bernes aljukić asistent na odsjeku za bosanski jezik i književnost filozofskog fakulteta

Click here to load reader

Post on 14-Jan-2016

74 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Bernes Aljukić asistent na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli doktorand na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju Jezikoslovlje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku bernes.aljukic@bih.net.ba - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

  • Bernes Aljukiasistent na Odsjeku za bosanski jezik i knjievnostFilozofskog fakultetaUniverziteta u Tuzlidoktorand na Poslijediplomskom sveuilinom studiju JezikoslovljeSveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijekubernes.aljukic@bih.net.ba

    HUMOR I STRUKTURALNA VIEZNANOST NA MORFOSINTAKSIKOM NIVOU U DJELIMA BRANKA OPIA

    Banja Luka, 5. 9. 2013.

  • smijeh je jedna od drutvenih radnji (ljudi se rijetko smiju kad su sami);humor je obiljeen izrazitim drutvenim aspektima (komunikacijska kompetencija, susjedni parovi, konvencionalne reakcije na aljiv govorni iskaz; ale strukturirane kao pitanje, kuc-kuc ale i sl.);smijeh kao zajednika aktivnost (fenomen izopraksije u neverbalnoj komunikaciji);smijeh iz konzerve (snimljeni smijeh vee grupe ljudi koji prati audio-videozapis);

    govorni iskazi koji su nosioci humoristikog efekta i njihova usporedba s teorijom govornih inova (John Austen);felicity conditions (uslovi prikladnosti) slinost i razlike sa kontekstom;kontekst (ono to je smijeno u jednoj situaciji ne mora biti u drugoj);besmislenost objanjavanja zato je neto smijeno? (upravo usljed izostanka tog efekta);

  • Humor mora biti iskazan rijeima bilo u pisanom ili govornom obliku.- ciljevi (mete) humoristikog efekta: institucije, osobe, skup vjerovanja, tabu, pa ak i "crni humor", to je vid reakcije na teke ivotne dogaaje;

    Najee se iskazuje uz svjesnu namjeru, mada esto i usljed nenamjernih omaki u govoru.

    Humoristiki efekt objanjava se teorijom inkongruentnosti >postoji konflikt izmeu onoga to se oekuje i onoga to se zaista javlja u iskazu koji izaziva humoristiki efekat;Taj konflikt uvjetuje ambigvitet (dvosmislenost) odreenog jezikog nivoa (jezik kao sistem i kao struktura; strukturalna vieznanost).

  • Temeljni semantiki pojmovi i njihova objanjenja:definicija znaenja (strukturna i pragmatika determiniranost jezikih znakova);znaenje nije imanentno jezikom znaku (razlika spram drugih znakova);znaenje sui generis?SMISAO (nije odnos leksema (leksem nije isto to i rije: leksem i oblik) i onoga na ta se odnosi u izvanjezikoj stvarnosti, ve odnos leksema prema drugim, znaenjski bliskim leksemima);DENOTACIJA; za razliku od REFERENCIJE = odnos leksema i pojedinanog entiteta izvanjezine stvarnosti, DENOTACIJA JE VEZA IZMEU LEKSEMA I ITAVE KLASE INDIVIDUALNIH ENTITETA KOJI SU IMENOVANI TIM LEKSEMOM;ZA RAZLIKU OD DENOTACIJE, KONOTACIJA PREDSTAVLJA SUBJEKTIVAN, PERIFERNI ZNAENJSKI SLOJ, TJ. SKUP ASOCIJACIJA VEZANIH UZ POJEDINI LEKSEM. To je razlog da npr. dva leksema mogu imati isto denotativno, ali razliita konotativna znaenja: OTAC tata i stari.

  • fluidnost znaenja?Trier-Weisgerberova teorija semantikih polja (leksika polja i konceptualna polja), irenja i suavanja znaenja; temeljni elementi su ODNOS i STRUKTURA)Najee se analiziraju leksemi za rodbinske odnose (slavenski jezici ih imaju vie negoli drugi, zbog naina ivota) i koncepti boja, opozicije slatko-gorko, koncept vremena, obeanja i sl.

    Porzigova teorija semantikih polja odnosi leksema u kolokacijama, dvolanim sintagmama (npr. smisao leksema noga saima se u leksem utnuti < od utnuti nogom); osim saimanja, mogue je i uoptavanje.

