agramerski rječnik - unizg.hr

of 47 /47
Agramerski rječnik Bubalo, Valentina Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:974488 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-04 Repository / Repozitorij: University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository

Author: others

Post on 04-Oct-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Teacher Education / Sveuilište u Zagrebu, Uiteljski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:974488
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
TEMA ZAVRŠNOG RADA: Agramerski rjenik
MENTOR: prof.dr.sc.uro Blaeka
2.2 Povijest Zagreba ............................................................................................................. 3
2.3 Društveni ivot ............................................................................................................... 3
4.3 Kratice i popis jezika ..................................................................................................... 10
5. Germanska imena .............................................................................................................. 12
6. Rijei Zagramera ................................................................................................................. 15
8. Zakljuak ............................................................................................................................. 38
9. Literatura ............................................................................................................................ 40
Zagramer,agramerski rjenik je rjenik njemakih posuenica u lokalnome
zagrebakom govoru koji popularno zovemo agramerski,prema njemakome nazivu
za Zagreb-Agram.U rjeniku je prikupljeno i lingvistiki obraeno više od 3000
rijei njemakoga porijekla koje su se upotrebljavale i upotrebljavaju još i danas u
Zagrebu.Agramer se temelji na zapisima svakodnevnih razgovora
Zagrepana,pripadnika razliitih generacija,na rukopisnim zbirkama recepata za
pripremu jela gospoa Ane Pušec i Ane Kovai,na tekstovima satirikog tjednika
Koprive,na Rjeniku hrvatskog jezika Vladimira Ania,Hrvatskom enciklopedijskom
rjeniku te Rjeniku stranih rijei Vladimira Ania i Ive Goldsteina.Agramerski
govor kulturno je naslijee utkano u identitet hrvatskoga glavnog grada i prenosi se
iz generacije u generaciju.Ovaj rjenik doprinos je ouvanju tradicije,prikaz je
povijesnih zbivanja,svjedoanstvo o meusobnom utjecaju te govori o uvaavanju i
poštovanju bez ega je zajedniki ivot nezamisliv.
Za temu završnog rada motivirao me moj mentor prof.dr.sc uro Blaeka.Predloio
mi je tu temu jer sam iz Zagreba što mi se svidjelo jer mi se ini jako zanimljivim i
pounim.Takoer elim sudjelovati u ouvanju tradicije i proširiti znanje.Pišui ovaj
rad istraivala sam njemake posuenice u zagrebakom govoru te nauila neke
zastarjele rijei.
4
SUMMARY
Zagramer, the agramer dictionary, is a dictionary of German borrowers in the local
Zagreb speech popularly referred to as agramers, according to the German name for
Zagreb-Agram.
Agramer is based on the records of the daily conversations of the Zagreb citizens,
members of different generations, on manuscript collections of dishes for preparing
dishes by Mrs Ane Pušec and Ane Kovai, on the texts of the satirical weekly
Koprive, in the Croatian Language Dictionary of Vladimir Ani, the Croatian
Encyclopaedia Dictionary and the Dictionary of Foreign Languages Vladimir Ani
Ive Goldstein.Agram's speech is the cultural heritage inherent in the identity of the
Croatian capital and is transposed from generation to generation.
I was motivated by my mentor Prof.dr.sc uro Blaeka for the topic of the final
work. I have been here because I am from Zagreb, which I liked because it seems
very interesting and instructive. I also want to participate in the preservation of
tradition and to expand knowledge. I was researching German borrowers in Zagreb's
speech and learned some outdated words.
