maternji jezik i knjiŽevnost

Click here to load reader

Post on 08-Aug-2015

865 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Program

TRANSCRIPT

CRNA GORA MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA ZAVOD ZA KOLSTVO

Predmetni program

CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOSTI, II, III i IV razred opte gimnazije

Podgorica, 2011.

Zavod za kolstvo Predmetni program CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST I, II, III i IV razred opte gimnazije Izdava: Urednik: Lektura: Tehnika priprema: Dizajn korica tampa: Tira: Podgorica, 2011.Predmetni program MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST za optu gimnaziju izradila je Komisija u sljedeem sastavu: mr Boena Jelui, predednica Dajana evaljevi, lanica Zuvdija Hodi, lan Zoja Bojani, lanica mr Duanka Popovi, lanica Zora Rudovi, lanica Dragana ubari, lanica Dijana Kuzmanovi, lanica

Crnogorski jezik i knjievnost

Zavod za kolstvo Pavle Goranovi Jelena uanj Nevena abrilo Danijela ilas Pobjeda Podgorica 1200

Predmetni program CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST za optu gimnaziju nazivu predmeta prilagodila je Komisija u sljedeem sastavu: prof. dr Milenko Perovi, predednik Lida Vukmanovi Taba, lanica Aleksandar oguri, lan dr Duanka Popovi, lanica Dijana Lakovi, lanica Zuvdija Hodi, lan Dragana Dmitrovi, lanica dr Adnan irgi, konsultant Jelena uanj, konsultantkinja Aleksandar Radoman, konsultant

Savjet za opte obrazovanje je na 14. ednici drugog saziva, odranoj 24. 12. 2010. godine, donio predmetni program CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST za I, II, III i IV razred opte gimnazije.

2

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

SADRAJ:1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA ......................................................................................................................................................5 2. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMA.......................................................................................................................................5 3. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA....................................................................................................................................7 4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ....................................................................................................8 I razred ...............................................................................................................................................................................................10 I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA ................................................................................................................................................10 II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI..................................................................................................................................22 II razred ..............................................................................................................................................................................................41 I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA ................................................................................................................................................41 II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI..................................................................................................................................51 III razred .............................................................................................................................................................................................62 I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA ................................................................................................................................................62 II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI..................................................................................................................................69 IV razred.............................................................................................................................................................................................78 I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKA ................................................................................................................................................78 II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTI..................................................................................................................................85 5. DIDAKTIKE PREPORUKE .................................................................................................................................................................95 6. KORELACIJA MEU PREDMETIMA ...................................................................................................................................................98 7. STANDARDI ZNANJA ..........................................................................................................................................................................98 8. NAINI PROVJERE ZNANJA I STRUNE OSPOSOBLJENOSTI....................................................................................................105 9. RESURSI ZA REALIZACIJU...............................................................................................................................................................107 10. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA I STRUNIH SARADNIKA/SARADNICA.......................................1093

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

4

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST 2. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMAa) Poloaj, priroda i namjena predmetnoga programa Crnogorski jezik i knjievnost je obavezni etvorogodinji nastavni predmet u gimnaziji i polae se na maturskom ispitu. To je najvaniji opteobrazovni predmet u osnovnoj i srednjoj koli zato to razvija ukupne intelektualne i psihoemotivne sposobnosti. Vjetine koje se razvijaju u okviru ovoga predmeta potrebne su i u svim ostalim predmetima, otud njegov poseban znaaj u kurikulumu uopte. Predmet se sastoji od dviju podjednako vanih disciplina: nastave jezika i nastave knjievnosti. U okviru tih dviju oblasti razvija se kultura usmenog i pismenog izraavanja. Jezik je vana oblast za prouavanje zbog jedinstvenosti svoje uloge da zagospodari svom irinom ljudske misli i djelovanja (D. Kristal). Jezik je orue za razmiljanje i samoiskazivanje, prenoenje znanja i formiranje drutvenih odnosa, za stvaranje slike svijeta, razmjenu kulturnih dostignua i razvoj linosti uopte. Kao mentalni i drutveni fenomen, on je osnova humaniteta. Budui da se zasniva na prenoenju rijei u shvatljive zamisli (koncepte), ovaj predmet kroz mnotvo koncepata koje uenik/uenica ima na raspolaganju i kroz razumijevanje njihovih odnosa doprinosi da uenik/uenica i razmilja konceptualno. Kroz nastavu Crnogorskoga jezika i knjievnosti uenik/uenica se razvija kao samostalna, slobodna, kreativna i kulturna linost, svjesna svojega linog i nacionalnog identiteta. Uenik/uenica se usmjerava da cijeni vlastitu kulturu i jezik, jezike manjina u svojem okruenju i ukupno jeziko i kulturno nasljee ovjeanstva. Uenik/uenica se osposobljava za jasno, razumljivo, pravilno i funkcionalno usmeno i pisano sporazumijevanje u razliitim okolnostima. Uenik/uenica ovladava tehnikama itanja i pisanja, kao i vjetinama potrebnim u informatikome vremenu. Nakon sluanja i itanja uenik/uenica je u stanju da na osnovu tekstova vri odabir injenica, izvodi zakljuke, nadograuje i kritiki vrednuje tekst, te da predstavlja ideje na razliite naine.

5

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Kroz nastavu knjievnosti uenik/uenica razvija racionalni i emocionalni ivot, estetska oeanja, bogati sliku svijeta, produbljuje saznanje o sebi i drugim ljudima, razvija imaginaciju. Uenici/uenice se upoznaju sa svjetskom i nacionalnom knjievnom umjetnou, stvaraju italake navike i oblikuju estetski ukus. Uenik/uenica se osposobljava da jezik i knjievnost razumije kao sistem znanja i podstie da samostalno koristi strunu literaturu i ostale izvore znanja. b) Broj asova po godinama obrazovanja Crnogorski jezik i knjievnost se u sva etiri razreda gimnazije izuava sa po 4 asa sedmino, tj. sa 140 asova godinje u I, II i III razredu i 128 asova u IV razredu, podijeljenih u 35 radnih sedmica (32 radne sedmice za lV razred). Pretpostavka je da svi nastavni planovi slijede metodologiju savremenog evropskog kolskog sistema koja se zasniva na etrdesetosatnoj radnoj neelji, odnosno osmosatnom dnevnom optereenju. Ukoliko se ta metodologija ima u vidu, oekuje se na jednoj strani da se njome postigne rastereenje uenika/uenica i nastavnika/nastavnice, a na drugoj strani da se ostvari maksimalna radna aktivnost. Slijedei ta uputstva, predmet Crnogorski jezik i knjievnost zahtijeva od uenika/uenica i nastavnika/nastavnice 140 (128) asova rada u koli i 70 (64) sati uenja kod kue. Specifinost ovoga predmeta tie se injenice da se njegovo izuavanje zasniva na itanju relativno zahtjevnoga programa lektire. No vrijeme potrebno za itanje lektire ne ulazi u predvieni koncept radne neelje i dnevnog optereenja. Ono je zasebna cjelina koja se drugaije usvaja, ne ui se u klasinom smislu, podrazumijeva i elemente zabave i uivanja u tekstu i uz to je individualno profilisana. U ovome programu nastavi jezika namijenjeno je 40% asova, a nastavi knjievnosti 60% asova. Kad je rije o oblicima nastave, asovi se nikad kruto ne dijele na teorijsku i praktinu nastavu, ve se teorija i vjebanja prepliu na svim asovima. Za svaki razred postoji dio programa koji kreira nastavnik/nastavnica u skladu s potrebama uenika/uenica s kojima radi i u saradnji s lokalnom zajednicom u kojoj se kola nalazi. Taj fond iznosi do 10% ukupnoga broja predvienih asova. to se nastave knjievnosti tie, to mogu biti djela iz crnogorske knjievnosti, knjievnosti iz okruenja ili svjetske knjievnosti, te znaajna knjievna djela nastala na podruju lokalne zajednice. U okviru nastave jezika to mogu biti jeziki sadraji u smislu prouavanja govora kraja u kojem se kola nalazi, izrade diferencijalne gramatike i stvaranja rjenika lokalnoga govora i sl. Pomenuti broj asova moe se koristiti i za produbljivanje obaveznoga dijela programa. Prilagoavanje nastave potrebama uenika/uenica i u tom smislu otvorenost programa tie se, takoe, opsega gradiva, pa se, na primjer, nastavnik/nastavnica moe opredijeliti da odreeni operativni cilj uenici/uenice savladaju radei na veem ili manjem broju djela (na primjer epskih pjesama kad je u pitanju narodna knjievnost i sl.), ili da ak uvede novo, kritiki procijenjeno djelo, na kojem je mogue dostii predviene standarde znanja.6

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

3. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMAUenici/uenice razvijaju vjetinu izraavanja i sporazumijevanja crnogorskim jezikom, birajui formu prikladnu situaciji. Stiu sposobnost da izraze i obrazloe miljenje, da sluaju, pitaju i odgovore na ono to drugi pitaju, da razumiju znaenja neverbalnih poruka. Vjetinu izraavanja i sporazumijevanja uenici/uenice stiu na primjerima razliitih neumjetnikih i umjetnikih tekstova koje sluaju, gledaju, itaju i stvaraju (govore i piu). Uz nastavnikovo/nastavniino rukovoenje ue se da ih itaju, razumiju, razlau, analiziraju i kritiki vrednuju. Nakon toga, uenici/uenice su u stanju da sami/same stvaraju sline, usmene i pisane tekstove, razumljive i jeziki ispravne. Uenici/uenice ovladavaju sposobnou sporazumijevanja standardnim jezikom, znaju njegove principe i normu i koriste je pri sastavljanju usmenih ili pisanih tekstova. Budui da se nastava odvija na reprezentativnim umjetnikim, i neumjetnikim, tekstovima, uenici/uenice formiraju potpunu sliku fonetskih, morfolokih, sintaksikih i leksikih struktura crnogorskoga jezika. Uenik/uenica, takoe, ovladava razliitim stilskim obrascima i stie sposobnost adekvatne upotrebe funkcionalnih stilova prilikom govora i pisanja. Razvijajui vjetine komunikacije, uenik/uenica se socijalizuje, postaje svjestan/svjesna mogunosti da utie na svoju sredinu i da uestvuje u drutvenome ivotu. Time nastava jezika i knjievnosti direktno utie i na formiranje graanske svijesti uenika/uenica. Kroz nastavu knjievnosti uenici/uenice se razvijaju u slobodne, kreativne i kulturne linosti, kritikoga uma i oplemenjenoga jezika. Nastava knjievnosti osobito utie na razvoj moralnih vrijednosti, na bogatstvo misli i oeanja, na uoavanje njihovih nijansi i bogatstva. Uenikov/ueniin mentalni ivot uslonjava se i oplemenjuje mogunou imenovanja, objanjavanja i vrednovanja veoma sloenih pojava. Na odabranim primjerima iz nae i svjetske knjievnosti uenici/uenice shvataju osnovne knjievnoistorijske tokove i razvoj anrovskih oblika. U okviru knjievnoga djela uenik/uenica je u stanju da uoi i vrednuje estetske, etike i saznajne vrijednosti. U nastavi se, prema mogunostima, koriste sve vrste video-zapisa i elektronske komunikacije, s namjerom da se i na njihovim primjerima i povodom njih vjeba umijee govorenja i pisanja. Kroz nastavu knjievnosti ojaava se samosvijest uenika/uenice, njegov/njen nacionalni i evropski kulturni identitet i svijest o civilizacijskom zajednitvu s drugima.