    KOMPONENCIJALNA ANALIZAHjelmslev i Jakobson su pravi zastupnici ove analize u semantici, po uzoru na Trubeckovljev princip u fonologiji za foneme;Set univerzalnih binarnih opozicija+/- LJUDSKO+/- IVO i sl.

  • Coseriu: Semovi (minimalna razlikovna obiljeja unutar pojedinih leksikih polja, npr. STOLICA > semovi +/- NASLON, +/- DRA ZA RUKE i sl.Klasemi, za razliku od semova, vrlo openite znaenjske komponente, npr. +/- IVO, +/- MUKO i sl.

    Amerika kola komponencijalne analize:Katz i Fodor: distinguishers and markers / razlikovnici i oznaivaidistinguishers oznaavaju nesistemski dio znaenja, markeri njima suprotan, sistemski dio znaenja.- koncept semantikog ostatka.

  • Strukturalna vieznanost na nivou:fonologije (fonem kao nosilac razlike u znaenju);

    grafologije (nain kako je jeziki sadraj predstavljen u pisanoj formi, npr. akronim koji nosi aljivo, vrlo esto seksualno obojeno, tabu znaenje, zato to ga ne itamo / razumijevamo kao akronim.

    morfologije (nain kako su rijei strukturirane, odnosno kako im se znaenje modificira odreenim tvorbenim postupkom (prefiksima, sufiksima, infiksima);

    - leksike (leksem kao nosilac razlike u znaenju);U romanu Ana Karenjina ima epizoda gdje se govori o trci konja, ali ti nisi trao. Uhh... itao... Nisi itao.

    sintakse

    - diskursa (esto u asimetrinim govornim parovima)

    PRIMJERI > KORPUS

  • Sintaksika vieznanost(najuoljivija je u sudbini direktnog / indirektnog objekta)

    - Ne posluujemo obojene ljude / tamne ljude. (rasizam)- Meni to ne smeta. Ja bih jedno pile.- Posluujete li ablje batake?- Posluujemo svakoga ko moe platiti.

    (ovdje nisu rijei nosioci drugog znaenja, nego struktura reenice)(tema)- Koliko? (raun)- 8 i 20. Skoro pola devet. (vrijeme)

  • Diskursni nivo (vid upotrebe jezika, jezik u upotrebi) Vrlo esto u asimetrinim parovima, npr. doktor - pacijent:D: Nikako mi se ne svia vaa bolest.P: alim, nemam bolju. To je jedina koju imam.D: Puite li?P: Ne bih sada, hvala.

    Aluzije takoer nose humoristiki efekat. Njihovo razumijevanje, dakako, ukljuuje izvanlingvistiko znanje, tj. znanje o svijetu.Jezik je izvor bitaka. (borbi, ne: mnoina od bitak) (umjesto: Jezik je izvor bitka)Edip Sizifu: Hehe, je li teko gurati taj kamen? (ironino)Sizif Edipu: Idi, j*** svoju m*****.(psovka)

  • KORPUS:

    Pripazi ti na kigijenu opomenu ga poljar. Zubi se ne akaju pitoljem.(Pionirska trilogija, 317)Poljar se tre i zbunjeno zabrza:-Ne, ne, o tome nemoj! To je vojna tajna ili, kako se ueno veli, konj... spiracija...(Pionirska trilogija, 370)

    Nita nema da te brine,od ovoga pacov gine.Na uitelj ba je slika,nos mu crven ko paprika.Topovima s lea grijan, (eufemizam)gorom strue poljar Lijan.Za alkohol poljar nije,on rakiju samo pije.

    FONEMSKA PODUDARANJA i aljivi efekat;(rima)fonem - nosilac razlike u znaenju.FONOLOGIJA

  • syllaba paragogica: IMPERATIV + sufiks DER, doider, izaider, vidider..

