hrvatski zavod za javno zdravstvo - hzjz.hr · patronaŽne sestre u provedbi nacionalnih programa...

of 68/68
PATRONAŽNE SESTRE U PROVEDBI NACIONALNIH PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Zagreb, studeni 2015.

Post on 09-Mar-2019

218 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

PATRONANE SESTRE U PROVEDBI NACIONALNIH PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Zagreb, studeni 2015.

ISBN 978-953-7031-57-2CIP zapis je dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 000916992.

Izdava: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Glavni urednik: doc.dr.sc. Ranko Stevanovi, dr.med., specijalist obiteljske medicine

Odgovorni urednik: Dinka Naki, dr.med., specijalist epidemiolog

Struni suradnici: prof. dr. sc. Nataa Antoljak, dr. med., specijalist epidemiolog Ljilja Balorda, dr. med., univ.mag. javnog zdravstva, specijalist javnog zdravstva Biserka Hranilovi, dr. med., specijalist epidemiolog Melita Jelavi, dr. med., specijalist epidemiolog Renata Kutnjak Ki, dr. med., specijalist epidemiolog mr. sc. Danijela Lazari-Zec, dr. med., specijalist epidemiolog Dinka Naki, dr. med., specijalist epidemiolog prim.mr.sc. Branislava Resanovi, dr. med., specijalist javnog zdravstva i zdravstvene ekologije Tibor Santo, dr. med., specijalist socijalne medicine doc. dr. sc. Ingrid Tripkovi, dr. med., specijalist epidemiolog Andrea upe-Parun, dr. med., specijalist epidemiolog

Grafi ka obrada i tisak: Edok d.o.o., Samobor

Ova publikacija je izraena uz potporu Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske

Predgovor

Pored znaajnih napora koji se ine da bi nai zdravstveni radnici bili to struniji i suvremeniji u svome radu, da se raspolae najsuvremenijom opremom i tehnologijom, potrebno je naa nastojanja usmjeriti i prema boljoj organizaciji rada, radnog vremena, boljoj koordinaciji razliitih dijelova zdravstvene zatite.

U dubokoj vjeri da e ovaj prirunik posluiti kao kvalitetan vodi i radni materijal za gotovo 900 patronanih sestara u Republici Hrvatskoj te e se njihovim ukljuivanjem poboljati provoenje Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, iskreno se zahvaljujem svima koji su sudjelovali u pripremi ovog prirunika

Iako je prirunik namijenjen u prvom redu patronanim sestrama, vjerujem da e se vrlo lako moi koristiti i u drugim oblicima nae zdravstvene zatite.

Dinka Naki, dr. med. spec. epidemiologije

Odgovorni urednik

U Zagrebu, studeni 2015. godine

Tko eli neto nauiti, nai e nain;

tko ne eli, nai e izliku.

(Pablo Picasso)

Sadraj:

1. UVOD: ZNANSTVENA I PRAVNA OSNOVA,OSNOVNI EPIDEMIOLOKI PODACI ZA SVA TRI SIJELA . . . . . . . . . . . . . . . . 1-9

2. NACIONALNI PROGRAM ZA RANOOTKRIVANJE RAKA DOJKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10-19

3. NACIONALNI PROGRAM ZA RANOOTKRIVANJE RAKA DEBELOG I ZAVRNOG CRIJEVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-31

4. NACIONALNI PROGRAM ZA RANOOTKRIVANJE RAKA VRATA MATERNICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32-38

5. ULOGA PATRONANIH SESTARA:EDUKACIJA I MOTIVACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39-44

6. UESTALA PITANJA I ODGOVORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45-55

7. ILUSTRACIJE POVEAVAJU ZNANJEI RAZUMIJEVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57

8. PRIJEDLOG UPITNIKA ZA KORITENJEU SVAKODNEVNOJ PRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59

9. BESPLATNI TELEFONI ZA NACIONALNE PROGRAMERANOG OTKRIVANJA RAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60-61

1

UVODJavnozdravstveni cilj svih programa prevencije, kako zaraznih tako i nezaraznih bolesti, jest sprijeiti bolest, smanjiti njezinu pojavnost i smrtnost, a poslje-dino tome unaprijediti zdravlje pojedinca i populacije u cjelini. Republika Hrvatska se pokretanjem i provoenjem programa prevencije raka svrstava u skupinu zemalja koje aktivno brinu o zdravlju svog stanovnitva. Dobro organizirani programi temelj su zatite zdravlja, a dugorono ine najuinko-vitije i najjeftinije sredstvo u borbi protiv navedenih bolesti.

Rano otkrivanje bolesti u zdravoj asimptomatskoj populaciji (probir, pretra-ivanje - engl. screening) jedan je od naina unapreenja zdravlja. Primarne mjere prevencije usmjerene su na sprjeavanje bolesti uklanjanjem poznatih imbenika koji utjeu na porast rizika. Sekundarna prevencija ima za cilj ranu i pravovremenu dijagnostiku i lijeenje, a tercijarna smanjiti ili ukloniti komplikacije i posljedice.

Nije mogue sve bolesti rano otkriti. Za bolesti koje imaju relativno dugo raz-doblje izmeu poetka razvoja bolesti i pojave simptoma, te ukoliko postoji adekvatan test za rano otkrivanje, mogue je i opravdano provoditi probir. Test ili pregled mora takoer zadovoljavati kriterije klinike valjanosti (odgovarajua osjetljivost i specifi nost), a rizik od pregleda mora biti minimalan odnosno pretraga mora biti sigurna za pacijenta. Kada je rije o zloudnim novotvorinama, kriterije za mogunost rane dijagnostike putem probira zadovoljavaju samo sijela raka vrata maternice i dojke u ena te raka debelog crijeva u oba spola. Uz ta sijela mogue je provoditi probir i za rak usne upljine te pregled koe u svrhu otkrivanja melanoma. Kako bi svaki probir ispunio krajnji cilj smanjenja stope smrtnosti te poboljanja kvalitete ivota oboljelih, nuno je osigurati kvalitetno i pravovremeno lijeenje i skrb za novootkrivene bolesnike.

Probiri mogu biti organizirani (nacionalni ili regionalni) i tzv. oportunistiki. Organizirani probir ima defi nirane procedure svih postupaka, a ciljna popu-lacija se aktivno poziva u odreenim vremenskim razmacima na pregled. U suvremeno organiziranim probirima obavezno je informatiko praenje i nadzor provedbe jer je jedino tako mogue provoditi kontrolu i osigurati kvalitetu.

2

Oportunistiki probir se, za razliku od organiziranog, obavlja na zahtjev pojedinaca prema preporuci lijenika primarne zdravstvene zatite. Takav probir ne omoguava sustavni nadzor nad provedbom i obuhvatom pa se ne moe imati uvid u kvalitetu obavljanja probira i posljedino ukazati na eventualne mogunosti poboljanja. Unato tome u nekim dravama s dobro organiziranom primarnom zdravstvenom zatitom oportunistiki programi mogu pruiti odlinu osnovu za prerastanje u organizirani nacionalni program (npr. probir na rak debelog crijeva u Njemakoj).

Javnozdravstveni epidemiolokipokazatelji

Rak dojke

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj u cjelini i u svim njezinim upanijama rak dojke najee je sijelo raka u ena. U Hrvatskoj je rak dojke u 2013. godini bio na 1. mjestu po incidenciji s 2.557 (115,3/100.000) novooboljelih (22% svih karcinoma u ena). U odnosu na 1968. godinu to je poveanje od 2,5 puta. Rak dojke je i vodei uzrok smrti zbog raka u ena od kojeg je 2013. godine umrlo 994 ena (44,8/100.000).

Svakoj jedanaestoj eni u Hrvatskoj trenutano prijeti rak dojke, a u sljedeim se godinama oekuje daljnji trend porasta broja oboljelih. Drave u kojima se ve nekoliko desetljea provode programi ranog otkrivanja pokazuju znaajno smanjenje smrtnosti (slika 1). U Hrvatskoj se naalost jo uvijek kod oko 35 % ena rak dojke otkriva u fazi kada ve su zahvaeni regionalni limfni vorovi ili udaljene metastaze (slika 2.).

3

Slika 1: Standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke(izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, baza HFA, oujak 2015.)

Slika 2: Proirenost raka dojke u trenutku otkrivanja(izvor: Registar za rak RH, 2013.g.)

15

25

35

1990 1995 2000 2005 2010 2015

AustriaCroatiaCzech RepublicFinlandGermanyItalyPolandSwedenUnited KingdomEU members before May 2004

SDR,females, Malignant neoplasm of breast, per 100000

4

Rak vrata maternice

Unato svim poznatim injenicama o uspjenoj prevenciji ove bolesti, u Europi jo uvijek od raka vrata maternice obolijeva oko 61.000, a umire oko 28.000 ena godinje. U razvijenim zemljama Europske unije stopa pojavnosti (incidencije) iznosi 5-10/100.000, dok u istonoeuropskim zemljama iznosi vie od 20/100.000 ena. Sukladno dostupnim podacima vodee mjesto u Europi zauzimaju Rumunjska (23,9/100.000), Bugarska (21,4/100.000) i Makedonija (21,9/100.000).

U naoj zemlji rak vrata maternice nalazi se na 10. mjestu ljestvice incidencijete na 9. mjestu ljestvice smrtnosti od raka u ena. Prema posljednjim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) uHrvatskoj je zabiljeeno 339 novooboljelih ena u 2013. godini (15,3/100.000).U istoj godini od ove zloudne bolesti umrlo je 127 ena (5,7/100.000). No 2/3 novooboljelih ena mlae je od 60 godina, a ovo sijelo je po smrtnosti mladih na 2. mjestu.

Budui da je to dob u kojoj ene postiu svoj puni obiteljski i drutveni potencijal, ova brojka poziva na dodatne mjere prevencije. Republika Hrvatska posljednjih 10-ak godina biljei stabilne trendove incidencije i smrtnosti od raka vrata maternice (slika 3).

5

Slika 3: Standardizirana stopa smrtnosti od raka vrata maternice u Europi(izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, baza HFA, oujak 2015.)

Rak debelog i zavrnog crijeva

U Hrvatskoj se, kao i u svijetu, posljednjih desetljea biljei porast pojavnosti i smrtnosti od raka debelog i zavrnog crijeva. Jednim dijelom rezultat je to bolje dijagnostike i registriranja oboljelih, no postoje mnogi drugi mogui uzroci iju je povezanost gotovo nemogue dokazati (prehrana - previe crvenog, dimljenog mesa, aditivi, hormoni, lijekovi, navike, prekomjerna debljina itd.). To sijelo je u Hrvatskoj na drugom mjestu po incidenciji za 2013. g. s 3070 oboljelih (71,6/100.000) te na drugom mjestu po smrtnosti s 2037 umrlih (47,5/100.000) u istoj godini. Trend mortaliteta takoer pokazuje stalan porast (slika 4). Rak debelog crijeva u vie od 50% bolesnika kod nas se otkriva u fazi kada ve postoje regionalne ili udaljene metastaze (slika 5). Ovo je osobito loe u sluaju raka anusa i rektuma na koje je mogue posumnjati kroz anamnezu bolesnika i digitorektalni pregled.

0

5

10

1990 1995 2000 2005 2010 2015

AustriaCroatiaCzech RepublicFinlandGermanyItalyPolandSwedenUnited KingdomEU members before May 2004

SDR,females, Malignant neoplasm of cervix uteri, per 100000

6

Slika 4: Standardizirana stopa smrtnosti od raka debelog i zavrnog crijeva (izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, baza HFA, oujak 2015.)