KEY WORDS: agrameric dictionary, German borrowers, zagramer
1
1.UVOD
Izbor teme za ovaj rad mi nije predstavljao problem.Budui da sam iz Zagreba
svjesna sam svoje uloge u odravanju jezika.Zagreb je oduvijek bio trgovako
središte,stjecište i talionica multikulturalnosti i višejezinosti.Tome su pridonijele
višestoljetne migracije stanovništva. Zbog poloaja u blizini Austrije i
Njemake,jezini dodiri hrvatskoga s njemakim jezikom rezultirali su miješanjem
tih dvaju jezika odnosno usvajanjem germanizama u hrvatski jezik na društvenoj i
individualnoj razini.Istraivala sam povijest nastanka,prikupljala rijei koje su se
upotrebljavale,ali se upotrebljavaju još i danas u Zagrebu te obogatila i proširila
znanje.Zagramer sadri jako puno germanizama.U njemu moemo pronai sve na
jednom mjestu.Simbol je dvojezinosti i duge zajednike povijesti
hrvatskoga(zagrebake gradske kajkavice) i njemakog
jezika(Zagreb+Agram).Agramer je doprinos svekolikom multietnikom i
multikulturalnom Zagrebu.Rijenik sadri rijei koje se i danas koriste,ali polako
padaju u zaborav stoga mi je ovo istraivanje zastarjelih rijei zagrebakog govora
te prikupljanje rijei jako zanimljivo.Rjenik takoer ima ulogu zabiljeavanja
primjera u svakodnevnoj komunikaciji kako bi strukturirao osnovne strukture i
pravila hrvatskoga jezika.Omoguuje zainteresiranima da razumiju i cijene tipine
zagrebake kulturne i jezine dodire.Cilj ovog rada mi je ouvanje njegovog
bogatstva.
2
2.ZAGREB
2.1 Zemljopisni poloaj i demografske odrednice
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske,a ujedno i najvei grad u Hrvatskoj po
broju stanovnika.Izrastao je iz dva naselja Gradeca i Kaptola,koje su povijesne jezgre
i ine njegovo povijesno središte.Nalazi se na jugozapadnom rubu Panonske nizine
na prosjenoj nadmorskoj visini od 122 m, podno junih padina Medvednice, na
lijevoj i desnoj obali rijeke Save. Poloaj grada, koji je na mjestu spajanja alpske,
dinarske, jadranske i Panonske regije, omoguio je da Zagreb postane most izmeu
srednjoeuropskog i jadranskog podruja. Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj
Hrvatskoj, na junim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na
nadmorskoj visini od 122 metra.U Zagrebu ivi 790.017 stanovnika. Zagreb je
gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj.Ima ulogu prometnog centra,razvijenu
industriju te je posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima
poloaj upanije. Podruje Grada Zagreba osim naselja Zagreba, obuhvaa i drugih
70 naselja:
Dragonoec,Gornji Trpuci,Granari,Havidi Selo,Horvati,Hraše
Turopoljsko,Hrvatski Leskovac,Hudi Bitek,Ivanja
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine gradsko naselje ima 790.017
stanovnika,dok cijelo urbano i gravitirajue podruje broj oko 1,1 milijun. pismeni
dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu
1094. godine. Drugi vani dogaaj u gradskoj povijesti zbio se 1242., kada je kralj
Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom su graanskom Gradecu priznate znatne
povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim gradom.Godine 1850. dotadašnja
naselja Gradec i Kaptol ujedinjeni su zajedno s okolnim, njima podvrgnutim
naseljima u jedinstveno naselje, ime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga
srednjoeuropskog grada. Grad zapoinje svoje širenje prema lijevoj obali rijeke Save,
a 1960-ih godina poinje razvoj Zagreba i na desnoj obali rijeke Save. Donošenjem
Ustavne odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 1991. godine,
Zagreb postaje glavnim gradom neovisne Hrvatske. nastanku imena grada govori
poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i edan, naredi djevojci Mandi da
donese vode s izvora. Ban ree: "Mando, dušo, zagrabi"!