    Snoplje vee vjeta rukaostarinca, djeda Vuka.(Pionirska trilogija, 417)

    A jesi li ti pitao svoju mamu za to? lukavo zakilji baba. (...)Pa jesam, ovaj, pitucnuo sam...(Pionirska trilogija, 429)

    Kakvo je to stradanje? - upita maak Too.Jo pita, brate makolave! (Doivljaji maka Toe, 131)

    (...) A djeak samo iri oi i od maka u oku ini mu se da je neznana zvijer s vatrenim ourdama. (Pionirska trilogija, 12)

    -Kakav li je to tronogi aluminijumsko-drveni djed?-Krasan, bogami. Ide on tako po kui i hue: Taj prokleti Indijski okean sigurno je neki goropadan car, ostau ja, bojim se, i bez ove druge noge!(Pionirska trilogija, 333)

    MORFOLOKE SPECIFINOSTI

  • Vi ste budalasti magarei somovi kad ovo ne ujete! (...)Kuku meni, sebi sam ja najvie podvalio! huknu poljar. Ej, Lijane, Lijane, oiana kobilea ovco. (Pionirska trilogija, 237)

    -ta je, brate, kao da ti vade zub, a!-Uim, rode moj, - zabrunda crni div. (...)Gavrilovo i mu je liilo na skianje starog svinjeta kad ga kolju, u je bualo kao fabrika duvana u Banjoj Luci, a od njegova e dizala se kosa uvis kao kad sluate ponono strailo, drekavca.(Pionirska trilogija, 236)

    Petrekanju Peinu, neobinog aka, trabalo je najprije udesiti da pristojno izgleda. Doe brica tricko Strugalovi, poviri u razbojnikovu kosu i bradurinu i strano razgorai oi.- U-uh, pobogu brao, pa ovo je prava ivica, trnjika, korov, konjska griva, svinjska ekinja, ta li je! (Prie ispod zmajevih krila, 208)

    SINTAGMEHIPERBOLA

  • -E-eh, kasno sam uvidio, Gavrilo, da ti nijesi jedno brkato boije marvine, nego ba ozbiljan mitraljezac.(Pionirska trilogija, 313)

    A je li vi, reponje jedne, zato vi ne aljete djecu u kolu?Reponje se zaueno zgledae. Striev djed Aleksa graknu kao vrana (...) (Ponirska trilogija, 77)Sad e ti meni u vodu, svinjo jedna! - guna ia i opet se okree.Svinja dak samo se strese kao da se uplaio, ali nita ne odgovara. (Doivljaju maka Toe, 111)

    SEMANTIKI POMAKO SEMANTIKOM POMAKU GOVORI SE RAVNODUNO, KAO DA ON TO I NIJE.

  • Zbaci stric odjeu sa sebe, die pokriva, svali se u krevet pa istom ipi i dreknu:-Ajoj, ta je ovo! (...)-Je, je! (...)-Sjutra u koli uimo o jeu, a ja o njemu znam ba sve.-Dabome da zna dok jeeve nosi u moj krevet na spavanje! (...)-Ovo li je tvoje maslo, e? zagrmi on pokazujui na jea.-Nije to maslo, to je neto okruglo oa crno zamuca Iketa. (Guknnv: 319)

    Kad se vratio u razred, uitelj se nabusito otrese na nj:-Jesi li bio na Sjevernom polu kad te tako dugo nema?-Ne, bio sam u oblinjem ljeskaru - odvrati Stric tako ozbiljno da itav razred, i pored sveg straha, prasnu u smijeh.(Pionirska trilogija, 17)

    SUGOVORNIK NE RAZUMIJE ILI NE ELI DA RAZUMIJE SEMANTIKI POMAK.

  • REENICA, RED RIJEI:

    ia stavi rame na sjekiru i namignu babom na svoje oko. - Bako, skuvaj u jajetu etiri lonca, dok se posao vrati sa ie. Danas e ruak slatko pojesti starca.Put raspali niz iu diui svojom irokom prainom oblake opanaka. Od toga se uplaie neka kola, a u trku izvrnue konje, a uzda ispusti koijaa i bubnu ledinom o lea.Pred kunom babom doeka ga vjerni prag. (...) Kua se prepade, uskoi u babu i zabravi klju na vratima, a siroto drvo pope se na iu i gore se uhvati granom za ruke oekujui dvorite da dojuri u vuka.(Izokrenuta pria, Prie ispod zmajevih krila, 224)

  • FORINOST:

    Moga prvog komiju budio je jedan na veoma grlat pijevac, a kad ga je pojeo lisac (to jest pijetla, a ne komiju!), snudeni komija alio se mom djedu:-Otkad nam lisac pojede na zajedniki sat, nikako ujutru da se probudim. ta sve ne rade od mene: viu, drmaju me, djeurlija skau po meni, ali zaludu sve ja spavam kao top. Izvuku me onda iz kreveta pa uzjau na konja, a

View more