Slika 5. Proirenost raka debelog crijeva u trenutku otkrivanja u Republici Hrvatskoj (izvor: Registar za rak u RH, 2013.)

18%

29%

23%

30%

lokaliziran zahva ene regionalne limfne lijezde udaljene meta. nepoznato

10

15

20

25

30

35

40

1990 1995 2000 2005 2010 2015

AustriaCroatiaCzech RepublicFinlandGermanyItalyPolandSwedenUnited KingdomEU members before May 2004

SDR, Malignant neoplasm of colon,rectum and anus, per 100000

7

Nacionalni programi ranog otkrivanja raka

Nacionalni programi ranog otkrivanja raka izraeni su u skladu s odrednicama Nacionalne strategije razvoja zdravstva koja sadrava i odrednice o prevenciji i ranom otkrivanju raka. Programi su usklaeni i s Rezolucijom o prevenciji i kontroli karcinoma koju je usvojila Skuptina Svjetske zdravstvene organizacije 2005., a slijede preporuke Vijea Europske Komisije te smjernice EU za kontrolu kvalitete pojedinog programa probira (European guidelines for Quality assurance). Usvajanjem navedenih meunarodnih dokumenata Republika Hrvatska se prikljuila brojnim aktivnostima i preporukama koje se poduzimaju u borbi protiv zloudnih bolesti.

Nositelj nacionalnih programa ranog otkrivanja raka je Ministarstvo zdravlja RH, a o strunim pitanjima odluuje Povjerenstvo za organizaciju, struno praenje i kontrolu kvalitete pojedinog nacionalnog programa te svoje miljenje upuuje ministru zdravlja.

U organizaciji i provedbi programa sudjeluju brojne institucije: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo upanija i grada Zagreba, radioloke mamografske jedinice, kolonoskopske jedinice s patohistolokim jedinicama, ginekoloke ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zatiti te citoloki laboratoriji, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a oekuje se i aktivno ukljuenje lijenika obiteljske medicine te patronanih sestara.

Svi stanovnici RH odreenih dobnih ciljnih skupina imaju jednaku mogunost sudjelovanja u programima ukljuujui i socijalno najugroenije skupine (nacionalni programi su besplatni). Osobe s poveanim rizikom za rak (obiteljska anamneza, utvrena netumorska bolest za koju se zna da poveava rizik raka i dr.) su pozvani sudjelovati u programima, a rizini imbenici biljee se putem anketnog upitnika. Oni podlijeu posebnom postupku; poetak probira u ranijoj dobi ili ei intervali probira, a o tome brine obiteljski lijenik. Osobe s ve prisutnim simptomima bolesti javljaju se izabranom obiteljskom lijeniku i zbrinjavaju uobiajenim dijagnostikim postupcima.

8

Pozivna baza koja se danas koristi nastala je povezivanjem baza OIB sustava i HZZO-a te je sastavni dio cjelokupnog informatikog rjeenja nacionalnih programa ranog otkrivanja raka koji povezuje sve provoditelje. Izvjetajni sustav programa dostupan je kroz postojee informatiko rjeenje na razini svake pojedine upanije te na nacionalnoj razini.

Kontrola kvalitete programa odvija se sukladno smjernicama i Protokolu programa probira. Razlikujemo pokazatelje kvalitete provoenja programa i pokazatelje uinkovitosti programa.

U svrhu ukljuivanja to veeg broja osoba u organizirani program probira provodi se i sustavna promotivno-edukativna kampanja.

U edukaciji i motivaciji javnosti, to se posebice odnosi na ciljnu populaciju, od iznimne je vanosti dobra suradnja s lijenicima obiteljske medicine i s patronanim sestrama, budui da oni predstavljaju bazu zdravstvene zatite.

Za ostvarenje ciljeva potrebno je ukljuiti itavu zajednicu i sve institucije koje mogu doprinijeti nekom aktivnou.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 29. lipnja 2006. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Ciljna skupina su ene u dobi od 50 do 69 godina kojih u Hrvatskoj ima oko 680.000. Interval probira je svake dvije godine pri emu se godinje poziva oko 340.000 ena. Dijagnostika metoda za probir je visokokvalitetna mamografi ja.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 15. srpnja 2010. godine. Ciljna skupina su sve ene u RH u dobi od 25 do 64 godina. Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine u Hrvatskoj ima oko 1.200.000 ena te dobi. Interval probira je svake tri godine

9

pa se godinje poziva oko 400.000 ena. Koristi se konvencionalni Papa-test prema zadanim smjernicama ginekolokog i citolokog drutva koji je u skladu sa smjernicama EU.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 4. listopada 2007. godine.

Ciljna skupina programa probira su ene i mukarci u dobi od 50 do 74 godine (oko 1.400.000 osoba). Jedan ciklus pozivanja traje dvije godine, a godinje se poziva oko 700.000 osoba). Kao test u probiru koristi se test na golim okom nevidljivo (skriveno) krvarenje u stolici. Osobe koje imaju pozitivan test upuuju se na kolonoskopiju.

Ciljne skupine nacionalnih programa ranog otkrivanja raka

Godine ivota 20-2425-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

ENE:

Rak dojke

Rak debelog crijeva

Rak vrata maternice

MUKARCI:

Rak debelog crijeva

10

11

to je rak dojke?

Rak dojke nastaje nekontroliranim rastom maligno promijenjenih ljezdanih stanica dojke koje u poetku unitavaju zdrave okolne stanice, a daljnjim razvojem bolesti ulaze u krvni i limfni sustav te se ire u druge dijelove tijela. Najee se pojavljuje kod ena iznad pedesete godine starosti, no mogu oboljeti i znatno mlae ene, dok oko 1% oboljelih ine mukarci.

Uzrok raka dojke nije poznat. Najznaajniji rizini imbenici koji su povezani s nastankom i razvojem raka su:

dob - rizik je vei u postmenopauzi i poveava se starenjem;

nasljee - rak dojke u obitelji (postojanje srodnice po enskoj liniji nasljea s utvrenim rakom dojke, prema literaturi oko 10% raka dojke je nasljedno, od ega oko 30% ima mutacije u genima BRCA1 i BRCA2);

hormonalni utjecaj - prva menstruacija prije 12. godine ivota, zadnja menstruacija iza 55-te godine, neraanje ili pak raanje prvog djeteta iza 30-te godine, nedojenje, uporaba oralnih kontraceptiva (i 10 godina nakon prestanka) odnosno hormonske nadomjesne terapije due od 5 godina.

U nastanku raka dojke znaajnu ulogu imaju i imbenici koji se odnose na tzv. nezdrave stilove ivota: nezdrava prehrana bogata mastima, nedovoljnatjelesna aktivnost, poveanje tjelesne teine u menopauzi, puenje (aktivno i pasivno), neprimjerena konzumacija alkohola, stres.

Kod 75% oboljelih ena jedini rizini imbenik za nastanak raka dojke je njihova dob. Svaka ena moe oboljeti od raka dojke. to je ena starija, vei je rizik obolijevanja.

12

Prevencija i metode ranog otkrivanja

S obzirom na to da za neke od najznaajnijih rizinih imbenika (dob, prva menstruacija i sl.) nema primarne prevencije, pojavnost raka dojke nije mogue znaajnije smanjiti. Ono na to se zasigurno moe utjecati je rano otkrivanje bolesti, to moe dovesti do znaajnog smanjenja smrtnosti, poveanja kvalitete ivota i dueg preivljenja kod oboljelih od raka dojke. Preko 90% oboljelih ena moe se izlijeiti ako se dijagnoza postavi rano i ako se kvalitetno lijei. Jednom kada je bolest proirena, stopa preivljenja iznosi oko 21%.

Mamografi ja

Mamografi ja je rendgenski pregled unutarnjih struktura dojki i jedina je znanstveno dokazana metoda koja koritena u probiru populacije zdravih ena smanjuje smrtnost od raka dojke.

Prvi mamografski pregled (tzv. bazina mamografi ja) preporua se izmeu 38. i 40. godine ivota. Naime, nakon 40. godine dojke se mijenjaju: poveava se koliina masnog (tamna podruja na mamografskoj snimci), a smanjuje koliina ljezdanog tkiva (bijela podruja). Na tamnom podruju (masno tkivo) sumnjiva promjena bijele boje moe se lake vidjeti. Meutim, kod mlae ene podruje ljezdanog tkiva (bijela podruja) je veliko pa se na eventualne promjene (bijelo na bijelom) ne mogu dobro uoiti. U mladih ena ljezdano tkivo zauzima gotovo cijelu dojku i snimka je prilino nejasna pa se kod njih mamografi ja rijetko provodi.

Rak dojke nije mogue sprijeiti.

Najvanije je rano otkrivanje!

Mamografi ja je glavna i nezamjenjiva metoda u probiru.

13

Ultrazvuk

Ultrazvuk je radioloka dijagnostika metoda izbora kod ena mlaih od 40 godina i kod ena koje imaju gustu ljezdanu strukturu dojki neovisno o dobi. Kod ena starijih od 40 godina ultrazvuk je dopunska pretraga uz mamografi ju (kad su nalazi nejasni ili dvojbeni) te se time znatno poveava pouzdanost dijagnostike i prikazuju tumori koje nije mogue vidjeti na mamogramu.

U programu probira na rak dojke kod zdravih ena ultrazvuk dojki se NE preporua kao zamjena za mamografi ju.

Kliniki pregled dojki

Kliniki pregled dojki obavlja lijenik promatranjem i palpacijom. Treba ga obavljati svake tri godine od dvadesete do etrdesete godine starosti, a nakon etrdesete godine ivota jednom godinje.

Samopregled dojki

Samopregled dojki od dvadesete godine ivota nije dovoljna metoda u ranom otkrivanju raka dojke te se sukladno strunim smjernicama vie ne propagira, nego se samo daju preporuke o moguim dobrobitima i ogranienjima tog postupka (npr. vea je potreba za dijagnostikom obradom kvrica koje su benigne, nepotreban strah i napetost zbog onoga to bi se moglo pronai, rizik smrti od raka dojke nije manji kod ena koje redovito obavljaju samopregled itd.) te ene same trebaju odluiti hoe li ga provoditi ili ne. Ukoliko se ena odlui za provoenje samopregleda, posebnu pozornost treba obratiti na kvrice, zadebljanja u dojci, nesimetrino poveanje jedne dojke, promjene na koi dojke (udubljenje, otvrdnue, boranje koe), uvlaenje i iscjedak iz bradavice. Velik broj ena samopregledom je otkrio rak dojke napipavi kvricu u dojci. Dojke nemaju homogenu strukturu, nego se uvijek mogu napipati razliite, vee ili manje, tvre ili meke, kvrice. ene esto napipaju kvricu u dojci i u najveem broju sluajeva ne radi se o raku.

14

Samopregledom se ne moe napipati svaki tumor, osobito ne mali.Samopregled nije dovoljna metoda u ranom otkrivanju raka dojke.

Vrijednost redovite mamografi je u ranom otkrivanju raka u odnosu na samo-pregled prikazana je na donjoj slici:

Izvor: Feinberg, BA. Breast Cancer Answers: Understanding and Fighting Breast Cancer. Sudbury: Jones & Bartlett Publishers, 2005.

ene s poveanim rizikom (obiteljska anamneza, genetska sklonost, rak dojke u anamnezi) trebaju sa svojim obiteljskim lijenikom raspraviti o dobrobitima i ogranienjima mamografi je u ranijoj dobi, koritenju dodatnih testova (ultrazvuk, MRI) ili eim pregledima.

