program ukupnog razvoja analiza situacije za … imotski te opcine... · swot analiza društvenih...

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

Analiza situacije

za

Grad Imotski

Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i

Lokvičići

Izradio:

Program ukupnog razvoja – Analiza situacije - Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići

2

MICRO projekt d.o.o. Stepinčeva 38, 21 311 Stobreč Tel: 021 555 400 Fax: 021 555 419 www.microgrupa.com

Izradio: Izradio:


3

SADRŽAJ SADRŽAJ ...............................................................................................................................3

1. Uvod ...............................................................................................................................6

1.1. Program ukupnog razvoja .........................................................................................6

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja .....................................................................9

1.3. PUR i održivi razvoj ................................................................................................ 10

1.4. Financiranje razvoja JLS-a ..................................................................................... 11

1.5. Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a ............................................ 12

1.6. Sudionici izrade PUR-a ........................................................................................... 13

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE .......................................................................... 14

2.1. Gospodarstvo ......................................................................................................... 14

2.1.1. Geografski položaj Splitsko-dalmatinske županije, Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići .......................................................................14

2.1.1.1. Položaj, reljef i stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije .......................14

2.1.1.2. Položaj, reljef i klima Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci, Lokvičići .....................................................................................................16

2.1.1.3. Površina Grada Imotskog, Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići, demografija i gustoća naseljenosti ............................................................................19

2.1.2. Pregled postojećih ključnih gospodarskih sektora ............................................22

2.1.3. Obrtništvo ........................................................................................................23

2.1.4. Trgovačka društva ...........................................................................................28

2.1.5. Zadruge ...........................................................................................................29

2.1.6. Poljoprivreda ....................................................................................................30

2.1.7. Šumarstvo ........................................................................................................37

2.1.8. Turizam ............................................................................................................40

2.1.9. Bankarstvo i financijske usluge ........................................................................42

2.1.10. Poticanje razvoja poduzetništva .....................................................................42

2.1.11. Gospodarska udruživanja ..............................................................................43

2.1.12. Radna snaga – zaposlenost/ nezaposlenost i izvori financiranja ....................44

2.1.13. Stanovanje i javne zgrade ..............................................................................52

2.1.14. SWOT analiza gospodarstva ..........................................................................54

2.2. Društvene djelatnosti .............................................................................................. 57

2.2.1. Nadležnosti ......................................................................................................58

2.2.2. Obrazovanje ....................................................................................................59

2.2.3. Kultura .............................................................................................................64

2.2.3.1. GRAD IMOTSKI ........................................................................................67

2.2.4. Šport ................................................................................................................78

2.2.5. Zdravstvo i socijalna skrb .................................................................................79

2.2.5.1. Zdravstvo ..................................................................................................80

2.2.5.2. Socijalna skrb ............................................................................................80

2.2.6. Vatrogasna zaštita ...........................................................................................80

2.2.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti ................................................................82

2.3. Zaštita okoliša ......................................................................................................... 86

Izradio: Izradio:


4

2.3.1. Odlaganje čvrstog otpada ................................................................................87

2.3.2. Ispust otpadnih voda i sustav vodoopskrbe ......................................................91

2.3.3. Onečišćenje prirodnih resursa ..........................................................................92

2.3.4. SWOT analiza zaštite okoliša...........................................................................96

2.4. Institucije ................................................................................................................ 98

2.4.1. Struktura državne administracije ......................................................................99

2.4.2. Struktura županijske administracije ................................................................ 101

2.4.3. Struktura administracije jedinice lokalne samouprave .................................... 108

2.4.3.1. Grad Imotski ............................................................................................ 110

2.4.3.2. Općina Lokvičići ...................................................................................... 112

2.4.3.3. Općina Zmijavci ....................................................................................... 114

2.4.3.4. Općina Podbablje .................................................................................... 115

2.4.3.5. Općina Runovići ...................................................................................... 117

2.4.4. Aktivno vođenje proračuna jedinice lokalne samouprave ............................... 119

2.4.4.1. Proračun jedinice lokalne samouprave .................................................... 119

2.4.4.2. Transparentni proračunski proces jedinice lokalne samouprave .............. 119

2.4.5. Financiranje javnih potreba jedinice lokalne samouprave ............................... 121

2.4.5.1. Grad Imotski ............................................................................................ 122


2.4.5.3. Općina Zmijavci ....................................................................................... 128


2.4.5.5. Općina Runovići ...................................................................................... 132

2.4.6. Prihodi proračuna jedinice lokalne samouprave ............................................. 134

2.4.6.1. Grad Imotski ............................................................................................ 135


2.4.6.3. Općina Zmijavci ....................................................................................... 139


2.4.6.5. Općina Runovići ...................................................................................... 142

2.4.7. Zaduživanje jedinice lokalne samouprave ...................................................... 144

2.4.8. Kreiranje interesnih partnerstava jedinice lokalne samouprave ...................... 144

2.4.8.1. Sudjelovanje građana.............................................................................. 144

2.4.8.2. Javno-privatno partnerstvo ...................................................................... 145

2.4.9. SWOT analiza institucija jedinice lokalne samouprave ................................... 146

2.5. Prostorno uređenje ............................................................................................... 149

2.5.1. Uvod .............................................................................................................. 149

2.5.2. Postupak prostornog uređenja ....................................................................... 149

2.5.3. Postupak provedbe prostornih planova .......................................................... 150

2.5.4. Upravljanje korištenjem zemljišta ................................................................... 151

2.5.4.1. Grad Imotski ............................................................................................ 151


2.5.4.3. Općina Zmijavci ....................................................................................... 155


2.5.4.5. Općina Runovići ...................................................................................... 156

2.5.5. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture ............................................... 157

Izradio: Izradio:


5

2.5.5.1. Grad Imotski ............................................................................................ 157


2.5.5.3. Općina Zmijavci ....................................................................................... 161


2.5.5.5. Općina Runovići ...................................................................................... 164

2.5.6. SWOT analiza prostornog planiranja jedinice lokalne samouprave ................ 166

3. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA IMOTSKOG ........................................................... 172

4. MJERE RAZVOJA GRADA IMOTSKOG TE OPĆINA RUNOVIĆI, PODBABLJE, ZMIJAVCI I LOKVIČIĆI ...................................................................................................... 173

5. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-A .................................. 174

5.1. Odgovornost za provedbu PUR-a ......................................................................... 175

5.1.1. Postupci upravljanja ....................................................................................... 175

5.1.2. Praćenje i ocjenjivanje ................................................................................... 176

5.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija ................... 177

Izradio: Izradio:


6

1. UVOD

1.1. Program ukupnog razvoja

Kako se društvo mijenja, mijenjaju se i potrebe u društvu, odnosno da bi se osigurao kvalitetan život stanovništva treba se konstantno ulagati u razvoj i razvijati se. Potrebno je dakle uložiti i sredstva i napore da bi se ostvario željeni razvoj. Naravno prije svega treba prvenstveno osmisliti način na koji to i ostvariti, odnosno što treba razvijati, na koji način i s kojim ciljem. Ukoliko izostanu takva promišljanja te planiranje samog razvoja, izostati će i priželjkivani efekti. Dakle prije svega treba imati jasnu viziju i cilj. U koliko se pri razvoju izostavi ili zanemari smišljeno planiranje ono se prepušta stihiji i rezultat takvog razvoja uvijek sa sobom nosi brojne negativnosti. Razvoj koji nije pomno isplaniran ne pruža ravnomjeran i održiv razvoj. On najčešće ne prepoznaje sve skupine u društvu kao ni njihove potrebe, te kao posljedica toga javljaju se brojni problemi počevši od ekonomske nerazvijenosti, gospodarske neusklađenosti, loše kompatibilnosti gospodarstva s prirodnim resursima i s educiranošću radne snage i loše socijalne politike. Na kraju takav razvoj rezultira uništavanjem i degradacijom prostora, najvrjednijeg resursa i potencijala za razvoj u budućnosti. Taj problem uvelike determinira i ograničava budući razvoj JLS-a, a ispravljanje tog problema iziskuje velike napore i izdvajanje velikih financijskih sredstava.

U cilju izbjegavanja takvog razvoja situacije, odnosno kako bi se puni gospodarski razvitak mogao ostvarivati bez narušavanja okoliša, uvažavajući pritom prava svih društvenih skupina i sve interese koji su od značaja za neku jedinicu lokalne samouprave, važno je evidentirati potrebe svih subjekata u društvu i poraditi na njihovu ostvarivanju. Planiranje koje to sve uzima u obzir i u obliku dokumenta analizira postojeće stanje i nudi strategiju budućeg razvoja posve je uobičajena praksa u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju takav način rada još uvijek nije pravilo. Tako se događa da često zbog nedostatka financijskih sredstava vlast bilo na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini zanemaruje planski razvoj. Naravno, planiranje nije i ne smije biti dilema, stoga ono o čemu se treba razmišljati su pitanja kako i na koji način planirati razvoj te kako ga realizirati. Naime, mnogo značajnija sredstva su potrebna za ispravljanje grešaka napravljenih u neplanskom, stihijskom razvoju nego što bi bilo utrošeno u planiranje i osmišljavanje razvoja nekog područja.

Zbog toga dobro osmišljen upravljani ili vođeni razvoj neke države ima jasnu strukturu, piramidu strategija odnosno planova. Obično je to planiranje koncipirano na tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Država tako izrađuje određene strategije razvoja, dokumente koji joj daju smjernice u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su joj glavne grane gospodarstva, i područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome, planiranje razvoja se spušta na niže razine: regija, jedinica lokalne samouprave (JLS). U Hrvatskoj taj lanac sukladno administrativno-političkom ustrojstvu ima slijedeće elemente: strategije RH koju donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, regionalni operativni program (ROP) kojeg donosi županija, a koji mora biti sukladan s prije spomenutim strategijama, te program ukupnog razvoja (PUR), dokument kojeg donose općine i gradovi u RH.

Izradio: Izradio:


7

Program ukupnog razvoja je dokument u kojem se donose strateški ciljevi razvoja i određuju mjere koje će ostvariti te ciljeve. Donošenjem PUR-a, JLS počinje planski i organizirano upravljati razvojem na svojem području.

Osim toga, zbog neravnomjernog razvoja pojedinih regija Republike Hrvatske kao i različitih društvenih skupina, Vlada RH je prepoznala potrebu da se definira regionalna politika. Regionalna politika je isto tako politika i praksa koju provodi EU u prvom redu zbog smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne kohezije Europske unije. Ovakva politika provodi se pomoću različitih strukturnih i kohezijskih fondova. Na taj način EU odobrava i potiče prijenos sredstava iz bogatijih zemalja članica u one manje razvijene zemlje/regije. Takvom politikom unutar Unije može se prenijeti i više od 35% proračuna EU-a. Zahvaljujući strukturnim i kohezijskim fondovima utječe se na povećanje konkurentnosti regije i pridonosi boljem standardu njenih građana.

Prijedlog strategije regionalnog razvoja RH tako traži da se na državnoj razini jasno definira strategija razvoja i način njenog financiranja, a od regija i JLS-a da se aktivno uključe u navedene strategije razvoja.

Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja, tj. sustava koji će omogućiti:

1. jasno definiranje potreba u razvoju

2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te

3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja.

Takvi sustavi su također preduvjet za sudjelovanje u preraspodjeli sredstava iz pretpristupnih i strukturnih fondova Europske unije.

Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu sačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenost pojedinih regija unutar države, te olakšava uključenje u globalne procese koji se odvijaju na tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutar država razvijaju zasebnu politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imaju iste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebito da različite razvojne projekte planiraju i provode lokalne vlasti. To dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija, županija, općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalne vlasti. Stoga je lokalne vlasti potrebito educirati o načinu planiranja razvoja i njegovu provođenju, kako bi mogli biti nosioci razvoja JLS-a.

Izradio: Izradio:


8

Instrumenti za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja županija i širih regija ili programi razvoja manjih područja – gradova i općina.

Zbog toga su se i Grad Imotski te općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići odlučili na izradu Programa ukupnog razvoja i to na način da u izradu PUR-a ulaze zajednički. Zbog veličine općina, njihove međusobne ovisnosti i kompatibilnosti kao i gravitacije prema Gradu Imotskom, procijenjeno je da će takav PUR polučiti optimalne rezultate i doprinijeti lakšoj realizaciji zajedničkih projekata, tj. projekata od interesa za sve četiri općine te Grad Imotski. Grad Imotski te općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići su u sastavu Splitsko-dalmatinske županije koja je već izradila Regionalni operativni program, te je na taj način izrada PUR-a olakšana, a njegove glavne smjernice razvoja već predviđene.

Izrada Programa ukupnog razvoja omogućiti će razvoj Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići te dati odgovor na pitanje u kojem smjeru taj razvoj treba ići i na koji ga način ostvariti. Isto tako PUR će dati realnu sliku o potrebama svih subjekata i skupina u društvu, kao i listu prioriteta. PUR je dokument po kojem će poglavarstvo svake općine i grada moći planirati aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za navedene općine i grad, a ujedno je takav program i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Isto tako specifična namjena PUR-a je odrediti gdje Grad Imotski te općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići žele i mogu biti u ekonomskom, gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na županiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.

Program ukupnog razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.

PUR izrađuje skupina stručnjaka, dok samu strategiju određuje radna skupina koja je sastavljena od svih meritornih subjekata na području grada i općina kako bi sve skupine društva bile uključene u proces odlučivanja. Također ti subjekti će biti zaduženi i za provedbu programa.

PUR se bavi slijedećom problematikom:

1. zapošljavanje

2. prihod

3. privlačenje investicija

4. pristup kapitalu

5. komunalne usluge

6. prometna infrastruktura te

7. svim ostalim segmentima koji su izravno povezani s održivim gospodarskim rastom i napretkom. Izuzetno je bitno da se takva strategija razvoja usredotoči na one projekte i zadatke koji će imati pozitivnih učinaka na JLS i koje je moguće ostvariti.

Izradio: Izradio:


9

Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog plana razvoja označava slijedeći logičan korak u strateško-gospodarskom razvoju Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Izrada Programa ukupnog razvoja nije zakonom obvezujuća, no ipak gradsko i općinska poglavarstva smatraju nužnim izraditi PUR koji će biti odraz potreba grada i općina, te u kojem će biti odrednice budućeg razvoja grada i općina sa konkretnim mjerama za postizanje održivog razvoja. Dakle izrada dokumenta koji će najaviti uspješan proces održivog razvoja.