7

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Uenici/uenice razvijaju strategije samostalnoga rada, ime se osposobljavaju za permanentno uenje. Podstiu se da uestvuju u svim oblicima vannastavnih aktivnosti i takmienja, da sarauju u novinama i asopisima, radijskim i televizijskim kuama. Talentovani uenici/uenice podstiu se da sami/same stvaraju knjievnoumjetnike tekstove. Uenici/uenice shvataju osobenost svojega jezika, uoavajui slinosti i razlike sa srodnim jezicima koje govori vie razliitih nacija, obiljeavajui lini, nacionalni i dravni identitet svake od njih. Uenici/uenice se vaspitavaju u pravcu jezike tolerancije, uvaavanja drugih jezika i jezika manjina. Uenici/uenice se osposobljavaju da koriste i tehniko-informatiku pomo prilikom prikupljanja, organizovanja i saoptavanja informacija. Uenik/uenica razumije mo medija i stie kritiki odnos prema njima.

4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMAOsnovni cilj nastave Crnogorskoga jezika i knjievnosti jeste razvijanje etiri aktivnosti sporazumijevanja: sluanje (razumijevanje onoga to se slua); govor (jasan, razumljiv i pravilan); itanje (razumijevanje onoga to se ita); pisanje (shodno gramatikoj i pravopisnoj normi, a u okviru razliitih funkcionalnih stilova).

Povezivanje i fleksibilnost znanja poveava osposobljenost uenika/uenica za djelovanje u ukupnoj drutvenoj sredini. To znai da teite vie nije na prenoenju odreenih sadraja, ve na razvijanju sposobnosti i vjetina (kompetencija), navika i socijalno prihvatljivih osobina linosti. kola, prema tome, nema prevashodno informativnu, ve formativnu i socijalizacijsku funkciju. Teite obrazovnoga programa pomjera se ka ciljevima i krajnjim rezultatima obrazovanja. To podrazumijeva kvalitet, primjenjivost i trajnost steenih znanja. Uenici/uenice na kraju gimnazijskoga kolovanja treba da budu osposobljeni za valjanu komunikaciju na crnogorskome jeziku (usmenu i funkcionalnopismenu). Operativni ciljevi proizilaze iz optih ciljeva; usmjereni su na uenika/uenicu. Pokazuju to uenik/uenica treba da naui, sazna, postigne, moe da uradi. Objedinjuju sadrajne (pojmovi, principi, zakonitosti) i procesne ciljeve (razne kognitivne i komunikacijske sposobnosti i kompetencije) i slue kao osnova za definisanje standarda znanja.8

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Predloene aktivnosti proizilaze iz postavljenih ciljeva i upuuju na procese i radnje putem kojih uenik/uenica ostvaruje cilj. Predstavljaju smjernice za nastavnike/nastavnice, nikako striktna uputstva. U koloni pojmovi i sadraji dati su glavni pojmovi koji upuuju na oblast predmeta koju uenici/uenice treba da savladaju. Korelacije predstavljaju uputstva i preporuke za ostvarivanje funkcionalne saradnje iz predmetnih oblasti u kojima je mogue napraviti logiku vezu i preplitanje od koristi za dostizanje postavljenih ciljeva (horizontalna korelacija). Podrazumijeva se da je za nastavu jezika i knjievnosti neobino vana i unutarpredmetna povezanost (vertikalna korelacija). Pitanje korelacija veoma je vano didaktiko pitanje jer koncept holistikog obrazovanja stie sve vie pristalica meu pedagokim strunjacima. Nastavnicima/nastavnicama je ostavljena mogunost da i sami/same upisuju ostvareni stepen povezanosti s ostalim predmetima i nastavnim sadrajima za koje smatraju da im mogu biti od vanosti u sprovoenju nastavne prakse iz crnogorskoga jezika i knjievnosti. Nastavni program podrazumijeva i meunarodno uporedive standarde znanja. Oni su osnova za praenje realizacije ciljeva nastave i provjeravanje i ocjenjivanje postignua uenika/uenica.

9

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

I razred I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKAOperativni ciljevi1. Uenik/uenica razvija vjetinu sluanja, itanja, razumijevanja i analiziranja i stvaranja neumjetnikih tekstova prilagoenih uzrastu. 1.1. Razvija vjetinu sluanja snimljenih razgovora i samostalnoga pripremanja slinih razgovora. Osposobljava se da: odredi temu i sagovornika/sagovornicu; izdvoji kljune podatke iz teksta; kae da li se razgovor / pregovor zavrio sporazumom ili ne; u iju je korist ili na iju tetu sporazum bio postignut; obrazloi svoje miljenje; oznai razgovor kao zvanian / nezvanian; kae koji govornik je vodio (usmjeravao) razgovor; presudi o korektnosti sagovornika/sagovornice; s uenicima/uenicama izvede slian razgovor (moe i telefonski). 1.1. Uenici/uenice: Nakon prvoga sluanja: kazuju ko je razgovarao; kazuju o emu su sagovornici/sagovornice razgovarali/razgovarale ili pregovarali/pregovarale; odgovaraju na pitanja nastavnika/nastavnice o znaajnim podacima; kazuju da li su se sagovornici/sagovornice informisali/informisale ili pogaali/pogaale; kazuju kako se pregovor zavrio (sporazumom ili ne) i utemelje svoje miljenje; kazuju zato jeste / nije dolo do sporazuma, tj. ko je odgovoran za to; utemelje svoje miljenje; zakljuuju o polaznim i konanim stavovima oba pregovaraa; razgovaraju o moguim sporovima meu ljudima (na primjer generacijski).

Aktivnosti

Pojmovi sadraji

Korelacija

10

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi

AktivnostiNakon drugoga sluanja: kazuju da li je razgovor zvanian ili nezvanian; kazuju kakav je odnos meu sagovornicima/sagovornicama (na primjer ravnopravan ili hijerarhijski); kazuju kakvo je emotivno stanje sagovornika/sagovornica (na primjer naklonjenost/nenaklonjenost, prijatnost/neprijatnost); kazuju koji/koja je od sagovornika/sagovornica vodio/vodila ili usmjeravao/usmjeravala razgovor; prosuuju o uviajnosti sagovornika/sagovornica, da li je njihov govor rijeima i pokretima odgovarajui i sl.; razgovaraju o uticaju emocija na stvaranje teksta; razgovaraju o ovjekovoj potrebi da ga drugi sluaju i razumiju; o razgovoru/pregovoru formiraju svoje miljenje. Pripremaju razgovor i tokom razgovora: vode rauna o gestikulaciji, mimici i o izrazu lica; uestvuju u igri uloga; dramatizuju tekst; pripremaju pitanja (usmeno/pismeno); vjebaju pregovore u manjim grupama sagovornici/sagovornice formiraju zajedniko miljenje, tj. izvjetaj o razgovorima i to predstavljaju drugovima/drugaricama u odjeljenju.

Pojmovi sadraji

Korelacija

11

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi1.2. Razvija vjetinu sluanja i analize govorenih / naglas itanih / ekranizovanih neumjetnikih tekstova i sposobnost stvaranja slinih tekstova, i to naunih tekstova povezanih sa sadrajima drugih nastavnih predmeta (na primjer hemija, fizika, biologija, matematika, geografija, istorija; opis procesa, postupka...) Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; usmeno i pismeno odgovori na pitanja nastavnika/nastavnice o sadraju teksta; u tekstu uoi kljune pojmove i s njima povezane vane podatke i upie ih u pripremljenu pojmovnu mapu; izradi plan izlaganja, sam/sama govorno nastupi uz pisanu pripremu; govori jasno, pravilno i razumljivo vodei rauna o intonaciji, tempu i dikciji; u govoru koristi osnovno i preneseno znaenje rijei, kao i uopteno i konkretno znaenje rijei; saoptava dogaaje i doivljaje vodei rauna o stilskom izrazu.

Aktivnosti1.2. Nakon sluanja: piu odgovore koji sadre znaajne informacije; sistematizuju i klasifikuju dobijene podatke, uoavaju i odvajaju bitne od nebitnih; kljune pojmove i s njima povezane vane podatke unose u pripremljenu pojmovnu mapu; ponove tekst (tj. usmeno/pismeno prezentuju popunjenu pojmovnu mapu); iskazuju svoje miljenje i pokuavaju ga utemeljiti; priaju o svojim iskustvima, razmiljanjima i sl.; sami/same dopune tekst (na primjer pripovjednim tekstovima predvide nastavak ili kraj); sami/same govorno nastupaju (s unaprijed pripremljenom temom): prije govornoga nastupa sami/same razmiljaju to bi sve mogli/mogle da kau o temi i izrauju plan izlaganja; iz razliitih izvora trae podatke koji im nedostaju i upisuju ih u plan izlaganja, pretvarajui ga u pismenu osnovu govornoga nastupa (podetnik); tokom govornoga nastupa samostalno govore uz pomo podetnika, jasno i prirodno; nakon govornoga nastupa sluaoci/sluateljke kazuju svoje miljenje o nastupu.

Pojmovi sadraji

Korelacija

12

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi1.3. Razumije znaaj i namjenu zvaninih i nezvaninih tekstova i samostalno ita i pie: oglas; estitku; pozivnicu; zahvalnicu; pismo (zvanino i nezvanino). Osposobljava se da: odredi poiljaoca i primaoca, kao i emotivne i drutvene odnose meu njima; odredi namjeru poiljaoca i nain na koji se obraa primaocu; odredi tekst kao zvanian ili nezvanian; sam/sama napie slian nezvanini i zvanini tekst, pri emu potuje osnove znanja oblikovanja zvaninih i nezvaninih tekstova, primjenjuje pravopisna pravila i pie itljivo.

Aktivnosti1.3. Nakon prvoga itanja: kazuju ko pie tekst, kome je namijenjen i u tekstu trae elemente na osnovu kojih su to prepoznali/prepoznale; objanjavaju kakav je drutveni i emotivni odnos izmeu onoga kome je tekst namijenjen i onoga ko je pisao; u tekstu trae elemente na osnovu kojih su to zakljuili/zakljuile; saoptavaju to poiljalac oekuje od onoga ko poiljku prima, tj. zato mu alje tekst, i tekstom potvruju svoje miljenje; prosuuju da li su izrazi u tekstu primjereni ili ne i, ako treba, zamjenjuju ih. Nakon ponovnoga itanja: saoptavaju svoje miljenje o tome kako e se primalac teksta odazvati, obrazlau ga; odreuju osnovne elemente spoljne oblikovanosti zvaninih i nezvaninih tekstova; u odgovarajuim okolnostima (npr. praznici, izleti, priredbe) sami/same stvaraju sline tekstove, vodei rauna o itljivosti, lijepome i pravilnom pisanju; piu tekstove za odjeljenjske novine, bilten...; izrauju kolski oglasnik''.

Pojmovi sadraji1.3. - oglas - estitka - zahvalnica - pismo (zvanino i nezvanino)

Korelacija

13

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi1.5. Razvija vjetinu itanja, razumijevanja i analize neumjetnikih tekstova (naunih i publicistikih) i sposobnost da samostalno pie tekstove (na primjer opis procesa, postupka, prostora, dogaaj, doivljaj..). Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta i obradi ih u okviru pojmovne mape; u sadraju pronae traeni podatak (i iz netekstualnoga dijela); ocijeni (ne)istinitost navedenih podataka; odredi da li je tekst pisan standardnim jezikom; odredi je li tekst umjetniki ili neumjetniki; prepozna razliku izmeu stilova pisanja; pronae strune rijei i objasni ih pomou rjenika; izradi plan izlaganja; uoava i razumije upotrebu razliitih stilova u tekstovima razliitih vrsta;

Aktivnosti1.5. itaju kratke neumjetnike tekstove. Nakon itanja: objanjavaju znaenje nepoznate rijei u kontekstu, pogledaju u rjenik/leksikon; tokom itanja podvlae znaajne podatke i upisuju ih u pojmovnu mapu. Nakon ponovnoga itanja: usmeno / pismeno ponove tekst (tj. prezentuju pojmovnu mapu); iskazuju svoje miljenje o tekstu; priaju o svojim iskustvima i razmiljanjima vezanim za tekst; u tekstu trae zahtijevani podatak, kao i u netekstualnome dijelu (sheme, tabele, grafikoni...) i objanjavaju ih; objanjavaju razliku izmeu knjievnoumjetnikoga i naunog stila; odreuju da li je tekst umjetniki ili neumjetniki, pisan narodnim ili standardnim jezikom i utemeljuju svoje miljenje; odreuju da li je tekst objektivan ili subjektivan i formiraju svoje miljenje; subjektivni tekst pretvaraju u objektivni.