1 i in = 3,8 cm- prosjena veliina

voria kojeg pronae ena sluajnim

samopregledom dojke

1/4 ina = 0,6 cm- prosjena veliina

voria kojeg se pronae kod prve

mamografi je

1 in = 2,5 cm- prosjena veliina

voria kojeg pronae ena koja povremeno provodi samopregled

dojke

1/16 ina = 0,16 cm - prosjena veliina

voria kojeg se pronae kod ena

koje redovito obavljaju mamografi je

ina = 1,3 cm- prosjena veliina

voria kojeg pronae ena koja redovito

provodi samopregled dojke

15

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Vlada Republike Hrvatske je krajem lipnja 2006. godine donijela Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ija je provedba zapoela u listopadu iste godine.

Ciljevi programa:

smanjiti smrtnost od raka dojke za 25-30%, pri emu je preduvjet za ostvarenje tog cilja odaziv ena od najmanje 70%,

otkriti rak dojke u poetnom (lokaliziranom) stadiju,

poboljati kvalitetu ivota ena koje su ve oboljele.

Ciljna skupina ovog programa probira su zdrave ene u dobi od 50 do 69 godina s prosjenim rizikom i bez specifi nih simptoma.

Ciklus pozivanja: ene se pozivaju svake 2 godine s ciljem da se redovitim snimkama (mamogramima) i njihovom meusobnom usporedbom otkrije rak u ranoj fazi, kada kod ene jo nema drugih znakova bolesti. U svakom ciklusu pozivaju se ene unaprijed defi niranih godita.

Test: U probiru se kao test koristi visoko kvalitetna mamografi ja s dvostrukim oitavanjem (nalaz neovisno oitavaju dva radiologa kako bi se povealo rano otkrivanje).

Visokokvalitetna mamografi ja je nezamjenjiva metoda koja se koristi u dijagnostici i u probiru za otkrivanje malignih bolesti dojke ranih stadija. Mamografi jom je mogue otkriti rak 1-3 godine prije no to ena moe napipati tvorbu ali takoer otkriva rak koji je premalen da bi se naao klinikim pregledom.

Podaci ukazuju na smanjenje smrtnosti od raka dojke za 30% medu enama u dobi 50-69 godina koje su bile podvrgnute probiru. Vano je naglasiti da negativni mamografski nalaz ne znai stopostotnu sigurnost da u dojci nema nikakve tvorbe, posebice ukoliko se radi o dojkama s gustom ljezdanom strukturom.

16

Nositelji Programa: Ministarstvo zdravlja i Povjerenstvo za organizaciju, struno praenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke imenovano od strane Ministra zdravlja

Provoditelji programa:

1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo,

2. upanijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvoDr. A. tampar,

3. radioloke/mamografske jedinice,

4. lijenici ope/obiteljske medicine u primarnoj zdravstvenoj zatiti,

5. dom zdravlja - patronana djelatnost,

6. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Organizacijska shema

17

Organizacija rada

Planiranje, organiziranje, voenje i koordiniranje Programa na nacionalnom nivou provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravlja i Povjerenstvom imenovanim od strane Ministra zdravlja.

Zavodi za javno zdravstvo zadueni su za organiziranje, provoenje, koordiniranje, praenje i evaluaciju Programa na nivou upanija. U upanijskim zavodima imenovani su koordinatori.

Zavodi za javno zdravstvo alju pozive enama odreenog raspona godita koji je dogovoren na nacionalnoj razini. Poziv na mamografski pregled alje se potom na kune adrese ena. U pozivu su navedeni termin (datum i sat) i lokacija mamografske jedinice u koju se pozivaju.

Poziv je ujedno i informirani pristanak na kojem ena potpisom potvruje da na pregled dolazi svojom voljom i svjesna da ovim pregledom ne mogu biti otkriveni svi karcinomi dojke. Poziv s potpisom ene ostavljaju u mamografskoj jedinici prilikom pregleda.

Uz pozivno pismo ene dobivaju kupovnicu za mamografsko snimanje, anketni upitnik koji trebaju ispuniti te odgovarajuu edukativnu brouru. Priloena je i kuverta koja slui slanju RTG slika i mamografskog nalaza enama na kunu adresu.

Zavodi pozivaju ene na mamografi ju svake dvije godine. Mamografskom snimanju mogu pristupiti ene ukoliko su mamografi ju izvan nacionalnog programa obavile prije vie od 12 mjeseci (ene koje ee obavljaju mamografi je), ukoliko nisu imale simptoma bolesti dojke (u obradi) i nisu do tada lijeene od raka dojke.

Svaki upanijski zavod ima besplatni telefon putem kojeg ene, od zdravstvenih radnika koji rade na ovom nacionalnom programu, mogu dobiti informacije o programu, promjeni termina, promjeni lokacije ili javiti da su ve obavile mamografi ju, promijenile adresu i sl.

18

Mamografski pregled izvodi se u od strane Ministarstva zdravlja ovlatenim radiolokim jedinicama s kojima je HZZO sklopio poseban Ugovor o obavljanju skrininga.

Mamografsko snimanje izvodi se u dvije meunarodno priznate standardne projekcije (kraniokaudalna i mediolateralna kosa projekcija). Za oznaavanje mamografskih nalaza koristi se standardizirana BI-RADS klasifi kacija (Breast Imaging Reporting and Data System) prema kategorijama 0-5;

BI RADS 0: potrebna je dodatna evaluacija (magnifi kacijske snimke, snimke s kompresijom, specijalne mamografske projekcije ili pregled ultrazvukom) i/ili usporedba sa starim mamografskim nalazima

BI RADS 1: negativan nalaz

BI RADS 2: benigan nalaz

BI RADS 3: vjerojatno benigan nalaz - preporuka kontrolnog snimanja u kraem vremenskom razdoblju (manje od 2% rizika da se radi o malignoj promjeni)

BI RADS 4: nalaz suspektan za malignu promjenu - velika veina nalaza zahtijeva biopsiju (dodatno se ova kategorija dijeli u 4A, 4B i 4C kako bi se bolje kvantifi cirao rizik za malignu bolest)

BI RADS 5: nalaz visoko suspektan za malignu promjenu (rizik za maligni proces 95%) - daljnja obrada kirurga i onkologa

Budui se u nacionalnom programu pregledavaju zdrave ene, nalaz nije klasifi ciran kao hitan. Dva radiologa neovisno oitavaju snimke tijekom 2-3 tjedna, to je, od strane Ministarstva, propisana prihvatljiva granica. ene RTG slike i nalaz dobivaju iz mamografske jedinice potom na kunu adresu. Na nalazu je naglaeno da se ene, ako je nalaz oznaen kao BI-RADS 0, 4 i 5, jave obiteljskom lijeniku radi daljnje obrade. U sluaju suspektnog mamografskog nalaza u programu probira, enu o tome obavjetava radiolog te je upuuje izabranom lijeniku obiteljske medicine u svrhu daljnje obrade.

19

Lijenici ope/obiteljske medicine zadueni su za praenje odaziva ugovorenih pacijentica (potrebno postii minimum 70% odaziva za ostvarivanje ciljeva programa) i za utvrivanje razloga neodaziva ugovorenih pacijentica. Budui da je sudjelovanje ena u programu dobrovoljno, potrebno je svaku enu iz ciljne populacije dobro informirati i potaknuti na odaziv.

Ukljuite se

Dan narcisa je takoer humanitarna akcija prodaje narcisa, a prikupljena sredstva namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Obiljeava se prve subote proljea (u RH od 1997. godine).

Dan ruiaste vrpce je takoer humanitarna akcija iji je glavni cilj upozoritina vanost ranog otkrivanja raka dojke. Ovu manifestaciju organiziraju lokalne samouprave, udruge i zdravstvene organizacije. Mjesec listopad je posveen borbi protiv raka dojke, a 7. listopada proglaen Nacionalnim danom borbe protiv raka dojke.

20

21

to je rak debelog crijeva?

Rak debelog i zavrnog crijeva (kolona, rektosigmoidnog prijelaza i rektuma) nastaje nekontroliranim rastom genetiki promijenjenih ili oteenih stanica u debelomu crijevu, rektumu te crvuljku. Nevidljiv je i tihi ubojica. Mnogi koji imaju poetne oblike te bolesti nemaju nikakve smetnje jer se bolest dugo razvija bez oitih znakova.

Za nastanak kolorektalnog karcinoma odgovorna je sloena interakcija izmeu nasljedne sklonosti i vanjskih imbenika. Rizini imbenici za ovo sijelo raka su:

dob - rizik od razvoja raka debelog crijeva znatno raste nakon 40. godine ivota, a 90% svih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50 godina.Svaka osoba starija od 50 godina nosi 5% rizika da e do 74. godine razviti odnosno 2,5% rizika da e umrijeti od raka debelog crijeva,

nasljee - osobna ili obiteljska anamneza kolorektalnog karcinoma i/ilipolipa ili osobna anamneza upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis iliCrohnova bolest).

U nastanku raka debelog crijeva znaajnu ulogu imaju i imbenici koji seodnose na tzv. nezdrave stilove ivota: nezdrava prehrana (bogata masnoama s visokim sadrajem kolesterola, velike koliine crvenog mesa u prehrani, malo vlakana, mnogo rafi niranih ugljikohidrata, prehrana siromana voem ipovrem, prekomjerna tjelesna teina i debljina), eerna bolest, opstipacija, puenje, konzumiranje alkohola, tjelesna neaktivnost.

Svatko moe oboljeti od kolorektalnog raka: 75% oboljelih nema rak debelog crijeva u obitelji, a 90% oboljelih ine osobe starije od 50 godina.

Prevencija i metode ranog otkrivanja

Rak debelog crijeva najee se razvija iz prethodno benignih adenoma - tzv. adenomsko-karcinomski slijed. Adenomatozni polipi su izrasline iznad razine sluznice, a mogu biti na peteljci ili sa irom bazom. Samo oko 1% ovih polipa maligno alterira. Prelazak iz dobroudnog u zloudni oblik traje 10-35 godina.

22

Taj dugotrajan proces prua nam dovoljno vremena za pravodobno otkrivanje i odstranjivanje predzloudnih tvorbi i lezija. Otkrivanje ve razvijenog raka u ranijem stadiju bolesti poveava mogunost izljeenja, kvalitetu ivota i preivljenje oboljelih. Ako se tumor otkrije u lokaliziranom stadiju bolesti, moe se oekivati potpuno izljeenje u vie od 85% oboljelih. Prognoza je jo bolja ako se tumor otkrije u posve asimptomatskoj fazi u predkarcinomskom stupnju jo benignog adenomatoznog polipa, a to je mogue aktivnim traenjem koristei metode probira.

Otklanjanje polipa = spreavanje razvoja raka!Rano otkrivanje raka = vee preivljenje i bolja kvaliteta ivota!

