talijanski jezik talijanski jezik i književnost
Post on 05-Oct-2021
2 views
Embed Size (px)
TRANSCRIPT
S V I
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA
Svibanj 2019. LANOVI STRUNE RADNE SKUPINE IZABRANI PO JAVNOM POZIVU
Matija Drandi, mag. philol. ital. et hist., TSŠ - SMSI “Dante Alighieri”, Pula – Pola (od 2. sijenja 2019.)
Anna Giugno Modrušan, mag. prim. educ., OŠ-SE “Giuseppina Martinuzzi“, Pula – Pola
Ester Grubica, prof., Talijanska osnovna škola - Scuola Elementare Italiana “Bernardo Parentin”, Pore - Parenzo
Patrizia Malusà Moroin, prof., Talijanska srednja škola Rovinj - Scuola Media Superiore Italiana Rovigno (od 2. sijenja 2019.)
Emili Marion Merle, prof., Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume (do 31. svibnja 2016.)
Rosalia Massarotto, prof., OŠ-SE Dolac, Rijeka - Fiume
doc. dr. sc . Gianna Mazzieri Sankovi, Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume i Sveuilište u
Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za Talijanistiku/Università degli Studi di Fiume, Facoltà di Lettere e Filosofia, Dipartimento
di Italianistica (do 31. svibnja 2016.)
Loredana Slacki, prof., Talijanska srednja škola “Dante Alighieri”, Pula/Scuola Media Superiore Italiana “Dante
Alighieri”, Pola (do 31. svibnja 2016.)
Sara Vrbaški, prof. OŠ-SE “San Nicolò”, Rijeka-Fiume (voditeljica) PRIJEVOD S TALIJANSKOG NA HRVATSKI JEZIK:
Ozana Bugarin Geromella, prof., TSŠ – SMSI „Dante Alighieri“ Pula-Pola Višnja Mijandruši, prof., TSŠ – SMSI „Dante Alighieri“ Pula-Pola Sabina Omeri Tiani, prof., TOŠ-SEI „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno Nataša Paelat, prof., Talijanska srednja škola Rovinj-Scuola media superiore Rovigno
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
3
UPUTE ZA ITANJE
OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA OSNOVNO- ŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA UMJETNIKO OBRAZOVANJE
O kv
ir z
a vr
ed n
o va
n je
p ro
ce sa
PREDMETNI KURIKULUMI I KURIKULUMI ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA U REDOVNOM SUSTAVU STRUKOVNOG I UMJETNIKOG OBRAZOVANJA
Tablica A. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izraenih u okviru
Cjelovite kurikularne reforme
4
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST ..................................................................................................... 8
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST .............................................................................................................................. 10
1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje) ................................................................................................ 10
2. Pisanje ............................................................................................................................................................ 11
3. itanje/Knjievnost ........................................................................................................................................ 11
3.1. itanje ................................................................................................................................................. 11
3.2. Knjievnost .......................................................................................................................................... 11
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST ......................................................................................................................................... 13
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama ...................................................................................................................... 16
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama ...................................................................................................................... 19
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama .............................................................................................................. 22
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole ...................................................................................................................................................... 26
1. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 26
2. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 32
3. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 38
4. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 45
5. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 52
6. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 59
7. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 67
8. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 74
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda srednje škole (gimnazijskih programa, 140 sati) .......................................................................... 81
1. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 81
2. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 88
3. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 95
4. RAZRED – 128 sati ................................................................................................................................... 103
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4.
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
5
1. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 110
2. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 117
3. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 124
4. RAZRED – 128 sati ................................................................................................................................... 132
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda strukovnih programa (105 sati) ................................................................................................ 139
1. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 139
2. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 146
3. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 152
4. RAZRED – 96 sati ................................................................................................................................... 160
I. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA I MEUPREDMETNIM TEMAMA ..... 167
II. UENJE I POUAVANJE TALIJANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI ........................................................... 168
1. Pristup uenju ...................................................................................................................................... 168
2. Uloga uitelja/nastavnika .................................................................................................................... 169
4. Okruenje............................................................................................................................................. 170
III. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA ............................................................................. 172
Talijanski jezik i knjievnost - elementi vrednovanja u srednjoj školi i postotna zastupljenost u oblikovanju zakljune ocjene ......................................................................................................................................... 174
Izvješivanje ................................................................................................................................................ 175
Utvrivanje zakljune ocjene ..................................................................................................................... 176
IV. DODATAK - POPIS PREDLOENIH KNJIEVNIH DJELA I PISACA KOJE JE MOGUE KORISTITI U PLANIRANJU NASTAVE ............................................................................................................................................. 178
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
6
UVOD
Talijanska nacionalna zajednica na podruju svog povijesnog teritorija i u statusu autohtone manjine
uiva, meu ostalim, pravo na odgoj i obrazovanje na talijanskom jeziku, pravo na uporabu vlastitog
jezika, govora i pisma, formalnog i neformalnog, u privatnom i javnom sektoru.
Talijanski jezik predstavlja kulturnu baštinu talijanske nacionalne manjine, neophodan element
identiteta svakog uenika i prvotno sredstvo pristupanja znanju. Jezino-komunikacijski kontekst je
temelj za potpuno ovladavanje talijanskim jezikom i aktivno komuniciranje usvajanjem veza i
znaenjskih nijansi jezika u odnosu na društvenu, kulturnu i povijesnu situaciju, za primjerenu i
kreativnu komunikaciju na jezinoj razini u cijelom rasponu odgojno-obrazovnog konteksta, rada i
aktivnog graanskog konteksta.
Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su uenici kojima je
talijanski materinski jezik (ponekad ne i jedini), kao i oni koji pristaju na obrazovanje na talijanskom
jeziku i pristupaju talijanskoj kulturi, a zahvaljujui višejezinosti samog podruja to im daje
mogunost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te da na taj nain pridonesu svom
osobnom rastu.