2.3 Društveni ivot
Zagreb je najvee kulturno središte Hrvatske. U glazbi je to Koncertna dvorana
Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a
meu knjinicama Nacionalna i sveuilišna knjinica. Meu brojnim kvalitetnim
muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izloaba moda se najviše istiu
Klovievi dvori. Zagrebaki muzeji uvaju više od 3,6 milijuna eksponata u više od
trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija.Znaajni su
Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt,muzej Mimara, Muzej grada
Zagreba, Hrvatski prirodoslovni muzej, Tehniki muzej te Etnografski muzej. Osim
HNK od kazališta su najpopularniji Gradsko dramsko kazalište Gavella, Gradsko
kazalište Komedija, Zagrebako kazalište mladih, Teatar Exit i Satiriko kazalište
Kerempuh.Zagreb je takoer mjesto odravanja više festivala sa svjetskim
znaenjem.Animafest,INmusic festival,Zagrebfest, Muziki biennale Zagreb,
Festival Zagrebake filharmonije te izloba cvijea Floraart.Zagreb je takoer jedno
od medijskih središta jugistone Europe.U njemu je sjedište Hrvatske radiotelevizije
4
te niz radio postaja.U Zagrebu djeluju i profesionalni športski klubovi te športsko-
rekreacijski centri.
3.GERMANIZAM
Germanizmi su posuenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potjeu iz
njemakog jezika. Njemaki je jezik neko vrijeme bio sluben u Hrvatskoj,a pod
germanizacijom brojni su leksemi prodrli u ljudski govor. Germanizmi su naješi u
kajkavskome narjeju, ali posebice u zagrebakom govoru jer je u 19.stoljeu utjecaj
njemakog jezika u govoru metropole bio izraen.Broj germanizama u hrvatskom
jeziku je jako velik te se te rijei još mogu nazvati austrijacizmima jer su u naš jezik
stizale iz austrijskog dijela tadašnje Habsburške Monarhije.
Jaki austrijski utjecaji zapoeli su u 16. st. stvaranjem Vojne krajine kada se u
Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemakoga govornog podruja i kad su se
poele osnivati mnoge njemake škole. Slubeni je jezik Vojne krajine (od osnivanja
1553. pa sve do njena nestanka 1881.) bio njemaki. Prvi su njemako-hrvatski
dodiri, meutim, zapoeli tri stoljea ranije, u vrijeme prve njemake kolonizacije
kada je u 13. st., nakon što su Tatari opustošili ova podruja, hrvatsko-ugarski kralj
Bela IV. pozvao njemake stanovnike i podario im posebna prava. Nakon poraza
Turaka kod Bea 1683. na podruja Hrvatske i Srbije doseljavaju se preteito Švabe
– stanovnici Švapske, Franake i Rajne. U vrijeme Napoleonovih ratova veina
Nijemaca dolazi iz Švapske (zato i naziv Švabo za Nijemca). Švaba je 1945, bez
ostalih Nijemaca, na hrvatskome podruju bilo oko 600.000.
Iako je slubeni jezik opine Zagreb do 1848. bio latinski (osim od 1786. do 1790.),
jezik kojim je komunicirao obrazovani gornji sloj u 18. i 19. stoljeu bio je njemaki.
Od 1749. do 1860. izvodile su se iskljuivo njemake kazališne predstave. Prve su
novine 1789., Der kroatische Korrespondent, izišle na njemakom jeziku. Govori pri
raznim slubenim sveanostima drani su na njemakome, spisatelji su pisali na
njemakome, jezik trgovine i trgovaca bio je njemaki, samo su seljaci koristili
hrvatski.
5
Godine 1849. njemaki postaje slubeni jezik i jezik koji se koristi u školama i
takvim ostaje do propasti apsolutizma 1860. kada se hrvatski vraa u slubenu
uporabu i škole, na pozornicu i u novine, ali se od 1867. uvelike njegovao u višim
društvenim slojevima kao otpor sve veoj maarizaciji.
Primjer reenice u kojoj su upotrebljeni germanizmi,a koristimo ju esto: ,,Idem na
plac po grincajg.” Ovu smo reenicu toliko esto uli iz usta naših majka i baka da
uope ne razmišljamo o tome bismo li je mogli izgovoriti na drukiji nain. Moramo
priznati da baš nemamo naviku govoriti: ,,Idem na trnicu po povre za juhu.”