Pojmovi sadraji

Korelacija

14

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi pravilno upotrebljava principe komponovanja pismenoga sastava (jedinstvo, odabiranje, skladnost, proporcija, izrazitost, raznovrsnost); primjenjuje pravila kompozicije teksta cjeline u tekstu istie paragrafima; stilizuje napisani tekst; pie narativni i deskriptivni tekst; razlikuje naraciju od deskripcije (naraciju vezuje za prianje dogaaja, a deskripciju za opisivanje pejzaa, eksterijera, enterijera, postupka, procesa).

AktivnostiSami/same piu tekstove: pripovijedaju o ivotu osobe koju su sami/same odabrali/odabrale; opisuju radni postupak / igru / sport i sl., koji su sami/same odabrali/odabrale; komentariu tekst / knjigu / film i sl., koji su sami/same odabrali/odabrale; pripovijedaju o dogaaju po sopstvenome izboru. Prije pisanja: razmiljaju to bi sve mogli napisati i izrauju plan teskta; u razliitim izvorima trae podatke i upisuju ih u plan teksta; na osnovu plana smiljaju i kreiraju odreenu vrstu teksta. U toku pisanja: koriste podatke iz plana teksta; vode rauna o kompoziciji teksta (cjeline u tekstu istiu paragrafima); na kraju teksta navode izvore; za krai tekst (zanimljiv muziki / sportski dogaaj) smiljaju to vie naslova i kroz razmjenu ideja i miljenja dolaze do jednoga naslova.

Pojmovi sadraji

Korelacija

15

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi

AktivnostiNakon pisanja: proitaju tekst i ispravljaju sadrajne, gramatike i pravopisne greke; procjenjuju razumljivost teksta; prepiu tekst, pri emu vode rauna o njegovoj spoljanjoj oblikovanosti i itljivosti; svoj tekst uporeuju s radovima drugova/drugarica iz odjeljenja i procjenjuju ga.

Pojmovi sadraji

Korelacija

2. Uenik/uenica razvija sposobnost razumijevanja jezika kao sredstva komunikacije. Osposobljava se da razumije: jezik kao sistem znakova koji se ostvaruje kroz govor i pismo; znaaj jezika za komunikaciju i njegovu mo u odnosu na druge naine sporazumijevanja; funkcije jezika; prirodu, porijeklo i osobine jezika; pojam metajezik; da se jezike pojave izuavaju u dijahroniji i sinhroniji; da jezici nastaju i nestaju.

2. Uenici/uenice: objanjavaju jezik kao psiholoku, bioloku i socioloku pojavu; izabranu temu ili pojam pokuavaju da objasne, tj. prikau gestikulacijom i mimikom, a onda porede s pisanim ili izgovorenim tekstom; porede s drugim nainima sporazumijevanja.

16

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi3. Uenik/uenica razvija sposobnost razgovjetnoga i prirodnoga govora, postepeno usvaja jezike norme crnogorskoga jezika, kao i sposobnost prepoznavanja nestandardnih jezikih varijeteta i njihova otklanjanja u govoru i pisanju. Osposobljava se da razumije: kako se normira jezik, to je norma, a to standardizacija; razliku izmeu standardnoga i knjievnog jezika; da norma moe biti ortoepska, ortografska, morfoloka, sintaksika i leksika; da u jezikoj normi dolazi do promjena i da je norma dogovor. 3.1. Osposobljava se da: prepozna i objasni jeziko raslojavanje; prepoznaje i razumije kako nastaju: sociolekti (argon, argo, sleng, atrovaki govor); idiolekti; varijante i dijalekti; funkcionalni stilovi (nauni, razgovorni, administrativni, knjievni i publicistiki); razlikuje funkcionalne stilove vezujui ih za odreene tekstove; razumije zato se za pisanje razliitih vrsta tekstova primjenjuju razliiti stilovi; samostalno pie tekst publicistikim stilom.

Aktivnosti3. Uenici/uenice: prepoznaju dijalekatska odstupanja u usmenom i pisanom tekstu i uporeuju ih s jezikom normom; normiraju nenormirane (dijalektom pisane) tekstove; u normiranju tekstova dosljedno primjenjuju ortoepska, ortografska, morfoloka, sintaksika i leksika pravila; pronalaze zadate odrednice u rjenicima i Pravopisu.

Pojmovi sadraji

Korelacija

3.1. itaju tekstove s dijalekatskim izrazima; uoavaju i izdvajaju dijalekatska odstupanja, analiziraju, uporeuju, uoavaju razlike u odnosu na jeziku normu; koriste rjenik argona i slenga; piu lekseme za rjenik argona svoje generacije; itaju tekst pisan razgovornim stilom i umjetniki tekst, obraaju panju na tempo izgovora, intonaciju, naglaavanje rijei ili grupe rijei; vjebaju razgovorni stil, simuliraju razgovor na stanici, ljetovanju, preko telefona; upotrebljavaju sleng, a zatim normiraju; pronalaze i uporeuju tekstove pisane razliitim stilovima; komentariu stilske razlike; nalaze primjere umjetnikoga dijaloga i razgovornog stila u umjetnikome djelu. 17

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi4. Uenik/uenica razvija sposobnost razumijevanja istorijskoga razvoja jezika. Osposobljava se da: imenuje knjievne jezike do XIX vijeka (staroslovenski, redakcije staroslovenskog jezika s posebnim osvrtom na zetsku redakciju, i ruskoslovenski); prepozna istorijske promjene u jeziku; imenuje najstarije pisane spomenike; prati porijeklo slovenskih jezika; prepozna jeziku grupu kojoj pripada crnogorski jezik i njemu srodni jezici, razumije i objanjava savremenu jeziku situaciju. 5. Uenik/uenica razumije mjesto, ulogu i znaaj nauke o jeziku (lingvistike) i njenih disciplina (fonetika i fonologija, morfofonologija, morfologija, sintaksa, leksikologija, stilistika i semantika) za prouavanje i poznavanje jezika kao sistema, kao i predmet njihova prouavanja. 5.1. Osposobljava se da razumije artikulaciju glasa i klasifikuje glasove prema izgovoru, po mjestu tvorbe i po zvunosti.

Aktivnosti4. Uenici/uenice: iz enciklopedija i drugih izvora pronalaze tekstove pisane nekim od starih knjievnih jezika, uoavaju grafeme, ornamentiku, inicijale (na primjer Oktoih) prepoznaju (ukoliko mogu) rijei bliske dananjim oblicima, uporeuju ih (na primjer poslanice), pronalaze slinosti i razlike.

Pojmovi sadraji4. knjievni jezici do XIX vijeka pisani spomenici zetska redakcija staroslovenskoga jezika slovenski jezici

Korelacija4. Istorija (istorijske prilike od IX do XIX vijeka) Likovna umjetnost Istorija civilizacija

5. nauka o jeziku i njene discipline fonetika i fonologija (glasovni sistem) morfofonologija

5.1. Uenici/uenice: artikuliu glasove i na osnovu izgovorenoga uoavaju ulogu govornih organa u proizvodnji glasa; razvrstavaju glasove po mjestu tvorbe i izgovora; razvrstavaju glasove po zvunosti.

5. Geografija (migracije) Psiholingvistika Sociolingvistika Fiziko vaspitanje (ispravno dranje tijela) Strani jezici (termini: argo, argon /francuski/, sleng /engleski/) Strani jezici (na primjer speling u engleskome jeziku) Strani jezici pravopisna pravila (od prvoga razreda, koliko je mogue, uvoditi elemente uporedne gramatike crnogorskoga i prvoga, odnosno drugog stranog jezika, radi transfera znanja)

18

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi5.2. U rijeima uoava glasovne promjene, imenuje ih i pravilno upotrebljava u govoru i pisanju (jednaenje konsonanata po zvunosti, jednaenje konsonanata po mjestu tvorbe, gubljenje konsonanata, prva, druga i trea palatalizacija, jotacija, promjena l u o, nepostojano a, umetnuto a, asimilacija i disimilacija vokala progresivna i regresivna, prijevoj vokala i pokretni vokali); uoava i razumije odstupanja od pravila kod glasovnih promjena; uoava da osim vokala slogotvorni mogu biti r, l, lj, n, m, s. 5.3. Razvija sposobnost razgovjetnog i prirodnog govora, usvaja jezike norme (standardni jezik) i primjenjuje ih u usmenoj i pisanoj komunikaciji: razumije akcenatski sistem (vrste akcenta, mjesto akcenta, izgovor akcenta, distinktivna funkcija akcenta, proklitike i enklitike, reenini akcenat); razumije pravila standardne akcentuacije; uoava razlike u akcentovanju na nivou dijalekta, jezika srodnih crnogorskome (srpski, hrvatski i bosanski jezik), kao i u stranim jezicima.

Aktivnosti5.2. U odabranome tekstu prepoznaju rijei u kojima se izvrila glasovna promjena, objanjavaju i daju primjere. povezuju znanja sa primjerima figura dikcije i fonetskih poigravanja; rastavlja rije na slogove i uoava da slogotvorni mogu biti r, l, lj, n, s, m.

Pojmovi sadraji

Korelacija

5.3. Zapaaju akcenat reenice, akcenatske cjeline u reenici, uoavaju da su neke rijei u reenici naglaene, a neke ne (i koje), te da rije moe imati samo jedan akcenat; vjebaju jasan i prirodan govor potujui jeziku normu (pravilan akcenat i dr.); u rijei pronalaze naglaeni slog; uporeuju mjesto akcenta u standardnom jeziku i nestandardnim izrazima lokalnoga govora;

5.3. akcenatski sistem proklitike enklitike

19

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi

Aktivnosti uoavaju i izdvajaju rijei u kojima akcenat prelazi na prijedlog i neakcentovane rijei; u reenici prepoznaju nenaglaene duge slogove; zapaa silaznu i uzlaznu intonaciju u dugim slogovima; pronalaze mjesto akcenta u rijei i odreuju njegov kvalitet; uoavaju i razumiju razliku izmeu kratkosilaznoga i kratkouzlaznoga akcenta; uoavaju genitivne duine kao vaan inilac znaenja rijei i prenoenje akcenta na proklitiku, uoavaju i navode razliku izmeu akcenta u standardnome jeziku i lokalnom govoru; sluaju audio-zapise dijalekta / lokalnoga govora koje su sami/same napravili/napravile, uoavaju dijalekatska odstupanja i uporeuju ih s jezikom normom.

Pojmovi sadraji

Korelacija

20

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi6. Uenik/uenica upoznaje i primjenjuje pravopisna pravila. Osposobljava se da pravilno pie: veliko slovo (odredbeni djelovi uz strana prezimena, latinski nazivi biljaka i ivotinja, nazivi institucija, drutava, saveza, politikih partija, crkava, vjerskih zajednica, gradskih etvrti, bulevara, djelova naseljenih mjesta, praznika, opteprihvaena simbolina imena za odreene geografske pojmove; imenice sunce, zemlja, mjesec); malo slovo (zajednike imenice, prisvojni pridjevi, knjievni i umjetniki pokreti, periodi u knjievnosti, nazivi pripadnika/pripadnica pokreta i pravaca, pripadnika/pripadnica religija, imena strunjaka); skraenice (s takom, bez take, latinske skraenice, skraenice vielanih naziva); ijekavske oblike rijei; koristi pravopisne prirunike; razumije i primjenjuje principe fonetskog i etimolokog pravopisa.