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja

Struktura Programa ukupnog razvoja Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići je slijedeća:

U prvom poglavlju obrađuju se pitanja kao npr. što je program ukupnog razvoja, tko ga je izradio, koje su njegove koristi, kome je on namijenjen, zašto se prišlo izradi tog programa, koje sve radnje je potrebno izvršiti kako bi se izradio ovaj dokument itd.

U drugom poglavlju se analizira postojeća situacija na području grada i općina, prvo zajedničke značajke, a zatim značajke koje su svojstvene Gradu Imotskom te svakoj od općina posebno (Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići). Obrađena područja su strukturirana na slijedeći način:

1. gospodarstvo

2. društvene djelatnosti

3. zaštita okoliša

4. institucije u

5. prostorno uređenje

Svaka navedena cjelina ima SWOT analizu u kojoj se navode snage, slabosti, prilike i prijetnje svake od navedenih cjelina; Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

U trećem poglavlju se nalaze planovi razvoja grada i općina koji se temelje na županijskom ROP-u, i njihove međusobne poveznice.

U četvrtom poglavlju nalazi se ukupna Strategija razvoja Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići (Prilog 1).

Izradio: Izradio:


10

Strategija razvoja nudi rješenja koja se predlože nakon što se prouči analizu područja, a oformljena radna skupina sukladno napravljenoj analizi definira ključne probleme koji se pojavljuju na području Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići. Svi članovi radne skupine iznose probleme, koji se putem glasovanja rangiraju po važnosti, odnosno najveću važnost imaju oni problemi koji sakupe najveći broj glasova. Na taj način se definiraju ključni problemi.

Nakon što se izglasaju prioritetni problemi u svakom od područja određuju se strateški ciljevi razvoja svih općina i grada, i to na način da je jasno određeno koji ciljevi odnosno mjere se odnose za koju općinu/grad, ili pak na više njih. U tom slučaju jasno je određeno s koliko financijskih sredstava sudjeluje koja općina odnosno grad. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za razvoj ovog kraja jer su resursi kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave u pravilu uvijek manji od zahtijeva koji se od nje traže.

Kada se definiraju strateški ciljevi utvrđuje se vizija razvoja Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Kako bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti strategije pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U petom poglavlju se razrađuju i definiraju Mjere odnosno projekti koji su nužni da bi se Strategije razvoja Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići mogle provesti u djelo (Prilog 2).

U šestom poglavlju navode se načini praćenja, monitoringa, kontrole i ažuriranja izrađenog Programa ukupnog razvoja.

Kako bi se osigurao pravilan gospodarski, socijalni i društveni razvoj, odnosno razvoj grada/općina u punom smislu riječi, bitno je da se sva ulaganja bilo od strane državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnose samo na one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete. Cilj je da se Program ukupnog razvoja Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići prepozna kao učinkovit okvir za financiranje jasnih razvojnih prioriteta.

1.3. PUR i održivi razvoj

Integrirani odnosno održivi razvitak je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do županijske i gradske tj. općinske. Integrirani razvitak je razvitak koji objedinjuje tri cilja: gospodarski, socijalni (društveni) i ekološki. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Izradio: Izradio:


11

Razvitak mora biti usmjeren na dugoročna rješenja razvoja grada/općina, a nikako ne na kratkoročna i privremena polu-rješenja aktualnih problema i budućih potreba. Česta je pogreška da se u želji i potrebi za bržim gospodarskim razvitkom naprave koraci koji idu na uštrb zaštite okoliša, što dakako ne ide u prilog održivom razvitku. Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve ( te se zbog toga jedan veliki dio PUR-a odnosi na dio o zaštiti okoliša). Stoga je važno da usprkos potrebi za što bržim razvojem i u nemogućnosti daljnjeg vremenskog odgađanja gospodarskih aktivnosti ne budu zanemareni društveni i ekološki aspekti razvoja. Zbog toga jedan od ključnih ciljeva planiranja treba biti i zaštita okoliša. Uvođenje zaštite okoliša kao jedne od dimenzija spada u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u 21. stoljeću pred nama: od industrijskog razvoja, gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja okoliša te politike zapošljavanja. Iz navedenih razloga jako je bitno da se vodi posebna pažnja o zaštiti okoliša kako ne bi došlo do narušavanja samog koncepta održivog razvoja.

1.4. Financiranje razvoja JLS-a

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose općine i gradovi. Projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu, ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava ( javno-privatno partnerstvo).

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. Tržište za komercijalne kredite postaje sve konkurentnije, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave počinju sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno uvrštenih obveznica i leasinga.

Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju, a to su:

• Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i

• Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR).

Te institucije i programi koje nude imaju već uhodane procese u kojima upoznaju lokalnu upravu o načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem i uvjetima kreditiranja.

Izradio: Izradio:


12

Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjere kao mehanizam financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva. Leasing tvrtke tvrde kako je veći dio leasinga lokalnih samouprava ispod praga javnog nadmetanja. Leasing trenutno ne predstavlja značajan faktor u financiranju lokalnih samouprava za nefinancijsku imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako jedinice lokalne samouprave budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.

Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:

• krediti poslovnih banaka

• financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing)

• izdavanje obveznica ( moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete)

• krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Hrvatske vode i Ministarstva Vlade RH)

• krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija ( Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.5. Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost PUR-a potrebno je što prije započeti s provedbom Programa ukupnog razvoja. U trenutku kada se Program ukupnog razvoja izradi trebaju ga usvojiti gradsko i općinska vijeća. Njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja Programa ukupnog razvoja od trenutka kada je izrađen do trenutka kada ga se počne primjenjivati tj. njegove implementacije. Realizacija programa zahtijeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Programa ukupnog razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrži projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj godini.

Proračun za sljedeću fiskalnu godinu mora biti povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između Programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi se počelo upravljati održivim razvojem neke općine ili grada na kvalitetan način.

Izradio: Izradio:


13

1.6. Sudionici izrade PUR-a

Kako bi se postigli najbolji rezultati pri izradi Programa ukupnog razvoja Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići korištena je iskušana metoda po kojoj surađuju radna skupina JLS-a i tim djelatnika zaduženih za izradu PUR-a iz konzultantske kuće MICRO projekti d.o.o. koja je bila angažirana na istom od strane Grada Imotskog te općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Radnu skupinu su sačinjavali lokalni stručnjaci pod stručnim vodstvom konzultantice MICRO projekta Ivane Bujas Rupić u kojoj su bili zastupljeni svi entiteti koji su relevantni za postavljanje i određivanje programa.

Program ukupnog razvoja je proizašao iz brojnih prijedloga i rasprava radne skupine. Koje su u konačnici urodile ovim dokumentom. Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su doprinijeli stvaranju ovog važnog dokumenta za Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Izradio: Izradio:


14

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1. Gospodarstvo

2.1.1. Geografski položaj Splitsko-dalmatinske županije, Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići

2.1.1.1. Položaj, reljef i stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije

Splitsko-dalmatinska županija je smještena u središnjem dijelu hrvatske regije Dalmacije. Županija graniči s dvjema županijama i to Šibensko-kninskom na zapadu i Dubrovačko-neretvanskom na istoku te Republikom Bosnom i Hercegovinom na sjeveru. Južna granica Splitsko-dalmatinske županije je ujedno i morska granica Republike Hrvatske.

Površina Splitsko-dalmatinske županije iznosi 4.534 km² i čini je drugom najvećom županijom u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva 2001. godine, u Splitsko-dalmatinskoj županiji živi 463.676 stanovnika, što je čini drugom županiji u Hrvatskoj po broju stanovnika (iza Grada Zagreba). Grad Split je glavno administrativno središte županije i ujedno njen najveći grad i ekonomsko središte.

Slika 1. Položaj Splitsko-dalmatinske županije u Hrvatskoj

Izvor: http://wmd.hr

Izradio: Izradio:


15

Slika 2. Splitsko-dalmatinska županija

Izvor: www2.hgk.hr

Gustoća stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosi 102 stanovnika po km² što je nešto više od prosjeka Republike Hrvatske (78 st./km²).

Splitsko-dalmatinska županija se sastoji od 16 gradova i 39 općina kako je prikazano i u sljedećoj tablici:

Izradio: Izradio:


16

Tablica 1. Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije

Gradovi Općine

Hvar Trilj Baška Voda Lećevica Postira Šolta

Imotski Trogir Bol Lokvičići Prgomet Tučepi

Kaštela Vis Brela Lovreć Primorski Dolac Zadvarje

Komiža Vrgorac Cista Provo Marina Proložac Zagvozd

Makarska Vrlika Dicmo Milna Pučišća Zmijavci

Omiš Dugi Rat Nerežišća Runovići

Sinj Dugopolje Okrug Seget

Solin Gradac Otok Selca

Split Hrvace Podbablje Sućuraj

Stari Grad Jelsa Podgora Sutivan

Supetar Klis Podstrana Šestanovac

Izvor: www.wikipedia.hr, 2007. godina

2.1.1.2. Položaj, reljef i klima Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci, Lokvičići

POLOŽAJ

Imotska krajina je povijesno-geografska cjelina smještena u Dalmatinskoj zagori i omeđena Bosansko-Hercegovačkom granicom na sjeveru, na jugu Makarskim primorjem, na zapadu Sinjsko-Omiškim prostorom (Cetinska krajina) te na istoku Vrgoračkim krajem. Nalazi se na nadmorskoj visini između 260 metara (Imotsko polje) i 680 metara (Grad Imotski).

Izradio: Izradio:


17

Slika 3. Administrativna podjela Imotske krajine po JLS-ima

Izvor: PPUO Runovići, 2007.

Imotska krajina je od mora udaljena 50 km, a od regionalnog središta Grada Splita 100 km.

RELJEF

Osnovne karakteristike reljefa Imotske krajine je da je možemo podijeliti na tri prirodne cjeline:

• Kraško područje uz obod polja • Imotsko polje – prostrane kraške površine i uvale na širem području kao veliko

tektonsko ulegnuće • Planinski masiv Biokovo

Kraški predio Imotske krajine siromašan je vegetacijom, te prevladava nisko raslinje - makija, dok u brdskim predjelima ima šuma pretežno bjelogorice: hrast, grab i jasen. Navedeno područje je hidrografski siromašno i jedini izvori vode predstavljaju kraška jezera (Modro i Crveno, Dva Oka, Prološko jezero, Galipovac, Knezovića jezero, Krenica, Jezerina itd.) u koje voda utiče podzemnim putem, te Prološko Blato i rijeka Vrljika (ponornica duga 70 km koja je glavni izvor tekuće vode za napajanje Imotskog polja), a povremeno i tok rijeke Suvaje. Poseban fenomen reljefa Imotskog kraja predstavljaju suha krška jezera kojih ima u velikom broju.

Izradio: Izradio:


18

Imotsko polje kao reljefna cjelina uključuje i Prološko blato, te izvorišni i gornji tok rijeke Vrljike i predstavlja plodnu površinu sa bogatim izvorima vode, iznimno pogodnu za razvoj poljoprivrede. Dno polja grade rastresite stijene, dok polje okružuju uzvišenja građena od karbonatnih stijena. Imotsko polje, gotovo je u cijelosti obrađeno i zasađeno pretežno vinovom lozom. Sam prostor polja predstavlja najgušće naseljeni kraj Imotske krajine. Planinski masiv Biokova predstavlja južnu granicu Imotske krajine i odjeljuje je od mora i Makarskog primorja. Najviši vrh Biokova Sveti Jure visok je 1762 metra.

Slika 4. Reljef Imotske krajine

Izvor: Prostorni plan uređenja Runovići, 2007.

KLIMA

Područje Imotske krajine ima izmijenjenu sredozemnu klimu. To je u stvari klimatski tip karakterističan za dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zaleđu Jadranskog primorja do kojih djelomično dopiru sredozemni utjecaji.

Osnovne značajke izmijenjene sredozemne klime su: niže temperature nego u susjednom primorju, veće temperaturne amplitude, sredozemni padalinski režim sa suhim ljetima i izrazito vlažnom zimskom polovicom godine (jesen-zima), pojave prevladavajućih lokalnih vjetrova kao u primorju (bura, jugo) i nešto manje izražena pojava periodičnih vjetrova u toku ljeta kao pandan maestralu i burinu u primorju, zdolac danju i zgorac noću. Sredozemni utjecaji na imotsko područje dolaze sa jugoistoka dolinama Neretve, Trebižata i Tihaljine i oni su ovdje, zbog otvorenosti reljefa prema jugoistoku, izrazitiji nego u ostalim dijelovima imotske krajine i nekim susjednim područjima (Vrgorac, Sinj).1

1 Izvor: Prostorni plan uređenja općine Runovići, 2007.

Izradio: Izradio:


19

Područje Imotske krajine kao i svih mediteranskih područja obilježava pojava dvaju glavnih vjetrova, juga i bure. Jugo je topao i vlažan vjetar što puše iz pravca mora i često nosi kišu i promjenjivo vrijeme. Najčešće se javlja tijekom jeseni, zime i proljeća i najučestaliji je vjetar na području Imotske krajine (25,9% prema podatcima PPUO Runovići, 2007).

Bura je suh i hladan vjetar koji puše iz pravca Dinare i donosi vedro i hladno vrijeme. Najčešće se javlja u toku zime i proljeća, dok mu je učestalost 21,8%.

Važno je napomenuti da hladni prodori bure koji stižu preko Dinare, utječu bitno na klimatsku sliku posebno sjeveroistočnog dijela Krajine, te su tamo zime nešto oštrije.

Prosječne temperature na području Imotske krajine kreću se između 4,2⁰C u siječnju do 26,3⁰C u srpnju. Najniža zabilježena temperatura je -13⁰C, dok se temperature ljeti mogu popeti i do 43⁰C.

Srednja godišnja količina padalina iznosi 1300 mm što je nešto manje od prosjeka Dalmatinske zagore (1600 mm) i oscilira ovisno o godišnjim dobima. Najviše padalina pojavljuje se tijekom jeseni i zime (oko 430 mm), dok najmanje tijekom ljeta koje je uglavnom sušno razdoblje.

2.1.1.3. Površina Grada Imotskog, Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići, demografija i gustoća naseljenosti

GRAD IMOTSKI

Površina područja Grada Imotskog iznosi 73,25 km², što je 1,61% površine županije. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Grada Imotskog živi 10.213 stanovnika od čega je 4.951 muškaraca (48,5%) i 5.262 žena (51,5%). Udio broja stanovnika Grada Imotskog u Splitsko dalmatinskoj županiji iznosi 2,2%.

