu)ljubaznica; nevaljalica; prostitutka; neposluna, nevaljala ena.
rotar- (eng.rotary) lan Rotari-kluba
rodanik- knjiga roenih.
rupa- takoerupija- venecijanski zlatnik, cekin.
rutriti- rutati, hrskati, mrviti sa umom.
Ruten- (pl.). Ruteni, Rusin.
S
sadaka -tur. milostinja
saferski, -a, -o- (prid.) - koji se odnosi na Safer (naziv mjeseca septembra).
sahibija(tur.) - gospodin, gospodar, vlasnik, domain; pokrovitelj, zatitnik; u Indiji Evropljanin uopte;
sakrament- prvobitno sredstvo kojim neko sebi ili drugom namee izvjesnu obavezu (kapara, kaucija, zakletva, i dr.); u kr. crkvama: sveta tajna, naroito priee.
salamet- selamet, spas, spasen, i, e - povoljno stanje; pravi put.
salutirati-pozdravljati, pozdraviti; naroito: pozdraviti po vojniki.
sapret- dokazati kome (na sudu) da je kriv; pretrpjeti, podnijeti stradanja, kaznu (obino u kletvi).
saraorina- rad na izgradnji puta, kuluenje, nadnienje.
saraer- knji.seraskeriseraer- glavni vrhovni komandant. Postavljan je u sluaju rata iz redova vezira. Od njega je bio stariji po poloaju samo veliki vezir, koji je u ratu nosio tituluserdariekrem.
saruk-zavoj oko kape, alma.
sinjati, injati- nakanjivati se, oklijevati, kolebati se.
sebur!,sabur!- strpi se! strpljivost, strpljenje.
sedlenik- dobar konj iskljuivo za sedlo i jahanje.
sedra-kapnica, siga.
seiriti- promatrati, razgledati, rugati se.
sekser- stari austrijski novac od 20 filira.
seraer- vrhovni vojni zapovjednik.
serbez- slobodan, smion, odvaan, slobodno, bez brige, bez straha, neusiljeno.
serbezija- sloboda.
serdar(tur.) - zapovjednik, vojskovoa, vrhovni komandant
serdada- prostira, mali ilim na kojem muslimani klanjaju namaz; slui i kao ukras u kunom namjetaju; u obliku je pravougaonika.
sereanin- (pl.).sereani- andarm u nekadanjoj Vojnoj krajini; straar, uvar uopte.
sergija- tur.sergi- skupljanje dobrovoljnih novanih priloga pred damijama
serhat- tur. drugo ime za Krajinu
sermija-imovina, imetak; blago, stoka, marva uopte.
sent-zaviaj, postojbina, rodni kraj; pravac, strana.
servitug- pravo upotrebe tue imovine u odreene svrhe; pravo na ogranienje vlasnika u korienju imovine.
sevap- milosre.
sikterisati- otjerati uz ljutnju nekog od sebe sa rijeju ikter! (napolje! gubi se! mar!), marnuti, otjerati ga na grub nain.
sindir- lanac.
sinelija- diploma ili gramata kojom je episkop postavljao ili utvrivao svetenika na odreenoj parohiji; patrijarka diploma kojom se episkop postavljao ili utvrivao na izvjesnoj eparhiji.
sinekura(lat.) - dobro plaena sluba koja ne zahtijeva nikakav ozbiljan rad
sofra- niski okrugli stol, trpeza, sinija.
sophomore- eng. student 2 god.
sopra- (u knji. jez.) sofra, trpeza, sinija.
stanarica- domaica; stanarka; ptica koja nije selica.
stojbina- (pokr.) zaviaj, postojbina.
struga- otvor, prolaz na drvenoj ogradi oko kue, njive, tora; takoe: ograeno mjesto za ovce na otvorenom prostoru, tor.
strugarica- redua kojoj je dunost da pomuze ovce u toru.
subaa- nadzornik imanja, onaj koji ubire aginske ili begovske prihode sa itluka (feudalnog posjeda); ranije u Turskoj carevini tako se zvao gradski nadzornik.
sudanija- tobonje suenje; kod Koia: ruganje sudu i suenju.
sudie- sudite, sud, mjesto, prostorija gdje se sudi, gdje sud zasjeda.
suharija- takoe isuvarija- konjanik; konjanik-vojnik, konjanik-andar.
surgun- progonstvo, izgnanstvo; kao pridjev: prognan, protjeran; gl.surgunisati- protjerati, prognati; u znaenjusurgunupotrebljava se i imenicasurgunluk
surutka- tenost koja ostaje poslije sirenja mlijeka.
suturlija- provalija, ambis, ponor.