Aktivnosti6. Uenici/uenice: piu po diktatu i provjeravaju tanost zapisa; ispravljaju tekstove s grekama; koriste jezike prirunike (pravopis, gramatiku, rjenik); piu tekstove s ijekavskim oblicima rijei.

Pojmovi sadraji6. pravopisna pravila

Korelacija

21

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTIOperativni ciljevi1. Uenik/uenica slua / ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove; razvija sposobnost razumijevanja knjievnosti kao umjetnosti. Osposobljava se da: razumije i koristi pojmove: knjievnost, beletristika, literatura, pjesnitvo; razumije prirodu knjievnosti kao umjetnosti i njenu vezu s drugim umjetnostima; uoi razliku izmeu umjetnosti prema izraajnim sredstvima; razumije znaaj knjievnosti za individualni razvoj pojedinca i drutva (moralni, saznajni i estetski); uoava potrebu prouavanja knjievnosti s aspekta teorije, istorije i kritike; razumije da se prva prouavanja knjievnosti vezuju za Aristotela i Platona; razumije podjelu knjievnosti po postanku.

Aktivnosti1. Uenici/uenice: sluaju snimke teksta knjievnoga djela, muzikog djela, gledaju likovno / vajarsko / arhitektonsko djelo, balet, pozorinu predstavu, film i razgovaraju o specifinostima pojedinih oblika umjetnikog izraavanja; itaju knjievnoumjetniki tekst; uoavaju i biljee sutinske odlike knjievnoumjetnikog teksta.

Pojmovi sadraji1. knjievnost

Korelacija1. Likovne umjetnosti Muzika umjetnost (specifinosti razliitih umjetnosti i njihove slinosti)

22

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi1.1. Slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe i u odnosu na njih stvara usmene i pisane tekstove. Osposobljava se da: usmeno i pismeno izrazi svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; izraajno napamet kazuje jedan krai knjievni tekst, ime dokazuju sposobnost estetskog doivljaja i interpretacije; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; napie tekst o proitanome djelu (opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu); napie literarni tekst o svojem doivljaju knjievnoga djela, dnevnik itanja ili krai prikaz proitanoga djela.

Aktivnosti1.1. Analiziraju knjievnoumjetniki tekst izdvajajui njegove osnovne karakteristike (knjievni rod, vrsta, tema, likovi i sl.); saoptavaju svoj doivljaj djela i objasne ga, govore svoje miljenje o djelu i argumentuju ga tekstom; pisano izraavaju svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; izraajno kazuju napamet naueni tekst; pripremaju i realizuju govorni nastup o knjievnoumjetnikome tekstu s odreenog aspekta; piu tekst o proitanome djelu; biljee svoje asocijacije na osnovu knjievnoga teksta; piu dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.

Pojmovi sadraji

Korelacija

23

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi2. Uenik/uenica razvija sposobnost recepcije knjievnoga djela i razumije: odnos autor djelo italac; tok stvaralakoga procesa; neophodnost prouavanja strukture djela i njegove slojevitosti (znaenje, zvuanje, ideje i predmetnosti); i koristi knjievnoteorijske pojmove (tema, motiv, fabula, kompozicija, lik, sie, naracija, narator, forme pripovijedanja, retardacija, retrospekcija, motivacija, taka gledita); pravilnu upotrebu pojmova lik, lice, linost, karakter, junak, tip; naine prikazivanja vremena, prostora i zbivanja u djelu.

Aktivnosti2. Uenici/uenice: objanjavaju trougao autor djelo italac i prepoznaju sebe u tome odnosu; u knjievnome tekstu uoavaju sloj zvuanja, znaenja, ideja i predmetnosti; strukturne elemente djela imenuju knjievnoteorijskim pojmovima; u tekstu djela oznaavaju fabulu, motive, retardaciju, retrospekciju, epizode, digresije; sami/same dolazi do traene informacije (u rjeniku knjievnih termina, priruniku iz teorije knjievnosti, na Internetu); u paru ili manjim grupama istrauju znaenja knjievnoga teksta; prenose neumjetniki tekst (novinski lanak, na primjer) u stihove i uoavaju efekte. 2.

Pojmovi sadrajiknjievno djelo tema motiv fabula kompozicija lik sie naracija narator forme pripovijedanja retardacija retrospekcija motivacija taka gledita lice linost karakter junak tip

Korelacija

24

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi3. Uenik/uenica razumije da je knjievno djelo tvorevina jezika i objanjava sutinu pjesnikoga jezika, uoava:

Aktivnosti3. Uenici/uenice: u knjievnome tekstu uoavaju svojstva pjesnikoga jezika; na primjeru objanjavaju razliku izmeu pjesnikoga jezika i jezika svakodnevne upotrebe; objanjavaju osnovno i preneseno znaenje rijei na primjeru. 3.

Pojmovi sadrajipjesniki jezik

Korelacija

3.1. Stilske figure prepoznaje kao sredstva stilskog izraza i kao odliku pjesnikoga jezika. Osposobljava se da:

osobine pjesnikoga jezika (konkretnost, emocionalnost, ritminost, punou i smisao znaenja); razliku izmeu pjesnikoga jezika i jezika svakodnevne upotrebe; da rije u knjievnome djelu dobija novi smisao, odnosno da uz osnovno ima i preneseno znaenje.

prepozna stilske figure i objasni njihovu umjetniku funkciju; shvata da se umjetnika funkcija ostvaruje izborom rijei (metafora, metonimija, personifikacija, sinegdoha, eufemizam, epitet, alegorija, simbol), povezivanjem rijei i misli (poreenje, antiteza, hiperbola, litota, gradacija, ironija, paradoks), kombinacijom rijei (inverzija, elipsa, asindeton, polisindeton) i glasovnim sklopom rijei (asonanca, aliteracija, onomatopeja, anafora, epifora, simploha, anadiploza); stilsku figuru povezuje sa stilom djela, pisca, razdoblja.

3.1. Prepoznaju, definiu i ukazuju na umjetniku funkciju stilskih figura; sami/same koriste stilske figure i procjenjuju njihovu vrijednost; pronalaze odrednice u teoriji knjievnosti i rjeniku knjievnih termina.

3.1. stilske figure (metafora, metonimija, personifikacija, sinegdoha, eufemizam, epitet, alegorija, simbol, poreenje, antiteza, hiperbola, litota, gradacija, ironija, paradoks, inverzija, elipsa, asindeton, polisindeton, asonanca, aliteracija, onomatopeja, anafora, epifora, simploha, anadiploza)

25

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi3.2. Versifikaciju povezuje s poezijom i stihom. Osposobljava se da: poznaje najee stihove u naoj poeziji (narodna epski i lirski deseterac, osmerac, stih bugartice; umjetnika sedmerac, osmerac, devetarac, deseterac, jedanaesterac, dvanaesterac, heksametar); objanjava razliku izmeu vezanog i slobodnoga stiha; poznaje vrste strofa (distih ... decima) i rime (ukrtena, parna, obgrljena; muka, enska, eija); odreuje cezuru i njen uticaj na ritam pjesme; objanjava umjetniku funkciju opkoraenja i refrena; poznaje i objanjava stalne lirske oblike (sonet). 3.3. Stil povezuje s nainom pisanja i izraavanja vezujui ga za pisca, djelo, epohu, knjievnu kolu. Razumije da je: stil nain na koji se to obavlja, da postoji u svakodnevnome ivotu, ali i u umjetnosti; nauka o stilu stilistika, te da ona prouava izraz pojedinca i pokuava da opie sredstva i postupke jezikog izraavanja.26

Aktivnosti3.2. Odreuju vrstu stiha (prema broju slogova) i da li je vezan ili nije; odreuju vrstu rime i njen uticaj na zvukovni sloj pjesme; uoavaju opkoraenje i refren i objanjavaju njihov uticaj na ritam; objanjavaju uticaj stiha, cezure i rime na ritam pjesme; demonstriraju principe nae versifikacije na primjerima; nalaze muziku podlogu za lirsku pjesmu po izboru.

Pojmovi sadraji3.2. versifikacija

Korelacija

3.3. Karakteriu stil pjesme, prie i pokuavaju ga vezati za pisca ili epohu.

3.3. stil

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi4. Uenik/uenica razumije podjelu knjievnosti na rodove. Osposobljava se da: razumije posebnosti rodova, uoava slinosti i razlike; uoi i razumije povezanost i pripadnost djela odreenome rodu. 4.1. Razumije pojam i znaenje knjievne vrste. Osposobljava se da: razumije knjievnu vrstu kao grupu slinih djela u kojima se ponavljaju neke stalne osobine; prepozna i karakterie knjievne vrste. 4.2. Liriku kao knjievni rod vezuje za oeanje i subjektivni doivljaj onoga to je predmet pjevanja. Osposobljava se da: za liriku vezuje oeajnost, subjektivnost, neposrednost, matovitost; liriku doivi kao spoj zvuka rijei i njezina znaenja; prepozna i objasni lirske vrste.

Aktivnosti4. Uenici/uenice: Knjievno djelo vezuju za knjievni rod i objanjavaju svoj izbor. 4.

Pojmovi sadrajiknjievni rod

Korelacija

4.1. Odreuju kojoj knjievnoj vrsti pripada djelo i injenino obrazlau; navode, na primjeru, slinosti i razlike knjievnih vrsta.

4.1. knjievna vrsta

4.2. Ostvaruju pristup lirskome djelu; prepoznaju lirski tekst i injenino potkrepljuju svoju tvrdnju; u lirskom tekstu pronalaze i ukazuju na osobine lirike; objanjavaju zvukovni sloj lirskoga djela i lirsko ja; prepoznaju lirske vrste.

4.2. lirika

27

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi4.2.1. ita/slua lirsku pjesmu i doivljava i razumije je kao osnovni vid lirskog izraza. Osposobljava se da: iznese svoj doivljaj lirske pjesme; objasni strukturu lirske pjesme; uoi odlike lirske pjesme (kratkoa, nefabularnost, emocionalnost, misaonost, deskriptivnost, subjektivnost); svrstava lirske pjesme po tematskom kriterijumu (ljubavna, rodoljubiva, opisna, socijalna, misaona), formalnoistorijskome kriterijumu (himna, oda, elegija, ditiramb, epigram, epitaf, idila), odreene lirske vrste vezuje za knjievne epohe (psalam, sonet, haiku, pjesma u prozi).

Aktivnosti4.2.1. Sluaju izraajno itanje pjesme (audio-zapis); analiziraju lirsku pjesmu i ukazuju na njenu strukturu, kompoziciju, motive; razvrstavaju lirske pjesme po tematskom, istorijskom, vremenskom kriterijumu; u pjesmi pronalaze motive na osnovu kojih odreuju vrstu.

Pojmovi sadraji4.2.1. lirska pjesma

Korelacija

28

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi4.3. ita/slua i razumije epiku kao knjievni rod koji tei objektivnome prikazivanju dogaaja, pojava i linosti. Osposobljava se da: razumije funkcije irine epskoga kazivanja; razumije i razlikuje epske vrste u stihu (ep, epska pjesma) i prozi (pripovijetka, novela, roman) i objanjava njihove karakteristike; razumije funkciju retardacije, retrospekcije, epizode, digresije, ponavljanja u strukturi epskoga djela; na primjeru epskoga djela uoava i razumije oblike kazivanja: opisivanje (portret, pejza, enterijer, eksterijer); naracija (u prvom licu, u treem licu); hronoloko i retrospektivno; monolog, dijalog, unutranji monolog i polilog.