Gustoća naseljenosti iznosi 139,43 st./km² što je više nego u županiji (102 st/km²) te više od Hrvatskog prosjeka (78 st./ km²).

Na području Grada Imotskog postoji šest naselja i to: Glavina Donja, Glavina Gornja, Imotski, Medvidovića draga, Vinjani Donji i Vinjani Gornji.

OPĆINA RUNOVIĆI

Površina područja Općine Runovići je 59,42 km² što je 1,31% površine županije. Ukupan broj stanovnika iznosi 2.643 od čega je muškaraca 1312 (49,64%), a žena 1.331 (50,36%). Udio Općine Runovići prema broju stanovnika u županiji je 0,57%. Gustoća naseljenosti iznosi 44,5 st/km² što je manje nego u županiji (102 st/km²) te manje od prosjeka Hrvatske (78 st/ km²).

Na području Općine Runovići postoje tri naselja i to: Podosoje, Runović i Slivno.

Izradio: Izradio:


20

OPĆINA PODBABLJE

Površina područja Općine Podbablje je 41,76 km² što je 0,92% površine županije.

Ukupan broj stanovnika iznosi 4.904 od čega je muškaraca 2.391 (48,75%), a žena 2.513 (51,25%). Udio Općine Podbablje prema broju stanovnika u županiji je 1,06%. Gustoća naseljenosti iznosi 117,43 st/ km² što je više nego u županiji (102 st/km²) te više od Hrvatskog prosjeka (78 st/ km²).

Na području Općine Podbablje postoji osam naselja i to: Drum, Grubine, Hršćevani, Ivanbegovina, Kamenmost, Krivodol, Podbablje gornje i Poljica.

OPĆINA ZMIJAVCI

Površina područja Općine Zmijavci je 13,82 km² što je 0,3% površine županije.

Ukupan broj stanovnika iznosi 2.130 od čega je muškaraca 1.049 (48,75%), a žena 1.081 (51,25%). Udio Općine Zmijavci prema broju stanovnika u županiji je 0,46%. Gustoća naseljenosti iznosi 154,13 st./ km² što je bitno više nego u županiji (102 st./km²) te više od Hrvatskog prosjeka (78 st./ km²).

Na području Općine Zmijavci postoji samo jedno istoimeno naselje.

OPĆINA LOKVIČIĆI

Površina područja Općine Lokvičići je 31,11 km² što je 0,68% površine županije.

Ukupan broj stanovnika iznosi 1.037 od čega je muškaraca 508 (49%), a žena 529 (51%). Udio Općine Lokvičići prema broju stanovnika u županiji je 0,22%. Gustoća naseljenosti iznosi 33,33 st./ km² što je bitno manje nego u županiji (102 st./km²) te manje od Hrvatskog prosjeka (78 st./ km²).

Na području Općine Lokvičići postoje dva naselja i to: Dolića Draga i Lokvičići.

Izradio: Izradio:


21

Graf 1. Usporedni demografski prikaz Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

Bro

j sta

novn

ika

Imotski Lokvičići Podbablje Runovići Zmijavci

više od 80 god.

71-80 god.

61-70 god.

51-60 god.

41-50 god.

31-40 god.

21-30 god.

11-20 god.

0-10 god.

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva, 2001. godina

Izradio: Izradio:


22

2.1.2. Pregled postojećih ključnih gospodarskih sektora2

Područje Grada Imotskog te Općina Imotske krajine tradicionalno su upućene na poljoprivrednu proizvodnju radi mogućnosti za intenzivnu proizvodnju na području Imotskog polja bogatog vodom i plodnim tlom. Osim poljoprivrede, glavne djelatnosti uključuju trgovinu i građevinarstvo.

POLJOPRIVREDA

Poljoprivredna djelatnost je tradicionalno jedan od ključnih gospodarskih sektora na području Grada Imotskog i općina Imotske krajine. Područje Imotskog polja sa svojim plodnim tlom te brojnim izvorima vode pogoduje poljodjelskoj proizvodnji, dok je na krškim područjima uglavnom zastupljeno stočarstvo i to ponajprije uzgoj koza i ovaca. Glavni oslonac poljodjelske proizvodnje su tradicionalno proizvodnja žitarica te vinogradarstvo. U zadnje vrijeme se sade novi nasadi vinove loze te se sve češće eksperimentira sa novim sortama, ali i kulturama koje nisu autohtone na području Imotske krajine (npr. lavanda u Podbablju).

GRAĐEVINARSTVO

Na području Grada Imotskog i Općina Imotske krajine postoji veliki broj građevinskih obrta čiji početak seže još u 70-te godine prošlog stoljeća zahvaljujući iskustvima koje su zaposlenici iz Imotske krajine stekli na privremenom radu u Zapadnoj Europi, ponajprije u Njemačkoj. Tijekom 90-ih godina građevinska aktivnost na području Republike Hrvatske se bitno smanjuje radi rata i gospodarske recesije. Početkom novog stoljeća dolazi do rasta gospodarske aktivnosti izazvanog ponajprije velikim javnim radovima kao npr. radom na autocesti Zagreb-Split na kojima je sudjelovao i veliki broj Imotskih građevinara. Zahvaljujući daljnjim planovima za proširenje cestovne infrastrukture u Hrvatskoj, ali i pojavom velikih projekata u regiji, očekuje se daljnji rast i prosperitet građevinarske djelatnosti kako na području Imotske krajine, tako i šire.

TRGOVINA

Trgovina na području Imotske krajine je jedna od tradicionalno dominantnih gospodarskih djelatnosti koja zapošljava velik broj stanovništva. Tijekom 90-ih godina došlo je do velikog opadanja trgovačke aktivnosti ponajprije zahvaljujući tzv. „mekoj granici“ sa Hercegovinom te nelojalnoj konkurenciji koja se radi toga pojavila. Početkom novog stoljeća došlo je do oporavka trgovačke djelatnosti na području Imotske krajine te se sad opet ima prosperitet i čini jedan od ključnih gospodarskih sektora.

2 Prema odgovorima iz obrasca s pitanjima za izradu Programa ukupnog razvoja Grada Imotskog, 2007. godina

Izradio: Izradio:


23

2.1.3. Obrtništvo

Prema Zakonu o obrtu iz 27.03.2003. godine, definicija obrta glasi: „Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.“

Struktura djelatnosti na području Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići prikazana je u sljedećim tablicama:

IMOTSKI

Tablica 2. Broj obrtnika prema pojedinim djelatnostima

Djelatnost Broj obrta Udio

građevina 49 15,61%

turizam i ugostiteljstvo 71 22,60%

proizvodnja 21 6,69%

financije i računovodstvo 10 3,18%

sport i rekreacija 0 0,00%

servis i popravci 20 6,37%

ostale usluge 40 12,74%

prijevoz 21 6,69%

poljodjelstvo 2 0,64%

šumarstvo 0 0,00%

trgovina 80 25,48%

Ukupno 314 100,00%

Izvor: Središnji obrtni registar, 2007. godina

Iz gornje tablice je vidljivo da se većina registriranih obrta na području Grada Imotskog bavi sljedećim djelatnostima:

Trgovina – 80 obrta ili 25,48% u ukupnom broju

Turizam i ugostiteljstvo – 71 obrta ili 22,60% u ukupnom broju

Građevina – 49 obrta ili 15,61% u ukupnom broju

Izradio: Izradio:


24

Ostale usluge (npr. frizeri, informatičke usluge) – 40 obrta ili 12,74% u ukupnom broju

Iz prethodnih podataka zaključuje se da u ukupnim djelatnostima koje obavljaju obrti u Gradu Imotskom prevladavaju uslužne djelatnosti.

OPĆINA RUNOVIĆI





proizvodnja 4 10,52%





prijevoz 6 15,79%


šumarstvo 0 0,00%

trgovina 8 21,05%

Ukupno 38 100,00%


Iz gornje tablice je vidljivo da se većina registriranih obrta na području Općine Runovići bavi sljedećim djelatnostima:

Građevina – 10 obrta ili 26,32% u ukupnom broju

Trgovina – 8 obrta ili 21,05% u ukupnom broju

Prijevoz – 6 obrta ili 15,79% u ukupnom broju

Turizam i ugostiteljstvo – 5 obrta ili 13,16% u ukupnom broju

Prema prethodim podatcima izvlači se zaključak da je podjednak broj obrta što se bave sekundarnim (proizvodnim) i tercijarnim (uslužnim) djelatnostima na području Općine Runovići.

Izradio: Izradio:


25

OPĆINA PODBABLJE





proizvodnja 1 0,81%





prijevoz 24 19,51%


šumarstvo 1 0,81%

trgovina 18 14,63%

Ukupno 123 100,00%


Iz gornje tablice je vidljivo da se većina registriranih obrta na području Općine Podbablje bavi sljedećim djelatnostima:

• Građevina – 61 obrta ili 49,59% u ukupnom broju

• Prijevoz – 24 obrta ili 19,51% u ukupnom broju

• Trgovina – 18 obrta ili 14,63% u ukupnom broju

Podatci izneseni u gornjoj tablici govore da se obrti na području Općine Podbablje bave uglavnom sekundarnim (proizvodnim) djelatnostima.

Izradio: Izradio:


26

OPĆINA ZMIJAVCI





proizvodnja 2 6,67%





prijevoz 2 6,67%


šumarstvo 0 0,00%

trgovina 2 6,67%

Ukupno 30 100,00%


Iz gornje tablice je vidljivo da se većina registriranih obrta na području Općine Zmijavci bavi sljedećim djelatnostima:


• Trgovina – 6 obrta ili 20,00% u ukupnom broju

Podatci izneseni u gornjoj tablici govore da se obrti na području Općine Zmijavci bave uglavnom sekundarnim (proizvodnim) djelatnostima.

Izradio: Izradio:


27

OPĆINA LOKVIČIĆI





proizvodnja 1 3,33%





prijevoz 6 20,00%


šumarstvo 0 0,00%

trgovina 0 0,00%

Ukupno 30 100,00%


Iz gornje tablice je vidljivo da se većina registriranih obrta na području Općine Lokvičići bavi sljedećim djelatnostima:


• Prijevoz – 6 obrta ili 20,00% u ukupnom broju

Podatci izneseni u gornjoj tablici govore da se obrti na području Općine Lokvičići bave uglavnom sekundarnim (proizvodnim) djelatnostima.

Izradio: Izradio:


28

2.1.4. Trgovačka društva

Trgovačko je društvo pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim društvima. Upis društva u sudski registar uređen je Zakonom o sudskom registru i Pravilnikom o načinu upisa u sudski registar. Prema Zakonu, u Hrvatskoj se može osnovati društvo kapitala ili društvo osoba. Poduzetnici prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti uvođenjem službe Hitro.hr vrlo brzo i jednostavno mogu otvoriti tvrtku. Trgovački sud nadležan za područje Splitsko-dalmatinske županije je Trgovački sud u Splitu. Na području Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići djeluje ukupno 148 tvrtki registriranih kao trgovačka društva od čega najveći broj djeluje na području Grada Imotskog.

Tablica 7. Trgovačka društva na području Grada Imotskog

Djelatnost

Imotski Runovići Podbablje Zmijavci Lokvičići

broj subjekata

broj subjekata

broj subjekata

broj subjekata

broj subjekata

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 1 1 0 0 0

Ribarstvo 0 0 0 0 0

Rudarstvo i vađenje 1 0 0 0 1

Prerađivačka industrija 12 1 0 1 0

Opskrba el. energijom, plinom i vodom 2 0 0 0 0

Zbrinjavanje otpada 1 0 0 0 0

Građevinarstvo 26 2 0 4 1

Trgovina 49 1 0 5 0

Hoteli i restorani 4 0 0 0 0

Prijevoz, skladištenje i veze 11 0 0 2 1

Financijsko posredovanje 1 0 0 0 0

Poslovanje nekretninama 13 0 0 1 0

Obrazovanje 1 0 0 0 0

Zdravstvena zaštita 1 0 0 0 0

Ostale djelatnosti 3 0 1 0 0

UKUPNO: 126 5 1 13 3

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata, 2007. godina

Izradio: Izradio:


29

Najveći broj trgovačkih društava na području Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići se bavi djelatnošću trgovine (njih 49 ili 38,89% na području Grada Imotskog) te građevinarstva (njih 26 ili 20,63% na području Grada Imotskog).

2.1.5. Zadruge

Prema Zakonu o zadrugama iz 23.05.1995. godine „zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.“

Na području Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići djeluju sljedeće zadruge:

Tablica 8. Zadruge na području Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići

Naziv zadruge Lokacija Djelatnost Broj zadrugara

Broj zaposlenih

Broj kooperanata

Braniteljsko poljoprivredna zadruga "Imoćanka" Imotski Trgovina na veliko voćem i

povrćem 47 1 0

Građevinska zadruga "Imotski" Imotski Podizanje zgrada,

visokogradnja 12 1 46

Poljoprivredna zadruga "Poljica" Poljica Maslinarstvo (uljara);

destilerija lavande 46 0 209

Štedno kreditna zadruga "Imotski" Imotski Ostalo kreditno

posredovanje 51 2 0

Obrtnička zadruga "Rebić" Imotski Trgovina; proizvodnja vina i rakije 3 0 0

UKUPNO: 159 4 255

Izvor: www.zadruge.hr, 2007. godina

Iz prethodne tablice vidljivo je da na području Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići djeluje pet zadruga koje ukupno zapošljavaju 4 zaposlenika, okupljaju 159 zadrugara te imaju 255 kooperanata.

Izradio: Izradio:


30

2.1.6. Poljoprivreda

Poljoprivreda je oduvijek bila osnovna djelatnost na području Imotske krajine zahvaljujući ponajprije velikim obradivim površinama na području Imotskog polja, ali i brojnim pašnjacima na krškim područjima. Poljodjelstvo dominira na svim područjima na kojima je moguć uzgoj poljoprivrednih kultura radi prirodnih prilika i zemljišta, dok na ostalim područjima dominira stočarstvo. Važno je napomenuti da se najveći dio Imotskog polja nalazi na području Općine Donji Proložac te neće biti obuhvaćen ovom analizom.

Tablica 9. Broj kućanstava za poljoprivrednu proizvodnju s ukupno raspoloživim zemljištem

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

GRAD IMOTSKI

Na području Grada Imotskog postoji 1.373 poljoprivrednih kućanstava (4,3% udio u županiji) koja raspolažu sa ukupno 821,46 ha zemljišta od čega je 387,09 ha korišteno u poljoprivredne svrhe (47,12%). Iz toga proizlazi da je prosječna površina zemljišta po jednom kućanstvu 0,6 ha od čega je poljoprivrednog 0,28 ha.