Naziv Talijanski jezik odnosi se na nastavni predmet koji se pouava u osnovnoj školi, dok se naziv
Talijanski jezik i knjievnost odnosi na srednje škole. Nastavni predmet, kao materinski jezik, ima
nezamjenjivu i prioritetnu zadau odravanja, unapreivanja i promicanja povijesne prisutnosti
jezika, knjievnosti, kulture i identiteta talijanske nacionalne manjine na hrvatskom nacionalnom
teritoriju s obzirom na široku i otvorenu komunikaciju s ostalim kulturama s kojima je u doticaju. To
se mora postii u jezino-društvenom kontekstu koji ne nudi mnogo drugih mogunosti komunikacije,
imajui u vidu da talijanski jezik nije slubeni jezik. S obzirom da društveno okruenje ne prua
situacije i prilike za znaajniju komunikaciju na talijanskom jeziku, obrazovanje na talijanskom jeziku
kao opi cilj igra odluujuu ulogu.
Posebnu pozornost valja posvetiti njegovanju pisanih i usmenih dijalektalnih izraza, kao i jaanju
svijesti o vrijednosti dijalekta kao kulturne baštine kojoj prijeti izumiranje.
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
7
Kurikulum razlikuje uenikov kognitivni i jezini razvoj na razliitim odgojno-obrazovnim razinama uenja s ciljem poticanja vještina koje uenik posjeduje te razvijanja novih. U procesu uenja materinskog jezika i knjievnosti te proširivanja kulture kljuna je potreba da se u potpunosti ostvare individualne tenje i osobni potencijali uenika. Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost, kao materinski jezik, kljuni je nastavni predmet u procesu pouavanja, odnosno u školskoj vertikali talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Takoer je sredstvo jezinog, kognitivnog, kulturnog i društvenog obogaivanja, odnosno temeljni element obrazovanja u duhu poštivanja razliitosti, suivota, poštivanja demokratskih vrijednosti, osvješivanja vlastitog identiteta i vlastite povijesti. U postizanju proširenih ciljeva koje Kurikulum predvia, nuno je da uenje talijanskog jezika bude predmetom posebne pozornosti svih uitelja/nastavnika koji e u ovoj perspektivi koordinirati svoje aktivnosti. Stoga e biti potrebno da uitelji/nastavnici raznih nastavnih predmeta zajedniki pridonose s uiteljima/nastavnicima Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i knjievnosti u uenju ovog predmeta, kako bi svim uenicima pruili priliku da se na primjeren nain uklope u društveno okruenje i proces obrazovanja, imajui pri tom kao primarni cilj vladanje jezikom u svim njegovim izriajima. Jezina kompetencija nalazi se na raskriju izmeu svih kompetencija koje predvia Nacionalni kurikulum i Preporuka Europskog parlamenta i Vijea iz 2006. godine.
Svijest o vanosti kulturnog izriaja, zajedno sa stjecanjem vještina povezanih s interkulturalnom komunikacijom, temelj je tzv. kulturnog obrazovanja. Poznavanje kulture pretpostavlja poznavanje lokalne kulturne baštine (ukljuujui i puku kulturu), nacionalne i europske te njezino mjesto unutar svjetske kulturne baštine. Temeljito razumijevanje vlastite kulture i osjeaja identiteta mogu biti osnova za otvoreni stav prema razliitim kulturama, poštovanje istih te svijesti o vanosti kreativnog izraavanja ideja, iskustava i emocija u nizu razliitih sredstava komunikacije i u svim umjetnikim oblicima. Talijanski jezik tomu pridonosi planiranim transverzalnim aktivnostima. Aspekti koji se posebno odnose na razvoj ove kompetencije su: svijest o raznovrsnosti jezika i jedinstvenosti njihove funkcije; veza izmeu jezika i kulture; razliitost komunikacijskih razina; identifikacija ciljeva, verbalnog i neverbalnog aspekta komunikacije; karakteristike govora, pisanja, slušanja i itanja; leksike karakteristike i tvorba rijei; konvencionalnost pisanja; sluenje rjenikom itd. Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su uenici za koje je talijanski materinski jezik (jedini ili uz druge jezike) kao i oni koji smatraju da im obrazovanje na talijanskom jeziku, zahvaljujui višejezinosti samog podruja, daje mogunost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te na taj nain pridonesu svom osobnom rastu. U oba sluaja, a posebice u potonjem, od kljunog su znaaja interes i motivacija za uenje talijanskog jezika u školskom kontekstu, ali prije svega spremnost i elja da prakticiraju jezik i dou u doticaj s talijanskom kulturom izvan školskog okruenja, kroz mreu odnosa i kroz zajednicu kojoj pripadaju.
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
8
Ovaj Kurikulum slijedi naelo kontinuiteta, poevši od osnovne škole, te promie potpuno usvajanje vještina visokog stupnja do završetka srednje škole. Susret s najrazliitijim vrstama tekstova omoguit e integraciju izmeu samostalno utvrenih naina te elemenata i pojmova koji podlijeu sustavnom uenju. Obrada knjievnih tekstova obuhvatit e analizu, usporedbu i vrednovanje vezano uz osobna iskustva i interese, ali prije svega uz knjievna, povijesna, kulturna i društvena znanja i vještine. U konanici, uenici e kreativno eksperimentirati s razliitim oblicima i jezicima kojima se mogu izraziti koncepti, misli, osjeaji, injenice i mišljenja, u usmenom ili pisanom obliku. U procesu pouavanja i uenja njegovat emo naine poticanja odnosno nagraivanja vezane uz komunikacijsku i estetsku funkciju jezika. Osposobljavanje uenika za komunikaciju na standardnom talijanskom jeziku temeljna je vještina za uenje drugih nastavnih predmeta, stoga se Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost pouavaju na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Ciljevi Kurikuluma predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost u funkciji su razvoja osam kompetencija, ije su stjecanje Europski parlament i Vijee Europe proglasili temeljem procesa cjeloivotnog uenja. Prva od tih vještina je komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksike i izraajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u razliitim kontekstima. To se ostvaruje unutar etiriju podruja kompetencija.
