slobodna bosna [broj 933, 25.9.2014]

8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 933, 25.9.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-933-2592014 1/68

RUSMIR MAHMUT]EHAJI]: [TA ]E BITI S BOSNOM

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.

FERMAN STI@E SA KOSOVA

PRAVOSUDNI CUNAMI

Tu`iteljstvo BiH naredilo istragu protiv Radon~i}a, [ahinpa{i}a, Ori}a...



TOP SECRETISTRAGA PROTIV FAHRUDINA

RADONÎ]AMjesec i pol dana nakon {to je ameri~kituìtelj ANDREW HUGHES na Osnovnomsudu u Pri{tini pro~itao optu`nicu protivNASERA KELMENDIJA, {ef Posebnogodjela za organizirani kriminal i korupciju

Tuìteljstva BiH BO@O MIHAJLOVI]potpisao je naredbu za otvaranje istrageprotiv FAHRUDINA RADONÎ]A, EKREMALEKI]A, NASERA ORI]A I SENADA[AHINPA[I]A [AJE, zbog sumnje da susudjelovali u pripremi ubojstva RAMIZADELALI]A ]ELE; na{a novinarka otkriva{to je dràvni tuìtelj Mihajlovi} naredioinspektorima SIPA-e i federalnog MUP-a, ikoji su dokazi u Sarajevo stigli s Kosova

NO] NEMA SVJEDOKAPROVOKACIJA SA TREBEVI]APostavljanje krsta na Zlati{tu iznadSarajeva uzburkalo je javnost i izazvaloburne reakcije u cijeloj BiH; na{a novinarkaotkriva ko je naru~io postavljanje “inat

krsta”, ko ga je instalirao i {ta je bio krajnjicilj ove akcije

IBRO DIRKA, BA[DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTA

Direktor Federalne uprave za inspekcijskeposlove IBRAHIM TIRAK na nezakonitna~in donio je Pravilnik o unutra{njojorganizaciji i sistematizaciji Uprave naosnovu kojeg namjerava uposliti jo{dvadesetak “podobnih” ljudi; direktorovombezakonju na put je stao Sindikalni odbor,~iji su ~lanoviizloèninevi|enimpritiscima, anjihove primjedbena rad direktoraTirka Vlada FBiH

ignori{e

RUSMIR MAHMUT]EHAJI]“POSLJEDNJI MOHIKANAC”BOSANSTVARusmir Mahmut}ehaji} je jedan odnosilaca ideje “bosanstva” koju pro-movira u svojim knjigama, nau~nimradovima, kroz rad Me|unarodnog

foruma Bosna, te u svojim intervjuima.Jedan od najzna~ajnijih i najvi{e citi-ranih intelektualaca iz Bosne iHercegovine, u intervjuu za SlobodnuBosnu govori o promjenama, o svojojnovoj knjizi, bosanskoj politici, zna~ajuHa{kog tribunala…

SKANDAL NA IZBORU ZAMISS BiH:KOLIKA JE CIJENA TITULE

NAJLJEP[ENe sti{ava se bura oko posljednjeg izboraMiss Bosne i Hercegovine na kojem je lentunajljep{e djevojke ponijela 20-godi{njaISIDORA BOROVÂNIN sa Pala; nakon {to

je jedna od djevojaka koje su se takmi~ileprije tri godine, MERIMA HAD@I], javnoiznijela te{ke optu`be na ra~un Direkcijeizbora o ucjenama, prijetnjama i nemoralnimponudama, njene navode potvr|uje i biv{isaradnik porodice ZUBAK-JOVANOVI] kojiu razgovoru za na{ magazin tvrdi: izborMiss BiH samo je pokri}e za iskori{tavanjemladih, naivnih djevojaka

PRERASPODJELATRGOVINSKOG BIZNISATUZLANSKI BINGO U POHODU NA

TRGOVINSKI TRONFrancuska trgovinska ku}a „Intermarshe“,vlasnik trgovinskog lanca „Interex“, definitivnse povla~i s trì{ta BiH, a cijeli lanac njihovmaloprodajnih objekata preuzima tuzlanskipoduzetnik Senad Dàmbi}, vlasnikbrzorastu}eg trgovinskog lanca „Bingo“

25.9.2014. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

22

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

32


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-933-2592014 4/68SLOBODNA BOSNA I 25.9.204

KEMO, SINE, ZAKLJUÂJ(SA)RADNJU

Kemal âu{evi}(jo{) nema

status svjedokapokajnikaMa koliko se u javnosti posljednjih danaspekuli{e o suradnji biv{eg direktoraUprave za indirektno oporezivanje BiHKemala âu{evi}a sa Tuìla{tvomBiH, prema navodima âu{evi}evogadvokata Asima Crnali}a, njegovklijent zvani~no nema status svjedokapokajnika. Naime, prema navodima bh.novinske agencije Patria, imenaDragana ôvi}a, Dragana Vranki}a i

Vjekoslava Bevande nalaze se me|uimenima politi~ara koje je âu{evi}spominjao u izjavi prilikom hap{enja, akoji su koristili svoj politi~ki utjecaj ipozicije radi stjecanja imovinske koristi.Advokat Crnali} nije èlio komentiratieventualnu suradnju njegovog klijentasa Tuìla{tvom BiH, ali je istakao daâu{evi} nema status svjedokapokajnika jer to bi se odrazilo na proceskoji se protiv njega vodi, sa ~ime bi on,kao njegov advokat, morao biti upoznat.Prema njegovim rije~ima, zvani~no jo{uvijek nisu pokrenute nikakve inicijative

i razgovori koji bi vodili ka promjenistatusa osumnji~enika Kemalaâu{evi}a.

(M.F.)

Misterija {ta je se novcem od donacija zasanaciju {tete izazvane majskim poplavamau Republci Srpskoj i Federaciji BiH jo{ nijerije{ena. Zbog toga su oba entiteta na udarukritika stranih ambasada. Pojedine ambasadeoptuìle su politi~ke lidere u BiH da su isko-ristili donacije za krpljenje budètskih rupa,a da je najmanje koristi od njih imalo

poplavljeno stanovni{tvo. Ozbiljne optu`besu posebno ispisane na web straniciAmeri~ke ambasade. Gdje su zavr{ili milionimaraka pitanje je na koje i opozicija u RS-utraì odgovor. Milica Laki}, ~lan SDS-ovogOdbora za finansije, kaè:

“Mi ta nov~ana sredstva ne moèmo da

vidimo na ra~unu, a ni kroz budèt gdje su

oti{la.

RTRS je u maju od vlasnika licence za

Roland Garros dobio pravo da besplatno

prenosi najva`nije me~eve, a da sav prihod

od marketinga uplate u Fond solidarnosti za

obnovu RS-a, me|utim ne znamo gdje su

oti{la ni ta sredstva.”

Naime, Radio-televizija RS-a, zahvaljuju}i humanom gestu vlasnika prava jednogod ~etiri najve}a svjetska teniska turnira,

prenosila je najva`nije me~eve sa RolandGarrosa, na kojem je ina~e Novak \okovi}

izgubio u finalu sa R afaelom Nadalom.

“Duboko pogo|eni nesre}om izaz-

vanom poplavama koje su ovih dana

pogodile va{u zemlju, rije{ili smo da na im

donacije besplatno ustupimo prava preno

sa idejom da RTRS proda reklame i spo

zorska prava i dobijeni novac uplati

humanitarne svrhe”, navodi se u dopisu ko je vlasnik prava za Roland Garros uputRTRS-u. Ovu odluku podràla je i Teniskfederacija Francuske.

Ina~e, Dra{ko Milinovi}, direktRTRS-a, ujedno je predsjednik Teniskosaveza Republike Srpske. On je po~etko

juna ove godine bio u Francuskoj kako gledao me~eve Novaka \okovi}a. Gdje Milinovi}, biv{i Dodikov {ef kabinet

preusmjerio sredstva dobijena od marketi{kih sekundi, vjerovatno je poznato lide

SNSD-a koji ga je postavio na ovu pozicijU odgovoru na optu`be stranih ambasda, iz Vlada RS-a je saop{teno da su infomacije o stotinama miliona KM pomostranih donatora najobi~nija la` te da

jedina donatorska sredstva koja su upla}ena ra~un Vlade RS-a dobijena od VlaSrbije i da su namijenjena za sanaciju {kou Doboju i [amcu. I dok doma}i i strazvani~nici razmjenjuju me|usobne optu

be, gra|ani koji su ostali bez krova nglavom jo{ su daleko od useljenja u svodomove. Mnogi }e u improvizovanosmje{taju do~ekati zimu.

(M. Dedi

NI DONACIJE NI SANACIJE

MINI MARKET

Direktor RTRS-aDraško Milinović donacije

od Roland Garrosa nijeuplatio poplavljenima

Kemal âu{evi}

GDJE SU NESTALE DONACIJEDra{ko Milinovi}, direktor RTRS-a ipredsjednik Teniskog saveza RS-a



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PROPALA DEBATAPREDSJEDNI^KIHKANDIDATA

Pored Suljagi}a,jo{ ~etiripredsjedni~kakandidataultimativno traèsu~eljavanje sIzetbegovi}em!Nakon predsjedni~kog kandidata DF-aEmira Suljagi}a, koji je izri~ito

zahtijevao da se u televizijskoj debatipred kamerama FTV-a su~eli sBakirom Izetbegovi}em, jo{ ~etiripredsjedni~ka kandidata ultimativno sutraìla ravnopravan tretman - ilisu~eljavanje s Izetbegovi}em ili ne}esudjelovati u tv debati!Dodatni problem predstavlja ~injenicada se tv debate ne bi snimale nego bii{le uìvo, u razdoblju od 6. do 10.oktobra u ve~ernjim satima, kada }e seve}ina predsjedni~kih kandidata nalazitina zavr{nim predizbornim skupovimadiljem BiH.

Po svemu sude}i, od predsjedni~kedebate pred kamerama FTV-a ne}e bitini{ta. (A.M.

MINI MARKET

Ženski karavan miraSarajevo 19.9.2014.

Bakir Izetbegovi}



ČETVRTAK,18. SEPTEMBAR

Na su|enju GORANU HAD@I]U,lideru Republike Srpske Krajine, u Haagu,svjedok VOJISLAV [E[ELJ za pokolj nadHrvatima u Vukovaru i poglavito zlo~in naOv~ari tereti ALEKSANDRA VASILJE-

VI]A, {efa Kontraobavje{tajne slu`be JNA.„Vasiljevi} je“, kaè [e{elj, „naredio pripad-

nicima JNA, Gardijske brigade, da pobiju

250 Hrvata na Ov~ari.“

O odgovornosti generala Vasiljevi}a zaovo zvjerstvo (kao i brojna druga u Hrvat-skoj i Bosni i Hercegovini) pisao sam prijedeceniju i pol. [e{elj je, me|utim, u tovrijeme, svjedo~e}i na su|enju SLOBO-DANU MILO[EVI]U, taj zlo~in pripisao„lokalnim teritorijalcima“, (ne) posrednonjihovom {efu Hadì}u.

Oba{ka pitanje koji su razlozi {to [e{eljdanas odgovornost sa Hadì}a prebacuje naVasiljevi}a; konstatujem tek da se nakon 25

godina kona~no u ne~emu, makar to „ne{to“ bilo toliko tragi~no, slaèm sa svojim profesorom [e{eljem!

PETAK,19. SEPTEMBAR

Poznanik iz sarajevskog suda mediskretno pita ko mi je bio izvor, „zvi`da~“iz te pravosudne institucije „na okolnostzastare“ presude od godinu dana zatvorakoja je prije nekoliko godina izre~enaESEDU RADELJA[U, poslaniku ukantonalnoj Skup{tini. „Nismo ba{ toliko

intimni da bih ti to povjerio“, glasio je mojodgovor kojim nije bio pretjerano

odu{evljen. Koliko mi je poznato, prinekog vremena Na{a stranka traìla je osarajevskog pravosu|a „istoriju bolestiodnosno obja{njenje kako je i pod kojiokolnostima (pritiscima, intervencijam

parama...), presuda protiv Radeljazastarjela „ko Gr~ka“. Da li je i kakaodgovor ta stranka dobila, to ne znam.

Nedjelju-dvije ranije, nakon {to sm

objavili kako je Radelja{ prije tri-~etgodine uz pomo} op}inskih vlasti u NovoGradu (prije svih tada{njeg na~elnikDamira Hadì}a) iz op}inskog budèopuhao okuglih milion maraka, ponov(nam) se, umjesto hitre i energi~ne (re)akcinadle`nog tuìteljstva, postavljalo pitanotkud nam „sporna“ dokumentacija. dakako, za{to smo je objavili upravo sadna vrhuncu predizborne kampanje, a nranije, prije sto-dvjesto godina, valjda.

Ve} sam na ovom mjestu napisao dEsed Radelja{ nije glavno lice u kriminalnfarsi u Sarajevskom kantonu: on je nali~

korumpirane politi~ke, pravosudne, akdemske, medicinske elite. Nego, znate onaj vic kada se Radelj

vratio sa Univerziteta na Sokocu fakultetskom diplomom i prosjekom ocjen~ista desetka pa kaè jaranima: „Da sa

znao da je ovako jednostavno diplomira

Boga mi bih zavr{io i srednju “

SUBOTA,20. SEPTEMBAR

Mislio sam da je vic, ali nije: VANESSREDGRAVE, jedna od najve}ih svjetskfilmskih i pozori{nih glumica, snim

dokumentarni film o radnicima/radnicam

SLOBODNA BOSNA I 25.9.206

Nisam pojma imao da se još uvijekodržava seosko-vašarska manifestacija„Izbor za Miss BiH“, čiju licencu držidvoje-troje opskurnih prevaranata izTuzle. Večeras to saznadoh i to od

kolegice Arijane Saračević, koja je neko-liko sati prije početka tog „spektakla“ nasvom profilu objavila ime pobjednice.Pa se sjetih kako sam prije skoro 15godina otišao na „Bal Roma“ u tadašnjojRobnoj kući Sarajka da slušamneprežaljene velikane romske muzikeVIDU PAVLOVIĆ i ŠABANABAJRAMOVIĆA (oboma je to bioposljednji nastup u Sarajevu). Dok tevečeri sjedim i pijem sa Šabanom, orga-nizatori me, bez pitanja, uz još četiri-pet „uglednih javnih i kulturnih radni-ka“, mislim da je Nazif Gljiva bio pred-sjednik, turili u žiri za izbor „Miss Bala

Roma“. Pritisli me sa svih strana i znanii neznani Romi da glasam za njihovufavoritkinju, kćerku, sestru, prijateljicu.„Pa, burazeru, glasaj za onu mojuEsmeraldu, vidi je kako je lijepa, ne dagledati u sebe“, pritišće me nekadašnjikomšija koji je u Sarajevo stigao čak izBolonje, kako reče, „sa najbližimsaradnicima“. Velim mu kako je(novčana) nagrada simbolična,sto-dvjesto maraka, a on me presiječe:„Jeste, ali znaš koliko joj to pojačavacenu kad je budemo udavali.“ Ta, mojafavoritkinja, pretpostavljate, ispala uprvom krugu glasanja. Ona što je pobi-

jedila otvorila frizerski salon u Bolonji...

PADAJ ISIL-E I NEPRAVDO

Ah Iraka, u ve~eri rane,sastala se dru`ba vehabija



nesretne tuzlanske firme DITA! Moète lizamisliti iti jednog doma}eg filmskogreìsera (nakon smrti BATE ÊNGI]A,kojem su sindikalne teme bile opsesija, padonekle i MIROSLAVA ]IRE MANDI]A)da se spusti na taj nivo, da pojeftini, ugrozi„autorski integritet“, pa snimi film otragediji stotina opusto{enih preduze}a istotine hiljada radnika obogaljenih u

privatizacijskom i tranzicijskom zlo~inu?Tr~ali su oni (reìseri) dok je trebalo za

sumnjivim skorojevi}kim kapitalom isnimali reklame za „Ditine“ deterdènte,(„Fakat miri{e bijelo“), ali sad, kada je sveoti{lo u vraìju mater, kada su „Ditini“

proizvodi „mrtvi i bijeli“, zasukati rukave, baviti se dosadnim socijalnim pri~ama, nedaj Boè! Nikakve fajde od toga nema, samose moè{ nekome va`nome zamjeriti paostati bez budètskih para za svoje dosadne,negledljive, besmislene filmove...

NEDJELJA,21. SEPTEMBAR

Nisam pojma imao da se jo{uvijek odr avaseosko-va{arska manifestacija „Izbor za MissBiH“, ~iju licencu drì dvoje-troje opskurnih

prevaranata iz Tuzle. Ve~eras to saznadoh i tood kolegice Arijane Sara~evi}, koja je nekolikosati prije po~etka tog „spektakla“ na svom

profilu objavila ime pobjednice.Pa se sjetih kako sam prije skoro 15

godina oti{ao na „Bal Roma“ u tada{njojRobnoj ku}i Sarajka da slu{am nepreàljenevelikane romske muzike VIDU PAVLOVI]i [ABANA BAJRAMOVI]A (oboma je to

bio posljednji nastup u Sarajevu). Dok teve~eri sjedim i pijem sa [abanom, organiza-tori me, bez pitanja, uz jo{ ~etiri-pet

„uglednih javnih i kulturnih radnika“,mislim da je Nazif Gljiva bio predsjednik,turili u ìri za izbor „Miss Bala Roma“.Pritisli me sa svih strana i znani i neznaniRomi da glasam za njihovu favoritkinju,k}erku, sestru, prijateljicu. „Pa, burazeru,

glasaj za onu moju Esmeraldu, vidi je kako

je lijepa, ne da gledati u sebe“, priti{}e menekada{nji kom{ija koji je u Sarajevo stigao~ak iz Bolonje, kako re~e, „sa najbliìmsaradnicima“. Velim mu kako je (nov~ana)nagrada simboli~na, sto-dvjesto maraka, aon me presije~e: „Jeste, ali zna{ koliko joj to

poja~ava cenu kad je budemo udavali.“ Ta,

moja favoritkinja, pretpostavljate, ispala u prvom krugu glasanja. Ona {to je pobijedilaotvorila frizerski salon u Bolonji...

PONEDJELJAK,22. SEPTEMBAR

Nema dana da mi se neko od sugra|ana neizjada zbog neprijatnosti i nasilja koje je on,ili neko njegov bli`nji pretrpio na ulicamaSarajeva. Biv{i premijer Sarajevskog kantonaSAMIR SILAJD@I] danas je zvao uredakciju da se poàli na lokalnu policiju kojani{ta nije poduzela nakon {to su mu u dvanavrata, u kratkom vremenskom razdoblju,huligani usred bijelog dana premlatili, pa

oplja~kali maloljetnog sina. Pune su puncijatecrne hronike ovda{njih novina brutalnih, pa i

potresnih, svjedo~anstava u huliganstvu,nasilju, bezakonju na sarajevskim ulicama.

Ako se dobro sje}am, u vrijemeSilajdì}eve Vlade desio se stra{ni zlo~in naddje~akom DENISOM MRNJAVCEM.Gra|ani su iza{li na ulice, ru{ili zgraduKantona, smijenili tada{nju gradona~elnicuSEMIHU BOROVAC. Pred nerijetko ne-kontroliranim i neartikuliranim pritiskom,

odnosno bijesom javnosti, da ne kaèm„ulice“, vlasti su se kona~no trgnule i pokrenule sveobuhvatan program borbe protivmaloljetni~ke delinkvencije, preveniranjanasilja, izmjene kaznenog zakonodavastva. I,{ta se desilo, odnosno promijenilo? Ni{ta, ilimnogo manje od toga; ista meta, nedu`nigra|ani, naj~e{}e djeca, isto odstojanje. Gdjesmo bili - nigdje, {ta su (u)radili - ni{ta.

[ta se pomaklo u „projektu“ uklanjanjanepreglednih ~opora zlo~estih pasa lutalicasa najfrekventnijih sarajevskih ulica?Aktuelne kantonalne vlasti su izgradilenekakve azile, odnosno tvrde da su izgradile,

a zapravo su potro{ile silne milione zanjihovu izgradnju a da problem nije pomak-nut s mjesta. Pa{~ad i dalje, sve u {esnaest,ujedaju, napadaju, zapi{avaju „olimpijskigrad“.

Kad god iza|em iz Sarajeva, a ne de{avase to ~esto, sve mi se teè i mu~nije vratiti nanjegove ulice. Ba{ ko u onom vicu kad jeMujo uhvatio zlatnu ribicu u Miljacki, a onaga preklinje: „Sve }u ti èlje ispuniti, samo

me ne vra}aj u Miljacku “

UTORAK,23. SEPTEMBAR

Prije godinu i pol dana kolega ZLATKODIZDAREVI], biv{i diplomata i vrhunski poznavatelj prilika na Bliskom istoku, nakon povratka iz Sirije bio je zgro en mogu}no{}u dau toj zemlji vlast preuzmu „pobunjenici“,odnosno kako im je ve}ina svjetskih medija i(zapadnih) diplomata tepala „udruènaopozicija“ koja je nasrnula na re im diktatoraBa{ara el-Asada. Svjedo~e}i o iskustvima sa

putovanja u Siriju, Dizdarevi} je u brojnim~lancima i reportaàma u rije~kom Novom listu inovinskim i televizijskim intervjuima scenarij ukojem bi politi~ki, vjerski, svjetonazorskinekoherentna i antagonizirana „opozicija“

preuzela vlast u toj zemlji nazvao apokalipti~nim,ali mogu}im jer bio on zna~io kraj kakve-takveSirije i po~etak uàsnog, nepredvidivog rata.

Ve~eras, nakon {to su jutros SjedinjeneAmeri~ke Dràve sa savezni~kim dràvama

po~ele zra~ne udare na dìhadiste ISIL-a, natri televizijska kanala („AL JAZEERA BAL-KANS“, HRT, RTV Slovenija) gledamspecijalne emisije ovim povodom, u kojimadesetak kom petentnih sugovornika,

profesora, analiti~ara, novinara, diplomata izregije analiziraju zbivanja u ovom dijelusvijeta. Manje-vi{e, svi sa slaù oko toga daovi doga|aji ozna~avaju kraj Iraka, kao {toLibiju tretiraju kao „biv{u dràvu“.Uostalom, Kraj Iraka bio je naslov knjige

ameri~kog diplomate Petera Galbraith

objavljene jo{ 2006. godine. Preiskushrvatski novinar Draèn Vukov Col

podsje}a da je ambasador Galbraith, pridolaska u Hrvatsku, po~etkom 90-ih godinobavljao povjerljive diplomatsko-obavj{tajne poslove me|u ira~kim Kurdima,

protiv reìma Sadama Huseina. Danas o pomaè Kurdima u uspostavljanju vlastinacionalne dràve na teritoriji najmanje t

postoje}e dràve.

Ono {to mene najvi{e zanima, a na {niko nema pouzdan odgovor jeste: ko odgovoran za ISIL? Ko je finansiraohrabrivao, podsticao taj radikalisti~ksunitski, vojno-vjerski pokret? Ne}e biti dse sve doskora, do prije mjesec i po dannije znalo za ISIL, njegovu ideologij

planove, radikalizam, svirepost...Zanima me to, prije svega, jer sa to n

u BiH, ali i u cijeloj regiji itekako dubokosudbinski ti~e - ko po Makedoniji, KosovSrbiji, Bosni... ve} godinama finansira, {titolerira, ohrabruje mikro kalifatskzajednice jer je o~ito da su oni i

organizacijskom, vjerskom, doktrinarnomidejnom pogledu dio iste planetarne po{ast

SRIJEDA,24. SEPTEMBAR

Akademik ABDULAH SIDRAN povodom postavljanja krsta na Zlati{t predlaè-apelira da se „dok ne pro|u izbori stvar treba ignorirati“, odnosno, „da sve trebna {egu okrenuti i nipo{to ne pravidramatizaciju, jer onda radimo za njega“(MILORADA DODIKA, predsjednikRepublike Srpske). Slaèm se gotovo

potpunosti, samo ne znam zbog ~ega bi {eg

trebalo oro~iti samo na nekoliko nedjelja, dizbora, zajebavati se treba ili nikako ili vazdKada smo kod postavljanja krstov

skoro nezapaèno, u medijskom zape}k protekla je vijest o poku{aju dopremanvelikog kamenog krsta prije nekoliko dana zcrkvu u Zvorniku. Ogromni krst dovezen jhelikopterom Oruànih snaga Bosne Hercegovine, me|utim zbog nevremenolujnog vjetra, nije ga se uspjelo staviu`lijebiti u predvi|eno postolje nnovosagra|enoj crkvi. Ni{ta protivpravnilegalno, inadìjski, iritantno, o~ito, u toperaciji nije bilo, samo se tako mo`

objasniti da je zahtjevna operacija okdopremanja i instaliranja krsta na zvorni~kcrkvi protekla bez ikakvih problema, osionih vremenskih.