Ostalo zemljište u Gradu Imotskom, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne svrhe (neobrađeno poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, dvorišta, putovi, kamenolomi, pješčare, ribnjaci, močvare te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama) iznosi 434,37 ha.

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa površina zemljišta

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Ostalo zemljište, ha

Broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta ukupno

korišteno u vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

Splitsko-dalmatinska županija 31.953 39.372,03 20.054,39 19.140,15 1.456,18 541,94 19.317,64 146.289

Imotski 1.373 821,46 387,09 371,08 16,1 0,09 434,37 3.765

Lokvičići 262 273,16 68,83 68,83 - - 204,33 1.184

Podbablje 1.139 1.029,81 569,14 567,93 2,23 1,02 460,67 6.633

Runovići 568 643,73 347,95 318,45 32,46 2,96 295,78 3.725

Zmijavci 456 320,86 199,4 196,41 2,99 - 121,46 1.828

Izradio: Izradio:


31

OPĆINA RUNOVIĆI

Na području Općine Runovići postoji 568 poljoprivrednih kućanstava (1,78 % udio u županiji) koja raspolažu s ukupno 643,73 ha zemljišta od čega je 347,95 ha korišteno u poljoprivredne svrhe (54,05%). Iz toga proizlazi da je prosječna površina zemljišta po jednom kućanstvu 1,13 ha od čega je poljoprivrednog 0,61 ha.

Ostalo zemljište u Općini Runovići, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne iznosi 295,78 ha.

OPĆINA PODBABLJE

Na području Općine Podbablje postoji 1.139 poljoprivrednih kućanstava (3,56 % udio u županiji) koja raspolažu sa ukupno 1.029,81 ha zemljišta od čega je 569,14 ha korišteno u poljoprivredne svrhe (55,26%). Iz toga proizlazi da je prosječna površina zemljišta po jednom kućanstvu 0,90 ha od čega je poljoprivrednog 0,50 ha.

Ostalo zemljište u Općini Podbablje, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne iznosi 460,67 ha.

OPĆINA ZMIJAVCI

Na području Općine Zmijavci postoji 456 poljoprivrednih kućanstava (1,43 % udio u županiji) koja raspolažu sa ukupno 320,86 ha zemljišta od čega je 199,40 ha korišteno u poljoprivredne svrhe (62,15%). Iz toga proizlazi da je prosječna površina zemljišta po jednom kućanstvu 0,70 ha od čega je poljoprivrednog 0,44 ha.

Ostalo zemljište u Općini Zmijavci, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne iznosi 121,46 ha.

OPĆINA LOKVIČIĆI

Na području Općine Lokvičići postoji 262 poljoprivrednih kućanstava (0,82 % udio u županiji) koja raspolažu sa ukupno 272,16 ha zemljišta od čega je 68,83 ha korišteno u poljoprivredne svrhe (25,3%). Iz toga proizlazi da je prosječna površina zemljišta po jednom kućanstvu 1,04 ha od čega je poljoprivrednog 0,26 ha.

Ostalo zemljište u Općini Lokvičići, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne iznosi 204,33 ha.

Izradio: Izradio:


32

Tablica 10. Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom raspoloživom zemljištu


Splitsko-dalmatinska županija

Grad Imotski

Općina Lokvičići

Općina Podbablje

Općina Runovići

Općina Zmijavci

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

ukupno 20.054,39 387,09 68,83 569,14 347,95 199,4

oranice i vrtovi 4.898,18 130,06 29,61 213,53 146,93 81,84

povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe)

495,48 9,48 6,32 16,99 4,69 4,99

livade 2.745,86 79,16 11,99 86,34 85,62 6,86

pašnjaci 5.258,12 15,4 2,31 50,73 19,63 9,1

voćnjaci

ukupno 4.005,30 12,59 1,35 8,93 4,4 4,54

od toga: plantažni 527,05 5,74 0,07 0,84 0,67 0,13

vinogradi

ukupno 2.645,73 140,39 17,25 192,62 86,68 92,07

od toga: plantažni 1.111,30 112,58 11,19 165,27 45,37 85,01

rasadnici i košaračka vrba i dr. 5,72 0,01 - - - -

Ostalo zemljište, ha

ukupno 19.317,64 434,37 204,33 460,67 295,78 121,46

od toga: neobrađeno 6.714,37 178,45 93,37 174,3 150,08 64,01

od toga: šumsko 11.183,34 207,15 99,24 233,1 129,27 41,1


Prema podatcima iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, na području Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići većina poljoprivrednog zemljišta se koristi u obliku oranica i vrtova (33,6% u Gradu Imotskom, 43% u Općini Lokvičići, 37,5% u Općini Podbablje, 42,25% u Općini Runovići te 41% u Općini Zmijavci).

Osim oranica i vrtova, velike površine poljoprivrednog zemljišta su pokrivene i pod vinogradima (36,25% na području Rada Imotskog, od čega su 80,2% plantažni vinogradi; 25% na području Općine Lokvičići, od čega su 64,87% plantažni vinogradi; 33,84% na području Općine Podbablje, od čega su 85,8% plantažni vinogradi; 25% na području Općine Runovići, od čega su 52,34% plantažni vinogradi; 46,17% na području Općine Zmijavci, od čega su 92,33% plantažni vinogradi.

Izradio: Izradio:


33

Vidljivo je da na području Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci, Lokvičići dominira poljodjelska proizvodnja, što proizlazi iz specifičnog položaja te klime i zemljišta na području Grada Imotskog te navedenih Općina.

Osim poljodjelske proizvodnje na navedenim područjima postoje i značajne površine pod livadama i pašnjacima, dakle namijenjene stočarskoj proizvodnji.

Područja pod livadama i pašnjacima na području Grada Imotskog iznose 94,56 ha ili 24,43% ukupnih poljoprivrednih površina. Na područjima Imotskih općina površine su sljedeće:

• Općina Runovići – 105,25 ha ili 30,25% poljoprivrednih površina; • Općina Podbablje – 137,07 ha ili 24,08% poljoprivrednih površina • Općina Zmijavci – 15,96 ha ili 8% poljoprivrednih površina • Općina Lokvičići – 14,3 ha ili 20,78 % poljoprivrednih površina

Stočarstvo na području Imotske krajine ima tradicionalno manju ulogu nego poljodjelstvo iako su se ta dva vida poljoprivredne proizvodnje oduvijek upotpunjavala što je vidljivo iz prikazane strukture poljoprivrednog zemljišta.

Tablica 11. Struktura oranica i vrtova u županiji, Gradu Imotskom te Općinama Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići (u ha)

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenom poljoprivrednom zemljištu


Grad Imotski

Općina Lokvičići

Općina Podbablje

Općina Runovići

Općina Zmijavci

Ukupno korištene oranice i vrtovi 4.898,18 130,06 29,61 213,53 146,93 81,84

Žitarice 2.635,64 68,76 8,18 117,59 97,77 55,67

Krumpir 715,04 26,62 18,63 70,52 27,46 9,4

Mahunasto povrće za suho zrno 36,81 0,21 - 3,48 0,01 0,14

Uljano sjemenje i plodovi 0,82 - - - - -

Duhan 0,27 - - - - 0,02

Šećerna repa 0,17 - - - 0,02 -

Krmno bilje 648,89 6,94 1,85 12,12 12,48 3,79

Predivo bilje - - - - - -

Ostalo povrće 337,98 25,27 - 2,72 3,5 1,68

Bilje za upotrebu u parfumeriji i farmaciji (aromatsko i ljekovito), i ostalo bilje

231,92 - - - 0,2 -

Izradio: Izradio:


34

Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje i sadni materijal

16,88 0,15 - - 0,09 0,08

Ugari 272,9 2,07 0,95 7,09 5,39 11,05

Ostalo povrće u povrtnjacima 455,26 8,44 6,28 14,34 4,23 4,43


Podatci u gornjoj tablici jasno pokazuju da na području Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići većina zemljišta je iskorištena za proizvodnju žitarica i krumpira i to u sljedećim postotcima: • Grad Imotski – 52,87% zemljišta pod žitaricama, 20,47% pod krumpirom • Općina Runovići – 66,54% zemljišta pod žitaricama, 18,69% pod krumpirom • Općina Podbablje – 55,07% zemljišta pod žitaricama, 33,03% pod krumpirom • Općina Zmijavci – 68% zemljišta pod žitaricama, 11,5% pod krumpirom • Općina Lokvičići – 27,63% zemljišta pod žitaricama, 63% pod krumpirom Kao posebnost vrijedi napomenuti da se na području Općine Podbablje započelo sa plantažnom sadnjom lavande te je osnovana i prva destilerija što je dodatan poticaj rastu uzgoja ove mediteranske kulture na području Imotske krajine.

Tablica 12. Stočna proizvodnja (uzgoj)

Stoka, perad i ostale životinje

Splitsko-dalmatinska

županija

Grad Imotski

Općina Runovići

Općina Podbablje

Općina Zmijavci

Općina Lokvičići

Goveda 8.386 259 213 207 87 58

Svinje 24.058 1.184 642 1.839 933 205

Ovce i koze 91.940 864 1.120 1.320 158 131

Konji 644 1 2 7 9 4

Magarci, mazge i mule 1.413 4 3 6 21 22

Kunići 12.503 486 97 625 173 173

Perad 318.014 20.219 1.853 18.064 7.693 8.213

Pćelinje zajednice 13.439 748 0 113 28 1


Izradio: Izradio:


35

Pregledom podataka o stočnoj proizvodnji vidljivo je da uzgoj svinja čini veći udio na području Grada Imotskog (4,92% udio u županiji), Općine Runovići (2,67% udio u županiji), Općine Podbablje (7,64% udio u županiji) te Općine Zmijavci (3,88% udio u županiji).

Nadalje, uzgoj peradi je natprosječna djelatnost na području Grada Imotskog (6,36% udio u županiji), Općine Podbablje (5,68% udio u županiji), Općine Zmijavci (2,42% udio u županiji) te Općine Lokvičići (2,58% udio u županiji).

Osim navedenih aktivnosti, uzgoj kunića ostvaruje natprosječne rezultate na području Grada Imotskog (3,89% udio u županiji), Općine Podbablje (5% udio u županiji) te Općine Lokvičići (1,38% udio u županiji).

Izradio: Izradio:


36

Tablica 13. Broj i demografija ljudi u poljoprivrednom sektoru


Grad Imotski

% Općina

Lokvičići %

Općina Podbablje

% Općina

Runovići %

Općina Zmijavci

%

Broj kućanstava 1.373 262 1.139 568 456

Broj članova kućanstava (podatci za prvih 8 članova kućanstava)

4.939 100% 913 100% 4.306 100,00% 2.061 100,00% 1.698 100,00%

muški 2.500 50,62% 474 51,92% 2.151 49,95% 1.047 50,80% 884 52,06%

ženski 2.439 49,38% 439 48,08% 2.155 50,05% 1.014 49,20% 814 47,94%

do 25 godina 1.626 32,92% 257 28,15% 1.456 33,81% 683 33,14% 591 34,81%

25 - 34 635 12,86% 106 11,61% 515 11,96% 222 10,77% 203 11,96%

35 - 44 625 12,65% 145 15,88% 535 12,42% 268 13,00% 231 13,60%

45 - 54 721 14,60% 94 10,30% 612 14,21% 254 12,32% 214 12,60%

55 - 64 557 11,28% 106 11,61% 484 11,24% 210 10,19% 199 11,72%

više od 65 godina 775 15,69% 205 22,45% 704 16,35% 424 20,57% 260 15,31%

UKUPNO: 4.939 100,00% 913 100,00% 4.306 100,00% 2.061 100,00% 1.698 100,00%


Prema podatcima iz gornje tablice vidi se broj i struktura kućanstava i njihovih članova koja se bave poljoprivredom na području Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići. Spolna struktura je svugdje uglavnom podjednaka uz blago veći broj muškog stanovništva osim na području Općine Podbablje. Dobna struktura stanovništva pokazuje značajne razlike pa tako na području Općine Zmijavci je najveći udio članova poljoprivrednih kućanstava mlađih od 25 godina (34,81%), a ta općina ima ujedno najmanji udio stanovništva starijeg od 65 godina (15,31%) među članovima poljoprivrednih kućanstava.

Obrnuta situacija je na području Općine Lokvičići gdje živi najmanji broj članova poljoprivrednih obitelji mlađih od 25 godina (28,15%), a istovremeno najveći broj članova starijih od 65 godina (22,45%).

Izradio: Izradio:


37

2.1.7. Šumarstvo

Prema podatcima iz Hrvatskih šuma, podružnica Split, odjel za uređivanje šuma, Šumarija Imotski, iz 2005. godine, na području Imotske krajine postoje tri gospodarske jedinice i to Badnjevica, Osoje i Orljača. Raspored, površina i drvna zaliha navedenih gospodarskih jedinica je prikazana u sljedećoj tablici:

Tablica 14. Raspored, površina i drvna zaliha na području Imotske krajine

Gospodarska jedinica Grad

Imotski Općina

Runovići Općina

Podbablje Općina

Lokvičići Općina

Zmijavci

Badnjevica

Površina (ha) 1710,18

Drvna zaliha m³ 57.645

Osoje

Površina (ha) 2988,61 1745,93 12,49 NEMA PODATAKA

Drvna zaliha m³ 959 7272 NEMA PODATAKA3

Orljača

Površina (ha) 263,87 118,82 168,23

Drvna zaliha m³ 916

UKUPNO:

Površina (ha) 1710,18 3252,48 1864,75 180,72

Drvna zaliha m³ 57.645 959 8188

Izvor: Programi gospodarenja za gospodarske jedinice Osoje, Badnjevica i Orljača, 2005. god.

Prema podatcima izraženim na gornjoj tablici vidljivo je da površine pod navedenim gospodarskim jedinicama zauzimaju veći dio površina Grada Imotskog i Općina Imotske regije. U daljnjem tekstu će biti opisane pojedine gospodarske jedinice.

3 Izvor: Podatci za Općinu Zmijavci su u sklopu Općine Runovići

Izradio: Izradio:


38

GOSPODARSKA JEDINICA OSOJE

Površina gospodarske jedinice Osoje iznosi 5516,91 ha od čega je: • Obraslo šumsko zemljište 5321,61 ha • Neobraslo proizvodno šumsko zemljište 123,11 ha • Neobraslo neproizvodno šumsko zemljište 63,33 ha • Neplodno 8,86 ha

Tablica 15. Drvna zaliha i prirast

Uređajni razred

Drvna zaliha Prirast

ha m³ ha m³

Crni bor 65,92 11.139 65,92 N.A.