Aktivnosti4.3. itaju epsko djelo i navode njegove karakteristike, sluaju izraajno itanje odlomka (audio-zapis) i govore o svome doivljaju teksta; objanjavaju irinu kazivanja u epskome djelu; analiziraju epsko djelo i objanjavaju njegove strukturne elemente; prepoznaju epske vrste, navode njihove karakteristike i svoj iskaz injenino potkrepljuju primjerima; govore i itaju ono to su unijeli u dnevnike itanja i objanjavaju princip selekcije; komentariu sopstvene radove i radove drugih uenika/uenica; objanjavaju postupke likova i njihove crte, sagledavajui ih iz razliitih uglova i argumentuju svoje stavove; izlau rezultate svoje analize.

Pojmovi sadraji4.3. epika

Korelacija

29

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi4.3.1. ita/slua epsko-lirska knjievna djela. Osposobljava se da: u djelu prepozna epske i lirske elemente; razumije da postoji anrovsko ukrtanje, baladu, poemu i romansu prepoznaje kao lirsko-epske vrste; u tekstu djela oznai epsko, lirsko i dramsko.

Aktivnosti4.3.1. Gledaju snimak pozorine predstave ili TV drame raene po motivima balade, poeme (Hasanaginica); itaju / sluaju baladu, poemu, romansu (moe audio-zapis); izlau lirski i epski plan pjesme uporeujui je s lirskom pjesmom; dramatizuju poemu, baladu; prave motivsko-tematsku i idejnu paralelu s Banovi Strahinjom i dramatizuju epsku pjesmu; pripremaju, izrauju i realizuju projektne i istraivake zadatke vezane za baladu, poemu, romansu. 4.3.2. Dati tekst povezuju s odgovarajuom vrstom i injenino obrazlau; pronalaze i tumae tekstove kraih epskih oblika.

Pojmovi sadraji4.3.1. epsko-lirske vrste

Korelacija

4.3.2. Razumije epske tvorevine jednostavnije strukture i sadrine. Osposobljava se da: prepozna jednostavne prozne vrste (bajka, basna, legenda, anegdota, poslovica, zagonetka, saga, mit, vic, maksima, sentencija), razumije njihov sadraj, estetsku i knjievnu vrijednost.

4.3.2. jednostavni epski oblici

30

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi4.3.3. Razumije da se u proznoj formi javljaju i djela koja sadre elemente i knjievnog i naunog. Osposobljava se da: prepozna ta djela (putopis, memoari, biografija, autobiografija, dnevnik, feljton, reportaa, esej, rasprava, polemika, studija, monografija); ukae na njihove osobenosti i jasno ih odvaja od pisanih za potrebe svakodnevne komunikacije (biografija, dnevnik, reportaa).

Aktivnosti4.3.3. Obrazlau nauno-knjievne vrste na primjerima; u tekstu odjeljuju knjievne i naune injenice i komentariu simbiozu knjievnoga i naunoga.

Pojmovi sadraji4.3.3. knjievno-naune vrste

Korelacija

31

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi5. Uenik/uenica razumije dramu kao rod ije je djelo namijenjeno prvenstveno izvoenju na pozorinoj sceni. Osposobljava se da: dramsko djelo vezuje za scenu; itanje dramskoga djela doivljava kao posredni vid komunikacije; poznaje strukturu dramskoga teksta (didaskalije, popis lica, tekst koji govore lica) i dramske radnje (ekspozicija, zaplet, kulminacija, peripetija, rasplet); objanjava spoljanju kompoziciju drame (in, pojava, scena); poznaje dramske vrste (tragedija, komedija, drama u uem smislu), njihov istorijski razvoj i osobine; poznaje i dramske forme poput melodrame, farse, opere i operete; shvati ulogu monologa, dijaloga i replike u drami; objanjava prenoenje dramskoga djela na pozorinu scenu (dramaturg/dramaturkinja, reditelj/rediteljka, glumci/glumice, scenograf/senografkinja, scena, kostimograf/kostimografkinja, inspicijent/inspicijentkinja, majstor svijetla, afi, plakat).

Aktivnosti5. Uenici/uenice: gledaju pozorinu pedstavu ili njen snimak i komentariu utiske; vjebaju preuzimajui ulogu reditelja/rediteljke, scenariste/scenaristkinje, glumca/glumice...; vjebaju mimiku, pokrete, gestikulaciju; piu mali scenario ili igrokaz, tj. adaptiraju dramski tekst za scenu; ralanjuju strukturu i kompoziciju dramskoga djela; prepoznaju dramske vrste i karakteriu ih; u dramskoj radnji odreuju etape; obiljeavaju u tekstu monolog, dijalog, remarke; prave razliku izmeu lika, linosti, tipa, karaktera; steena znanja o drami primjenjuju na dramskom tekstu.

Pojmovi sadraji5. drama

Korelacija

32

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi6. Uenik/uenica razumije periodizaciju knjievnosti s istorijskog aspekta; razumije drutveno-istorijske okolnosti i njihov uticaj na autora i nastanak djela. Osposobljava se da: uoi povezanost drutvenih promjena i pojave novih stilskih oblika u kulturi i umjetnosti; zapaa elemente stila odreene epohe u djelima savremene kulture i umjetnosti; razumije da knjievnost u sebi sadri duh vremena, ali i univerzalne vrijednosti: da u djelu prepozna duh vremena i njegov uticaj na poetiku djela; stvori predstavu kulturnog modela prostora na kojem je nastala odreena knjievnost; u odabranim djelima prepoznaje i objanjava poetiku epohe, opte knjievne simbole i motive.

Aktivnosti6. Uenici/uenice: prave shematski prikaz knjievne periodizacije (pano); biljee termine knjievna epoha i stilska formacija i najvanije napomene iz rjenika knjievnih termina.

Pojmovi sadraji6. knjievna periodizacija 6. Istorija

Korelacija

33

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi6.1. Slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe. Osposobljava se da: na primjeru odreenoga teksta odredi knjievni rod (lirika, epika, drama) i knjievnu vrstu; formulie temu djela i razloi ga na manje tematsko-motivske cjeline, objasni svojstva pjesnikoga jezika; u lirskom tekstu uoi i izdvoji najfrekventnije stilske figure, odredi cezuru, vrstu strofe, stiha i rime; kompozicionu organizaciju pjesme dovede u vezu s njenim smislom (efekti ponavljanja, raspored pjesnikih slika); uoi odlike strukturnih elemenata epskoga prostora, vremena i zbivanja; razlikuje termine: sadraj, fabula i sie; saeto izloi fabulu djela i ukae na epizode i digresije; razumije i razlikuje motiv i motivaciju; uoi razliku izmeu epike u stihu i epike u prozi; uoi i istakne etike i saznajne vrijednosti djela.34

Aktivnosti6.1. itaju knjievno djelo; analiziraju djelo samostalno, u paru ili grupi; saoptavaju svoja zapaanja u odnosu na rod i vrstu kojoj djelo pripada i svoje miljenje obrazloe; saoptavaju svoja zapaanja o strukturi djela, njegovoj kompoziciji i ostalim elementima i svoje miljenje obrazloe; formu djela povezuju s njegovom sadrinom i to objanjavaju, objanjavaju specifinosti pojedinih knjievnih vrsta u odnosu na epohu kojoj pripadaju; iznose i ilustruju svojstva pjesnikoga jezika izdvajajui najfrekventnije stilske figure.

Pojmovi sadraji

Korelacija

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi6.2. Slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe i u odnosu na njih stvara usmene i pisane tekstove. Osposobljava se da: usmeno i pisano izrazi svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; napravi knjievnu paralelu, zasnovanu na kontrastnim odlikama knjievnih epoha ili na motivsko-tematskoj i idejnoj slinosti djela; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; izraajno napamet kazuje jedan krai knjievni tekst, ime dokazuje sposobnost estetskoga doivljaja i interpretacije; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; napie tekst o proitanom djelu (opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu); napie literarni tekst o svojem doivljaju knjievnoga djela, dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.

Aktivnosti6.2. Analiziraju knjievnoumjetniki tekst izdvajajui njegove osnovne karakteristike (knjievni rod, vrsta, tema, likovi i sl.); saoptavaju svoj doivljaj djela i objasne ga; govore svoje miljenje o djelu i argumentuju ga tekstom; pisano izraavaju svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; izraajno kazuju napamet naueni tekst; pripreme i realizuju govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; piu tekst o proitanome djelu; piu dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.

Pojmovi sadraji

Korelacija

35

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi7. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike knjievnosti staroga vijeka. Osposobljava se da: - primijeni istorijski i teorijski pristup na religioznom tekstu, na tragediji i epu; - razumije i objasni svijet homerskoga ovjeka, mnogoboaki svijet, trojanski mit, apsurd ratovanja, in medias res, antropomorfizam, homersko pitanje; - u tekstu tragedije prepozna dramski sukob, traginu krivicu, traginog junaka, tebanski mit, katarzu, likove, strukturu djela; - u religioznom tekstu uoi stil, strukturu, alegorijska znaenja i motive.

Aktivnosti7. Uenici/uenice: - uporeuju knjievna djela s djelima likovne i muzike umjetnosti iste epohe i prave paralelu; - u djelu pronalaze opte motive (motiv zmije, smrti, sna, zagrobnoga ivota bogova i ljudi); - opisuju odlike junaka i ukazuju na njegove karakterne crte; - u fabuli djela uoavaju digresije i epizode; - nalaze primjere humanistikoga postupanja homerskoga ovjeka; - u spjevu uoavaju tematske slojeve, kompoziciju, epsku radnju, motivsku strukturu; - u tragediji Antigona prouavaju odlike tragedije (radnju, strukturu, likove); - porede tekst Biblije s tekstom Kurana; - gledaju pozorinu predstavu (tragedija) ili snimak pozorine predstave; - gledaju filmove (crtani: Odiseja, Troja, Herkules; igrani: Troja, Jelena Trojanska; o ivotu i stradanju Isusa Hrista ili film Pod zastavom Muhameda i sl.); - piu dnevnik itanja.

Pojmovi sadraji7. knjievnost staroga vijeka

Korelacija7. Istorija (sumersko-vavilonska civilizacija, Heleni i Periklovo doba, semitski narodi na istorijskoj sceni, pojava hrianstva i islama) Muzika umjetnost Slikarstvo Vajarstvo Arhitektura (odgovarajue epohe)

36

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi8. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike srednjovjekovne knjievnosti. Osposobljava se da: povee drutveno-istorijske prilike sa sadrajem djela; uoi razliku izmeu stila antike i srednjovjekovne knjievnosti; uoava razliku izmeu duhovnih tekstova (hagiografije, pohvale, apokrifa) i svjetovnih tekstova (biografije); razumije ljetopis kao knjievnu vrstu; shvati znaaj Crnojevia tamparije i Oktoiha za istoriju i kulturu Crne Gore. 8.1. Uoava i razumije osnovne karakteristike narodne knjievnosti. Osposobljava se da: shvati kulturni i literarni znaaj narodne knjievnosti; razumije proces nastajanja i prenoenja usmene knjievnosti; poznaje Vukov rad na prikupljanju i objavljivanju djela usmene knjievnosti; objasni podjelu i vrste usmene knjievnosti; razumije karakteristike epske pjesme i epa; analizira odabrane tekstove uoavajui stilske osobenosti i znaenja.

Aktivnosti8. Uenici/uenice: pronalaze biblijske motive u srednjovjekovnim tekstovima; povezuju situacije iz knjievnih djela sa svojim vremenom; sluaju srednjovjekovnu muziku; definiu topose i opta mjesta u knjievnosti srednjega vijeka; obilaze mjesta u Crnoj Gori od znaaja za srednjovjekovnu knjievnost (Obod, manastiri i crkve na Skadarskom jezeru, Savina, Medun, Dajbabe, Muzej na Cetinju, Cetinjski manastir, Huseinpaina damija...); u tekstu djela odvajaju knjievno od istorijskoga; stvaraju knjigu o epohi. 8.1. itaju narodne pjesme; uoavaju i saoptavaju odlike epskoga stila na primjerima nae epike, trae opta mjesta; uoavaju razlike u odnosu na srednjovjekovnu knjievnost; pronalaze primjere etike slinosti s antikim junacima; pronalaze biblijsku simboliku u djelima usmene knjievnosti, stvaraju knjigu o narodnoj knjievnosti. 8.