Ali, vratimo se {egi. Predizbornoj postizbornoj. Kruì Palama (tu sam gkupio!) praskav vic. Obi{ao Dodik unu~e, pmu se ono pohvali: „Dedice, maca na

omacila ~etvoro ma~i}a i sve ~etvoro }

glasati za tebe i SNSD.“ Nakon nekovremena zove unu~e dedu-Mileta i pla~niglasom o~ajava: „Deda, samo dvoje ma~i}

ho}e da glasaju za tebe “ „Kako, sunc

dedino, {ta je bilo sa ono drugo dvoje?

„Progledali, deda, progledali“, briznu dijeu nezadrìv pla~.




JA POVEDOH V.D. JANJU...

Salihovi} u SADna simpozij ome|unarodnom

terorizmu poveobiv{u kolegicuiz Op}inskogsuda JanjuJovanovi}Goran Salihovi}, glavni tuìteljTuìteljstva Bosne i Hercegovine,nezaobilazan je sudionik svih doma}ih,regionalnih, planetarnih okruglihstolova, seminara, simpozija. Posljednjiod njih, na kojem je tuìtelj Salihovi}boravio nedavno, odràvao se uSjedinjenim Ameri~kim Dràvama aposve}en je borbi protiv globalnogterorizma. Zanimljivo je da Salihovi}udru{tvo na ovom vi{ednevnomsimpozijumu pravi Janja Jovanovi},vr{iteljica du`nosti predsjednicesarajevskog Op}inskog suda. Kakveveze sutkinja jednog op}inskog suda(makar bila i v.d. predsjednica) ima saborbom protiv me|unarodnogterorizma, prili~no je nejasno svakomeosim, valjda, tuìtelju Salihovi}u.Jovanovi}ka i Salihovi}, prije njegovogimenovanja za glavnog tuìtelja, bili sukolege na Op}inskom sudu Sarajevo.

(S.B.)

MINI MARKET

Nakon {to je krajem pro{le godine

povukao kandidaturu za mjesto ~lanaUpravnog odbora Univerziteta uSarajevu, Bakir Alispahi} se po svemusude}i nije odrekao akademske karijere.Kako nezvani~no saznajemo, Alispahi} uz

pomo} Adila Osmanovi}a, s kojim jesjedio u Kadrovskoj komisiji SDA, lobirakod dekana Fakulteta kriminalisti~kihnauka (FKN) Nedàda Korajli}a, da se za

prijem profesora raspi{e konkurs po mjeriAlispahi}a. S obzirom da na FKN-u imadosta SDP-ovih simpatizera, ovaj„problem“ navodno je rije{en uz pomo}direktora Euroasfalta Hameda Rami}a

koji je SDP-ov favorit pri izvo|enju

radova na koridoru 5C. Za akademskozbrinjavanje Alispahi}a dobivena jena~elna saglasnost nekih uticajnihkadrova SDP-a. Strana~ki stav na FKN-u

prenijet je preko Nik{i}evog savjetnikaAdmira Mujanovi}a, koji je u ro|a~kimvezama sa profesorom FKN-a Eldarom

Mujanovi}em. Nakon toga dekan Korajli} pustio je pri~u o „dogovoru“ SDA i SDP,te da FKN treba jedan nastavnik koji je„politi~ki jak“ i koji bi kao takav fakultetuosigurao ravnopravan tretman sa ostalimfakultetima. (M.F.)

(K)AKADEMSKA KARIJERA

Bakir Alispahićhoće na Fakultet

kriminalističkih nauka

Tek {to je prva sedmica izbornekampanje u Republici Srpskoj pro{la bezozbiljnijih incidenata, uz uobi~ajenekafanske prepirke, ve} krajem pro{lenedjelje dogodilo se nekoliko fizi~kihnapada na aktiviste opozicije.

Aktivisti SNSD-a premlatili su nekoliko politi~kih neistomi{ljenika u Banjoj Luci,Kneèvu i Lakta{ima, a demolirane su i

prostorije Udruènja EKO-kultura koje jenedavno javno podràlo Savez za

promjene. Uprkos brojnim prijetnjama i

incidentima, policija nije reagovala.Tokom proteklog vikenda, u BanjojLuci je napadnut aktivista SDS-a koji je unedjelju nave~e radio na strana~kom{tandu, na Trgu Krajine ispred RK Boska.

Na mladi}a je nasrnulo nekoliko mla|ihmu{karaca koji su ga psovali i dovikivalimu da je “Dodik kralj”, a potom su ga i

premlatili. Nesretni mladi} je zavr{io u bolnici sa lak{im povredama. Policija sena{la na licu mjesta i sa~inila zapisnik, alihuligane nije privela.

Manje sre}e je imao Nedjeljko

Gojkovi}, kojeg su u petak, na strana~kojtribini SNSD-a u Golom Brdu kod

Kneèva, premlatila dvojica ~lanova te

stranke. Na strana~koj tribini Saveza promjene u Lakta{ima tako|er se dogodincident, kada je grupa mladi}a, ~lanovasimpatizera SNSD-a po~ela da zvi`di dobacuje tokom tribine. Rije~ je o sinlidera lokalnog SNSD-a Budimi

Stankovi}a, koji je sa svojom ekipo poku{ao da ometa skup opozicije. Ta grumladi}a pretukla je i strana~kog aktivisopozicije u Velikom Bla{ku kod Lakta{ali zbog straha on slu~aj nije prijav

policiji. (M.D

SVE ĆE TO DODIK POMLATITI

Aktivisti opozicionog Savezaza promjene na meti vandala

iz Dodikovog SNSD-a

Milorad Dodik

Goran Salihovi}



PRO ET CONTRA


OSA PROTV FOSS-a

Biv{i glavnioperativac OSA-eMuhidin Ba{i}

podnio kaznenuprijavu protivMeddìde KresoBiv{i na~elnik Odjeljenja za borbu protivorganiziranog kriminala u Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Muhidin Ba{i},koji je pravomo}nom sudskom presu-dom progla{en krivim za ratni zlo~in iosu|en na sedam godina zatvora, pod-nio je nedavno Dràvnom tuìteljstvu

kaznenu prijavu protiv predsjedniceSuda BiH Meddìde Kreso. Nakon {to je dobio otkaz u OSA-i, nekada{nji jeoperativac Ba{i} Tuìteljstvu BiH pri-

javio sutkinju Kreso zbog navodnogometanja istrage protiv ranijeg zamjeni-ka direktora federalne tajne slu`be(FOSS) Ivana Vuk{i}a. Kako se navodu kaznenoj prijavi Muhidina Ba{i}a,Vuk{i} je u ljeto 2009. bio pod tajnomistragom, budu}i da su postojale indicijeda nezakonito koristi opremu za pris-lu{kivanje (koju je ranije ukrao izFOSS-a), kao i da je umije{an u krimi-

nalne poslove u Hypo Alpe Adria banci Mostar. Primjena posebnih istra`nihradnji - pra}enja i prislu{kivanja IvanaVuk{i}a, tvrdi Muhidin Ba{i}, nijeme|utim bila mogu}a jer je predsjedni-ca Suda BiH odbila potpisati odobrenje.Ba{i} je jo{ naveo kako je MeddìdaKreso naknadno promijenila odluku iodobrila prislu{kivanje Vuk{i}evih krimi-naliziranih poslovnih partnera, ali ne ibiv{eg zamjenika direktora FOSS-a.

(S.M.

MINI MARKET

ALEKSANDARHR[UM

Uredniktalk-showa“Zabranjeniforum”

NETo je ~ista manipulacija predizbore, primitivan na~inkomunikacije. Krst je uhri{}anstvu svetinja i neznam kako se neko moèigrati sa takvim stvarima!Nije mi jo{ jasno kako Crkva

nije reagovala na postavljanjekrsta na Zlati{tu? Ljudima je jasno da gamad politi~arska,~ast izuzecima, igra nasvaku kartu!

PREDRAG KOVA^

Na~elnikaOp{tineIsto~na Ilidà

NEMi{ljenja sam da ne}e zahla-diti odnose izme|u ova dvagrada jer u ovom trenutkupostoji mnogo vi{e ljudi kojiznaju iz kojih razloga i ko jepostavio krst na Zlati{tu. Sadruge strane, smatram dakrst ne bi trebao da budesimbol bilo kakvih podjela.

SLA\ANAJA[AREVI]

NovinarkaBN TV-a

NE/DASmatram da krst naZlati{tu ne}e zahladitiodnose izme|u “normalnih”ljudi, a {to se ti~e onihdrugih, mi{ljenja sam dasve odluke moè daporemeti.

DINO ABAZOVI]

Profesor naFPN-u

DARadi se o klasi~nojprovokaciji koja se moèkoristiti za podizanjetenzija i u politi~kom i usvakom drugom smislu. Odrazli~itih aktera ovisit }e dali }e se situacija pogor{atiili ne. Mislim da je posebnaodgovornost na SPC kojabi trebala reagirati upravcu smirivanja situacije,

jer se radi o religijskomsimbolu.

ALEKSANDRAPANDUREVI]

Poslanik SDS-au Predstavni-~kom domu

NEPono}no, kukavi~kopostavljanje dvijebandere koje nazva{ekrstom i spomenikom

jedino je pokazalo da„velikim Srbima iz SNSD-a“ni mrtvi nisu sveti.

Takvo pona{anjezahladilo je odnosgra|ana Isto~nogSarajeva prema njima.

AMIR ZUKI]

GeneralnisekretarSDA

DATo je anticivilizacijski,

najprovokativniji ~in inajgrublji na~in vrije|anja`rtava njihovih porodica isvih gra|ana Sarajeva.Naàlost, ovajprotivzakonski ~in }ezahladiti odnose.

Smatrate li da će postavljanje krsta na Zlatištuzahladiti odnose između Sarajeva i Istočnog Sarajeva?

Priredila: Ma{a ]osi}

Meddìda Kreso

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



[

ef Posebnog odjela za organiziranikriminal i korupciju TuìteljstvaBiH Boò Mihajlovi} potpisao jesredinom augusta naredbu zaotvaranje istrage protiv Fahrudina

Radon~i}a, Ekrema Leki}a, Nasera Ori}a iSenada [ahinpa{i}a [aje, zbog sumnje dasu kao ~lanovi zlo~ina~ke organizacijeNasera Kelmendija sudjelovali u pripremiubojstva R amiza Delali}a ]ele! Istraga

protiv Kelmendijevih bosanskih prijatelja i poslovnih ortaka zvani~no je zapo~elamjesec i pol dana nakon {to je ameri~kituìtelj Andrew Hughes na Osnovnom suduu Pri{tini pro~itao optu`nicu protiv

kosovskog narko-dilera, ali je sve do po~etka ovog tjedna bila strogo ~uvanatajna. No, prema informacijama do kojih jeekskluzivno do{la Slobodna Bosna , tuìteljBoò Mihajlovi} je od 4. jula, kada jeSpecijalno tuìteljstvo Kosova objavilooptu`nicu protiv Nasera Kelmendija,morao pregledati na stotine dokaza koje suu Sarajevo poslali istraìtelji EULEX-a,

prije nego {to je poslao naloge Dràvnojagenciji za istrage i za{titu (SIPA) iFederalnoj upravi policije (FUP), i otvorionovu istragu, ovoga puta, protivinkriminiranih suradnika mafija{kog bossa

s crne liste State Departmenta.

RAMIZ DELALI] ]ELO

TAJNI POLICIJSKI DOU[NIK

U povjerljivom dokumentu TuìteljstvaBiH upu}enom SIPA-i i FUP-u, pored

policijskog dosjea Nasera Kelmendija,zatraène su i informacije o nekolikonerije{enih ubojstava na podru~ju Sarajevakoja se povezuju s obra~unima unutar narko-podzemlja, ali i podaci iz ranijihistraga o {vercu oru`ja na Kosovo.Znakovito je, tako|er, da je posebnanaredba dostavljena Financijsko-obavje-{tajnom odjelu SIPA-e i odnosi se na

provjeru nov~anih transakcija izme|u Nasera Kelmendija i njegovih poslovnih partnera u BiH, i to zbog ozbiljnih sumnjida je posrijedi bilo pranje novca u

milijunskim iznosima. Podsjetimo da jeCIN prije pet godina objavio vi{e ugovoraizme|u Radon~i}eve kompanije Avaz i

Nasera Kelmendija, osobno, o razmjeninekretnina. Prema poslovnoj dokumenta-ciji, vlasnik Avaza je 2004. ustupio

novoprido{lom „uglednom biznismenu“ Kosova svoju veleljepnu ku}u u Velikaleji na Ilidì, a zauzvrat je od Kelmendidobio poslovni prostor u zgradi Jabuka Zenici i 200.000 KM. Godinu dana kasnij

Naser Kelmendi je Fahrudinu Radon~i} prodao dva blindirana terenca Jeep GranCherokee .

Ponovno }e se, kako sada stoje stvaranalizirati i transkripti telefonskih razgvora Nasera Kelmendija, Nasera Ori}aIsmeta Bajramovi}a ]ele (ubio se konce2008.), koji su prislu{kivani u raniji

istragama, kao i njihovi (navodno ~estkontakti s Fahrudinom Radon~i}emTuìteljstvo BiH }e, sasvim izvjesnsaslu{ati i vi{e svjedoka, koji su ve} daiskaze me|unarodnim istraìteljima Kosova. Na tom se popisu, kako doznajem


TOP SECRET

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Mjesec i pol dana nakon što je američki tužitelj ANDREW HUGHES na Osnovnomsudu u Prištini pročitao optužnicu protiv NASERA KELMENDIJA, šef Posebnogodjela za organizirani kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH BOŽO MIHAJLOVIĆ

potpisao je naredbu za otvaranje istrage protiv FAHRUDINA RADONČIĆA, EKREMA LEKIĆA, NASERA ORIĆA I SENADA ŠAHINPAŠIĆA ŠAJE, zbog sumnje da su

sudjelovali u pripremi ubojstva RAMIZA DELALIĆA ĆELE; naša novinarka otkrivašto je državni tužitelj Mihajlović naredio inspektorima SIPA-e i federalnog MUP-ai koji su dokazi u Sarajevo stigli s Kosova

Tuìtelj Andrew Hughes: “Fahrudin Radon~i} je bioposlovni partner i politi~ki i medijski za{titnik kriminalca

Nasera Kelmendija“

F E R M A N S T I @ E S A K O S O VA ( ! )

TAJNA ISTRAGATuìtelj Boò

Mihajlovi} naredioje otvaranje nove

istrage protivbosanskih partneraNasera Kelmendija


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-933-2592014 11/6825.9.2014. I SLOBODNA BOSNA

ISTRAGA PROTIV FAHRUDINA RADONÎ]

OD DILERADO LIDERA

F A H R U D I N R A D O N ^ I ]

OSVETA DR@AVNE MAFIJE ILI BESKOMPROMISNIOBRAÛN S KRIMINALOMFahrudin Radon~i} je uz kandidaturu za ~lana Predsjedni{tva BiH priloìopotvrdu Dràvnog tuìteljstva, da se protiv njega ne vodi istraga, da se

Tuìteljstvu obratio dva mjeseca kasnije, dobio bi sasvim druga~iji odgovor



iz izvora bliskih istrazi, nalaze i dvije ène:[ejla Jugo-Turkovi}, supruga Zijada

Turkovi}a i nekada{nja novinarka Avaza ,te Azra Sari}, koja je 2007., u vrijeme kada

je ubijen Ramiz Delali} ]elo, bila njegovadjevojka.

SVJEDOÊNJE [EJLE JUGO-TURKOVI]

Prema navodima iz optu`niceSpecijalnog tuìteljstva Kosova, koju jeOsnovni sud u Pri{tini potvrdio 12.septembra, Naser Kelmendi se tereti da je,zajedno s Fahrudinom Radon~i}em,

Ekremom Leki}em, Muhamedom Alijem

Ga{ijem, Naserom Ori}em, Senadom[ahinpa{i}em, Benjaminom Halilovi}em,

Edinom Ahmetspahi}em i srbijanskimkriminalcima Ljubi{om Buhom ûmetom,

Milovanom Jeremi}em, Milanom

Ostoji}em, Strahinjom Ra{etom iNeboj{om Vukomanovi}em organiziraokriminalnu grupu sa ciljem eliminacijeRamiza Delali}a ]ele. Ranije smo,

podsjetimo, objavili da se o ubojstvu ]eleDelali}a razgovaralo na nekoliko sastanakakoje je Kelmendi imao sa svojim

bosanskim ortacima tijekom 2006., prijenego {to se prihvatio da organizira mu~kulikvidaciju mafija{kog protivnika. TuìteljAndrew Hughes, naime, tvrdi da jekriminalna grupa Nasera Kelmendija nakonsmrti Ramiza Delali}a (potkraj juna 2007.)ostvarila i zna~ajnu nov~anu dobit. „Ramiz

Delali} se mije{ao u mreù me|unarodne

trgovine drogom koju je optuèni Naser

Kelmendi uspostavio u Sarajevu i {irom

regije, tako {to je bosanskim policajcima i

tuìocima davao informacije o kriminalnim

aktivnostima optuènog. Ubistvo je dalje

izvr{eno i kao osveta za ubistvo Selvera

Leki}a“, pi{e u optu`nici.

Naser Kelmendi i njegovi kriminalni partneri su, navodi tuìtelj Hughes,unajmljenim egzekutorima iz SrbijeStrahinji Ra{eti i Neboj{i Vukomanovi}u

plat ili najmanje sto tisu}a eura.Obja{njavaju}i nadalje razloge za

podizanje optu`nice ameri~ki je tuìteljnapisao da je Fahrudin Radon~i} u Sarajevu

bio poslovni partner, ali i politi~ki za{titnik Nasera Kelmendija. „Radon~i} je mrzio

Delali}a iz vi{e osobnih razloga.

Radon~i}eva supruga je bila u vezi s

Delali}em tijekom rata, prije njezine udaje

za Radon~i}a, ~ime se Delali} hvalio.

Delali} je, tako|er, javno obznanio da je u

posjedu dokumenata koji dokazuju

Radon~i}evu suradnju s neprijateljem

tijekom rata, kao i njegove intrige protiv

drugih lidera u ratnom Sarajevu“, pojasn je tuìtelj Hughes. Za svjedokinju [ejJugo-Turkovi} je u optu`nici Specijalnotuìteljstva Kosova navedeno da je bidugogodi{nja uposlenica u novinskizdava~koj ku}i Avaz i novinarka TeleviziAlfa . „Ona je razvila bliske poslovn

odnose s Fahrudinom Radon~i}em, koji

uklju~ivao u va`ne odluke vezane z

njegovo medijsko carstvo. S obzirom da

bila me|u rijetkim novinarima

univerzitetskim obrazovanjem koji su radi

za Avaz i da je te~no govorila engles

jezik, Radon~i} je traìo od nje da m

pomaè na va`nim sastancima

me|unarodnim i lokalnim poslovni

partnerima i politi~arima.“

Za [ejlu Jugo-Turkovi} se jo{ napom


TOP SECRET

PROVJERA POSLOVNIH TRANSAKCIJA “Ugledni biznismen” Naser Kelmendi po dolasku u Sarajevo uselio je ku}u Fahrudina Radon~i}a u naselju Ilidà

PRIJATELJSKA DRU@ENJA U RADON PLAZISenad [ahinpa{i} [aja i Naser Ori} bili su na sastanku nakojem je, navodno, dogovorena likvidacija Ramiza Delali}a



nje da je prethodno bila zaposlena u MUP-u Kantona Sarajevo, zbog ~ega joj jeFahrudin Radon~i} i povjerio da radi unovinskoj crnoj kronici. [ejla Jugo-Turkovi} je, upravo kao novinarka Avaza,2006. oti{la u Tursku, kako bi uradilaintervju s Ramizom Delali}em ]elom, koji

je u to vrijeme bio u bjekstvu.Istraìteljima EULEX-a je prije nekolikomjeseci ispri~ala da je bila prisutna kada jeDelali}a nazvao Kelmendi i zaprijetio da}e poslati Kurde, koji }e ga ubiti za satvremena. Iskaz [ejle Jugo-Turkovi} je

potvrdio i za{ti}eni svjedok - biv{i

pripadnik Kelmendi jevog kriminalnogklana, koji je u Pri{tini svjedo~io da je Naser Kelmendi organizirao svoje ljude da pretuku Ramiza Delali}a.

U optu`nici Specijalnog tuìteljstvaKosova se isti~e da je [ejla Jugo-Turkovi}upozorila Ramiza Delali}a da se protivnjega sprema zavjera. ]elina tada{njanevjen~ana supruga Azra Sari} je opisala da

je ]elo postao zabrinut zbog upozorenjakoje je dobio - po~eo je provjeravati da liima eksploziva ispod automobila, mijenjao

je stanove, po~eo nositi pancir, izbjegavatiizlaske...

Tre}i svjedok Emir Poljak je izjavio da

je upozorio Ramiza Delali}a, nakon {to jeinformaciju da se sprema njegova likvida-cija dobio u beogradskim kriminalnimkrugovima. Prema tvrdnjama ovog svje-doka, ]elu je zanimalo ho}e li se napada~iokomiti na njega samog, ili na cijelunjegovu obitelj.

KELMENDIJEVA

DISTRIBUTERSKA MRE@A

Sude}i prema izjavama tuìteljaAndrewa Hughesa, na su|enju NaseruKelmendiju, najavljenom za mjesec dana,Specijalno tuìteljstvo Kosova saslu{at }e

preko dvadeset svjedoka, me|u kojima jenajmanje pet insidera , ~iji je identitetza{ti}en. Svjedoci pokajnici su u svojimiskazima otkrili kako je u posljednjemdesetlje}u funkcionirala Kelmendijevame|unarodna mreà krijum~ara droge odTurske, preko Balkana, do Holandije iVelike Britanije. „Od 2000. do 2012.

godine Naser Kelmendi je kao {ef {iroko

struktuirane i organizirane kriminalne

grupe koordinirao uvozom i izvozom velike

koli~ine droge, koja je skrivana u

automobilskim pregradama, namje{taju,

vo}u, odje}i, tekstilu...“, stoji u optu`nici.

Tuìteljstvo navodi da je Naserov sin

Liridon Kelmendi upravljao distribucijodroge u Srbiji, ali i nekim zapadnoeuroskim dràvama, dok se kao njihovi klju~kompanjoni spominju tjelohranitelj Har

Mehanovi}, voza~ Sead Akeli}, automehni~ar @eljko Boì}, te dvojac zaduèn zveze u Turskoj Hakija Krli} i Ilijer Kastra

U poslovima kupovine, pripreme transporta droge, Kelmendijev najpovjerljiviji suradnik bio izvjesni Asm

Kala}. Svi oni su bili uklju~eni u {vedroge koji je i{ao u dva smjera - Holandije su krijum~arene tablete ekstazijdok je iz Turske (Istan bula), istom rutom

prevoèn heroin. Za{ti}eni su svjedokazali da je u samo jednoj po{iljci znalo bi po 50 kilograma heroina (?), kao i da sdroga deponirala i prepakirala u SarajevTuzli i vi{e lokacija na Kosovu. Istodobn

je jedan svjedok potvrdio kako se modificiranim rezervoarima za gorivo zna

prokrijum~ariti i po 100.000 tableekstazija, dok je drugi govorio da je heroskrivan u podstavi cerade na kamionu. Osivelike koli~ine tableta ekstazija i heroinoptu`nica Nasera Kelmendija tereti i zilegalni uvoz preko dvije tone anhidridsir}etne kiseline, supstance koja se koristi

postupku tzv. pranja heroina.


ISTRAGA PROTIV FAHRUDINA RADONÎ]

Nakon {to je Specijalno tuìteljstvoKosova po~etkom jula objavilo optu`nicuprotiv Nasera Kelmendija u kojoj jeFahrudin Radon~i} naveden kaovisokopozicionirani ~lan njegovezlo~ina~ke organizacije, lider SBB-a jeodgovorio da je njegov progon politi~kimotiviran, u reìji SDA. „[ejla Jugo-Turkovi} je igra~ka u rukamaIzetbegovi}eve mafije, a Dubravkoâmpara je njegov tuìlac“, izjavio jeRadon~i}, dok je cijelu svoju medijskuimperiju stavio u pogon, poku{avaju}idiskreditirati dràvnog tuìtelja. No, kakonaredbu za otvaranje istrage oKelmendijevim sau~esnicima u ubojstvu]ele Delali}a nije naredio tuìteljâmpara, nego {ef Posebnog odjela zaorganizirani kriminal i korupciju BoòMihajlovi}, bit }e zanimljivo pratiti ho}e liRadon~i}evi novinari i njega optuìti da jeprivatni tuìtelj Bakira Izetbegovi}a.Jednako su tako neuvjerljive i izjaveFahrudina Radon~i}a kako je njegovadugogodi{nja miljenica [ejla Jugo-

Turkovi} bila samo jedna od mnogobrojnihuposlenica Avaza s kojom nije imao bliìhkontakata. Kakav je status novinarkaopskurnog, u velikoj mjeri promafija{kogtabloida Expressa imala u kompaniji Avaznajbolje svjedo~i fotografija, snimljena prije

vi{e od 12 godina, na kojoj FahrudinRadon~i} tada{njeg visokog predstavnikaWolfganga Petritscha do~ekuje u dru{tvu(tako|er, biv{eg) glavnog i odgovornogurednika Dnevnog avaza Fahrudina \apei [ejle Jugo.

