hrvatski zavod za javno zdravstvo · pdf filehrvatski zavod za javno zdravstvo ministarstvo...

of 66/66
HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO MINISTARSTVO ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE MENTALNI POREMEĆAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ ZAGREB, 2011.

Post on 02-Feb-2018

230 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

    MINISTARSTVO ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE

    MENTALNI POREMEAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ

    ZAGREB, 2011.www.hzjz.hr

  • HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

    MINISTARSTVO ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE

    MMEENNTTAALLNNII PPOORREEMMEEAAJJII UU RREEPPUUBBLLIICCII HHRRVVAATTSSKKOOJJ

    ZAGREB, 2011.

  • Izdavai: HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Sluba za epidemiologiju kroninih masovnih bolesti

    Rockefellerova 7, 10 000 Zagreb MINISTARSTVO ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE Ksaver 200A, 10 000 Zagreb

    Urednik: Prim. Verica Kralj, dr. med. Struni urednik: Maja Silobri Radi, dr. med. Autori: Maja Silobri Radi, dr. med.

    Melita Jelavi, dr.med. Suradnici: Branimir Tomi, dr.med. Tanja ori, dr. med.

    Prim. dr.sc. Ranko Stevanovi, dr.med. Mario Troelj, dr. med.

    Dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. Draen Adani Vinka Marinkovi Mila Koki Tisak: Uvez, d.o.o.

    Publikacija je tiskana u sklopu posebnog programa Unaprjeenje i ouvanje mentalnog zdravlja za 2011. godinu

    Pri koritenju podataka obavezno navesti izvor

  • SADRAJ

    UVOD 1

    VELIINA PROBLEMA MENTALNIH/DUEVNIH POREMEAJA U HRVATSKOJ 2

    BOLNIKI POBOL ZBOG MENTALNIH/DUEVNIH POREMEAJA I POREMEAJA PONAANJA U HRVATSKOJ 26

    Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja (MKB ifre F00-F99) 26

    Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani alkoholom (MKB ifra F10) 29

    Shizofrenija (MKB ifra F20) 31

    Depresivni poremeaji (MKB ifre F32-F33) 33

    Reakcije na teki stres i poremeaji prilagodbe (MKB ifra F43) 35

    Demencije 37

    Alzheimerova bolest (MKB ifra G30) i delirij koji nije uzrokovan alkoholom ili ostalim psihoaktivnim tvarima (MKB ifra F05) 37

    Vaskularna demencija (MKB ifra F01) i nespecificirana demencija (MKB ifra F03) 37

    REGISTAR ZA PSIHOZE HRVATSKE 40

    Kretanje zdravstvenih pokazatelja za shizofreniju u Hrvatskoj 40

    ODABRANI POKAZATELJI RADA PSIHIJATRIJSKE ZDRAVSTVENE ZATITE U HRVATSKOJ 47

    REGISTAR IZVRENIH SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE 50

    Izvrena samoubojstva u Hrvatskoj 50

  • MENTALNI POREMEAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ

    1

    UVOD

    Mentalno zdravlje sastavni je dio opeg zdravlja te predstavlja vaan resurs za pojedinca, obitelji i nacije.

    Problemi i poremeaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke prevalencije, estog poetka u mlaoj odrasloj dobi, mogueg kroninog tijeka, naruavanja kvalitete ivota oboljelih i njihovih obitelji te znaajnog udjela u koritenju zdravstvene zatite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema u svijetu pa tako i u Hrvatskoj.

    Osobe s naruenim mentalnim zdravljem imaju povean morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti. Broj izvrenih samoubojstava, koja su pokazatelj ugroenosti mentalnog zdravlja, u mnogim je zemljama vei od broja poginulih u prometnim nesreama. Mentalni/duevni poremeaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju i uvelike smanjuju kvalitetu ivota oboljelih, kao i njihove okoline. Njihovo zbrinjavanje dovodi do direktnog ekonomskog optereenja drutva, ali i indirektnog, zbog smanjene produktivnosti, bolovanja i invalidnosti oboljelih.

