bosanski jezik i književnost, hrvatski jezik i književnost

Click here to load reader

Post on 26-Nov-2021

4 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - OpisBosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - Opis predmetapredmeta
Svrha izuavanja predmeta Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i
knjievnost jeste da se uenici osposobljavaju za jasnu, pravilnu, tenu i svrsishodnu upotrebu
standardnog jezika, kao i drugih jezikih idioma na svim upotrebnim razinama u skladu s
odreenom komunikacijskom situacijom. Primjenom specifinih komunikacijskih strategija
uenicima se omoguuje razumijevanje, vrednovanje i kreiranje razliitih govornih i pisanih
tekstova. Na taj nain uenici primjenjuju usvojena ortoepska, ortografska, gramatika, leksika i
stilistika pravila standardnog jezika.
U nastavi Bosanskog jezika i knjievnosti, Hrvatskog jezika i knjievnosti, Srpskog jezika i
knjievnosti uenici usvajaju fonetsko-fonološka, gramatika, leksika i stilistika znanja i vještine,
razvijaju analitike, interpretativne, ocjenjivake i kreativne vještine, italake navike, pozitivan stav
prema knjievnosti i kulturi odreenog jezika.
Uenici se osposobljavaju da u skladu sa svojim stepenom jezikog i opeg razvoja znaju izdvojiti
bitne podatke, prepoznati suodnose u tekstu, prepoznati vrste teksta, jezike stilove i zakonitosti,
zakonitosti odreenih medijskih i umjetnikih vrsta i oblika, da se samostalno koriste razliitim
medijima i izvorima podataka, procijene sadraj i namjeru napisanog ili izgovorenog primjenom
strategija slušanja, usmenog izraavanja, itanja i pisanja. itanjem knjievnosti uenici obogauju
vlastito iskustvo, razvijaju umjetniki doivljaj kroz estetsku funkciju jezika.
U skladu sa Ustavom BiH u upotrebi su tri zvanina / slubena jezika i dva pisma. Jezici koji su u
ravnopravnoj upotrebi u BiH su: bosanski, hrvatski i srpski, a zvanina pisma su latinica i irilica.
U tom smislu uenici razvijaju svijest o ravnopravnoj upotrebi triju standardnih jezika u BiH, te im
se omoguuje razumijevanje i prihvatanje meukulturnih razlika i potie uvaavanje
standardnojezike norme drugih opredjeljenja. Pritom se razvija vlastiti jeziki, kulturni i tradicijski
identitet, kao i osjeaj pripadnosti višekulturnoj i višejezikoj zajednici.
Jedna od kljunih uloga škole ogleda se u razvijanju jeziko-komunikacijske kompetencije i
višestruke pismenosti kod uenika, a jezika djelatnost jedan je od oblika sveukupne
komunikacijske prakse.
Uenici od najranijeg uzrasta stjeu znanja, razvijaju vještine i sposobnosti usmenog, pismenog i
vizuelnog komuniciranja u razliitim situacijama i interkulturalnim sferama privatnog i javnog ivota.
Poeljno je raditi na temelju komunikacijsko-humanistikog modela, koji podrazumijeva uenje
jezika u konkretnim upotrebnim situacijama i uz primjenu humanistike edukacije. To znai da se
jezik upoznaje u funkciji i usvaja u skladu s kognitivnim i komunikacijskim potrebama uenika, te se
prilagoava njegovom emocionalnom i sociokulturnom iskustvu.
Ovladavanje standardnim jezikom uenicima omoguava razvijanje lingvistiko-komunikacijske
kompetencije, koja je takoer potrebna za uenje drugih nastavnih predmeta, pri emu se
ostvaruje korelacija s drugim predmetima i oblastima, npr. uenjem stranih jezika, historijom,
muzikom, slikarstvom, baletom, pozorištem, filmom i sl. Pritom se razvijaju socijalne i kreativno-
produktivne kompetencije i vještine kritikog mišljenja. Posveuje se panja cjelokupnom razvoju
linosti i kulturne svijesti kod uenika, što im pomae da u budunosti preuzmu aktivnu ulogu u
društvenom i profesionalnom ivotu.
Predmet Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost izuava
se na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj odgojno-obrazovnoj razini, ime se stvara bolja osnovica
za cjeloivotno uenje. Izmeu ostalih, naglašeni su principi razvoja svih aspekata linosti djeteta,
princip efektivne saradnje uenika, nastavnika i roditelja, kao i dostupnosti kvalitetnog obrazovanja
svakom djetetu s ciljem uspješnog nastavka daljeg školovanja, konkurentnosti na polju znanja i
trištu rada.
