elementa latina (rječnik)

8/10/2019 Elementa Latina (Rjenik)

1/35

LATINSKO

_

HR,VATSKI

RJECNIK

A

o,

db

(prijedlog

s ablativom)

od,

po

dbeo,

lre, ii,

i,tum

odlaziti,

oti6i

abluo,

3. ui,

iltum

ispirati,

prati

Aborigines,

-7trn1,

r,.

Aborigini;

prastanovnici,

starosj

edioci

abrttptt ts,

3. istrgnut;

strm;

cx t t l , t r trpto

ez

pl iprave

abstirteo,2. tirtui, tettLtnl

zadr'zati;

zaustavi t i

absuttr,

dbe-sse,

tfui

biti nenazodan.

odsu l r rn .

i t i

uda l ien

abundo,1.

obi lovati

'

abutor,

3. rTsus

urn

zloupotreblja-

vati

ac,

atque

(veznik)

i,

pa,

te

AcadEmia,

-a.e,

f.akademija,

sve-

udiliSte

accendo,

3. ndi, nsum

zapaliti

acci,do,

3.

cidi,

-

dogoditi

se, zbiti

SE

accipio,

3. cEpt,,ceptum primati,

preuzeti

acclamatio,

-onis,

f

.

glasno

odobra-

vanje

acci lbo,1.

eZatiza

stolom

accil,so,

.

optuZiti

acer,

acrts,

acre oitar,

ljut,

Zestok

acerbus,3

iseo

Achilles,

-zs

m.

Ahilej,

najhrabri j i

grdki

junak

pod

Trojom

dcies,

-iEi,,

f.

oStrina;

bojni red

acriter (prilog)

o5tro, Zestoko

dc1ts,

11s,

f.

igla

dd

(pri jedlog

s akuz.) za;

k,

do,

po, kod, na

184

adduco,

3. du x, ductum,

privesti,

dovesti,

primaknuti

ddeo

(prilog)

tako, toiiko

ddeo,lre,

i,, tum

pristupiti

adi,cio,

3.

idci.,

ectum

dodati

adiiltor,

-dris,

r7,.

pomo6nik,

poma-

gad

ddiiluo,

7. iilui.,

iutum

(s

akuz.)

pomagati,

podupirati

administro,

1. (s

akuz.) upravljati

admiror,

1.

(s

akuz.)

diviti

se, du-

diti se

adm\dum (prilog)

sasvim,

veoma

udolescentia,

ae,

f.

mladost

adscrlbo

3. scrTpsi,

scriptum

pripi-

sati

adsum,

adesse,

affui

biti

prisutan;

(s

dat.)

pomo6i

adulator,

-oris,

m. laskavac,

udvo-

rica

adulEscens,

-ntis,

m. mladi6

a.dulescentillus,

i,

m.

momdid

aduEnio,

4. uEni, aentum

dolaziti,

prilaziti

aduersus,

3 suprotan,

nepovoljan;.

res

aduersae

nesre6a

aedilis,

-is,

m.

edil, vi5i

dinovnik

u Rimu

koji

se

brinuo za hranu

i red

aeger,

-gra,

-grurn

bolestan

aegrdtus,

-i,

rru.

bolesnik

Aegyptius,

-i,

m.

Egip6anin

Aeggptus,

-i,

J.

Egipat

aemuldtio,

-oni.s,

f

. natjecanje,

su-

parni5tvo


2/35

AenEas,

-0,e,

rn.

Eneja,

trojanski

junak,

glavno

lice

Vergilijeve

Eneide

d.Er,

Eris, m,

ztak

aerariurn,

-i,

n.

blagajna

(drZavna)

aes,

aeris, n. mjed

Aes6pus,

-i,

m.

Ezop,

prvi

pisac

basana kod Grka

aestas,

atis,

f.

ljeto

aetas,

-atts,

f

.

dob,

vrijeme

aeternus,3

jedan

Afer,

Afri,

rn.. Afridanin

aff ectus,

-L1s,

n.

duvstvo;

strast

afJigo,

3.

firi,

firum

pribiti,

pridvrstiti

Africa,

-ae,

f

.Afrika

Africanus

Afridki

(nadimak

dvo-

jice

Scipiona)

Agamemnon,

-inis,

rn.

Agamem-

non,

grdki

zapovjednik pod

Tro-

jom

d"ger,d.gri, rn. njiva, oranica, polje

aggrEdior,

3.

gressus

szrn navaliti,

napadati

agnosco,

3.

n6ui,

ni,tum

priznati

d.go,

3.

Egi,,

ctum

raditi;

tempus

d.ctum pro5lo

vrijeme,

pro5lost

agrestis,

-e

surov,

divlji

agricdla,

-ae,

rn.

ratar,

seljak

Agricdla,

-&e,

rn.

Agrikola,

rimski

namjesnik

u Britaniji

agricultura,

-ae,

f.

poljodjelstvo,

zemljoradnja

aio

(nepotpun

glagol)

re6i, kazati

Alcibiddes,

-ts,

m. Alkibijad, aten-

ski

vojskovoela i

politidar

Alerander,

-dri,

rn.

Aleksandar;

Alerander

Magnus

Aleksandar

Veliki,

makedonski

kralj

aliEnus,S

ud.

ahquando

(prilog)

jednom

dliqui,

-qua, -quod

neki,

-?,

-o

dliquis,

-quid

netko,

neito

dlius,

-a, -zd

drugi; dltus . ..

dl ius

jedan

.

. .

drugi;

dlius

dc

ili

atque

drukdiji nego

dlo,

3.

dlur,

altum hraniti;

odgajati

A l p e s , - i u m , f . A l p e

alter,

-td.ra, -tErum

drugi

(od

dvo-

j i ce) ;

a l te r . , . a l . te r

edan. . .

drugi

altus,

S visok; dubok

ambitio,

-onts,

f

.

dastohieplje, sla-

vidnost, ta5tina

ambitiosws,

3 dastohlepan; a5t

ambilIo, 1.

Setati

(se)

aml.ca,ae,f .prijateljica

amrclrtia,

-ae,

f

.

prijateljstvo

amicu.s,

i,

rn..

prijatelj

Amtnttus,

-i,

ffi.

Amincije,

Cezarov

prijatelj

amitto,

3.

mtsi, mi,ssum

zgubiti

drno,

T. l jubi t i

d.mor,

-oris,

rn.

ljubav

amplus,

3

prostran,

velik

ampilto, 1.

odsje6i, odrezati

dni,rnal,

-dlts,

n. Zivotinja

ani,tndse

prilog)

sriano, hrabro

ani.mus,

i,

ff i .duh; narav,

6ud

ann6na,

-ae,

f.l jetina;

Zito, hrana

annu"s, i, ff i .godina

annutLs,3

godi5nji

anser,

-Eris,

tn,

guska

ante

(prijediog

s akuz.)

pred,

is-

pred, pri je

arftea

(prilog) prije

antdquam

(veznik) prije

nego

antlquus,

3 star,

starinski, drevan

Antonius,

-i,

ffi.

Antonije, rimski

politidar,

dlan drugog

trijumvi-

rata

Apollo,

Apollints, rn.

Apolon,

bog

sunca, za5titnik

pjesni5tva

appareo, 2.

parui,

-

pokazati

se,

ukazivati se

appello, l.

zvati, nazivati

appdto,

3.

pettui,

petlturn

teLiti

za,

ma5ati

se

approptnquo, 1.

pribliZavati

se

aprlcus,3

prisojan;

n

aprlcum

na

vidjelo

Aprilis,

-is,

m.

travanj

aptus,

3

zgodan,

prikladan

dpud

(pri jedlog

s akuz.) kod

dqua,

ae,

J.

voda

d . q u i l a , - a e , f . o r a o

Aqurtant,,

-6rum,

nr..

Akvitanci,

narod u

jugozapadnoj

Galiji

185


3/35

=

=

=

.=

=

=,

+

-

=

'-

-

*

d.quor,

f . i6i po

vodu

Archias,

-ee,

rn.

Arhija,

grdki

pje_

snik

Ardi.tba,

-cte,

f.

Arduba,

ilirski grad,

vjerojatno

dana5nji

Vranduk

u

Bosn i

i Hercegov in i

arduus,3

strm;

teZak

Arion,

-6nis,

rn.

Arion,

grdki

pje-

snik i glazbenik

Ariouistus,

-i,

rn.

Ariovist,

ger-

manski

krali

Aristarchut,

-i,

*.

Aristarh.

alek-

sandrijski

astronom

Aristonicus,

-i,

n-1.

Aristonik.

voda

ustanka

protiv

Rimljana

u

Pergamu

Aris_tdtdles,

rs,

n-t,.

ristotel,

grdki

filozof

arma,

-6ru"Tn,

n.

oruZje

ayno,

1.

oruZati,

opremiti

Arpl.nurn,

-i,

n.

Arpin, grad

u La-

crJu

arripio, 3. ripui, repturn pograbiti,

ugrabiti

arr6do,3.

rosi,

rosurn

nagristi,

na-

glodati

ars,

artis,

f.

umjetnost,

umije6e,

vje5tina

artlfer,

-ficis,

rn.

umjetnik

ascrtbo,

3. scrr.psi,

scriptum

pripi-

sati,

pribrojiti

A s i a , - a e , f . A z i j a

asper,

-Era,

-d.rum

o5tar,

jut;

teZak

astrurn,

-i,

n.

zvijezda,

zvi)elde

Bdto,

-onis,

m.

Baton,

voda ilirsko-

-panonskog

ustanka god.

6.-g.

n.

e.

Batoninnus,

3 Batonov

beate (pfilog)

blaZeno,

sretno

bedtis,

3 blaZen,

sretan

Belgae,

-d,run-t.,

nr,.

Belgi,

narod

u

sjevernoj

Galiji

bellum,

-i,

n.

rat;

bellum

gErEre

ratovati,

voditi

rat

bdne (prilog)

dobro,

valjano

bEstta,

-ae,

t.

Zivotinja,

zvijer

bls

(priloZni

broj)

dvaput

186

dt (veznik)

a, ali

ater,

atra,

atrum

crn,

mradan

AthEnae,

drunt,

f.

Atena,

kulturno

srediSte

stare

Grdke

AtheniEnsis,

-is,

rn.

Atenjanin

atque

(veznik)

i,

pa,

te

atro.citer

(prilog)

nemilosrdno,

okrutno

Atti,cus,-r.,m. Atik, najprisniji pri-

jatelj

Ciceronov

audacia,

-ae,

f.

odvaZnost,

smje-

lost

audat,

-dcis

odvaZan.

smion

audeo,

2. ausus

sum

usuditi

se

audio,

4.

slu5ati

aufEro,

auferre,

abstilli,

q.blatum

odnijeti,

otkloniti,

ukinuti;

oti-

mati

augeo,

2.

auti,

aucturn povedati

Augustus,

-i,

rn.

