jun 2016. godine crnogorski srpski, bosanski, · pdf filejun 2016. godine crnogorski –...

of 24 /24
JUN 2016. GODINE CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 180 MINUTA Za vrijeme testa nije dozvoljena upotreba elektronskih uređaja. Učenik/učenica ne smije na bilo koji način otkrivati u testu svoj identitet ili se direktno obradati ocjenjivaču. Test MORA biti napisan hemijskom olovkom. Test sadrži zadatke koji se rješavaju na jedan od sljedećih načina: zaokruživanjem broja ispred tačnog odgovora pisanjem kratkog odgovora pisanjem dužeg odgovora pisanjem eseja Uz test si dobio/dobila list za odgovore za zadatke višestrukog izbora. Potrebno je da na odgovarajuće mjesto pažljivo prepišeš svoje odgovore. Zadatak de se vrednovati s 0 (nula) bodova ako je: netačan zaokruženo više ponuđenih odgovora nečitko i nejasno napisan rješenje napisano grafitnom olovkom Ukoliko pogriješiš, prekriži i odgovori ponovo. Kad završiš, provjeri svoje odgovore. Srećno!

Author: buikhuong

Post on 31-Jan-2018

257 views

Category:

Documents


3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • JUN 2016. GODINE

    CRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

    VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 180 MINUTA

    Za vrijeme testa nije dozvoljena upotreba elektronskih ureaja. Uenik/uenica ne smije na bilo koji nain otkrivati u testu svoj identitet ili se direktno obradati ocjenjivau. Test MORA biti napisan hemijskom olovkom.

    Test sadri zadatke koji se rjeavaju na jedan od sljedeih naina:

    zaokruivanjem broja ispred tanog odgovora

    pisanjem kratkog odgovora

    pisanjem dueg odgovora

    pisanjem eseja Uz test si dobio/dobila list za odgovore za zadatke viestrukog izbora. Potrebno je da na odgovarajue mjesto paljivo prepie svoje odgovore. Zadatak de se vrednovati s 0 (nula) bodova ako je:

    netaan

    zaokrueno vie ponuenih odgovora

    neitko i nejasno napisan

    rjeenje napisano grafitnom olovkom

    Ukoliko pogrijei, prekrii i odgovori ponovo. Kad zavri, provjeri svoje odgovore. Sreno!

  • PRAZNA STRANA

  • 4

    PRAVLJENJE MAPA UMA

    1. Koliko esto ste viali revnosnog studenta koji se dri svake rijei svog nastavnika, vjerno

    zapisujui u svesku sve to on kae? To je prilino est sluaj koji ima brojne negativne

    posljedice. Voenje biljeaka pravljenjem mapa uma predstavlja revolucionarnu tehniku.

    Osoba koja je rijeena da zapie sve lii na itaa koji prethodno ne pregleda ukratko

    materijal koji e itati ona ne vidi osnovnu ideju o kojoj je rije.

    Neprestana optereenost da se sve zapie onemoguava objektivnu i uporednu

    kritiku analizu i praenje materije. Preesto hvatanje biljeaka potpuno zaobilazi um,

    nalik na sekretaricu koja je u stanju da otkuca kompletan roman, a da pri tome nema

    ideju o emu se radi u njemu.

    Pravilno voenje biljeaka nije ropsko praenje svega to je reeno, ve selektivni

    proces koji treba da minimizira koliinu rijei koje e se zapisati, a maksimizira koliinu

    podataka na osnovu tih rijei.

    Da bi se ovo postiglo, koristimo kljune rijei. Kljuna rije je rije koja saima mnoga

    znaenja u to je mogue manje jedinica.

    Selektovanje kljunih rijei je lako. Prva faza podrazumijeva eliminisanje svih

    nepotrebnih rijei.

    Kljuna rije se ne mora vaditi direktno iz sadraja predavanja, ve treba odabrati

    rije koju vi smatrate zadovoljavajuom. Treba odabrati rije koja sumira neije tue

    rijei. Kljune rijei omoguavaju da se mnotvo informacija smjesti na mali prostor. Tako

    kljune rijei postaju efikasni okidai za prisjeanje.