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - CiljeviBosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - Ciljevi uenja i poduavanjauenja i poduavanja
1. Razvoj lingvistiko-komunikacijskih vještina
To podrazumijeva da e uenici ovladati temeljnim vještinama, sposobnostima i pojmovima
vezanim za slušanje, usmeno izraavanje, itanje i pisanje i njihovim meusobnim vezama i
odnosima, kao i jezikim znanjem standardnog jezika. To podrazumijeva i intelektualne aktivnosti,
proces mišljenja, logikog zakljuivanja te razvoj konceptualnog znanja kroz uenje sadraja
drugih predmeta, a posebno njegovu primjenu u kontekstu uenikove svakodnevnice u školi i van
nje.
tekstova iz bošnjake, hrvatske, srpske, bosanskohercegovake, junoslavenske, evropske
i svjetske knjievnosti
Uenici stjeu naviku i potrebu za itanjem razliitih vrsta tekstova. Pritom se razvija estetska
funkcija jezika, potie se elja za itanjem knjievnih tekstova i doivljavanjem uitka u itanju, te
stvaraju pretpostavke da uenici postanu samostalni itaoci koji vrednuju knjievna djela i sebe
doivljavaju aktivnim itaocem. Razvija se kritiko mišljenje i literarni ukus i otkrivaju razliiti naini
itanja i razumijevanja proitanog, što razvija vještinu prepoznavanja znaaja itanja za bolje
razumijevanje svakodnevnog ivota i meuljudskih odnosa u njemu.
3. Osposobljavanje za pisanje razliitih tekstova uz ovladavanje pravilima
standardnojezike norme
U pisanom obliku argumentuju i dokazuju tvrdnjama svoje stavove i promišljanja o analizi poznatih
(obraenih) tema ili tekstova prilagoenih odreenoj razvojnoj dobi, koristei validno objašnjenje i
dokaze u skladu sa standarnojezikom normom te koristei informacijsko-komunikacijske
tehnologije i razliite izvore znanja.
4. Razvoj sposobnosti pravilnog i jasnog izraavanja
Uenici shvataju suštinsku vrijednost slobode izraavanja, naine preuzimanja inicijative
izraavanja svoga mišljenja, postavljanja jednostavnih pitanja i paljivog slušanja, u skladu s
pravilima pismenog i usmenog izraavanja na standardnom jeziku.
5. Razvoj vlastitog jeziko-kulturnog identiteta
Uenici jaaju vlastiti jeziko-kulturni identitet komunikacijom na maternjem jeziku, itanjem
knjievnih tekstova iz vlastitog nacionalnog i kulturnog korpusa, poštivanjem razliitosti u jezikoj i
kulturnoj zajednici i razumijevaju njihove vrijednosti i meusobnu usmjerenost govornika u okviru
bosanskohercegovake kulturne zajednice. Takoer spoznaju vanost odnosa meusobnog
uvaavanja govornika.
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost -Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - Oblasna strukturaOblasna struktura
ITANJE
A
itanje je najprije fiziološka, potom komunikacijska, pedagoško-metodika, psihološka i na
kraju umjetnika djelatnost. Za oblast itanja uenici se poinju zanimati još u predškolskom
razdoblju, a posebno putem slikovnica i ilustriranih knjiga, te je vano što ranije poticati
pretitake vještine tako što se što eše ita s djecom. Kasnije u razrednoj nastavi oni se
susreu s knjievnim tekstovima koji razvijaju maštu, ali i s neknjievnim tekstovima koji potiu
komunikaciju ili diskusiju, a proširuju znanja i vidike. U predmetnoj nastavi itanje postaje
kompleksnije jer se tei meupredmetnoj korelaciji sadraja, a vremenom se uenici upoznaju i
sa spoznajnim, analitikim, kritikim, problemskim i stvaralakim itanjem.
itanje knjievnog teksta definirano je na osnovu sljedeih pojmova: umijee itanja ili slušanja
teksta, shvatanje knjievnosti kao duhovne i stvaralake djelatnosti, proširivanje rjenika,
razumijevanje sloenosti teksta te iznošenje vlastitog mišljenja. Ova oblast doprinosi razvijanju
kritikog mišljenja i estetskih kriterija, razmišljanju o svijetu, socijalizaciji uenika putem
dijeljenja vlastitog iskustva i mišljenja, stjecanju iskustva o svojoj kulturi i naslijeu te spoznaji o
drugaijim kulturama. Posebno se naglašava vanost stjecanja navike i umijea itanja iz
potrebe i uitka, stoga je vano uenike potaknuti na slobodan izbor tekstova za itanje.