1) Stjecanje jezine komunikacijske kompetencije podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje vještina koje se odnose na aktivnosti usvajanja, primjene i komunikacijske interakcije;
b) usvajanje znanja koja se odnose na ekstralingvistike i interkulturalne aspekte jezine komunikacije (mimika, proksemika, predmeti, odjea);
c) usvajanje i razvijanje uinkovitih strategija o njegovanju vlastite komunikacije glede verbalnih, ekstralingvistikih i interkulturalnih aspekata u jezinoj komunikaciji.
2) Stjecanje kompetencije razumijevanja i stvaranja tekstova podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, vrednovanje, planiranje, stvaranje i provjeru pripovjednih, propisujuih, opisivakih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
b) utvrivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija za lakše razumijevanje pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
9
c) utvrivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija planiranja, izrade i revizije pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
3) Glavni je cilj knjievnog obrazovanja stjecanje znanja o knjievnosti i vještine kulturnog izraavanja što podrazumijeva:
a) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja ukljuenih pri individualizaciji i opisu obiljeja razliitih knjievnih rodova (pripovjedni tekst, lirika, epika, drama), ali i kazališnih i filmskih djela te ostalih ekspresivnih oblika, shvaenih kao predloak za korištenje, usporedbu i prosudbu ili kao primjer za eksperimentiranje i osnaivanje vlastita izraza;
b) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje proznih zabavnih tekstova, pria i autorskih romana;
c) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje epsko-lirskih, lirskih i didaktikih poetskih tekstova;
d) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje dramskih tekstova;
e) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja ukljuenih u kontekstualizaciju, tumaenje i vrednovanje djela, tema, razdoblja, pokreta, struja, autora osobito znaajnih za talijansku i svjetsku knjievnost;
f) poticanje i razvijanje osjetljivosti, vještina i znanja korisnih za izraavanje vlastitog iskustva u proznim, lirskim i/ili dramskim oblicima.
4) Cilj promišljanja o jeziku je usvajanje jezinih i metalingvistikih vještina što podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje deklarativnih znanja i proceduralnih vještina koje se odnose na talijanski jezik u njegovim razliitim aspektima (fonologija, grafematika, morfologija, sintaksa, leksik i tvorba rijei, jezine i geografske razliitosti, funkcionalni stilovi, jezici struka);
b) utvrivanje, usvajanje i razvoj optimalnih strategija o njegovanju vlastitog jezinog razumijevanja i produkcije glede fonologije, grafematike, morfologije, sintakse, leksika, uporabe funkcionalnih stilova ili jezika struka i/ili jezinih raznolikosti;
c) usvajanje vještina korisnih za poboljšanje komunikativne kompetencije kroz aktivnosti usporedbe i razmišljanja o slinostima i razlikama izmeu jezinih sustava drugih jezika koje uenik govori i/ili ui.
Iz ovih podruja kompetencija proizlaze sljedei odgojno-obrazovni ciljevi uenja Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i knjievnosti postizanjem kojih uenik:
1) vlada temeljnim jezinim vještinama na podruju slušanja, govorenja, pisanja i itanja;
2) analizira i interpretira razliite vrste tekstova na funkcionalan nain te razvija potrebu za itanjem kako bi uio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izraavanja i interpretacije;
3) koristi i stvara razliite vrste tekstova koji imaju razliitu strukturu, cilj, komunikacijsku svrhu, sadraj i stil, oblikuje vlastito kritiko mišljenje te se izraava na kreativan i samostalan nain, proširuje svoje vidike i usavršava etike i estetske vrijednosti;
4) koristi razliite izvore i procjenjuje njihovo podudaranje s predmetom kojeg prouava, procjenjuje vanost informacija koje pronalazi te o njima razvija kritiko mišljenje; kontekstualizira tekstove i utvruje odnose izmeu njih te prepoznaje njihove komunikacijske namjere;
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
10
5) razaznaje, prihvaa i poštuje, u interkulturalnom kontekstu, vrijednosti, elemente identiteta i razliitosti izmeu manjinske kulture Talijanske nacionalne zajednice, talijanske kulture i kulture drugih zemalja;
6) poznaje i objašnjava osnovne faze koje su karakterizirale razvojni proces talijanske knjievnosti te poznaje autore i temeljna djela talijanske i meunarodne kulturne baštine od poetaka do danas i osnovne crte povijesti ideja, kulture i knjievnosti.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost ukljuuje etiri nedjeljive, meuzavisne domene, koje se temelje na osnovnim jezinim vještinama (slušanju, govorenju, pisanju i itanju) kako slijedi: USMENA KOMUNIKACIJA (slušanje i govorenje) – domena koja se temelji na verbalno-jezinoj vještini razumijevanja i uporabe jezika i produkciji tekstova/usmenih poruka za uinkovitu društvenu interakciju. Razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. PISANJE – temelji se na potrebi razumijevanja i uporabi bilo koje vrste pisanog teksta, kao i na vještini produkcije tekstova u razliite svrhe. Ova se domena razvija od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. ITANJE/KNJIEVNOST - obuhvaa tekstualnu analizu, koja se protee od prvog do osmog razreda kao ITANJE, a u prvom se razredu srednje škole razvija u domeni KNJIEVNOST, prirodnom nastavku koji se odnosi na vještinu funkcionalne obrade razliitih vrsta tekstova te povijest talijanske knjievnosti. PROMIŠLJANJE O JEZIKU - etvrta transverzalna domena, koja podrava ostale tri, a ima za cilj razvijanje progresivne svijesti i sigurnost u korištenju jezinog alata. Razrauje se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.