Sveta Paraskeva(Sveta Petka) - svetiteljka u pravoslavnom kalendaru na dan 27. oktobra.
svjetati- razumjeti, shvatiti, ui u trag.
aban(tur.) - osmi mjesec muslimanske mjeseeve godine
ajcati- (pokr.) - etati se, kibicirati, loiti.
aporenje- aputanje, ukanje, gl. imenica odaporiti-aputati.
edro- tedro, izdano, dareljivo; jako, obilato.
ejtan- avo.
enluk- veselje, slavlje uz pucanje puaka, gl.
enluiti- provoditi veselje, slaviti, veseliti se.
erbet- tur.erbet, arap.rb; pie od peenog eera, slino aju
eretluk-budalatina, ala.
erijat- muslimanski vjerozakon, islamski propis; islam.
iljee- jagnje od godinu dana.
krljak- eir, klobuk; kod Koia simbol tuina (vabo).
krljaina- aug. i pejor. odkrljak- eirina.
oca- vrsta starinske vojnike puke.
okac-naziv za katolike-ikavce i katolike uopte; pokrajinski: seljak, zemljoradnik; prost ovjek.
ovran-vrsta novca.
tuc- vrsta kratke puke, karabin.
uur- (arap.ukr, tur.kr) hvala Bogu!
upirati(njem.Schub) - policijski protjerati (u zaviajno mjesto)
ua- ovca, koza ili krava bez rogova; (fig.) niko i nita.
T
tabor- logor, organizovan sastanak.
takum-pribor, servis, kompletna oprema; tuce neega; onaj dio ibuka koji se stavlja u usta.
talahi- dio molitve i zakletve kod muslimana: tako mi Boga!
talambas- naroita vrsta bubnja od tua u obliku anka ili duboke ase sa razapetom koom obino jareom. Rijetalambasesto se odnosi i na bubanj uopte.
teferi- izlet, veselje.
tefter- biljenica, registar, protokol; raunska knjiga; trgovaka knjiga dugovanja i potraivanja.
tekija- dervika zgrada, manastir, u kojoj se obavljaju derviki obredi. Svaka tekija ima svoga starjeinu, ejha (kaluer).
tapija- javna isprava o vlasnikom pravu na nekretninu.
terkija- zaveljaj opreme (kao to je kabanica) koji se kajievima privee za obluje na zadnjoj strani sedla; dio starije enske narodne nonje, ukrasni privjesak koji visi sa strane o pojasu.
teskera(tur.) - cedulja, list, pismo, pismena dozvola, potvrda, isprava, svjedoanstvo
teslaisati- zanositi se, ponositi se, praviti se vaan.
testa- (pokr.) gesta, put.
tevabija(tur.) - podanici, dravljani; pristalice, pratnja; porodica
timar(tur.) - briga; feudalno dobro, imanje, posjed
timor-kamenjar, vrlet, golet, prebivalite orlova.
timorina- predio, kraj u kome ima timora, geol. visoki dio zemljine kore, planinski masiv, koji nastaje sputanjem okolnih dijelova du rasjeda; mjesto puno visokih, strmih stijena, kamenjar, kr.
tkanica- otkan pojas (u raznim bojama i arama); materijal od grubo utkane vune (obino arena); vrsta enskog pojasa.
tribun(lat.) - voa naroda, popularan narodni govornik
trmka- kupasta konica od prua, vrara, vra.
trnapiti- hrupiti, nahrupiti iznenada, upasti, ui u kuu.
trze- (pokr.) jagnje koje se vrlo kasno ojanjilo.
tubiti- tuviti, pamtiti, dobro drati u pameti.
tufek- puka, pukar.
tugra(tur.) - slubeni monogram (na fermanu, na novcu) od sultanovog imena
turkesati- govoriti turski.
tutunluk- cijev kroz koju prolazi dim.
U
uevina- (nar.) znanje, nauka.
udut- (knji.)hudut- mea, granica, podruje.
udutlema-carski (turski) akt i ceremonije koje idu uz njega.
ugajretiti- pomoi, zauzeti se.
ukabuliti- pristati na neto, usvojiti neto.
ukopacija- okupacija.
ulek-starinska mjera (za ito, brano i sl.) razliite veliine.
umesti- umijeati, umetnuti, usuti u neto; upropastiti, upititi
umesti se- istrijebiti se.
umjeti, htjeti, znati.
upatan, -tna, -tno,- (pokr.) napaen, namuen.
uredovan,- vna,- vno-koji se odnosi na ured, kancelarijski, sluben, zvanian.
uriktati- udesiti, namjestiti.
uvano- zacijelo, sigurno.
uveriti, uferiti- zapaziti, uoiti.