Ukupno: 65,92 11139 65,92 0

Izvor: Problem gospodarenja gospodarskom jedinicom Osoje, 2005. god.

Prema podatcima u gornjoj tablici vidljivo je da crni bor dominira u ukupnoj površini gospodarske jedinice Osoje.

GOSPODARSKA JEDINICA BADNJEVICA

Površina gospodarske jedinice „Badnjevica“ iznosi 5078,56 ha od čega je:

• Obraslo šumsko zemljište 3145,39 ha • Neobraslo proizvodno šumsko zemljište 753,29 ha • Neobraslo neproizvodno šumsko zemljište 41,73 ha • Neplodno 157,51 ha • Uzurpirane površine 980,64 ha


Uređajni razred


ha m³ ha m³

Crni bor 448,05 80.604 448,05 1997

Alpski bor 22,28 2.445 22,28 41

Hrast medunac 532,92 9.352 532,92 432

Ukupno: 1003,25 92401 1003,25 2470

Izvor: Problem gospodarenja gospodarskom jedinicom Badnjevica, 2005. god.

Izradio: Izradio:


39

Prema podatcima u gornjoj tablici vidi se da najveći udio površine u gospodarskoj jedinici Osoje čine crni bor sa 448,05 ha (44,66%) te hrast medunac sa 532,92 ha (53,12%). Ukupan godišnji prirast šuma gospodarske jedinice iznosi 2470 m³.

GOSPODARSKA JEDINICA ORLJAČA

Površina gospodarske jedinice Orljača iznosi 5.863,74 ha od čega je: • Obraslo šumsko zemljište 5.684,77 ha • Neobraslo proizvodno šumsko zemljište 64,51 ha • Neobraslo neproizvodno šumsko zemljište 112,37 ha • Neplodno 2,09 ha


Uređajni razred


ha m³ ha m³

Crni bor 103,32 17.358 103,32 N.A.

Ukupno: 103,32 17358 103,32 0

Izvor: Problem gospodarenja gospodarskom jedinicom Orljača, 2005. god.

Prema podatcima u gornjoj tablici vidljivo je da crni bor dominira u ukupnoj površini gospodarske jedinice Orljača.

Izradio: Izradio:


40

2.1.8. Turizam

Na području Grada Imotskog organizirani turizam nema dugu povijest, ali u zadnjih nekoliko godina doživljava sve intenzivniji razvoj. Poseban poticaj turističkom razvoju Imotske krajine pruža izgradnja autoceste od Zagreba do Šestanovca (koji je 35 km udaljen od Imotskog) koja je dodatno povezala Imotski kraj s ostatkom Hrvatske te s Europom. Važno je napomenuti i povezivanje Imotske krajine s Makarskom rivijerom putem tunela u Zagvozdu čija izgradnja je započela sredinom 2007. godine.

Na području Grada Imotskog postoje tri hotela i jedan pansion koji raspolažu sa oko 150 kreveta. Taj broj se planira povećati na preko 200 obnovom i nadogradnjom dvaju hotela.

Brojne prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti na području Imotskog predstavljaju osnovu turističke ponude. Najpoznatija među njima su Crveno i Modro jezero, Lokvičići jezera te Tvrđava Topana i stari grad smješteni na obroncima brda Podi.

Osim navedenih, Imotska krajina raspolaže sa širokim izborom autohtone hrane i pića (domaće vino, rakija, jela ispod peke i sl.). Važno je napomenuti i brojne manifestacije koje iako se održavaju u općinama koje nisu direktno uključene u ovaj tekst, predstavljaju neizostavan element poticaja razvoja turizma Imotske krajine. Navedene manifestacije predstavljaju npr. susret „Glumci u Zagvozdu“ te festival gange, rere i ojkavice u Biorinama.

Crveno i Modro jezero

Najpoznatiji simbol Grada Imotskog i cijele Imotske krajine su dva kraška jezera prozvana Crveno i Modro jezero. Crveno je dobilo ime po boji stijena i zemlje koje ga okružuju, dok je Modro dobilo ime po boji vode u njemu.

Slika 5. Crveno jezero

Izvor: www.speleogenesis.info

Izradio: Izradio:


41

Nastanak Imotskih jezera vezan je uz geološke događaje iz novije povijesti, odnosno urušavanje unutrašnjih pećina nad samim podzemnim vodenim pukotinama (kanalima).

Duboke pukotine u zemlji i spomenute ponikve proširivale su se, kako je već istaknuto, zbog kretanja velikih vodenih masa koje u diluviju, nakon otapanja leda, teku površinom zemlje i dolaze iz raznih dinarskih planina iz Bosne. Ove su vodene mase pomagale vertikalnoj koroziji i trajno su povećavale podzemne spilje i šupljine koje su se kasnije, djelovanjem potresa i nabiranjem zemljine kore, srušile i oblikovale ponikve kao glavne pojave krša.

Crveno Jezero se nalazi 1 km. sjeverozapadno od Grada imotskog i jedan je od najpoznatijih kraških fenomena na ovim prostorima. Oblik podsjeća na klasičnu krašku vrtaču, ali orijaških proporcija. Obod mu je nagnut prema jugu sa visinskom razlikom od 100 m između dvije strane. Na visini vode, okno poprima kružni oblik promjera oko 200 m. Izmjerena dubina jezera za nižeg vodostaja iznosi oko 250 m, iako postoje naznake da se na dnu nalaze prolazi koji bi mogli voditi i na veće dubine.

Modro jezero je smješteno odmah uz zapadni dio grada. Dužina Modrog jezera iznosi oko 800 metara, dok širina koleba između 250 i 400 metara. Najveća dubina vode iznosi 90m i nastupa uglavnom za vrijeme kišnih dana kada se poveća razina vode u jezeru. Osim preko kiše, jezero se napaja i pomoću podzemnih voda koje hidrostatskim tlakom podižu razinu vode.

Slika 6. Modro jezero

Izvor: www.speleogenesis.info

Izradio: Izradio:


42

Tvrđava Topana

Tvrđava 'Topana' je smještena uz obronke Modrog jezera i dominira Gradom Imotskim , a izgrađena je u 10. stoljeću. Zbog svog dominantnog položaja nad većim dijelom Imotske Krajine, kroz povijest je imala važno strateško značenje. Turci su njome vladali preko 200 godina, sve do 1717., kad su je osvojili Mlečani. Današnji izgled tvrđava je zadržala iz tih vremena. Danas se na području Tvrđave i oko nje nalazi mnoštvo restorana i konoba koje povećavaju turističku i ugostiteljsku ponudu Grada Imotskog.

2.1.9. Bankarstvo i financijske usluge

Prisutnost banaka na području svake jedinice lokalne samouprave (grada ili općine) bitno olakšava poslovanje svim poslovnim subjektima na tom području, a ujedno omogućavanjem konstantne dostupnosti novčanih sredstava kućanstvima i poslovnim subjektima djeluje pozitivno na cijelo gospodarstvo tog područja.

Na području Grada Imotskog djeluju poslovnice šest banaka i to: • Privredne Banke Zagreb (PBZ) • Splitske Banke • Zagrebačke Banke (ZABA) • OTP Banke • Croatia Banke te • Hrvatske Poštanske Banke (HPB)

Na području Općine Runovići djeluje samo poslovnica Splitske banke, dok na području Općina Podbablje, Zmijavci i Lokvičići ne djeluju poslovnice niti jedne banke.

2.1.10. Poticanje razvoja poduzetništva

Na području Grada Imotskog i općina Imotske krajine se provode i podupiru sve poticajne mjere Ministarstava Vlade RH i Splitsko-dalmatinske županije.

Grad Imotski je u cilju provedbe odluke o poticanju poljoprivrede za sadnju višegodišnjih nasada osigurao u 2006. godini sredstva u iznosu od 200.000,00 kn.

Grad Imotski organizirao je tribine u svrhu informiranja poduzetnika i poljoprivrednika na kojima su izlagali predstavnici Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva

Turistička Zajednica Imotski dodjeljuje potpore su fizičkim i pravnim osobama s prebivalištem u Imotskom koje organiziraju kulturna, umjetnička, sportska i druga događanja koja pridonose obogaćivanju turističke ponude kao i promidžbi grada Imotskog.

Izradio: Izradio:


43

U 2007.godine u gradu Imotskom provela se edukacija pod programom „Obrazovanje u poduzetništvu u 2007. godini“ Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva, a pod izvođenjem MICRO edukacije iz Splita.

Teme programa bile su prilagođene kako poduzetnicima početnicima tako i poduzetnicima u fazi rasta i razvoja. Program je bio besplatan za sve polaznike.

2.1.11. Gospodarska udruživanja

Poduzetnici su bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore (HOK, www. hok.hr), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr).

Županijska središta Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore su u Splitu.

Članice Županijske komore Split mogu od stručnih službi ove komore dobiti sve informacije o zakonskim odredbama iz područja ekonomske politike i svih sektora gospodarstva(trgovina, industrija, turizam, graditeljstvo, poljodjelstvo, nakladništvo itd), deviznoga, financijskoga i poreznoga sustava, carinskoga sustava s primjenom carinskih tarifa, bankarstva s podacima o kreditima, informacije o procesu restrukturiranja i privatizacije hrvatskih tvrtki, mogućnostima investiranja itd.

Osim informiranja članicama pruža i savjete u svezi primjene ISO normi i unapređenja kakvoće proizvoda i usluga, prezentacije inovacija i patenata, primjene licencija; savjete i informacije u pogledu mogućnosti otvaranja tvrtki i osnivanja stranih predstavništava, pravne savjete itd.

Izradio: Izradio:


44

2.1.12. Radna snaga – zaposlenost/ nezaposlenost i izvori financiranja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Središnja služba u Zagrebu, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, na dan 30.09.2007. godine, struktura osiguranika prema osnovama osiguranja na području Grada Imotskog i općina Imotske krajine prikazana je na sljedećoj tablici:

Tablica 18. Struktura osiguranika prema osnovama osiguranja

Osnove osiguranja Broj osiguranika

Imotski Runovići Podbablje Lokvičići Zmijavci

Radnici i s njima izjednačene osobe 2914 75 195 51 130

Obrtnici 291 23 141 1 39

Poljoprivrednici 63 30 58 0 39

Samostalne profesionalne djelatnosti 58 0 0 0 1

Radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa

673 101 243 47 85

Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu

0 0 0 0 1

Produženo osiguranje 0 2 2 0 0

UKUPNO 3999 231 639 99 266

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, središnja služba, stanje 30.09.2007.

Izradio: Izradio:


45

GRAD IMOTSKI

Prema podatcima iz HZMO, vidljivo je da najveći udio osiguranika čine radnici i s njima izjednačene osobe odnosno njih 72,87% (2914 osoba), dok su na drugom mjestu radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa, njih 16,83% (673 osoba).

OPĆINA RUNOVIĆI

Prema podatcima iz HZMO, vidljivo je da najveći udio osiguranika čine radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa 43,72% (101 osoba), dok su na drugom mjestu radnici i s njima izjednačene osobe 32,47% (75 osoba).

OPĆINA PODBABLJE

Prema podatcima iz HZMO, vidljivo je da najveći udio osiguranika čine radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa 38,03% (243 osoba), dok su na drugom mjestu radnici i s njima izjednačene osobe 30,52% (195 osoba) te obrtnici sa 22,06% (141 osoba).

OPĆINA LOKVIČIĆI

Prema podatcima iz HZMO, vidljivo je da je udio osiguranika podjednak između radnika i njima izjednačenih osoba (51 osoba ili 51,51%) i radnika zaposlenih kod samostalnih obveznika uplate doprinosa (47 osoba ili 47,47%).

OPĆINA ZMIJAVCI

Prema podatcima iz HZMO, vidljivo je da najveći udio osiguranika čine radnici i s njima izjednačene osobe odnosno njih 48,87% (130 osoba), dok su na drugom mjestu radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa, njih 31,95% (85 osoba).

Izradio: Izradio:


46

Tablica 19. Stanovništvo starije od 15 godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima

Podjela prema vrstama obrazovanja Grad

Imotski Općina

Runovići Općina

Podbablje Općina

Zmijavci Općina

Lokvičići

Ukupno 7.752 2.087 3.868 1.624 833

Bez škole 376 286 181 141 69

1-3 razreda osnovne 433 142 253 244 69

4-7 razreda osnovne 507 251 559 76 187

Osnovna škola 1.563 455 860 227 175

Srednje škole

svega 3.866 798 1.664 771 296

škole za zanimanje 2.037 464 987 462 208

škole za zanimanje u trajanju od 4 i više godina

1.331 263 525 228 75

gimnazija 498 71 152 81 13

Viša škola, I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij 413 54 116 71 10

Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij 518 75 184 74 13

Magisterij 10 1 0 2 1

Doktorat 4 1 1 0 0

Nepoznato 62 24 50 18 13

Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis 2001.)

GRAD IMOTSKI

Prema podatcima iz popisa stanovništva 2001 godine, na području Grada Imotskog živi 7.752 stanovnika starijih od 15 godina. Najveći udio u strukturi stanovništva prema obrazovanju zauzimaju stanovnici sa završenom srednjom školom i to njih 3.866 ili 49,87% , od čega je njih najviše završilo jednu od škola za zanimanje (2.037 stanovnika ili 52,69%).

Višu školu je završilo 413 odnosno 5,33%, dok je fakultete, umjetničke akademije i sveučilišni studij završilo njih 518 odnosno 6,68%.

Važno je napomenuti da u ukupnoj strukturi stanovnika starijih od 15 godina, 1316 ili 16,98% nije završilo niti osnovnu školu.

Izradio: Izradio:


47

OPĆINA RUNOVIĆI

Prema podatcima iz popisa stanovništva 2001 godine, na području Općine Runovići živi 2.087 stanovnika starijih od 15 godina. Najveći udio u strukturi stanovništva prema obrazovanju zauzimaju stanovnici sa završenom srednjom školom i to njih 798 ili 38,24% , od čega je njih najviše završilo jednu od škola za zanimanje (464 stanovnika ili 58,14%). Velik je broj stanovnika i sa završenom osnovnom školom (455 ili 21,8%) u ukupnom broju.