1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje) Specifina domena usmene komunikacije odnosi se na sudjelovanje u komunikacijskim razmjenama u razliitim kontekstima i razvoj vještina slušanja i usmenog izraavanja do potpunog ovladavanja ovim vještinama. Ova vještina predstavlja prirodan nain na koji uenik stupa u kontakt sa svijetom koji ga okruuje. Školsko okruenje ima zadatak postupno razvijati i usustaviti vještinu slušanja i izraavanja na sve iscrpniji nain, komunicirati s drugima u razliitim kontekstima, usmeno izraziti misli, od formalne do neformalne komunikacije i konano razumjeti razliite vrste govora i tekstova. U školi se promie
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
11
2. Pisanje
Domena pisanja odnosi se na vještinu poznavanja i primjene odgovarajuih postupaka pisanja koji proizvode tekstove raznih vrsta koji imaju razliitu strukturu, sadraj, funkciju i stilove, tekstove u kojima uenik artikulira svoje kritiko mišljenje i uspijeva se izraziti samostalno na kreativan nain proširujui svoje vidike, etike i estetske vrijednosti. Praksa pisanja uvodi se postupno, u poetku na opušten nain, s raznovrsnim nastavnim aktivnostima i interdisciplinarnim pristupom. Pisanje teksta je sloen proces kojeg karakteriziraju specifine faze: koncepcija, planiranje, prva izrada, provjera i ispravljanje. Poznavanje tekstova omoguit e uenicima pronalaenje uzoraka koji ine njihovu osnovu te da ih koriste kao referentne toke u svojim komunikacijskim namjerama, eksperimentirajui ve u najranijoj dobi s izraajnim potencijalom talijanskog jezika.
3. itanje/Knjievnost 3.1. itanje
Domena itanja odnosi se na vještinu obrade razliitih vrsta tekstova na funkcionalan nain i razvijanje potrebe za itanjem kako bi uio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izraavanja i interpretacije. Odnosi se i na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanja tekstova talijanske i svjetske knjievne tradicije. U poetku se praksa itanja podastire kao trenutak socijalizacije i rasprave o nauenim sadrajima, ali istodobno postaje trenutak osobnog i samostalnog istraivanja, što dovodi do razvoja koncentracije i kritikog promišljanja. Stoga je to izuzetno korisna aktivnost koja pomae uenicima u njihovu sazrijevanju. Razvijanjem ljubavi prema itanju poveava se znatielja, razvija mašta i zadovoljstvo istraivanja. itanjem se usvajaju strategije i tehnike, a itanje se mora prakticirati na širokom rasponu tekstova. U školskom obrazovanju itanje e postati sve vanije kako bi se zadovoljio estetski uitak susreta s knjievnim tekstom i postupno osvijestili vlastiti intelektualni izbori.
3.2. Knjievnost Knjievno obrazovanje odnosi se na spoznaju o bogatstvu i raznolikosti talijanske knjievne tradicije u europskom i svjetskom kontekstu, kulturnom, etikom i civilizacijskom doprinosu autora, o vrednovanju odgovarajue estetske dimenzije u povijesnoj kontekstualizaciji autora, djela, knjievnih i kulturnih pokreta. Takoer se odnosi na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanje tekstova knjievne i puke tradicije. Odnosi se i na podruja itanja i tekstualnosti te se bavi sposobnošu obraivanja razliitih tipova tekstova na funkcionalan nain, razvijajui potrebu itanja kako bi se uilo, uivalo i obogatilo vlastito znanje o svijetu, vlastite izraajne vještine i kritiko mišljenje.
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
12
4. Promišljanje o jeziku Ova se domena tie razliitih aspekata jezika te njegove aktivne uporabe u komunikaciji. S obzirom na prirodnu predispoziciju uenika da promišljaju o jeziku, zadatak uitelja/nastavnika je da ih vodi od ,,uroene" gramatike do ,,svjesne" gramatike, kako bi progresivno stekli svijest i sigurnost u korištenju jezinog instrumenta. U prvim godinama školovanja, uporabu jezika i promišljanje o njemu treba paralelno tretirati. Pravopis se mora usvojiti i automatizirati u prvim godinama školovanja, a naknadno se stalno prati. Promišljanje o jeziku odnosi se na sintaktike strukture jednostavnih i sloenih reenica, na vrste rijei, na kohezijske elemente (razliite vezne rijei), na leksik i na najraširenije varijante talijanskog jezika i dijalekata. Bez uvoenja suvišne specifine terminologije ova domena pridonosi veoj fleksibilnosti u razumijevanju tekstova, u raspravi o vlastitim produkcijama, kao i u razvoju misli. Istodobno se ispreplie s promišljanjem o drugim jezicima koje uenik ui u dvojezinom kontekstu te pomae u razvijanju vještina klasificiranja, povezivanja, analize, indukcije i dedukcije pomou znanstvene metode. U ovu domenu spada i leksik, u onom trenutku kada se istrauju i definiraju temeljne karakteristike (na primjer: odnosi znaenja i mehanizmi tvorbe rijei).
Usmena komunikacija
13
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Odgojno-obrazovni ishodi progresivno se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do etvrtog razreda srednje škole. Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik u osnovnim se školama rasporeuje na sljedei nain: 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 140 + 140 Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik i knjievnost u srednjim se školama rasporeuje na sljedei nain: gimnazijski programi: 140+140+140+128 strukovni programi: 140+140+140+128 strukovni programi: 105+105+105+96. Odgojno-obrazovni ishodi grupirani su unutar domena prema razliitim vještinama koje treba razviti. Svaki je ishod predstavljen svojim nazivom, razradom i opisom razine usvojenosti „dobar“. Pojedini ishodi usvojeni su i…
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA
Svibanj 2019. LANOVI STRUNE RADNE SKUPINE IZABRANI PO JAVNOM POZIVU
Matija Drandi, mag. philol. ital. et hist., TSŠ - SMSI “Dante Alighieri”, Pula – Pola (od 2. sijenja 2019.)