Metode ranog otkrivanja rakadebelog crijeva

Test na okultno krvarenje u stolici metoda je kojom se mogu otkriti vrlo male koliine golim okom nevidljive (skrivene) krvi u stolici, to je esto prvi znak raka, polipa ili drugih bolesti debelog crijeva. Postoje dva osnovna tipa testova: gvajakov test koji reagira s peroksidazom u stolici (temelji se na pseudoperoksidaznoj aktivnosti hemoglobina koji pomou standardnog gvajakovog reagensa kvalitativno pokazuje promjenu boje u plavo na testnom kartonu) te imunokemijski testovi koji reagiraju s antitijelima za humani hemoglobin, albumin i ostalim sastojcima krvi. Gvajakov test vrlo je pogodan za koritenje u probiru jer je naneseni uzorak stabilan, testni karton je praktian za slanje potom, uzima se dovoljno uzoraka po ispitaniku te se ne mijenja ovisno o temperaturi okoline. Za razliku od toga, imunokemijski test pri viim vanjskim temperaturama, osobito ako se alje potom, moe uzrokovati lano negativne rezultate. Prednost imunokemijskog testa je u automatiziranom i centraliziranom oitavanju, to umanjuje i gotovo uklanja subjektivnost oitavanja, ali je test znatno skuplji. U mnogim zemljama u programima probira primjenjuje se gvajakov test. Pozitivan test na okultno krvarenje u stolici indikacija je za daljnje dijagnostike procedure.

23

Testiranje na okultno krvarenje u stolici (krvarenje koje se ne opaa okom) pokazalo se meu asimptomatskom populacijom s prosjenim rizikom prikladnom metodom za rano otkrivanje raka debelog crijeva zbog jednostavnosti primjene i relativno niskih trokova u usporedbi s trokovima lijeenja. Prema brojnim istraivanjima iz zemalja s dugogodinjom provedbom programa probira, primjenom testa na oku nevidljivo krvarenje u stolici u ranom otkrivanju raka debelog crijeva dovodi do smanjena stope smrtnosti 18%-33% tijekom 13 godina.

Kolonoskopija je endoskop-ska metoda tijekom koje se fl eksibilnom optikom cijevi pregleda cijelo debelo crijevo. Kao poetna metoda je znatno skuplja i invazivnija od testa na okultno krvarenje u stolici. Sve su endoskopske metode visoko osjetljive u otkrivanju ak i najsitnijih lezija (i onih manjih od 5 mm promjera) tako da se sve novotvorine mogu otkriti u vrlo ranoj fazi. Druga najvea prednost endoskopskih metoda je mogunost da lezije ve tijekom prvog pregleda budu odstranjene, tako da su

24

najee ove dijagnostike mjere istovremeno i terapijske. Preporua se uiniti totalnu kolonoskopiju jer se ostalim endoskopskim metodama (rektoskopija, rektosigmoidoskopija) pregledava samo dio debelog crijeva, a promjena u primjerice rektumu ne iskljuuje mogunost postojanja i promjene u drugim dijelovima debelog crijeva, kao to ni hemoroidi ne iskljuuju mogunost postojanja drugih promjena koje mogu uzrokovati nevidljivo krvarenje. Kolonoskopskim pregledom otkriva se vie od 95% raka debelog crijeva, ali se zbog tekoa provedbe i visoke cijene najee primjenjuje u praenju visokorizinih skupina te kao metoda dijagnostike kod osoba s pozitivnim testom na okultno fekalno krvarenje.

Digitorektalni pregled je pregled prstom zavrnog dijela debelog crijeva i pomae pri otkrivanju raka tog sijela. Kod mukaraca se mogu otkriti promjene prostate. Ne koristi se u probiru.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Vlada Republike Hrvatske donijela je 04. listopada 2007. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva ime je zapoela i njegova provedba.

Ciljevi programa su: otkriti rak u ranijem stadiju ili predstadiju bolesti tj. u fazi adenomatoznog polipa i ukloniti otkrivene polipe te tako poboljati mogunost izljeenja, kvalitetu ivota i preivljavanje oboljelih, a ujedno smanjiti trokove skupog lijeenja uznapredovalog karcinoma. Isto tako, cilj je unaprijediti organizaciju programa i ojaati mreu kolonoskopskih jedinica, kao i smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za 15% nakon 10-13 godina provedbe uz ciklus pozivanja svake dvije godine.

Prema smjernicama EU zadovoljavajui odaziv je 45%, a eljeni 65% pozvanih na testiranje.

Ciljna skupina: Programom su obuhvaeni mukarci i ene u dobi 50-74 godine. Program je predvien za osobe s prosjenim rizikom i bez znakova bolesti crijeva. Osobe pojedinih godita se pozivaju istovremeno, a godita odreenim redoslijedom.

25

Ciklus pozivanja: prema smjernicama EU probir se provodi svake 2 godine.

Test probira: Testiranje okultnog fekalnog krvarenja (FOBT) visoko osjetljivim gvajakovim testom. Osobe koje su podvrgnute testiranju okultne krvi u stolici treba upozoriti da negativni nalaz ne znai potpunu sigurnost da ne boluju od polipa ili raka debelog crijeva. Naime promjene u crijevu ukljuujui polipe i kolorektalni karcinom ne moraju uvijek krvariti, a ako je krv i prisutna, ne mora biti jednoliko rasporeena u uzorku stolice. Iako je bolest prisutna, rezultat testa ne mora biti nuno pozitivan. Iz tog je razloga od najvee vanosti redovito testiranje u svakom ciklusu pozivanja, ime se poveava vjerojatnost da e se intermitentno nevidljivo krvarenje pronai i na vrijeme otkriti promjena. Zlatni standard konanog postavljanja dijagnoze je kolonoskopija do ileocekalnog ua. Kod ispitanika pozitivnih na nevidljivo krvarenje obavezno je napraviti kolonoskopski pregled unutar 6 tjedana (preporuka Ministarstva zdravlja) od pozitivnog nalaza kako bi se utvrdio uzrok nevidljivog krvarenja. Tijekom kolonoskopije uzimaju se bioptiki uzorci i provodi se endoskopsko lijeenje (polipektomija), ukoliko je ona potrebna. Kod pozitivnog testa i negativnog nalaza kolonoskopije gastroenterolog daje miljenje o daljnjem postupanju.

Provoditelji programa

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva provode Hrvatski zavod za javno zdravstvo, upanijski zavodi za javno zdravstvo, kolonoskopske jedinice, patolozi pri pripadajuoj kolonoskopskoj jedinici, patronana djelatnost domova zdravlja, lijenici ope/obiteljske medicine u primarnoj zdravstvenoj zatiti i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

26

Organizacijska shema

Organizacija rada

U zavodima za javno zdravstvo imenovani su upanijski koordinatori programa (specijalist epidemiolog ili specijalist javnozdravstvene medicine) koji su sa svojim timom zadueni za organizaciju, provoenje, koordiniranje, praenje i evaluaciju programa na nivou upanije.

Zavodi alju na kune adrese osoba iz ciljne skupine pozive za ukljuivanje u program. Pozivna kuverta sadri pismo poziva, informativni letak i povratnu kuvertu s plaenim odogovorom. Na poleini pozivnog pisma nalazi se pristanak na pregled (testiranje) stolice na skriveno krvarenje koji potpisuje osoba koja se eli testirati te ga u kuverti s plaenim odgovorom vraa u upanijski zavod za javno zdravstvo. Ako se osoba ne eli testirati ili postoje drugi razlozi zbog kojih nije potrebno testiranje (osoba je obavila kolonoskopiju unutar 2 godine, u obradi je zbog drugih bolesti crijeva, testirana je na skriveno krvarenje u stolici prije manje od godinu dana, ve ima dijagnosticiran karcinom debelog

27

crijeva ili postoji neki drugi razlog) na poleini pozivnog pisma zaokruuje razlog nemogunosti sudjelovanja i treba vratiti to pismo u upanijski zavod za javno zdravstvo (u kuverti s plaenim odgovorom) kako bi se evidentirala kao odazvana osoba ili osoba koja ne eli sudjelovati.

Osobama koje besplatno u povratnoj kuverti vrate potpisani Pristanak na pregled (testiranje) stolice na skriveno krvarenje zavodi alju na kune adrese materijal i upute za dostavu uzoraka stolica. Osobe koje su zametnule pristanak na testiranje mogu putem besplatnog telefona zavoda iskazati elju i potrebni materijali za testiranje e im biti dostavljeni. Materijal ukljuuje 3 testna kartona s 4 otvora (polja) za nanoenje uzoraka, 12 (3x4) kartonskih tapia za uzorkovanje, 3 sanitarna podloka (iroke samoljepljive papirnate trake za WC koljku), plastinu zip vreicu za ulaganje pri-premljenih uzoraka na test kartonima, upute za uzimanje uzoraka stolice sa slikovnim prikazom, upitnik i povratnu adre-siranu kuvertu s bes-platnom potarinom.

Osobe provode uzimanje uzoraka kod kue. Testni kartoni uvaju se na suhom i tamnom mjestu te temperaturi izmeu 15C i 30C (ljeti zavodi ne pozivaju). Testovi se ne smiju drati u hladnjaku, zamrzavati, izlagati vlazi, toplini i svjetlu odnosno uvati s lako isparljivim tvarima. Testni kartoni imaju rok valjanosti koji je otisnut na svakom kartonu. Ne moraju se odmah testirati, ali potie ih se neka to uine im prije. Za probir gvajakovim testom prema smjernicama EU nije potrebno provoditi ogranienja u prehrani niti lijekovima (osim upozorenja za visoke doze C-vitamina), pa ogranienja navedena u uputama proizvoaa treba zanemariti.

Na prednjoj strani svakog testnog kartona osobe koje se ele testirati najprije trebaju napisati ime i prezime, adresu te datum uzimanja stolice. Pri obavljanju nude trebaju na WC koljku naljepiti priloeni biorazgradivi sanitarni podloak kako stolica prije uzimanja uzoraka ne bi dola u kontakt s vodom.

28

Po popunjavanju podataka s prednje strane testnog kartona trebaju otvoriti prednji poklopac, pomou priloenog tapia uzeti uzorak stolice veliine penice i namazati ga u tankom sloju unutar polja oznaenog slovom A. Ponavljaju isti postupak na povrinama polja B, C i D uzimajui uzorke istim tapiima s drugih dijelova stolice. Nakon to su uzorci naneseni, valja priekati 15 minuta da se uzorci posue i zatvoriti prednji poklopac testnog kartona. Sanitarni podloak odljepljuje se i baca u WC koljku. Prikupljaju se uzorci iz tri uzastopne stolice (datumi stolica, odnosno prikupljanja uzoraka nanose se na poseban karton). Koritene test kartone treba zatvoriti u plastinu vreicu te ih zajedno s popunjenim upitnikom (obavezno navesti kontaktne podatke i telefon kako bi u sluaju pozitivnog testa zavodi mogli osobu kontaktirati i pripremiti na kolonoskopiju) u povratnoj kuverti poslati radi oitanja u zavod za javno zdravstvo. Do slanja se uzorci na testnim kartonima mogu uvati na sobnoj temperaturi.

U laboratoriju upanijskog zavoda uzorci stolice se uz pomo reagensa testiraju. Testiranje stolice obavlja se najmanje 48 sati nakon uzimanja zadnjeg uzorka stolice, a u vrijeme je ukljueno i trajanje putovanja poiljke (zato je na testne kartone vano upisati datum uzimanja uzorka). Tim odmakom se onemoguava djelovanje peroksidaze iz stolice odnosno uklanja se mogui utjecaj prehrane na rezultat testa.

