avgust 2016. godine crnogorski srpski, bosanski, testovi/novi... · pdf file4 uzroČni...
Post on 31-Aug-2019
8 views
Embed Size (px)
TRANSCRIPT
AVGUST 2016. GODINE
CRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST
VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 180 MINUTA
Za vrijeme testa nije dozvoljena upotreba elektronskih ureaja. Uenik/uenica ne smije na bilo koji nain otkrivati u testu svoj identitet ili se direktno obradati ocjenjivau. Test MORA biti napisan hemijskom olovkom.
Test sadri zadatke koji se rjeavaju na jedan od sljedeih naina:
zaokruivanjem broja ispred tanog odgovora
pisanjem kratkog odgovora
pisanjem dueg odgovora
pisanjem eseja Uz test si dobio/dobila list za odgovore za zadatke viestrukog izbora. Potrebno je da na odgovarajue mjesto paljivo prepie svoje odgovore. Zadatak de se vrednovati s 0 (nula) bodova ako je:
netaan
zaokruen ili napisan i taan i netaan odgovor
neitko i nejasno napisan
rjeenje napisano grafitnom olovkom
Ukoliko pogrijei, prekrii i odgovori ponovo. Kad zavri, provjeri svoje odgovore. Sreno!
3
PRAZNA STRANA
4
UZRONI LANAC
Nije neka mudrost utvrditi postojanje opte korelacije izmeu stresnih odnosa i
loeg zdravlja i navesti jedan ili dva pravca u moguem uzronom lancu. Uprkos
povremenim istraivanjima koja ukazuju na bioloke mehanizme, skeptici, meutim,
esto tvrde da u igri mogu biti sasvim drugaiji inioci. Na primjer, ako neki teak
odnos utie na osobu da previe pije ili pui i slabije spava, onda to mogu biti mnogo
bri uzronici pogoranja zdravlja. Zato su istraivai nastavili da tragaju za sasvim
odreenim biolokim spojem spojem koji bi se mogao jasno izdvojiti od ostalih
uzroka.
Upoznajmo eldona Koena (Cohen), psihologa s Univerziteta Karnegi Melon,
koji je stotine ljudi namjerno zarazio kijavicom. Pod briljivo kontrolisanim uslovima, on
je sistematino izlagao dobrovoljce rinovirusu koji izaziva obian nazeb. Otprilike kod
jedne treine onih koji su doli u dodir s virusom razvila se puna lepeza simptoma, dok
su se ostali provukli s blagom hunjavicom. A kontrolisani uslovi su Koenu omoguili da
utvrdi zato je to tako.
Njegove metode su vrlo stroge. Koenovi dobrovoljci su dvadeset etiri asa
prije izlaganja virusu smjeteni u karantin, da bi se tako iskljuila mogunost da su
prehladu zaradili na drugom mjestu. Narednih pet dana (za 800 dolara) svi su
dobrovoljci proveli na specijalnom odjeljenju zajedno, i morali su jedni od drugih biti
na rastojanju najmanje jedan metar da bi iskljuili mogunost meusobne zaraze.
Za tih pet dana, u njihovom brisu nosa traeni su formalni pokazatelji prehlade
(kao to je ukupna koliina sluzi), kao i prisustvo odreenih rinovirusa, a u uzorcima
krvi traeno je prisustvo antitijela. Koen je tako mjerio znake prehlade s mnogo
veom preciznou nego da je samo prebrojavao one to mru i kijaju.
Poznato je da nizak nivo vitamina C, puenje i nedovoljno sna poveavaju
vjerovatnou inficiranja. Pitanje je mogu li se i stresne veze dodati tom spisku. Koenov
odgovor je: nema sumnje da mogu.
Koen dodaje precizne numerike vrijednosti faktorima koji utiu na to da jedna
osoba dobije prehladu, dok druga ostaje zdrava. Oni koji su bili usred linih konflikata
imali su dva i po puta vee izglede da obole od prehlade, to burne odnose stavlja u
isti uzroni red s nedostatkom vitamina C i nedostatkom sna. Konflikti koji traju mjesec
dana, ili due, poveavali su osjetljivost, dok povremene svae nijesu predstavljale
nikakvu opasnost po zdravlje.
I mada su neprekidne svae loe po zdravlje, izolacija je jo opasnija. U
poreenju s ljudima koji imaju razgranatu mreu socijalnih veza, oni s najmanjim
brojem bliskih odnosa imali su 4,2 puta veu vjerovatnou da obole od nazeba, to
je usamljenost inilo opasnijom od puenja.
to se vie druimo, to smo manje podloni obolijevanju od prehlade. ini se da
je ta ideja protivna logici: zar se vjerovatnoa izlaganja virusu prehlade ne
poveava to se vie viamo s ljudima? Naravno. Ali duboke socijalne veze
pojaavaju dobra raspoloenja i suzbijaju loa, potiskujui kortizol i poboljavajui rad
imune funkcije pod stresom. ini se da nas ve i sami odnosi s drugima tite od
opasnosti obolijevanja upravo od onog virusa prehlade koji nam oni donose.
(prireeno prema tekstu iz knjige Danijela Golemana Emocionalna
inteligencija, Geopoetika, Beograd, 2005)
Na osnovu teksta Uzroni lanac odgovori na pitanja 1, 2, 3, 4 i 5.
5
1.
2.
3.
4.
5.
Navedi tri opepoznata inioca koji slabe otpornost organizma od
obolijevanja od prehlade.
...
...
1 bod
to je predmet istraivanja eldoha Koena?