„AVAZOVA“ MEDIJSKA OFANZIVA

Hoće li Fahrudin Radončić, nakon Čampare,i njegovog šefa Božu Mihajlovića optužiti da je„Izetbegovićev privatni tužitelj“?!

DOÊK ZA VISOKOGPREDSTAVNIKA Fahrudin Radon~i}, Fahrudin

\apo i [ejla Jugo u razgovoru sWolfgangom Petritschem



NO] NEMA SVJEDOKA

Postavljanje krsta na Zlatištu iznad Sarajeva uzburkalo je javnost i izazvaloburne reakcije u cijeloj BiH; naša novinarka otkriva ko je naručio postavljanje

“inat krsta”, ko ga je instalirao i šta je bio krajnji cilj ove akcije

^ETIRI

(RATKA) MLADI]AIDU S TREBEVI]A

K R S T U O K O

Dodikov jastreb Sta{a Ko{arac tvorac je“karikaturalnog” krsta na Zlati{tu



“Bruka i sramota {ta mi napravi{e

uzviknuo je uhvativ{i se za glavu Branisla

Duki}, predsjednik Saveza logora{a RS-kada je umjesto betonskog krsta od 2metara na Zlati{tu ugledao banderu prekkoje je ìcom pri~vr{}ena greda. Upu}etvrde da je Duki} u ranim jutarnjim satimgutao knedle, ali povratka (mu) nije bilo.

Ipak, od ove improvizacije Duki} se kainicijator podizanja spomen-krsta ogradrije~ima da je posrijedi “privremenrje{enje”. Ina~e, idejno rje{enje zspomenik od bandere dao je Dodikov jatreb Sta{a Ko{arac, ~lan Glavnog odboSNSD-a, koji je sa Duki}em mjesecimunazad radio na ovom “projektu”.

Ko{arac je, kako saznajemo, naloÀleksandru Todorovi}u, upravnikElektrodistribucije Isto~no Sarajevo, koji

ina~e i poslanik SNSD-a u Skup{tiop{tine Isto~no Novo Sarajevo, da njegoljudi od bandera naprave krst. Kri{om, pookriljem no}i, ~etvorica uposlenika Elektodistribucije postavili su na Zlati{tu banderu za elektrodalekovode, a preko nìcom privezali gredu. Zbog o~i

povezanosti kadrova SNSD-a iz Isto~noSarajeva predvo|enih dràvnim delegatoSta{om Ko{arcem, gra|ani, ali aktivisdrugih stranaka ne kriju ogor~enost. Tvrdda se postavljeni “spomenik” ne moè navati krstom i da predstavlja uvredu simbla hri{}anstva.

“To nije krst, to je prava karikaturakaè za na{ list Branko Radan, koji je jo2006. godine zajedno sa Mirkom [arov


PROVOKACIJA SA TREBEVI]

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

INAT KRST NA ZLATI[TUImprovizovani krst na Zlati{tu postavili su ~lanovi

Dodikovog SNSD-a iz Isto~nog Sarajeva



}em planirao izgradnju krsta na Trebevi}u.“I{ao sam u kancelariju Vlade RS-a za

poginule i nestale Srbe ovdje u Spasovdan-

skoj ulici u Isto~nom Sarajevu u kojoj se

povremeno pojave Sta{a Ko{arac i

Branislav Duki} i molio ih da to ne rade,

ve} se vrate izvornoj ideji podizanja krsta.

Me|utim, u pitanju je bio kapric koji je tre-

balo realizovati u zadatom roku. Duki} i

Ko{arac su pro{log mjeseca u Trebinju

najavili da }e taj krst biti postavljen u sep-

tembru. Na{li su razlog da u Trebinju

pomognu nekom borcu da se postavi krov

na ku}i i tom prilikom javno najavili

postavljanje krsta na Zlati{tu. I {ta su

napravili? Postavili su krst kojeg nisu ni

okrenuli ni postavili kako treba, nije ga

niko ni osve{tao. On ~ak po proporcijama

nije pravoslavni krst, ve} katoli~ki. To je za

mene jedna karikatura. Najbolje bi bilo da

pravoslavna sve{tena lica od Srba zatraè

da tu skalameriju uklone jer su ga Srbi i

postavili”, ka e na{ sagovornik.

PLAN JE BIO NAPRAVITI

ÊLI^NI SVIJETLE]I KRST

On otkriva da je jo{ 2006. godinenapravljen idejni projekat za izgradnjure{etkastog krsta, koji bi svijetlio no}u i biosmje{ten na Trebevi}u, na jednom platousa dalekozorima sa kojeg bi se, kao u New

Yorku, moglo posmatrati Sarajevo. Za ovaj projekat ~ak su prona|eni i donatori, bogatiSrbi iz Amerike, s kojima je u Beogradu svedogovoreno.

“Plan je bio da krst bude izgra|en do

2014. godine. Ta~nije, do obiljeàvanja sto

godi{njice Sarajevskog atentata i da bude

postavljen u dubinu na Trebevi}u, da nikog

ne iritira. Me|utim, te godine Mirko

[arovi} je pritvoren, do{le su mjere

Paddyja Ashdowna, a zatim Valentina

Inzka. êkali smo da se zemlji{te vrati u

nadle`nost lokalne zajednice. U me|uvre-

menu, ideju su nam ukrali Slavko Jovi~i}

Slavuj i Branislav Duki}. Me|utim, ni to

nisu znali da urade kako treba. Uzeli su stub

od Elektrodistrubucije, a onaj popre~ni dio

je od drveta. Podizanje krsta, po nekim

kanonskim pravilima, sve{tenik treba da

osve{ta. Oni su ga podizali no}u bez tog

blagoslova. Samo su se u ratu, zbog ratnih

dejstava, tokom no}i postavljali krstovi i

obavljale sahrane, ali opet uz prisustvo

sve{tenika. Ovo je sramota da se

pravoslavno obilje`je postavlja na onakav

na~in i to pored puta. Drugo sramota je da

to bude iritacija prema ljudima koji ìve u

Sarajevu. Krst je postavljen iznad ku}a

majstora Kodra. Obojicu vrlo dobro pozna-

jem i zaista nije primjereno da im nad

glavom stoji krst. Pitam se da li je predsjed-

niku RS-a Milorad Dodiku dao saglasnost

za dizanja krsta na Zlati{tu. Obzirom da

nikakvu primjedbu na to nije stavio, jasan

je njegov stav”, kaè Radan.Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i

RS-a, ve} godinama podràva izgradnjukrsta i crkve na Zlati{tu, na planiniTrebevi}. Zbog toga mnogi u Isto~nomSarajevu podizanje krsta dovode u vezu s

predizbornom kampanjom.Radan kaè da se u Isto~nom Sarajevu

moè ~uti kako su organizatori podizanjemkrsta namjeravali isprovocirati Bo{njake uSarajevu, o~ekivali su da }e ga sru{iti, pa daonda traè dozvolu za podizanje betonskog

krsta.Zanimljivo je da je u vrijeme podizanjakrsta na Zlati{tu u Sarajevu boravio vladikaGrigorije, u ~ijoj je ina~e nadle`nostieparhija koju je mitropolit dabrobosanskiNikolaj vodio, ali se zbog starosti i bolesti

povukao. Vladika Grigorije, me|utim, nijena{ao za shodno da krst prema pravoslavnimkanonima osve{ta.

Nelegalno podizanje krsta na Zlati{tuosudio je i Boja Ga{anovi}, na~elnik op{tine Isto~ni Stari Grad koji je prije polagodine najavio da }e na tom mjestu graditisportsko-rekreativni centar. No, osim {to je

konstatovao da organizatori nisu dobili

dozvolu od op{tine za postavljanje ovo“spomen-objekta”, Ga{anovi} nije ni{

poduzeo da se nelegalno postavljeni krukloni.

Da su krst na Zlati{tu nelegalno podig poslu{nici Milorada Dodika, ~iji je cilj bda izazove me|unacionalni konflikt, i

barem podigne tenzije izme|u gra|Isto~nog Sarajeva i Sarajeva, mnogima danas jasno. Zato i ne ~udi nervozBranislava Duki}a, koji je autoru ovog testa odbrusio: “Sigurno me zovete zbo

krsta. Ja sam pro{ao sve va{e golgote

kasarnu Viktor Bubanj i Centralni zatvor

Hrasnicu, {ta ho}ete jo{ od mene? [ta

uklju~ila odmah me snima{, ne bojim se

vas, bolan. Nemojte me zvati vi{e, s vam

ja ni{ta nemam.“

“SARAJLIJE DA NE NASJEDAJU NA

PROVOKACIJE”Gradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{

ocijenio je da krst nije spomen-obilje`jnego prizemna, mizerna i jadna predizbona provokacija Milorada Dodika i pozvaSarajlije da na Dodikovu “prizemnu prvokaciju” reagiraju dostojanstveno j

podizanje tenzija ide samo u Dodikovkorist.

S njim se sloìo i gradona~elnIsto~nog Sarajeva Nenad Samardìja (SD

koji je rekao da je krst podignut bez njegovoznanja i da to govori da }e se upotrijebiti politi~ke svrhe i iskoristiti za kampanju.

“înjenica da gradona~elnik ne zn

za{to i po ~ijem nalogu }e biti podign

krst govori o nama i mislim da }e se sves

u nekakve politi~ke svrhe i iskoristiti z

kampanju. Ja nisam iz te pri~e i mislim d

to nije trebalo da se radi na ovakav na~in

rekao je Samardìja.Ina~e, saradnja dvojice gradona~elnik

Kom{i}a i Samardìje, u posljednjih godindana na najvi{em je nivou od zavr{etka ra

pa naovamo. Brojni su zajedni~ki projek

na kojima ~elnici i jednog i drugo


NO] NEMA SVJEDOKA

INICIJATOR POSTAVLJANJA I IDEJNI TVORAC

Branislav Duki} i Sta{a Ko{arac



Sarajeva rade za dobrobit gra|ana.Uprava dva grada zajedno je konkuris-

ala i dobila Evropski zimski olimpijski fes-tival mladih (EYOWF) koji }e biti odràn2017. godine, a koji bi trebao da donesevi{estruku korist, prvenstveno materijalnu.EYOWF }e okupiti nekoliko hiljada ljudi iz40 evropskih zemalja i primjer je, premarije~ima Aljo{e âmpare, dogradona~elni-ka Sarajeva, dobre saradnje u BiH.

“Formirali smo zajedni~ko preduze}e i

radimo na pripremama za olimpijadu.

Pored toga, nedavno smo zajedno organizo-

vali biciklisti~ku trku. Imamo stalne kon-

takte i razgovore oko ì~are na Trebevi}u.

Zajedno sa Evropskom komisijom radimo

na biznis planu oko revitalizacije

trebevi~ke ì~are i biznis planu za dio

Trebevi}a koji se nalazi u Federaciji, a

posebno onaj koji se nalazi na teritoriji

Republike Srpske. Njima je to jako zna~jno

sa turisti~kog aspekta.

Gradona~elnik Kom{i} redovno odr ava

sastanke vezane na tu temu sa gradona~elnikom

Nenadom Samadì om. Ina~e, jedan od prvih

poteza gradona~elnika Kom{i}a bila je

uspostava bolje saradnje izme|u Isto~nog

Sarajeva i Sarajeva. Podizanje krsta

uglavnom rade zlonamjerni ljudi koji ho}e

da naru{e te odnose. Administrativne pod-

jele izme|u dva grada postoje, me|utim,

ìvot niko ne moè zaustaviti i podijeliti

kako nekom politi~aru to odgovara”, kaèâmpara.

@ivotne potrebe gra|ana name}u zajed-ni~ku saradnju ova dva grada koja su umnogim segmentima po~ela da funkcioni{ukao jedan. Najbolji primjer za to je ~injeni-

ca da svako jutro na hiljade gra|ana Isto~nog Sarajeva dolazi na posao Sarajevo.

U institucijama Bosne i Hercegovinradi oko 20 hiljada ljudi, od toga, kako sanajemo, 7 do 10 hiljada Srba sa podru~Isto~nog Sarajeva i {ire sarajevske regije

Dokaz da vrijeme u kome su nagla{avale razlike me|u ovim gradovimoslonjenim jedan na drugi, polako prola

pokazuje i sve ve}i broj pacijenata kodolaze iz Isto~nog Sarajeva da se lije~e nKlini~kom centru na Ko{evu.

Razlog za to je {to je stanje u bolni“Kasindol“ u Isto~nom Sarajevu katastrfalno. Prema tvrdnji pacijenata koji se lijena KCUS-u, veterinarske ustanove su

boljem stanju od bolnice Kasindo. Ositoga ljekari su korumpirani i za hirur{kintervencije uglavnom traè novac. Zbotoga im se, kaù, vi{e isplati do}i kostru~nih doktora u Sarajevo.

“Klini~ki centar Univerziteta

Sarajevu redovno prima pacijente osiguranike Fonda zdravstvenog osiguranja RSna osnovu zaklju~enog Ugovora

pruànju zdravstvenih usluga izme|KCUS-a i Fonda zdravstvenog osiguranRS-a. Kada je rije~ o pla}anju zdravstvenusluga, obi~no je to 10 posto od ukupntro{kova lije~enja. Pacijenti iz Isto~noSarajeva, osiguranici FZO RS-a naj~e{}se lije~e na Pedijatrijskoj klinici, zativeliki broj njih dolazi na Kliniku za radologiju, Kliniku za ortopediju i traumtologiju, Kliniku za onkologiju, Klinike zneurohirurgiju, Klinike za o~ne bolestikaù za na{ list u Press slu`bi sarajevskoKlini~kog centra.

Igor Golijanin, {ef kabineta gradna~elnika Isto~no Sarajevo, kaè da se nadda izgradnja bilo kog vjerskog objektaobjekta koji simboli{e stradanje bilo koga

prethodnom ratu, ne}e dovesti dnaru{avanja odnosa izme|u ova dva grad

“Jer ono {to rade uprave dva grada rad

isklju~ivo u interesu gra|ana, pokretan

privreda i razvoja ekonomije, zapo{ljavan

ljudi. Kada govorimo konkretno

Trebevi}u, zajedni~ki radimo na stvaran

ovog turisti~kog brenda koji treba da bud

simbol ne samo ova dva grada nego ~itav

regije i BiH”, kaè Golijanin. Na{i sagovornici isti~u da je dogovor

no i zajedni~ko kandidovanje na projektimkoji bi infrastrukturno i saobra}ajno bol

povezali ova dva grada. Da razloga za itekako ima, govori i veliki broj onih Isto~nog Sarajeva koji svaki dan putuju Sarajevo na posao, ili fakultet. Oni koji nrade imaju druge motive, druènje, {opinizlaske, pa se ~ini da je uve~e ona linijkoja razdvaja tanja nego ikada prije i da ne moè ugroziti niti jedna Dodikova prvokacija.


PROVOKACIJA SA TREBEVI]

Branislav Duki}, predsjednik Savezalogora{a Republike Srpske, kaè da jekrst na Zlati{tu podignut u znak sje}anjana vi{e od 6.500 ubijenih sarajevskihSrba.

Istraìva~ko-dokumentacioni centarobjavio je podatke o broju svih poginulihvojnika i civila. Podaci o stradalimgra|anima srpske nacionalnosti uSarajevu znatno se razlikuju od onih koje

je naveo Duki}.“U Sarajevu je ukupno, a to suistraìvanja koja smo mi vrlo detaljnouradili, stradalo na razli~ite na~ine3.300 gra|ana Sarajeva srpskenacionalnosti. Od tih 3.300, 2.202 suu~estvovali u opsadi Sarajeva, apreko 400 ih je poginulo brane}i svojgrad”, navodi Mirsad Toka~a, direktorovog centra.

DUKI]EVE MANIPULACIJE

U Sarajevo je poginulo 3.300 Srba,od toga 2.202 na položajima okoSarajeva

GRADONAÊLNICI PRVI OTKRILI ZLE NAMJEREGradona~enici Sarajeva i Isto~nog Sarajeva Ivo Kom{i} i Nenad Samardìja odolijevaju

Dodikovim provokacijama



Iako su o de{avanjima u Federalnojupravi za inspekcijske posloveobavije{teni i Vlada FBiH i Agencijaza dràvnu slu`bu i federalno Minis-tarstvo pravde, ni{ta nije poduzeto

kako bi se stalo u kraj bezakonju direktoraIbrahima Tirka.

Prvi i do sada jedini direktor Federalneuprave za inspekcijske poslove IbrahimTirak dobio je zadatak da u instituciju na~ijem je ~elu uposli {esnaest novih radnika.Iako je na mjesto direktora 2007. postavljen

uz podr{ku tada vladaju}e SDA, radi(samo)odrànja Tirak se pribliìo SDP-u,

posebno premijeru Nerminu Nik{i}u. Od16 novih uposlenika, kako nezvani~nosaznajemo, njih 9 posao bi dobilo prekoSDP-a. Me|utim, da bi mogao realizovatizacrtane ciljeve, Tirak je morao “izmisliti”radna mjesta, {to je progurao novimPravilnikom o unutra{njoj organizaciji i

sistematizaciji Federalne uprave zainspekcijske poslove (Uprave).

NEZAKONITO DONESEN AKT

Sindikalni odbor koji upozorava na~injenicu da je Pravilnik donesen i usvojenna nezakonit na~in pritisnut je od direktora

Tirka, a tri od sedam ~lanova Sindikalnoodbora ve} su podnijela ostavku.

Sindikalni odbor na ~ijem ~elu Medina Decovski o nezakonitom don{enju Pravilnika o unutra{njoj organizacijsistematizaciji, o kr{enju zakona i Koletivnog ugovora, Vladu Federacije Biupoznao je dopisom polovinom jula 201


IBRO DIRKA BA[

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove IBRAHIM TIRAK na nezakonitnačin donio je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave na

osnovu kojeg namjerava uposliti još dvadesetak “podobnih” ljudi; direktorovombezakonju na put je stao Sindikalni odbor, čiji su članovi izloženi neviđenimpritiscima, a njihove primjedbe na rad direktora Tirka Vlada FBiH ignoriše

JAVNA, A “PRIVATNA“ FIRMA

Da bi mogao realizovati zacrtaneciljeve, Ibrahim Tirak je morao

“izmisliti

“radna mjesta

INSPEKCIJSKI NADZORIbrahim Tirak direktor jeFederalne uprave zainspekcijske posloveod njenog osnivanja2007. godine



godine. Sindikalni odbor Vladu je, dakle,upoznao sa ~injenicom da Pravilnik nijeusugla{en sa Zakonom o radu, sa Zakonomo dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH, te da jedonesen bez znanja i u~e{}a u izradisindikata, {to je u suprotnosti sa Kolektiv-nim ugovorom. Tako|er, od Federalneuprave za inspekcijske poslove zatraèno jeda izvr{i inspekcijski nadzor, {to je iu~injeno krajem augusta ove godine.

Me|utim, ne ~ekaju}i dono{enje upravnemjere inspektora direktor Ibrahim Tirak krenuo je u provo|enje konkursne

procedure za prijem {esnaest novih dràv-nih slu`benika.

O~ekivano, SO je odbio da imenuje~lanove komisije za javni konkurs kojim }ese uposliti 16 novih uposlenika, a navodnose planira raspisivanje konkursa za prijem

jo{ ~etiri dodatna uposlenika. Sindikalniodbor je nezadovoljan {to je sporniPravilnik u posljednjih godinu i po dva puta

mijenjan bez znanja i saglasnosti ovoodbora, a pri tome Pravilnik nije usagla{esa dva materijalna propisa niti su prilikonjegove izrade u obzir uzete primjedbMinistarstva pravde.

Sindikalni odbor je direktora Tirkobavijestio da ne moè imenovati ~lanovkomisije, jer bi to zna~ilo da se slaù Pravilnikom koji je donesen nezakonitomimo svih procedura. “Imenovanje ~lanov

komisije zna~ilo bi da i mi postupam

protivzakonito, da ne po{tujemo zakon

Kolektivni ugovor, a da ironija bude ve}

mi smo Federalna uprava za inspekcijsk

poslove i ne moèmo govoriti da ne znam

o ~emu se radi i da ne znamo {ta zna

nezakonito donesen akt”, navedeno jizme|u ostalog, u pismu koje je Sindikalodbor uputio direktoru Tirku.

Me|utim, jasan i principijelan stav SOnije zaustavio direktora u namjeri da dkraja provede proceduru prijema 16 nov


DONO[ENJE AKTA BEZ TAKT

RJE[ENJE INSPEKTORA

Dokument kojim se Ibrahimu Tirku nare|ujedono{enje Pravilnika u skladu sa zakonom izabranjuje primanje novih uposlenika



radnika, mada je u instituciji na ~ijem je~elu 20 posto prekobrojnih uposlenika uadministraciji. Iako su o de{avanjima uUpravi obavije{teni i Vlada FBiH iAgencija za dràvnu slu`bu i Federalnoministarstvo pravde, nikakvi konkretnikoraci nisu preduzeti kako bi se stalo u kraj

bezakonju direktora Tirka. [tavi{e,Agencija za dràvnu slu`bu FBiH, i poredsvih upozorenja, po~etkom septembra ovegodine donijela je rje{enje kojim jeimenovala komisiju za izbor dràvnihslu`benika u Upravi. Rje{enje Agencijesporno je u dijelu koji se odnosi naimenovanje ~lanova komisije kao navod-nih predstavnika sindikalne organizacijeove Uprave, jer je kandidate predloìodirektor Tirak bez znanja i saglasnostiSO-a.

OBRAÛN SA NEISTOMI[LJENICIMA

Nezadovoljan prot ivljenjem Sindi-kalnog odbora koji ne podràva njegove

nezakonite akcije, direktor Tirak odlu~io jeda se sam obra~una sa neposlu{nicima.Prvo je na sastanke grupno i pojedina~nezvao ~lanove Sindikalnog odbora, {to jenedopustivo sa stanovi{ta Statuta i Kolek-tivnog ugovora. Nakon “konstruktivnih”razgovora i ubje|ivanja, tri ~lanaSindikalnog odbora podnijela su ostavke:Ferid Osmanovi}, Amir Avdi} i Mili

Ragu`. Indikativno je da su sva trojica potpisala istovjetnu izjavu.

Me|utim, ~etiri ~lana Sindikalnogodbora: Dragan Soldo, Amer Zili}, Azem

Mujan i predsjednica Decovski ostali su

dosljedni i 8. septembra Vladi FBiH uputilisu jo{ jedan zahtjev za hitnu intervenciju.“Pozivamo Vas da hitno poduzmete

odgovaraju}e radnje i postupke u cilju

za{tite zakonitosti i saniranja nezakonitih

radnji koje provodi rukovodilac ove

Uprave. Gdje je odgovornost pred zakonom

za takvo postupanje i ko }e snositi {tetu

koja }e evidentno nastati? Pretpostavljamo,

ista ona Vlada u ~ijem sastavu se nalazi i

ovaj organ”, navodi se, izme|u ostalog, u

dopisu upu}enom Vladi FBiH. Navodn

Vlada je raspravljala o de{avanjima Upravi, ali nikakvih konkretnih poteza ni bilo. U me|uvremenu se direktor Tiraodlu~io obra~unati sa ostatkom Sindikalnoodbora. Naime, Tirak i njegovi “poslu{nicobilaze uposlenike Uprave, od kojih tra

potpise za sazivanje vanredne Skup{tinsindikata, na kojoj bi se izglasanepovjerenje aktuelnom Sindikalnoodboru i izabrao novi, u koji bi u{direktorovi puleni.

U me|uvremenu, federalni upravinspektor Ismet Pelak 12. septembra don

je rje{enje kojem direktoru Ibrahimu Tirk

zabranjuje primjenu postoje}eg Pravilniko unutra{njoj organizaciji i sistematizacija koji je osnova za prijem 16 novuposlenika. Tako|er, direktoru Tirknare|uje se da u propisanoj redovn

proceduri izradi prijedlog Pravilnika,~ijem dono{enju }e u~estvovati i sindikalnorganizacija Uprave, da pribavi propisan

potrebna mi{ljenja i saglasnost Vlade nPravilnik prije njegovog usvajanjRje{enje inspektora Pelaka dostavljeno jeVladi FBiH i Agenciji za dràvnu slu`bFBiH. Da li }e i u kojoj mjeri Tirak, Vladi Agencija ispo{tovati rje{enje inspektoPelaka, uvjerit }emo se uskoro.