Augustf

prvi

rim-

ski

car

Augustus,

-i,

m.

kolovoz

elJreu"s,3latan

au,ris,

iis,

f.

uho

aur6ra,

-ae,

f.

zora

eutum,

-i,

n.

zlato

out (veznik)

il i

autern

(veznik)

a,

pak,

no

arltun'Ln7rs,

i,

rn.

jesen

au{zlium,

-i,

n.

pomo6

auaritia,

-ae,

I.

lakomost,

Skrtost

audr7.Ls,3

akom

aud.rns,

i,

rn.

lakomac

due

auEte

zdravo

brinum,

-i,

n.

dobro

bdnus,

3 dobar

bos,

bdvis,

m.

i

f.

govedo,

vo l

Brattta,

-ae,

f.

Brad,

dalmatinski

otok

brdoi (prilog)

naskoro,

domala

brEuis,

-e

kratak,

malen

brduitas,

-dtis,

f.

kratkoda

Britannia,

-ae,

f

.Britanija

Brutus,

-i,

ffi.

Brut,

ime prvoga

konzula;

ime

poznatog

urotnika

protiv

Cezara

Bgzantinus, 3 bizantski

B


4/35

-

- - ' i G

--j - ::,--{i

c

C.

:

Gaius Gaj, rimsko

lidno ime

cd"do,

3.

cEcl.di,

-,

(casurus)

pasti,

poginuti

caecl ls,3 sl i jep

caedes,

-is,

f.

ubojstvo,

pokolj

caedo,3. cecidi, caesum sjeti,

posje6i, ubiti

caelum,

-i,

n. nebo

Caesar,

-drts,

rn. Cezar,

rimski

vojskovoda

i drZavnik;

ca r

caldml.tas,

-atis,

f

.

nevolja,

nesre6a

cd.Idmus,

- i,

ffi.trska,

pisaljka,

pero

cd l . I , ga , -ae , f . 6 i zma

calleo,

2. ui

-

bit i vje5t,

znati

caluus,3 6elav

candidatus,

-i,

ffi. natjecatelj,

kandidat

candidus,3

b i je l

cd.nis,

-is,

rn.

pas

CannEnsis,

-e

kanski,

koji

priPada

gradu

Cannae,

-arunt',

J.

cdpio,3.

cepi,

captum

hvatati,

uze-

t i,

osvojiti,

zarobiti

Capitolium,

-i,

fr. Kapitolij,

breZu-

ljak u

Rimu

captluus,

-i,

ffi. zarobljenik

capto,

1. hvatati,

Ioviti

cd,put,

cdpit is,

n.

glava;

poglavlje;

glavni

grad

cdreo,

2.

ui,

-

bit i

bez,

oskudije-

vati

dime

carrnen,

-minis,

n.

pjesma

carpo, 3. carpsi, carptun'L brati; is -

koristiti,

uZivati

Carthaginiensis,

-is,

m. KartaZa-

nin

Carthago,

-g"tnts,

f.

Kartaga

cdru,s,3

drag,

mi o

Cossius,

- i,

m. Kasije, urotnik

Pro-

tiv

Cezara

castTa,

-6ru,m,

n. tabor

cdsil,s,

-u,s,

n'1.

pad;

sludaj;

povod;

padeZ

Catillna,

-qe,

m. Katilina,

poznati

voela

urote

proti.v rimske

rePub-

like

Cdto,

-6nis,

rn. Katon, ime

dvojice

znamenitih Rimljana:

Katona

Starijega

i Katona

Mladega

(Utidkoga)

caLtsa,

ae,

J.uzrok,

izvor;

parnica;

stvar

couso (ablativ u sluZbi prijedloga

s

gen.)

radi,

poradi

cEdo, 3. cessi,

cessutn.

s

abl.)

oti6i

iz

cEIEber,

bns, -bre

slavan,

glasovit

cElEbro,

. slaviti

cdLer,

-ris,

-re

brz,

hitar

celEritas,

-atis,

f.

brzina

celEriter

(prilog)

brzo

Celtue,

-dru,m,

m. Kelti

cEne,

-ee,

f.

objed,

ruiak

cEno,

. objedovati,

rudati

censeo,

2.

cEnsui,

cEnsum smatrati

cEnsor,

-oris,

m. cenzor, vi5i

rimski

dinovnik

koji je obavljao

Proc-

jenu

imovine

i

popis

gradana

te

nadzirao

moral

c7nsus,

trs,

nL.

procjena imutka;

popis

gradana;

cEnsum

dgEre

popisivati

imutak

centil.rta,

-ae,

f.

centurija,

Sezde-

seti dio

legije

CErEs,

rdris,

J.

Cerera,

rimska

boZica

poljodjelstva

certarnen,

-mltnis,

n. natjecanje

certus, 3

siguran,

stalan;

certiorem

fd.cEre

obavijestiti

ceruir,

-Icis,

J.Sija, vrat

ceru'us,

i,

m.

jelen

cEtEri,

ee,

-a

drugi, ostali

cAtdrum

(prilog) uostalom,

inade

Chargbdis,

-is,

f.

Haribda,

morska

neman

C\bdlae,

-d.ru.m,

f.

Cibala,

danas

Vinkovci

c\bus,

-i,

rn. hrana,

elo

cicer,

-dris,

n.

graSak,

rogadica

CicEro,

-onzs,

m.

Ciceron,

slavni

rimski

govornik

Cimbri,

-5rum,

rn. Kimbri,

ger-

mansko pleme

187


5/35

cx.nxs,

neT?s,

m.

pepeo

c?Tcenses,

11-rm,

n.

gre

u cirku

circillus,

-i,

m.

krug

circum

(pri jedlog

s akuz.)

oko,

okolo

cls (prijedlog

s akuz.)

s ove

strane

cito (prilog)

brzo,

hitro

cito,

l.

navoditi,

citirati

cluis,

-is,

r,n.. raclanin

cluitas, -atis,

J.

grad, drZava

clades,

-is,

f.

nesre6a, potaz;

cladem

acci,pEre

retrpjeti

poraz

clamo,1.

vikat i

clangor,

-oris,

m.

gakanje

clarus,3

slavan

clossis,

is,

f.

brodovlje

claudo,

3. clausi,

clausum

zatvori-

ti,

ograniditi;

zavr5iti

claudus,3

hrom,

Sepav

Cleon,

-onis,

m.

Kleon,

voda

ro-

_

bovskog

ustanka

na

Sicilij i

Clltus,

-i,

ffi.

Klit, prijatelj

Alek-

sandra

Velikoga

Clytaerttrtestre,

ee,

f

Klitemnestra.

A,eamemnonova

ena

coepi,

coepisse

zapoiet|

poieo

sam

t'ogrtTt io.

ort is.

f .

spoznaja

cogttotlren,

rttittis,

ru.

nadimak

cognosco,

3.

notti,

rtituttt

s1-toznati,

upoznat

cogo,

3. coEgi,

coactum

sakupiti;

prisiliti,

nagnati

cdhors,

-rtis,

f.

kohorta,

deseti

dio

iegije

'bohortor,

1.

osokoliti,

ohrabriti

collSquium,

-i,

f l .razgovor,

dogo-

vor

col1nr,a,

ae,

I.

kolonija,

naseobina

cdmes,

-mitis,

rn. pratilac,

drug

commEmdro,

1.

spominjati, pripo-

vijedati

cotnmentarius,

-i,,

m. zapis,

biljeSka

cornmeo,

.

dolaziti

committo,

3. misi,

missum povjera-

vati;

proeli,um

committEre

za-

metnuti

bitku

commdueo,

2.

moui,

motum

potre-

sti,

uzbuditi,

ganuti

communis,

-e

zajednidki,

op6i

188

communitas,

otis,

f.

zajednica;

udio

comoedia,

qe,

f

.komedi ja,

vesela

igra

compd.ro,

.

spremiti,

opremiti,

skupiti

compleo,

2.

pleui,

plEtum

napuni-

ti, ispuniti

complilres,

-a

vi5e njih; mnogi

comprehendo,

3.

prehendi,

pre-

ltEnsum

uhvatiti,

obuhvatiti

concordia,

-oe,

f.

sloga

concors,

-rdis

sloZan

concuptsco,

3.

pTui,

pltum

L,ivo

Ze-

ljeti,

Zudjeti

condl,cio,

lnis,

f

.

poloZaj,

stanje;

uvjet

condio,

4. zadinjati;

balzamirati

condlztor,

oris,

m.

utemetjitelj,

osnivad

condo,3.

didi,

ditum

osnovati,

ute-

meljiti

confdro, conferre, contilli, collatum

snositi,

skupiti; porediti

confiteor,

2.

fessus

sum ptiznafi,

oditovati

coniungo,

3. iilnri,

iunctum

zdru-

Ziti,

sjediniti

coniuratio,

-lnis,

f.

urota,

zavjera

cdn iur , - [ tg is , f . lena

conscisco,

S. sciui,

scltum

zadati

consentio,

4.

sensi,

sensunL

slagati

SC

consEquor,

3. secutus

sznr,

posti6i

consilium,

-i,

rz.

savjet,

odluka;

na-

mjera;

cons"zh,umdpErestvoriti

odluku,

odluditi

consisto,

3. stitti,

-

osnivati

se

na

constans,

-nfis

ustrajan,

postojan

constanter

(prilog)

postojano

cdnstat,

1.

constitit

poznato

e,

svi

se

slaZu

u

tome

constituo,

3. stitui,,

stitutum

odre-

diti

consul,

-illi,s,

rn.

konzul,

najvi5i

siuZbenik

u

Rimu

consillo,

3.

silIui,

sultum

vijedati;

(s

akuz.)

pitati

za

savjet;

(s

dat.)

brinuti

se

r

i

i

L

r

D

D

d =

d i

d .


6/35

constLn'Lo,

. sttmpsi,

sumptum

po-

tro5iti,

uriiStiti

contemno,

3. ternpsi,

temptum

prezirati

contentus,

3

zadovoljan

continenter (prilog)

neprestano

contingit,

3. contlgit

dogatla se;

uspijeva,

polazi

za rukom

contzo,

-onis,

J. zbor, skup5tina

contra

(prijedlog

s akuz.)

protiv

conuiuium,

-i,

n.

gozba

copia,

-ae,

f

.obil je;

copiae,

d.rum,

l.

dete

cor,

cordis,n.

srce

Corcgra

Nigra,

f.

Kordula,

dalma-

tinski otok

Cortnthus,

-i,

f.