1. korelacija izmeu meuljudskih odnosa i opteg stanja zdravlja,
2. meusobna zavisnost razliitih faktora rizika po zdravlje,
3. stepen uticaja stresa na imunitet organizma,
4. uticaj drutvenih odnosa na otpornost od obolijevanje od prehlade.
Zaokrui broj ispred tanog odgovora i rjeenje prenesi na list za odgovore.
1 bod
to je Koen postigao korienjem karantina, zahtjevom da uesnici u
eksperimentu budu udaljeni najmanje metar i utvrivanjem prisustva
antitijela?
...
...
2 boda
Sa gledita broja i kvaliteta socijalnih odnosa, koje su osobe najpodlonije
obolijevanju od prehlade?
1. Osobe sa znatnim brojem bliskih odnosa.
2. Osobe koje imaju povremene svae.
3. Osobe koje su usamljene.
Zaokrui broj ispred tanog odgovora i rjeenje prenesi na list za odgovore.
1 bod
Objasni ta je paradoksalno u rezultatima Koenovog istraivanja.
...
...
...
1 bod
6
Tekst 1
DOBROVOLJNO DAVANJE KRVI
Sve zdrave osobe mukog i enskog pola stare od 18 do 65 godina, ukoliko
zadovoljavaju medicinske kriterijume poslije laboratorijskog i ljekarskog pregleda,
mogu dati krv. Krv ne mogu dati lica za koja ljekar utvrdi da boluju od akutnih ili
izvjesnog broja hroninih oboljenja, kao i lica ija krv moe da ugrozi zdravlje
primaoca.
Prosjena odrasla osoba ima 70 ml krvi na kilogram tjelesne teine. Osoba od 70 kg
ima oko 5 do 5,5 litara krvi. Moe da se da trinaesti dio od ukupne koliine, tj. do 450
ml krvi.
Teni dio krvi nadoknadi se iz rezervi za tridesetak minuta, a elijski elementi
za 30 do 60 dana. Dnevno se stvori 50 ml nove krvi i isto toliko razgradi. Stvaranje krvi
u kotanoj sri moe da se povea 6 puta (6x50 ml=300 ml dnevno), to znai da
data koliina krvi teoretski moe da se obnovi za jedan i po dan. Najsporije se
nadoknauje gvoe koje ulazi u sastav svakog crvenog krvnog zrnca. Zato je
razmak izmeu dva davanja 3 do 4 mjeseca.
Osobe koje daju krv ponaaju se uobiajeno, kao i prije davanja krvi. Jedini
medicinski propis je da se nakon davanja krvi popije dovoljno tenosti. Ishrana i
fizike aktivnosti su uobiajene. Poslije davanja krvi ne treba puiti 2 sata, a 6 sati ne
treba raditi pored nezatienih opasnih aparata i maina. Takoe se preporuuje
osobama koje se profesionalno bave poslovima na visini ili vonjom da tog dana ne
rade.
Krv se daje iz vene u pregibu lakta gdje je ubod igle najmanje bolan. U
odnosu na ukupan znaaj i in davanja, bol je zanemarljiva i trenutna.
U vezi s davanjem krvi ne postoje komplikacije. Nivo rada transfuziolokih ustanova je
takav da visoko struan i obuen kadar obezbjeuje maksimalnu sigurnost davaocu.
Cjelokupan materijal za uzimanje krvi je sterilan, apirogen i za jednokratnu upotrebu.
Viestruko davanje krvi ne dovodi do poveanja ili gubitka teine, ne
poveava niti smanjuje apetit, ne smanjuje niti poveava radnu sposobnost.
Krv se uva u specijalnim bocama ili plastinim kesama u kojima je i uzeta. U kesama
i bocama nalazi se odreena koliina rastvora koji pri odgovarajuoj temeperaturi
(+4C) omoguava uvanje krvi 21 do 35 dana pa i due. Na taj nain je
omogueno da "KRV EKA PACIJENTA, A NE PACIJENT NA KRV".
Svaka jedinica krvi, a to znai krv svakog davaoca, obavezno se kontrolie na:
krvno grupnu pripadnost, prisustvo vanrednih (iregularnih) antitijela, izazivae bolesti
koje se mogu prenijeti putem krvi (transmisivne bolesti) kao to su izazivai utice,
AIDS-a (SIDE) i sifilisa.
Neke bolesti mogu da se prenesu putem krvi (od davaoca ka primaocu).
Osobe koje su bolovale od bilo kakve infektivne bolesti dune su da to kau ljekaru
prilikom pregleda. Osobe koje znaju da imaju pozitivan nalaz na neke virusne ili
bakterijske bolesti (hepatitis, sidu ili sifilis) ne treba da se prijavljuju za davanje krvi.
Pozitivan nalaz virusa B utice u krvi trajno iskljuuje davaoca od davanja krvi. Osobe
koje su imale heteroseksualne kontakte sa vie partnera u kratkom vremenskom
periodu ili su koristili droge, takoe ne treba da se prijavljuju za davanje krvi.
Napominjemo da svaka sluba transfuzije testira svaku jedinicu krvi bez obzira na
anamnezu davaoca.
(prilagoeno i preuzeto sa http:/activelife.awardspace.com)
Na osnovu teksta 1 odgovori na pitanja 6, 7, 8 i 9.
7
7.
6.
8.
Tekst 2
Bojanina majka je veoma bolesna i 15. maja je primljena u bolnicu. Poslije svih
pregleda utvreno je da je za izljeenje neophodna hitna operacija za koju je
potrebno obezbijediti dovoljne koliine krvi. Operacija je zakazana za 16.