itanje informativnih tekstova podrazumijeva itanje, slušanje, razumijevanje razliitih sadraja
te uporeivanje tekstova koji na svojevrstan nain obrauju istu temu. U ovom podruju potie
se istraivaka djelatnost kod uenika, razumijevanje i usvajanje razliitih pojmova u
odreenom društvenom ili kulturnom kontekstu, donošenje logikih zakljuaka, citiranje navoda
kojima se argumentiraju zakljuci iz informativnog teksta.
PISANJE
B
Oblast Pisanje odnosi se na sloenu produktivnu djelatnost koja zahtijeva poznavanje
grafijskog sistema i usvajanje gramatiko-pravopisnih pravila i normi odreenog jezika. Pisanje
podrazumijeva sposobnost kreiranja tekstova razliitih vrsta i namjene, razumijevanje i
upotrebu gramatikih i pravopisnih pravila te izbor jezikih sredstava u skladu s razliitim
situacijskim kontekstima. Oblast pisanja neraskidivo je povezana s itanjem, jer se itanjem
razliitih tekstova unapreuje i vještina pisanja. itanjem se razvija mašta, a samo istraivanje
ve napisanih tekstova potie kreativnost i samostalno oblikovanje vlastitog jezikog izriaja.
Stoga je vano svakodnevno pisati, jer se kontinuiranom vjebom pisanja razvijaju spisateljske
vještine.
(informativni tekstovi), odnosno jeziko-stilskih sredstava (pripovjedni tekstovi) i savremene
tehnologije (objavljivanje tekstova). Ova oblast ima zadatak osposobljavanja uenika za
samostalno pisanje tekstova prilagoenih odreenim situacijskim kontekstima i s jasnom
kompozicionom strukturom uz primjenu pravopisnih, gramatikih, leksikih i stilistikih pravila
standardnojezike norme.
uoavanje i prepoznavanje tanosti odreenog teksta. Znaaj tehnologije u današnjem društvu
(interneta, sveope informatizacije, medija) ima veliku ulogu u nastanku informativnog teksta
jer se u najkraem moguem vremenskom intervalu mogu istraiti informacije dostupne širom
svijeta.
C
Predmetna oblast Usmeno izraavanje i slušanje temelji se najprije na usvajanju fonetsko-
fonološkog sistema odreenog jezika. Usmeno izraavanje obuhvata aspekte slušanja kao
auditivne receptivne djelatnosti (slušanje i razumijevanje slušanog) i govorenja kao proizvodne
jezike djelatnosti u odreenom komunikacijskom inu. Cilj rada na oblastima slušanja i
govorenja je jaanje komunikativne kompetencije kod uenika. Govor od uesnika u
komunikaciji ne zahtijeva samo poznavanje jezike strukture, jezikih razina i pravila upotrebe
odreenih jezikih sredstava (lingvistika kompentencija), nego i ciljeva i okolnosti u kojima se
komunikacijski in odvija (sociolingvistika, komunikacijska kompetencija). Ovladavanje
sposobnostima usmenog izraavanja pretpostavlja razumijevanje teksta, formiranje govornog
iskaza u skladu s ortoepskim i gramatikim pravilima, s potpunom reenicom, slikovito i
maštovito izraavanje, dobru informiranost o temi, meupredmetno povezivanje, te kritiki stav
prema proitanom tekstu. Usmeno izraavanje obuhvata stjecanje vještina socijalizacije kod
uenika, odnosno njihovu sposobnost slušanja i govora u razliitim situacijama, uešem u
konstruktivnom i kritikom dijalogu te svijesti o sebi kao osobi s povjerenjem i empatijom prema
drugima.
D
Prije poetka korištenja itanja s ciljem uenja uenici trebaju nauiti pravilno itati. Pouavanje
uenika kako da itaju zahtijeva razvoj osnovnih sposobnosti pismenosti. Uenici trebaju imati
dovoljno vremena za vjebu usvajanja vještina i koncepata povezanih sa svakom od tih
sposobnosti da bi postali uspješni itaoci. Program opismenjavanja posveen je stvaranju
povjerenja u sposobnost itanja i pisanja.