Pojmovi sadrajisrednjovjekovna knjievnost

Korelacija8. Istorija (Vojislavljevii, Balii, Crnojevii) Muzika umjetnost (crkvena muzika, psalmodijsko pjevanje, jednoglasje i vieglasje) Likovne umjetnosti (freskoslikarstvo, arhitektura srednjega vijeka)

8.1. narodna knjievnost

8.1. Istorija

37

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi9. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike humanizma i renesanse kao knjievne epohe. Osposobljava se da: shvati renesansni duh i misao renesansnoga ovjeka; razumije petrarkizam i petrarkistiku poeziju, njene odlike i motive; prepozna sonetnu formu, uoava odlike renesansne novele, razlikuje pripovijetku, novelu i roman; poredi renesansnu s antikom tragedijom; razlikuje dramski tekst i didaskalije i u stanju je da kompoziciono razloi dramu prema trodjelnoj/petodjelnoj shemi; uoi konfliktne linije, glavnu i sporedne i o njima izvjetava; u drami uoava duh renesanse; prepozna parodiju kao knjievnu vrstu objasni uticaj italijanske renesanse na dubrovaku knjievnost i knjievnost Boke Kotorske, i osobenosti dubrovake i kotorske renesanse; prepozna literarni motiv pakla.38

Aktivnosti9. Uenici/uenice: itaju sonete; dramatizuju novelu; porede drutvene prilike i stanje u umjetnosti u srednjem vijeku i renesansi; kompoziciono razlau dramu; izdvajaju scene koje ilustruju renesansni ivot; pronalaze ekspirov sonet u dijalogu junaka; pronalaze parodijske elemente; govore o Servantesovoj kritici drutva; prave paralelu izmeu junaka; govore o sukobu ideala i stvarnosti; objanjavaju donkihotizam kao model ponaanja; piu linu kartu djela; stvaraju knjigu o epohi.

Pojmovi sadraji9. humanizam i renesansa

Korelacija9. Istorija (humanizam i renesansa) Geografija (velika otkria) Muzika umjetnost (renesansna muzika) Likovne umjetnosti (slikarstvo, vajarstvo i arhitektura renesanse) Matematika (simetrija)

Zavod za kolstvo PREDLOENA DJELA

Crnogorski jezik i knjievnost

Knjievnost staroga vijeka:

Srednjovjekovna knjievnost:Ljetopis popa Dukljanina (Vladimir i Kosara) Roman o Aleksandru ura Crnojevi: Testament (odlomak) Jelena Bali: Odgovor svom duhovnom uitelju Nikonu

Narodna knjievnost:Starac Milija: enidba Maksima Crnojevia, ovjek paa i Mihat obanin; Ljubavni rastanak, Via je gora od gore Vuk S. Karadi: Predgovor Srpskim narodnim pjesmama Djevojka cara nadmudrila Narodne poslovice (izbor)

Humanizam i renesansa:Dante Aligijeri: Pakao (odlomak) Petrarka: Kanconijer (izbor) Bokao: Dekameron (novela o sokolu) ekspir: Romeo i Julija Servantes: Don Kihot (prvi dio) iko Meneti: Prvi pogled Marin Dri: Novela od Stanca Nepoznati autor: Lukrecija iliti dero Kotorski petrarkisti: ore Bizanti: Dok ugodno dane ivio sam sive Ljudevit Paskvali: Sladost u srcu, nikad

Uvod u knjievno djelo:Ivo Andri: Aska i vuk Lesing: Laokoon Aristotel: O pjesnikoj umjetnosti Starac Milija: Banovi Strahinja Avdo Meedovi: enidba Smailagi Meha (odlomak) Artur Rembo: Samoglasnici Esad Mekuli: Vee Antun Gustav Mato: Jesenje vee Vojislav Ili: Vee enidba Milia Barjaktara N. V. Gogolj: injel A. P. ehov: Tuga Danilo Ki: Rani jadi Sreten Asanovi: Putnik D. D. Selinder: Lovac u rai G. G. Markes: Hronika najavljene smrti Aristofan: abe Euripid: Medeja Veljko Radovi: Jakov grli trnje Borhes: Borhes i ja Veljko Mandi: Snaha je doputovala Zlatna jabuka i devet paunica Jevrem Brkovi: Pismo sa Grahovca Radovan Zogovi: Pjesme Ali-Binaka (Pjesma prva) Janko onovi: Crnci i Crnogorci (prvi dio) Duan Kosti: Tamne su moje rijei Mladen Lompar: Nevrijeme u prirodi Sreten Perovi: Loven Mirko Kova: Seanje na arenu pticu Husein Bai: Tica bez neba Branko Banjevi: Banovi Strahinja (odlomak) Vito Nikoli: Oaj

Antiko pjesnitvo:Sapfo: Himna Afroditi Anakreont: Ne bjei od mene zato... (prijevod Smerdel) Pindar: Moj narod pjeva (prijevod Smerdel) Katul: Jadni Katule (prijevod op); O svojoj ljubavi Vergilije: Smrt Cezarova (prijevod Milievi) Ovidije: Zlatom se ljubav osvaja (prijevod Milievi) Albije Tibul: Moj ivot (prijevod op)

Ep o Gilgameu Sofokle: Antigona Homer: Ilijada (VI i XVIII pjevanje) Biblija (Legenda o potopu, Psalmi Davidovi, Pjesma nad pjesmama, O sijau sjemena, Hrist o djeci, Na Maslinskoj gori) Kuran (103. El Asr i El Fatiha, Jusuf)

39

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

KANONSofokle: Antigona Aristofan: abe Homer: Ilijada (VI i XVIII pjevanje) Ljetopis popa Dukljanina (Vladimir i Kosara) Petrarka: Kanconijer (izbor) ekspir: Romeo i Julija Marin Dri: Novela od Stanca Ivo Andri: Aska i vuk N. V. Gogolj: injel A. P. ehov: Tuga Esad Mekuli: Vee Antun Gustav Mato: Jesenje vee Vito Nikoli: Oaj Radovan Zogovi: Pjesme Ali-Binaka (Pjesma prva) Janko onovi: Crnci i Crnogorci (prvi dio) Danilo Ki: Rani jadi D. D. Selinder: Lovac u rai Starac Milija: enidba Maksima Crnojevia, Narodna lirska pjesma: Ljubavni rastanak Starac Milija: Banovi Strahinja enidba Milia Barjaktara

40

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

II razred I nastavna oblast: NASTAVA JEZIKAOperativni ciljevi1. Uenik/uenica razvija vjetinu sluanja, itanja, razumijevanja, i analiziranja, kao i stvaranja neumjetnikih tekstova, prilagoenih uzrastu. 1.1. Razvija vjetinu sluanja snimljenih razgovora i samostalnoga pripremanja slinih razgovora. Osposobljava se da: odredi temu i sagovornika/sagovornicu; izdvoji kljune podatke iz teksta; objasni kako se razgovor zavrio; obrazloi svoje miljenje; oznai razgovor kao zvanian / nezvanian; procijeni ulogu sagovornika/sagovornica u razgovoru; presudi o korektnosti sagovornika/sagovornica; izvede slian razgovor (moe i telefonski); vodi dijalog; uvaava drugaije miljenje i sagovornika/sagovornicu; racionalno koristi vrijeme. 1.1. Uenici/uenice: nakon prvoga sluanja: odreuju temu razgovora / pregovora; kazuju da li su sagovornici/sagovornice razgovarali/razgovarale ili pregovarali/pregovarale; objanjavaju kako se razgovor zavrio i svoje miljenje argumentuju; zakljuuju o polaznim i konanim stavovima uesnika/uesnica u razgovoru / pregovoru.

Aktivnosti

Pojmovi sadraji1. Istorija (paleografija)

Korelacija

41

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi

AktivnostiNakon drugoga sluanja: odreuju je li razgovor zvanian ili nezvanian i svoje miljenje argumentuju; kazuju kakav je odnos meu sagovornicima/sagovornicama i svoje miljenje obrazloe; kau kakvo je emotivno stanje sagovornika/sagovornica, tj. emotivna atmosfera razgovora (na primjer naklonjenost / nenaklonjenost, prijatnost / neprijatnost) i formiraju svoje miljenje; prosuuju o uviajnosti sagovornika/sagovornica, da li je njihov govor rijeima i pokretima odgovarajui i sl., i formiraju svoje miljenje; razgovaraju o ovjekovoj potrebi da ga sluaju i razumiju; pripremaju i vode razgovor (o temama generacijski interesantnim: moda, muzika, zabava, film); postavljaju problem, planiraju rjeenja, odluuju o rjeenjima, iznose stavove, argumentuju (rade u grupama ili u parovima); racionalno koriste vrijeme.

Pojmovi sadraji

Korelacija

42

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi1.2. Razvija vjetinu sluanja i analize govorenih / naglas itanih / ekranizovanih neumjetnikih tekstova i sposobnost stvaranja slinih tekstova, i to: a) naunih tekstova povezanih sa sadrajima drugih nastavnih predmeta (npr. hemija, biologija, matematika, geografija, istorija); b) novosti o aktuelnim / zanimljivim dogaajima (izvjetaj, vijest); c) radijska i TV reklama. Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta; u sadraju pronae traeni podatak (i iz netekstualnoga dijela); ocijeni istinitost navedenih podataka, odredi da li je tekst pisan standardnim jezikom, da li je umjetniki ili neumjetniki; prepozna razliku izmeu stilova pisanja (administrativni, publicistiki, nauni, knjievni); pronae strune rijei i objasni ih pomou rjenika; izradi plan izlaganja; sam/sama govorno nastupi s unaprijed pripremljenom temom.

AktivnostiNakon sluanja: sistematizuju i klasifikuju dobijene podatke; kljune pojmove i s njima povezane vane podatke unose u pripremljenu pojmovnu mapu; ponove tekst (tj. usmeno / pismeno prezentuju popunjenu pojmovnu mapu); iskazuju svoje miljenje i pokuavaju ga utemeljiti; sami/same dopune tekst novim sadrajima; nakon sluanja / gledanja reklame kau to se reklamira i to je o tome reeno; jesu li svi podaci istiniti ili ne; svoje miljenje obrazlau; predoe to naruilac reklame eli postii kod primaoca reklame i predviaju kako e se on/ona odazvati; svoje miljenje obrazlau; sami/same govorno nastupaju (s unaprijed pripremljenom temom): prije govornoga nastupa sami/same razmiljaju to bi sve mogli kazati o temi i izrauju plan izlaganja; iz razliitih izvora trae podatke koji im nedostaju i upisuju ih u plan izlaganja, pretvarajui ga u pismenu osnovu govornoga nastupa; tokom govornoga nastupa samostalno govore uz pomo pismene osnove, jasno i prirodno; poslije govornoga nastupa sluaoci/sluateljke kazuju svoje miljenje o nastupu; uestvuju u igri uloga ili dramatizaciji; prepriavaju (priaju) dogaaj (hronoloki, retrospektivno).

Pojmovi sadraji

Korelacija

1.2.

43

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi1.3. Upoznaje znaaj i namjenu zvaninih i nezvaninih tekstova i samostalno ita i pie sline: molba; alba. Osposobljava se da: odredi poiljaoca i primaoca, te emotivne i drutvene odnose meu njima; odredi namjeru poiljaoca; odredi tekst kao zvanian ili nezvanian; nae kljune podatke; sam/sama napie slian nezvanian i zvanian tekst, pri emu potuje znanja o oblikovanju zvaninih i nezvaninih tekstova, primjenjuje pravopisna pravila i pie itljivo.