Korint,

grad

u

Grdkoj

corni t ,- lcts,f .vrana

coTnu,

us,

n, rog

corpus,

-dris,

n.

tijelo

corrigo,

3. rEti,

rEctum

popraviti

coruu,s, i, rn. gavran

cotldie (prilog)

svaki

dan

cros

(prilog)

sutra

Crossus,

-i,

nr.. Kras,

dlan

prvog

trijumvirata

crEdo,

3. crEdltdi,

crd.di,tum

vjero-

vati; misliti

crEdillus,3

akovjeran

crErno,1.

spaljivati

Dalmdtae, -dru,rn,nr..Dalmati, ilir-

sko

pleme

Dalmdtia,

-ae,

f.

Dalmacija

damno,

1.

osuditi, kazniti;

cdpl.tis

damnare

osuditi

na

smrt

darnnurn,

-i,

n.

gubitak,

Steta

Ddnai,

-6rrln'1,

n..

Danajci,

kod Ho-

mera

zajednidki

naziv za

Grke

Danil"uius,

i,

ff i .Dunav

Darlus,

-i,

ffi.Darije,

perzijski

kralj

de (pri jedlog

s abl.)

o

dea,

-0"e,

f.

boZica

dEbeo,

2. ui,

i tum morati

creo, 1.

birati;

stvarati

crEsco,3.

crEui, cretum

rasti, mno-

Ziti

se

crinten,

-inzs,

n. zlodin,

krivnja

Croatia,

-ee,

f.

Hrvatska

crudElis,

-e

okrutan, nemilosrdan

crilt, cril"cis,

.

kriZ

cublle,

-ts,

n.

leZaj,

jazbina

cilbo, l. cil,bui, cil,bitum leZati, le-

Zati za

stolom

cultor,

-orts,

m.

stanovnik

cultus,

-?rs,

n'1.

obrazovanost

crinr. prijedlog

s abl)

s, sa

cilm,

(veznik)

kad;

bududi da;

premda;

do k

cunctor, l.

oklijevati

cunctus,

S sav

cupidltas,

-atis,

f.

Zelja,

pohlepa,

poZuda

cdpidus,3

Zel jan

cttpio,

3. xui, ltum, Leljeti

cur

(prilog)

za3to

cil,ra, -ae, l. briga

Curicta,

-ae,

f

.

Kurikta,

danas Krk,

otok u

sjevernom Jadranu

curiosus,3 zanimljiv

curo,

l.

(s

akuz.) brinuti se; Iijeiiti

custodia,

ae,

f.iuvanje;

zatvor

custodio, 4. duvati,

straZiti

Cgnaeglrus,

-1,

rn. Kinegir,

hrabar

Atenjanin

December, -brzs,m,. prosinac

dEcet, 2. dEcuit

dolikuje,

pristoji

SC

decorus,

3 didan, astan

dEddcet,

2. dedEcuztne

dolikuje,

ne

pristoji

se

d1ddcus,

-iris,

n.

sramota

dEdlco,1.

posvetit i ,

namijeniti

defectio,

-onis,

J.

slabljenje;

defectio solis

pomrdina

Sunca

defendo,

3.

Jendi, JEnsum

braniti

deficio, 3.

Jeci,

ectum

nedostajati

deformis,

-e

nagrclen,

nakazan,

ruZan

189

- - a '

r . .

D


7/35

dEgo,

3.

Zivjeti

deinde

(pri log)

zatim,

onda

delecto,

1.

veseliti,

zabavijati

dEleo,

2.

lEui,

lAtum

razoriti,

uni-

stiti

del lbEro, l .

v i je6ati

delictum,

-i,

n. prekr5aj,

zlodjelo

Delphi,

-6rum,

rn.

Delfi,

grad

u

Grikoj

r

DElus, -i, f. Dei, otok u Egejskom

moru

demo,

3.

dEmpst,

dEmptum

oduzimati,

skinuti

DemdsthEnes,

is,

nL.

Demosten,

najvedi grdki

govornik,

protiv-

nik

Filipa

Makedonskog

dEmum (pritog)

napokon,

istom,

te k

dEni,,

ae,

-o

po

deset

dEns,

dentis,

m. zub

dep6no

3.

pdsui,

pdsl.tum

poloZiti;

gubiti

descrlbo,

3. scr7psi,

scrlptum

opi-

sivati

dEsEro,

3.

sdrui,

sertunL

napu5tati

despEro,

l. izgubiti

nadu u

dEsum,

esse,

ut

nedostajati

deterreo,

2. terrut,,

territum

pIa-

Siti;

odvratiti

deus,

-i,,

n.

bog

derter,

-tra,

-trutn

desni; dettra,

-ae,

f .desnica

dialectus,

-i,

f.

narjedje

Did.na,

-ae,

f.

Dijana,

rimska

bo-

Zica

lova

i mjeseca

Diaulus,

-i,

m.

Dijaul,

ime nekoga

Grka u

Rimu

dIco, 3. diri, dicturn

re6i,

kazati;

nazvati,

imenovati

dictdtor,

-orts,

rn.

diktator,

rim-

ski

povremeni

magistrat

dicturn,

-i,

n.

uztelica

dies,

diEi, rn.

dan

diffEro,

differre,

distilh.,

dil.atum

odgaelati;

razlikovati

se

diff-rc\lis,

-e

teLak, mudan

diffl,cultas,

-dtis,

t.

teSko6a

dlgni.tas,

-atis,

t.

dostojanstvo,

dast

dlgnus

3

(s

abl.)

dostojan,

vrijedan

dilabor,3.

lapsus

surn

raspasti

se,

190

rasprSiti

se, iSieznuti

dilEctus,

-'us,

m.

novadenje;

dilEcturn

habEre

vr5iti novade-

nje, novaditi

dlligens,

-ntis

marl j iv

dil.ig.enter (prilog)

marljivo,

briZ-

rJ vo

dil igo,

3.

lEri,

LEctum

voljet i,

Iju-

biti

dirnidium, -i, n. polovica

Diocletianus,

-i,

m.

Dioklecijan,

rimski

car

Di1gdnEs,

- is.

m.

Diogen, grdki

f i-

lozof

dlruo,

3. rui, ril.tutn

sru5iti,

razo-

riti

discEdo,

3. cessi,

cessunL

odlazit i

discltpillus,

-i,

ffi.

udenik

disco,

3.

didici,

-

udit i

(se)

di,scordia,

-ae,

f

.nesloga

disputatio,

-onis,

f.

raspravljanje

dispd.to,

1.'raspravljati,

prepirati

SC

diss4ro,

3. serui,

sertum

rasprav-

l jati

dlues,

uitis

bogat

diuido,

3. utsi, uisum

dijeliti;

rastavljati

dia-rtiae,

-drum,

f.

bogatstvo

do,

ddre, dEdi,

ddtum

dati

ddceo,

2.

ddcui,

doctum

poudavati,

uditi

docte (prilog)

udeno

doctrfna,

-ae,

f.

znanost

doctus,

3

uden, obrazovan

ddleo, 2. ddlui, - Zalostiti se

d6lor,

-oris,

m.

bol

domestlcus,

domadi

ddrni

(prilog)

kod

ku6e

dominatio,

-lnis,

f

.

vlast,

gospod-

stvo

ddmiznus,

i,

m.

gospodar

ddm6,

. d6mut., ddmitum

pokoriti

ddmus,

-us,

I.dom,

ku6a

d6no,

1.

darivati,

davati

donum,

-i,

n.

dat,

pokion

dormto,4.

spavati


8/35

dilbito,

1.

sumnjati

duco,

3. duti,

ductunr,

voditi:

ortgi.nem

ducEre

vu6i

lozu, po-

tjecati

e-,er (prijedlog

s

abl.)

iz,

od,

po,

sa

edisco,

3.

Edidlrci,

napamet

uditi

Edi lco,1.

dgajat i

Educo,

3.

dil,rt,

ductum

izvesti,

iz-

voditi

etfEmino,

1.

omekoputiti,

razma-

ziti

efficio,

3.

fEci,

fectum

izvr5iti,

diniti

eJ.Jddio,

.

fodi,

fossum

iskopavati

eJJil.gio,

.

fugi,

-

pobje6i,

ute6i,

umaknuti

Ego a

egrEgius,

S zvrstan

elernenturn,

-i,

fl. poEetak,

osnov

ElEuo,

1.

ublaZiti,

umanjit i

Ellgo,

3. lEgi,

lectum

izabrati

Eldquens,

ntis

rjedit

Emona,

-ae,

f

.

Emona,

danas

Ljubljana

Enim (veznik)

naime

Ennius,

-i,

ffi.

Enije,

rimski pjes-

nik

enilm,dro,1.

zbrojiti

eo

(pred

komparativom)

to

Eo,

|re, i i ,

i tum

i6i; prolaziti ,

te6i

Epaminondas, -ae, rn. Epaminon-

da,

tebanski

vojskovodi

EpEtium,

-i,

n.

Epetij,

Stobred

kod

Splita)

Epicurus,

-i,

ni.

Epikur, grdki

filo-

zof

materijalistidkog

smjera

Epidaurum,

-i,

fr.

Epidaur,

danas

Cavtat

epigramma,

-d.tis,

n.

epigram

Eques,

-itis,

m.

konjanik

dquitatus,

-1ts,

n.

konjaniStvo

Equus,

-i,

nr.

konj

Eripio,3.

ripui,

reptum

oteti,

ugra-

biti

dulcis,

-e

sladak.

mio

dilm (veznik)

dok

dilr,

dil"cts,

rn.

voda,

vojskovocla,

zapovjednik

erro,

l.

grijeSiti

error,

-oris,

m.

zabluda

Eril.dio,

4. poudavati,

obrazovati

Erumpo,

3.

rupi,

rupturn

provaliti

et

(veznik)

i,

te

dtiamst

(veznik)

iako, premda

etsi

(veznik)

iako,

ako

i

Eunus,

-i,

rrl.

Eun,

vocta

ustanka

robova

u Sicitiji

EuanEsco,

.

uanui,

-

nestati;

propasti

EuEnit,

4.