Temeljne sposobnosti itanja i pisanja izuavaju se od predškolskog uzrasta, nastavljaju se i
proimaju komponentama do kraja sedmog razreda osnovne škole (pojam velikih i malih slova
latinice i irilice, teno itanje i fonološka osviještenost).
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost -Bosanski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost - Odgojno-obrazovni ishodiOdgojno-obrazovni ishodi
Odgojno-obrazovni nivo i razred
OsnovnoOsnovno
11
Godine uenja i poduavanja predmeta: 1Godine uenja i poduavanja predmeta: 1
A A itanjeitanje
slušanje slušanje
D.1.1
D.1.2
D.1.3
A.1.2A.1.2
Objašnjava kljune teme i ideje teksta, analizira ih, analizira likove, dogaaje i njihove meuodnose u tekstu.
A.1.3A.1.3
Analizira strukturu razliitih tekstova i veih dijelova teksta (npr. odlomak, poglavlje, strofa i sl.) i utvruje kako se odnose jedni prema drugima ili prema cjelini.
JZK-1.1.1 JZK-2.1.1 JZK-1.1.2 JZK-1.1.3 JZK-2.1.2 JZK-1.2.2 JZK-2.2.2
Uestvuje u razgovoru (pitanje – odgovor) vezanom za proitane knjievne i/ili informativne tekstove.
Prepriava kratke tekstove ukljuujui i vane detalje prie.
Imenuje likove, dogaaje (povezivanje ilustracija sa dijelovima teksta), vrijeme i mjesto radnje.
Prepoznaje pojmove vezane za dijelove jednostavnih tekstova (poetak, kraj, strofa).
A.1.5A.1.5
Koristi niz rijei i izraza iz odreenih oblasti, razlikujui osnovna i prenesena znaenja rijei.
A.1.6A.1.6
Procjenjuje i spaja sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima (npr. vizuelno, audiovizuelno, grafiki…).
JZK-1.3.1 JZK-2.3.1 JZK-1.3.2 JZK-1.3.3 JZK-2.3.2 JZK-1.4.1 JZK-2.4.1
Imenuje znaenje manje poznatih rijei u temama koje se obrauju.
Otkriva znaenje novih rijei kroz igru.
Koristi rijei i izraze usvojene slušanjem i tokom razgovora o tekstu.
Objašnjava rijei i znaenje rijei na primjerima iz svakodnevnog ivota.
Definira jednostavne pojmove povezivanjem i razvrstavanjem u kategorije.
Koristi suprotna znaenja rijei.
Prepoznaje vezu izmeu teksta i slika koje ilustruju segment prie (npr. koji trenutak u prii prikazuje neka ilustracija).
KLJUNI SADRAJI
Pria, pjesma, pria sa slikama, kratki igrokaz, zagonetka, bajka, basna, krai informativni tekst.
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Zadatak nastavnika je da postupno i sistematino uvede uenike prvog razreda u svijet knjievnosti poštujui princip adekvatnosti. Tekstovi u nastavi su nezamjenjivo odgojno- obrazovno sredstvo koje nudi informacije, ideje, motive, likove i njihove postupke, poruke i pouke. U prvom razredu, u pripremi za poetno itanje i pisanje, uitelj/ica izraajno ita tekst. Aktivnost uenika je usmjerena na slušanje, razumijevanje, doivljavanje i pamenje isprianog i proitanog iz narodne, umjetnike knjievnosti i informativnih tekstova za djecu. Uitelj tekstom potie govornu reakciju kod uenika i misaoni angaman. Uenici prvog razreda su skromnijeg ivotnog iskustva, pa je tekstualni predloak snaan poticaj za razgovor, promišljanje, uoavanje relacijskih odnosa, uzroka i posljedica. Jednako vana je i umjetnika vrijednost tekstualnog predloška koji bogatstvom asocijacija i estetikom djeluje na misao i maštu. Formirati malu biblioteku: slikovnice, prie koje su kratke i razumljive uenicima te pogodne za analitiko-sintetiki pristup, bajke, basne, albumi, narodne umotvorine, djeiji listovi. Po mogunosti u uionici treba napraviti ugodan kutak za itanje i razgovor. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Navedenu oblast mogue je tematski povezati s ostalim predmetima razredne nastave: Moja okolina – teme pojedinih knjievnih i jednostavnih informativnih tekstova vezuju se za sadraje iz Moje okoline (godišnja doba, bia...), Likovna kultura – tematski povezati sadraje sa temama likovnih radova, Tjelesni i zdravstveni odgoj – tematski povezati igre, govor tijela…, Muzika kultura – pjesme, brojalice, muzike igre. Tematski je mogue povezati i s Engleskim jezikom. Uenik uestvuje u stvaralakim igrolikim aktivnostima nakon proitanoga knjievnog teksta: dramatizacija, ilustrovanje, igre, pokreti i sl. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Ostvarujui ishode ove oblasti, u prvom razredu razvijamo sljedee kljune kompetencije: Komunikacijska kompetencija – uenik/ca ui da ita i sluša rijei, reenice i jednostavne tekstove radi prenosa informacija u razliitim situacijama. Izraava pozitivne stavove i pokazuje vještine za efikasnu komunikaciju. Uiti kako uiti – uenik/ca ui da pokae upornost i trai prilike za podršku i pomo pri uenju. Radi samostalno, u paru i grupi. Društvena i graanska kompetencija – Prihvata postavljene norme i pravila ponašanja. Ui da komunicira konstruktivno s poštovanjem u razliitim situacijama. Izgrauje povjerenje i empatiju prema drugima. Razvija vještine grupnog rada.