IBRO DIRKA BA[

U poku{aju obmanjivanjauposlenika Uprave, od kojih traìpotpise za smjenu Sindikalnogodbora, direktor Tirak navodi da

iza spomenutog odbora injegovog rada stoji uticajinspektorice Alzire Hota,navode}i da }e ona tuìti mnogeuposlenike Uprave kao {to jetuìla i njega. Naime, u januaru2013. Hota je podnijela tu`buprotiv Tirka radi za{tite odmobinga i diskriminacije. Poredtu`be, Hota je podnijela i nizdisciplinskih prijava Vladi FBiHprotiv svog {efa Tirka zbogkontinuiranih nezakonitih radnji.Posljednju u nizu prijava Hota je

podnijela u septembru ovegodine, a ti~e se prijema u radniodnos \eme ]ara, LjubosavaTerzi}a i Dème Sulejmanovi}ana poziciju savjetnika direktora.No, Tirak je rukovode}i dràvnislu`benik, nema odre|en mandati kao takav ne moè imatisavjetnike. Prvi Tirkov savjetnik]ar primljen je u jesen 2007., aSulejmanovi} 2009. godine.

DISCIPLINSKA PRIJAVA

(I)legalni savjetnici direktora Tirka

@RTVA MOBINGA Inspektorica Alzira Hota u januaru pro{le godinepodnjela je tu`bu protiv svog {efa Ibrahima Tirka ivi{e disciplinskih prijava

UPRAVA UPRAVEUposlenici Federalne uprave za inspekcijske poslove tvrde da

su izloèni stalnim pritiscima direktora i njegovih „pomaga~a“



[ pijunski skandal u Grani~noj policiji BiH, koji je razotkriven po~etkom tjedna, nakon pronal-aska tajne opreme za prislu-{kivanje, neslavno je zavr{en za tri

dana, kada se pokazalo da je cijeli slu~aj,zapravo, prvorazredna blamaà. Policijsko-obavje{tajna afera, o kojoj su novinari

po~eli izvje{tavati i prije nego {to je

direktor Grani~ne policije BiH Zoran Gali}organizirao press-konferenciju, zapo~ela jeotkri}em navodnih prislu{nih ure|aja u

prostorijama gdje se nikako nisu smjelina}i. „Nama je nejasno da netko donese tri

ure|aja u ovu policijsku agenciju i stavi ih

u prostorije gdje nema stalnog nadzora. Tko

je i kako prislu{kivan, i jesu li kori{tene

zakonom predvi|ene procedure za ove

mjere i radnje, pokazat }e dalji tijek

istrage“, izjavio je direktor Gali}, nakon~ega je zatraèna istraga Tuìteljstva BiH.

No, ubrzo }e se pokazati da je Zoran Gali}, prije nego {to je ishitreno obavijestio javnost o „ilegalnom {pijunskom punktu“,trebao provesti temeljitu internu istragume|u grani~nim policajcima i tako se, navrijeme, spasiti javnog poniènja.

Iako je, naime, na du`nost direktoraGrani~ne policije BiH imenovan jo{sredinom aprila, posve je jasno da ZoranGali} ni do danas nije mogao dovesti u redkaos koji je ostao iza njegovog prethodnikaVinka Duman~i}a. Gali} je, istina, poslije

preuzimanja du`nosti smijenio nekoliko policijskih {efova, ali su mu stvari izmaklekontroli nakon {to je zapo~eo kontrolu rada

inspektora u Centralnom istra`nom uredu. Nakon interne inspekcije 39 policijskihslu`benika premje{teni su na druga radnamjesta, ali se Grani~na policija BiH,istodobno, na{la u sredi{tu medijskogskandala koji im nije donio ni{ta - osimlo{eg publiciteta.

Ure|aji za nadzor i tehni~ko snimanjetelekomunikacija, za koje u Grani~noj policijinije postojala dokumentacija, uredno su, prijetri godine, pozajmljeni od Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA). Primopredaja jeizvr{ena u vrijeme mandata biv{eg direktoraVinka Duman~i}a, ali je dokumentacija, kako

sada stoje stvari, sa~uvana samo u OSA-i,

koja na istovjetan na~in sura|uje i sa drugim policijskim agencijama u BiH. Kako je urazgovoru za Slobodnu Bosnu pojasnio jedan

policijski du`nosnik, zbog nedostatka prostora u zgradi OSA-e i nemogu}nosti da sesmjeste svi operativci drugih sigurnosnihagencija, nerijetko se de{ava da obavje{tajnaslu`ba dio opreme za prislu{kivanje

privremeno ustupi kolegama. U dosada{njoj je praksi takva suradnja ostvarena sFederalnom upravom policije, SIPA-om,

pojedinim kantonalnim MUP-ovima i,dakako, s Grani~nom policijom BiH. No, niti

jedna policijska agencija nije mogla vr{iti prislu{kivanje bez suglasnosti iz OSA-e,odnosno, odobrenja nadle`nog suda, {to je

precizno regulirano zakonskim propisima i pravilima.

„Ure|aji za prislu{kivanje“, koji su prona|eni u Grani~noj policiji su, zapravo,kompjutori (u {pijunskom àrgonu - radnestanice), preko kojih se nisu mogli slu{ati nirazgovori iz susjedne kancelarije. Prijenego {to se kompjutori stave u funkciju,kako bi posluìli svojoj svrsi, operativciGrani~ne policije su morali dobiti signal izOSA-e, odnosno, pristupiti njihovomcentralnom ra~unaru. Novinarske spekula-

cije, koje su ponovno plasirane iz sjedi{Grani~ne policije, da su pojedini inspektou Centralnom istra`nom uredu zate~eni dosu uni{tavali transkripte, tako|er su pukinsinuacije, budu}i da kompjutori ~anemaju ni mogu}nost pohran

prislu{kivanih razgovora. Tako se, kona~nici, umjesto dràvnog {pijunskoskandala, otkrilo da nitko od slu`benikCentralnog istra`nog ureda Grani~n

policije za pet mjeseci nije obavijestnovog direktora da se u zgradi nalaoprema za prislu{kivanje, niti je

informacije Zoranu Gali}u prenio VinkDuman~i}. Gali} je, kako nezvani~ndoznajemo, o posu|enoj opremi informira

prekasno, nakon konferencije za medijzbog ~ega je u srijedu, 24. septembra, danovu, korigiranu izjavu za novinare.

„Istragom se utvr|uje protuzakoni

djelovanje policijskih slu`benika koji s

prije premje{tanja na drugo radno mjes

radili u Centralnom istra`nom uredu, a n

kako se od istih poku{ava dezinformira

javnost, na ure|aje koji su pozajmljeni o

OSA-e“, poru~io je direktor Zoran Galiisti~u}i dobru suradnju Grani~ne policijedràvne obavje{tajne slu`be.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ŠPIJUNSKA AFERA MEÐU GRANIČARIMA

Službenici Granične policije BiH od direktora ZoranaGalića pet mjeseci krili da su od obavještajne službeprije tri godine pozajmili opremu za prisluškivanje

PAZI, SNIMA SEDirektor Grani~ne policijeBiH Zoran Gali} je zaposu|ene prislu{ne ure|ajesaznao prekasno, nakonpress - konferencije


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-933-2592014 23/6825.9.2014. I SLOBODNA BOSNA 2

POSLJEDNJI MOHIKANAC

BOSANSTV

RUSMIR MAHMUT]EHAJI]“Za promjene je potrebno nepo{tedno

dekonstruiranje velike la`i da je nemogu}

bosanski politi~ki narod”



provedenim istraìvanjima pokazao sam dauzdizanje pri~anja Ive Andri}a “o Turcima io na{ima” na razinu “apsolutne nulteestetske vrijednosti” i “jedinog ~vrstog isigurnog mjesta kompleksnoga bosansko-hercegova~koga identiteta” nije ni{ta drugodo srpsko-hrvatsko ideologijsko anti-

bosanstvo s neosporivim sadràjimanacionalizma, rasizma i orijentalizma”,obrazlaè svoje stavove Mahmut}ehaji}.

PROMJENE SU NEIZBJE@NE

Za manje od mjesec dana u BiH }e

biti odràni op}i izbori. Za godina koja je na

isteku moè se re}i da je bila prili~no burna;

protesti, ostavke, vrlo o{tre kritike pred-

stavnika me|unarodne zajednice za doma}e

lidere, nove konferencije na kojima se pri~a

o budu}nosti BiH… Sa svime {to je iza nas,

promjene su o~ito potrebne, ali da li su i

mogu}e u BiH? I ako jesu, {ta je potrebno

za promjene?

Ne samo da su promjene mogu}e. Tu su

i neizbje`ne. Za svakoga je va`no pitanjekamo su usmjerene i koji ih ~initeljiodre|uju. U predvi|anju na koje me pod-sti~ete svojim pitanjem, opravdano je pret-

postaviti obje mogu}nosti - i onu premagorem i onu prema boljem. Ako na bosan-skoj politi~koj pozornici ostanu politi~ki~initelji jednaki sada{njim, promjene nu`novode prema gorem od tog u ~emu smo sada.Takvu mogu}nost niko ne moè isklju~iti.Ali, te{ko je pretpostaviti da postoji ~ak i

pojedinac koji bi ravnodu{no pristao nanu`nost tog {to je tako predvi|eno.

Da bi bile ispunjene èlje ljudi da se izsada{njeg stanja uza|e na neko bolje, nu`na

je promjena ili smjena glavnih ~initeljasada{njeg politi~kog poretka. Jasno je da

politi~ki poredak nikada nije mogu}e odvo- jiti od stanja u ljudskim pojedina~nostima.Kakav bi god logi~ki nacrt nekog druk~ijegstanja od sada{njeg bio napravljen - promje-na postoje}ih ustavnih rje{enja, preure|enjestupnjevanja i raspodjele vlasti, uskla|ivanjezakonskih rje{enja s evropskim, primjename|unarodnih konvencija i tako dalje - real-na promjena }e ovisiti o mogu}emosvje{}enju bosanske politike, povezivanju

predvidl jivog i poèljnog stanja u budu}nosti s politi~kom filozofijom kojauvaàva to {to Bosna jeste. A ona je dugo-traju}i i mu~ni pothvat branjenja politi~kogdru{tva koje nije ozbiljivo u politici osno-vanoj na onim istim nacijskim principimakoji su svojstveni za integristi~ko srpstvo iintegristi~ko hrvatstvo.

U ovoj tvrdnji nikako ne bi trebalo vidjeti bilo kakav negativan stav prema srp-skom i hrvatskom narodu u Bosni izvan nje.Tim narodima ova zemlja i sve njenoneopozivo pripadaju, i to sve dok iz nacij-skih politika - a ne treba zaboraviti da su

nacijske politike ideologijske konstrukcije

koje su ~esto usmjerene protiv onih ~ijeinterese navodno predstavljaju - ne proist-

je~u razli~iti oblici antibosanstva, {to zna~i poricanja i razaranja, to jeste ideologijskog

negiranja bosanske idejne cjelovitosti snu`nom potvrdom u postojanju bosanskog politi~kog naroda. Uz to, valja odmahdodati da su preovla|uju}i oblici ideologij-skog bo{nja{tva, kao reakcijsko konstru-iranje bo{nja~kog nacijstva koje je posljedi-ca djelovanja srpskih i hrvatskih nacijskih

programa, jednako antibosanski, a mo`da jo{ i vi{e.

Za promjene o kojima pitate potrebno je,smatram, nepo{tedno dekonstruiranje velikelaì da je nemogu} bosanski politi~ki narod,a koja je u vladaju}im nacijskim teleologi-

jama predstavljena velikom istinom. Zato je

potrebno odlu~no raspravljanje o svemu

znanom u vezi s osvje{}enjem razmje politi~ke krize, te gradnja u njoj i iz nje to{to moè biti opravdano nazvano bosaskom politi~kom filozofijom. [ta Vi vidite kao najve}i problem

dana{njoj BiH?

Op}u psiholo{ku, pa posljedi~no i polti~ku pometenost ljudi, u kojoj se ne pr

poznaje djeluju}a prisutnost fa{isti~kih komunisti~kih sadràja, iz ~ega proistje~

procesi orijentaliziranja i samoorijentalizranja politi~kih surogata bosanstva protkojih se kao utvara usmjeravaju nacijskinacisti~ki, fa{isti~ki, komunisti~ki `re

pseudoprosvjetiteljstva i pseudonapretkBrojni oblici prevara, kra|a i obmanjivansamo su posljedica tog psihosocijalnostanja priviknutosti na antibosanstvo.

OGRA\IVANJE OD POLITIKE

êsto ste u svojim javnim istupim

upozoravali kako u BiH nedosta

povjerenja, izme|u etni~kih i religijsk

zajednica, unutar tih zajednica, izme|

razli~itih grupa. Puno ste i radili na vra}an

povjerenja, prije svega kroz Me|unarod

forum Bosne. [ta ostaju najve}e preprek

za izgradnju povjerenja u BiH?

Povjerenje je dru{tveni kapital koji velikoj mjeri odre|uje odrìvost i unutarndinamiku svakog dru{tva. Njega u sada{njireduciranjima bosanske politike i kulture nnjihove proste ideologijske sadràje — a milim da je prvenstveno rije~ o pseudopolitikma — o~ito nema u onoj mjeri iz koje bi proitekle pouzdane usmjerenosti prema poèljn

budu}nosti. Na stotinama nau~nih skupovahiljadama objavljenih stranica, organizirani nastalih u okviru Me|unarodnog forumBosne, jasno je pokazano da u tome {to jes

bosansko politi~ko i kulturno naslije|e potoje dragocjeni resursi za otkrivanje, razum

jevanje i snaènje dru{tvenog povjerenja, i


RUSMIR MAHMUT]EHAJI]

MEÐUNARODNIFORUM BOSNA:Otvoreni intelektualnipothvat u kojem svakistav ima pravo nasaopćenje drugima, uzuvjet da njegov autor ilizastupnik to učini na

način koji ne ugrožavadostojanstvo nijednogdrugog čovjeka, te uzprihvatanje da niko – amabaš niko! – nema pravona konačno presuđivanje

BOSANSKA POLITIKA Mahmut}ehaji} smatra da nijednu odpostoje}ih politika danas nije mogu}enazvati bosanskom



u svim sadràjima te kulture — i jevrejskim ikr{}anskim, u svim njenim konfesijskimiskazima, i muslimanskim, i svim onim rub-nim ili prijelaznim stanjima svake od njih,koji bosansku cjelinu ~ine nerastavljivom.Ali u modernome dobu te kulture su svedene

na organizacije u kojima vladaju patrijarhski

principi. Tako da su zaprije~ene izbaviteljskemogu}nosti izno{enja stava, i uzvra}anja na

preispitivanja. Od svih uklju~enih u ta ustroj-stva o~ekuje se poslu{nost, pa makar i protiveti~kog principa: nema poslu{nosti do udobru. Tek s takvim iznevjerenjem eti~ke

odgovornosti zasluùju se pla}a i nagrada,

pri ~emu se ne shvata njihov kad-tad aktivraju}i otrovni u~inak. Puno ste radili na me|ureligijsko

dijalogu. Koliko je u toj oblasti postign

napredak i koliko ste uspijevali sara|ivati

Va{em radu sa religijskim zajednicama?

Me|ureligijski dijalog je kontroverzn paradigma. Jednostavno je pokazati da dijlog me|u religijama nije mogu}. Nema religija ni nacija koje govore. Govore ljud

ali uvijek uz dug da nakon govorensaslu{aju onoga kojem su govoriSvo|enje te o~itosti na fantaziju utjelovljenjima religija, nacija ili politika svojstvima govorenja i negovorenjdolaènja i odlaènja, napredovanja nazadovanja jest ideologijska konstrukcija

pogubnim posljedicama. Nijednog pojedica nije mogu}e svesti na religiju, organzaciju, zajednicu, narod ili naciju. Kada goneki pojedinac govori u ime religije, organzacije, zajednice, naroda ili nacije, valja upitati: Ko i {ta ga za to legitimira? Ako

saslu{an neko ko govori u ime nekog kolektiva, uvijek je nejasno s kojim }e pojedicem tog istog kolektiva slu{atelji uspostavti odnos da bi realizirati svoje temeljn

pravo da mu odgovore? Ne kriju li se izgovorenja kolektiva, kabineta i religija nepravde i nasilja?

Me|unarodni forum Bosne je zami{ljekao otvoreni intelektualni pothvat u kojesvaki stav ima pravo na saop}enje drugimuz uvjet da njegov autor ili zastupnik tu~ini na na~in koji ne ugroàva dostojansvo nijednog drugog ~ovjeka, te uz privatanje da niko — ama ba{ niko! — nem

pravo na kona~no presu|ivanje. Na osnoiskustva iz sedamnaest godina takvog djelvanja, mogu}e je pokazati da postoje pojedinci u svim zajednicama s osje}anjeodgovornosti prema sebi neodvojivome stanju bosanske dru{tvene ukupnosti. Za

je opravdano re}i da niko ne moè razlogsada{njeg stanja traìti u religijskim u~enjma. Razlozi su u stanjima ljudi, i to beobzira na to kako se predstavljaju i na kakvtradicijske ili netradicijske pologe svoj

pripadanja se pozivaju.

I OGRA\IVANJE OD

POLITIKE JE - POLITIKA

Nedavno je reis Husein Kavazov

upozorio sve stranke da dàmije nisu objek

ti za njihovo djelovanje. Sli~ne poruk

mo`da ne tako izri~ite, mogle su se ~uti

ranije. Koliko je ova njegova poruka ne{

novo i {ta zna~i u ovom trenutku? Koliko

uop}e bitno da se na ovakav na~in religijsk

zajednice ograde od politike?

Nije li to, kako vi kaète, ogra|ivanje o politike, zapravo politika? I za{to bi se biko ogra|ivao od politike. Je li to uop}mogu}e? Podu~avani smo da postoje polit

ka i nepoliti~ka, propoliti~ka i antipoliti~k

25.9.2014. I SLOBODNA BOSNA 2

POSLJEDNJI MOHIKANAC

BOSANSTV

Su|enja Radovanu Karadì}u iRatku Mladi}u ve} su u nekimzavr{nim fazama. Ovda{nja javnost,~ini se, ustvari vrlo malo prati {ta sesada de{ava u ha{kim sudnicama.Istovremeno, sve vi{e je onih koji sma-traju da je Tribunal izgubio na ugledutokom godina, kako zbog nekih kontro-verznih odluka tako i zbog nedovoljneotvorenosti prema ovda{njoj javnosti,ili kaznene politike. Kako Vi viditedanas Ha{ki tribunal i njegov zna~aj zaproces suo~avanja sa pro{lo{}u u

regionu?Historijska drama koju nazivamoratovima u biv{oj Jugoslaviji zapravo jerat protiv Bosne kao principa realnosti. Tajrat dugo traje. Nije shvatljiv bez evropskihiskustava s fa{izmom, nacizmom i komu-nizmom. Antibosanstvo je temeljni sadràjnacionalizama u Bosni i oko nje. Usredi{tu tih ideologijskih pothvata jebosanska religijska pluralnost, koja je uetnonacionalizmima, kulturnim nacional-izmima i religionacionalizmima svo|enana tu|ost bosanskog muslimanstva. Toj

tu|osti ustrajno je dodjeljivano ime Turakakao teolo{kog i politi~kog neprijateljacijele nacijske na{osti. Tako je nastalaapsolutizirana estetika, a zapravo kulturaanesteziranja bosanskog politi~kog naro-da. Su|enja i presude Me|unarodnogkrivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju supresedan kojim se koliko-toliko obr}unacijska epska herojstva u op}eprepoz-natljive zlo~ine pojedinaca u okviru geno-cidnih nacijskih projekata, zlo~ine koji sumogu}i uz postojanje zlo~ina~ke elite,zlo~ina~ke ideologije, zlo~ina~ke organi-

zacije i neposrednih izvr{itelja zlo~ina.Ni{ta u novijoj historiji nije, smatram,toliko va`no za {ti}enje i razvoj politikebosanstva koliko ta su|enja i te osudezlo~incima u ratu protiv Bosne. Nemaposve pravednih sudova, ali ni ljudskostibez pristajanja uz nu`nost sudova. TakoMe|unarodni krivi~ni sud za biv{uJugoslaviju, sa svime {to jest i {to nijeu~inio, bitno doprinosi rehabilitaciji pori-canog i uni{tavanog bosanstva, {to jepresudan uvjet za novu i bolju politi~kuarhitekturu u Jugoisto~noj Evropi.

ZNAÂJ HA[KOG TRIBUNALA

“Haški tribunal doprinosirehabilitaciji poricanog iuništavanog bosanstva”

MKSJSu|enja pred Tribunalom, i pored kontroverzikoje ih prate, Mahmut}ehaji} vidi kaoizuzetno bitna za izgradnju bosanstva



RUSMIR MAHMUT]EHAJI]

podru~ja ìvota. A ta je poduka, smatram,opasno naslije|e agresivnih ideologijskih

programa. Ta zajednica u ~ije ime govorigospodin Husein Kavazovi} nastala je kao

potreba politike, trajala u punoj ovisnosti onjoj i naj~e{}e, naàlost, u funkciji anti-

bosanskih programa. Sada kada se bosanska politika pokazuje u svoj svojoj malignoj pometenosti, ponavlja se stav izdvojenosti ineovisnosti o politici. A, zapravo, potreban

je jasan politi~ki stav o politici, nasuprotnjenom reduciranju na opasne kartele kojisebe predstavljaju politikama i politi~kimstrankama. Oni jesu politike i politi~kestranke jedino uz uvjet da bude prihva}enao~itost njihovog bivanja u sebi tiranijama ioligarhijama, onim oblicima vlasti kojePlaton odre|uje nezakonitima. Za koju bi toorganiziranu strukturu u dana{njim bosan-skim prilikama bilo opravdano re}i da je usebi demokratska, i pored grlatih

predstavljanja u javnosti takvom? Prematome, svako ogra|ivanje od politike je

licemjerno. Iza njeg se uvijek skriva neza-konita politika. Jasan politi~ki stav, odlu~no poli ti~ko djelovanje, i to u skladu sna~elima odgovornosti prema slabijimljudima i javnome dobru, politi~ka jeobveza svakog pojedinca i svih orga-niziranih subjekata dru{tvenog poretka kojetaj pojedinac svjesno i voljno prihvata kaooblike svog udruìvanja.

U brojnim analizama koje su se

pojavile u doma}im, ali i stranim medijima

posljednjih se godina navodi da je BiH

postala neka vrsta poligona na kojem se

natje~e uticaj iz nekih arapskih zemalja i

Turske. Koliko su ovi trendovi sna`ni i

zna~ajni i koliko uti~u na gra|ane i ìvot u

BiH?

U va{em pitanju sadràne su naznake o poloàju Bosne u me|unarodnim odnosima.Politi~ki poredak svijeta izgra|en je na prin-

cipu postojanja i povezanosti suverenih poli-

ti~kih subjekata, a prije svega suverenihdràva. Da bi neka dràva osvijestila svoj poloàj u odnosu na druge, potrebna je njena politi~ka svijest o sebi. Ako te svijesti nema,takva dràva je slab ili nikakav partner drugim dràvama. Opravdano je, smatram,re}i da danas ne postoji politi~ko odre|enjeBosne u svijetu, odre|enje koje proistje~e izdràvne politike. I to je prvenstveno posljedi-ca stanja svijesti ve}ine bosanskih ljudi. Zatonije ~udno da tu politi~ku slabost koriste svikoji to mogu, i oni u samoj dràvi i oni izvannje. Kome bi dana{nja bosanska dràvamogla biti ozbiljan politi~ki partner? Moje je

mi{ljenje da ona to ne moè biti nikome. Zatose umnoàvaju saàljenja, tutorstva i propovi- jedanja drugih prema toj slabosti. U tomevalja vidjeti razloge za brojne oblikedru{tvenih bolesti, pri ~emu se one slabije odnjih koriste za maskiranje ve}ih. Nema izlas-ka iz tog stanja bez jasnog odre|enja

bosanske unutarnje i vanjske politike. Takv

odre|enje moè nastati jedino u radikaliziranrazgovora o politi~koj krizi, i to u okvirnepo{tednog raspravljanja o svemu {ugroàva budu}nost bosanskih ljudi.

IZA]I ILI NE IZA]I NA IZBORE?

Razgovarali smo prije nekoliko god

na i tada ste mi rekli da u BiH politika n

postoji. To je bilo skoro prije 10 godin

Ima li je danas?

Ne sje}am se konteksta u kojem sam rekao, ali i danas bez kolebanja mogu reda nijednu od postoje}ih politika u Bosnije opravdano nazvati bosanskom. Poja

“bosanska politika” je, u mome govorenjonaj politi~ki pothvat koji u dru{tvenoj pluralnosti, kao neizmjenljivoj realnossvakog dru{tva, nalazi bitne razloge z{ti}enje i razvoj politi~kog dru{tva u kojereligijske razlike me|u njegovim ~lanovimnisu njegova slabost ve} potencijal dobra nkojem je mogu}e temeljiti viziju poèljn

politi~ke budu}nosti.

I, na kraju, da Vas jo{ jednom vrati

na izbore. Da li }ete Vi iza}i na izbore i {

uop}e glasanje moè promijeniti s obziro

da su manje vi{e ne samo iste stranke neg

i isti kandidati na listama ve} skoro dvi

decenije?