Eudntt

dogada

se

Euerto,

3. uerti,

uersurn

razoriti.

uniStiti

etcEdo,

3. cessi,

cessurn

izlaziti.

izr(.i

etcelsus,3

visok

etceptio,

-onis,

f.

izuzetak

etcipio,

3.

cepi,

cepturn

izvaditi,

uhvatiti; primiti

ercri lc io,1.

mudit i

ercuso,

f.

ispridavati,

opravdati

eremplar,

-aris,

n.

primjer,

uzor

etemplum,

-i,

n.

primjer,

uzor

eteo,

ire,

ii,

itum

iziti,

oti6i

exerceo,

2.

cui,

ci,tum

vjeZbati

etercitus,

-u,s,

Tn,

vojska

exigo, 3. Egt' d.ctum dovrSiti; po-

di6i

eriguus,

3

neznatan,

malen

eristi.tno,

1. misliti,

smatrati

eritium,

-i,

n.

propast,

uni5tenje

erpello,

3.

pilli,

pulsum

istjerati,

prognati

erploro,

1.

ispitati, pretraZiti

erpono,

3.

pdsui,

pdsltum

izlagati,

prikazivati

exprimo,

3.

pressi,

pressum

Livo

prikazati

erpugno,

l.

osvojiti

E

1 9 1


9/35

ersiliun'r,

-i,

n.

progonstvo

etstruo,

3.

struti,

structum podi6i,

sagraditi

fdber,

-bri,

m. kovad

Fdbius,

-i,

ff i .Fabije,

rimsko ime;

Fdbius

Marimus

Fabije Maksim,

rimski

vojskovoda

u ratu

pro-

tiv

Hanibala

fdbi l la,

-ae,

f .priEa;

basna

facEte

(prilog)

dosjetljivo,

duhovi-

to

facEtus,

3 dosjetljiv,

Saljiv

fdcile

(prilog)

lako,

bez truda

fdcihs,

-e

lak

fdcio,

3.

fEci, Jactum

diniti, napra-

viti

tactum,

-i,

n.

djelo,

din

facultas,

-d,tis,

f.

sposobnost;

pri-

lika

Jagus,

-i,

f.

bukva

Jallar,

-ocis

laZan

fallo,

3.

fefelli.,

(deceptum.)

varati,

prevariti

folso

(prllog)

laZno, krivo

falsus,

3 laZan, neistinit

farna,

-ae,

f.glas,

kazivanje

td.mes,

is,

f.

glad

famllia,

-ae,

t.obitelj;

druZina

fEbris,

-is,

f.

groznica

Februarius, -i, rn. veljada

f

eL,

ellis,

n.

L:uE

fEltr,

-tcis

sretan,

povoljan

tEra,

-ae,

f.

zvijer

fEre

(prilog) gotovo,

malone

fEro, ferre,

til"li,

Intum nositi,

pod-

nositi

ferrum,

-i,

n.

Z,eljezo

fertilis,

-e

plodan,

rodan

lertur

i

feruntur

(uz

nominativ

s

inf.)

prida

se da

fErus,3

divlji, surov

f

eruidus,

3

vru6,

vatren

festino,

1. Zuriti se

t92

efira

(prijedlog

s akuz.) izvan

ertrErnus,

3 krajnji,

posljednji

eruo,

3.

ui, iltum

liSiti,

oteti

J \ l i a , - a e , f . k t i

fllius,

-i,

rn.

sin

flnio,

4.

svrSiti

finis,

-i,s,

n. mecla;

plur.

fines,

-ium

zemlja

flo,

fiEri, factus

sunr.

postati;

dogoditi

se, zbivati

se

Jirmo,

1.

uivrstiti,

jadati

JTrmus,3

dvrst,

ak

fldgrans,

-ntis

goru6i,

vru6

fld.gro,

1.

gorjeti

floreo,

2.

ui,

-

cvjetati, cvasti

Jlos, Jloris, nr. cvijet

Jluctus,

-zs,

zn.

val

Jlumen,

-mitnis,

n.

rijeka

fluo,

3.

flut-t,

-

te6i

f l i luius,

- i ,

f f i .

r i jeka

Joedus,

-Eris,

n.

savez

Jdris

(prilog)

vani

Jorsan

(prilog)

moZda

tortasse

(prilog)

moZda

Jortis,

-e

hrabar,

srdan

Jortiter

(prilog)

hrabro,

junadki

Jortitudo,

-dinis,

f.

hrabrost,

ju-

naStvo

fortilna,

-ae,

f.

sreda

fortund.tus,3 sretan, blaZen

fdrum,

-i,

n.

ttg

frango,

3.

frEgi, fractum

razbiti,

slomiti

Jrdter,

-tris,

rn.

brat

fraus,

traudis, f.

prijevara,

varka. Iukav5tina

trEmo,

3. ui', itum

buditi, mrmljati

Jrequenter

(prilog)

desto, u veli-

kom

broju

fril.ctus,

-us,

rn.

plod

frumentor,

1. nabavljati

Zito

frumentum,

-i.,

n. Lito

frustra

(pritog)

uzalud

F


10/35

JIF

fil,ga,

-ae,

J.

bijeg

filgio,

3.

fugi,

-,

fugitil,rus

(s

akuz.) bjeZati; i6i u

progon-

stvo, biti

prognan

Jilgo,

7. natjerati

u

bijeg,

razbiti

Gdia,

-ae,

f.

Gaja,

rimsko Zensko

Iidno irne

Gaius,

-i,

ffi. Gaj, rimsko mu5ko

lidno ime

GalEnus,

-i,

ffi.

Galen,

glasoviti

grdki

lijeinik iz 2.

stolje6a

n. e.

Galli,

-orum,

rn.

Gali, skupno

ime

za keltska

plemena

u dana5njoj

Francuskoj

Gallia,

-oe,

J.

Galija, uglavnom da-

na5nja

Francuska

Gallicus,3

galski

Garumna,

-ae,

rn.

Garumna,

rijeka

u Galiji, danas Garona

gaudeo,2. gaulsus

surn

(s

abl.) biti

veseo,

radovati

se

gELu,

-us,

n. mraz, led

gEns,

-ntis,

f.

pleme,

rod; narod

gentTlis,

-e

plemenski,

rodovski

Gentius,

-i,

rn. Gencije,

posljednji

iiirski

kralj

gdnus,

-Eris,

n. rod; lik

(u

grama-

tici

kod

glagola)

Gerrnd.ni,

-orurn,

rn.

Germani

gEro,

3.

gessi,gestunl

nositi;

radi-

ti, vr5iti; bellum

gErEre

voditi

rat, ratovati

gesto, 1. nositi

gTrus,

-i,

rn. krug

hdbeo, 2.

hdbui, hdbrtum imati;

drtati, smatrati

hdbito,

1. boraviti,

stanovati

Hadrid,ticus,

3

jadranski

Hamilcar,

-dris,

tn.

Hamilkar,

otac

Hanibalov

Hannibal,

-dlts,

m.

Hanibal,

g1a-

soviti kartaSki

voiskovotla

13

Element a La t i na

fulrnen,

-rnI,nis,

n. munja

Fult:ia,

-ae,

.

Fulvija,

Ciceronova

nepomirljiva

neprijateljica

fur, Jil.ris,

rn. kradljivac, lupeZ

futurus,

S budu6i

gld"dius,

i,

m. mat,

gladiatorius,

3

gladijatorski

glEba,

ae,

t .gruda

gloria,

-oe,

J.

slava

gl6rior,

l. hvastati

se,

diiiti se

glortdsus,

S slavan

Gordtum,,

-i,

n.

Gordij,

grad

u

Frigiji

Gracchus,

-i,

rn.

Grakho, ime dvo-

jice

slavnih

pudkih

tribuna,

ko-

ji

su u

Rimu

ubijeni

kad su na-

stojali

provesti

agrarnu

reformu

Graecia,

-ae,

t.

Grdka

Graecus,S grdki

Graecus,

-i,

rn.

Grk

grammdtica,

-ae,

t.

gramatika,

slovnica

grdnunt,,

-i,

n, ztno

gratia,

-ae,

t.

milost; hvala;

grdtias

dgEre

zahvaljivati

grdtus,3

ugodan,

mio;

grd.tum

fticio

ugoditi

grd.uis,

-e

tey'.ak,

muEan

grduiter

(prilog)

teiko

guberno,

1.

(s

akuz.)

upravljati

gurges,

-itis,

m.

vrtlog;

morska

pudina

gustus,

-us,

rn.

ukus

Hector,

-dris,

m. Hektor,

glavni

trojanski

junak

HEldna,

-ae,

I.

Helena, ljepotica

zbog koje

je

do5lo do

trojanskog

rata

HeluEtii,

-drunt,

rn.

Helvedani,

galsko pleme

herba,

-ae,

f.

ttava

193

G

H


11/35

flercilles,

-is,

m.

Heraklo,

mitski

grdki

heroj

hi,c,

haec,

hdc

ovaj;

ovda5nji,

na S

hic (prilog)

ovdje

h t e m s , h i E m i s , f . z i m a

Hipp\crdtes,

-is,

m.

Hipokrat,

naj-

ve6i

grdki

lijeinik

Histia|us,

-i,

rn.

Histijej,

vladar

u

Miletu

histiria, -ae,

t.

povijest

Histria,

-ae,

t.Histrija,

danas

Istra

h6die (prilog)

danas

HomErus,

-i,

tu.

Homer, pjesnik

Ilijade

i

Odiseje

hdmo,

-tni,nis,

rn,.

dovjek

id.ceo,

2.

ui,,

-

leZati

idcio,

3. i,Eci,

actum

bacati

iacto,

I.

bacati

id,cd,lurn,i, n. koplje, sulica

Id"ddra,

-ae,

f.

Zadar

idrn (prilog)

ve6,

sad

ve6

Ianudnus,

-i,

ffi.

sijedanj

ldern,

eddern,

idem

isti

ideo

zato,

stoga

id6neus,

3

prikladan,

zgodan

Idus,

-uum,

f.

13.

ili

15.

dan

u

mjesecu

kod

Rimljana

Igltur (veznik)

dakle,

stoga

ignd,rus,

3 ne

znaju6i,

nevje3t

i,gnis,

-is,

zn.

vatra,

oganj

ignoro,

l.

ne

znati,

ne

poznavati

ign6sco,

3. ndut.,

notum

opra5tati

Ilias, -d.dis,f. Ilijada, Homerov ep

ille, illa,

illud

onaj

Illfiricum,

-i,

n.

Ilirik,

rimska

pro-

vincija

koja

je

obuhvadala

za-

padne

na5e zemlje

Ill,flricus,3

ilirski

Ill{rii,

-dr7.Lm,

r..

Iliri

imd.go,

-inis,

f

.

slika,

lik

i.mitor,

1.

nasljedovati,

i6i

nedijim

stopama

irnmEnsus,

3 neizmjeran,

beskra-

jan

imrnineo,

2.

-,

-

prijetiti

194

hortestus,

dastan,

oSten

h6nor,

-oris,

nr.

dast

h6ra,

-ae,

f.

sat,

ura

honibil is,

-e

straSan,

uZasan

hortor,

1.

opominjati, poticati

hospes,

-itis,

m.

gost;

stranac

hostia,

-ae,

f.Zrtva

klanica,

Zrtva

hostis,

-ts,

m.

neprijatelj (u

ratu)

humani,tas,

atis,

f . uljutlenost

humanus,

3

iovjedji, ljudski

humidus,3

vlaZan

hd,mus,

-i,

f.

zemlja,

tlo

Hgbrida,

C. Antdnius

Gaj Anto-

nije

Hibrida,

Ciceronov

drug

u

konzulatu

tmm6lo,

1.