Pojmovi ,,plac” i ,,grincajg” su posuenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje
potjeu iz njemakog jezika i nazivamo ih germanizmima.
4.ZA(AGRAMER)
Zagramer je rjenik koji donosi oko 6000 germanizama.Neke rijei su se
koristile,ali se koriste i danas.Zagramer je veliko djelo koje popunjava prazninu
izmeu starih Agramera i novog naraštaja Zagrepanaca.Sadri dvojezini
predgovor, popis kratica, germanskih imena i objašnjenja njihovih znaenja, popis
korištene literature, bilješku o autoru, te odabrane izvatke iz strunih recenzija.Sadri
veliku povijesnu kulturnu vrijednost te je sainjen od raznih informacija i sadraja na
uzornom znanstvenom nivou.Germanizmi u Zagrebu su izvor trajnog istraivakog
interesa.Prihvaanje germanizama u zagrebakom govoru ima svoju lingvistku
komponentu koja pokazuje na koje se sve naine, kojim glasovnim pomacima i
ostalim lingvistikim mehanizmima mijenjao svakodnevni govor graana Zagreba, a
s druge prua uvid u kulturu svakodnevice i uporabe jezika što germanizme ini
substratom i dobrim izvorom za prouavanje male povijest.Bez ovog rjenika
nemogue je pratiti povijest,a pogotovo kulturnu povijest Zagreba.Zagramer nije
samo za ‘Agramere’, nego i za svakoga koji prepoznaje jezik u povijesti i povijest u
jeziku.
6
4.1 Akcentuacija
Akcentuacija je dio ovog agramerskog rjenika kojim se pisac sluio.To je isticanje
sloga visinom izgovora ili jainom,ili oboje.Pisac se ovdje koristio samo
jainom.Postoje etiri tipa akcenta:
zamjenjuju standardne rijei i tuice drugog podrijetla.Usvojene su u tipinom
zagrebakom urbanom govoru koju karakterizira fonološki jednoakcentski sustav s
ujednaenim naglaskom.Prisutan je kod starijih govornika.U ovom rjeniku pisac se
se koristio jednim akcentom: okomitom crtom iznad samoglasnika koji se naglašava
tj.dolazi na mjesto ekspiratornog udara.Primjer u kojima se vidi razlika izmeu
kajkavske i štokavske akcentuacije:
dijal. dijalektno
dipl. diplomacija,diplomatski
dosl. doslovno
pol.politika,politiki
pom.pomorstvo
por.porodica
pov.povijest
pravn.pravo,pravniki
aram.aramejski
arap.arapski
austr.austrijski
bav.bavarski
eš.eški
engl.engleski
fr.francuski
germ.germanski
got.gotski
gr.grki
hebr.hebrejski
hind.hindski
jid.jidiš
11
kin.kineski
kirg.kirgiski
lat.latinski
lit.litavski
ma.maarski
mal.malajski
5. Germanska imena
Neka Germanska imena koja su bila nekad popularna i kod nas,te njihova znaenja:
A
N
R
U
Ábdekati-abdecken-raspremiti stol poslije jela
Áblendati-abblenden-zasjeniti svjetlo
Adùt-das Atout-u kartaškim igrama najjaa boja ili zvanje za sve u igri
Austírati-adjustieren-opremiti
16
Anegdóta-die Anekdote-kratka,duhovita priica o osobi ili zanimljivom dogaaju