Ako zavod zaprimi nedovoljan broj test kartona (potrebno je poslati 3 testna kartona), testne kartone s neadekvatno nanesenim uzorcima stolice (uzorci naneseni na stranju stranu testa, prevelika koliina stolice i dr.) ili je prolo previe vremena od uzimanja prvog uzorka (testiranje se obavezno mora provesti unutar 14 dana od uzimanja prvog uzorka), osoba e biti kontaktirana, informirana o tome kako treba pravilno uzeti uzorak te e joj ponovo biti poslani materijali za testiranje.

Sanitarni podloak

29

Nalaz je pozitivan ukoliko je jedan od 12 otvora s uzorkom oitan kao pozitivan. O negativnom rezultatu testa zavodi ne obavjetavaju niti izdaju nalaz (osim na zahtjev). O pozitivnom rezultatu testa lijenici zavoda obavjetavaju obiteljskog lijenika s kojim dogovaraju obavjetavanje pacijenta, a oekuje se da pacijent prvu obavijest dobije od poznate osobe, svog obiteljskog lijenika koji ga najbolje poznaje i zna kako e mu priopiti rezultat koji moe uznemiriti i prestraiti osobu. Za osobe s pozitivnim testom na okultno krvarenje upanijski zavodi dogovaraju kolonoskopski pregled u ovlatenim centrima i dostavljaju im poziv s terminom pregleda, kupovnicom (uputnicom) za kolonoskopiju, kupovnicom (receptom) za sredstvo za ienje i uputama za ienje na kunu adresu. Lijenici zavoda ostvaruju kontakt (telefonom ili osobno) i s pacijentima kako bi ih dodatno pripremili za kolonoskopiju upoznavajui ih s uputama za ienje, a esto i uklanjajui druge psihike barijere (strah od pregleda, raka itd.). S obzirom na to da pacijent treba dati informirani pristanak za kolonoskopiju, neki zavodi uz poziv dostavljaju i informacije o kolonoskopiji i informirani pristanak ustanove u kojoj e kolonoskopija biti provedena. Lijenik ope/obiteljske medicine zaduen je za pripremu osoba s pozitivnim testom na kolonoskopiju, informiranje o postupku, eventualnu dodatnu obradu u sklopu pripreme (npr. uputnica za vaenje krvi koagulogram) za i nakon obavljene kolonoskopije. Ukoliko bolesnik boluje od eerne bolesti, svakako se mora javiti izabranom lijeniku jer je za vrijeme pripreme za kolonoskopiju potrebno modifi cirati terapiju bilo tabletama, bilo inzulinom. Ako bolesnik boluje od drugih bolesti potrebno je pridravati se uputa lijenika ope/obiteljske medicine i specijalista. Dobra priprema za kolonoskopiju je kljuna za uspjeh pregleda pa je osobama koje su upuene na kolonoskopiju vano pruiti maksimalnu potporu.

Zavodi imaju i besplatan info telefon za informacije o programu i za informacije i podrku osobama koje se pripremaju na kolonoskopiju.

Kolonoskopske jedinice

Ministar zdravlja, na preporuku Povjerenstva, imenuje kolonoskopske jedinice u kojima e se provoditi probir. Kolonoskopska jedinica nalazi se unutar bolnike i/ili izvanbolnike specijalistiko-konzilijarne zdravstvene zatite i ima poseban ugovor s HZZO-om o provoenju probira.

30

Djelatnici kolonoskopske jedinice zadueni su za prikupljanje potpisanih informiranih pristanaka od pacijenata, provoenje kolonoskopskih pregleda, uzimanje uzoraka i endoskopsku terapiju te unos nalaza u programsko rjeenje. U programu sudjeluju specijalisti gastroenterolozi sa zavrenom edukacijom i dovoljnim endoskopskim iskustvom, medicinske sestre/medicinski tehniari i patolozi (patohistoloke obrade uzetih uzoraka).

Hoe li kolonoskopski pregled biti uspjean ovisi o tijesnoj suradnji bolesnika i tima koji provodi kolonoskopiju, a detaljno ienje debelog crijeva u pripremi za kolonoskopiju kljuno je za uspjeh pregleda! Ponekad je zbog loe oienog crijeva, anatomskih odnosa, priraslica zbog prethodnih operacija i drugih razloga nemogue provesti pregled do kraja. U takvim sluajevima, ovisno o razlogu, predlae se ponovni pregled (isti ili neki drugi). Zato je vano uloiti maksimalni napor za dobru pripremu.

Lijenici ope/obiteljske medicine

Lijenicima ope/obiteljske medicine, ukljuenima u ovaj preventivni program, se pomou informatikog programa omoguava uvid u neodazvane osobe na test na nevidljivo krvarenje u stolici, kao i one koji se ne odazovu na kolonoskopiju ukoliko im je test pozitivan. Lijenici ope/obiteljske medicine zadueni su za aktivno poticanje odaziva ugovorenih osoba i za utvrivanje razloga neodaziva ugovorenih osoba.

Lijenici ope/obiteljske medicine takoer su zadueni za pripremu i dodatne obrade pacijenata, daljnje praenje kroz sustav osoba ovisno o nalazu kolonoskopije, posebno pacijenata s novootkrivenim karcinomom, dostavu podataka o novooboljelima (izvanbolnika prijava maligne neoplazme) prema zavodima za javno zdravstvo i praenje eventualnih kasnih komplikacija kolonoskopije.

31

Ukljuite se:

Mjesec oujak obiljeava se od 2008. godine kao Europski mjesec svjesnosti o kolorektalnom raku. Svjetska udruga za rak debelog crijeva je 2015.g. pokrenula obiljeavanje oujka kao slubenog svjetskog mjeseca svjesnosti.

Takoer svaka posljednja subota u mjesecu svibnju obiljeava se kao Dan plavih perunika (irisa), kao zajednika manifestacija Saveza invalidskih drutava ILCO Hrvatske u potpori borbe protiv raka debelog crijeva (pacijenti sa stomom organizirani su u invalidska drutva ili stoma klubove, a Savez kao krovna organizacija okuplja drutva i klubove).

Jeste li znali?

U promociji ovog Nacionalnog programa koristi se veliki napuhani model debelog crijeva u kojem su prikazane razliite patoloke promjene, meu kojima i razni stupnjevi adenoma te rak.

32

33

to je rak vrata maternice?

Rak vrata maternice zloudna je bolest kod koje dolazi do promjena na stanicama vrata maternice te iste poinju nekontrolirano rasti. Kod odreenog broja ena promijenjene stanice (predstadiji raka) mogu se razviti u rak. Ova bolest najee je posljedica infekcije humanim papiloma virusom koja se prenosi spolnim putem.

Znaci bolesti

U fazi predstadija ene najee nemaju simptome, dok u uznapredovaloj fazi bolest najee prate nepravilno krvarenje, krvarenje izmeu dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobiajeni iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha. Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju ginekolokog pregleda, citolokog nalaza (Papa-test), kolposkopije, biopsije te patohistolokom dijagnostikom nakon konizacije.

2/3 novooboljelih ena od raka vrata materniceu Republici Hrvatskoj mlae je od 60 godina!

to je Papa-test?

Papa-test je jednostavna, neinvazivna i jeftina dijagnostika metoda rane dijagnostike promjena na vratu maternice. Redovit pregled ena (sukladno vaeim ginekolokim smjernicama kod zdravih ena jednom u tri godine) sprjeava razvoj raka vrata maternice jer se promjene dijagnosticiraju u svome zaetku. Papa-test se provodi prema zadanim smjernicama ginekolokih i citolokih drutava koje su u skladu sasmjernicama EU (European guidelines for Quality assurance in cervical cancer screening, Luxembourg, 2008.). Budui da Republika Hrvatska ima dugu tradiciju i dobro razvijenu mreu citoloke slube i laboratorija, a samim time i citodijagnostiku maksimalno mogue osjetljivosti, razumljivo je da je citologija osnova programa probira.

34

Nacionalni program ranog otkrivanjaraka vrata maternice

U Republici Hrvatskoj se od pedesetih godina prolog stoljea uspjeno provodi oportunistiki probir Papa-testom, to je imalo za posljedicu pad kako incidencije tako i smrtnosti od raka vrata maternice do 1990. godine. Prema dostupnim podatcima, u Hrvatskoj se godinje napravi vie od 400.000 Papa-testova, no zbog nedostatka organiziranog programa ranog otkrivanja mnogim se enama Papa-test nepotrebno ponavlja, dok druge nikada ne pristupaju pregledu te od raka vrata maternice naalost jo uvijek umire vie od 100 ena godinje. Za razliku od navedenog, u organiziranom probiru jasno su defi nirani svi postupci i njihovi provoditelji, test i ciljna populacija na koju se probir odnosi. Ciljna populacija aktivno se poziva na pregled.

Prepoznavi veliinu javnozdravstvenog problema, prednosti organiziranog probira kao i injenicu da je rak vrata maternice u gotovo 90% sluajeva izljeiva bolest ukoliko se primjene sve poznate i znanstveno utemeljene metode prevencije i lijeenja, Vlada Republike Hrvatske je 15. srpnja 2010. usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice.

Ciljevi programa:

1. obuhvatiti 85% ciljne populacije programom ranog otkrivanja raka vrata maternice tijekom tri godina od poetka programa,

2. smanjiti incidenciju invazivnog raka vrata maternice za 60% u dobnoj skupini 25-64 godine 8 godina od poetka programa,

3. postepeno potpuno ukidanje oportunistikih pregleda uvoenjem organiziranog probira,

4. smanjiti mortalitet od invazivnog raka vrata maternice za 80% u dobnoj skupini 25-70 godina 13 godina od poetka programa.

35

Ciljna populacija

Sve ene u dobi 25-64 godine, to prema popisu stanovnitva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj ini 1.190.964 ena.

Interval probira je 3 godine, to podrazumijeva pozivanje oko 400.000 ena godinje.

Test probira je konvencionalni Papa-test.

Kombinacijom prventivnih metoda i metoda ranog otkrivanja mogue je sprijeiti nastanak i razvoj gotovo 95% sluajeva.

Organizacija i tijek Nacionalnog programa ranog otkrivanjaraka vrata maternice

Nositelj Programa je Ministarstvo zdravlja koje je imenovalo Povjerenstvo za koordinaciju provedbe programa sa savjetodavnom ulogom za sve poslove vezane uz organizaciju, struno praenje i kontrolu kvalitete te druge poslove prema uputi ministra u okviru programa probira.

Provoditelji

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice provode Hrvatski zavod za javno zdravstvo, upanijski zavodi za javno zdravstvo, svi ugovorni ginekoloki timovi primarne zdravstvene zatite, citoloki laboratoriji, patronana djelatnost domova zdravlja, lijenici ope/obiteljske medicine u primarnoj zdravstvenoj zatiti i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

36

Organizacijska shema

Organizacija rada

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice provodi se na razini upanija. Pozivanje provode upanijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Program je zapoeo u studenom 2012. godine pozivanjem prvih 100.000 ena koje po evidenciji HZZO-a nisu u posljednje 3 godine napravile preventivni pregled Papa-testom.

Pozivna pisma se iz upanijskih zavoda za javno zdravstvo upuuju na kune adrese ena ciljne populacije. Uz pozivno pismo, distribuira se i izjava o sudjelovanju/nesudjelovanju, kupovnica koja slui kao identifi kator i raun za naplatu usluge te edukativno-informativni letak o ranom otkrivanju raka vrata maternice. ene se temeljem ovog poziva javljaju izabranom ginekologu u primarnoj zdravstvenoj zatiti te dogovaraju termin preventivnog pregleda.