Zrtvovati

impedtmentu,rn,

i,

n. zapreka;

u

mnoZ. prtijaga

impEdzo, 4. prijeEiti, smetati

tmpello,

3.

p{tli,

pulsum

nagnati,

natjerati

imperator,

-6ns,

rn.

zapovjednik,

vojskovotla;

car

imperttus,

3 nevje5t,

neiskusan

impErtum,

-i,

n.

vlast;

carstvo

impdro,

1. zapovijedati;

vladati

tmpEtro,

f.

izraditi,

postidi

tmpEtus,

-'u,s,

n.

navala,

napad

irnporto,

1,

unositi,

uvoziti

imprdbus,

3 nepo5ten,

opak

In

(prijedlog

a akuz.

i abt.)

u,

na;

s akuz.

ima i

znatenje:

prema,

protiv

inci,do,

3. ci,di,

-

upasti, zapasti;

dogoditi

se

tncito,

1.

podbadati,

poticati

zncdla,

-ae,

Tn.

stanovnik

inc6lo,

3. cdlui,,

cultum

nastavati

tncr

edlb-tlis,

e

nevj

eroj

atan

indiuisus,

3

nepodijeljen

znddles,

s,

f.

prirodne

sposobnosti,

nadarenost

industria,

-ae,

f.

radljivost,

radi-

nost

ineo,

ire, ti,

i,tum

u6i,

stupati

u;

zapodeti


12/35

r-l'];.i-

:_-J

U

j*|Ijdl

:r|rnft

inertia,

-a.e,

f

. neradinost,

lijenost

Infans,

-nti,s,

m.. i

f.

nejako

dijete

r,nJEri,

1ru,m,

m.

podzemni

svijet

infErior,

-ius

donji

infEro,

inferre,

intilLi,

illatum

uni-

jeti;

bellum

inferre

(s

dat.) za-

vojStiti

lnJEsto,

1. napadati,

uznernirivati

tnfestus,

3 neprijateljski, poguban

inJinitluus,

-i,

rn.

infinitiv,

neodre-

deni nadin

inJlarnrno,

1. zapaliti

ingens,

-ntis

golem,

silan

inhumanus,

3 nedovjedan

inimicus,

-i,

ffi. neprijateij

initium,

-i,

n.

podetak

iniil,ria,

-ae,

I.

nepravda,

nasilje

innatus,3

prirotlen

indpza,

-ae,

J.

nestaSica,

oskudica,

siroma5tvo

i.nquam

(nepotp.

glag.)

kaZem

inscrtptio,

-onts,

f.

natpis

insitus 3 usaalen

lnsplcio,

3.

spEti,

specturn pro-

matrati,

ispitati

institutum,

-i,

zr,.

uredba;

obidaj

insilla,

-ae,

f.

otok

inter (pfijedlog

s akuz.) meilu,

iz-

medu

intercEdo,

3. cessi,

cessurnnastati,

dogoditi

se

interdum (prilog)

katkada

intEreo,

ire, ii,

iturn,

propasti

interficio,

3.

fEci, Jectum

ubiti

zntdrimo,

S. Erni, emptum :ubiti

interrdgo,

.

pitati

intersum, nteresse,nterJui (sdat.)

sudjelovati

intil"eor,

2. tul,tus

surn

promatrati,

gledati

inuEnzo,

4.

uEni,,uenturn

izumjeti,

prona6i,

na6i

inuentor,

-oris,

m. izumitelj,

za-

detnik

inutctus,

3 nepobijeden;

nesavla-

div

inuItus,3

protiv

volje, nerado

Ioltannes,

-is,

m.

Ivan, Iohannes

Lucius

Ivan Lucius,

hrvatski

hi-

storidar z 17.

st .

ipse, ipsa, psum

sam

(glavom)

ira,

-ee,

J.

srdZba,

njev

irascor,

3.

-, -

(s

dat.) srditi se,

ljutiti se

iratus,3

srdit, ljutit

irrideo,

2. rlsi,

rlsum ismjehivati,

rugati

se

irrumpo,

3.

rupi, ruptum provali-

ti, prodrijeti

irruo,

3.

ui,

-

provaliti

is,

ea, id onaj,

on; takav

Issa,

-ae,

f.

Vis, dalmatinski

otok

iste,

tsta, istud

taj

Ito (prilog)

tako,

na

taj naiin

Itdl ia,

-ee,

I . I tal i ja

itern

(prllog)

isto tako

iter,

itind,ris, n.

put, putovanje;

iter

JdcEre

putovati,

i6 i

I thdca,

-ae,

f . I taka,

otok u Jon-

skom moru,

Odisejev zavidaj

iilbeo,

2. iussi,

iussum

zapovijeda-

ti,

naloZiti

iucunde (prilog) ugodno

iucundus,

S ugodan, mio

iuder,

-icis,

m.

sudac

iudico.

1.

suditi. smatrati

lugurtha,

-ee,

n'1.Jugurta,

kralj u

Numidiji

Iugurthlnus,

3 Jugurtin

Iul ius,

- i ,

f f i .Jul i je,

r imsko

ime

Iulius,

-i,

m. srpanj

Iulius Ca.esar

ulije

Cezar

Iunius,

-i,

r.n..ipanj

Iuno,

-onis,

f.

Junona, rimska

boZi-

ca,

Zena

Jupiterova

Iuppiter, I6uts, m. Jupiter, najvi5i

bog kod

Rimljana

ius,

i,urt,s, .

pravo;

ius

dicd.re

zricati

presudu

iflste

(prilog)

pravedno,

opravdano

iusti.tia,

-ae,

J.

pravednost, pravda

iustus,

3

pravedan,

pravidan

itiuat,

f . iuuit

mili

se,

prija,

godi

iil.udnis,

-is,

rit. mladi6, mlad

do-

vjek

(od

20 do 45

god.)

iuuentus,

-utis,

f

.

omladina; mla-

dost

iil.uo,

. iuui,

i [ttum

prijati; poma-

gati,

podupirati

1 9 5


13/35

Kalendae,

-arum,

f

.

K

Kalende,

prvi

dan

u mjesecu

kod

Rimljana

L

4

L.

:

Lucius,

-i,

nL.Lucije,

rimsko

lidno im e

Idbor,

-oris,

m.

rad,

napor

laboro.

1. raditi

Lacedz.emon,

inis,

f.

Lakedemon,

Sparta

Lacedaemdnius,

t,

rn.

Lakedemo-

njanin

ldcEro,

1. razderati,

rastrgati

Ld"co,

onis,

m.

Lakonac,

Lakede-

monjanin,

Spartanac

Laconltcus,

3 lakonski,

spartanski

ld.pis,

-idis,

rn.

kamen

Lapsus,

-u,s,

m. posrtanje; gre5ka

ldtdbra,

-ae,

f.

skrovi5te

latiJundium, -i, fl. veleposjed

LatTnus

3

latinski

Ldtium,

-i,

n.

Lacij,

pokrajina

u Italiji

s

glavnim

gradom

Rimom

Iatro,

1.

Iajati

Idtro,

-onis,

rn.

razbojnik

Laudab-tlis,

e

vrijedan

hvale,

po-

hvalan

lauddtor,

-oris,

m. hvalilac,

hvali-

telj

laudo,1.

hval i t i

laus,

Iaudzs,

.

hvala,

pohvala

lduo,

1. Iaui,

lauturn

ptati

legatus, -i, ffi. poslanik, izaslanik;

zamjenik

zapovjednika

lEgio,

-onis,

f.

Iegija,

jedinica

rimske

vojske, imala

je

3.600do

6.000

pje5aka

lEgo,

3.

legi,

lEctum

(itati

Lente

pnlog)

sporo,

polako

Le1n\das,

-ee,

rn. Leonida,

spar-

tanski kralj,

junadki

pao

kod

Termopila

lEuis,

-e

Iak

lEr, lEgts,

.

zakon,

propis, pravilo

libenter

(prilog)

rado

llber,

-bri,

rn..

knjiga

1 9 6

lrber,

-Era, -Erum

slobodan

LibEri,-6rrlm, m. djeca

IlbEro,1.

oslobadati

Iibertas,

-atis,

f.

sloboda

libertlnus,

-i,

rn.

slobodnjak

bir'Si rob

Liburnus,

3 liburnski, koji

pripa-

da ilirskom

plemenu

Liburni,

-drurn,

Tn.

licentta,

-ae,

I.

sloboda

Ilcet,

2. llcait

slobodno

je,

dopu-

Steno

e

L\cet

(veznik)

makar, iako

llgnum,

-i,

n.

drvo

linea,

-ae,

f.

crta,

potez

lingua, -a.e,f . jezik, govor

LItIgo,

1. svadati

se,

pravdati

se

littEra,

-a.e,

f

.slovo;

u

mnoZini:

pismo

lItus,

-6ris,

n.

obala

(morska)

l\cilples,

-Ztis

bogat

l5cus,

-i,

rn. mjesto

longe (pfiIog)

daleko, nadaleko

longitil.do,

-d.lnis,

f.

duljina

longus,3

dug

lSquor,

3. loc{ttus

sunr.

govoriti

lucerna,

-ae,

f.

svjetiljka

LucrEtilts,

-i,

ffi. Lukrecije,

slavni

pjesnik

filozofskog

epa

>DE

rE-

rum natil,rd


14/35

M

M.

-

Marcus,

-i,

ffi. Marko, rim-

sko lidno ime

MacEddnes,

Itrn,

nr.

Makedonci

rndchi,na,

ae,

f.

stroj; naprava

md.gis (prilog)

viie, ve6ma

rnagtster,

-tri,

rn,

uditelj

rnagistra, -ae, f . uditeljica

magistratus,

-rrs,

nr..

visoki sluZ-

benik; visoka drZavna sluZba

(u

Rimu); vlast

mngnus,

3 velik, silan;

Md,i,or

uz

ime znadi:

Stariji,

npr. Cdto Md.-

ior Katon

Stariji

Maius,

-i,

ffi.svibanj

mdle

(prilog)

zlo, loSe

malefi.cium,

-i,

fl.

zlodinstvo

mal,o,

malle,

rnalui

voljeti

mdlutn,

-i,

n. z[o, nevolja

mfilum,

-i,

n.

jabuka

(piod)

mdlus,

S

zao,

opak,

1oS

tnd,neo,2. mansi, mansum ostati

mdnus,

-us,

f.

ruka

M aruthlnius

3

maratonski

md,re,

ndris,

?r.more

margarita,

-oe,

f.

biser

rnarginalis,

-e

rubni

n"Largo,

ginis,

rn. rub

maritl,rnus,

3

morski,

primorski

Mdrius,

-i,

rn.