Anna Giugno Modrušan, mag. prim. educ., OŠ-SE “Giuseppina Martinuzzi“, Pula – Pola
Ester Grubica, prof., Talijanska osnovna škola - Scuola Elementare Italiana “Bernardo Parentin”, Pore - Parenzo
Patrizia Malusà Moroin, prof., Talijanska srednja škola Rovinj - Scuola Media Superiore Italiana Rovigno (od 2. sijenja 2019.)
Emili Marion Merle, prof., Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume (do 31. svibnja 2016.)
Rosalia Massarotto, prof., OŠ-SE Dolac, Rijeka - Fiume
doc. dr. sc . Gianna Mazzieri Sankovi, Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume i Sveuilište u
Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za Talijanistiku/Università degli Studi di Fiume, Facoltà di Lettere e Filosofia, Dipartimento
di Italianistica (do 31. svibnja 2016.)
Loredana Slacki, prof., Talijanska srednja škola “Dante Alighieri”, Pula/Scuola Media Superiore Italiana “Dante
Alighieri”, Pola (do 31. svibnja 2016.)
Sara Vrbaški, prof. OŠ-SE “San Nicolò”, Rijeka-Fiume (voditeljica) PRIJEVOD S TALIJANSKOG NA HRVATSKI JEZIK:
Ozana Bugarin Geromella, prof., TSŠ – SMSI „Dante Alighieri“ Pula-Pola Višnja Mijandruši, prof., TSŠ – SMSI „Dante Alighieri“ Pula-Pola Sabina Omeri Tiani, prof., TOŠ-SEI „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno Nataša Paelat, prof., Talijanska srednja škola Rovinj-Scuola media superiore Rovigno
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
3
UPUTE ZA ITANJE
OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA OSNOVNO- ŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA UMJETNIKO OBRAZOVANJE
O kv
ir z
a vr
ed n
o va
n je
p ro
ce sa
PREDMETNI KURIKULUMI I KURIKULUMI ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA U REDOVNOM SUSTAVU STRUKOVNOG I UMJETNIKOG OBRAZOVANJA
Tablica A. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izraenih u okviru
Cjelovite kurikularne reforme
4
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST ..................................................................................................... 8
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST .............................................................................................................................. 10
1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje) ................................................................................................ 10
2. Pisanje ............................................................................................................................................................ 11
3. itanje/Knjievnost ........................................................................................................................................ 11
3.1. itanje ................................................................................................................................................. 11
3.2. Knjievnost .......................................................................................................................................... 11
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST ......................................................................................................................................... 13
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama ...................................................................................................................... 16
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama ...................................................................................................................... 19
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama .............................................................................................................. 22
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole ...................................................................................................................................................... 26
1. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 26
2. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 32
3. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 38
4. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 45
5. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 52
6. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 59
7. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 67
8. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 74
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda srednje škole (gimnazijskih programa, 140 sati) .......................................................................... 81
1. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 81
2. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 88
3. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 95
4. RAZRED – 128 sati ................................................................................................................................... 103
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4.
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
5
1. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 110
2. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 117
3. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 124
4. RAZRED – 128 sati ................................................................................................................................... 132
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda strukovnih programa (105 sati) ................................................................................................ 139
1. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 139
2. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 146
3. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 152
4. RAZRED – 96 sati ................................................................................................................................... 160
I. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA I MEUPREDMETNIM TEMAMA ..... 167
II. UENJE I POUAVANJE TALIJANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI ........................................................... 168
1. Pristup uenju ...................................................................................................................................... 168
2. Uloga uitelja/nastavnika .................................................................................................................... 169
4. Okruenje............................................................................................................................................. 170
III. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA ............................................................................. 172
Talijanski jezik i knjievnost - elementi vrednovanja u srednjoj školi i postotna zastupljenost u oblikovanju zakljune ocjene ......................................................................................................................................... 174
Izvješivanje ................................................................................................................................................ 175
Utvrivanje zakljune ocjene ..................................................................................................................... 176
IV. DODATAK - POPIS PREDLOENIH KNJIEVNIH DJELA I PISACA KOJE JE MOGUE KORISTITI U PLANIRANJU NASTAVE ............................................................................................................................................. 178
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
6
UVOD
Talijanska nacionalna zajednica na podruju svog povijesnog teritorija i u statusu autohtone manjine
uiva, meu ostalim, pravo na odgoj i obrazovanje na talijanskom jeziku, pravo na uporabu vlastitog
jezika, govora i pisma, formalnog i neformalnog, u privatnom i javnom sektoru.
Talijanski jezik predstavlja kulturnu baštinu talijanske nacionalne manjine, neophodan element
identiteta svakog uenika i prvotno sredstvo pristupanja znanju. Jezino-komunikacijski kontekst je
temelj za potpuno ovladavanje talijanskim jezikom i aktivno komuniciranje usvajanjem veza i
znaenjskih nijansi jezika u odnosu na društvenu, kulturnu i povijesnu situaciju, za primjerenu i
kreativnu komunikaciju na jezinoj razini u cijelom rasponu odgojno-obrazovnog konteksta, rada i
aktivnog graanskog konteksta.
Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su uenici kojima je
talijanski materinski jezik (ponekad ne i jedini), kao i oni koji pristaju na obrazovanje na talijanskom
jeziku i pristupaju talijanskoj kulturi, a zahvaljujui višejezinosti samog podruja to im daje
mogunost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te da na taj nain pridonesu svom
osobnom rastu.