37

Za ene koje nemaju izabranog ginekologa na razini primarne zdravstvene zatite postoji posebno pozivno pismo u kojem zavodi sukladno podacima HZZO-a navode najblie ginekoloke ambulante mjestu stanovanja ene u kojima se jo mogu primiti nove osiguranice. ene na taj nain dobivaju kako mogunost odabira ginekologa tako i mogunost da se narue na preventivni pregled.

U provedbu programa ukljueni su svi ugovorni timovi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u djelatnosti zdravstvene zatite ena (ginekoloki timovi primarne zdravstvene zatite). Ginekolozi uzimaju uzorke za Papa-test (prema zadanim smjernicama ginekolokih i citolokih drutava) te alju uzorke u ugovorene citoloke laboratorije.

Citoloki laboratoriji koji su ukljueni u Nacionalni probir moraju biti u sustavu HZZO-a i imati najmanje jedan citoloki tim. U laboratorijima se mora sustavno provoditi kontrola kvalitete prema kriterijima struke. Citoloki laboratoriji duni su voditi detaljnu raunalnu evidenciju o svim zaprimljenim i pregledanim Papa-testovima te imati preglednu staklenu arhivu. Od zaprimanja uzorka do izdavanja nalaza Papa-testa prema Protokolu Nacionalnog programa ne bi smjelo proi vie od 30 dana.

Za organiziranje i provoenje Programa odgovorni su koordinatori iz upanijskih zavoda za javno zdravstvo te nacionalni koordinator kojeg imenuje ministar zdravlja na prijedlog upanijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Nacionalni koordinator zaduen je za praenje provedbe, izvjeivanje o provedbi na nacionalnoj razini na temelju izvjetaja upanijskih zavoda te analizu epidemiolokih pokazatelja Programa. Hrvatski zavod za javno zdravstvo po zavretku svakog ciklusa priprema zavrno izvjee.

38

Ukljuite se:

Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, poznat kao Dan mimoza, tradicionalno se obiljeava treu subotu u sijenju i njime ujedno poinje Europski tjedan borbe protiv raka vrata maternice. Mimoza je odabrana upravo iz razloga to u mnogim narodima ona predstavlja simbol ene, emancipacije, slobode i osjeajnosti, a takoer predstavlja besmrtnost i oznaava potovanje.

Biser mudrosti je simbol Kampanje o prevenciji raka vrata maternice i Tjedna prevencije.

39

ULOGA PATRONANE SESTRE U PROVEDBI NACIONALNIH PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA

40

Osnovna svrha nacionalnih programa ranog otkrivanja raka je smanjiti teke slike bolesti i smrt od navedenih sijela raka. Kako bi ta svrha bila ostvarena, potrebno je omoguiti to vei odaziv populacije u probire. Svrha probira je dobrobit cijele zajednice uz istovremeno potovanje autonomije svakog pojedinca to ukljuuje i pravo na odbijanje sudjelovanja u probiru. Sukladno svom poslu koji se odvija na terenu, ali i Protokolu nacionalnih programa, patronane sestre neizostavna su karika provedbe programa koja ima veliku ulogu u podizanju odaziva, motivaciji i edukaciji osoba za sudjelovanje u nacionalnim programima probira. Posebna vrijednost patronanih sestara je u tome to zdravstvenu zatitu provode u domu osoba, u njihovoj obitelji. Ovaj bliski kontakt s populacijom prua patronanim sestrama vanu i jedinstvenu ulogu u timu provoditelja programa.

Kako bi mogla ispuniti svoju ulogu u programimapatronana sestra treba:

biti svjesna doprinosa kojeg moe dati i vlastite vane uloge u timu provoditelja programa a radi boljeg odaziva na programe,

dovoljno znanja o sijelima raka i metodama njihova ranoga otkrivanja,

poznavati razloge za provoenje programa, njihovu svrhu, ciljeve, dobrobiti i ogranienja odnosno mogue rizike sudjelovanja,

detaljno poznavati organizaciju programa (nacionalno i lokalno), dinamiku provedbe, ciljane skupine, testove probira i interval probira te uestala pitanja i odgovore, odnosno prepreke za sudjelovanje,

razvijati usku suradnju s osobama koje koordiniraju i provode programe, prema programima probira te

biti uzor populaciji o kojoj skrbe.

41

Svoju vanu ulogu u timu provoditelja nacionalnih programa patronana sestra provodi aktivnostima:

iniciranje razgovora o programima prilikom svakog posjeta obitelji u kojima postoji osoba ciljne skupine.

informiranje osoba koje su pozvane na ukljuivanje u programe, davanje odgovora na njihova pitanja o programima te motiviranje, odnosno pruanje podrke osobama, da donesu vlastitu informiranu odluku o sudjelovanju u programima. Upoznavanje osoba s dobrobitima i ogranienjima, odnosno moguim rizicima sudjelovanja u probiru (npr. lano pozitivni i lano negativni rezultati) te omoguavanje razumijevanja rizika nesudjelovanja. Kako bi sudjelovala u probiru, osoba mora vjerovati da e njezino ukljuivanje rezultirati osobnom koristi! Osoba mora vjerovati da moe oboljeti od odreenog sijela raka i da se ono moe pojaviti bez znakova bolesti, da je to sijelo raka ozbiljna bolest ali ne toliko ozbiljna da se nita ne moe uiniti. Takoer mora biti svjesna da sudjelovanje u probiru donosi dobrobit te da potencijalna dobrobit premauje mogue neugodnosti. Potrebno je naglasiti da se motivacijom ene, da se odazove preventivnom pregledu kod ginekologa, uz rano otkrivanje promjena na vratu maternice utjee na mogunost otkrivanja i drugih patolokih promjena genitalnog sustava (jajnici i trup maternice) u ranijoj fazi. Ova sijela takoer predstavljaju veliki javnozdravstveni problem. No, naalost, za njih osim redovitih pregleda nema adekvatne metode ranog probira.

prepoznavanje prepreka za sudjelovanje pozvanih osoba i, u suradnji s njima, pronalaenje rjeenja za njihove konkretne praktine i osobne prepreke kako bi se lake odazvali u probire. Praktine prepreke mogu biti npr.; nedobivanje poziva, neimanje izabranog ginekologa, zakazan neodgovarajui termin mamografi je, nedostatak prijevoza za odlazak na pregled, stalna skrb i njega o bolesnom lanu obitelji i sl. Kod ena koje nemaju izabranog ginekologa bitno je motivirati enu da shvati vrijednosti i prednosti primarne ginekoloke zatite te joj pomoi u izboru ginekologa i ugovaranju pregleda. Osobne prepreke za neodaziv u probire mogu biti; nerazumijevanje vanosti sudjelovanja, strah, kontradiktorne informacije (od drugih osoba ili iz medija),

42

neugodno iskustvo kod ranijih pregleda, nepovjerenje u zdravstvene radnike, osobna zdravstvena uvjerenja, kulturalne razlike i sl. U razgovore radi savladavanja osobnih prepreka patronana sestra moe, prema vlastitoj procjeni, ukljuiti i druge lanove obitelji/prijatelje koji mogu na razne naine pomoi (uvjeravanje i iskazivanje brige za zdravlje lana obitelji, prijevoz, preuzimanja obiteljskih obveza i sl.) radi odaziva osobe na probir. Vano je ovdje istaknuti, da je za ukljuivanje mukaraca u probir za kolorektalni rak, za koji je najvea prepreka neosvjetenost osoba o ovom sijelu raka, od izuzetne vanosti podrka partnerice.

pravovremeno indentifi ciranje osobe koja e trebati savjet ili podrku (jezine barijere, intelektualne potekoe, nepismene osobe, slijepe osobe i druge osobe s posebnim potrebama) ili spadaju u skupine koje se tee odazivaju (nii socijalno-ekonomski i/ili obrazovni status, mukarci, razliite vjerske-etno-kulturalne vrijednosti i sl.), to je mogue stoga to patronane sestre dobro poznaju populaciju o kojoj skrbe.

uklanjanje prepreka kod unaprijed identifi ciranih skupina ili osoba patronane sestre, koje su prihvaene u zajednici zbog svog intenzivnog i predanog rada, mogu dati kvalitetna, jednostavna i jasna objanjenja i informacije bez koritenja strunih termina ili prijevoda,i svega to moe plaiti osobe u sluaju osobnih prepreka, prepoznatljivim i prijateljskim jezikom.

distribucija testnih kartona (po potrebi) za kolorektalni probir odreenim potrebitim osobama i vraanje uzoraka u upanijski zavod u dogovoru sa upanijskim koordinatorom i/ili obiteljskim lijenikom (udaljena naselja bez potanskog sanduia, osobe koje nemaju izabranog lijenika i sl.)

pregledavanje popisa neodazvanih osoba, u suradnji sa upanijskim zavodima za javno zdravstvo i/ili izabranim obiteljskim lijenikom, u svrhu utvrivanja i usporeivanja osobnih podataka putem kojih bi se utvrdili razlozi neodaziva te planirale daljnje aktivnosti. Dok se ne zavri postupak cjelovitog informatikog povezivanja, upanijski zavodi za javno zdravstvo e patronanim sestrama, u unaprijed dogovorenim vremenskim razmacima, prosljeivati popise neodazvanih osoba.

43

dostavljanje pravovremenih informacija upanijskim zavodima za javno zdravstvo o osobama koje se ne mogu odazvati u program radi zdravstvenog stanja (nepokretni, teko bolesni, umirui, nekooperativne ili nemirne osobe koje ne mogu izdrati pregled ni u nazonosti lana obitelji i sl.) ili ukoliko saznaju da su osobe pregled ve obavile. Svaku informaciju o (ne)odazivu djelatnici upanijskih zavoda za javno zdravstvo duni su unositi u informatiki program radi to uspjenijeg prikupljanja informacija potrebnih za provedbu nacionalnih programa.

pruanje informacija i podrke potrebitim enama i mukarcima u svim koracima probira i obrade (osobno ili telefonom).

promoviranje skrbi o enskom zdravlju; posebno zdravlju dojki, vanosti redovitih ginekolokih pregleda za spolno zdravlje, zdravlju probavnih organa te debelog crijeva kod oba spola. Podrazumijeva i promoviranje metoda ranog otkrivanja raka i poticanje na svjesnost i prepoznavanje ranih znakova bolesti.

podrka osobama kod kojih je dijagnosticiran rak i njihovim obiteljima.

organizacija i provoenje grupnih edukacija o zdravlju, raku i nacionalnim programima ranog otkrivanja, u suradnji sa upanijskim zavodima za javno zdravstvo.

44

Rad patronanih sestara opisan je u Planu i programu mjera zdravstvene zatite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 126/06 i 156/08), a rad na motivaciji populacije za sudjelovanje u nacionalnim preventivnim programima dodatno se evidentira kroz DTP postupke:

PT007Motivacija za sudjelovanje u Nacionalnom preventivnom programu za rano otkrivanje raka vrata maternice

PT008Motivacija za sudjelovanje u Nacionalnom preventivnom programu za rano otkrivanje raka dojke

PT009Motivacija za sudjelovanje u Nacionalnom preventivnom programu za rano otkrivanje raka debelog crijeva s dostavom materijala za testiranje

Preuzeto s http://www.hzzo.hr/hzzo-za-partnere/sifrarnici-hzzo-a/ podhttp://cdn.hzzo.hr/wp-content/uploads/2013/11/dtp_pzz6.xls

Ova broura je pripremljena kao priruni radni materija za patronane sestre a ukljuuje iscrpne i detaljne informacije koje e se primjenjivati u provoenju mjera iz nacionalnih programa probira i dijeliti ih s ciljnom populacijom o kojoj skrbe.