I izlaènje i neizlaènje odraàvaju polti~ki stav pojedinca. Ako su tiranija i oligarh

ja, a to su stanja u postoje}im politi~kistrankama ove zemlje, gore od demokracijna svakome od nas je da odlu~i ho}e

podràti to {to je gore, makar se takve strankzaklinjale vrijedno{}u demokratskog legimiranja njihovog otimanja vlasti od onokojem izvorno pripada. Ako zlo nije mogu}sprije~iti rukom, nu`no ga je sprije~iti goorom; a ako nije mogu}e ni govorom, valja godbaciti {utnjom. Tako je izlaènje ili nezlaènje odgovornost svakog od nas.

DUGOGODI[NJISARADNICI I

ISTOMI[LJENICIMahmut}ehaji}

i Ivo Banac

JAKOB FINCITokom godina postojanja,

ova organizacija jeuspostavila dijalog

izme|u razli~itih grupa ipojedinaca, te uspjelaokupiti oko sebe neke

od najzna~ajnijihintelektualaca u BiH



Nedjelja je, 21. septembar,nekoliko sati uo~i po~etka izboraMiss Bosne i Hercegovine zaMiss svijeta. Ponosni otac svomdobrom prijatelju preko telefona

javlja: „Sve je sre|eno, ve~eras }e moja

k}erka pobijediti na izboru za Miss.“

Nedugo nakon toga - ta~nije, dva sata prije po~etka izbora Miss BiH u ilidànskomhotelu Terme , novinarka Federalne televizije Arijana Sara~evi} Hela} na svomFacebook profilu objavljuje post: „Nemam

pojma, a i neva`no je koji je nivo u izboruza najljep{u djevojku, ali znam da }e

pobijediti djevojka sa Pala, k}erkaizvjesnog Joje, prezime po~inje sa B(zaboravila, mislim Borov~anin). Vlasnicilicence za koje sam davno (2003.) u emisiji60 minuta dokazala da se pona{aju kaosvodnici (po medijima pri~ali da }e metuìti ali nisu imali za{to), na svoj poznatina~in tako su obradili i ~lanove ìrija,

poslovne partnere, porodice djevojaka, a ivas koji glasate. @ao mi je djevojaka kojena pragu svoje ènstvenosti, ste~enogsamopouzdanja (trebale bi ga imati ~im se

prijavljuju), prvih ljubavi, prvo se

suo~avaju sa sitno{i}arskim i prljaviminteresima okorjelih prevaranata. @ao mi jei njihovih roditelja, a i mene {to ìvim uovakvoj dràvi, pokvarenoj kao mu}ak.“


SKANDAL NA IZBORU ZA MISS BiH

Pi{e: MAJA RADEVI]

Ne stišava se bura oko posljednjeg izbora Miss Bosne i Hercegovine na kojem jelentu najljepše djevojke ponijela 20-godišnja ISIDORA BOROVČANIN sa Pala;nakon što je jedna od djevojaka koje su se takmičile prije tri godine, MERIMA

HADŽIĆ, javno iznijela teške optužbe na račun Direkcije izbora o ucjenama, prijetnjama i nemoralnim ponudama, njene navode potvrđuje i bivši saradnik

porodice ZUBAK-JOVANOVIĆ koji u razgovoru za naš magazin tvrdi: izbor MissBiH samo je pokriće za iskorištavanje mladih, naivnih djevojaka

[okantno svjedo~enje biv{eg saradnika Direkcijeizbora za Miss BiH: “Djevojke se podvode lokalnim

mo}nicima, biznismenima, politi~arima, a porodica Zubak-

Jovanovi} ih zatim ucjenjuje kompromitiraju}im snimcima“

PARADA LJEPOTE ILIPARAVAN ZA PROSTITUCIJU

POD BUDNIM OKOM VLASNIKA LICENCERobert Jovanovi} i njegova supruga Stela Zubak Jovanovi} sa pobjednicama ovogodi{njeg izbora



Arijanina „predvi|anja“ su se obistinila uistinu je te{ko povjerovati da je sve bisamo slu~ajnost: 20-godi{nja Isido

Borov~anin sa Pala nova je Miss BosneHercegovine.

NOVCEM DO TITULE

Facebook objava novinarke Sara~evHela} pokrenula je cijelu lavinu navodarasprava o namje{taljkama u izboru zMiss, kojim ve} godinama suvereno vlad

porodica Zubak - brat i sestra Zdravko

Stela, te Stelin suprug R obert Jovanovi

Na{u redakciju kontaktirali su izvori blisaktuelnoj misici Isidori Borov~anin i njen

porodici, koji iznose nove detalje vezane znjenu „pobjedu“. Kako tvrdi na{ izvor Pala, novoizabrana misica je ve} nekolikmjeseci u vezi sa Davorom Spai}em, sinoRatomira Rate Spai}a, kontroverzno

biznismena i predratnog „`estokomomka“ sa sarajevskog asfalta, koji ubijen 2006. godine u Isto~nom Sarajev

Navodno je upravo Spai}ev sin plat~lanovima Direkcije izbora za Miodre|enu sumu novca kako bi njegov

ljubavnica postala misica.„Spai}ev sin je zbog Isidore prije dv

mjeseca ostavio suprugu i dvoje djec

Isidora je bila i trudna s njim, ali je pri

samog izbora za Miss BiH abortiral

Svojim drugaricama je rekla da }e mu rodi

dijete ~im osvoji titulu“, pri~a na{ izvordodaje: „Ta djevojka je klasi~n

‘sponzoru{a’. Davor je 15 godina stariji o

nje i ona je s njim isklju~ivo zbog novca,

i prije njega se zabavljala sa lokalnim

mo}nicima. Nema nikakve sumnje da

izbor bio namje{ten i definitivno joj treb

oduzeti titulu.“

Ovogodi{nji izbor Miss Bosne


KOLIKA JE CIJENA TITULE NAJLJEP[

NOVOIZABRANA MISS BiHIsidora Borov~anin (20) sa Palastudentica je Filozofskog fakulteta



Hercegovine nije prvi, a vjerovatno ni posljednji, koji je u javnosti i medijimaizazvao brojne kontroverze. Ako izuzmemo~injenicu da sama manifestacija, saotu`nim kostimima i tragikomi~nimkoreografijama koje djevojke nekolikosedmica prije izbora tradicionalnouvje`bavaju u Neumu, izgleda poputnekakvog seoskog va{ara koji je àlosno igledati, ono {to se doga|a „iza kulisa“svakog izbora mnogo je ozbiljnija pri~a ukojoj su, naàlost, najve}e `rtve tek

punoljetne djevojke koje se prijavljuju savelikim o~ekivanjima i nadama da }e uztitulu najljep{e djevojke u BiH ostvaritiinternacionalnu manekensku karijeru.Ostao je upam}en skandal iz 2001. godine,nakon {to je titulu Miss Bosne iHercegovine osvojila tada 19-godi{nja Ana

Mirjana Ra~anovi} iz Bijeljine. Po

mnogima najljep{a misica koju je BosnaHercegovina do sada imala, Ana Mirjana

tuìla Direkciju izbora za Miss jer nisispunili svoje ugovorne obaveze prema nj- izme|u ostalog, nije dobila automobil FiPunto koji joj je uz titulu garantovaugovorom. Ozbiljne optu`be na ra~uDirekcije izbora za Miss BiH ovih dana jemedijima iznijela i Merima Hadì}, koja na ovom izboru ljepote takmi~ila 201godine.

„Uvjeti u kojima smo se pripremali b

su katastrofalni. To je bilo u nekoj nedo|ij

daleko od centra grada i bilo kakv

civilizacije. Tako|er, na~in na koji smo m

(djevojke, op.a.) bile tretirane bio

poniàvaju}i, kao da smo stoka“, ispri~a je Hadì}eva za Dnevni avaz . Dodala je i d ju je oficijelni fotograf Izbora Ensa

Adilovi} Kinez nagovarao „na kojekakvvrste slika“, te da joj je predlagao vezu„nasrtao na nju da je poljubi“. MerimHadì} tako|er tvrdi da se djevojkama kou~estvuju u izboru „nare|uje da zavedudovedu sponzore da bi u inozemstvu radikao manekenke.“ Njene navode potvrdnam je i jedan od biv{ih saradnika porodicZubak, koji je èlio ostati anoniman. Ka`da je izbor za Miss BiH samo paravan z

iskori{tavanje mladih, naivnih djevojaka.„Na nivou BiH u prvom krugu ima

oko 2.000 djevojaka koje se prijave z

takmi~enje. U prvoj eliminaciji otpadn

odmah 1.000, kasnije jo{ 500, a onda s

bira ‘materijal’ za samo takmi~enje, do

se u drugoj ‘selekciji’ biraju djevojke z

koje se pokazalo da imaju velike ambicij

da su prili~no naivne, mnoge i moraln

vrlo niskog praga i u zamjenu za uspjeh

svijetu manekenstva spremne su i n

odre|ene ustupke“, pri~a na{ sagovorni„Tim djevojkama se objasni da nis

‘materijal’ za Miss - iz razloga {to nek

ima ve}e grudi, druga zadnjic


SKANDAL NA IZBORU ZA MISS BiH

Vlasnik modne agencije AK Model Management Amer Kadi} sa StelomZubak sara|ivao je prije ~etiri godine naizboru za Miss i Mistera BiH. U razgovoruza na{ magazin Kadi} kaè da je ostaozate~en onim {to je tada vidio. „U~esnicitakmi~enja moraju imati sponzore koji}e pokriti tro{ak Direkcije premakandidatima, a do finalnog izboradolaze samo oni koji imaju ’najja~e’sponzore. Bio sam svjedok kada jeStela Zubak bukvalno 15 minuta prije

po~etka izbora do{la sa ugovorima irekla svim kandidatima ikandidatkinjama da ako se èletakmi~iti, moraju potpisati ugovor snjenom agencijom ABC Models .Ugovor se potpisuje na pet godina bezmogu}nosti raskida, a u slu~aju da ganeko poèli raskinuti, mora platitiZubakovoj 30.000 KM“, kaè Kadi} idodaje da je ABC Models potpisivao ipravno nevalidne ugovore sa maloljetnimosobama.

AMER KADI] VLASNIK AGENCIJE „AK MODEL MANAGEMENT“

„Zubak ucjenjuje modelepotpisivanjem ugovora bez

mogućnosti raskida“

MERIMA HAD@I], UÊSNICA IZBORA ZA MISS“Na~in na koji smo bile tretirane bio je poniàvaju}i, kao da smo stoka”

PRAZNA OBE]ANJA Ana Mirjana Ra~anovi}tuìla je Direkciju izborazbog neispunjenihugovornih obaveza



nekvalitetnu kosu, zube i sli~no - ali s

vi{e nego dobre za poslove manekenk

modela, hostesa... Sitne nedostatke (zub

kosu, zadnjice, grudi) mogu im o

pomo}i da srede i da onda ra{ire krila

vinu se u svijet evropskog i svjetskog je

seta.“

OBAVEZNI „SPONZORI“Kako navodi na{ izvor, za dio pri~e

sjaju i slavi Hollywooda, Pariza, LondonRima koji treba „servirati“ djevojkamzaduèna je Stela Zubak. Jedini uslov je dsve djevojke moraju na}i svog sponzora.

„Naravno, da im pokaù koliko o

(Zubaci) vjeruju u njih, oni }e se pobrinu

oko njihovih sponzora. Djevojke su ve

ushi}ene i sanjare o druènju sa Brado

Pittom. A s obzirom da je u pitanj

‘visoko profesionalni’ posao, cure mora

imati i svoj book sa fotografijama

ve~ernjim toaletama, krupni plan,

bikiniju i, naravno - gole, jer tak

zahtijevaju svi veliki dizajneri kada bira

djevojke koje }e nositi njihove modele. T

se usprotivi nekoliko djevojaka, ve}ino

iz urbanih sredina i ne pristanu na to, a

one se odmah elimini{u i odvoje od ostal

da ne bi i druge nagovorile na ‘pobunu

Ali dovoljan broj naivnih, slab

obrazovanih i iz ruralnih sredina ipa

urade {ta se traì od njih i to je njihov kr

- one vi{e nikada ne mogu re}i NE (zna s

kome), jer uvijek im nad glavom sto

prijetnja o objavljivanju slika na interne

ili slanja tih fotografija na kojima su nag

njihovim porodicama. Ali one to jo{ n

znaju“, pri~a na{ izvor.Od snimanja obnaènih fotografija d podvo|enja djevojaka takozvani„sponzorima“ i ljudima koji }e pomo}i dse njihova manekenska karijera zahuktkratak je put. Mnoge djevojke ucjenama

prijetnjama prisiljene su na prostitucijtvrdi biv{i saradnik Zubakovi„‘Klijenti’ su obi~no lokalni mo}nic

gradona~elnici, na~elnici op{tina, sumnj

vi biznismeni... koji vole ‘mlado meso

Tek ako neka djevojka nije spremna z

saradnju, na stol se vade slike i po~inj

prijetnje po principu pola sata prijetnji, p

pola sata tje{enja i ubje|ivanja da je to z

njeno dobro, pa Pariz, pa Milano, a

obe}anje ‘slike }emo uni{titi’ pride.

hotelskim sobama i unajmljeni

stanovima bi se tako|er pobrinuli da sv

bude snimljeno.“ Na ovaj na~in, kako kaè na{ izvo

porodica Zubak-Jovanovi} ne samo ducjenjuje djevojke nego drì u {aci i brojnutjecajne privrednike, biznismene, polit~are. „Upravo to je razlog za{to ima

podr{ku sa svih strana i za{to uop{te mog

da neka`njeno i sasvim legitimno rade ov

{to rade ve} 15 godina“, zaklju~uje n

sagovornik.

25.9.2014. ISLOBODNA BOSNA

KOLIKA JE CIJENA TITULE NAJLJEP[

Nakon {to je gostuju}i na Face TV 23. septembra izvrije|ao ArijanuSara~evi} Hela} nazivaju}i je „propalomnovinarkom“, Robert Jovanovi}, jedan od~elnih ljudi Direkcije izbora za Miss, nakrilima patriotskog duha mudro jezaklju~io: ko je protiv Izbora, taj je protivBosne i Hercegovine! Post o unaprijedodre|enoj pobjednici koji je objavilaSara~evi} Hela} iz Direkcije nazivaju„slu~ajnom prognozom i naga|anjem“ iporu~uju: „@alosno je da se u na{ojzemlji sve prati kroz prizmu nacionalnogklju~a i ’namje{taljki’. Mi smoprezadovoljni da smo uspjeli organizirati

izbor Miss BiH za Miss svijeta u ovakote{kim vremenima. Predani smo svom

poslu koji radimo najbolje {to moèmo,sve u cilju postizanja uspjeha i promocijepozitivnih vrijednosti na{eg dru{tva. (...)Bila je ovo no} mladosti, muzike,humanosti i ljepote, a prave zvijezdeve~eri su svih 26 finalistica, kojima seovim putem zahvaljujemo na u~e{}u ièlimo puno sre}e i uspjeha u daljemìvotu. Zbog svega navedenog, neèlimo pridavati veliki zna~aj ’novinarki’koja poku{ava prouzrokovati mr`njuprema ljudima iz Direkcije Miss BiH iprojektu koji nosi naziv na{e dràve BiH.Ovo je jedinstveni dràvni projekat una{oj zemlji, i ovdje nema mjesta

netrpeljivosti, razdoru i raspaljivanjumr`nje.“

REAGOVANJE DIREKCIJE IZBORA ZA MISS BiH

Arijana Saračević Helać je„slučajno prognozirala“ pobjednicu

PRIPREME U NEUMUKandidatkinje za Miss BiH

tradicionalno se pripremajuna bosanskom moru



Talas promjena na regionalnotrì{tu maloprodaje sna`no zapljusnuo i BiH. Neke krupn

promjene ve} su se desile, no tek uslijediti najkrupnije. U naredn

mjesec-dva, prema pouzdanim informacijamSlobodne Bosne , malo prodajni lanac Bingo ,vlasni{tvu tuzlanskog poduzetnika Senad

Dàmbi}a, preuzet }e 25 maloprodajn

objekata francuskog lanca Intermarsche , kou BiH posluje pod nazivom Interex , a {u{ka da je vlasnik Binga zainteresiran i za preuzmanje dvadesetak maloprodajnih objekaTu{a u vlasni{tvu slovena~kog poduzetnikMirka Tu{a.

UTANAÊNO PREUZIMANJE INTEREXA

Dogovor o preuzimanju mreè mal prodajnih objekata Interexa prakti~no okon~an, i jo{ se samo ~eka formaln


PRERASPODJELA TRGOVINSKOG BIZNISA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Francuska trgovinska kuća „INTERMARSHE“, vlasnik trgovinskog lanca„Interex“, definitivno se povlači s tržišta BiH, a cijeli lanac njihovih

maloprodajnih objekata preuzima tuzlanski poduzetnik SENAD DŽAMBIĆ,vlasnik nadolazećeg trgovinskog lanca „Bingo“, naš novinar otkriva

pomijeranja na bh. trgovačkom prostoru

D@AMBI]EV “BINGO“ PREUZIMAPRIMAT U TRGOVINSKOJ

INDUSTRIJI BiH

Nakon preuzimanja maloprodajnihobjekata “Interexa“, Bingo se

okre}e drugoj akviziciji -

slovena~kom“Tu{u

“

E K S P A N Z I J A B H . “ T O D O R I ] A “

ATIPI^NI PODUZETNIK Vlasnik Binga Senad Dàmbi}bri`ljivo skriva svoju privatnost



odluka Konkurencijskog vije}a BiH odopu{tenoj koncentraciji. Vrijednost akvi-zicije drì se u tajnosti, no u poslovnojzajednici kruì informacija da je Dàmbi}

francuskim vlasnicima platio oko 30miliona eura i da je pribli`no tolikospreman platiti i slovena~kom vlasniku„Tu{a“ koji je zapao u ozbiljne finansijske

probleme.Maloprodajni lanac Bingo iz Tuzle

sna`no se {irio proteklih nekoliko godinaotkako se po~eo oslanjati na investicionikapital EBRD-a, a s novim pro{irenjemtrgovinske mreè, definitivno }e se

pozicionirati kao drugi najve}i trgovinski

lanac u BiH, odmah iza vode}eg Konzuma iMercatora , koji odnedavno posluju pod

jednim krovom. Maloprodajni lanac Bingoobuhvata nekih 100 objekata razli~itog

formata smje{tenih u 40 op}ina oba entiteta,a s pridodatom mreòm Interexovih, amogu}e i Tu{ovih maloprodajnih objekata,

bit }e prisutan u svim ve}im gradovima iop}inama BiH i nametnut }e se kao vode}itrgovinski lanac u BiH.

OKRUPNJAVANJE TRGOVINE

Sna`nom {irenju Binga doprinijela je i~injenica da se jedan od donedavnovode}ih trgovaca u BiH Mujo Selimovi},

vlasnik MIMS-a, potpuno povukao maloprodajnog biznisa i preorijentirao na gra|evinarstvo. Selimovi} je dao najam ili je pak rasprodao ve}inu svoj

malotrgovinskih objekata i atraktivnlokacija, a dio njih preuzeo je upravDàmbi}ev Bingo. Nakon izlaska trgovinskog biznisa, Selimovi}

preuzeo @GP , jednu od najvrednijgra|evinskih firmi u BiH, koja sarajevskim Euroasfaltom i {irok

brije{kim Heringom ima najve}i udio poslovima na izgradnji cestovnokoridora 5C.

Maloprodajni biznis uveliko


TUZLANSKI BINGO U POHODU NA TRGOVINSKI TRO

NOVE AKVIZICIJE ZA LIDERSKU POZICIJUU junu ove godine Bingo je otvorio svoj 120. maloprodajni objekat



rezervisao je i biv{i premijer RepublikeSrpske Gojko Kli~kovi}, koj i je predSudom BiH oslobo|en optu`bi za ratnezlo~ine. SDS je na kompenzacijkoj listi zaZastupni~ki dom Parlamenta BiH kandi-dovao i Boìdara Vu~urevi}a, ratnoggradona~elnika Trebinja, koji je 2011.godine u Beogradu dva i po mjeseca bio uzatvoru pod sumnjom da je u~estvovao uratnim zlo~inima.

Ina~e, oni koji su na kompenzacijskimlistama ne trebaju brinuti koliko }e dobitiglasova bira~a - kompenzacijski mandati

raspodjeljuju se na liste politi~kih stranakaili koalicija prema ukupnom broju vaè}ihglasova koje stranke dobiju. Ovi mandatisluè da bi kompenzirali nedovoljnu pro-

porcionalnost na entitetskom nivou. Mnogikoji se nalaze na njima èle se osigurati od

bilo kakvih izbornih iznena|enja.

BIJELI MANTILI U

POSLANI^KIM KLUPAMA

Mjesto na listi SNSD-a povjereno je biv{em predsjedniku Bora~ke organizacijeRS-a Panteliji ]urguzu i to na listi kandida-ta za poslanike u NS RS-a. Dodikov SNSD

je za Skup{tinu RS-a kandidovaoMiroslava Mi}u Kraljevi}a, koji je pro{legodine osu|en za krivi~no djelo otmice

odbornika Skup{tine op{tine Osmaci Laze

Vidakovi}a kojeg je drào zarobljenog u podrumu jedne ku}e u Srbiji. Za to djeloOsnovni sud u Bijeljini osudio ga je na

kaznu od 4.000 KM!Me|u nosiocima kandidatskih lis

SNSD-a za Narodnu skup{tinu RS-a sudva ljekara - Sini{a Maksimovi}, direkt

bijeljinske Op{te bolnice “Sveti vra~evi”

Dragan Bogdani}, a na listi ove stranke jeljekar Nenad Kuzmi}. Nosilac liste SNSDa za NS RS-a Igor @uni} je po zanimanj

psiholog.Ljekara ne manjka ni u najve}oj opoz

cionoj stranci, SDS-u. Na ~elu njihove lis je Nenad Stevandi}, koji juri novi mandat NS RS-a, dok jednu od lista NDP-a predv

di K rsto Jandri}, koji je tako|e ljekar.Listu Partije ekonomske i socijaln pravde, ~iji je predsjednik Emil Vlajki, z NS RS-a predvodi predsjednik kompani


KANDIDATI S KOCA I KONOPC

BIV[I OPTU@ENICI ZA RATNE ZLOÎNE DOLAZE U

POSLANI^KE KLUPEBoìdar Vu~urevi}, ratni

gradona~elnik Trebinja, i GojkoKli~kovi}, ratni predsjednik Kriznog

{taba Bosanske Krupe

KOMPROMITOVANKANDIDAT

SNSDPantel

]urguz, bivpredsjedn

BORS-a, i Mi}Kraljeviosu|enza otmic



Vikom Vinko Peri}, koji je u predizbornojkampanji snimio urnebesne spotove sa

pjesmama: “Ne}e, majko, ovo biti Turska,ve} zauvijek Republika Srpska”. Ultradesni-~ar Peri} na bilbordima je u dru{tvu sa dvo-

jnikom dr. Dabi}a (Radovana Karadì}a).Socijalisti su jednu od lista povjerili

Radenku \urici, doktoru biotehni~kihnauka, koji trenutno obavlja du`nostna~elnika Odjeljenja za dru{tvene djelat-nosti u Gradskoj upravi grada Banja Luka.

Njihov kandidat je i delegat u Vije}u naro-

da RS-a Budimir A}imovi}, koji jediplomirani matemati~ar.

Me|u nosiocima lista PDP-a su Milan

\uki}, koji je inènjer ma{instva, i Zoran

\eri}, koji je diplomirao na Arhitekton-skom fakultetu u Sarajevu.

U trku za poslani~ko mjesto u RS-u }e idekan Fakulteta za bezbjednost i za{titu uBanjoj Luci, penzionisani generalDragomir Keserovi}, i to kao nosilac listeStranka pravedne politike. GeneralKeserovi} tokom rata je bio komandant

Prvog bataljona Vojne policije Prvokraji{kog korpusa VRS. ^lan je KomisVlade Republike Srpske za otkrivanje istino Srebrenici, a u Tribunalu je svjedo~io korist R atka Mladi}a i Zdravka Tolimira.

Me|u nosiocima kandidatskih lisDNS-a za Skup{tinu RS-a je i Nedeljk

ûbrilovi}, koji je zavr{io ma{inski fakutet, a privodi kraju drugi mandat na ~eMinistarstva saobra}aja i veza RS-a.

U red sociologa koji èle u poslani~kklupe spada i Ivan [ijakovi} sa banjalu~koUniverziteta. On je nosilac liste ponazivom “Za pravdu i red - lista NebojVukanovi}“. I sam Vukanovi}, koji je novnar, predvodi jednu od lista.

Da u politi~kim vodama ne manjka diplomiranih ekonomista, potvr|uju i prevodnici lista PDP-a i NDP-a za NSRSBranislav Borenovi} i Dragan âvi

Diplomirani ekonomista je na ~elu lissocijalista. Ta pozicija dodijeljena je po

predsjedniku SP-a i zamjeniku ministodbrane BiH @ivku Marjancu. Listu PD

NDP predvodi diplomirani ekonomista IgCrnadak.