OPĆINA PODBABLJE

Prema podatcima iz popisa stanovništva 2001 godine, na području Općine Podbablje živi 3.868 stanovnika starijih od 15 godina. Najveći udio u strukturi stanovništva prema obrazovanju zauzimaju stanovnici sa završenom srednjom školom i to njih 1.664 ili 51,68% , od čega je njih najviše završilo jednu od škola za zanimanje (987 stanovnika ili 59,3%).

Višu školu je završilo 116 odnosno 3%, dok je fakultete, umjetničke akademije i sveučilišni studij završilo njih 184 odnosno 4,75%.


OPĆINA ZMIJAVCI

Prema podatcima iz popisa stanovništva 2001 godine, na području Općine Podbablje živi 1.624 stanovnika starijih od 15 godina. Najveći udio u strukturi stanovništva prema obrazovanju zauzimaju stanovnici sa završenom srednjom školom i to njih 771 ili 47,47% , od čega je njih najviše završilo jednu od škola za zanimanje (462 stanovnika ili 60%).



Izradio: Izradio:


48

OPĆINA LOKVIČIĆI

Prema podatcima iz popisa stanovništva 2001 godine, na području Općine Podbablje živi 833 stanovnika starijih od 15 godina. Najveći udio u strukturi stanovništva prema obrazovanju zauzimaju stanovnici sa završenom srednjom školom i to njih 296 ili 35,53% , od čega je njih najviše završilo jednu od škola za zanimanje (208 stanovnika ili 70,27%). Velik je broj stanovnika i sa završenom osnovnom školom (175 ili 21%) u ukupnom broju.


Važno je napomenuti da u ukupnoj strukturi stanovnika starijih od 15 godina, 325 ili 39% nije završilo niti osnovnu školu.

U nastavku je prikazan pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja, spolnoj i starosnoj strukturi na području Grada Imotskog.

Tablica 20. Pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja

Red. Broj

Stručna sprema 2004. 2005. 2006. 2007.

1 Bez škole i nezavršena osnovna škola

13 11 9 8

2 Završena osnovna škola 268 287 309 291

3 Završena srednja škola

928 938 958 911

4 Viša škola, 1. stupanja fakulteta i stručni studij

44 40 42 39

5 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 56 58 68 62

6 Sveukupan zbroj 1309 1334 1386 1311

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, područna služba Imotski, 2007. godina

Prema podatcima iz gornje tablice vidljivo je da broj nezaposlenih na području Grada Imotskog stagnira u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Najveći broj nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom što se može povezati sa najvećim relativnim udjelom tih stanovnika u ukupnom broju stanovnika. Tijekom 2006. godine, primjetan je porast nezaposlenih u svim segmentima stanovništva dok se u 2007. godini taj broj ponovo smanjio na razinu iz 2004. godine.

Izradio: Izradio:


49

Detaljniji prikaz nezaposlenih osoba prema obrazovanju u razdoblju od 2004. do 2007. godine je prikazan u sljedećem grafu:

Graf 2. Kretanje broja nezaposlenih osoba prema obrazovnoj strukturi

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

2004. 2005. 2006. 2007.

godine

bro

j nez

aposl

enih

Bez škole inezavršena osnovnaškolaZavršena osnovnaškola

Završena srednjaškola

Viša škola, 1.stupanja fakulteta istručni studijFakultet, akademija,magisterij, doktorat

Sveukupan zbroj


Graf 3. Kretanje broja nezaposlenih prema spolnoj strukturi

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

2004 2005 2006 2007

godine

bro

j n

ezap

osl

enih

oso

ba

Muškarci

Žene


Struktura nezaposlenih osoba prema spolu pokazuje da je na području Grada Imotskog znatno veći broj nezaposlenih žena nego muškaraca (od ukupnog broj nezaposlenih u 2007. godini bilo je 67,73% žena). Taj udio konstantno raste tijekom godina, a razlog je zatvaranje brojnih radnih mjesta na kojima se bile zaposlene uglavnom žene zahvaljujući odlascima u stečaj poduzeća kojima su žene činile većinu radne snage (npr. „Trimot“ tvornica trikotaže).

Izradio: Izradio:


50

Tablica 21. Pregled nezaposlenih osoba prema dobnoj strukturi

Starosna struktura nezaposlenih osoba

15 - 29 30 - 39 40 - 49 50 - 59 više od 60 UKUPNO

2004 481 423 292 104 9 1309

2005 483 432 287 123 9 1334

2006 490 419 308 158 11 1386

2007 427 416 291 165 12 1311


Prema gornjoj tablici vidljivo je da veći dio nezaposlenih na području Grada Imotskog čine osobe mlađe od 40 godina iako je primjetan trend opadanja njihovog udjela u ukupnom broju nezaposlenih u zadnje četiri godine (od 69% u 2004. godini do 64,3% u 2007. godini). Primjetan je i trend porasta broja nezaposlenih osoba starijih od 50 godina i to od 104 osobe u 2004. godini (7,95%) do 165 osoba u 2007. godini (12,6%).

Izradio: Izradio:


51

Tablica 22. Izvori sredstava za život u Gradu Imotskom i Općinama Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići

Imotski Lokvičići Podbablje Runovići Zmijavci

Glavni izvori sredstava za život

Ukupan broj stanovnika 10.213 1.037 4.904 2.643 2.130

Prihodi od rada 2.423 229 1.004 553 478

Prihodi od rada i mirovine 5 - 3 2 2

Prihodi od rada i ostali prihodi (socijalne naknade, prihodi od imovine i sl.)

79 17 74 29 37

Samo mirovina 2.009 210 943 513 408

Mirovina i socijalna naknada 16 - 8 13 3

Mirovina i ostali prihodi (naknada od mirovine i sl.)

23 - 4 5 1

Samo socijalna naknada 204 26 113 128 59

Samo prihodi od imovine 19 - 35 19 1

Samo povremena potpora drugih 38 1 209 10 2

Ostali prihodi 55 6 61 21 6

Bez prihoda 5.177 528 2.111 1.231 1.115

Nepoznato 165 20 339 119 18

Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis 2001.)

Prema podatcima s popisa stanovništva iz 2001. godine, na području Grada Imotskog i Općina Lokvičići, Podbablje, Runovići i Zmijavci je najveći broj osoba starijih od 15 godina bio bez prihoda od čega najviše u Općini Zmijavci (52,35% ili 1.115 osoba), a najmanje u Općini Podbablje (43,05% ili 2.111 osoba).

Prihode od rada je ostvarivalo najviše osoba na području Općine Podbablje (20,5% ili 1.004 osoba), a najmanje na području Grada Imotskog (23,7% ili 2.423 osoba)

Prihode od mirovina je ostvarilo najviše osoba na području Općine Runovići (20,25% ili 2.009 osoba), a najmanje na području Općine Lokvičići (19,15% ili 408 osoba).

Izradio: Izradio:


52

2.1.13. Stanovanje i javne zgrade

Stanovanje je osnovna funkcija svakog naselja dok vrijednost nekretnina stvara najveću vrijednost nekog grada ili općine. Kvaliteta života te bogatstvo stanovništva se najviše odražava upravo kroz kvalitetu i broj stanova na području određenog grada ili općine.

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001. napravljene su sljedeće tablice i analizirano stanovanje na području Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Tablica 23. Stanovi prema načinu korištenja

Ukupno

Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste

povremeno Stanovi u kojima se

samo obavljala djelatnost Ukupno Nastanjeni

Privremeno nenastanjeni Napušteni

Stanovi za odmor

U vrijeme sezonskih radova u

poljoprivredi


broj 190.429 162.337 138.491 20.968 2.878 22.498 645 4.949

m² 13.516.939 11.622.580 10.079.027 1.393.993 149.560 1.521.140 32.536 340.683

Imotski broj 3.014 2.969 2.454 425 90 25 3 17

m² 203.561 201.749 180.224 17.790 3.735 1.080 90 642

Lokvičići broj 411 407 279 98 30 2 2 -

m² 27.405 27.235 19.543 5.958 1.734 90 80 -

Podbablje broj 1.633 1.468 1.224 196 48 113 52 -

m² 124.205 113.604 96.911 14.346 2.347 7.270 3.331 -

Runovići broj 1.147 769 743 12 14 378 - -

m² 76.831 54.727 53.372 740 615 22.104 - -

Zmijavci broj 679 664 500 141 23 15 - -

m² 53.623 52.713 41.558 10.095 1.060 910 - -

Izvor: DSZ (Popis 2001.)

Napomena: izraz «stanovi» u prethodnoj tablici označava sve vrste stambenih jedinica

Izradio: Izradio:


53

GRAD IMOTSKI

Na području Grada Imotskog postoji 3.014 stanova što je 1,6% svih stanova u županiji. Od tog broja 81,42% ih je stalno nastanjeno, dok ostali uglavnom spadaju u kategoriju privremeno nenastanjenih (14,1%). Prosječna površina stana na području Grada Imotskog je 67,54 m², dok je prosječna površina stalno nastanjenog stana 73,44 m², što je približno isto kao prosječna površina stana u Splitsko-dalmatinskoj županiji (72,78 m²).

OPĆINA RUNOVIĆI

Na području Općine Runovići postoji 1.147 stanova što je 0,6% svih stanova u županiji. Od tog broja 64,78% ih je stalno nastanjeno, dok ostali uglavnom privremeno nenastanjeni (12 ili oko 1%) ili napušteni (14 ili oko 1.2%). Prosječna površina stana na području Općina Runovići je 66,98 m², dok je prosječna površina stalno nastanjenog stana 71,83 m², što je približno isto kao prosječna površina stana u Splitsko-dalmatinskoj županiji (72,78 m²).

OPĆINA PODBABLJE

Na području Općine Podbablje postoji 1.633 stanova što je 0,86% svih stanova u županiji. Od tog broja 74,95% ih je stalno nastanjeno, dok ostali uglavnom privremeno nenastanjeni (196 ili oko 12%) ili napušteni (48 ili oko 3%). Prosječna površina stana na području Općina Podbablje je 77,39 m², dok je prosječna površina stalno nastanjenog stana 79,17 m², što je više od prosječne površine stana u Splitsko-dalmatinskoj županiji (72,78 m²).

OPĆINA ZMIJAVCI

Na području Općine Zmijavci postoji 679 stanova što je 0,35% svih stanova u županiji. Od tog broja 73,64% ih je stalno nastanjeno, dok ostali uglavnom spadaju u kategoriju privremeno nenastanjenih (141 stan ili 20,75%). Prosječna površina stana na području Općine Zmijavci je 78,97 m², dok je prosječna površina stalno nastanjenog stana 83,12 m², što je bitno više od prosječne površine stana u Splitsko-dalmatinskoj županiji (72,78 m²).

OPĆINA LOKVIČIĆI

Na području Općine Lokvičići postoji 411 stanova što je 0,22% svih stanova u županiji. Od tog broja 67,88% ih je stalno nastanjeno, dok ostali uglavnom spadaju u kategoriju privremeno nenastanjenih (23,84%). Prosječna površina stana na području Općine Lokvičići je 66,68 m², dok je prosječna površina stalno nastanjenog stana 70,05 m², što je nešto manje od prosječne površine stana u Splitsko-dalmatinskoj županiji (72,78 m²).

Izradio: Izradio:


54

2.1.14. SWOT analiza gospodarstva

Prednosti Nedostaci • Plodne poljoprivredne površine

na području Imotskog polja s kvalitetnim zemljištem i dovoljnom količinom vode

• Blaga mediteranska klima olakšava odvijanje gospodarskih aktivnosti

• Oporavak djelatnosti trgovine nakon ozbiljnog pada 90-ih godina

• Brojne prirodne i kulturne znamenitosti prepoznate su u Hrvatskoj, ali i šire te postoji interes među domaćim i stranim gostima

• Poznata tradicionalna sklonost stanovnika Imotske krajine poduzetništvu

• Pogodno područje za proizvodnju višnje i smokve

• Pogodno područje za povrtlarstvo

• Pogodan prostor za ovčarstvo (tradicija)

• Tradicija u pčelarstvu • Projektna dokumentacija za

navodnjavanje Imotske krajine (županija i ministarstvo) je u zadnjoj fazi izrade

• Projektna dokumentacija za projekt odvodnje je u izradi (Zmijavci, Runovići, Podbablje, Lokvičići, Imotski)

• Blagi trend pada nezaposlenosti u zadnje tri godine

• Bogato područje arhitektonskim kamenom za eksploataciju (nedovoljno istraženo)

• Pokrenuto sakupljanje i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja

• Prevladavanje tradicionalnih poljoprivrednih kultura te sporo uvođenje novih ideja i tehnologija u poljoprivredi (vinogradi – nove sorte)

• Nepovoljna demografska struktura stanovništva, veliki udio starijeg stanovništva u ukupnoj strukturi pučanstva

• Velika rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta te slabo razvijena intenzivna poljoprivredna proizvodnja

• Uglavnom prevladava tradicionalna stočna proizvodnja na malim poljoprivrednim gospodarstvima koja nema dovoljnu produktivnost (gotovo uništena stočna proizvodnja zbog sustava poticanja i neplaniranju plasmana)

• Relativno malen broj smještajnih kapaciteta što otežava intenzivniji razvoj turizma

• Nedostatak turističke agencije u gradu Imotskom

• Pristup razvoju gospodarstva preko poticaja nije dovoljno razrađen

• Velika stopa nezaposlenosti sa nepovoljnom spolnom i dobnom strukturom (veliki broj mladih nezaposlen)

• Nedostatak turističke ponude i nedovoljan broj smještajnih kapaciteta za veći razvoj turizma

• Nedovoljne investicije u

Izradio: Izradio:


55

navodnjavanje poljoprivrednih površina

• Nedovoljna promidžba kulturnih i prirodnih dobara

• Nedovoljno označavanje lokaliteta

• Nepostojanje popratnih sadržaja

• Nije izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

• Lokvičići u prostornom planu predviđene stambeno, poslovno turističke zone ali nisu infrastrukturno opremljene

• Podbablje- dvije poduzetničke zone predviđene u prostornom planu ali nisu infrastrukturno opremljene

• Podbablje- vlasništvo zemljišta poduzetničkih zona je u državnom vlasništvu, pa je otežan proces

• Nedovoljna organizacija otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda

• Nedovoljan broj kadra za potrebe gospodarstva (nema interesa za zanimanja, tesara, armirača..)