Aktivnosti1.3. Nakon prvoga itanja: kau ko je autor teksta i kome je namijenjen; u tekstu trae elemente na osnovu kojih su to prepoznali/prepoznale; kazuju kakav je drutveni i emotivni odnos izmeu onoga kome je tekst namijenjen i onoga ko je pisao; u tekstu trae elemente na osnovu kojih su to zakljuili/zakljuile; kazuju to poiljalac oekuje od primaoca, tj. zato mu alje tekst, i podacima iz teksta potvruju svoje miljenje. Nakon ponovnoga itanja: prepoznaju sutinske podatke i objanjavaju ih; kazuju svoje miljenje o tome kako e se primalac molbe / albe odazvati, obrazlau ga; kazuju da li je tekst zvanian ili nezvanian i u njemu trae jezike osobine na osnovu kojih su to zakljuili/zakljuile; odreuju osnovne elemente spoljne oblikovanosti zvaninih i nezvaninih tekstova; u odgovarajuim okolnostima sami/same stvaraju sline tekstove, vodei rauna o itljivosti, lijepome i pravilnom pisanju.

Pojmovi sadraji1.3. molba alba

Korelacija

44

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi1.4. Razvija vjetinu itanja, razumijevanja i analize naunih i publicistikih tekstova i sposobnost samostalnoga pisanja slinih: biografija, CV; izvjetaj, vijest; referat; esej; rezime; zapisnik, podetnik. Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; uoi i izdvoji kljune pojmove i vane podatke iz teksta; u sadraju pronae traeni podatak (i iz netekstualnoga dijela); ocijeni istinitost navedenih podataka; odredi je li tekst pisan standardnim jezikom, da li je umjetniki ili neumjetniki; prepozna razliku izmeu stilova pisanja; pronae strune rijei i objasni ih pomou rjenika; izradi plan izlaganja (podetnik); odreeni tekst izloi razliitim funkcionalnim stilovima; razlikuje pisane tekstove razliitoga tipa (sadrine, stila); tekstove kritiki procijeni; izvri jeziko-stilsku analizu.

Aktivnosti1.4. itaju kratke neumjetnike tekstove i tokom itanja podvlae znaajne podatke. Nakon ponovnoga itanja: iskazuju svoje miljenje o tekstu i pokuavaju ga utemeljiti; priaju o svojim iskustvima i razmiljanjima vezanim za tekst; u tekstu trae zahtijevani podatak (i u netekstualnome dijelu); tumae netekstualne djelove (na primjer pregledne sheme, tabele, grafikone i sl.); objanjavaju razliku izmeu knjievnoumjetnikoga i administrativnoga stila; odreuju da li je tekst umjetniki ili neumjetniki, pisan narodnim ili standardnim jezikom i utemeljuju svoje miljenje; odreuju da li je tekst objektivan ili subjektivan i saoptavaju svoje miljenje; subjektivni tekst pretvaraju u objektivni; odreuju stil autora (ozbiljan, ironian, sentimentalan); itaju naune tekstove; komentariu njihovu jasnost, razumljivost i jeziku pravilnost, ispravljaju ih, ako je potrebno.

Pojmovi sadraji1.4. biografija, CV izvjetaj, vijest referat esej rezime zapisnik, podetnik

Korelacija

45

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi

AktivnostiSami piu tekstove, i to: pripovijedaju o ivotu osobe koju su sami/same odabrali/odabrale; piu krai esej o djelu po izboru; opisuju radni postupak; komentariu tekst, knjigu, film i sl., koji su sami/same odabrali/odabrale; pronalaze ili piu tekst po uzoru na nauni, a onda stilizacijom naprave od njega umjetniki. Prije pisanja: razmiljaju to bi sve mogli/mogle napisati i izrauju plan izlaganja; u razliitim izvorima trae podatke i upisuju ih u plan izlaganja; smiljaju i kreiraju odreenu vrstu teksta (na primjer priu o ivotu poznate osobe, opis radnoga postupka, objanjenje nastanka pojava / stanja, komentar priredbe / knjige, definisanje pojma, vijest, izvjetaj...). U toku pisanja: podatke iz plana izlaganja pretvaraju u pisani tekst; vode rauna o kompoziciji teksta; na kraju teksta navode izvore; za krai tekst (zanimljiv muziki, sportski dogaaj) smiljaju to vie naslova (na kraju biraju najduhovitiji).

Pojmovi sadraji

Korelacija

46

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi

AktivnostiNakon pisanja: proitaju sastav, prepiu tekst vodei rauna o njegovoj spoljanjoj oblikovanosti, itljivosti i jezikoj pravilnosti; procjenjuju svoj tekst i tekstove svojih drugova/drugarica.

Pojmovi sadraji

Korelacija

2. Uenik/uenica razumije evoluciju jezika i razvoj pisma. Osposobljava se da: razumije razvoj jezika i pojam jezika konvencija; razumije da postoji jezika srodnost; razumije razvoj pisma kroz istoriju, kao i odnos jezika i pisma; prepozna karakteristike glagoljice, irilice i latinice; navede jezike srodnosti i porodice jezika; odredi mjesto crnogorskoga i njemu srodnih jezika u porodicama jezika; razumije sadanju situaciju na irem jezikom podruju; razumije i koristi izraze: bilingvizam, multilingvizam, diglosija.

2. Uenici/uenice: nabrajaju jezike, razvrstavaju ih po srodnosti, prave sheme, objanjavaju pojam konvencija; pronalaze iz enciklopedija ili drugih izvora ilustracije pisama; izgovaraju rijei koje znaju (ako znaju) iz srodnih jezika; prave sheme slovenskih jezika i komentariu ih.

2.

evolucija jezika i razvoj pisma pismo jezike pojave jezika konvencija bilingvizam, multilingvizam, diglosija

47

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi2.1. Razvija sposobnost razumijevanja istorijskoga razvoja jezika. Osposobljava se da: povee istorijski razvoj jezika do XIX vijeka s Vukovim radom, radom njegovih prethodnika i sljedbenika; povee Vukov rad sa savremenom jezikom situacijom; razumije razvoj srpskohrvatskoga jezika i jeziko razjedinjenje; razumije znaaj Bekoga i Novosadskog knjievnog dogovora; povezuje drutvene prilike s jezikom situacijom; razumije proces kodifikacije i upoznaje se s procesom standardizacije crnogorskoga jezika; razlikuje knjievni jezik i standardni jezik. 3. Uenik/uenica razumije mjesto i ulogu morfologije kao jezike discipline i predmet njezina prouavanja; razvija sposobnost razumijevanja i upotrebe pojmova morfem, morf i alomorf.

Aktivnosti2.1. Posmatraju pisani dokumenat iz srednjega vijeka, uoavaju karakteristike pisma i teksta; argumentovano razgovaraju o sadanjoj situaciji na irem jezikom podruju; ponavljaju i povezuju znanja na tekstovima pisanim starim knjievnim jezikom, zapaaju promjene i uoavaju novine; na primjerima objanjavaju razlike izmeu knjievnoga i standardnog jezika.

Pojmovi sadraji2.1. standardizacija kodifikacija

Korelacija

3. morfologija morfem, morf, alomorf

3. Strani jezici (vrste rijei: imenice; glagoli; pridjevi; zamjenice; brojevi; prilozi; nepromjenjljive rijei; pravopisna pravila)

48

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi3.1. Prepoznaje i klasifikuje vrste rijei (promjenljive i nepromjenljive, samostalne i nesamostalne); u tekstovima prepoznaje navedene pojmove i imenuje ih odgovarajuim izrazima; uoava i pravilno ih koristi u govoru i pisanju. Osposobljava se da: poznaje gramatike kategorije; prepozna sintaksike funkcije svih vrsta rijei; razumije i koristi pojam supletivizam; uoi, objasni i primijeni dubletne oblike u promjeni imenica; prepozna i primijeni enklitike oblike u promjeni zamjenica; uoava i upotrebljava krae i due oblike u zamjeniko-pridjevskoj promjeni prisvojnih, pokaznih i upitnih zamjenica.

Aktivnosti3.1. Uenici/uenice: u rijei oznaavaju prefikse, sufikse, spojne morfeme i nastavke za oblik; u odabranim tekstovima pronalaze i zapisuju rijei raznih funkcija i stilova, prepoznaju i klasifikuju gramatike kategorije i sintaksike funkcije i objanjavaju ih, sintetiu znanje; zapaaju specifinosti pojedinih oblika imenica po vrstama, objanjavaju, navode primjere (na primjer dvojaki oblici vuci/vukovi, genitiv mnoine olovaka itd.).

Pojmovi sadraji3.1. prefiks, sufiks, spojni morfem, nastavak za oblik vrste rijei dubleti enklitiki oblici supletivizam

Korelacija

49

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi4. Uenik/uenica upoznaje i primjenjuje pravopisna pravila. a) Pravilno pie: veliko slovo (nazivi knjievnih djela, udbenika, novina, asopisa, filmova, knjiga, emisija, zakona, deklaracija, sporazuma, konferencija, kongresa, katedri na fakultetima, odsjeka, nastavnih predmeta, istorijskih dogaaja; zamjenice Vi i Va, Ti i Tvoj; titulisanje svjetovnih i duhovnih velikodostojnika); b) pravilno pie: rijei (rastavljeno i sastavljeno); pravilno rastavlja rijei na kraju reda; pravilno upotrebljava interpunkcijske znake; pravilno upotrebljava pravopisne znake; razlikuje interpunkcijske i pravopisne znake.

Aktivnosti4. Uenici/uenice: u tekstu ispravljaju pravopisne greke; rade pravopisne vjebe; povezuju s gramatikim jedinicama (morfologijom). 4.

Pojmovi sadrajiveliko slovo rastavljeno i sastavljeno pisanje rijei podjela rijei na kraju reda interpunkcijski znaci pravopisni znaci

Korelacija

50

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

II nastavna oblast: NASTAVA KNJIEVNOSTIOperativni ciljevi1. Uenik/uenica razumije periodizaciju knjievnosti s istorijskog aspekta; razumije drutveno-istorijske okolnosti i njihov uticaj na autora i nastanak djela. Osposobljava se da: objasni promjene u okviru knjievnih rodova kroz epohe i stilove od baroka zakljuno s realizmom, uporedi i razlikuje barok i klasicizam, odredi odlike prosvjetiteljstva, razlikuje klasicizam i romantizam, romatizam i realizam; uoava fenomen edova i unuka u knjievnoj istoriji.

Aktivnosti

Pojmovi sadraji

Korelacija

51

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi2. Uenik/uenica slua/ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe. Osposobljava se da: analizira odreeno knjievno djelo istiui posebnosti vrste kojoj pripada; na primjeru odreenoga teksta odredi knjievni rod (lirika, epika, drama) i knjievnu vrstu; formulie temu djela i razloi ga na manje tematsko-motivske cjeline; objasni svojstva pjesnikoga jezika; u lirskome tekstu uoi i izdvoji najfrekventnije stilske figure; analizira stih u poetskom tekstu; kompozicionu organizaciju pjesme dovede u vezu s njenim smislom (efekti ponavljanja, raspored pjesnikih slika); uoi odlike strukturnih elemenata epskoga prostora, vremena i zbivanja; saeto izloi fabulu djela i ukae na epizode i digresije; uoi i istakne etike i saznajne vrijednosti djela; razvija interpretativne sposobnosti

Aktivnosti2. Uenici/uenice: itaju knjievno djelo, analiziraju djelo samostalno, u paru ili grupi; saoptavaju svoja zapaanja u odnosu na rod i vrstu kojoj djelo pripada i svoje miljenje obrazloe; saoptavaju svoja zapaanja o strukturi djela, njegovoj kompoziciji i ostalim elementima i svoje miljenje obrazloe; formu djela povezuju s njegovom sadrinom i to objanjavaju; objanjavaju specifinosti pojedinih knjievnih vrsta u odnosu na epohu kojoj pripadaju; iznose i ilustruju svojstva pjesnikoga jezika izdvajajui najfrekventnije stilske figure.