Naziv Talijanski jezik odnosi se na nastavni predmet koji se pouava u osnovnoj školi, dok se naziv
Talijanski jezik i knjievnost odnosi na srednje škole. Nastavni predmet, kao materinski jezik, ima
nezamjenjivu i prioritetnu zadau odravanja, unapreivanja i promicanja povijesne prisutnosti
jezika, knjievnosti, kulture i identiteta talijanske nacionalne manjine na hrvatskom nacionalnom
teritoriju s obzirom na široku i otvorenu komunikaciju s ostalim kulturama s kojima je u doticaju. To
se mora postii u jezino-društvenom kontekstu koji ne nudi mnogo drugih mogunosti komunikacije,
imajui u vidu da talijanski jezik nije slubeni jezik. S obzirom da društveno okruenje ne prua
situacije i prilike za znaajniju komunikaciju na talijanskom jeziku, obrazovanje na talijanskom jeziku
kao opi cilj igra odluujuu ulogu.
Posebnu pozornost valja posvetiti njegovanju pisanih i usmenih dijalektalnih izraza, kao i jaanju
svijesti o vrijednosti dijalekta kao kulturne baštine kojoj prijeti izumiranje.
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
7
Kurikulum razlikuje uenikov kognitivni i jezini razvoj na razliitim odgojno-obrazovnim razinama uenja s ciljem poticanja vještina koje uenik posjeduje te razvijanja novih. U procesu uenja materinskog jezika i knjievnosti te proširivanja kulture kljuna je potreba da se u potpunosti ostvare individualne tenje i osobni potencijali uenika. Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost, kao materinski jezik, kljuni je nastavni predmet u procesu pouavanja, odnosno u školskoj vertikali talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Takoer je sredstvo jezinog, kognitivnog, kulturnog i društvenog obogaivanja, odnosno temeljni element obrazovanja u duhu poštivanja razliitosti, suivota, poštivanja demokratskih vrijednosti, osvješivanja vlastitog identiteta i vlastite povijesti. U postizanju proširenih ciljeva koje Kurikulum predvia, nuno je da uenje talijanskog jezika bude predmetom posebne pozornosti svih uitelja/nastavnika koji e u ovoj perspektivi koordinirati svoje aktivnosti. Stoga e biti potrebno da uitelji/nastavnici raznih nastavnih predmeta zajedniki pridonose s uiteljima/nastavnicima Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i knjievnosti u uenju ovog predmeta, kako bi svim uenicima pruili priliku da se na primjeren nain uklope u društveno okruenje i proces obrazovanja, imajui pri tom kao primarni cilj vladanje jezikom u svim njegovim izriajima. Jezina kompetencija nalazi se na raskriju izmeu svih kompetencija koje predvia Nacionalni kurikulum i Preporuka Europskog parlamenta i Vijea iz 2006. godine.
Svijest o vanosti kulturnog izriaja, zajedno sa stjecanjem vještina povezanih s interkulturalnom komunikacijom, temelj je tzv. kulturnog obrazovanja. Poznavanje kulture pretpostavlja poznavanje lokalne kulturne baštine (ukljuujui i puku kulturu), nacionalne i europske te njezino mjesto unutar svjetske kulturne baštine. Temeljito razumijevanje vlastite kulture i osjeaja identiteta mogu biti osnova za otvoreni stav prema razliitim kulturama, poštovanje istih te svijesti o vanosti kreativnog izraavanja ideja, iskustava i emocija u nizu razliitih sredstava komunikacije i u svim umjetnikim oblicima. Talijanski jezik tomu pridonosi planiranim transverzalnim aktivnostima. Aspekti koji se posebno odnose na razvoj ove kompetencije su: svijest o raznovrsnosti jezika i jedinstvenosti njihove funkcije; veza izmeu jezika i kulture; razliitost komunikacijskih razina; identifikacija ciljeva, verbalnog i neverbalnog aspekta komunikacije; karakteristike govora, pisanja, slušanja i itanja; leksike karakteristike i tvorba rijei; konvencionalnost pisanja; sluenje rjenikom itd. Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su uenici za koje je talijanski materinski jezik (jedini ili uz druge jezike) kao i oni koji smatraju da im obrazovanje na talijanskom jeziku, zahvaljujui višejezinosti samog podruja, daje mogunost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te na taj nain pridonesu svom osobnom rastu. U oba sluaja, a posebice u potonjem, od kljunog su znaaja interes i motivacija za uenje talijanskog jezika u školskom kontekstu, ali prije svega spremnost i elja da prakticiraju jezik i dou u doticaj s talijanskom kulturom izvan školskog okruenja, kroz mreu odnosa i kroz zajednicu kojoj pripadaju.
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
8
Ovaj Kurikulum slijedi naelo kontinuiteta, poevši od osnovne škole, te promie potpuno usvajanje vještina visokog stupnja do završetka srednje škole. Susret s najrazliitijim vrstama tekstova omoguit e integraciju izmeu samostalno utvrenih naina te elemenata i pojmova koji podlijeu sustavnom uenju. Obrada knjievnih tekstova obuhvatit e analizu, usporedbu i vrednovanje vezano uz osobna iskustva i interese, ali prije svega uz knjievna, povijesna, kulturna i društvena znanja i vještine. U konanici, uenici e kreativno eksperimentirati s razliitim oblicima i jezicima kojima se mogu izraziti koncepti, misli, osjeaji, injenice i mišljenja, u usmenom ili pisanom obliku. U procesu pouavanja i uenja njegovat emo naine poticanja odnosno nagraivanja vezane uz komunikacijsku i estetsku funkciju jezika. Osposobljavanje uenika za komunikaciju na standardnom talijanskom jeziku temeljna je vještina za uenje drugih nastavnih predmeta, stoga se Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost pouavaju na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Ciljevi Kurikuluma predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost u funkciji su razvoja osam kompetencija, ije su stjecanje Europski parlament i Vijee Europe proglasili temeljem procesa cjeloivotnog uenja. Prva od tih vještina je komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksike i izraajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u razliitim kontekstima. To se ostvaruje unutar etiriju podruja kompetencija.