Za sva dodatna pitanja i suradnju patronane sestre mogu se direktno obratiti, osobno/telefonom/putem besplatnih telefona (navedeni na zadnjim stranicama broure) upanijskim koordinatorima, koje e upoznati tijekom edukacije, i njihovim timovima.

Za smanjenje patnji i smrti od ova tri sijela raka imamo mone programe potaknimo to vie ljudi da se njima koriste!

45

Uestala pitanja i odgovori

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

1. Kada u dobiti sljedei poziv za mamografi ju?

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke predvieno je pozivanje ena u dobi od 50 do 69 godina svake druge godine.

2. Ako se lijeim od karcinoma dojke, hou li dobiti poziv za mamografski pregled preko Nacionalnog programa?

Ne. Ukoliko se lijeite, ili ste bili lijeeni od karcinoma dojke, neete dobiti poziv u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke ve preglede obavljate sukladno dogovoru s Vaim lijenikom. Ako dobijete poziv (grekom) molimo Vas javite se na besplatni telefon.

3. Trebam li kod obiteljskog lijenika uzeti uputnicu za pregled ako sam naruena na pregled preko Nacionalnog programa?

Ne. U tom sluaju Vam ne treba uputnica jer ete sve potrebno za pregled dobiti na Vau kunu adresu ukljuujui i tzv. kupovnicu koja zamjenjuje uputnicu.

4. Mogu li doi na ugovoreni pregled bez kuverte s pozivom?

Ne. Na pregled se ne moe doi bez kuverte s pozivom radi njenog sadraja potrebnog prilikom pregleda. Ukoliko ste zagubili poziv, javite se u Va upanijski zavod za javno zdravstvo koji e Vam poslati novu kuvertu s pozivom.

5. Mogu li provjeriti kada mi je zakazan termin za mamografi ju?

Moete provjeriti kada Vam je zakazani termin za pregled pozivom na besplatni broj telefona Vaeg upanijskog zavoda za javno zdravstvo.

46

6. Mogu li obaviti mamografi ju na poziv u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke ako imam ugraen pacemaker?

Da, moete. Svakako prije snimanja recite inenjeru radiologije da imate pacemaker i pokaite gdje je smjeten. Na snimci se nee vidjeti mali dio tkiva dojke smjeten iza pacemakera.

7. Mogu li obaviti mamografi ju ako u dojkama imam implantate (estetski zahvat)?

Da, moete. Vi i dalje imate tkivo dojke koje treba redovito preventivno pregledavati. Prije pregleda kontaktirajte mamografsku jedinicu jer je potrebnoi prilagoditi tehniku snimanja. Mamografi ja nee otetiti implantate, a na snimci e se implantati prikazati kao puna bijela podruja.

8. Mogu li ene u invalidskim kolicima obaviti mamografi ju?

Da. ene u invalidskim kolicima obavljaju mamografi ju u sjedeem poloaju iako je takva procedura tehniki teka i zahtijeva visok stupanj suradnje izmeu ene i inenjera radiologije. ena treba biti paljivo postavljena na mamomat i zadrati taj poloaj na nekoliko sekundi. To moda nee biti mogue eni koja ima ogranienu pokretljivost u gornjem dijelu tijela ili koja ne moe samostalno drati gornji dio tijela, a u tom sluaju netko od obitelji moe pomoi. U svakom sluaju, potrebno je prethodno savjetovanje s mamografskom jedinicom radi provjere tehnike izvodljivosti, odnosno odreivanja drugog

47

mjesta pregleda po iskustvu osoblja. Ukoliko mamografi ja tehniki nije izvediva u pojedinom sluaju, ena e i dalje ostati na listi za pozivanje jer e svako poboljanje pokretljivosti u budunosti omoguiti obavljanje mamografi je. Iako je teko i/ili nemogue obaviti mamografi ju u uspravnom ili sjedeem poloaju eni u invalidskim kolicima u pojedinom sluaju, ena treba i dalje brinuti o zdravlju svojih dojki. U dogovoru s obiteljskim lijenikom moe se uiniti i ultrazvuk dojki ili neka druga pretraga.

9. Moe li se obaviti mamografi ja u leeem poloaju i to ako je odgovor negativan?

Ne. Mamografi ja se ne moe obaviti u leeem poloaju s tehnolohijom kojom danas raspolaemo u Republici Hrvatskoj. Kod nepokretnih ena u leeem poloaju kada je teko ili nemogue obaviti mamografi ju u uspravnom ili sjedeem poloaju, moe se u dogovoru s obiteljskim lijenikom napraviti ultrazvuk dojki ili po potrebi magnetska rezonanca.

10. Skrbim o eni koja nije mentalno sposobna sama odluivati, a pozvana je na mamografi ju. Kako trebam postupiti?

Ako osoba nije sposobna sama odluiti onda, kao njezin skrbnik, trebate odluiti to je u njenom najboljem interesu na isti nain kako i inae odluujete o njenoj njezi i lijeenju. Procijenite dobrobiti probira, mogua ogranienja i opasnosti, a uzmite u obzir i to mislite bi ona sama eljela uiniti za sebe. Ako njezine mentalne sposobnosti ponekad postaju bolje, odgodite pregled dok ne bude mogla sama odluiti. U podrci kod odluivanja moe Vam pomoi patronana sestra ili obiteljski lijenik. Ako se u njezinom najboljem interesu odluite za ili protiv preventivne mamografi je, morate moi sebi i drugima znati objasniti razloge svoje odluke.

48

11. Imam 52 godine i jo uvijek imam menstruaciju. Kada i kako mogu obaviti mamografi ju?

Ukoliko jo imate menstruacijske cikluse, termin mamografi je trebate dogovoriti u prvoj polovici ciklusa. Kako biste zakazali termin, javite se putem besplatnog telefona prvog dana menstruacije i recite zdravstvenoj radnici da jo imate menstruaciju i da vam je danas prvi dan.

12. to trebam donijeti na pregled?Trebam li se za njega posebno pripremiti?

Trebate ponijeti cjelovit sadraj kuverte s pozivom koji ste primili te, ukoliko imate, ranije mamografske snimke i nalaze. Na dan dolaska na mamografsko snimanje nemojte koristiti dezodoranse, antiperspirante, losione, kreme ili parfeme na dojkama ili ispod pazuha. Metalne estice koje se nalaze u tim sredstvima mogu se vidjeti na mamogramima i tako dovesti do zabune ili ponavljanja snimki.

13. Nikad nisam bila na mamografi ji. Kako taj pregled izgleda?

Inenjer/ka medicinske radiologije zamolit e Vas da skinete majicu i grudnjak. Postavit e Vas ispred ureaja zvanog mamograf ili mamomat. Vau dojku e postaviti na plou ureaja te je pritisnuti drugom ploom. Pritisak je nuan kako bi se dobila to jasnija slika struktura unutar dojke i smanjila doza zraenja. Manji broj ena pritisak moe doivjeti kao neugodu ili bol koja traje tek nekoliko sekundi. Upozorite inenjera unaprijed na osjetljivost Vaih dojki ili ako imate silikonske implantate. Inenjer e Vam namjestiti dojku i ruku

49

kako bi snimka bila kvalitetna. Nakon snimanja jedne dojke u dva smjera (snimka sprijeda i bono) proceduru e ponoviti kod druge dojke. Snimke e kasnije pregledati neovisno (odvojeno) dva lijenika specijalista radiologije. Kod ena koje su ve ranije radile mamografi ju radiolozi e usporediti sadanje snimke s ranijim snimkama kako bi uoili promjenu do koje je moglo doi izmeu dva snimanja.

14. Zvali su me da moram ponovo doi na snimanje. Zato?

Neke ene moraju ponoviti snimku zbog tehnikih razloga (snimka nije uspjela).

15. Imam 50 godina, a nisam dobila poziv na mamografi ju. Zato?

Mogue je da Vae godite jo nije obuhvaeno pozivanjem. Dobit ete poziv najkasnije do svoje 52. godine. Ukoliko elite, moete se dodatno informirati pozivom na besplatni telefon zavoda za javno zdravstvo u Vaoj upaniji.

16. Imam 60 godina i jo nikad nisam dobila poziv na mamografi ju. Zato? to da radim?

Ponekad je u bazi za pozivanje navedena kriva adresa ene. Nazovite i informirajte se na besplatnom telefonu zavoda za javno zdravstvo u Vaoj upaniji koji e Vam pomoi da obavite mamografi ju.

17. Imam jako velike grudi. Da li u moi napraviti mamografi ju?

Ne brinite. Mamografi ju je mogue napraviti kod dojki svih veliina. Kod jako velikih dojki moda e biti potrebne dodatne snimke kako biste bili sigurni da su snimljene cijele dojke. Ukoliko mamogafska jedinica nema mogunost snimanja velikih dojki, uputit e Vas u najbliu koja to moe.

50

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

1. Dobila/o sam na kunu adresu poziv za ukljuivanje u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, ali u kuverti nema testnog kartona, zato?

U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva najprije se alje pozivno pismo za pristanak u kojem osoba potpisuje da eli obaviti pregled (testiranje) stolice na skriveno krvarenje. Tek nakon to osoba koja se eli testirati poalje potom ili osobno donese potpisani pristanak za pregled/ testiranje stolice, dobit e testove na kunu adresu.

2. Zato su osobe iz moje okoline roene iste godine kao i ja dobile pozivno pismo, a ja nisam, te kako se mogu ukljuiti u program?

U takvoj situaciji javite se im prije na besplatni telefon upanijskog zavoda za javno zdravstvo (broj telefona moete pogledati na web stranici upanijskog zavoda ili zadnjim stranicama ove broure), a moete se obratiti nadlenoj patronanoj sestri ili lijeniku ope/obiteljske medicine. Moe se dogoditi da iz razliitih razloga niste evidentirani u bazi podataka ili je Vaa adresa netona.

3. U kojem periodu je potrebno uzeti tri uzorka stolice ako pranjenje stolice nije redovito (svakodnevno)?

U priloenom letku i naputku proizvoaa testova navodi se da se tri uzastopna dana nanose uzorci stolice na testne kartone (kod neredovite stolice to moe biti na primjer 1., 3. i 5. dan ako 2. i 4. dan niste imali stolicu). Bilo bi poeljno da testne kartone s uzorcima stolice poaljete u zdravstvenu ustanovu unutar 7 dana od sakupljanja prvog uzorka. Ako to nije mogue, potraite dodatni savjet na besplatnom telefonu pri upanijskom zavodu za javno zdravstvo.

4. Trebam li se testirati ako ve bolujem od raka debelog crijeva?

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama koje nemaju nikakvih simptoma, osobama koje nemaju povean rizik za nastanak raka debelog crijeva i ne boluju od raka debelog crijeva.

51

Ukoliko imate simptome kao to su dugotrajne promjene u navici pranjenja crijeva (zatvor/proljev), bol u trbuhu, pojavu krvi u stolici, malaksalost ili gubitak teine ili ste pak zabrinuti zbog toga to je netko od lanova Vae obitelji imao rak debelog crijeva, ne biste trebali ekati poziv na skrining, ve biste se trebali javiti svom obiteljskom lijeniku.