B B Pisanje Pisanje
B.1.2B.1.2
JZK-4.3.1 JZK-4.3.2 JZK-4.4.1 JZK-4.4.2 JZK-
Piše veliko slovo na poetku reenice i na kraju taku.
Piše veliko poetno slovo u imenima i prezimenima ljudi i u imenima ivotinja.
Piše štampana latinina slova u rijeima bez obzira na poziciju u strukturi rijei.
Uestvuje u zajednikim istraivakim projektima uz poticaj i podršku odraslih (npr. istrai / predstavi crteom / tema pjesme, prie, knjige slikovnice / glavnog junaka...).
KLJUNI SADRAJI
Glas – slovo – rije – reenica, veliko slovo i taka, pria, pjesma, slikovnica – projekat.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Uenik piše malim i velikim štampanim slovima latinice i poinje uviati pisanje kao novo iskustvo koje je sloenija aktivnost od itanja. U prvom planu je perceptivno motorno uenje mnoštva pojedinosti: grafika pravilnost strukture slova u bezlinijskom i linijski ogranienom prostoru, ujednaenost slova po veliini, ujednaen razmak od slova do slova, od rijei do rijei, od reenice do reenice. U središtu panje je usavršavanje tehnike pisanja štampanih slova, razumijevanja smisla napisanog. Vana je preciznost u koordinaciji pokreta ruke i pokreta oiju. To se postie razvijanjem panje i vjebanjem motorike šake i prstiju. Potrebno je jaati sve aspekte dobre pismenosti i urednosti od samog poetka pisanja. Prilikom samostalnog oblikovanja kratkog teksta uenici mogu pisati nekoliko reenica velikim i malim štampanim slovima u skladu s individualnim sposobnostima svakog uenika. Zadatke pripremati prema razinama sloenosti, postepeno i bez urbe navikavati uenike savladavanju sadraja poetnog itanja i pisanja, jer se ova faza pisanja završava tek krajem prve trijade devetogodišnjeg obrazovanja. Kontinuiranom vjebom i pedagoškim optimizmom treba jaati sposobnosti uenika u pravilnom pisanju i estetskoj strani rukopisa. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Pisanje je mogue tematski povezati s ostalim predmetima razredne nastave: Moja okolina – teme pojedinih knjievnih i jednostavnih informativnih tekstova vezuju se za sadraje iz Moje okoline (godišnja doba, bia…), Likovna kultura – tematski povezati sadraje sa temama likovnih radova, Tjelesni i zdravstveni odgoj – tematski povezati igre, govor tijela, Muzika kultura – pjesme, brojalice, muzike igre je takoer mogue tematski povezati. Uenik uestvuje u stvaralakim igrolikim aktivnostima nakon proitanoga knjievnog teksta: dramatizacija, ilustrovanje, igre, pokreti i sl. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Ostvarujui ishode ove oblasti, u prvom razredu razvijamo sljedee kljune kompetencije: Komunikacijska kompetencija– uenik/ca ui da piše rijei, reenice i krae tekstove. Kritiki ocjenjuje vlastiti rad. Uiti kako uiti – uenik/ca ui da pokae upornost pri uenju. Trai prilike za podršku i pomo pri uenju. Radi samostalno, u paru i grupi. Informatika pismenost (informacijska, medijska, tehnološka) – organizuje i ureuje vlastite radove. Postepeno otkriva prednosti tehnologije kroz razliite igre za vjebe pisanja.