1) Stjecanje jezine komunikacijske kompetencije podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje vještina koje se odnose na aktivnosti usvajanja, primjene i komunikacijske interakcije;
b) usvajanje znanja koja se odnose na ekstralingvistike i interkulturalne aspekte jezine komunikacije (mimika, proksemika, predmeti, odjea);
c) usvajanje i razvijanje uinkovitih strategija o njegovanju vlastite komunikacije glede verbalnih, ekstralingvistikih i interkulturalnih aspekata u jezinoj komunikaciji.
2) Stjecanje kompetencije razumijevanja i stvaranja tekstova podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, vrednovanje, planiranje, stvaranje i provjeru pripovjednih, propisujuih, opisivakih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
b) utvrivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija za lakše razumijevanje pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
9
c) utvrivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija planiranja, izrade i revizije pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
3) Glavni je cilj knjievnog obrazovanja stjecanje znanja o knjievnosti i vještine kulturnog izraavanja što podrazumijeva:
a) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja ukljuenih pri individualizaciji i opisu obiljeja razliitih knjievnih rodova (pripovjedni tekst, lirika, epika, drama), ali i kazališnih i filmskih djela te ostalih ekspresivnih oblika, shvaenih kao predloak za korištenje, usporedbu i prosudbu ili kao primjer za eksperimentiranje i osnaivanje vlastita izraza;
b) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje proznih zabavnih tekstova, pria i autorskih romana;
c) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje epsko-lirskih, lirskih i didaktikih poetskih tekstova;
d) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje dramskih tekstova;
e) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja ukljuenih u kontekstualizaciju, tumaenje i vrednovanje djela, tema, razdoblja, pokreta, struja, autora osobito znaajnih za talijansku i svjetsku knjievnost;
f) poticanje i razvijanje osjetljivosti, vještina i znanja korisnih za izraavanje vlastitog iskustva u proznim, lirskim i/ili dramskim oblicima.
4) Cilj promišljanja o jeziku je usvajanje jezinih i metalingvistikih vještina što podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje deklarativnih znanja i proceduralnih vještina koje se odnose na talijanski jezik u njegovim razliitim aspektima (fonologija, grafematika, morfologija, sintaksa, leksik i tvorba rijei, jezine i geografske razliitosti, funkcionalni stilovi, jezici struka);
b) utvrivanje, usvajanje i razvoj optimalnih strategija o njegovanju vlastitog jezinog razumijevanja i produkcije glede fonologije, grafematike, morfologije, sintakse, leksika, uporabe funkcionalnih stilova ili jezika struka i/ili jezinih raznolikosti;
c) usvajanje vještina korisnih za poboljšanje komunikativne kompetencije kroz aktivnosti usporedbe i razmišljanja o slinostima i razlikama izmeu jezinih sustava drugih jezika koje uenik govori i/ili ui.
Iz ovih podruja kompetencija proizlaze sljedei odgojno-obrazovni ciljevi uenja Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i knjievnosti postizanjem kojih uenik:
1) vlada temeljnim jezinim vještinama na podruju slušanja, govorenja, pisanja i itanja;
2) analizira i interpretira razliite vrste tekstova na funkcionalan nain te razvija potrebu za itanjem kako bi uio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izraavanja i interpretacije;
3) koristi i stvara razliite vrste tekstova koji imaju razliitu strukturu, cilj, komunikacijsku svrhu, sadraj i stil, oblikuje vlastito kritiko mišljenje te se izraava na kreativan i samostalan nain, proširuje svoje vidike i usavršava etike i estetske vrijednosti;
4) koristi razliite izvore i procjenjuje njihovo podudaranje s predmetom kojeg prouava, procjenjuje vanost informacija koje pronalazi te o njima razvija kritiko mišljenje; kontekstualizira tekstove i utvruje odnose izmeu njih te prepoznaje njihove komunikacijske namjere;
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
10
5) razaznaje, prihvaa i poštuje, u interkulturalnom kontekstu, vrijednosti, elemente identiteta i razliitosti izmeu manjinske kulture Talijanske nacionalne zajednice, talijanske kulture i kulture drugih zemalja;
6) poznaje i objašnjava osnovne faze koje su karakterizirale razvojni proces talijanske knjievnosti te poznaje autore i temeljna djela talijanske i meunarodne kulturne baštine od poetaka do danas i osnovne crte povijesti ideja, kulture i knjievnosti.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost ukljuuje etiri nedjeljive, meuzavisne domene, koje se temelje na osnovnim jezinim vještinama (slušanju, govorenju, pisanju i itanju) kako slijedi: USMENA KOMUNIKACIJA (slušanje i govorenje) – domena koja se temelji na verbalno-jezinoj vještini razumijevanja i uporabe jezika i produkciji tekstova/usmenih poruka za uinkovitu društvenu interakciju. Razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. PISANJE – temelji se na potrebi razumijevanja i uporabi bilo koje vrste pisanog teksta, kao i na vještini produkcije tekstova u razliite svrhe. Ova se domena razvija od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. ITANJE/KNJIEVNOST - obuhvaa tekstualnu analizu, koja se protee od prvog do osmog razreda kao ITANJE, a u prvom se razredu srednje škole razvija u domeni KNJIEVNOST, prirodnom nastavku koji se odnosi na vještinu funkcionalne obrade razliitih vrsta tekstova te povijest talijanske knjievnosti. PROMIŠLJANJE O JEZIKU - etvrta transverzalna domena, koja podrava ostale tri, a ima za cilj razvijanje progresivne svijesti i sigurnost u korištenju jezinog alata. Razrauje se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.