DNS je za trku na pozicije u ParlamenBiH kandidovao ljekara Mirka Sovilja

profesora fizike iz Bijeljine Jovan

Vukovljaka.Doktora i ekonomista ne nedostaje ni n

listama za nivo BiH, odnosno za ParlameBiH

Jedna od lista SNSD-a povjerena aktuelnom ministru finansija i trezora BiNikoli [piri}u, koji je i doktor ekonomsknauka, a drugu vodi specijalista op{medicine Lazar Prodanovi}. Listu SPP-a zParlament BiH predvodi Nikola Vukmir

vi}, profesor na Ekonomskom fakultetu

Banjoj Luci.


IZBORNE LISTE

Ovogodi{nja trka za dràvni parlamenti mandat od ~etiri naredne godine mogla bida bude specifi~na i po tome {to su svoja

mjesta na kompenzacijskim listama osigu-rali i mnogi visoki strana~ki funkcioneri,me|u njima ~ak i predsjednici i potpred-sjednici stranaka. Budu}i da su kompen-zacijske liste (ukupno 237 imena) nekavrsta garancije za dobijanje mandata,

jasno je da se mnogi od njih èle osiguratiod bilo kakvih izbornih iznena|enja.Uvidom u sve liste iz svih izbornih jednica,uo~ljivo je da su na njima imena ~ak {estlidera stranaka: Zlatko Lagumdìja (SDP),Mladen Ivankovi} Lijanovi} (NS Radomza boljitak), Mladen Bosi} (SDS), AmerJerlagi} (Stranka za BiH), @eljko Kom{i}

(Demokratska fronta) i Rifat Doli} (DNZ).Na listi se nalazi i Vjekoslav Bevanda,predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH (HDZ

BiH), Nikola [piri}, ministar finansija(SNSD), Zekerijah Osmi}, ministarodbrane (SDP), Zoran Mikuli}, ministarpravde FBiH (SDP), Hamdija Lipova~a,premijer USK (SDP).

Na kompenzacijskim listama zaParlament BiH, nalaze se i imena SNSD-ovih aktuelnih zastupnika Sta{e Ko{arca,Milice Markovi}, Bo{ka Tomi}a,Du{anke Majki}.

Na vrhu kompenzacijske liste SDS-atako|er su zastupnici u Parlamentu BiHAleksandra Pandurevi} i BorislavBoji}.

STRANA^KI LIDERI NA KOMPENZACIJSKIM LISTAMA

Sigurni mandati za Lagumdžiju,Bosića, Komšića, Jerlagića,Bevandu

KANDIDATI NAKLONJENI RATNIM ZLOÎNCIMA

General Dragomir Keserovi} i Vinko Peri}



Vizualni identitet jedan jeod najva`nijih elemenata u

politi~kim predizbornimkampanjama. Naàlost,ve}ina

bosanskohercegova~kih politi~ara

jo{ uvijek nisu dovoljno osvije{tenikada je rije~ o na~inu na koji se

predstavljaju potencijalnim bira~ima, a ve}ina njih, tako|er,kampanje i slogane osmi{ljavaju po

principu „uradi sam“, bezkonsultacije sa marketin{kimstru~njacima, komunikolozima idizajnerima, {to je itekako vidljivoiz plakata i poruka koje ovih danamoèmo vidjeti na ulicama. Kakoizgleda aktuelna kampanjanajutjecajnijih bh. politi~kih partija,

jesu li slogani dovoljno ubjedljivi ikandidati dovoljno „sre|eni“ uPhotoshopu , te koji su najuspje{niji,a koji „najproma{eniji“ politi~ari istranke u tom smislu, za „SB“komentiraju umjetnica i profesoricagrafi~kog dizajna na Akademijilikovnih umjetnosti Sarajevo Amra

Zulfikarpa{i}, magistrica politi~ke ikorporativne komunikacije idirektorica agencije PROF komunikacije Alisa Vrabac igrafi~ki dizajner Bojan

Hadìhalilovi}.


PREDIZBORNO U[MINKAVANJE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini u punom je zamahu, a kao i uvijekuoči izbora, građani su sa svih strana nemilosrdno „bombardovani“ fotografijamasloganima i plakatima sa kojih im politički kandidati obećavaju pozitivne promje -ne i svjetliju budućnost; umjetnica i profesorica dizajna na ALU Sarajevo AMRA

ZULFIKARPAŠIĆ, magistrica političke i korporativne komunikacije ALISA

VRABAC i grafički dizajner BOJAN HADŽIHALILOVIĆ za naše čitatelje analizirajuaktuelnu kampanju i poruke koje političari upućuju glasačkom tijelu

DODIK, BAKIR, FAHRO,ČOVIĆ... JEL’ TO NAMA

NEKO FALI?

Amra Zulfikarpa{i} Bojan Hadìhalilovi} Alisa Vrabac



LICA SA BILLBOARD

ALISA: Kori{tenje srca kao simbola je ne{to po ~emu su postali prepoznatljivi, no ono neodoljivo podsje}a na Isusovo srce u grudima kojemoèmo ~esto da vidimo kao diokatoli~ke ikonografije. S obzirom da je

porijeklo utemeljitelja NsRzb iz ZapadneHercegovine, gdje je katoli~anstvo usvim porama dru{tva, onda takva

paralela ne ~udi. Me|utim, s obzirom dase stranka profilira kao „narodna“stranka, trebala bi mo`da razmisliti oredizajnu i kori{tenju srca na neki vi{e

multietni~ki ilimultikonfesionalanna~in.Vrlo je mogu}e da jetvorac ovog simbola to istoshvatio, te je ove godine„doradio“ raniji simbol srcatako {to mu je dodao jo{ i„izlaze}e sunce“ koje nam jesvima poznato iz kampanjeObame iz 2012. godine. Ina~e,Obamine simbole, slogane i logotipe ne„reproduciraju“ samo bosansko-hercegova~ki SDP, ili mala ali

ambiciozna

stranka NsRZB, nego i politi~arikoji imaju mnogo ve}a finansijskasredstva - najbolji primjer za to je turski

predsjednik Erdogan ~iji logotipneodoljivo podsje}a na grafi~ke motiveiz kampanje Baracka Obame.

AMRA: Ne dopada mi se izbor srcakao simbola jer je to poruka ljudima darazmi{ljaju srcem, a ne mozgom.Tako|er, ne vidim za{to se ukidanjekantona postavlja kao primarni cilj, niti

bi to znatno promijenilo situaciju uBosni i Hercegovini.

BOJAN: Dosadna, dugogodi{njacrveno-plava kampanja. Srce je, ni~imizazvano, na~eto i prepolovljeno. A {to seti~e slogana, ukidanje kantona je valjdasve {to trebamo zapamtiti i nadati se da}e do}i „boljitak“...

NS „RADOM ZA BOLJITAK“„Slu{aj srce, reci DA

ukidanju kantona“

ALISA: SDP-ova kampanja je ve}vi|ena i nedostaje faktor iznena|enja, a

jedini je novitet veliki crveni autobus saslikom njihovog kandidata za ~lanaPredsjedni{tva Bakira Hadìomerovi}a.

Novitet je to u SDP-u, ali ne i u BiH jer je zapravo prvi autobus oslikan predizbornim porukama lansirala jo{

prije par izbornih ciklusa NsRzb, dok su na zapadutakvi autobusi standardni usvim kampanjama. NaZapadu ni{ta novo, ali u BiHda. Nadajmo se da suObamine majice sa likomHadìomerovi}a samo {ala.

AMRA: Ovaj autobus me iskreno podsje}a na pravi cirkus. I {ta uop{tezna~i „STVARNO druga~iji

predsjednik“? Ako u|e u Predsjedni{tvo,Bakir Hadìomerovi} }e sigurno biti„STVARNO druga~iji“, ali naàlost, ne uonom pozitivnom smislu. Njegov izbor za kandidata zapravo pokazuje da SDPvi{e nema previ{e izbora...

BOJAN: Ovaj „predsjedni~kiautobus je pravi „ameri~ki“ bus -upe~atljiv, jasan, sa DRUGAÎJIMsloganom. Preovladavaju SDP boje iupe~atljiv slogan koji zna~i sve, aliistovremeno ne zna~i ni{ta konkretno.

Neobi~na je taktika ignorisanja outdoor kampanje?!

SOCIJALDEMOKRATSKA

PARTIJA BiH„Ujedinjeni!“




ALISA: Ovaj i SDP-ov slogan kao dasu iza{li iz istog predizbornog stoèra.Oni ili jedni druge prislu{kuju, ili su udosluhu, ili im je zaista nestaloinspiracije. Kampanja SDA je manje-vi{eista kao i prethodne, konzistentni su uizboru poruka i boja. „U jedinstvu je

snaga“ (2014), „Narodzna“ (2010) su kratki i

jasni slogani, savr{enorazumljivi intelektualnijemdijelu njihovog glasa~kogtijela. Na plakatima vidimotradicionalnu muslimanskuzelenu boju, ~lanaPredsjedni{tva Bakira

Izetbegovi}a sa dostojanstvenimizrazom lica i direktnim pogledom kojimuspostavlja kontakt sa bira~ima, te koji jete{ko ne primijetiti. Kao i ve}ina lica naovogodi{njim plakatima, i ovo je lice

premazano filterima Photoshopa . Iako jeSDA stranka koju je Sulejman Tihi}

svjesno gurnuo prema centru, s ciljem dase i drugi segmenti glasa~a po~nuidentifikovati s njom, i dalje je {irokorasprostranjena zloupotreba vjere u

predizborne svrhe. Tako, recimo, vidimoFB postove Amira Zuki}a sa podignutim

rukama, kao u molitvi. Ako je molitva„daj mi Boè {to vi{e glasova“, ondarazumijem. U protivnom, neka vjera

bude u srcima pravih vjernika.

AMRA: Ima neke sli~nosti u izrazulica Bakira Izetbegovi}a i Mustafe Ceri}a

na plakatima. Obojica se svesrdno trudeda naprave od sebe taj jedan mehkimuslimanski tip mu{karca, s tim nekim

blagim izrazom propovjednika, ~ovjekakoji }e ovaj narod odvesti direktno me|udènetske hurije. SDA se vratila zelenoj

boji u kampanji i opet su „svi pod istimkrovom“ — ~ini se da su odustali od

poku{aja pridobijanja glasa~a drugihnacionalnosti i ponovo su okrenutiisklju~ivo bo{nja~kom bira~kom tijelu.

BOJAN: Predvidljiva taktika zelene boje, „jedinstvenog i sna`nog“ slogana, ikandidata koji gleda „ravno u o~i“.Vidljiv je utjecaj Erdoganove

pobjedni~ke kampanje, ali na bosanskina~in... Ukratko, na istoku ni{ta novo!

STRANKA

DEMOKRATSKE AKCIJE

„U jedinstvu je snaga“

ALISA: Kao i do sada, putemneurolingvisti~kog programiranja, usvakoj predizbornoj kampanji i javnomnastupu ponavlja se „Srpska“ i na tajna~in insistira, gravira i ovjekovje~uje„Srpsku Republiku“, zatim srpski narod,srpske obi~aje, srpsku istoriju, srpskelegende i mitove, srpske {ume, srpskerijeke, srpske planine, srpske ptice,srpske... ma samo nek’ je srpsko, nemaveze {to je i bosansko! Na ovaj na~innegira se bilo kakva asocijacija srpstvasa bilo ~im i bilo kim drugim, pogotovo

sa Bosnom iHercegovinom, ~iji je RSsastavni dio. Ovo me

podsje}a i na javne servise uHrvatskoj na kojima skoronikada ne}ete ~uti„Jugoslavija“, nego rije~i„biv{a nam dràva“. Na tajse na~in iz kolektivne svijestinastoji izbrisati svaki trag o

postojanju nekada{nje zajednice. Isto se poku{ava raditi i sa Srpskom krozslogane “Za pobjedu Srpske” i “U ime

Srpske, za pobjedu Srpske“.

AMRA: [ta re}i na slogan „Za pobjedu Srpske“? Zaista nisam znala dasu oni (jo{) u ratu. I ne znam s kimratuju i koga to oni ho}e da pobijede, dali Federaciju BiH ili cijeli svijet?Vjerovatno svijet, jer SNSD se ne borilokalno nego globalno.

BOJAN: Zdravi ruski seoski plakat.Sve puca od snage: nepogre{ive boje,

predsjednik ‘obu~en’ u zastavu,neizbje`na }irilica, rumeno lice „puca odzdravlja“, debela slova, nacionalnislogan. Ukratko, kada godinama nema{{ta re}i, uhvati{ se Pobjede i Nacije...Sve nalikuje na ruske tabloide sformulom: skrhaj sve na naslovnu -naslovna prodaje!

SAVEZ NEZAVISNIH

SOCIJALDEMOKRATA

„Za pobjedu Srpske“



LICA SA BILLBOARD

ALISA: Kako je cilj svake politi~kekampanje upravo „promjena“, ovo jelogi~an izbor rije~i, ranije vi|en umnogim kampanjama u svijetu.Kampanja DF-a je lijepo osmi{ljena, a

posebno mi se svi|a vlastoru~ni potpis{to je ne{to {to se prakticira na Zapadu,ne samo u politi~koj nego i ukorporativnoj komunikaciji, jer se

potpisom i pe~atom neko obavezuje naodràvanje obe}anja. S druge strane, bilo

je gafova i kod njih, pa smo na slikama

koje su promovisali nadru{tvenim mreàmamogli vidjeti Emira

Suljagi}a i @eljka Kom{i}a uo~iglednoj tjelesnojdisproporciji. Suljagi}a smomogli vidjeti i naunutarstrana~kim skupovimakako stoji (u mjesnojzajednici ili {koli) ispod slikeAlije Izetbegovi}a. To jesu detalji kojeon vjerovatno nije mogao kontrolisati, no

njegov propagandni strateg ili tim jemorao.

AMRA: Vizuelno plakati DF-a vrlo pristojno izgledaju i uz Na{u strankumislim da su najbolji u tom smislu.Slogan je ve} upitan i neizbje`no navodina razmi{ljanje za{to bi @eljko Kom{i},koji ve} osam godina „odlu~no“

participira u samom vrhu vlasti, tek sada pozivao „odlu~no u promjene“? S drugestrane, poziv na promjene uvijek imaefekta, jer je ljudima zlo od iste lo{esituacije, istih likova na politi~kojsceni...

BOJAN: Precizan tipografski plakat,ali isto tako hladan i neubjedljiv.

Narandàsta revolucija, bezrevolucionarne vizuelne ideje.

DF @ELJKO KOM[I]

„Odlu~no u promjene“

ALISA: Kada je SBB u pitanju, jasno je da se radi o aluziji na februarske proteste u toku kojih je SBB „stajao uznarod“. Ono {to iznena|uje jestesterilnost i nedostatak kreativnosti na

promotivnim materijalima, kori{tenjemotiva zastave po ko zna koji put, lo{odabir fonta slova i op}enito neadekvatnografi~ko rje{enje. SBB je u smislugrafi~kih rje{enja za promotivne

materijale ovaj put, pa i uodnosu na sopstvenematerijale i rje{enja iz 2010.godine, zakazao. Njihov ranijislogan „Dosta je bilo 17godina lo{e vlasti“ bio jedovoljno mobiliziraju}i iinspirativan da se mogaouraditi samo spin na njega, ito bi bilo bolje rje{enje.

AMRA: „Cunami pravednosti isna`nog razvoja“ je ubjedljivo najgorislogan u ovoj predizbornoj kampanji.

Nevjerovatno je da neko nakon ogromnih poplava i svih uàsa koje su ljudi proteklih mjeseci preìvjeli koristi rije~„cunami“ u kampanji! Ina~e, meni jakosmeta ovo „uz narod“, „za narod“ isli~no. Mislim da je to jo{ jednazloupotreba ovog sirotog naroda za kojiniko od politi~ara vode}ih partija u BiHnije pokazao ni najmanju brigu.

BOJAN: Bosanske boje, tipografski plakat, nose}i slogan neupitan — ono {tonarod èli da vidi. Sekundarni slogan nosineprijatnu asocijaciju na cunami. Imekandidata nevidljivo kao da je gre{ka u{tampi.

SBB – FAHRUDIN

RADONÎ]„Uz narod“, „Cunami pravednosti i

sna`nog razvoja“




ALISA: Kratak i jasan slogan iizbornom tijelu savr{eno komunicira sveono {to iste te bira~e ti{ti godinama, a to

je „izbor hrvatskog ~lana Predsjedni{tvaod strane Bo{njaka“. Ovim sloganom jesve re~eno, jasno i glasno, u dvije rije~i{to i jeste poenta postojanja slogana. Korazumije - shvatit }e.

AMRA: Pa, HDZ jeuvijek „hrvatski izbor“, odnjih se ni{ta drugo ne moèni o~ekivati, tako da je i ovajslogan sasvim predvidljiv io~ekivan.

BOJAN: Precizna hrvatska politi~kaestetika, nalik na stare HDZ-ove plakate,zloupotrijebljena katedrala u pozadini.„Na{ predsjednik“ sre|en kao glumac izDinastije iza kojeg proviruje hrvatskazastava, kao da je u Zagrebu... Uglavnom

— na zapadu ni{ta novo!

HDZ BiH

„Hrvatski izbor“

ALISA: Jedan svijetao primjer dobre, pozitivne kampanje sa sna`nimracionalisti~kim pristupom. Imajuslogan, i to dobar. A vjerujem da imaju irje{enja, obzirom na kvalifikacije velikog

broja njihovih kandidata. Kampanjakakvu rade je dobra, nemanacionalisti~kih primjesa, nezloupotrebljava simbole genocida uSrebrenici niti zloupotrebljava vjeru zadobivanje fotelja i budèta, nego nudi

konkretne i provodive programe. Veoma su prisutni i na dru{tvenimmreèma kao najjeftinijemobliku ogla{avanja. Svakikandidat koji se predstavljaglasa~ima istovremenozastupa i odre|eno rje{enje(npr. Edin Forto nudi rje{enjaza komunalna preduze}a).Plakati su ura|eni dobro i lako se mogu smjestiti u neku skandinavsku zemlju. S

druge strane, mnogi ih smatrajuelitisti~kom strankom i to je njihovanajslabija karika. Ina~e, jedine strankekoje se u ovom izbornom ciklusu koriste

pozitivnom kampanjom su Na{a stranka iHDZ 1990.

AMRA: Mislim da je ovo jednazgodna dosjetka u poplavi svih

prestra{nih slogana u kojima se glasa~e bez imalo stida laè, vara i zavodi.Slogan je vrlo pristojan, kao i cjelokupanvizuelni identitet plakata.

BOJAN: Estetski naj~i{}i plakat, jasan i neutralan, bez nacionalnihobilje`ja... Slogan koji nije slogan, igrarije~i i rizi~na upotreba negacije saciljem da glasa~ sam odgonetne rje{enje.

NA[A STRANKA

„Nemamo slogane,imamo rje{enja“



LICA SA BILLBOARD

ALISA: Biv{i reis adana{nji politi~ar i kandidatza ~lana Predsjedni{tvaMustafa Ceri} za mene jenajve}e razo~arenje. Ako jeCeri} zaista promijenio svoju

poznatu „kome ba da se mi prilago|avamo“ retoriku,

onda je sa komunikacijskogstanovi{ta morao i obrazloìti tu promjenu stava. Ceri}ev tim je uosmi{ljavanju logotipa koristio elementekockarnice iz Las Vegasa i kr{}anskekonferencije. Iako je logotip kao rezultat„posudbe“ druga~iji od drugih, on o~iglednokoristi ranije vi|ene simbole. Ono {to mi nesamo kao magistru politi~ke komunikacijenego i kao osobi posebno smeta kod Ceri}a(i kod SDA) jeste zloupotreba simbolagenocida (cvijeta Srebrenice) u predizborne

politi~ke svrhe. Bilo bi lijepo kada bi politi~ari te mu~ki pobijene ljude, nedu`ne

civile, ostavili na miru. Dizajn plakata je pomom vi|enju tako|er jedan od lo{ijih izrazloga {to nema kontrasta - Ceri}a vidimou bijeloj ko{ulji na bijeloj pozadini. Ako sustratezi odlu~ili i}i sa bijelom ko{uljom kaosimbolom obi~nog narodnog ~ovjeka, onda

je pozadina plakata trebala biti druge boje.

Ovako pomalo podsje}a na mejta ilirahmetliju (pokojnika) - ne bilo

primijenjeno!

AMRA: Ceri} na ovim plakatimaizgleda poprili~no ogoljeno, bijela ko{ulja

— bijela podloga, {to bi valjda trebalo dasimbolizira njegovu ~estitost, mehki

bo{nja~ki pogled na stado, a onda prekoslogana crvena boja, pa... sve pomalo

podsje}a na Crveni krst i ne moè se re}ida se biv{i reis ba{ „proslavio“ sa ovimvizuelnim identitetom.

BOJAN: [ta se bijeli u gori zelenoj... Neopisiva èlja za bjelinom iminimalizmom, plakat sa najvi{eamaterskih gre{aka i nepotrebne blamaèsa nepotrebnim logotipom... Apati~an,hladan i nekomunikativan vizual.

MUSTAFA CERI]

„Sa~uvajmo zemlju,uredimo dràvu“

ALISA: Slogan apelira na sve Hrvate u BiH koji Bosnu iHercegovinu smatraju svojom zemljom i potencira da Hrvatiu BiH nisu dijaspora, da njihova zemlja nije Hrvatska i dasu oni narod koji pripada BiH, ba{ kao {to i BiH pripada (i)njima. Na ovaj na~in, Martin Ragu` se distancira odôvi}eve politike koja glasi: „Imamo zemlju u kojoj smo serodili (BiH) i zemlju koju volimo (Hrvatska)“, i time‘dozvoljava’ Hrvatima Bosne i Hercegovine da vole svojuzemlju. Koriste}i ste}ke na moderno dizajniranim

plakatima, on nadalje promovira dràvotvornost i povijesnu postojanost BiH, svjesno se okre}e od nacionalizma izapravo je jedini politi~ar koji ne koristi negativne aspekte.

Njegove su poruke pozitivne, konstruktivne, nudi realne ikonkretne programe i politike. S aspekta politi~kekomunikacije, ovo je jedan svijetao primjer kako retorike,tako i dizajna. [teta je {to sve ovo nije po~eo raditi mnogoranije, a kako bi se poruka osvijestila kod glasa~a.

HDZ 199

„Ovo je na{a zemlja“



VRA]A LI SE ODBOJKA U SARAJEV

SPORTSKI ODGOJEkrem Lagumd`ija izuzetan je

odbojka{, stru~njak i pedagog



saveznoj ligi , to je poslije rata bio, recimo,klub iz Kalesije, koji je osvojio titulu{ampiona u Prvoj bosanskohercegova~koj ligi . Dok su u mu{koj konkurenciji

posljednjih godina klubovi iz Odàka iKaknja izuzetno napredovali, a i Ljubinjeima klub u Prvoj ligi BiH . [to je dobro, alii u Sarajevo bi se trebao vratiti stariodbojka{ki sjaj. Me|utim, osniva~ Akade-mije Sme~ nema ambiciju da stvara

prvoliga{ki klub.

DOBRA STARA VREMENA

Odbojka{ka akademija Sme~ postoji od2001. godine. Njena vrata do sada jeotvorilo skoro 4.000 djevoj~ica i dje~aka izSarajevskog kantona. “Ja sam 2001. imaosre}u, ili nesre}u, da budem selektor mu{keodbojka{ke reprezentacije BiH. Mo`da }ezvu~ati prepotentno, ali kao takav nisam

bio ni shva}en, niti sam vidio sebe unekakvom dugogodi{njem anga`manu natoj poziciji, ali oba puta sam htio poku{ati.Ko god bio selektor rezultat }e uvijek biti

isti, s obzirom da je sedam dana pripremanedovoljno za ozbiljno shvatanje odbojke ikvalifikacija koje slijede za nekotakmi~enje. A sedam dana priprema bio je

plafon koji nam je mogao pruìtiOdbojka{ki savez BiH . Potom, mojisaradnici su meni bili nepoznanice. Akosam ja Bo{njak, jedan trener je morao bitiSrbin, a drugi Hrvat. Op{tepoznato je i daselektor ènske reprezentacije treba biti izFederacije BiH, a mu{ke iz RepublikeSrpske. To u sportu, samim tim i u odbojci,ne moè pro}i! U sportu postoji samo jedno

pravilo: ili zna{ ili ne zna{. A, sme~ nema niime ni prezime ni boju ni naciju”,obja{njava Ekrem Lagumdìja. No, ne}emoo politici u razgovoru sa na{imsagovornikom. Moèmo li sada kona~no

progovoriti koju o Sme~u ? “Naravno.Dakle, ili zna{ ili ne zna{. Pa sam iste te2001. odlu~io da otvorim Odbojka{kuakademiju Sme~ . @elio sam se potpuno

posvetiti radu s djecom. Na{ glavni cilj jezainteresovanu djecu nau~iti osnovnimelementima odbojka{ke igre. A ako pokaùtalenat i èle ne{to vi{e napraviti u ovomsportu, zahvaljuju}i mojim vezama i

poznanstvima koje imam, posebno uTurskoj, mogu karijeru napraviti i uinostranstvu. U Bosni i Hercegovini to,naàlost, ne}e mo}i jo{ dugo. Prije mjesecdana deset talentovanih odbojka{ica izSme~a , uzrasta od 13 do 15 godina, postalesu stanovnice grada ânakkalea u Turskoj,koji ima prvoliga{ki klub u ènskojkonkurenciji. Njihovo je samo da idu utamo{nju presti`nu {kolu i trenirajuodbojku. Sve im je pla}eno. Ba{ sam pro{lesedmice boravio u ânakkaleu i uvjerio seda su se djeca odli~no uklopila”, otkrivaLagumdìja.