C C UsmenoUsmeno izraavanje iizraavanje i slušanje slušanje
C.1.1C.1.1
Uestvuje u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo uz primjenu jezikog bontona.
C.1.2C.1.2
Prezentira informacije, nalaze i dokaze tako da slušaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.
C.1.3C.1.3
JZK-5.1.1 JZK-5.2.1 JZK-5.2.2
Uestvuje u razgovorima o razliitim školskim temama s razliitim sagovornicima, u malim i veim grupama ili u paru, pratei dogovorena pravila u razgovoru.
Opisuje poznate ljude, mjesta, stvari i navodi dodatne pojedinosti.
Dodaje crtee ili druga vizuelna izlaganja opisima kako bi se time osiguralo više pojedinosti.
C.1.4C.1.4
JZK-5.2.3
Izraava se govorom i glasovnim kvalitetima govora kao što su visina, tempo i boja glasa kako bi se osjeaji, misli i ideje jasno izrazili.
KLJUNI SADRAJI
Prianje, razgovor, opis, dramatizacija, slika dogaaja kao poticaj, niz slika.
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja, poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja. Govorom jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. Vjebe posmatranja, slušanja i oponašanja realizirat e se metodiko-didaktikim aktivnostima u uionici, školskom dvorištu, u manjim grupama, paru i individualno. Smisao ovih vjebi je osposobljavanje uenika da slušaju korektan govor, pravilno formuliraju pitanje, smisleno odgovaraju na pitanje i da govore u skladu sa situacionim kontekstom. Treba poticati na primjenu jezikog bontona (individualne osobine govornika – poštovanje i uvaavanje sagovornika, kultura slušanja, izbjegavanje upadanja u rije, nadvikivanja, svaanja, izrugivanja i sl.) Potrebno je organizirati posjete kinu, pozorištu, izlobi, biblioteci, razgovarati o vienom i doivljenom, vjebati panju kod uenika, strpljenje i uvaavanje govornika, te funkcionalnost i zanimljivost u izraavanju. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Teme govornih vjebi kroz tematsko planiranje mogue je povezati s temama iz svih ostalih nastavnih predmeta. Uenike treba poticati da se izraavaju pravilno, potpunim i jasnim reenicama i na svim ostalim asovima. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – uenik/ca uestvuje u nizu razgovora kroz razliite oblike rada i primjenom raznovrsnih strategija. Pria, sluša radi prenosa i razumijevanja informacija. Društvena i graanska kompetencija – poznaje opeprihvaena pravila jezikog bontona. Komunicira konstruktivno i ui da izraava frustracije na konstruktivan nain.
D D TemeljneTemeljne sposobnostisposobnosti itanja iitanja i pisanja pisanja
D.1.1D.1.1
D.1.2D.1.2
Prepoznaje organizaciju i osnovne osobine malih i velikih slova latinice i irilice pri itanju i pisanju.
D.1.3D.1.3
JZK-3.2.1 JZK-3.1.1 JZK-3.4.1
Dodaje / zamjenjuje pojedinane glasove (foneme) u jednostavnim, jednoslonim rijeima kako bi napravio/la nove rijei.
Razvrstava i povezuje glasove i slogove u rijeima.
Prati rijei slijeva nadesno, od vrha do dna, lista stranicu po stranicu pri itanju.
Pravi razmak pri pisanju pokazujui razumijevanje da su rijei razdvojene razmacima (meu rijeima i u reenicama).
Piše velika i mala štampana slova latinice, rijei i krae reenice.
Šitava / ita naglas rijei i krae reenice.
KLJUNI SADRAJI
Slovo – glas / predmet – slika – rije / slog – glas / grafem kao znak za glas / rije – reenica – krai tekst / velika i mala štampana slova latinice.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Uenju slova, itanju i pisanju prethodi priprema za poetno itanje i pisanje koja podrazumijeva planiranje i realizaciju aktivnosti koje se odnose na adaptacionu fazu, informativno-formativnu (glasovna, ortoepska i grafomotorna) i funkcionalnu. Potom uenici prvog razreda usvajaju velika i mala štampana slova latinice, vjebaju i razvijaju tehniku itanja i pisanja slova, kraih rijei i reenica. Aktivno…