Marije, vocla demo-

kratske stranke u Rimu

Mars,

-rtis,

m. Mars, rimski

bog

rata

Marttalis,

-is,

m. Marcijal, najve-

6i rimski

pjesnik

epigrama

Martius,

-i,

m. oZujak

Mdrtius,3

oZujski;

Idus Marttae 5. oZujka

mdter,

-tris,

t.

majka

matEria,

-ae,

f

. materija, tvar;

grada

mqtrim6niurn,

-i,

n.

brak;

in ma-

trimonium dd.re dati za Lenu

Matrdna,

-ee,

n'1.

Matrona, rijeka

u Galiji,

danas

Marna

tnaturus,3

zreo

rnEdeor,

2.

(sanaui,

sanatum)

lije-

diti

mEdlcus,

-i,

ffi. lijednik

rnEdius,3

srednji, u

sredini

mel, mellis,

n. med

mElius

(komparativ

priloga

bEne)

bolje

membrum,

-i,

n.

ud, dlan

mEml,ni, rnerntnisse

sje6ati

se,

pamtiti

mern\ria,

-ae,

f

.

pam6enje,

sje6a-

nje,

uspomena;

rnemdri,d, enE-

re

pamtiti

mendactum,

-i,

TL. aZ, neistina

Menelaus,

-i,

rn.

Menelaj, spartan-

ski kralj, muZ lijepe

Helene

mEns, mentis,

f.

pamet,

duh;

mi-

sao

m-ensis,

is,

m. mjesec

(u godini)

mercator,

-5rts,

m.

trgovac

mercatus,

-rLS,

rL, rZiSte

Merci l"r ius,

i ,

f f i .Merkuri je, r im-

ski bog, za5titnik trgovine

i

gla-

snik bogova

meridies,

-tEi,

m.

podne

mdri,to

(prilog)

s

pravom, po

zas-

luzi

mess is ,

i s , f .2 ,e tva

rnetallum,

-i,

n.

kovina;

metalla,

-orurn

znadi i: rudnik

mEto,

3.

(messent,

Ect),

messum

i:eti

mEtuo,

3.

mEtu|

-

(s.

akuz.) bo-

jati

se

rndtus,

-us,

rn. strah

meu,s,3

moj

migro, 1. seliti se

mlles,

-Iitis,

m.

vojnik

Milesius,

-i,

rn. Mile6anin

mil l t ia,

-ae,

f

.vojna sluZba;

ra t

mll i ,to, 1.

vojevati, boriti

se

Miltid"des,

-is,

rn. Miltijad,

atenski

vojskovoda

Minerua,

-ae,

f

. Minerva, rimska

boZica

mudrosti i umjetnosti

minime (prilog) najmanje

m\,nuo,3.

n|nui, minutum

umanji-

ti,

oslabiti

minus (prilog) manje

19?


15/35

miser,

-dra,

-drum

bijedan,

kuka-

va n

misericordia,

-ae,

f.

milosrde,

sa -

milost

mitEsco,3.

,

-

umekSati

se,

pri-

pitomiti

se

mitto,

3. misi,

rnissurn

slati

modestr,a,

ae,

f.

skromnost

mddlcus,3umjeren

mddus,

- i ,

f f i .nadin;

abl. rn.ddo

poput

moenia,

ium,

n.

zidine,

bedemi

molestus,

3

tegoban,

dosadan,

na -

metljiv

mdneo,

2.

ui, itum

opominjati

mdns,

montis,

nr.

brdo,

gora

monstro, l .

pokazivat i

monumentum,

-i,

n.

spomenik

mdra,

-ae,

f

.

zatezanje,

odlaganje

morbu,s,

i ,

f f i .bolest

mordeo,

2. rnomordi,

morsum

gri-

sti, ujedati

mdrior,

3. mortuus

sum

umrijeti

mordsus,

3

6udlj iv,

mrzovoljan

rnors,

mortis,

f.

smrt

ndnt (veznik)

naime,

jer

Narona,

-ae,

f

.Narona,

danas

Vi d

kod

Metkovi6a

ndrro,

1.

pridati,

pripovijedati

nascor,

3. natus

surn roditi senatio, -onis,

J.

narod

natura,

-ae,

I.

priroda

naturalis,

-e

prirodan

nau"ta,

ae,

Tn.

mornar

naualis,

-e

brodski, pomorski

nauigiurn,

-i,

n.

lad.a,

brod,

damac

nauigo,1.

plovi t i

nauis,--is,

f.

lada,

brod

ne

_

negacija)

ne,

da

ne;

(veznik)

da ne;

nE

.

.

.

quldem

ni,

niti

-nd

(enklitidka

upitna

destica)

li ,

da

li

nEc

ili

nEque (veznik)

i ne,

niti

necessarius, potreban, nuZdan

198

morsus,

-1ts,

m.

ujed;

rnorsu

tend-

re

drL,ati

zubima

mortuus,

-i,

m.

mrtvac

mos,

moris

rn.

obidaj;

mores

vla-

danje;

more

poput

rnotus,

-1.1s,

. pokret;

terrae

mo-

tus potres

m6ueo,

2.

moui,

moturn

micati,

po -

ticati: krenuti, kretati

mdr (prilog)

uskoro

mtllier,

-Eris,

J.

lena

multitudo,

-dinis,

f.

mno5tvo

multo

(prilog)

mnogo

multo,

1.

kaZnjavati

multus,3

mnogi

mundu,s,

-i,

17r.

vijet,

svemir

munio,

4.

utvrilivati

Mu"rsa,

ee,

I.

Mursa,

danas

Osijek

m1lru,s,

i,

m.

zid

mus,

muris,

m.

miS

Musa,

-ae,

f.

Muza,

grdka

boZica

umjetnosti i znanosti

T n ? L S c e , - a e , f . m u h a

tnusicE,

Es,

f

. muzlka, glazba

m,uto,

1.

mijenjati,

promijeniti

N

ne-cesse

st

mora

se,

potrebno je

ndco

1.

ubiti

ndfos

(nesklon.)

n.

grijeh,

opadina

negle.gentia,

q,

J.

nemarnost,

ne-

naJ

ndgo,

7.

poricati;

re6i

da

ne;

uskradivati

?gmo,

nulllus,

rn.

nitko,

nijedan

Neptunus,

-i,

rn.

Neptun,

bog mo-

ra

kod

Rimljana

nEque

(veznik)

i

ne,

niti

NEro,

-onts,

m.

Neron,

rimski

car

nescio,

4.

ne

znati

Nestor,

-6rts,

rn.

Nestor,

najstariji

medu grdkim junacima

pod

Tro-

jom,

glasovit

sa

svoje

mudrosti

i rjeditosti

ndr,

nEcis,

J.

ubojstvo;

smrt

niger, -gra, -grum, crrr


16/35

arsu

ena-

' ' - ,ares

vla-

: e r r a e

m 6 -

rlicati.

po -

:-

ts i l 'O

n\hr.l,,n.,

gen.

nulllus

rdi niSta

NZlus,

-i,

ffi.NiI,

rijeka u

EgiPtu

nl.mis

(prilog)

previ5e,

odvi5e

ni,mius,3

prevelik

ni.st.

veznlk)

ako

ne, da

ne; uz

ne-

gaciju:

osim, samo

no, 7.

plivati

nobzlito,1. oplemenjivati

ndceo, 2. ndcu| - Skoditi

noctu

(prilog)

no6u

noctu"rnns,3

o6ni

nodus,

-i,

m.

dvor,

uzao

nolo, nolle,

nolui

ne htjeti

ndmen,

-inis,

n. ime,

naziv

non

(negacija)

ne

Nonae,

dru,m,

f.

None,

5.

ili 7. dan

u mjesecu

nondum

(prilog)

joS

ne

nonne

(upitna

destica)

zar ne

nos mi

5b

(prijedlog s akuz.)

zbog

ob\cio, 3.

iEci,

iecturn

predbacivati

oblecto,

1. veseliti,

ispunjati

rado-

56u

obllquus,3

kos,

nakriv;

neupravan

obliuiscor,

3.

oblltus

surn

(s

gen.

i akuz.)

zaboraviti

oboedio,4.

pokoravati

se,

slu5ati

obsEquium,

-i,

fl.

poslu5nost

obsEquor,

3.

secutus

surn

(s

dat.)

pokoravati

se

obseruo,

1.

promatrati, motriti;

lEges obseruore po5tovati zako-

ne

obsldeo,

2.

sEdi,

sessurn

Psjedati,

opkoliti

obsi.dio,

-onis,

J.

opsjedanje,

oP-

sada

obsisto,

3.

obstiti,

-

smetati,

proti-

viti

se

obsto,

l. obstlt i ,

-

Protiviti

se ,

opirati

se

obsum,

esse,

Jui

Skoditi

Occlrdens,

ntis,

m.

ZaPad

occr,do,

.

ctdi, clsum

ubiti,

smak-

nuti

nosco,3.

noui, notum

uPoznati

noster,

-stra,

-strurn

na5

n6to, I.

zabiljeZiti

notus,3

poznat

Nouember,

bris,

m. studeni

n6uus,3nov

nor, noctts,

f.

no6

nubilum,

-i,

n.

naoblaieno

nebo,

oblak

nubll"us,

3

naobladen,

muran

nulLus,3ni jedan

nil"m

(upitna destica)

zar; da Ii

nd,mEro,

1. brojit i

ndrnErus,

-i,

rn.

broj

nun'Lquanl

prilog)

nikada

nunc

(prilog) sada

nuntio

1.

javljati,

objaviti

nuntius,

-i,

rn.

glasnik,

vjesnik

nuper

(prilog) nedavno

nutrio,

4. hraniti

occulto,

1.

prikrivati,

sakrivati,

tajiti

occul,tus,

sakriven,

potajan

occil,po,

. osvojiti,

zauzeti,

zaposjesti

Octautd.nus,

i,

ntr. Oktavijan,

ka-

sniji

car

August

Oct6ber,

-bris,

m. listopad

dcd,lus,

-i,

rn. oko

odi, odisse

mrziti

odiosus,

mrzak

\dium,

-i,

n. mrlnja

olim

(pri log) neko6,

jednom

Olympia, -ae,

t.Olimpija,

Zeusovo

sveti5te

u

grdkoj pokrajini Eli-

di,

gdje

su

se odrZavale

gre

ko-

je

su

po

tom

mjestu dobile

ime

Olympius 3

olimpijski

omnis,

-e

sav; svaki

6nus,

d.ris,

. teret

onust'tls,

.natovaren,

pun

operarius,

-i,

n'1., adnik

opErio,

4.