U okviru Akademije Sme~ aktivne su

48

DIJAGONALE I PARALELE

“êlnici @enskog odbojka{kog klubaânakkale propratili su rad AkademijeSme~ i zaklju~ili da smo im adekvatanpartner. Grad finansira klub, uloìli suvelika sredstva u na{u djecu ove godine, au projekat saradnje uklju~eni supredsjednik Kluba, potpredsjednik, treneri,guverner provincije ânakkale ... jer su nasprepoznali kao partnere. Zato {to oninemaju oni {to imamo mi: talenat i visinu!Vjeruju da }e se svih deset na{ihdjevojaka, koje su nedavno oti{le u

ânakkale da se tamo {koluju i igrajuodbojku, tim sportom baviti i profesionalnoLijepo su me primili pro{le sedmice organizovali mi susrete i razgovore sasvim bitnim ljudima vezanim za razvojodbojke u ânakkaleu ”, saop{tio nam jeEkrem Lagumdìja. Lu~ki grad ânakkaleba{ kao i Istanbul, od kojeg je udaljen 350kilometara, leì na dva kontinenta. Bitkakod Galipolja, iz Prvog svjetskog rata1915., u turskim zapisima se prepoznajekao Bitka kod ânakkalea.

SARADNJA S TURSKOM

Odbojkaške bitke u Čanakkaleu


POD BUDNIM OKOM SAMIRE I EKREMA LAGUMD@IJEMladi odbojka{i koji treniraju u osnovnim {kolama Hrasno (gore) i ]amil Sijari} (dolje)



odbojka{ke ekspoziture u ~etrnaestosnovnih {kola na podru~ju KantonaSarajevo, a na njihovoj oficijelnoj stranici

moète pro~itati koje su to {kole: “I vi{e odtri stotine djece je u pogonu! Uzrasta od

devet do petnaest godina. Od ove godineimamo lijep projekat koji je ve} prihva}enod strane gradona~elnika Sarajeva Ive

Kom{i}a. Napravi}emo Ligu , tako da }e sedjeca igrati i takmi~iti svake nedjelje od 8

do 15 sati. Liga }e trajati {est mjeseci, pdvokru`nom sistemu, a najbolji }e bnagra|eni. Nadamo se da }e liga startova

najdalje do 15. oktobra.” U Sme~trenutno, pored Ekrema Lagumdìje, katreneri rade i njegova supruga Samir

potom Aldin Jahi}, Samir Salihovi}, Mirz

Kljuno te kondicioni trener Islam \ugum

Nekada je u Jugoslaviji postojaSOFK-a, koja je podràvala svakoga ko dotakao loptu. Danas ne postoji ni{ta. AEkrem Lagumdìja ni ne o~ekuje podr{kdràve, jer to je u rangu iluzije. A nekada

postojao i Sportsko-rekreacioni kamp Zaostrogu. Danas je, {to se ti~e Sme~“izmje{ten”: ljeti na Vla{i}, a zimi Makarsku. “Nekada sam i ja boravio u tom

Sportsko-rekreacionom kampu u Zaostrgu. To je bilo ne{to prepoznatljivo, naro~iu Bosni i Hercegovini. Naàlost, sada su sti kapaciteti u ekonomskoj funkciji, nekada je SOFK-a bila donator . Dobrstara vremena. Danas roditelji morajfinansirati odlazak svoje djece u neki okampova. Mi ve} desetak godina, u

pristojnu cijenu, organizujemo kampove nraznim lokacijama. Ve} ~etiri, pet godinzajedno sa Atletskim klubom Bosna , zimidemo u Makarsku, a ljetne pripreme ovgodine bile su na Vla{i}u. Roditelji su bi

prezadovoljni”, zavr{ava Ekrem Lagumdìja.


VRA]A LI SE ODBOJKA U SARAJEV

Ekrem Lagumdìja jenajbolji bosanskohercegova~kiodbojka{ svih vremena, ili

jedan od tri najbolja, ali nikada

nije bio ~lan sarajevske Bosne ,koja je bila i {ampionJugoslavije. Odbojku je po~eoigrati u Rudom, gradi}u ukojem je ro|en. Onda su ga,na nekom takmi~enju, zapaziliMostarci i dovukli u klub koji sezvao Student , a koji je teku{ao u Prvu saveznu ligu . KaoStudent vazduhoplovstvo tajklub je, sredinom osamdesetih,bio me|u ~etiri najbolje ekipe ubiv{oj Jugoslaviji, a igrali su i uKupu CEV-a. ^lan novosadskeVojvodine , pak, bio je od 1987.do 1992., kada je taj klubpostizao najve}e uspjehe.Igrao je i za reprezentacijuJugoslavije. Recimo, naEvropskom prvenstvu uNjema~koj, gdje je bioprogla{en za najboljeg

sme~era. Prije po~etka rata uBiH, preselio se u Solun. Utamo{njem Arisu ostao je trigodine. Zatim je potpisao

ugovor sa italijanskomBolognom na dvije godine, dabi se onda vratio u Gr~ku, ali uAEK iz Atine. U posljednjedvije sezone svoje karijere bio

je ~lan turske Enke isarajevskog Sinposa. U godiniu kojoj je okon~ao karijeru,2001., igrao je za Sinpos , bioselektor mu{ke odbojka{kereprezentacije BiH i osnovaoOdbojka{ku akademiju Sme~ .Dvije godine kasnije kratko jeobavljao i funkciju selektoraènske odbojka{kereprezentacije BiH. Oènjen jei ima dva sina. Obojica sebave odbojkom. Stariji,petnaestogodi{nji Adis je ~lanGalatasaraya iz Istanbula, amla|i, trinaestogodi{nji Mirza

je jo{ uvijek u Sme~u .

ZAVIDNA KARIJERA

Od Rudog, preko Grčke, Italije i Turske, do SarajevaEkrem Lagumdìja

IGRA NA MRE@ITrenutno vi{e od tri stotine djece trenira u Odbojka{koj akademiji Sme~



Nekoliko va`nih doga|aja obilje-ìlo je posljednje ljetne dane uzapadnoj Hercegovini. Od spek-takularnog do~eka osvaja~a US Opena Marina îli}a i otvaranja

deset kilometara duge autoceste odZvirovi}a do Me|unarodnog grani~nog

prijelaz Bija~a do tradicionalne bro}anskemanifestacije Dani berbe gro`|a nije pro{loniti deset dana. Te{ko se moè kazati koji jedoga|aj va`niji i na kojoj je manifestaciji bilo vi{e posjetitelja, i gdje se popilo vi{evina.

FIGURE I VJE[TINE

Daleko od o~iju javnosti, politi~ara,elite, “crvenih tepiha” i televizijskih

kamera u prepunoj mostarskoj Kosa~i zse neobi~an sportski doga|aj. U subotu, rujna, odràno je prvo Balkansko prvensu natural bodybuildingu i fitnessukategorijama fitness sa koreografijommu{ki physique . Te sportske disciplinena{e krajeve donio je Adis Jaki}, trostreuropski prvak i tre}i na svijetu 201

skromni i samozatajni hercegova~ki atleRije~ natural u ovom slu~aju ima bukva


Tekst i foto: MARIO ILIÎ]

U prepunoj mostarskoj “Kosači” 20. septembra održano je prvo prvenstvo u

“natural bodybuildingu i fitnessu” na Balkanu; u ovom sportu nemanedozvoljenih supstrata, kemikalija, umjetnih proteina i steroida,

pa je samim tim i natjecanje u Mostaru bilo zanimljivije

LEJLA NACIONALEPrva prvakinja Balkana u disciplini Fitness model za seniorke je zgodna Sarajka Lejla [ebi}



zna~enje. U tom sportu nema nedozvo-jenih supstrata, kemikalija, umjetnih

proteina i steroida kojima sporta{i podiù iformiraju mi{i}nu muskulaturu. Sve jepodre|eno prirodnoj i zdravoj ishrani, uzkonstantnu vje`bu. Stoga i ne ~udi kolikosu u svijetu cijenjeni sporta{i koji se bavenatural bodybuildingom i fitnessom.

Prvo Balkansko prvenstvo odràno jepod pokroviteljstvom asocijacije Muscle- mania , koja je najve}a, najrasprostranjenija najpoznatija natural bodybuilding i fitness

federacija na svijetu. Osnovana prijetrideset godina, ova federacija danaspokriva cijeli svijet. Vlasni~ki udio u

Muclemaniji tako|er ima i najve}a sportskatelevizijska mreà na svijetu ESPN.

Natjecateljska sezona po~inje u lipnju, azavr{ava u studenom, sa najve}im natje-

canjem u godini - Svjetskim prvenstvom.

KA BARCELONI...

Lijepa ènska tijela, bicepsi i tricepsioblikovani na prirodan na~in i skladnamuskulatura tih sporta{a jo{ su ugodniji okukada se spoznaju uvjeti i okolnosti u kojimanastaju. Prodefilirali su tako na po~etku pozornicom kostimirani natjecatelji uzzanimljive koreografije, izvode}i gimnasti~kefigure i akrobatske vje{tine, u kostimimagladijatora i {kotskim kiltovima. Gledatelji suuìvali i u reviji kupa}ih kostima da bi

dvosatni spektakl zaokruìli oni najja~i. Na projektu organiziranja Balkanskog

prvenstva u BiH radilo se pune tri godiA dolaskom natjecanja na Balk

zapravo je pokriven cijeli svijet. Naksubotnjeg, moè se re}i kako se u svdijelovima svijeta odvija natjecanjenatural bodybuildingu i fitnessu . S pobjednici osigural i su nas tup Europskom prvenstvu u Barceloni, a koji se i u katalonskoj prijestolnici okodli~jem stje~u pravo nastupa zavr{nom svjetskom natjecanju, koje }eu studenom odràti u Las Vegasu. K povijes t toga sporta uvijek je bdominantnih zemalja. Tako su jedvrijeme natural bodybuildingom

fitnessom dominirali sporta{i Indonezije i Velike Britanije, dok


DALEKO OD OÎJU JAVNOS

Dvosatni mostarski spektakl zaokru isu oni - najja~i!

“VELIKI” BLA@Bla` Hrastnik apsolutnije pobjednik prvogBalkanskog prvenstva odrànog u Mostaru



balkanskom poluotoku u posljednjevrijeme glavnu ulogu imaju sporta{i izSlovenije. Upravo je Slovenac Bla`

i apsolutni pobjednik prvog

Balkanskog prvenstva odrànog uMostaru.

Bla` je ~lan kluba City Gym Fitnes Center iz Roga{ke Slatine, ima 25 godina

i student je medicine. Jedino dosada{iskustvo mu je sudjelovanje na izboruMistera Republike Slovenije. Apsolu prvak Balkana u men’s physiqdisciplini je Alja` Tajn{ek, tako|erSlovenije i tako|er diplomirani sportFinalist je Svjetskog prvenstva 20odrànom u Las Vegasu u disciplfitness model . I Alja` je ba{ kao i AJaki} lice s naslovnica svjetrenomiranih ~asopisa poput MeHealtha . Prvakinja Balkana u discipfitness model za seniorke je Sarajka Le

[ebi}. Lejla je profesorica na Fakultsporta i tjelesnog odgoja u Sarajevuinstruktorica aerobika i osobni fitntrener. Iako natural bodybuilding i fitn jo{ uvijek nije olimpijski sport, ve} duvrijeme intenzivno se radi na tome da t postane. Uspje{ni sporta{i sa prirodmi{i}ima prema nepisanom prav postaju uspje{ni glumci i modeli. Gotosvi europski i svjetski prvaci u tom spoostvarili su karijere na televiziji i filmu

mnogi od njih oku{ali su se i kao modu raznim reklamnim kampanjama.


Adis Jaki} ro|en je 1983. uLjubu{kom i ~itav je ìvotposve}en sportu. Jo{ od malihnogu, pod utjecajem ocanogometa{a, trenirao je tajsport, a ne{to kasnije i atletiku.Kaè kako je u adolescentnomdobu shvatio da nije stvoren zatimski sport i da je nakonatletike otkrio fitness . Trostuki je europski prvak, a 2012. bio jetre}i na svijetu u toj disciplini.“Ako èli{ napraviti vrhunskirezultat mora{ sve podrediticilju, uz velika odricanja uìvotu. Meni je bilo puno teè, jer sam morao probiti led. Kadasu ~uli kojim se sportom bavim

ljudi su se podsmjehivali, ave~eras smo dokazali kakonatural bodybuilding , physique ,fitness , imaju budu}nost u BiH”,kaè za Slobodnu Bosnu AdisJaki}.

Prvi put postao je europskiprvak 2011. u Londonu, a ve}sljede}e godine u{ao je upovijest toga sporta. Prvi je~ovjek koji je obranio titulueuropskog prvaka, a 2012.dobio je nagradu za najboljegfitness sporta{a Europe. Iste

godine je u Las Vegasu osvojio

tre}e mjesto na Svjetskom prvenstvu . Priprema se uvlastitom klubu Adis Jaki} uLjubu{kom. U tom klubu, nanajsuvremenijim spravama,svakodnevno vje`ba vi{e od200 ~lanova kluba. Nisu tosamo profesionalci iz oblasti

natural bodybuildinga, ima i

drugih sporta{a i rekreativaca.Svakodnevno na treningedolaze ~lanovi iz âpljine,Me|ugorja, îtluka, ali i izsusjedne Hrvatske, iz Vrgorca iMetkovi}a. Jedno vrijeme Adis je ìvio i usavr{avao se uAmerici i spada u vode}e

stru~njake u oblasti fitnessa i

natural bodybuildinga: “Speifi~ne su pripreme znatjecanja, s obzirom da ovom sportu nema kemikalijadoping sredstava, ~ak i kada srazbolim lije~im se na prirodana~in. Nema no}nih izalazakkasnog odlaska na spavanjnema alkohola, sokova, vagse svaki obrok i mjeri koli~invode. Dnevno konzumiram 6-obroka, jedem samo zdravhranu. Ustajem u 7 sati, pijeaminokiseline, radim kardvje`be, i atletske treninge.”

Adis Jaki} bio je breprezentativac u atleticsprinter, i danas trenira n

tartan stazi gradskog stadionBabovac , gdje se za savjeponekad “grebe” kod legedarnog Vinka Pokraj~i}a. “mi treninzi i danas pomaù dzadrìm nizak postotak masti organizmu tijekom cijegodine.” Svaki dan pojede pokilograma mesa i tridesbjelanjaka, a trenira i po osasati dnevno. Treninzi skombinirani, a bazni treninizvode se u teretani. Jaki}ev c je jasan - postati prvako

svijeta u svojoj disciplini.

APOLON IZ LJUBU[KOG

Adis Jakić: “San mi je biti prvak svijeta”

52

U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUHNakon slu`benog dijela programa natjecateljisu se dobro zabavljali

Adis Jaki}



BOSANSKI DRAGULJI

VaClaF UMALOJ CRKVIAndrea Nikoli}: “Ovdje su ljudi gladni doga|aja, ali ne

doga|aja u smislu neke seoske zabave”



Vare{, gradi} samo sat vremenudaljen od Sarajeva, prava je mariznica bosanskih dragulja. Sam

jedan od njih je stara vare{kcrkva, ili kako je mje{tani o

milja zovu “mala crkva”. Iako je progla{en

kulturnohistorijskim spomenikom nulvrijednosti, institucije malo brige vode “maloj crkvi”. ûvaju je bosanski franjevi mje{tani. Ve} drugu godinu zaredomte{ka èljezna vrata male crkve u Vare{otvore se za posjetioce i muzi~are kosviraju na Me|unarodnom festivakomorne glazbe - VaClaF . U crkvu mo`stati stotinjak posjetilaca koji imaju prilikda slu{aju vrhunske izvedbe djela klasi~nmuzike u ovom gotovo nestvarno

prostoru. A kada muzika utihne i publikode, mala crkva utone u mrak i stotingodina nakupljene ti{ine.

PONOS GRADA

Mala crkva u Vare{u posve}ena svetom Mihovilu. Hroni~ar Vare{a Bo{k

Andri} kaè da se ta~an datum izgradncrkve ne zna, ali da se pretpostavlja ddatira iz 16. stolje}a i perioda Osmanlij

No, neka predanja kaù i da je izgra|ena prije dolaska Osmanlija. Kako god bilsigurno je to najstarija o~uvana katoli~kcrkva u BiH. Hronike biljeè da ju je nako

jednog od poàra obnovio sultan Ahmed I

koji je izdao ferman da se postavi krov n

crkvi. Crkva je tokom povijesti vi{e puobnavljana, a posljednji put uo~i zadnjerata.

Crkvene knjige kaù da je fra Iva

Kljaji} naru~io oslikavanje stropa, a Bo{ktvrdi da je za to Kljaji} unajmio “nekoStipu, pravoslavca iz Srijema” , dok szidove pravili “Hercegovci”, a ukrase crkvi ru~no radili lokalni majstori. vidljivo je da su ukrase radili razni majstortokom stolje}a, ali su uspjeli stvoriti cjelinkoja daje dodatni {arm crkvi. Naravngodine su ostavile traga na crkvi, ali nemarni ljudi. “Crkva je bila izloèn

dodiru nerazumnih posjetitelja i time bilaopasnosti devastiranja i iìvljavanjneciviliziranih prolaznika” , pi{e u jednotekstu na portalu lista vare{kih HrvaBobovac . Jedan od fratara iz ove ùpe, fIgnacije Gavran, u pro{lom stolje}u j

poku{ao rekonstruirati dio povijesti macrkve te je na{ao zapise o tome kako snekada u unutra{njosti bile postavljendrvene klupe, “~ime je smanjen unutra{n

prostor crkve, a neki ljudi, posebno bogaovom prilikom su dobili povla{ten poloàTo je dovelo skoro do pobune, tako da klupe uklonjene. Tko je htio da za vrijem


JEDAN DAN U VARE[

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

eć drugu godinu zare-om u Varešu se održavaaClaF - MEÐUNAROD-I FESTIVAL KOMORNE

LAZBE; dio “Festivala”država se u vareškojtaroj crkvi, spomenikuulture nulte vrijednostikojem se brinu bosans-i franjevci i građaniareša, a reporteriSlobodne Bosne” donose

ike i priče i o crkvi iestivalu, i o tome zaštou i jedno i drugo važnia građane Vareša



propovijedi sjedi, donosio je sa sobom malu preklopnu stolicu na tri noge koja je mogla stati u pove}i dèp. @ene bi donijele vuneni }ilim~i}, pa bi na njemu kle~ale, a ponekad i sjedile, mogle su to raditi jer su gotovo sve bile u dimijama” .

Posebnom, crkvu ~ini drveni ba~vastisvod koji daje osje}aj da je prostor mnogove}i nego {to jeste. Svod je ura|en od

da{~ica na kojima su stari majstori oslikalicvjetne ukrase koji se i danas jasno vide. Nadrvenom podu je rukom tkan {areni

bosanski }ilim. Me|u dragocjenostima ovecrkve su i drvene skulpture svetog Mihovilai Gospin kip, napravljeni u Veneciji u 18.stolje}u. Na zidu je i drveni ormar za~uvanje crkvenog posu|a, rukom izra|enkao i svo posu|e u njemu, a sve je “rad nepoznatog doma}eg majstora” , kako jezapisao fra Ignjacije.

Andrea Nikoli}, violinistica i kreativnadirektorica Festivala u Vare{u, ovaj gradi}

je napustila kada je imala pet godina, tokom

rata. @ivjela je Hrvatskoj, a dio {kolovanjazavr{ila u Be~u, gdje i danas ìvi i muzicirazajedno sa svoje dvije sestre, tako|er muzi~arke koje joj pomaù oko Festivala ,kao i otac Stjepo, koji je sve trima prenio

ljubav za Vare{ i pri~e o crkvici. Za Andre je ova crkvica ne{to posebno, zbog ~ega ji odabrala da se Festival odràva u njoj. “T

je ponos grada, kao najstarija crkva jo{

turskog razdolja koja je preìvjela i koja

56

BOSANSKI DRAGULJI

Zatvaranje VaClaF -a najavljeno je zasubotu, 27. septembra, kada }e bitiodràn Miholjski koncert u Velikoj crkvi,odmah pored Male, koja je tako|erkulturni spomenik. Koncert nosi naziv I Virtuosi Italiani , a svirat }e ga mladiumjetnici iz Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Srbije, Austrije, Rusije iNizozemske, koji }e zajedno izvoditineka od najzna~ajnijih glazbenih djelaAntonia Vivaldija i GioachinaRossinija.

MIHOLJSKI KONCERT

Vivaldi i Rossini u Velikoj crkvi


MALA CRKVANajstarija katoli~ka crkva u BiH za koju se vjeruje da je izgra|ena jo{ prije osmanskog perioda.Crkvu krase ukrasi koje su pravile vare{ke zanatlije, dok je kip Svetog Mihovila ra|en u Veneciji

Andrea i Stjepo Nikoli}



KULT MARKETINTERPOL

El PintorDa jo{ nijepro{lo vrijemeindie rocka ipost punka,

svjedo~iameri~katrojka koja seodaziva naime Interpol .Osnovani su

u New Yorku 1997., a nedavno suobjavili peti studijski album pod nazivomEl Pintor . Na albumu se nalazi desetkompozicija, a bend je snimio ipromotivni videouradak za pjesmu All The Rage Back Home .

SAM SMITH

In the LonelyHour

Iako jedonedavno unjegovojslu`benojbiografijistajalo kako

je snimiosamo jedanEP u karijeri,Sam Smith je

traèn izvo|a~ popularne i soul glazbe.Na police europskih glazbenihprodavnica nedavno je stigao njegovprvi samostalni album pod nazivom In the Lonely Hour . Na albumu se nalazi~etrnaest kompozicija.

ALESTORM

Sunset On theGolden Age

Iako su [koti i

[kotska uposljednjihnekoliko danazaokupiralisvjetskupozornostpoliti~kimaktivnostima,

ne bi bilo zgorega upozoriti na izvrstan{kotski heavy metal bend Alestorm .Nedavno su objavili album Sunset On the Golden Age , na koji su uvrstili desetkompozicija. Rije~ je o njihovom~etvrtom albumu.

“Kralj” Gibsona i Epiphona , “ôvjek scilindrom”, veliki zaljubljenik u nikotin iosobni “prijatelj” Jacka Daniel‘sa , sve su tosinonimi za Saula Hudsona Slasha, jednogod najve}ih rock gitarista dana{njice.Sveprisutni Slash pojavljuje se u video

igrama Chrono Trigger , kao gun|aju}i ~langlazbene trojke negativaca, ali i kao lik uvideo igrici Guitar Hero III .

Slash je prije nekoliko dana objaviotre}i samostalni studijski album podnazivom World of Fire . Prije ne{to vi{e odgodinu dana objavili smo recenziju njegovadrugog samostalnog albuma Apocalyptic Love , nakon kojega Slash gotovo da nijestao. Uslijedila je turneja, rad na drugim

projektima, a nedugo nakon zavr{etkaturneje i ulazak u NRG Studios u LosAngelesu, gdje je Slash za potrebe snimanjanovog albuma okupio vrsne glazbenike.

Na albumu World of Fire, pored Slasha,svirali su i pjevali basist Todd Kerns, bubnjar Brent Fitz i pjeva~ Myles Kennedy.Album World of Fire sadrì ~ak sedamnaestkompozicija uz ukupno trajanje od 77minuta. Sna`ni rock riffovi i ~vrsta ritamsekcija obiljeìli su uvodnu pjesmu, World of Fire kao i dobar dio nove Slashove glazbe.Iako i pjesme na World of Fireu , ba{ kao i na

prethodnom albumu, pomalo podsje}aju nasound Gunsa , Slash se trudi jednostavnom,melodi~nom, ali u isto vrijeme ~vrstomsvirkom prenijeti dio svoje unutarnjeenergije u nove pjesme. Zbog takvog

pristupa, sjajno zvu~e pjesme poput Wicked

Stone , 30 Years To Life , ali i one laganijkao {to je kompozicija Bent To Fly .