1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje) Specifina domena usmene komunikacije odnosi se na sudjelovanje u komunikacijskim razmjenama u razliitim kontekstima i razvoj vještina slušanja i usmenog izraavanja do potpunog ovladavanja ovim vještinama. Ova vještina predstavlja prirodan nain na koji uenik stupa u kontakt sa svijetom koji ga okruuje. Školsko okruenje ima zadatak postupno razvijati i usustaviti vještinu slušanja i izraavanja na sve iscrpniji nain, komunicirati s drugima u razliitim kontekstima, usmeno izraziti misli, od formalne do neformalne komunikacije i konano razumjeti razliite vrste govora i tekstova. U školi se promie
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
11
2. Pisanje
Domena pisanja odnosi se na vještinu poznavanja i primjene odgovarajuih postupaka pisanja koji proizvode tekstove raznih vrsta koji imaju razliitu strukturu, sadraj, funkciju i stilove, tekstove u kojima uenik artikulira svoje kritiko mišljenje i uspijeva se izraziti samostalno na kreativan nain proširujui svoje vidike, etike i estetske vrijednosti. Praksa pisanja uvodi se postupno, u poetku na opušten nain, s raznovrsnim nastavnim aktivnostima i interdisciplinarnim pristupom. Pisanje teksta je sloen proces kojeg karakteriziraju specifine faze: koncepcija, planiranje, prva izrada, provjera i ispravljanje. Poznavanje tekstova omoguit e uenicima pronalaenje uzoraka koji ine njihovu osnovu te da ih koriste kao referentne toke u svojim komunikacijskim namjerama, eksperimentirajui ve u najranijoj dobi s izraajnim potencijalom talijanskog jezika.
3. itanje/Knjievnost 3.1. itanje
Domena itanja odnosi se na vještinu obrade razliitih vrsta tekstova na funkcionalan nain i razvijanje potrebe za itanjem kako bi uio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izraavanja i interpretacije. Odnosi se i na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanja tekstova talijanske i svjetske knjievne tradicije. U poetku se praksa itanja podastire kao trenutak socijalizacije i rasprave o nauenim sadrajima, ali istodobno postaje trenutak osobnog i samostalnog istraivanja, što dovodi do razvoja koncentracije i kritikog promišljanja. Stoga je to izuzetno korisna aktivnost koja pomae uenicima u njihovu sazrijevanju. Razvijanjem ljubavi prema itanju poveava se znatielja, razvija mašta i zadovoljstvo istraivanja. itanjem se usvajaju strategije i tehnike, a itanje se mora prakticirati na širokom rasponu tekstova. U školskom obrazovanju itanje e postati sve vanije kako bi se zadovoljio estetski uitak susreta s knjievnim tekstom i postupno osvijestili vlastiti intelektualni izbori.
3.2. Knjievnost Knjievno obrazovanje odnosi se na spoznaju o bogatstvu i raznolikosti talijanske knjievne tradicije u europskom i svjetskom kontekstu, kulturnom, etikom i civilizacijskom doprinosu autora, o vrednovanju odgovarajue estetske dimenzije u povijesnoj kontekstualizaciji autora, djela, knjievnih i kulturnih pokreta. Takoer se odnosi na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanje tekstova knjievne i puke tradicije. Odnosi se i na podruja itanja i tekstualnosti te se bavi sposobnošu obraivanja razliitih tipova tekstova na funkcionalan nain, razvijajui potrebu itanja kako bi se uilo, uivalo i obogatilo vlastito znanje o svijetu, vlastite izraajne vještine i kritiko mišljenje.
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
12
4. Promišljanje o jeziku Ova se domena tie razliitih aspekata jezika te njegove aktivne uporabe u komunikaciji. S obzirom na prirodnu predispoziciju uenika da promišljaju o jeziku, zadatak uitelja/nastavnika je da ih vodi od ,,uroene" gramatike do ,,svjesne" gramatike, kako bi progresivno stekli svijest i sigurnost u korištenju jezinog instrumenta. U prvim godinama školovanja, uporabu jezika i promišljanje o njemu treba paralelno tretirati. Pravopis se mora usvojiti i automatizirati u prvim godinama školovanja, a naknadno se stalno prati. Promišljanje o jeziku odnosi se na sintaktike strukture jednostavnih i sloenih reenica, na vrste rijei, na kohezijske elemente (razliite vezne rijei), na leksik i na najraširenije varijante talijanskog jezika i dijalekata. Bez uvoenja suvišne specifine terminologije ova domena pridonosi veoj fleksibilnosti u razumijevanju tekstova, u raspravi o vlastitim produkcijama, kao i u razvoju misli. Istodobno se ispreplie s promišljanjem o drugim jezicima koje uenik ui u dvojezinom kontekstu te pomae u razvijanju vještina klasificiranja, povezivanja, analize, indukcije i dedukcije pomou znanstvene metode. U ovu domenu spada i leksik, u onom trenutku kada se istrauju i definiraju temeljne karakteristike (na primjer: odnosi znaenja i mehanizmi tvorbe rijei).
Usmena komunikacija
13
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Odgojno-obrazovni ishodi progresivno se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do etvrtog razreda srednje škole. Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik u osnovnim se školama rasporeuje na sljedei nain: 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 140 + 140 Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik i knjievnost u srednjim se školama rasporeuje na sljedei nain: gimnazijski programi: 140+140+140+128 strukovni programi: 140+140+140+128 strukovni programi: 105+105+105+96. Odgojno-obrazovni ishodi grupirani su unutar domena prema razliitim vještinama koje treba razviti. Svaki je ishod predstavljen svojim nazivom, razradom i opisom razine usvojenosti „dobar“. Pojedini ishodi usvojeni su i…