Prilike Prijetnje • Uvođenje novih poljoprivrednih

kultura stvara potencijal za daljnji razvoj poljoprivrede (npr. nove sorte vinove loze)

• Osnivanje poljoprivredne komore na razini države

• Staklenička i plastenička proizvodnja

• Boljom promocijom proizvoda ojačati snagu postojećih brendova (vino, sir, pršut)

• Komercijalizacija poljoprivrednih proizvoda

• Okrupnjavanjem poljoprivrednog

• Postoji mogućnost još intenzivnijeg odlijeva mladih i radno sposobnih ljudi iz Imotske krajine pri ulasku u EU

• Prijetnja zagađenjem okoliša (reindustrijalizacijom, rastom standarda , prometne infrastrukture i neplanskim turističkim djelovanjem povećava se opasnost od zagađenja okoliša koje bi nanijelo veliku štetu budućem razvoju grada)

Izradio: Izradio:


56

zemljišta stvorili bi se uvjeti za intenzivniji razvoj poljoprivrede i povećanje efikasnosti

• Izrada master-plana razvoja turizma u svrhu boljeg iskorištenja kulturnih i prirodnih resursa Imotske krajine

• Rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj i regiji što otvara prostor za brojne građevinska poduzeća iz Imotskog

• Postoji jasan trend rasta turističkih noćenja na području Grada Imotskog što može predstavljati važan poticaj daljnjem razvoju grada

• Povećana mogućnost greenfield investicija na području grada ulaskom Hrvatske u EU

• Povećana potražnja za ekološki proizvedenim poljoprivrednim proizvodima na tržištima Hrvatske, EU i svijeta

• Razvoj izletničkog turizma • Razvoj eko-etno, seoskog turizma • Prolazak autoputa • Probijanje tunela Sv.Ilija s novom

pristupnom cestom za Imotski, povezivanje s Hercegovinom

Izradio: Izradio:


57

2.2. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti na prostoru Grada Imotskog usko su vezane ne samo uz prosperitet ukupnog razvoja Grada nego i svih općina koje pripadaju Imotskoj krajini. U ovom dijelu analize najviše pažnje će se posvetiti na onu infrastrukturu koja preko društvenih djelatnosti osigurava potrebni preduvjet za cjelokupni razvoj ovog područja. Definiranjem svih kategorije društvenih djelatnosti ostvarit će se pregledniji sustav za analizu svih djelatnosti koje se prisutne u Gradu Imotskom i općinama Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići. Sinergijskim efektom komplementarnih elemenata društvenih djelatnosti potrebno je potencijal ovog područja iskoristiti kako bi se ostvario dugoročni razvoj i stabilnost.

Pod sustav društvenih djelatnosti spada:

• status i razvoj općinskih udruga,

• sustav obrazovanja,

• sustav zdravstvene zaštite, te

• objekti i institucije koje promiču kulturu i šport

Sustav društvenih djelatnosti zahtijeva kolektiv i zajedništvo udruga i zadruga, podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, obrazovanja te objekte i institucije koje promiču kulturni te športski život Grada i općina.

Unutar sustava društvenih djelatnosti, podsustav obrazovanja uzima vrlo važnu ulogu. U tom smislu predstojeća analiza posvetiti će posebnu pažnju upravo podsustavu obrazovanja. Kod kvalitete obrazovanja mladih ljudi ali i kod njihovog zadržavanja u svom kraju, kao presudni preduvjet se javlja visoko razvijena obrazovna infrastruktura. Naime na gospodarsku sliku Grada i Općina na kraju i najviše utječe obrazovni sustav. U Regionalno operativnom programu Splitsko-dalmatinske županije kao jedan od osnovnih županijskih problema generalno se ističe i neadekvatna povezanost i strukturna neusklađenost obrazovanja s gospodarstvom.

Kao i kod obrazovanja i kod podsistema zdravstvene zaštite i socijalne skrbi važno je promotriti potrebu stanovništva za institucijama i razvijenoj infrastrukturnoj mreži, nužnost njihove izgradnje, adaptacije ili prenamjene, te ''gravitaciju'' stanovnika grada prema drugim jedinicama lokalne samouprave radi zadovoljenja potreba za obrazovanjem. Budući da područje Grada Imotskog i općina iz Imotske krajine imaju disproporcije u rasporedu stanovništva dosta je bitno da se ovakvi pregledi ističu kao prioriteti.

Ovom analizom društvenih djelatnosti će se nastojati pronaći više poveznica s gospodarskim potencijalom Grada Imotskoga i općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići. Takav pristup je potreban u većoj mjeri kako bi se stvorila cjelovita slika područja preko plana razvoja i time omogućio razvoj novih ideja koje bi ostvarile dugoročni gospodarski prosperitet.

Izradio: Izradio:


58

2.2.1. Nadležnosti

Grad Imotski i općine iz Imotske krajine su zaduženi za obavljanje onih poslova kojima se indirektno ostvaruju potrebe stanovnika tog područja, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljene državnim tijelima. Poslovi koje obavlja općina u sferi društvenih djelatnosti su:

• briga o potrebama stanovnika (obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i šport);

• briga o osnivanju pravnih osoba radi poticanja razvoja;

• poticaji u vezi mjera radi zaštite životnog standarda i socijalno ugroženih osoba;

• poticaji u vezi raznih udruga građana;

• očuvanja kulturnih, povijesnih i prirodnih naslijeđa;

• osiguravanje uvjeta za protupožarnu i civilnu zaštitu i

• poticaji kod ostalih poslova vezanih uz poticanje razvoja.

Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije spominje važne probleme koji su očiti kod institucija razvojnog upravljanja. Analizom su definirani sljedeći problemi:

• ne postoje dostatna sredstva za razvoj i provedbu programa civilnog sektora;

• nemogućnost pružanja pomoći svim skupinama korisnika socijalne pomoći;

• nedovoljan institucionalni kapacitet udruga civilnog društva;

• ostali problemi rada civilnog društva.

Na prostoru Grada Imotskog i općina iz Imotske krajine udruge uglavnom okupljaju stanovnike užeg i šireg područja općine ili grada, dok je veliki broj udruga needuciran za rad u civilnom sektoru. Udruge u ovom kraju koje će se istaknuti u ovoj analizi zastupljene su najviše na područjima kulture, športa, zdravstva i socijalne skrbi te vatrogasne zaštite.

Preko ovih područja će se analizirati društvene djelatnosti te će se promotriti kako preko razvoja skupnih aktivnosti i umrežavanja različitih inicijativa i organizacija bolje očuvati dugoročnost djelovanja većeg broja ljudi.

Izradio: Izradio:


59

2.2.2. Obrazovanje

Budući da o kvaliteti obrazovnog sustava ovisi u velikoj mjeri i gospodarski razvoj ovog područja potreban je nužni razvoj onih institucija koje pružaju predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. Prema Regionalnom operativnom programu problem je što velik broj jedinica lokalne samouprave ne raspolaže s dovoljno financijskih sredstava s kojima bi se mogao sustav samostalno razvijati. Također je i neadekvatno riješen problem prijevoza učenika u škole iz seoskih područja.4

GRAD IMOTSKI

Predškolsko obrazovanje

Na području Grada Imotskoga djeci predškolske dobi pružaju usluge dva vrtića:

Dječji vrtić „Imotski“

Vrtić je sagrađen 1983. godine i iste je godine počeo i s radom. Ukupan broj polaznika vrtića je danas 220 djece u dobi od 1 do 7 godina od čega ima 115 dječaka i 105 djevojčica. Vrtić se sastoji od 9 prostorija ukupne površine 1 500m2 . U neposrednoj blizini vrtića djeca za igru imaju na raspolaganju 1 000m2 dvorišta ali i 1 000m2 šume. U vrtiću se trenutno nadograđuje zapadna strana što se odnosi na proširenje prostora za radionice. Također djelatnici vrtića smatraju da je potrebno obnoviti kuhinju te urediti i opremiti dvorište. U vrtiću je zaposlena 31 osoba od čega najviše otpada na odgojitelje (18) i pomoćno osoblje (8) U sklopu vrtića također postoje i jaslice za one najmlađe kojih ima 58 od ukupnog broja polaznika. U vrtiću se održavaju razna događanja kao sudjelovanje folklorne skupine na susretima KUD-ova u Vinjanima te sudjelovanje na festivalu u Medvidovića Dragi. Također se u vrtiću organiziraju razni izleti i posjeti okolnim područjima te atraktivnim lokacijama. U radu vrtića se primjenjuje metoda „Vrtić kao dječja kuća“.5

Dječji vrtić „Loptica“

Vrtić je počeo s radom 2001. godine i danas broji ukupno 60 polaznika od kojih je 28 dječaka i 32 djevojčice. Struktura polaznika po dobi pokazuje da je raspon godina od 3 do 9. Vrtić broji 5 zaposlenika što se odnosi na ravnateljicu, odgajateljice, domaćicu i domara. Vrtić se sastoji od 7 prostorija ukupne površine 600m² dok u neposrednoj blizini vrtića postoji zelena površina za igru. Trenutno se u vrtiću ništa ne preuređuje ni renovira ali postoji potreba za proširenjem kapaciteta za dvije odgojne skupine u prizemlju vrtića. U radu ovog dječjeg vrtića se primjenjuje metoda „Vrtić kao dječja kuća“.6

4 Izvor: ROP Splitsko-dalmatinske županije, 2006. godina 5 Izvor: Obrazac za dječji vrtić, 2007. godina 6 Izvor: Obrazac za dječji vrtić, 2007. godina

Izradio: Izradio:


60

Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Grada Imotskog postoje sljedeće osnovne škole:

Osnovna škola „Stjepana Radića“

Osnovna škola „Stjepan Radić“ je osnovana još 1956. godine. Današnja zgrada škole sagrađena je 1969. godine i njena ukupna površina od 3 065m2 zadovoljava potrebe za ukupno 1 252 učenika od čega je ukupno 630 dječaka i 622 djevojčice. Učenici su razmješteni u 52 odjela. U ovoj školi postoji i organiziran prijevoz učenika iz okolnih mjesta budući da većina manjih mjesta u okolici nema osnovnu školu. Nastava se odvija samo u jutarnjoj smjeni. U školi se trenutno ne izvode adaptacije ili preuređenja koja su prema mišljenju djelatnika potrebna u školskoj dvorani. Također je potrebna i kompletna obnova školskog inventara. Škola broji 104 zaposlenika od čega je 83 učitelja i stručnih suradnika, 3 administratora, 2 kućna majstora te 16 spremačica. Nastavničko vijeće broji 83 člana. Od ukupnog broja polaznika 40 ih dolazi iz drugih jedinica lokalne samouprave. Preko 340 učenika aktivno sudjeluje u preko 20 izvannastavnih aktivnosti. Također su zabilježena i brojna natjecanja na kojima se sudjelovalo (u matematici, hrvatskom jeziku, na Lidranu...).7

Srednjoškolsko obrazovanje

Srednje škole na području Grada Imotskog su smještene u jednu zgradu i to su:

• Gimnazija dr. „Mate Ujević“ Imotski

• Ekonomska škola Imotski

• Tehnička škola

• Obrtničko-industrijska škola

Škola je osnovana krajem osamdesetih godina i danas u svim odjeljenjima broji preko 2 500 učenika. Sama zgrada trenutno zadovoljava sve uvjete i potrebe učenika i zaposlenih. Škola ispunjava standarde propisane HNOS-om. Organiziran je i prijevoz onih učenika kojima je to potrebno.8

Visokoškolsko obrazovanje

U Gradu Imotskom ne postoji visokoškolska obrazovna institucija te iz tog razloga većina mladih gravitira prema studijima u Zagrebu i Splitu. Za one željne daljnjeg obrazovanja Grad nudi i stipendije čiji je ukupan broj ove godine iznosio 155. Najveći broj stipendija dodijeljen je studentima sa sveučilišta u Zagrebu (95) i Splitu (40) za Zadarsko ih je podijeljeno 16, te su za Karlovačko veleučilište podijeljene 4 stipendije.

7 Izvor: Obrazac za osnovnu školu, 2007. godina 8 Izvor: Obrazac za srednju školu, 2007. godina

Izradio: Izradio:


61

Ostale obrazovne institucije

Pučko otvoreno učilište

Ova kulturno prosvjetna ustanova je osnovana još 1975. godine. Kroz dvije osnovne djelatnosti, obrazovanje i kulturu, učilište zadovoljava potrebe ne samo stanovnika Grada Imotskog nego i cijele Imotske krajine. Posebno značajna uloga učilišta je bila u pružanju osnovnoškolskog obrazovanja za odrasle u samim počecima svog rada. U kulturnom segmentu učilišta prisutno je kazalište, muzej, knjižnica, kino i likovna galerija. Kazališna djelatnost se uglavnom bazira na amaterizmu. Ipak, 2007. godine u sklopu Pučkog otvorenog učilišta Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ je obnovilo svoj rad u Imotskom nakon desetak godina stanke i startalo s radom. Kod glazbene djelatnosti je bitno spomenuti Imotafest koji se tradicionalno održava svake godine. Knjižnica uskoro postaje samostalna djelatnost i za nju je planirano preseljenje u novoobnovljenu Domjanovu kuću.9

Udruga informatičara

U Gradu također postoji i udruga informatičara koja pruža potrebno obrazovanje svih stanovnika koji imaju želju za znanjem iz tog područja. Udruga je osnovana 2004. godine i danas broji 17 članova. Udruga još nema svoje prostorije. Jedno od glavnih zaduženja je kreiranje, održavanje i ažuriranje podataka na službenoj stranici Grada Imotskog na domeni www.imotski.hr10

9 Izvor: Obrazac za obrazovne institucije, 2007. godina 10 Izvor: Obrazac za obrazovne institucije, 2007. godina

Izradio: Izradio:


62

OPĆINA RUNOVIĆI

U općini Runovići zbog manjeg broja stanovnika ne postoji srednja škola kao ni visokoškolsko obrazovanje. Također ne postoji organizirani smještaj u vrtiću za one najmlađe pa se koriste vrtići Grada Imotskog. Stanovnici općine Runovići uglavnom polaze srednju školu u Gradu Imotskom ili nekoj drugoj općini dok kod visokoškolskog obrazovanja većina gravitira prema sveučilištima u Splitu i Zagrebu. Postoji proces dodjele stipendija za one polaznike kojima je to i najpotrebnije. Ukupno se podijelilo 63 stipendije od čega je čak njih 50 pripalo studentima sveučilišta u Zagrebu i Splitu dok je nešto manji broj raspoređen za studente koji su odabrali studije u Rijeci ili Osijeku.