Pojmovi sadraji

Korelacija

52

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi3. Uenik/uenica slua / ita, doivljava i analizira knjievnoumjetnike tekstove odreene epohe i u odnosu na njih stvara usmene i pisane tekstove. Osposobljava se da: usmeno i pisano izrazi svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; napravi knjievnu paralelu, zasnovanu na kontrastnim odlikama knjievnih epoha ili na motivsko-tematskoj i idejnoj slinosti djela; ukae na etike i saznajne vrijednosti djela; izraajno napamet kazuje krai knjievni tekst, ime dokazuje sposobnost estetskoga doivljaja i interpretacije; pripremi i realizuje govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; napie tekst o proitanome djelu (opie lik, izloi radnju, komentarie djelo i naini osnovnu knjievnu analizu); napie komentar djela zasnovan na samostalnom uoavanju i promiljanju; napie prikaz proitanoga djela; pie dnevnik itanja.

Aktivnosti3. Uenici/uenice: analiziraju knjievnoumjetniki tekst izdvajajui njegove osnovne karakteristike (knjievni rod, vrsta, tema, likovi i sl.); saoptavaju svoj doivljaj djela i objasne ga; govore svoje miljenje o djelu i argumentuju ga tekstom; pisano izraavaju svoj doivljaj, emocije, predstave, miljenja i spoznaje izazvane knjievnoumjetnikim tekstom; izraajno kazuju napamet naueni tekst; pripremaju i realizuju govorni nastup o knjievnoumjetnikom tekstu s odreenog aspekta; piu tekst o proitanome djelu; piu dnevnik itanja, odnosno krai prikaz proitanoga djela.

Pojmovi sadraji

Korelacija

53

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi4. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike baroka kao knjievnoistorijskoga pravca. Osposobljava se da: shvati drutveno-istorijske i okolnosti koje su uticale na pojavu baroka u kulturi i umjetnosti; prepozna barokne odlike u knjievnome djelu i u drugim umjetnostima (muzika, slikarstvo, arhitektura); barokne odlike povezuje s baroknim izrazom; prepoznaje barokne odlike u savremenom izrazu; razdvoji barokni izraz od kia; na primjeru knjievnoga teksta uoava barokni stil.

Aktivnosti4.Uenici/uenice:posmatraju slajdove nekoliko karakteristinih graevina baroka i uporeuju ih sa savremenim graevinama iz svoje sredine (fasade, prozori, unutranjost vjerskih objekata); donose monografije slikara baroka i posmatraju njihova djela; odlaze u muzej i posmatraju reprodukcije baroknih slikara; sluaju baroknu operu; sluaju kratke kompozicije baroknih kompozitora; u odabranome tekstu (ekspir, Servantes) pronalaze barokne elemente (hiperbolisanje oeanja, ekspresivnost izraza, nagomilavanje rijei, subjektivnost junaka, izjednaavanje svijeta mate sa stvarnou u junakovu doivljaju, detaljisanje u opisu); u djelu pronalazi odlike barokne poetike, ideju o prolaznosti svega i prototip istorijske okolnosti; obrazlau knjievni stil na osnovu likovnog/arhitektonskog djela; gledaju pozorinu predstavu raenu po nekom od datih djela; adaptiraju farsu Antuna Kojovia; govore o dobu baroka i renesanse pravei poreenje tih dviju epoha; u baroknom djelu pronalaze elemente kia.

Pojmovi sadraji4. barok

Korelacija4. Istorija (reformacija i protivreformacija, Buroaska revolucija) Likovne umjetnosti (barok u arhitekturi) Muzika umjetnost (muzika baroka, opera i beki klasiari) Istorija (Evropa nakon Buroaske revolucije)

54

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi5. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike klasicizma kao knjievnoistorijske formacije. Osposobljava se da: razumije razliku izmeu pravca klasicizam i pojmova klasika i klasino; razumije da je uzor klasicistima bila antika knjievnost; razumije da je u sreditu klasicizma bio stvaralac koji je smatran genijem; prepozna pojavu vjenih likova u knjievnosti. 6. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike prosvjetiteljstva kao drutvene epohe koja je donijela promjene u nauci, umjetnosti i obrazovanju. Osposobljava se da: prosvjetiteljstvo shvata kao novi odnos prema ovjeku i drutvenim odnosima; prosvjetiteljstvo razumije kao drutvenu epohu u kojoj se prepliu stilski pravci i nauka; razumije da u prosvjetiteljstvu knjievno djelo ima prvenstveno vaspitno-moralistiki karakter; prepozna i objasni verbalnu i situacionu komiku, njihovu umjetniku funkciju i nain ostvarivanja.

Aktivnosti5. Uenici/uenice: u tekstu oznaavaju odlike klasicistikoga stila (birani jezik, jasnoa, harmonija, istinitost, oeanje mjere, kult pravila, strogoa u izrazu, antika kao uzor); komentariu djela nastala u klasicizmu (muzika, slikarstvo); porede djelo klasicizma s djelom iz antike; na tekstu objanjavaju komediografski postupak i dramaturko oblikovanje teksta. 6. Uenici/uenice: prikupljaju informacije iz enciklopedija, rjenika i pojmovnika; u tekstu uoavaju prosvjetiteljske ideje, odvajaju literarno od utilitarnoga; itaju tekstove iz Enciklopedije; razgovaraju o vrijednostima graanskoga koncepta drutva, slobodi pojedinca, odnosu prema smrtnoj kazni; komentariu ideje prosvjetiteljskoga doba i povezuju ih sa svojim vremenom; ukazuju na svevremenost prosvjetiteljskih ideja; objanjavaju osnovni smisao zakona, pravila i uredbi; porede biblijske poslanice s poslanicama Petra Prvog.

Pojmovi sadraji5. klasicizam

Korelacija

6. prosvjetiteljstvo

6. Istorija Filozofija Prirodne nauke

55

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi7. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike romantizma, epohe koja je donijela novi stilski izraz i novi odnos prema umjetnosti. Osposobljava se da: romantizam razumije kao kulturoloki i stvaralaki fenomen; shvati uticaj romantizma na formiranje nacionalne svijesti; uoi odnos romantiarskih stvaralaca prema stvarnosti i drutvu; -uoi da romantizam poiva na mati i oeanjima i njegovanju kulta narodnoga stvaralatva; shvata pjesnikovu tenju ka savrenstvu forme i znaenja u djelu; razumije transformaciju usmenog i legendarnog u umjetniko djelo i transformisanje prototipskih elemenata i linosti; razlikuje umjetniku i istorijsku istinu; otkriva univerzalna znaenja u djelu; prepoznaje elemente komike i humora u djelu; shvati sonet kao artistiko umijee i sposobnost pjesnika/pjesnikinje da uskladi elemente stroge forme;56

Aktivnosti7. Uenici/uenice: raspravljaju o sukobu ideala i stvarnosti; razgovaraju o toleranciji; gledaju film Evgenije Onjegin; nakon sluanja muzikih kompozicija iz epohe romantizma saoptavaju svoj doivljaj; razlikuju metod i pravac i metod prepoznaju i u djelima drugih epoha; romantizam porede s klasicizmom i prosvjetiteljstvom; itajui tekst, uoavaju poetiku romantizma; izdvajaju i saoptavaju odlike romana u stihu; pronalaze tipine romantiarske motive i stilska izraajna sredstva; odreuju znaenjski zvukovni, idejni sloj i sloj predmetnosti u djelu; odreuju anrovsku pripadnost djela; porede djela sline sadrine; prepoznaju odlike bajronizma u tekstu; porede romantizam s prethodnim knjievnim epohama; povezuju likove s knjievnom epohom; na primjerima obrazlau odlike romantiarskoga stila;

Pojmovi sadraji7. romantizam

Korelacija7. Muzika i likovne umjetnosti (neoklasicizam i romantizam) Istorija (Rusija drutveno-ekonomski odnosi) Graansko vaspitanje (pojam slobode) Muzika umjetnost (solo pjesma, reforme Riharda Vagnera) Istorija (Njego kao vladar, Crna Gora u doba Petrovia) Likovna i muzika umjetnost; poezija i muzika (eufonija, melodija, ritam)

Istorija (smrt Smail-age engia na Mljetiku)

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi u tekstu koji pripada lirici razumije promjenu senzibiliteta koju donosi romantizam (weltschmerz, spleen); uradi stilsku i versifikacijsku analizu pjesama romantizma, obrazloi njihove estetske domete i idejne vrijednosti; analizira pjesmu kao dinamiku strukturu slojeva zvuanja, znaenja, prikazanih predmetnosti i ideja, i uoava fenomen opalizacije knjievnoga teksta; razumije formu poeme kao anrovske transformacije romantiarskoga spjeva.

Aktivnosti vode biljeke u dnevniku itanja; sluaju muziku obradu Njegoeve pjesme; pronalaze i prepisuju gnome iz Njegoeva djela; objanjavaju odlike univerzalnih likova epohe romantizma (Faust, avo, motiv Cigana, Harold, Prometej...); govore o Njegoevu djelu, o njegovim anrovskim odlikama, odnosu fikcije i istorije, kolektivnom i pojedinanom junaku, sukobu motivacijskih naela koji otkriva njegov univerzalnohumanistiki karakter, te naine idejnu paralelu meu Njegoevim djelima; rade projektne zadatke primjenjujui stilske figure; gledaju snimak drame V. Ognjenovi Kanjo Macedonovi; uporeuju pripovijest i scenario.

Pojmovi sadraji

Korelacija

57

Zavod za kolstvo

Crnogorski jezik i knjievnost

Operativni ciljevi8. Uenik/uenica uoava i razumije osnovne karakteristike realizma kao knjievne pojave i kao knjievnoga metoda. Osposobljava se da: prepozna realistiki pristup obradi teme i razlikuje ga od realizma kao pravca, uoi razliite faze realizma; razlikuje kritiki i visoki realizam, objasni odlike romana kao knjievne vrste i klasifikaciju romana; izloi razvoj romana i navede njegove vrste, izvjetava o romanu kao cjelini i analizira ga prema slojevima, u djelu uoava naratoloki model prikazivanja svijeta, njegovo zasnivanje i konstituisanje u itaoevoj svijesti; objanjava naelo paralelnih romana i jedinstvo cjeline u djelu; prepoznaje komediografski postupak i dramaturka rjeenja, te tradicionalni dramaturki postupak (zamjena identiteta); uoava elemente satire i alegorije u djelu kroz piev odnos prema drutvenim problemima; razvija kritiki odnos prema drutvenodevijantnim pojavama;58

Aktivnosti8. Uenici/uenice: iz ivotnog okruenja pronalaze pojavnosti i povezuju ih s realistikim pojavama; gledaju realistiki prikaz predjela, predmetnosti i pejzaa na umjetnikoj slici; posmatraju reprodukciju Kurbeovih Tucaa kamena; analiziraju likovna umjetnika djela iz toga perioda pronalazei reprodukcije; biljee vane pojedinosti o djelu; piu dnevnik itanja; izdvajaju umjetnike cjeline u djelu; prave linu kartu djela; govorno nastupaju; diskutuju o uvjerljivosti (motivisanosti) likova; ostvaruju interpretativni i problemski pristup djelu; uporeuju umjetnike oblike izraavanja (film knjievno djelo); itaju odlomke i uoavaju znaaj detalja i mogua simbolika znaenja; pronalaze strukturne elemente drame, transformaciju klasine komedije u odnosu na tipine komediografske likove i dramske situacije; 8.

Pojmovi sadrajirealizam vrste romana

Korela