Álaun-der Alaun-kalijev aluminij sulfat
Asfált-der Asphalt-graevinski materijal dobiven miješanjem bitumena ili
bitumenskih preraevina u kameni materijal
Asistírati-assistieren-obavljati posao asistenta
Bálta-das Beil-sjekira
Bánkl-das Bánkerl-klupica
Bárbir-der Barbier-brija
Báuer-der Bauer-seljak
Bedíne-der Bediente-sluga,posluitelj
dodatak raznih aromatizirajuih sastojaka
Cígla-der Ziegel-graevinskimaterijal u obliku kvadra dobiven peenjem gline
Cùkati-zucken-vui,potezati
Cùšpajz-ušpajz
íbuk-der Tschibuk-probušen šupalj drveni štap na koji se natakne lula
inéle-die Tschinelle-glazb.dva mjedena diska privrena za ruke
ùs-das Tschüss-pozdrav na rastanku,bok
okoláda-die Schokoláde-prehrambeni proizvod koji se dobiva od kakaove mase i
maslaca,šeera i drugih dodataka
ùšpajz-die Zuspeise-juha s povrem
ùngla-das Dschungel-neprohodna šikara s gustim slojem mrlja
ùnglfiber-das Dschungelfieber-virusna bolest majmuna
E
Egál-egal-isto,jednako
Ésig-der Essig-ocat
Ézl-der Esel-magarac
Ézlpank-die Eselsbank-magarea klupa u kojoj su po kazni sjedili loši aci
F
21
Fén-der Föhn-suh i topao vjetar u Alpama
Fét-das Fett-salo,mast
Ftalj-virtal-etvrtina
Gáat-der Gast-gost
Gešír-das Geschirr-posue
Glá-das Glas-staklo
Gùšt-der Gusto-uitak
Hùtšahtl-die Hutschachtel-kutija,kona ili kartonska
Insért-das Insert-umetak
Instalírati-installieren-postaviti,montirati
24
J
Jámrati-jammern-kukati
Jóhlati-johlen-galama
Jùnker-der Junker-najmlai kneev sin
Kájzerica-kajzer-okruglo pecivo od bijelog brašna s kriasto zarezanim ukrasom
Kalkulírati-kalkulieren-izraunavati
Káuguma-das Kaugummi-vakaa guma
Lámpa die Lampe.svjetiljka
Lémilica-lem-alat za lemljenje
Línija-die Linie-crta
Lùster-der Luster-velika visea svejtiljka
Markírati-markieren-obiljeiti
Materijál-das Material-ono od ega je što izgraeno
Métar-der Meter-mjera,duina
Móda-die Mode-ono što odgovara ukusu vremena
Món-mak,bulka
Obligácija-die Obligation-vezati
Orán-orange-koji je naranaste boje
Óringle-der Ohrring-naušnice
Óstern-das Ostern-Uskrs
Pakét-das Paket-sveanj
Pákung-die Packung-pakovanje
Penézi-pfenning-novac
Pértl-die Borte-uzica za cipele
Pùsa-das Pussel-poljubac
Pùter-die Butter-maslac
Rájngla-die Reinl-prazan
Ráng-der Rang-stupanj
Ráta-die Rate-dio,obrok
Rólati-rollen-koturati,kotrljati
Sóda-die Sode-natrijev karbonat,slui za dobivanje drugih spojeva
Sókl-der Sockel-donji nešto deblji,prema van ispupeni dio zida koji slui kao
osnovica zgrade
Stríkt-strikt-strog
Šáci-dr Schatz-dragi,draga pri tepanju
Šáh-der Schah-naslov vladara u Iranu,Afganistanu i nekim zemljama srednje i june
Azije,sport,jedna od igara
Šál-der Schal-dug i uzak dio odjee od vune,svile i sl.