    2. Mapa uma upoljava sve vae mentalne vjetine: asocijativne i imaginativne vjetine vae

    memorije; rijei, brojeve, spiskove, nizove, logiku i analizu vae lijeve modane hemisfere;

    boje, matu, trodimenzionalnost, ritam, sanjarenje, cjelovitu sliku i prostorne sposobnosti

    desne hemisfere; mo vaih oiju da percipiraju i asimiliraju; mo vaih ruku da preslikaju

    ono to su oi vidjele; i mo kompletnog mozga da organizuje, skladiti i prisjea se

    onoga to je nauio.

    Prilikom voenja biljeaka pomou mape uma, umjesto da sve ono to elite da

    zapamtite ispisujete u vidu klasinih reenica ili spiskova, vi na centar stranice postavljate

    sliku (to pomae koncentraciji i pamenju), da bi od nje, na organizovan nain, granali

    ostale informacije koristei kljune rijei i kljune slike. Dok nastavljate da granate mapu

    uma, va mozak kreira integralnu mapu kompletne materije koju obraujete.

    3. Mapa uma predstavlja grafiki saetak koji pomae pamenju. Ona je efikasan

    podsjetnik i poslije dueg vremena jer postaje biljeka iz sopstvenog uma.

    Pravila koja vae za pravljenje mape uma:

    1. U centru se nalazi slika.

    2. Iz centra se granaju glavne ideje.

    3. Glavne ideje treba da budu ispisane veim slovima.

    4. Svaka rije ima nevjerovatno veliki broj asocijacija koje se povezuju s drugim

    asocijacijama u vaem mozgu.

    5. Rijei treba uvijek da budu ispisane tampanim slovima.

    6. Linije treba da budu povezane, to pomae meusobnoj povezanosti unutar vae

    memorije.

    7. Koristite to je mogue vie slika, to olakava pamenje, jer jedna slika vrijedi hiljade

    rijei.

    8. U cilju kodiranja i povezivanja koristite strelice, simbole, brojeve, slike, boje,

    trodimenzionalnost i isticanje.

    (prireeno prema tekstu iz knjige Mape uma T. Buzana, B. Buzana, Finesa, Beograd,1999)

    Na osnovu teksta Pravljenje mapa uma odgovori na pitanja 1, 2, 3, 4 i 5.

  • 5

    1.

    2.

    3.

    4.

    5.

    Zaokrui broj ispred frazeologizma kojim se izraava osnovni nedostatak

    uobiajenog voenja biljeaka i rjeenje prenesi na list za odgovore.

    1. okretati vodu na svoju vodenicu

    2. od drveta ne vidjeti umu

    3. raditi punom parom

    1 bod

    to je funkcija kljunih rijei?

    ...

    ...

    1 bod

    Po emu se, kada je u pitanju sadraj, trei dio teksta razlikuje od prethodna dva

    dijela?

    ...

    ...

    1 bod

    Koje se od tema datih u tabeli nalaze u tekstu?

    Zaokrui TANO ili NETANO da oznai svoj odgovor za svaku od tema.

    TEMA U TEKSTU?

    Kad se kljuna rije mora vaditi iz sadraja predavanja Tano Netano

    Kad treba vjerno zapisivati sve rijei nastavnika Tano Netano

    Kako napraviti dobru mapu uma Tano Netano

    1 bod

    Pravljenje mapa uma angauje i lijevu i desnu hemisferu mozga.

    Argumentuj ovu tvrdnju pozivajui se na tekst.

    ...

    ...

    ...

    1 bod

  • 6

    SEMINAR

    Iz Vaingtona sam dobio poziv da starijim lanovima amerike vlade odrim seminar.

    On se odvijao u sveanoj, mermernoj sali jedne poslovne zgrade, graene u grko-rimskom

    stilu. Lica uesnika seminara bila su ozbiljna poput njene fasade.