V
vabrika- (u knji. jez.)fabrika- tvornica.
vagabund- probisvijet,
vajda, fajda- korist, dobit.
valija- arap.wali, tur.vali- guverner, carev namjesnik
vakasuz- nevrijeme, nezgodno doba.
vakat- vrijeme.
vakmajstor- narednik u andarmeriji.
valahi- tako mi boga! kunem se Bogom!
valija- guverner pokrajine (vilajeta) u bivoj Turskoj carevini.
valiti, faliti-nedostajati, (po)manjkati.
vamilija- (u knji. jez.)familija- porodica.
varica- mjeavina penice i kukuruza to se kuha uz post, na Varindan.
variak- drveni sud za ito; itna mjera.
veil- punomonik, zastupnik.
verak- sutina, misao, narav, obiaj.
verdekter- podozrivko, sumnjalica.
verman- (u knji. jez.)ferman- sultanov ukaz, sultanova naredba, carska zapovijest.
vildan- (u knji. jez.)fildan- oljica za crnu kafu bez drke.
Viraunin-(dij.) Firaunin, Ciganin.
vieklija- (u knji. jez.)fieklije- koni pojas sa pregracima u kojima stoje naboji, fieci, municija za puku.
vitmija- namigua, smutljivka, vragolanka
vitmiluk- (dij.) (u knji. jez.)fitmiluk- smutnja, spletka, intriga.
vorinta- (u knji. jez.)forinta- novac u raznim zemljama razne vrijednosti; u bivoj Austro-Ugarskoj srebrn novac od dve krune; srebrna dvodinarka.
votant- porotnik.
vrajlos- (njem.)freilassen- slobodan.
vrajter- u naim dijal. iskv. njem. rijeGewfreiter- kaplar u austrijskoj vojsci.
vriak- (u knji. jez.)friak- svje.
vrnto- (iron.) budala, blesan.
vrutuk- njem.Fruhstuck- doruak.
vukara- (u knji. jez.) fukara - siromaak, jado, bijednik
vukaran- na, no, (u knji. jez.)fukaran- siromaan, jadan, bijedan
vursat,fursat- zgoda, prilika, zgodan as kad niko ne moe omesti da se to uini; samovolja, kad se prui zgodna prilika.
vuruna- (u knji. jez.)furuna- pe; limena pe; zemljana pekara.
vuzle vuzlasto- (u knji. jez.)fuzlefuzlasto- nedozrelo, neiskusno mlado mome, utokljunac.
Z
zabrkljaiti- (alj.) nar. poeti brkljaiti (nejasno govoriti, mrmljati).
zabrslati- poeti brslati (poeti brzo i nerazgovijetno govoriti).
zakajtiti- zabiljeiti, zapisati.
zakrpatiti- izderati se, povikati.
zaptija- redar, policajac; policija; gl.zaptiti- drati disciplinu, red; uzdravati, zadravati, spreavati, ustezati.
zaraciti se- odmetnuti se.
zasalampijati- zatalasati, zavitlati.
zastrug(a)- ani, anak, zdjelica od drveta sa poklopcem.
zastupiti- ui, zavladati.
zaturkesati- poeti govoriti turski.
zavozit, ta, to- svojeglav, tvrdoglav, na svoju ruku.
zazor-sramota, stid, sram.
zbitije- dogaaj.
zefir -topli blagi vjetar; lahor; vrsta tankog platna
zeman- (tur.) doba, vrijeme.
zenil- bogat, raskoan.
zijamet(tur.) - vojniki feud s godinjim prihodom od najmanje 2000 aspri (sitan srebrni novac, novac uopte)
zijanerast- , tetoina, tetoinast.
ziratiti- obraivati,ziratan- obradiv.
zorli(tur.) -silan, obijesan; zdrav, snaan; teko, muno, tegobno; jako.
zort- tur.zort, arap.dart- strah, plaljivost
zubun- gornja haljina od sukna sa kratkim rukavima ili bez rukava; postoji i muki i enski.
zulum(tur.) - nasilje, nepravda
zulumar(tur.) - izv. od zulum, nasilnik, ugnjeta, koji nanosi nepravdu.
zurla- takoe izurna- vrsta svirale sa veoma jakim piskavim glasom.
zvekan- na svoju ruku, svojeglav.
anago(zanago) - zaista, odista.
ezlo- znak vladarske asti i vlasti
irovan- uhranjen, ugojen, sposoban za parenje.
itije- ivotopis.
ivolazan- ivahan.
reci- sudci
Ing. Salih AVKI