-rui,

-rtun'L

pokriti,

za-

strti

dpis

(gen.), dpem,

dpe,

f.

pomo6,

snaga;

6pes,

-um

mo(.,

bogat-

stvo

r99

^ 1 - - a :

boZ ica

o


17/35

oportet,

2.

oportuit

treba, pristoji

se

oppidum,

-i,

n.

grad

(utvrden)

dpus

(nesklon.)

est

potrebno je,

treba

6ra,

-ee,

f,

obala;

ora maritima.

primorje

oractTlum,

i,

n. prorodi5te

oratio,

-onis,

f.

govor;

orationem

hqbEre odrZati govor

ord.tor,

-oris,

m.

govornik

orbis,

-is,

m.

krug;

svijet;

orbis

terrarurn

svijet

Orestes,

-is,

m.

Orest,

sin

Aga-

memnonov

paenitet,

2.

paenltuit

kajati

se

pagina,

-ae,

I.

strana

(u

knjizi)

palatium,

-i,

n. palada

pall ium,

-i,

n.

pali j ,

grdka

kaba-

ntca

pdlus,

-udis,

f.

bara, modvara

pd,nis,

is,

m.

kruh

Panndnia,

ae,

f

.Panonija,

rimska

pokrajina

koja

je

obuhva6ala

e-

dan

dio naSih

zemalia

par,

pdris

jednak

paratus,

3 spreman, pripravan

parco,

3.

peperci,

(temperaturn)

(s

dat.)

Stedjeti

parentes,

-11m,

n.

roditelji

pareo,

2.

pdrui,

-

pokoravati

se,

sluSati

pd.ro,

1.

pribavljati;

priredivati

pars, partis, f. dio, strana

partior,

4.

dijeliti,

podijeliti

parDus,

3 malen,

neznatan

pd.ter,

-tris,

m.

otac;

pd.ter

fami.-

lios

doma6in

patienter

(prilog)

strpljivo

patientia,

-ae,

f.

strplj ivost

pd.tior,

3.

passus

surn

trpjeti;

do-

puStati

pd.tria,

4e,

J.domovina,

zavitaj

patri,cii,

-6r?t"rn,

r,.

patriciji,

rim-

ski

plemi6i

po

rodu

patrirn6nium,

-i,.

n.

oievina,

imo-

vina

200

Oriens,

-Entis,

m.

Istok

ortgo,

-ginis,

f.

podri jetlo,

izvor

6rior,

4.

ortus

sum

nastati, podeti

ornqtus,3

ukra5en

orno,

I.

krasiti ,

kititi

ds,

dris,

n.

usta;

uSde

ds,

ossis,

n.

kost

osctTlor,

. poljubiti

ostendo,

3. ostendi,

(ostentatum)

pokazati,navijestiti

ostentum,

-i,

n.

dudo

Ouidius,

-i,

nr..

Ovidije,

rimski

pje-

snik

Augustova

vremena

5uis,

-is,

J.

ovca

ouum,

-i,

n,

jaje

pd.trius,3

domovinski

Patrdclus,

-i,

ff i .

Patroklo,

vjerni

drug

Ahilejev

pauci,

-qe,

-e

maio

njih,

nekoliko

pauper, -dris siromaSan, oskudan

paupertas,

-atis,

f

.

siromaStvo,

os-

kudica

Pausd.nias,

ae,

n1..

auzanija,

spar-

tanski

kralj

pat, pacis,

l.

mir

pecco,

1.

gri je5iti ,

pogri je5iti

pecunia,

ae,

f .novac

pEcus,

tidis,

f.

ovca,

Zivinde

pello,

3.

pEp{tli,

pulsum.

tjerati,

prognati;

razbiti

Pendl\pa,

-ae,

f.Penelopa,

vjerna

ZenaOdisejeva

pdr

(prijedlog

s akuz.)

kroz,

perdo, 3. perd.ldi, perditurn

pastiti,

izgubiti

peregrinor,

1.

putovati

perennis,

-e

trajan

Po,

za

upro-

pereo,

|re, ii,

-

poginuti;

propasti

perJectus,3

savrien

perfilgium,

-i,

n.

utodi5te

PEricl,es,

is,

m.

Periklo,

glasoviti

atenski

drZavnik

pericillum,

-i,

n.

pogibao,

opasnost

perltus,

3 iskusan,

vje5t

P

eripatEtltci,

dru,m,

rn.

peripateti-

ci,

sljedbenici

Aristotelove

filo-

zofije

P


18/35

permultus,3

vrlo

mnogi

perni,cies,

iei,

f.

propast

pernicidsus,

3

poguban

pernocto,

1.

preno6ivati,

preno6iti

perpEtuo

(prilog)

neprekidno,

uvi-

je k

Persa,

-cLe,

n.

Perzijanac

Perseus,

-i,

ffi. Perzej,

makedon-

ski

kralj

perterreo,

2. ui, itum

prepla5iti

pertineo,

2. ti,nui, tenturn

ad

odno-

siti

se, ticati se

peruEnio,

4. uEni,

uentum

do,6t,

sti6i

pEto,

3.

petioi

(pEtit),

petitum

fta-

i:iti

Phdrus,

-i,

t.

Hvar,

dalmatinski

otok;

Faros,

otodi6

pred

Alek-

sandrijom

sa svjetionikom

Philippus,

-i,

ffi.Filip,

grdko

ime;

makedonski

kralj

philisdphus,

-i,

m.

filozof

Phoebus,

-i,

rn. Feb (svijetao),pri-

djevak Apolona

kao

boga

sunca;

sunce

Phoenr,ces,

7lrn,

rn. Feniiani

piger,

-gra,

-grum

Lijen

pilunt.,

-i,

n.

koplje,

sulica

pilus,

-i,

nr.

dlaka

pirata,

-ae,

rn.

gusar

piscator,

-6ris,

rn. ribar

piscfs,

-is,

rn.

riba

pldceo,

2.

pldcui,

pldritum,

svielati

se

plnne

(prilog) potpuno,

zaista

Plataeae,-arrtm, f. Plateja, grad u

Beotiji

plaudo,

3.

plausi,

plausum

pljeska-

ti, odobravati

plEbs,

pl?bis,

f.

narod, puk

plEnus,3

pun

Pl{tto,

-6nis,

m.

Pluton,

grdki

bog

podzemlja

poena,

ae,

f.kazna

poEta,

-ae,

nL.

pjesnik

poEticus,

S

pjesnidki

Poetouio,

-dnis,

f..

Petovij,

danas

Ptuj

poller, -icis, m. palac

polliceor,

2.

polli,ci.tus

sdm

obe6a-

vati

PolgphEmus,

-i,

rn. Polifem,

jed-

nooki Kiklop

Pontpeid,nus,

i,

rn. Pompejev

pri-

sta5a,Pompejevae

PompEii,

-torum,

nr..Pompeji,

grad

u

Kampaniji

PompEius,

-i,

ffi. Pompej,

rimski

vojskovoda i

drZavnik

pono,

3.

pdsut, pdsitum

staviti,

po-

loZiti

pdns,

pontis,

rn.

most

Pontus Eurlnus

Crno more

p6pillus,

-i,

ffi.

narod

porcus,

-i,

zn.

prasac,

svinja

porta,

-ae,

f.

vrata

porto,

1.

nositi

portus,

-zs,

rn.

luka

possessio,

onis,

t.

posjed,

imutak

poss7deo,

. sEdi, sessurn

posjedo-

vati, imati

u svojoj

vlasti

possum, posse,pdtuz moti

post

(prijedlog

s akuz.)

iza,

poslije

postea

(prilog)

zatim, kasnije

posthac

(prilog) potom,

zatim

postquam

(veznik)

po5to

postrEmo

(prilog)

najposlije

postillo,

1. zahtijevati,

traZiti

po tent i ,a , -ae , f .mo( .

potestas,

-atts,

f

. mo6,

vlast

pdtior,4.

(s

abl.)

dokopati se,

osvo-

j

it i

pdtius

(priiog) prije,

radije

potus,

-us,

rn.

pi6e

prae

(pfijedlog

s abl.)

pred;

zbog

praebeo, 2. ui, itum pruZati

praeceptor,

-oris,

m.

uditelj

praeceptum,

-i,

fl.

pravilo,

propis

praecipito,

1.

strmoglaviti,

sruSiti

praeclpuus,

3 osobit, zvrstan

praeclarus,

3 divan,

sjajan;

gla-

sovit, znamenit

praeco,

-onis,

m.

glasnik,

slavitelj,

hvaiitelj

praeda,

a.e,

.pli jen

praedico,

3.

diti,

dicturn

unapri-

jed

re6i,

proricati

praedictio,

-onis,

f.

proricanje

praemitto,

3.

m.lsi,

missum

naprijed poslati

20r

L

:

f-

- 4

:iu-


19/35

'praerniun'1,

i,

n.

nagrada

praenomen,

-inis,

n.

lidno ime

praepono,

3.

pdsui,

p\situm

pret-

postavljati,

viSe cijeniti

praepdtens,

-ntis

veoma mo6an

praestat,

7.

praestit i t

bolje

je

prqesurn, praeesse,

praefui

biti na

delu, upravljati

praetermitto,

3.

rnIsi,

missurn

propuStati

praetor,

-6ris,

rn.

pretor,

nosilac

vrhovne

sudadke

vlasti u Rimu

pretidsus,3

dragocjen

prirno

(prilog)

najprije

prltnus,3

prvi

prtnceps,

-clpis,

rn.

prvak;

pogla-

vica,

knez

principium,

-i,

fr.podetak,

izvor

prius

(prilog)

prije

priusquam

(veznik) prije

nego

priuatus,

3

lidan,

privatan

prr,uo,

1. liSiti

pro

(prijedlog

s

abl.)

za

pr6bo, 1. odobravati, hvaliti

prdbus,

3

poSten,

destit

Prdbus,

-i,

ffi. Prob, rimski

car

procella,

-oe,

f.

oluja

prdcus,

-i,

n.

prosac

prodltor,

-6ris,

rn.

izdajica

proelium,

-i,

n.

boj, bitka

pr6tdro,

ferre,

til,li,

latum iznijeti;

proSiriti

professor,

-oris,

m.

profesor

profl,cio,

3.

tEci.,

lectum

napredo-

vati

proficlscor,

3.

fectus

surn krenuti,

po6i

profluo,

3.

tlflti,

-

izvirati

profil.gio,

3.

fugi,

-

pobje6i

progressus,

-us,

zn. napredak

g.