    Sredovjeni mukarci, u tamnim odijelima, bijelim kouljama, nenametljivim kravatama

    patriotskih boja, tamnim arapama i dobro uglancanim cipelama. Morali ste ih respektovati

    nosili su ozbiljne, kone aktovke. Ponaanje im je bilo impresivno ak bi se moglo rei

    zastraujue. Oni su upravljali Vladom Sjedinjenih Amerikih Drava. Nisu imali vremena za

    provod. Njihova poruka mi je bila jasna: Bilo bi ti bolje da seminar bude koristan.

    Gospodo, imam jednu malu molbu: Izvadite svoje novanike i spustite ih na sto, ispred

    sebe.

    Iz njihovih depova izronili su debeli, stari, koni novanici ukalupljeni i plesnjivi od

    viegodinje upotrebe. Smijali su se. Njihove maske su pale.

    Sada, molim vas, izvadite njihov sadraj i rasprostrite ga po stolu.

    Bio sam iznenaen njihovom spremnou da uine ono to sam traio. Zaintrigirao sam

    ih ni oni sami nisu znali to se sve nalazilo u njihovim novanicima.

    Bilo je tu uobiajenih stvari: novanica, kreditnih kartica, vozakih dozvola i raznih

    lanskih karata. U velikom broju sluajeva, bar neto od ovoga vie nije bilo vaee.

    Ostatak sadraja predstavljale su razliite drangulije. Pozivnice za sastanke koji su

    odrani prije vie mjeseci ili godina. Ceduljice na kojima su se nalazili spiskovi stvari koje treba

    kupiti, imena razliitih automehaniara i servisa. I neobjanjive poruke malo-malo pa bi se

    zaulo mrmljanje: Nemam pojma odakle mi je ovo, ili ta ovo znai, ili zato se to tu nalo.

    Kod veine su se mogle nai guvice papira s brojevima koji ne bi trebalo da se nose u

    novanicima: ifre za bankomate, brojevi kreditnih kartica za razgovore s inostranstvom,

    kombinacije sefova, ifre za ulazak u kompjuter, brojevi privatnih potanskih fahova i

    socijalnog osiguranja. I sve to ispisano siunim ciframa na siunim komadima hartije kao

    da je postojala namjera da se ovim mikroskopskim detaljima zbune potencijalni nalazai

    njihovih izgubljenih novanika. Veina je morala da upotrijebi naoare za itanje da bi

    deifrovala svoje hijeroglife; njihovim oima, kao i njihovom sjeanju, bila je potrebna pomo.

    I ponovo se zaulo mrmljanje: Ne znam to je ovo.

    U skoro svim novanicima su se nalazile i fotografije. Stare, i izblijedjele. Novih nije bilo.

    Samo slike njihove djece i ena, kada su bili mladi. Djeaci i djevojice koji nevino poziraju i

    smiju se. Supruge sa nekada modernim frizurama. lanovi porodica: otac i majka, nekada

    mladi, a sada ostarjeli, ili preminuli. Psi. Make.

    Fotografije su promijenile atmosferu u sali. Poeli su da ih razmjenjuju i priaju gdje je ko

    od njih sada, prie neke sa srenim, a neke, ipak, s nesrenim zavretkom. Najsvjeije

    fotografije, koje su prikazivale njihovu unuad, pokrenule su, naravno, razgovore na temu

    izuzetno brzog sazrijevanja i njihovog ponosa zbog toga.

    U meuvremenu, dok su spontano govorili o svojim privatnim ivotima, poeli su da

    olabavljuju kravate i svlae sakoe.

    Kada je na seminar priveden kraju zaprepastilo me je, ali i zasmijalo, to to su svi oni -

    bez izuzetka sve ono to su izvadili iz svojih novanika tamo uredno i vratili do posljednje

    sitnice. I, po duboko ukorijenjenoj navici, svako od njih se nagnuo naprijed, u jednu stranu, da

    bi svoju amajlijsku svataru vratio na mjesto. Poslije svega ovoga, ne moete je zvati samo

    novanikom, jer ona, zapravo, slui za odlaganje ivota...

    (prireeno prema tekstu iz knjige Moda da, moda ne, Roberta Falgama, Narodna knjiga,

    Beograd, 1978)

    Na osnovu teksta Seminar odgovori na pitanja 6, 7, 8 i 9.

  • 7

    7.

    6.

    8.

    9.