    Mentalni/duevni poremeaji okarakterizirani su psiholokom, biolokom i socijalnom disfunkcijom pojedinca, a ukljuuju itav niz simptoma i smetnji. Definiraju se prema postojanju skupova simptoma, a kriteriji za dijagnozu ispunjeni su kada su skupovi simptoma relativno teki, dugotrajni i popraeni smanjenjem funkcionalne sposobnosti ili invaliditetom. Simptomi mogu postojati i bez ispunjavanja kriterija za klinike poremeaje kao supklinika stanja.

    Prema Meunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, X

    revizija, Svjetske zdravstvene organizacije (MKB-10), u skupinu mentalnih/duevnih poremeaja i poremeaja ponaanja (ifre F00-F99) spadaju sljedee podskupine: Organski i simptomatski duevni poremeaji (ifre F00-F09) Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih

    tvari (ifre F10-F19) Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremeaji (ifre F20-F29) Afektivni poremeaji (ifre F30-F39) Neurotski, vezani uz stres i somatoformni poremeaji (ifre F40-F48) Bihejvioralni sindromi vezani uz fizioloke poremeaje i fizike imbenike (ifre

    F50-F59) Poremeaji linosti i ponaanja odraslih (ifre F60-F69) Duevna zaostalost (ifre F70-F79) Poremeaji psiholokog razvoja (ifre F80-F89) Poremeaji u ponaanju i osjeajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji

    (ifre F90-F98) Nespecificiran mentalni poremeaj (ifre F99)

    Izvrena samoubojstva, prema MKB-10, prikazuju se iframa X60-X84 u okviru

    podskupine Vanjski uzroci mortaliteta i morbiditeta. U Publikaciji su prikazani mentalni/duevni poremeaji, izvrena samoubojstva te

    pokazatelji rada psihijatrijske zdravstvene zatite u Hrvatskoj. Epidemioloka analiza uinjena je na temelju podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Baze bolniki lijeenih pacijenata, Baze utvrenih bolesti i stanja u primarnoj zdravstvenoj zatiti, Registra za psihoze, Registra izvrenih samoubojstava, Registra osoba s invaliditetom, Registra zdravstvenih djelatnika), Mortalitetne baze Dravnog zavoda za statistiku, te baze podataka Svjetske zdravstvene organizacije Zdravlje za sve (WHO/Europe, HFA Database).

  • MENTALNI POREMEAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ

    2

    VELIINA PROBLEMA MENTALNIH/DUEVNIH POREMEAJA I POREMEAJA PONAANJA U HRVATSKOJ

    Prema procjeni optereenja bolestima za Hrvatsku za 2002. godinu, mentalni i neuroloki poremeaji na 2. su mjestu meu vodeim skupinama; kod mukaraca s udjelom 20,7%, a kod ena s udjelom 25,6%. Takoer, meu 10 vodeih uzroka prema pojedinanim dijagnostikim kategorijama, tri su iz skupine mentalnih/duevnih poremeaja: unipolarni depresivni poremeaji s udjelom 7,5% na 3. mjestu, slijede duevni poremeaji uzrokovani alkoholom s udjelom 4,7% te Alzheimerova i druge demencije s udjelom 2,6% na 7. mjestu.

    Bolniki pobol Mentalni/duevni poremeaji (ifra F00-F99) sudjeluju s udjelom oko 6-7% u

    ukupnom bolnikom pobolu u Hrvatskoj. Najvei broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina to ih svrstava u vodee uzroke bolnikog pobola u radnoaktivnoj dobi. Osim toga, svaki etvrti ili peti dan bolnikog lijeenja koristi se za mentalne/duevne poremeaje te su i vodea skupina bolnikog pobola po koritenju dana bolnikog lijeenja. Takoer, psihijatrijski pregledi sudjeluju s udjelom 7-8% u broju specijalistikih pregleda na razini specijalistiko-konzilijarne djelatnosti.