Ne treba zanemariti ni izvrsni vokMylesa Kennedyja, kojem je ovo ve} dru

puta da sura|uje sa Slashom. A prvi favonovog Slashova albuma je pjesma Benea

The Savage , koja je glazbenom strukturovrlo bliska thrash metal ànru, ali je refrenu dovoljno melodi~na da postantipi~ni hard rock hit.

Vrijedi izdvojiti i pjesmu WitherDelilah koja je tako|er potencijalni halbuma World of Fire . Slash je snimio j

jedan dobar album, s konstatacijom kako album bio dobar i da je na njemu bilo manod sedamnaest pjesama.

(M. Ili~i

MUZIKA

Album “World of Fire”, Saula Hudsona - Slasha

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Jarekus Singleton: I refuse to lose 2. The Kooks: Around town 3. SBRTKT ft. Ezra Koenig:

New Dorp. New York.4. Incognito:

Hats (makes me wanna holler)5. Gus Gus: Crossfade 6. Bill Withers with Studio Rio:

Lovely day (Studio Rio version)7. Morrissey: Earth is the loneliest plane8. Sigma ft. Paloma Faith: Changing 9. Klangkarussell: Netzwerk (falls like rain)10. Kate Tempest: The beigeness

Svijet u plamenuPUNA FORMA Slash je jo{ uvijek jedan od najboljih rock gitarista na svijetu



Umut Dag je veoma nadaren mladifilmski autor. Ro|en je u glavnom graduAustrije 1982. godine. Studirao je teologiju,pedagogiju i me|unarodne odnose, a nakontoga je, 2006., upisao filmsku akademiju uBe~u.

Prije dugometra`nog filma reìrao jekratkometra`ne filmove te promid`benevideo spotove. Autor je srednjemetra`nogfilma pod nazivom Papa , za koji je osvojio

nagradu Prvi koraci za najbolji srednje-metra`ni film, 2011. godine. Narednegodine njegov film Kuma otvorio jeprogram Panorama na velikom Berlin FilmFestivalu .

Austrijski film Pukotine na betonu (originalni naslov: Risse im Beton) u centrupri~e ima Ertana Mikailua, koji je, naàlost,zbog kazne za dosada{nje pogre{ke odleào~ak deset godina u zatvoru. Sada ima 35godina. Ostao je bez ikakvog kontakta sasvojom suprugom i njihovim sinom.Oslonac ne moè prona}i ni u bratu, koji neèli imati ni{ta s njim. On se sada iz zatvora

vra}a u be~ki kvart u kojem vladaju bande,narkotici, grubi i prosti rap, tu~njave iprljavi seks. Ertan je sada zreo i ne èlinikakve probleme niti konflikte. Mikail jemladi}, tinejdèr i na putu je da napravi istepogre{ne korake, ba{ poput onih koje suErtana, njegovog do sada nepoznatog oca,poslale u zatvor. Mikail naivno vjeruje da}e mu prodaja narkotika obezbijeditikarijeru znanog i uspje{nog rap umjetnika.

Najve}i dio svoga vremena on provodi ucentru za mlade gdje planira da snimi svojprvi demo. U strasnoj èlji da se pribliì

svome sinu, Ertan }e se zaposliti u tom

istom centru te potajno slu{ati sinovljeve probe, smiju}i se u sebi. U filmu glumeMurathan Muslu, Alechan Tagaev, Ivan

Kriznjak. Svi ljubitelji europskog suvre-menog filma uìvat }e vi{e od dva sata uovom umjetni~kom audio vizualnom djelu.

Drago mi je bilo promovirati jo{ jedandobar nezavisni, u ovom slu~aju europski,austrijski film mladog i mudrog filmskogautora. Film o onima {to pogrije{e, onima

{to se poprave, onima koji ih nerazumnootpisuju, o onima za koje se oni brinu... oèlji i vjeri da se lo{e moè promijenitinabolje. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Pukotine u betonu” (Austrija, 2014.),reditelja Umuta Daga


KULT MARKETCVIJE]E I GNJEV

Seijun SuzukiCvije}e i gnjev igrani jedugometra`nifilm iz 1964.

godine. Reìraoga je SeijunSuzuki, ascenario su

napisali Keiichi Abe, KazuroFunabashi i Takeo Kimura. Kikujiotima svoju Oshige ~as prije nego seona vjen~a s njegovim yakuza {efom.[ef {alje pla}enog ubojicu da gana|e... Film o ljudima koji se vole i neboje se mafija{kih siledìja. Ocjena: 4

DOVI\ENJA, DJECO

Louis MalleDovi|enja,djeco igrani jefilm LouisaMallea iz 1987.,koji ga jereìrao i zanjega napisaoscenarij. Dva

dje~aka za vrijeme Drugog svjetskog rata postaju prijatelji u katoli~kominternatu. Jedan je Francuz, a drugi@idov koji se skriva od nacista. Ovo

ostvarenje je snimljeno prema pri~i izautorovog djetinjstva, kada je LouisMalle u vrijeme rata ìvio u internatu.Pou~an i divan film za sve one koji idan danas ne razumiju {to su to @idoviproìvjeli... Ocjena: 5

KAKO SAM SISTEMATSKIUNI[TEN OD IDIOTA

Slobodan [ijanKako sam sistematski

uni{ten od idiota, igrani jefilm Slobodana[ijana iz 1983.godine. Scenarijsu napisali on i

Moma Dimi}, a po romanu potonjeg. Uglavnoj ulozi je veliki genijalac DaniloBata Stojkovi}. Pri~a je to o jednombesku}niku, na~itanom marksisti kojegsna`no potrese vijest o smrti CheGuevare. Prièljkuje i propovijedarevoluciju. Nailazi na nerazumijevanje iismijavanje.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. No Good Deed (Sam Miller)2. Dolphin Tale 2

(Charles Martin Smith)3. Guardians of the Galaxy

(James Gunn)4. Teenage Mutant Ninja Turtles

(Jonathan Liebesman)

5. Let’s Be Cops (Luke Greenfield)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Despicable Me 2 (Pierre Coffin &Chris Renaud, Universal)

2. The Dark Knight Rises (ChristopherNolan, Warner Bros.)

3. Harry Potter and the Deathly Hallows Part 2 (David Yates, Warner Bros.)

4. Inception (Christopher Nolan,Warner Bros.)

5. Harry Potter and the Half-Blood Prince (David Yates, Warner Bros.)

Povratak otpisanog

NADARENI DAGDva sata uìvanja uumjetni~kom djelu



U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOTurbeta osmanskih sultana naziv je izlo`beakvarela turskog mimara, arhitekte iumjetnika Bülenta Çetinora, koja je uInstitutu Yunus Emre u Sarajevu otvorena22. septembra. Bülent Çetinor je preminuo

prije sedam godina, a svaki od tridesetakvarela koji su predstavljeni u Sarajevunacrtao je u posljednjoj godini svog ìvota.

Iste no}i, u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a u Mostaru, pak, otvorena

je izlo`ba 15 godina Galerije Martino . Ovomprilikom postavljeno je {ezdeset slika ideset skulptura, kao i fotografije Mostara.Izlo`bom je, ujedno, obiljeèno i dvadesetgodina postojanja Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosa~a.

A u Visokom, tako|e 22. septembra,promocija monografije Djelovanje nacionalnih kulturno-prosvjetnih dru{tava u Visokom 1903-1949 , autora rahmetli IdrizaDàji}a. “Kroz monografiju je prikazan radGajreta, Muslimanske ~itaonice , Narodne uzdanice , Napretka, Milutinovi}a,Sokolskog dru{tva i dru{tva Ognjen Prica”,objavila je FENA.

Dan kasnije, u Sarajevu je otvorena jo{ jedna izlo`ba. Naziv joj je Klju~evi Rima,mjesto doga|aja bila je Vije}nica, otvorio ju

je gradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{i}, aorganizatori su evropska Transnacionalnamreà virtuelnih muzeja, u saradnji saElektrotehni~kim fakultetom u Sarajevu,Zemaljskim muzejom BiH i Muzejom Sarajeva.

Opet smo u Mostaru, 23. septembra. Atamo... 95. [anti}eve ve~eri poezije , koje suotvorene u Vladi~anskom dvoru.Organizatori su Srpsko prosvjetno i kulturnodru{tvo Prosvjeta, Gradski odbor Mostar i

Srpsko pjeva~ko i kulturno-umjetni~kodru{tvo Gusle iz Mostara. [anti}eve ve~eri poezije odràvaju se do 29. septembra.

Idemo i u Tuzlu... A na tuzlarijama pi{e: “U organizaciji Arhiva TK, koji ove godine obiljeàva {ezdesetogodi{njicu uspje{nog rada, i Dru{tva arhivskih zaposlenika TK,25. i 26. septembra odrà}e se 27. me|u-narodno savjetovanje Arhivska praksa2014. Ove godine u~e{}e na Savjetovanju}e uzeti oko 45 izlaga~a, te oko 200 drugih gostiju i u~esnika.”

ûveni mjuzikl Cabaret , iz 1966.,koji je obiljeìo taj ànr i brodvejskuscenu, te u svojoj kasnijoj filmskojverziji osvojio osam Oscara , bit }eadaptiran i premijerno izveden predsarajevskom publikom 28. septembra, uklubu Cinemas Sloga . U produkciji

nekoliko nezavisnih udruènja umjet-nika i u reìji Jasmina Durakovi}a,Cabaret 2014 izvest }e mladi glumci i

glumice, plesa~i, balerine i muzi~ariokupljeni u orkestar pod vodstvomNenada To{i}a.

“Namjera nam je da kreiramo

mjuzikl po svim standardima ànra, ali

i da aktualiziramo tekst koji govori o

fa{izmu koji se ra|a u danima i

godinama krize. Vrijeme u kojem

ìvimo ima velike sli~nosti sa Berlinom

iz 1929. i zbog toga je taj Cabaret

aktualan i pou~an i danas. Dakle, cilj

nam je napraviti vrhunski scenski

doga|aj u gradu, veliku zabavu i

spektakl, ali i upozoriti na ‘bolest‘

dru{tva u kojem ìvimo”, kaè rediteljDurakovi}.

Ulogu Sally Bowles ostvarit }emlada histori~arka umjetnosti i pjeva-~ica Amina Hamzi}, a pored nje igrajuEmir Krivali}, Jasmin Ba{i}, Edhem

Husi}, Vanesa Glo|o, Armin Omero-

vi}... Producentica i koreografkinja jeNadà Pu{ilo, muziku i aran`man

potpisuje Nenad To{i}, kostimograf-kinja je Lana Lon~arevi}, a scenograf Osman Arslanagi}.

JASMIN DURAKOVI , reditelj

Sarajevski “Cabaret 2014”

HRVOJE LAURENTA,

izvršni direktor “Zagreb Film Festivala”

HRVOJELAURENTA “Na 12. ZFF-uprikazat }emovi{e odstotinufilmova”



Predstava

Balkanski rekvijem

, ~iji

ste jedan od autora, bit }e premijerno

izvedena u Bosanskom narodnom

pozori{tu Zenica 3. oktobra, u okviru

Internacionalnog teatarskog festivala

MESS.

Radi se o projektu koji se bavi problemom nestalih osoba na Balkanu uratovima na prostoru biv{e Jugoslavijedevedesetih godina. Tekstove smo pisaliDoruntina Basha sa Kosova, Almir Ba{ovi}

i ja. Doruntina je napisala taj sredi{nji dio predstave, koji je ustvari kompletandramski tekst i izvodi}e se i zasebno kaodrama, a Almir i ja smo dobili poziv odreditelja Stevana Bodroè da napi{emo po

jedan monolog - ja sam pisao monolog`rtve, a Ba{ovi} monolog ubice. Obojicasmo sara|ivali sa Stevanom i ranije, u

predstavama Mousefuckers i Privi|enja iz srebrenog vijeka , i radujem se da }u na

premijeri u Zenici vidjeti {ta je to rediteljuradio i kako je sklopio cijelu predstavu.

Na prostorima biv{e Jugoslavije i

dalje se oko 10.000 ljudi vode kao nestali.

O ovom fenomenu do sada se nije mnogo

govorilo u okviru institucija kulture. Kakvo

je iskustvo za Vas kao pisca bilo “zaroniti”

u tu tematiku, posebno iz perspektive `rtve?

Rekao sam Stevanu da mi je trebalo jedno dva-tri mjeseca da kona~no“prelomim” i da pristanem da radim tajtekst, upravo zbog teme koja je za sve nassa ovih prostora jo{ uvijek veoma bolna itraumati~na. Odnos prema mrtvima je nanajdubljem nivou odnos ìvih premasamima sebi, slika onoga {to ìvi moraju dazaborave, ili pak moraju da se sje}aju da biuop}e mogli da ìve. Balkanski rekvijem je

predstava o doga|ajima i fenomenima kojisu formirali sve nas, koji su sastavni diona{eg kolektivno nesvjesnog i koji bespovratno slikaju pejza` na{e sada{njostii budu}nosti. S druge strane, umjetnost se

bavi istinom, suo~avanjem i ukazivanjemna smjer iz kojeg se novo zlo moè pojaviti.Umjetnost opominje, i to je razlog za{toovaj projekat nastaje. Mislim da sam nakraju uspio prona}i “klju~” kako bi sve totrebalo izgledati i jako sam zadovoljanura|enim, a nadam se da }e biti i publika.

ALMIR IMŠIREVI , dramski pisac

Bliì se po~etak 12. Zagreb FilmFestivala . “Vi{e od stotinu filmova sa svih

strana svijeta spremno je za 12. izdanje

Zagreb Film Festivala

, koje se odràva od

19. do 26. listopada u kinima Europa,

Tu{kanac

i MSU, te u

Zagreba~kom

plesnom centru i Zagreba~kom kazali{tu

lutaka. Glavni natjecateljski program, kao i

dosad, donosi debitantske igrane i doku-

mentarne filmove, a popularni na jeca eljski

program

Kockice

i ove godine ponudit }e

pregled doma}eg kratkog metra”, najavljujeHrvoje Laurenta, izvr{ni direktor Zagreb Film Festivala .

U glavnom, osam popratnih i nekoliko posebnih programa, ovogodi{nji ZFF predstavit }e najzanimljivije debitantskefilmove, recentne svjetske hitove i

bezvremenske klasike: “Tre}u godinu

zaredom odràva se i ZFF-ova edukativna i

networking platforma za profesionalce pod

nazivom

Industrija

. Cjelokupan festivalski

program bit }e predstavljen na konferenciji

za novinare u prvoj polovini listopada, a

zasad otkrivamo dva naslova iz natjeca-

teljskog programa dugometra`nog igranog

filma i jedan iz dokumentarnog. Nije mala

stvar kad jedan film s hrvatskim potpisom

osvoji nagradu na jednom od tri

najzna~ajnija svjetska filmska festivala, a

hrvatska premijera filma Ni~ije dijete,

trostrukog laureata venecijanskog

Tjedna

kritike

, u glavnom programu ZFF-a prilika

je za proslavu na doma}em terenu.

Debitantski film srpskog redatelja Vuka

R{umovi}a zadivljuju}e je propitivanje

odnosa civilizacije i divlja{tva temeljeno na

istinitoj pri~i o divljem dje~aku iz Travnika

koji je prona|en 1988. u planinama Bosne i

Hercegovine. Film je nastao u koprodukciji

Srbije i Hrvatske. Koproducentica je Ankica

Juri} Tili}, a glazbu potpisuje dvojac iz

Svadbasa

, Pavo Miholjevi} i Jure Ferina.”

Za jo{ dva filma koja je èlio najavitiHrvoje Laurenta, nismo imali prostora. A iima vremena.

Zagreb i{~ekuje film Vuka R{umovi}a

“Balkanski rekvijem” je bolna pri~a,ali ona mora biti ispri~ana

Iz predstave Balkanski rekvijem



19. Tange ili badi}?

Badi}, po{to ne idem na pus

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Teìte pameti i lepoti. I ne zaboravite da glasate za MTV Best Adr

5. Koga

biste poveli na pusto

ostrvo?

Iskreno, nikada ne bihoti{la na pusto ostrvo.

7. Da niste to {to

jeste, {ta biste

bili?

Verovatno jo{ jedan psihologkoji radi umarketin{kojagenciji.

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

@ao mi je, a li jo{ u ve k nisa m pose ti la

Sa ra je vo. S va k a k o p la ni ra m u na js k o ri jo j

b ud u} nos ti!4. [ta ne morate imati u friìderu?

Svetlo. Kad si dovoljno gladansnalazi{ se i po mraku.

10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje

Uff, prekomplikovano. Znam definitivda je manje manje, a vi{e vi{e.

18. Nova Varo{

Stara Pazova?

Stara Pazova, bBeogradu.

20. Ima li i{ta bolje od Nute

Ima. Kad su pala~inke ispod

{kir za plaù, pe{kir zae, kremu sa za{titnimtorom, punja~ za telefon,

pirne maramice, vla`neramice, sredstvo za

zinfekciju ruku, ~etkukosu, rezervni kupa}i,igu, nov~anik, velikubu da sve to smestime{ir.

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

h, ne se}am see {t a je bilo... alik a bud e pand a.nd e su su per !

by DINO BAJRAMOVIC

9. Na {ta pomislite kada ~ujete da Zdravko

ôli} pjeva:

“Pusti pusti modu”

?

Pomislim od kad nisam ~ula ovu pesmu...

14. Opi{ite Dubioz

kolektiv u tri rije~i

Crno ùta veselost

16. Osoba koja

ide na ganglije?

Ne pada mi nikona pamet.

11. Da li je bolje biti lijep i pametan

ili ruàn i glup?

Lep i pametan, 100%. Svetu trebavi{e pameti i lepote.

13. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih nikoga unesre}ila.

15. S kim biste v

otplesati tango?

Hmmm... recimo

Edwardom Norto

17. [ta obla~ite kad

izgledati moderno?

Sve o ~emu ôla pe“Pusti pusti modu”

1

2

[

t

a

u

r

a

d

i

t

e

k

a

d

v

a

m

p

r

e

k

o

p

u

t

a

p

r

e

|

e

c

r

n

a

“

M

e

~

k

a

”

?

Po b r i ne m se da jo j

se ne na |e m na

S

A

N

J

A

M

I

L

O

V

A

N

O

V

I

,

PR i marke ting menadžer u balkansko j

f ili jali M T V-a u Beogradu:

“‘Du bioza kolek ti v’ je crno žu ta veselos t”

1. Je li MTV popularniji danas ili u vrijeme

kad je u ovoj ku}i radila Kristiane Backer?

Podjednako je popularan.2

.

D

a

l

i

s

t

e

k

a

o

m

a

l

i

s

a

n

j

a

l

i

d

a

}

e

t

e

r

a

d

i

t

i

n

a

M

T

V

u

?

Da }u r ad it i i ne ba{, ali d a }unast u pat i jesam sv ak og t r enut k ad ok sam pev ala is pr ed og led ala sa~et k om z a k osu umest o mik r of ona.



KLIN ÔRBA

Usvakom ~ovjeku, i kad je star i kad je car, zauvijek

biti{e dijete kojemu je bajkica omiljena duhovnahrana. Bajke su rasadnici svih igrica, crti}a, stripova

i ozbiljnih pri~a na kojima }e ljudsko bi}e sti}i do svojeozbiljnije varijante: ~ovjeka koji po vlastitoj volji birakolo u kojem }e zaigrati. No, voljni izbor igre odraslog,kaù, uvijek }e se osvrtati na imaginarni svijet koji su unjegovom djetetu kreirale i ome|ile bajke. Na tome jeCoca-Cola sazidala mo}no carstvo, pa za{to ne bi i

bosanskohercegova~ki politi~ari? Napose, bo{nja~ki.Ima, me|utim, u ovoj zemlji kvaka koja se ve} ~etvrtstolje}a isprije~ila kao nerazrje{iva enigma u

bezuspje{nim poku{ajima tri nacionalisti~ka klju~a daotklju~aju tvrdokorno zape~a}ena vrata svebosanske

bajke. îke i poneka teta koji glume politi~ku elitu udejtonskoj BiH, modernu varijantu Djeda Mraza, prvo suizdali vlastitu djecu u sebi grubo im ukinuv{i nagradu za

poslu{nost roditeljima/stvoriteljima u vidu nagradnih paketa koje im je svojevremeno dijelio Ded Moroz,dobri~ina iz ruske bajke koji bija{e apsolutno nesklonnacionalnoj, socijalnoj, vjerskoj, politi~koj, bilo kojojdiskriminaciji. Onomad su ~ak i dje~ica prili~no upitne

poslu{nosti dobivala kakav-takav paketi}. Ali, naravno,svaka bajka ima svoj kraj, nakon onoga kojim uobi~ajenozavr{ava: ... i ìvjeli su sretno do kraja ìvota. Po~etkomdevedesetih godina je Djed Mraz, nakon dugog i sretnogìvota, naprasno umro na prvim slobodnim bh. izborima,

{to nije sasvim dokinulo i nagradu za poslu{nu djecu.Posebno u Bo{njaka.

Bilo je tu svakovrsnih halal i haram humanitarnih

paketa, koji su za poslu{ne strana~ke igra~enerijetko teìli tonama i milionima, uz sve one

velikodu{no dijeljene kolektivne spla~ine; a nakupi setoga dok kaè{: rià-ikar-makarone. Uglavnom, nije Begcicija: ima se za Bajram i Izbore ~ak i pokoji |irit-safun,tutkalo od hurmi i razne lijepe knjiìce islamskih bajki za

preodgoj neutje{ne dje~urlije koja su i dalje cmizdrila zanekakvim nepostoje}im Djeda Mrazom. Tako, mic-po-mic, stigli smo i do Aprilskog paketa, kojeg - istina, nikadnismo dobili, ali da je bio predivan - bio je. Niko nije znao

{ta je u njemu, ali smo skoro svi znali da je adresa

svakoga od nas pojedina~no uklju~ena u nagraddobitak. Naàlost: izdali nas prijatelji, izdao nas brHare, a sve zbog nekakvog entitetskog glasanja, istoonog koje im je omogu}ilo da nas izdaju. Tako kaù okoji su Paket pakirali. A koji ga, evo, nakon {to su ggodinama oplakivali, iznova pakiraju. Brat Hare je me|uvremenu definitivno oti{ao u pjesnike, a prijateKri{na - u pojavnim oblicima Pulji}-Ljubi}-Raguevoluirao je u dobro}udne Zubi}-vile. Sve u svemnapokon sretni Bo{njaci su na pragu nove Paket-bajkkoju samo zlobna neposlu{na djeca poku{avaju pretvoriu Paket-aferu.

Naime, na{ao se nekakav neovisni samoprogla{eDedo Dèbrail da pred Bajram i Izbore spakiglasa~ke listi}e ovima u dijaspori kao da su pake

potrebniji onima koji su hranili nego onima koji su branBosnu. Dragi Dèbraile, {to }e njima tj. vama paketi? I jo

pakirate klevete i laì jadnim irvasima koji se u na{ bajci zovu CIK i BH Po{ta. [ta su vam oni skrivilImamo mi, bolan ne bio, video nadzor i tro~lane grani~n

prislu{kiva~e i blindirane irvase, i jo{ svakakvih ~udkoja precizno bilje èlje svakog poslu{nog bo{nja~kouha. Nije ti ovo vi{e ona Bosna u kojoj hanuma Arzija sarajevskim vrti}ima maslati kako Djed Mraz nikad ni

bio musliman. Prvo: svi su ljudi ro|eni kao muslimanisvaki je djed jednom ro|en kao takav. Ako ne vjeruje

pitaj neovisnog kolegu Ceri}a. I da ra{~istimo jednozauvijek, tj. prije predstoje}ih zauvijek historijskizbora: za{to sli~ne pakete nisu dobili Srbi i Hrvati dijaspori? Zar su oni bili manje dobri i poslu{ni svojistvoriteljima u prethodnom mandatu pa da ih se kazsa samo jednim {ugavim pismom po glavi dijasporkoje teì manje od sto grama? [ta }e oni u sto gramizabrati? To je tek jedna ~okolada samo ti ili tìvotinjska carstva. A vidi, ma{ala, u va{ih Agi}a Begi}a paketina! ]eten-halve, tahan-halve, mevludskhalve; svega. Dobro, mo`da im je istekao rok trajanja, atakav je slu~aj bio i sa onim socijalisti~kim novogodinjim paketi}ima, pa se nikad niko nije otrovaZaokruùj, Gibraile, nemoj cjepidla~iti! Vrijeme je da m

hranimo a vi branite Bosnu.

Našao se nekakav neovisni samoproglašeni Dedo Džebrail da predBajram i Izbore spakira glasačke listiće ovima u dijaspori kao dasu paketi potrebniji onima koji su hranili nego onima koji subranili Bosnu. Dragi Džebraile, što će njima tj. vama paketi? I jošpakirate klevete i laži jadnim irvasima koji se u našoj bajci zovuCIK i BH Pošta

BO[NJA^KI DED MOROZPi{e: FADILA NURA HAVER




portal slobodne bosne

najveca tvornica

slobodna bosna [broj 933, 25.9.2014]

Documents