Šánk-die Schank-dio gostionice,kavane i sl.gdje se toe pia
Šíf-das Schiff-brod,laa
Šlájm-der Schleim-ispljuvak
Šlíps-der Schlips-leptir-mašna
Šnjófati-schnupfen-njuškati
Švércer-Der/die Schwärzer/in-krijumar
Šùstermat-der Schustermatt-šah mat u prvim potezima partije
T
Tabléta-die Tablette-ljekoviti pripravak u obliku male ploice ovalna ili kruna
oblika
Tánte-die Tante-tetka,ujna,strina
Teátar-das Theáter-kazalište,pozornica
ugovorenih šifriranih
32
Tráktor-der Traktor-vozilo za vuu poljoprivrednih alata,radnih strojeva i prikolica
Trámvaj-die Trambahn-elektrino traniko vozilo namijenjeno putnikom javnom
gradskom prometu
Trík-der Trick-lukavština,majstorija
Trótl-der Trottel-šeptrlja
Ùhù-der Uhu-grabeljiva ptica iz porodice sova
Ùmlaut-der Umlaut-prijeglas
Ùnterhoze-die unterhose-gae,duge gae
Ùrna-die Urne-posuda u obliku vazeu kojoj se dri pepeo pokojnika
Ùrmaher-der Uhrmacher-urar
Ùrlaub-der Urlaub-odmor,godišnji odmor
Urgírati-urgieren-pourivati,opominjati na hitnost
Uzurpírati-usurpieren-vršiti uzurpaciju
Utenzílije-die Utensilien-pribor,orue
Vága-die Waage-ureaj za mjerenje mase
Vagánt-der Vagant-srednjovjekovni klerici lutalice
Vájnkeler-der Weinkeller-vinski podrum
Vájnrot-weinrot-crven kao vino
Várnung-die Warnung-opomena,opominjanje
poentom
35
Vùnderkind-das Wunderkind-diete jako izraenih odreenih talenata
Z
Zabrémzati-bremza-zakoiti
Zahéftati-heften-prišiti privremeno
toplom marmeladom od marelica,završava slojem okoladne glazure
Zájfa-die Seife-sapun,ajfa
Zblájhan-ausgeblajht-izbijeljen,jako blijed
Zécmašina-die Setzmaschine-slagarski stroj u tiskari
Zégl-das Segel-vrsto impregnirana nepromoiva tkanina od koje se izrauju jedra
Zéglbot-das Segelboot-jedrilica s jednim ili više jedara
Zégras-das Seegras-morska trava,osušena slui za punjenje madraca
Zéhcener-sechzehn-sport arg.u nogometu,kazneni udarac sa udaljenosti 16 m od
gola
Zelót-der Zelot-lan radikalne idovske stranke
36
Zíher-sicher-siguran,pouzdan
Zríhtati-richten-namjestiti,srediti

enírati se-sich genieren-sustezati se
lábrati-schlabbern-brbljati
lájfati-schleifen-koiti,šlajfati
lùndrav-schrundig-koji ima lundre
niránac-das Schnürband-vezica za vezivanje cipele,pertl
37
nírati-schüren-vezati
njárati-schnurren-navlaiti,gnjaviti
véglati-schwegeln-svirati veglu
Viktor mega
Viktor kae kako Zagramer nije samo za Agramere.Koristiti ga moe svatko koji
prepoznaje jezik u povijesti i povijest u jeziku.Jako poštuje fiziološki rad gospodina
T.O.Benkovia.Kae da je rjenik vrlo pomno sainjen,bez pretjerivanja te ima
veliku kulturnu-povijesnu vrijednost.U rjeniku se prepoznaje povijest jezika i
povijest openito.Zbog naše kulturne povijesti rjenik se moe itati kao i štivo koje
ima i beletristiki naboj.
Alfi Kabiljo
Alfi kae kako ga uvijek veseli tiskano izdanje starih i mnogih zaboravljenih rijei u
bilo kojem obliku.Kao roeni Zagrepanac vjeruje kako je ovaj rjenik probudio u
mnogima nostalgiju,ali i da ima ulogu obnoviti i razveseliti sve ljubitelje pisane i
govorne rijei.Rijei koje se javljaju u rjeniku su rijei koje se javljaju i u njegovim
mjuziklima „Car Franjo Josip u Zagrebu“ na libreto sjajnog pisca Milana Grgia i
„Tko pjeva zlo ne misli“ na libreto velikog pjesnika Drage Britvia prema kultnom
Golikovom filmu.Kao pravi zagrepanec sa svojom obitelji priao je pravim
zagrebakim jezikom iako su u kui govorili više jezika.