    Godine 2010. registrirano je ukupno 41.144 hospitalizacija zbog mentalnih/duevnih poremeaja te se ova skupina s udjelom od 7,2% nalazila na 7. mjestu u ukupnom bolnikom pobolu u Hrvatskoj. U bolnikom pobolu za dob 20-59 godina mentalni/duevni poremeaji nalazili su se na 2. mjestu s udjelom 13,3% (30.742 hospitalizacije) (Slika 1). Takoer, 1.448.976 dana bolnikog lijeenja koriteno je za mentalne/duevne poremeaje te su kao vodea skupina u ukupnom broju dana bolnikog lijeenja sudjelovali s udjelom od 23,6% (Slika 2). U specijalistiko-konzilijarnoj djelatnosti registrirano je ukupno 638.582 psihijatrijska pregleda (udio 7,6%), a oko 80% pregleda bilo je za osobe u dobi 20-64 godine.

    Prema podskupinama najuestalije dijagnoze mentalnih/duevnih poremeaja 2010. godine bile su iz skupina Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremeaji, Duevni poremeaji uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari, Afektivni poremeaji, Neurotski, vezani uz stres i somatoformni poremeaji te Organski i simptomatski duevni poremeaji (Slika 3). Prema koritenju dana bolnikog lijeenja najvie su zastupljene dijagnoze iz podskupine Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremeaji (Slika 4).

    Duevni poremeaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremeaji i reakcije na teki stres ukljuujui posttraumatski stresni poremeaj (PTSP), kao pojedinane dijagnoze, predstavljaju skoro dvije treine svih uzroka bolnikog pobola zbog mentalnih/duevnih poremeaja. Prema koritenju dana bolnikog lijeenja vodea dijagnostika kategorija je shizofrenija. U 2010. godini duevni poremeaji uzrokovani alkoholom bili su vodei dijagnostika kategorija, prema broju hospitalizacija zbog mentalnih/duevnih poremeaja, s udjelom od 18,8% (7.733 hospitalizacija), dok je po broju koritenih dana bolnikog lijeenja izrazito prednjaila shizofrenija s udjelom 31,4% (454.843 BOD) (Slika 5, Slika 6).

    Biljee se znatne razlike u bolnikom pobolu zbog mentalnih/duevnih poremeaja prema spolu. U 2010. godini mukarci su najvie bili hospitalizirani zbog duevnih poremeaja uzrokovanih alkoholom, shizofrenije, reakcija na teki stres ukljuujui PTSP, depresivnih poremeaja i trajnih promjena linosti. ene su najee bile hospitalizirane zbog depresivnih poremeaja, shizofrenije, ostalih duevnih poremeaja uzrokovanih disfunkcijom mozga i fizikom bolesti, duevnih poremeaja uzrokovanih alkoholom, te shizoafektivnih poremeaja (Tablica 1).

  • MENTALNI POREMEAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ

    3

    Znatne razlike u bolnikom pobolu vezane su i uz dob, a takoer postoje razlike u oboljevanju prema spolu unutar odreenih dobnih skupina.

    U 2010. godini u dobi do 9 godina bilo je dvostruko vie hospitalizacija djeaka od djevojica. Najei razlozi hospitalizacija bili su zbog specifinih poremeaja razvoja govora i jezika te motorikih funkcija, slijede pervazivni razvojni poremeaj, hiperkinetski pormeaj te ostali poremeaji ponaanja i osjeaja (Tablica 2).

    U dobi 10-19 godina takoer je bilo skoro dvostruko vie hospitalizacija djeaka, a najei razlozi hospitalizacija bili su mjeoviti poremeaji ponaanja i osjeaja, duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani alkoholom, emocionalni poremeaji, reakcije na teki stres te akutni i prol