5. Poslao sam testne kartone s uzorcima stolice prije 2 tjedna i jo nisam dobio nalaz. Trebam li biti zabrinut/a?

Ako najkasnije do 6 tjedana, nakon to ste poslali testne kartone s uzorcima stolice u upanijski zavod za javno zdravstvo, niste dobili obavijest da je Va test pozitivan i niste pozvani na kolonoskopiju, tada je Va test negativan jer je predvieno slanje nalaza samo osobama s pozitivnim testom. Osobe s pozitivnim nalazom bit e kontaktirane telefonom i na kunu adresu e dobiti obavijest o kolonoskopiji (dogovoren toan datum, vrijeme i mjesto). Ako se elite sami uvjeriti u nalaz testiranja, uvijek se moete informirati u upanijskom zavodu za javno zdravstvo osobno, dolaskom u zavod ili putem besplatnog telefona (broj se nalazi na edukativnoj brouri koju ste dobili zajedno s pismom poziva).

6. Dobio sam pozitivan rezultat testa na skriveno krvarenje u stolici znai li to da imam karcinom?

Pozitivan test na skriveno krvarenje u stolici ne znai da imate karcinom, ali moe na to ukazivati. Stoga je svakako potrebno uiniti kolonoskopiju kako bi se to provjerilo. Krvarenje u stolici se moe pojaviti ne samo zbog karcinoma debelog crijeva, ve zbog polipa, hemoroida, divertikla ili upalnih bolesti crijeva. Takoer je mogue i u sluaju krvarenja iz gornjeg dijela probavnog trakta eluca, dvanaesterca ili tankog crijeva.

52

7. Moj test na skriveno krvarenje u stolici je negativan jesam li sigurna/an da ne bolujem od raka debelog crijeva?

Naalost, ne otkriju se svi karcinomi debelog crijeva testiranjem stolice na skriveno krvarenje. No, budui da se rak debelog crijeva razvija sporo (kroz 5-10 godina) i ako se testiranje provodi u redovitim intervalima od dvije godine, velika je vjerojatnost da e se u jednom navratu pojaviti krv u stolici te potom daljnjim pretragama i potvrditi karcinom.

8. Trebam li se testirati ako sam ve jednom bio na kolonoskopiji?

Ovisi o tome koliko je vremena prolo od zadnje kolonoskopije i ovisno o nalazu kolonoskopije. Ako je od zadnje kolonoskopije prolo vie od 2 godine i nalaz je bio uredan tada ponovno treba provesti testiranje. Potpiite pismo pristanka i vratite ga u koverti s plaenim odgovorom. Ubrzo ete dobiti testove na kunu adresu. Ako Vam je lijenik specijalista koji je radio kolonoskopiju rekao da se trebate redovito kontrolirati kod njega, drite se njegovih preporuka i odlazite na redovite kontrole i druge dijagnostike pretrage, tada se ovom prigodom ne trebate testirati. Svakako to napiite na pristanak za pregled i vratite ga u kuverti s plaenim odgovorom. Ako niste sigurni trebate li se testirati, svakako nazovite besplatni telefon koji Vam je naveden na pozivnom pismu.

9. Mogu li se testirati ako imam hemoroide?

Ako hemoroidi ne krvare, testiranje stolice na skriveno krvarenje se moe provesti. U sluaju prisutnog krvarenja iz hemoroida, potrebno je javiti se izabranom lijeniku koji e provjeriti radi li se doista o krvarenju iz hemoroida pri emu e se testiranje stolice na skriveno krvarenje tada odgoditi.

53

10. Imam 65 godina i zabrinuta sam zbog pojave krvi u stolici? Mogu li dobiti testove za otkrivanje nevidljive krvi u stolici?

Ukoliko imate simptome kao to su; dugotrajne promjene u navici pranjenja crijeva (zatvor/proljev), pojava krvi u stolici, bol u trbuhu, malaksalost ili gubitak teine, ne trebate ekati da dobijete poziv za skrining ve se javite Vaem obiteljskom lijeniku.

11. Nalaz testa mi je pozitivan, ali moda je to sluajno jer sam popio tabletu protiv bolova, a uo sam da to moe utjecati na rezultat testa. Ne bih odmah na kolonoskopiju. Mogu li nalaz ponoviti?

Prema smjernicama EU i dokazima iz mnogih istraivanja prilikom testiranja nije potrebno izbjegavati lijekove kao ni provoditi posebnu dijetu. Kod svake osobe kod koje je utvren pozitivan nalaz potrebno je uiniti kolonoskopiju. Rezultat ponovnog testiranja mogao bi biti pozitivan ili negativan, ali s obzirom na to da promjene u crijevima znaju krvariti samo povremeno, taj nam negativan nalaz ne bi pruio sigurnost da je s Vaim probavnim sustavom sve u redu (moda promjene kod drugog testiranja ne bi krvarile). Najbolja metoda pregleda je kolonoskopija kojom e specijalist gastroenterolog pregledati cijelo debelo crijevo i u 85% osoba utvrditi promjene koje su bile uzrok krvarenja. U SAD-u je gotovo polovina osoba iste dobi napravila kolonoskopiju.

54

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice

1. Kada u dobiti poziv na Papa-test?

Pregled na Papa-test dobivaju sve osobe od 25. do 64. godine ivota, a poziv se alje kada na red doe Vae godite. Poziv je podsjetnik i ne ukljuuje termin za pregled, tako da ne morate ekati na poziv, ve s izabranim ginekologom dogovorite termin pregleda.

2. Gdje mogu napraviti Papa-test, ako nemam svog ginekologa?

Ukoliko nemate izabranog ginekologa koji ima ugovor s HZZO-m prema Vaem mjestu stanovanja, javite se upanijskom zavodu za javno zdravstvo gdje ete saznati koji je ginekolog u blizini Vaeg mjesta stanovanja. Potom trebate otii u njezinu/njegovu ordinaciju i dogovoriti da Vas primi u skrb nakon ega ete s dobivenim obrascem otii u lokalnu ispostavu HZZO-a, ovjeriti ga i vratiti Vaem novoizabranom ginekologu. Tada obavezno dogovorite pregled.

3. Koliko se eka na rezultate Papa-testa?

Na rezultate se eka do mjesec dana.

4. Ako sam ve napravila Papa-test kod drugog ginekologa (privatnika) trebam li ga ponavljati?

Ne. Ukoliko ste napravili Papa-test na drugom mjestu unazad tri godine i nalaz je bio uredan, ne morate ii opet na pregled. Svom izabranom ginekologu javite da ste pregled obavili ili upanijskom zavodu za javno zdravstvo poaljite potpisanu izjavu s datumom kada ste i gdje obavili zadnji ginekoloki pregled s Papa-testom. Istu informaciju moete javiti upanijskom zavodu za javno zdravstvo na besplatni telefon.

55

5. Moja je kerka osoba s posebnim potrebama i nije seksualno aktivna. Pozvali ste je, treba li ona napraviti Papa- test?

Kod ena koje nikada nisu bile seksualno aktivne rizik razvoja raka vrata maternice je veoma nizak. Nije da rizik ne postoji, ve je vrlo nizak. ene koje su bilo kada u ivotu imale spolni odnos mogle su doi u kontakt s HPV-om koji uzrokuje rak vrata maternice pa trebaju otii na Papa-test.

6. Koji dan nakon menstruacije je najbolje napraviti Papa-test?

Najbolje je napraviti ga u sredini ciklusa (obino 14 dana od poetka zadnje menstruacije). Ali to nije strogo pravilo pa je najbolje da se o tome posavjetujete s izabranim ginekologom.

56

Ilustracije poveavaju znanje i razumijevanje

57

58

a. Nikada

b. Prije godinu dana c. Prije 2 godine i vie

!"#!"1.4. Razlozi neodaziva na poziv u NPP za rano otkrivanje raka dojke: $ $%

& &' (

b. Neljubazni djelatnici & )* d. Ostalo___________________________________________________________________________________ +%,-)&+%,____________________________________________________________________________________________________/0*&+%,____________________________________________________________________________________________________

!! a. Nikada b. Prije godinu dana c. Prije 2 godine i vie0!"#&!"2.4. Razlozi neodaziva na poziv u NPP za rano otkrivanje raka vrata maternice:

a. Redovito se kontroliram kod privatnog ginekologa(+(&,&)%3&d. Neljubazni djelatnici

)*f. Ostalo ______________________________________________________________________________________

+%,-)&+%,___________________________________________________________________________________________________/0*&+%,______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

'

5*'

59

!#&!"#&!"3.3. Razlozi neodaziva na poziv u NPP za rano otkrivanje raka debelog crijeva

a. 78(&b. )3%&c. 9%;%&3d. );

e. Ne razumijem upute na dostavljenom testuf. $)&+%,___________________________________________________________________________________________________________________________

#-0*&+%,___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

'

5*'

= ? @

"# $

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________________

60

Besplatni telefoni za Nacionalni program ranog otkrivanjaraka dojke i raka vrata maternice

Zavod Besplatni telefon

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske upanije 0800 200 156

Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske upanije 0800 200 164

Zavod za javno zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije 0800 345 066

Zavod za javno zdravstvo Istarske upanije 0800 202 000

Zavod za javno zdravstvo Karlovake upanije 0800 200 162

Zavod za javno zdravstvo Koprivniko-krievake 0800 200 161

Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske upanije 0800 200 127

Zavod za javno zdravstvo Liko-senjske upanije 0800 200 081

Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije 0800 200 080

Zavod za javno zdravstvo Osjeko-baranjske upanije 0800 200 158

Zavod za javno zdravstvo Poeko-slavonske upanije 0800 303 034

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije 0800 200 041

Zavod za javno zdravstvo Sisako-moslavake upanije 0800 200 159

Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske upanije 0800 600 707

Zavod za javno zdravstvo ibensko-kninske upanije 0800 200 301

Zavod za javno zdravstvo Varadinske upanije 0800 200 163

Zavod za javno zdravstvo Virovitiko-podravske upanije 0800 303 033

Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske upanije 0800 999 902

Zavod za javno zdravstvo Zadarske upanije 0800 200 157

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr Andrija tampar" 0800 200 166

Zavod za javno zdravstvo Zagrebake upanije 0800 200 184

61

Besplatni telefoni za Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Zavod Besplatni telefon

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske upanije 0800 200 156

Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske upanije 0800 200 164

Zavod za javno zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije 0800 345 066

Zavod za javno zdravstvo Istarske upanije 0800 202 000

Zavod za javno zdravstvo Karlovake upanije 0800 200 162

Zavod za javno zdravstvo Koprivniko-krievake 0800 200 161

Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske upanije 0800 200 127

Zavod za javno zdravstvo Liko-senjske upanije 0800 200 081

Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije 0800 200 080

Zavod za javno zdravstvo Osjeko-baranjske upanije 0800 200 158

Zavod za javno zdravstvo Poeko-slavonske upanije 0800 303 034

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije 0800 200 041

Zavod za javno zdravstvo Sisako-moslavake upanije 0800 200 159

Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske upanije 0800 600 707

Zavod za javno zdravstvo ibensko-kninske upanije 0800 200 301

Zavod za javno zdravstvo Varadinske upanije 0800 411 511

Zavod za javno zdravstvo Virovitiko-podravske upanije 0800 303 033

Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske upanije 0800 999 902

Zavod za javno zdravstvo Zadarske upanije 0800 200 183

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr Andrija tampar" 0800 200 166

Zavod za javno zdravstvo Zagrebake upanije 0800 200 184

Biljeke