38
Branimir Špoljari liga
Branimir je takoer Zagrepanec koji je objavio knjigu Stari Zagreb od vugla do
vugla te je bio dugogodišnji novinar Radio Zagreba,postaje Sljeme.Kae kako je
Zagramer hvale vrijedna knjiga iz koje se puno toga moe nauiti.Knjiga odnosno
rjenik ui kako se nekad govorilo,ali kako se i danas govori.Ostavština je za unuke
te kulturno bitna knjiga te Branimir eli svakome koji uzme u ruke ovaj rjenik da se
prisjeti svojih zagrebakih korijena te da odrava tradiciju.
Vladimir Kranjevi
Vladimir smatra kako je Zagramer došao u zadnji as da spasi bílo grada Zagreba
koje e nakon ovog rjenika sasvim sigurno snanije kucati te da oivljava duh
grada koji se posve izgubio posljednjih godina,ali se zato urednik Tibor pobrinuo za
to.Kae kako listajui ovaj abebecedarij pred oima su nam ive slike vrstih obrisa
Izidora Kršnjavog,Vatroslava Lisinskog,Ivana pl.Zajca,Ivana Miletia,Miroslava
Krlee i itavog niza velikana hrvatske povijesti.Zagramer je za Vladimira veliko i
impresivno djelo koje znalaki i sjajno popunjava prazninu izmeu starih Agramera i
novog naraštaja Zagrepanaca.Smatra da je bez poznavanja ovog rjenika nemogue
pratiti povijest,a pogotovo kulturnu povijest Zagreba.
8. Zakljuak
Zagramer je spoj povijesti,kulturne povijesti i sadašnjosti.Spoj rijei iz prošlosti i
sadašnjosti je slian,skoro isti te se koristi i danas.Agramerskih rijei sve je manje te
se sve manje koriste.Rijei su posuenice iz njemakoga jezika te su neke rijei ušle
u standardni knjievni jezik i postale njegov sastavni dio.Neke se rijei danas i ne
smatraju tuicama,ve ih prosjean konzument tretira kao dio hrvatskog
jezika(usvojenice).Rjenik je „ogledalo“ višenaslijea ovog grada te omoguuje
odravanje tradicije pogotovo Zagrepancima u ouvanju standardnog jezika kojim
se stalno slue.Zagramer je takoer doprinos svekolikom multietnikom i
39
njemakog porijekla.Specifikum mu je izraen kroz sinonime i razlikovnost
austrijskog i njemakog jezika za iste pojmove.Sastoji se takoer od
anglizma,bohemizma,hungarizma,talijanizma itd.Takoer u rjeniku se mogu
pronai argoni,šatrovaki jezik,regionalni i lokalni pojmovi.Bez ovog rjenika ne
mogue je pratiti povijest,a pogotovo kultnu povijest.Ima povijesnu ulogu,ali i ulogu
u odravanju nasljea.Zagramer je rad koji prua uvid u u razumijevanje uloge koju
su Austrija i Njemaka odigrale u konstrukciji identiteta u velikom djelu Hrvatske,a i
u njenoj politikoj povijesti.
Na kraju ovog rada drago mi je da sam ovu temu izabrala te obogatila svoj
„purgerski“zagrebaki rjenik.Shvatila sam kako veinu rijei koju koristim su
posuenice iz njemakog jezika što prije nisam znala.Smatram da je jako bitno
poznavanje tuica(posuenica)u govoru te odravanje tradicije.Takoer zakljuila
sam kako je hrvatski bogat jezik,da neke rijei izumiru i sve manje koriste te je bitno
da uz ovaj rjenik ouvamo rjeniko blago koje nestaje.
40
zagrebakom govoru
Agramer-rjenik njemakih posuenica u zagrebakom govoru
Izvori s weba
1.Wikipedija Zagramer https://hr.wikipedia.org/wiki/Zagramer
turk.hr/?active=knjiga&book=134099
agramerski-rjecnik-tibor-otto-benkovic/
Ja,Valentina Bubalo izjavljujem da sam ovaj završni rad na temu: Agramerski
rjenik napisala samostalno, uz pomo svog mentora i potrebite literature na temelju
znanja kojeg sam stekla kroz svoje fakultetsko obrazovanje.
Potpis: Valentina Bubalo