:

Quintus,

-i,

rn. Kvint,

rimsko

liEno ime

quaero,

3.

quaesiui, quaesitum

traZiti;

quaerEre

er

pitati

202

prohibeo,

2.

hibui, hibitum

odbi-

jati,

braniti, iuvati; spredavati

prolabor,

3. ldpsus surn,

posrnuti

pr6pior,

-ius

bliZi

propono,

3.

pdsui, pdslttum

obe6ati

prdprius,

3 vlastiti, svoj

propter (prijedlog

s akuz.)

zbog

proptErea (prilog)

stoga,

zato

propulso,

1. odbijati,

odvra6ati

pr6ra, -ae, f .pramac, kljun (broda)

prdrsus

(prilog)

sasvim,

potpuno

Proserpina,

-ae,

f

. Prozerpina, kra-

ljica

podzemnog

svijeta

prosilio,

4. s|lui,

-

iskoditi

prosum, prodesse, profui,

koristiti

prouerbium,

-i,

TL.

poslovica

prouincia,

-ae,

f

.

pokrajina

prdri,rnus,3

najbliZi

prudens,

-ntis

razborit, mudar

publice

(prilog)

javno;

na

drZavni

tro5ak

publ\cus,3

javni,

narodni,

drZav-

ni; res

publica

drZava

pil.det, 2. pil.dur.t (me) stid me je,

sram

me

je

puella,

-ae,

f

.

djevojka

puer, puEri,

rn.

djedak

pugna,

-ae,

f.

bitka,

borba

p{tgno,1,

bori t i se

pulcher,

-chra, -chrum

lijep,

kra-

san

pulchre

(prilog)

lijepo, izvrsno

pulchrit[tdo,

-dinis,

f.

Ijepota

Pil,n\cus,

3

punski,

karta5ki

pilnr,o,

4. kazniti

puppis,

-is,

f.

krma

(broda)

pilto,

L misliti,

smatrati

Pfild.des, is, m. Pilad, vjerni drug

Orestov

PythagorEi,

-6rlt

n,

rn.

pitagorovci,

udenici filozofa Pitagore

quaestor,

-6ris,

m. kvestor,

rimski

dinovnik koji

se brinuo za dr-

Zavnu

blagajnu

qualis,

-e

kakav

a


20/35

- - :

* l

- : e -

- 4

quanx

(uz

komparativ) nego;

kako,

koliko

quarnquan'L

veznik)

premda

quarnuts

(veznik)

ma kako,

iako

quantunL

(prilog)

koliko,

kako

jako

quantus,

3

kolik

qware

(prilog)

zaSto

qud.si

(veznik)

kao

da; tako re6i

qudter

detiri

puta

quaterni, -ae, -e po ietiri

-qud

(enklitidki

veznik)

i,

te

quercus,

-us,

f.

hrast

qui, quae,

qudd

koji,

-3, -

quta

(veznik)

jer

quicumque, quae

un1,que,

quodcumque

koji

god

quldam, quaedarn,

quiddam

(quoddam)

netko, neki

qui.dem

(priiog)

dodu5e;

nA

..

quldem

ni,

ni t i

quxCsco,

.

quiEui, quiEtum

miro-

vati,

podivati

qullitb

et, quaellbet,

qurdlib

et

(quodll,bet)

tko mu drago,

koji

mu

drago

quin

(veznik)

da ne,

da;

koji

ne

rado,

3.

rasi, rasurn

strugati, ugla-

dati

rdpidus,3

brz, hitar

rdpto,

3.

rdpui, rapturn

grabiti,

oti-

mati

raptor, -6ris, rn. otimad, pljatka5

roro

(prilog)

rijetko

rdru"s,3

ijedak

rdtio,

-6nis,

f.

radun;

nadin; uzrok;

razbor

rebellts,

-e

buntovan

rebello,

1.

buniti se

recl,pio,

3.

cEpi,

cepturn

primiti,

dodekati

rdcte (prilog) pravo,

valjano

rEctus,

3 ravan; uspravan

redd"o,

3.

redditdi, reddltum

vratiti

rEdeo,

re,

ii, Ituzr.

vra6ati se

rddltmo, 3. Emi, emptutn otkupiti

Quintllis,

-is,

n"L.

Kvintil,

stariji

rimski

naziv

za srpanj

Qutntilius,

-ii,

m.

Kvintilije

Quintilius

Vurus

Kvintilije

Var,

Augustov

vojskovocla

Quintus,

-i,

rn.

Kvint,

rimsko lidno

ime

qu\.s,

qui.d

tko, Sto;

netko, ne3to

quisquan'r,

quidquam

ili

quicquam

itko. i5to

qui.sque,

quidque

svatko,

sva5to

quisqui.s,'

uidquid

tko

god,

Sto

god

quo

(prilog)

kamo

quo

:

ut

d6

(uz

komparativ)

da

to, da

5to

qudd

(veznik)

Sto,

jer

quomi,nus

(veznik)

da ne,

quomddo

(prilog)

kako

qudniam

(veznik)

kad

ve6,

budu6i da

cpdque (prilog)

takoder

(stoji

iza

ri jedi

koju istiie)

qudt

(nesklon. pridjev) koliko:

q u d t . . .

t d t k o l i k o . . .

t o l i k o

qudtus,3

koji (po

redu)

quousque

(prilog)

dokle

rerlilco,

3. duri,, ductutn

natrag

vo-

diti

rEJEro,

eJerre, rEtilli

(rettilli),

re-

Laturn

vratiti;

izvijestiti, pripo-

vijedati

reJicio, 3.

fEci, fectum

okrijepiti;

sE

reflcEre

oporaviti

se

rEgno,

1. kraljevati,

vladati

rAgnum,

-i,

n. kraljevstvo,

carstvo

rEgo,

3.

rEri,

rEctum

(s

akuz.)

upravljati,

vladati

rEgilla,

-ae,

f.pravilo,

propis

relinquo,

3.

l iqui,

li.ctum

ostaviti

REmus,

i,

ffi..Rem,

brat Romulov

rEnduo,

1.

obnoviti

repello,

3.

p{tl i , pulsum

odbiti, suz-

biti

repErio,

4.

reppEri

(repdri),

reper-

tum nalaziti

203

da

jer ,

R


21/35

repetltio,

-6nis,

f.

ponavljanje

requtro,

3.

quisiui,

quisitum

tra-

Ziti,

pitati

rds,

rEi,

f.

stvar,

djeio;

pojava;

sa-

drZaj;

rEs pttbllca

drlavai

res

secundae

sre6a;

ds

aduersae

ne-

sre6a;

rErum

natil,ra priroda;

res

futurae

budu6nost;

rEs

priuata

imutak;

rEs

naualis pomorstvo

rescindo,

3. scIdi,

scissunz

azoriti,

sruiiti

resisto,

3. stiti,

-

smetati, protivi-

ti se

respondeo,

2. spondi,

spO-nsunr.

d-

govarati

resp6nsunt,,

i,

fr.

odgovor

restiiuo,

3. ui,

il,tum

obnoviti,

vra-

titi

rete,

-is,

n,

mteLa

SabInae,

-arum,

f

.

sd.cer,

cra,

-crufn

proklet

Sabinjanke

svet,

posveden;

sacriticiurn,

-i,

n.

Lrtva

saecillum,

-i,

n.

stolje6e,

vijek

saepe

(prilog)

desto

sagitta,

-a.e,

I.

strijela,

strelica

Saguntum,

-i,

n.

Sagunt,

grad

u

Hispaniji

sol,

sdlis,

rn.

sol

S

alaminius,

3

salaminski

sdlio,

4.

skakati

Sallustius,

-i,

n.

Salustije,

rimski

povjesnidar

Sal6nae,

-drutn,

f.

Saiona,

danas

Solin

solse

(prilog)

domi5ljato,

duh6vito

salto,

7.

skakati

sdlus,

-uti,s,

f

.

zdravlje;

spas,

dob-

ro;

pozdrav,

salil,tem

dicEre

po-

zdravljati

saluto,

1.

pozdravljati

salue

saluEte

zdravo

sanctus,3

svet

sanguis,

-inis,

rn.

krv

sano,

7.

ozdraviti

koga,

lijediti

204

retero,

3.

terui,

tettum

rastkati

retineo,

2.

tinui,

tentun

zadtlati,

zaustavljati

rEt,

rEgis, rn.

kralj

RhEnus,

i ,

f f i .Ra jna

Rhddus,

-i,

f.

Rod, otok

blizu ma-

loazijske

obale

rideo,

2.

rlsi,

rtsurn

smijati

se,

rugati se

rlpa,

-ae,

f.

obala

169o,

L

moliti, pitati

R6ma,

-ae,

f.

Rim

Romanus,3

imski

Rornanus,

i,

ffi.

Rimljanin

Romillus,

-i,

rn.

Romul,

mitski

ute-

meljitelj

Rima

r6sa,

-ae,

f.

tui,a

rus,

ruris,

n.

selo,

polje

rusticor,

1.

boraviti

na

selu

sanus,3

zdrav

sd.pt,ens,

ntis

mudar, pametan;

sd-

piens,

-ntis,

m.

mudrac

sapienter

(priiog)

mudro, pametno

sapientia,

-ae,

f.

mudrost,

razbo-

ritost, pamet

srit (prilog)

dosta,

prilidno

sd.tio,

. zasititi

sritis (prilog)

dosta,

prilidno;

dobro

Saturnalia,

-iorum,

n.

Saturnalije,

rimska

svetkovina

Saturnus,

-i,

rn.

Saturn,

rimski

bog

usjeva

Souus, i, rn. Sava

sclrr;irL,

i,

n.

kamen,

stijena

scaenicus,3

azaliSni

scEptrum,

-i,,

n.

L,ezlo

schdla,

oe,

f.

Skola

scholdris,

-is,

m.

dak,

student

scientia,

-qe,

t.znanje;

znanost,

nauka

sclllcet

(prilog)

naime,

to

jest;

dakako

scio,

4.

znati

Siipio,

-onis,

m.

Scipion, ime

dvo-

jice

znamenitih

rimskih

vojsko-

voila

S


22/35

scribo, 3.

scrdpsi,

scriptum

pisati,

napisati

.

scriptor,

-6ris,

rn.

pisac

scrutor,

1.

pretraZivati

ScyIIa,

-ae,

t.

Scila,

morska

neman

Scflthae,

-arunt,

rn.

Skiti,

nomad-

ski

narod

koji

je

Zivio

u danaS-

njoj Ukrajini

secerno,

3.

crEui, crEtum

odijeliti

sdco, 1.

sEcui,

sectum sje6i,

rezati

secil.ris,

is,

f.

sjekira

secil,ritas,

-dtis,

f.

sigurnost

sEd

(veznik)

nego, ali

sddes,

-is,

f.

sjediS

elementa latina (rječnik)

Documents