Osnovna škola „Runović“

Na području Općine djeluje osnovna škola „Runović“ koja radi velikog broja od 260 učenika radi u 2 smjene. Zgrada osnovne škole je useljena 1990. godine. Trenutno se na školi ništa ne obnavlja/nadograđuje, te ne postoji potreba za takvim radovima. 11

OPĆINA PODBABLJE

U općini Podbablje također ne postoji srednjoškolsko ni visokoškolsko obrazovanje. Postoji i proces dodjele stipendija na način da ih je odobreno čak 90 uglavnom za studente na sveučilištima u Splitu i Zagrebu. U predškolskom obrazovanju i osnovnoškolskom obrazovanju djeluju:

Dječji vrtić „Loptica“

Vrtić je počeo s radom 2005. godine i nakon dvije godine rada broji 54 polaznika od čega dječaka ima 32 a djevojčica 22. Ukupno površina vrtića iznosi 260m² i u njegovoj neposrednoj blizini je zelena površina od 100m². Trenutno se ništa ne adaptira niti preuređuje u sklopu vrtića ali prema mišljenju djelatnika postoji potreba za uređenjem dvorišta. Vrtić ima 4 zaposlena čije je radno vrijeme od 7 i 30 do 13 i 30. U radu vrtića kao metoda se koristi „Vrtić kao dječja kuća“.12

Osnovna škola „Tin Ujević“ Krivodol

Škola „Tin Ujević“ je područna škola u Podbablju i osnovana je 1961. godine, danas u nju polazi 323 polaznika. Od ukupnog broja polaznika je 158 dječaka i 165 djevojčica raspoređenih u 20 razrednih odjela. Za sve polaznike osiguran je organizirani prijevoz do škole. Nastava se odvija samo u jutarnjoj smjeni.

11 Izvor: Obrazac za osnovnu školu, 2007. godina 12 Izvor: Obrazac za dječji vrtić, 2007. godina

Izradio: Izradio:


63

Trenutno je u tijeku adaptacija zgrade škole, uređenje unutarnjih prostorija i obnova školskog inventara. Površina škole ja 21 263m2 i oko nje postoji zelena površina od 7 000m2. Od ukupnog broja zaposlenih (43) na nastavničko vijeće otpada 33 zaposlenika. Od izvannastavnih aktivnosti postoji zbor, informatička nastava, dramska sekcija i literarna sekcija. Škola je sudjelovala na raznim natjecanjima iz stranih jezika od čega treba izdvojiti i prvo mjesto iz francuskog jezika 2001. godine. Školu pohađaju i učenici iz okolnih mjesta, tj. iz Lokvičića (20) i Prološca (30). Prema mišljenju djelatnika ista škola ispunjava standarde propisane HNOS-om.13

OPĆINA ZMIJAVCI

U ovoj Općini postoje samo institucije za osnovnoškolsko obrazovanje. Za srednjoškolsko obrazovanje stanovnici Općine Zmijavci većinom koriste institucije u Gradu Imotskom dok kod visokoškolskog obrazovanje Općina daje stipendije prema kriterijima socijalne ugroženosti, smjera studija i postignutih rezultata. Za 2007. godinu je podijeljeno ukupno 80 stipendija za studente uglavnom Splitskih i Zagrebačkih sveučilišta. Osnovna škola „Zmijavci“

Ova centralna osnovna škola u Zmijavcima je sagrađena i svečano otvorena 1962. godine na inicijativu svih stanovnika ove općine.

OPĆINA LOKVIČIĆI

U općini Lokvičići ne postoje obrazovne institucije osim dvije područne osnove škole:

• Područna škola „Tin Ujević“ Krivodol na Kljenovcu i

• Područna škola „Ivan Leko“ u Dolića Dragi

Obje područne škole primaju djecu do četvrtog razreda i svake godine broje svaka po 20-tak polaznika. Za organizirani prijevoz do ovih škola nema potreba, a prema mišljenju ne postoji potrebe za ikakvim adaptacijama i preuređenjima škola osim u područnoj školi u Dolića Dragi gdje je potrebno izvršiti radove na krovištu i sanitarnom čvoru. Također se smatra da je inventar i oprema o dosta dobrom stanju. Obje škole imaju po dva zaposlenika tj. učitelja razredne nastave.14

13 Izvor: Obrazac za osnovnu školu, 2007. godina 14 Izvor: Obrazac za osnovnu školu, 2007. godina

Izradio: Izradio:


64

2.2.3. Kulturna i prirodna baština

Kulturna i prirodna baština predstavlja temelj prema kojoj se identificira jedna sredina za koju je važno očuvanje i zaštita svakog njenog oblika od propadanja ili degradacije. Kao takva predstavlja jedinstvenu povijesnu, prostornu i administrativnu cjelinu Imotske krajine. Područje Imotske krajine smješteno je između Sinjske i Vrgoračke krajine, iza Biokovskog masiva, tj Makarskog primorja i državne granice prema Bosni i Hercegovini. Slika 7. Stećak u Imotskoj krajini

Izvor: fotografije Davora Todorića

Poseban značaj Imotska krajina ima zbog svoje povijesti. Naime u početku je ovo područje naseljavalo ilirsko pleme Delmati te ja na tom području pronađeno mnoštvo predmeta što svjedoče o povijesti tog ilirskog plemena. Za vremena Rimskog carstva u Imotskoj krajini su se najviše gradile ceste, a najpoznatija i danas najprometnija je među njima „rimska cesta“ koja spaja Biorine – Cistu – Lovreč – Krivodol – Imotski. Ova povijesna baština je odličan preduvjet i za povećanje kvalitete turističke ponude ovog područja. Današnji Imotski je tek bio postaja za vojne promatrače, tj. manje važno naselje. Nakon rimske vlasti na ovim prostorima doseljavaju se Hrvati. Prvi spomen Imotskog u povijesnim izvorima spominje se 950. godine. Tijekom narednih stoljeća dešavaju se brojna previranja kraljeva, banova i velikaša oko Imotske krajine da bi u 15. stoljeću Imotska krajina pala pod vlast Turaka. Imotski je od Turske vlasti oslobođen 1717. godine da bi opet pao pod Mletačku vlast. Pod francuskom upravom se gradi cesta Grabovac – Zagovzd – Župa – Raščane, dok za vrijeme austrijske uprave sadnja duhana doseže svoj vrhunac.15

15 Izvor: Vodič Grada Imotskog, 2006. godina

Izradio: Izradio:


65

Danas se kao jedna od najznačajnijih prirodnih ljepota Imotske krajine najčešće spominju Modro i Crveno jezero.

Slika 8. Crveno i Modro jezero u Imotskoj krajini

Izvor: www.crobox.com

Jezera se nalaze nedaleko od samog Grada Imotskog, na potezu sjeverozapadnih polja od Grada do Lokvičića. Za ova jezera karakteristično je da su nastala urušavanjem podvodnih špilja smještenih u bližoj ili daljoj okolici Grada. Modro jezero je prikladno za šetanje i kupanje u ljetnim mjesecima. Uz njegove obronke je smještena i tvrđava zvana Topana koja je nastala još u 10. stoljeću. Crveno jezero je poznato po tome što je najdublje jezero u Europi jer je dubina vode veća i od 250 metara. Oba ova jezera vežu razne legende i opjevane pjesme. Crveno jezero je opjevano u pjesmi o bogatom i okrutnom Gavanu dok je Modro jezero opjevano u popularnoj Hasanaginici.

Svakako je bitno spomenuti i glavni „krvotok“ Imotskog a to je rijeka Vrljika. Vrljika je ponornica koja izvire u Glavini Donjoj iz više izvora od kojih su najveći Opačac i Utopišće. Ukupna dužina njenog toka je čak 70 km i na tom putu dobiva pet različitih imena. Vrljika je prvo Matica pa nakon toga uvire u ponor Šajnovac u hercegovačkom dijelu polja, zatim izvire u Peć Mlinima te postaje Tihaljina, Mlada i Trebižat ovisno o teritoriju kroz koji teče. Voda Vrljike je toliko čista da se može direktno piti iz rijeke što je zaista raritet u svijetu u 21. stoljeću. Da bi se očuvalo bogatstvo povijesti Imotske krajine potrebno je izraditi stoga novi koncept upravljanja kulturnom baštinom.

Da bi i sami stanovnici ovih područja shvatili važnost spomenika u kojem žive ali i načine na koje od njega mogu osigurati prihode svojim obiteljima potrebno je vršiti kontinuiranu edukaciju i osvještavanje stanovnika.

Jedan od strateških prioriteta Nacionalne strategije razvoja kulturnog turizma, koju je usvojila Vlada RH je podizanje stupnja znanja i vještina potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturno-turističkih proizvoda.

Izradio: Izradio:


66

Strategija definira pet prioriteta čija realizacija stvara preduvjete za sustavan razvoj kulturnog turizma, a oni su:

1. stvaranje klime koja podupire inicijative razvoja kulturno-turističkih proizvoda,

2. uspostavljanje formalne organizacije zadužene za implementaciju strategije,

3. podizanje razine znanja i vještina potrebnih u osmišljavanju kvalitetnih proizvoda,

4. razvoj kvalitetnih, dobro osmišljenih kulturno-turističkih proizvoda,

5. kvalitetnija promocija.

Bogata kulturna baština koja uključuje drevne povijesne lokalitete, objekte i znamenitosti, tradicionalna događanja, kulturne udruge i institucije jedna je od najperspektivnijih potpornja razvoja Imotske krajine.16

16 Izvor: Nacionalna strategija razvoja kulturnog turizma, 2003. godina

Izradio: Izradio:


67

2.2.3.1. GRAD IMOTSKI

Grad Imotski se nalazi uz sjeverni rub velikog polja te uz jugoistočnu stranu Modrog jezera. Iako je širi dio oko Grada bio još od prapovijesti naseljen, Imotski je danas najrazvijeniji dio čitave krajine. Današnji urbani izgled Grada je posljedica ubrzanog razvitka tijekom 19. stoljeća kada se grade danas najljepše kuće, franjevački samostan, parkovi, ulice i stepeništa. Bitno je spomenuti i da je Imotski bio u povijesti jedna od najvećih stanica za trgovinu duhanom.

Slika 9. Centar Grada Imotskog

Izvor: www.imotski.hr

Manifestacije Od najznačajnijih manifestacija u Gradu Imotskom svakako se ističe Kulturno ljeto koje se održava od sredine srpnja pa sve do sredine kolovoza. Od brojnih kulturnih manifestacije koje se održavaju u gradu Imotskom bitno je spomenuti i manifestacije kao što su „Imotska sila“ te „Ribarske večeri“ koje se održavaju tijekom ljetnih mjeseci. Iako se ne održavaju u samom Gradu svakako je potrebno spomenuti i najveći festival gange u Hrvatskoj koji se održava u Biorinama te već sada dobro poznate kazališne susrete „Glumci u Zagvozdu“ čiji program traje čak 50 dana. Zbog velikog broja posjetitelja( festival gange – 3.000 gledatelja, Glumci u Zagvodu – preko 30.000 gledatelja) koje ovakve manifestacije privlače kvaliteta turističke ponude se implicira i na sam grad Imotski a i šire.

Izradio: Izradio:


68

Pored navedenih tradicionalnih događanja Grad Imotski slavi i druge državne i crkvene praznike (Nova Godina, Svi Sveti, Uskrs, Dan državnosti, Božić...). Sva navedena događanja vrlo često su obilježena nastupima mnogih lokalnih, nacionalnih, ali i stranih kulturnih udruga (klape, glazbeni sastavi, dramske skupine itd.)17

Kulturno spomenička baština Grada Imotskog

Prema izrađenom konzervatorskom elaboratu na području obuhvata Prostornog plana Grada Imotskog dan je popis svih kulturnih dobara prema navedenim vrstama:

Tablica 24. Pregled kulturno spomeničke baštine Grada Imotskog

Naziv kulturnog dobra Lokacija Vrsta kulturnog dobra

Urbane cjeline Imotskog Centar Grada Urbane cjeline Zaseok na području Podi Medvidovići Ruralno naselje Mlinica Perinuša na rijeci Vrljici Etnograđevina Crkva sv. Roka Vinjani Sakralna građevina Crkva sv. Ante Vinjani Gornji Sakralna građevina Crkva sv. Kate Vinjani Donji Sakralna građevina Kapela sv. Ivana Krstitelja Vinjani Gornji Sakralna građevina Crkva sv. Franje Imotski Sakralna građevina Franjevački samostan Imotski Sakralna građevina Tvrđava Topana Na obroncima brda Podi Fortifikacija Gospe od Anđela Na obroncima brda Podi Fortifikacija Režija duhana Vinjani Civilna građevina Sklop Franceschi Perinuša Civilna građevina

Most Između zaseoka Kurtovići i Medvidovića drage Civilna građevina

Jovića Most Vinjani Gornji Civilna građevina

Izvor: Prostorni plan Grada Imotskog, 2006. godina

• Urbane cjeline Grada Imotskog

Urbanističku strukturu urbane cjeline Grada čine dvije ulice u smjeru istok – zapad koje se spajaju na Pazaru i mnoštvo manjih ulica u smjeru sjever – jug koje karakteriziraju velike stepenice a idu prema Bazani, nekad velikog trgovištu. Tijekom stoljeća su se gradile reprezentativne monumentalne višekatnice ali i skromnije pučke kuće bez puno stilskih osobina što je posebna karakteristika ove urbane cjeline. Ovo kulturno dobro je upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem RST – 725.

17 Izvor : Popis kulturnih manifestacija, 2007. godina

Izradio: Izradio:


69

• Tvrđava Topana

Slika 10. Tvrđava Topana

Izvor: www.tz-imotski.hr

Ova se tvrđava prvi put spominje u 10. stoljeću i kroz povijest je imala oduvijek važno strateško značenje za ovo područje. Tvrđava je smještena na obroncima brda Podi, na litici Modrog jezera. Tvrđavu su u prošlosti zauzeli Turci i tada je postala središte vojne i administrativne uprave sve do početka 18. stoljeća. Nakon odlaska Turaka dolaze Mlečani koji su zapustili ovu tvrđavu čime je ona i izgubila na svojoj strateškoj važnosti. Na ulazu u tvrđavu je izgrađena tada crkva Gospe od Anđela a prema konzervatorskom elaboratu o kulturnim dobrima Grada Imotskog ona također spada u kategoriju fortifikacija.

• Režija duhana

Režija duhana je bila zapravo upravna zgrada za djelatnost pakiranja i prerade duhana koja se odvijala u obližnjim sušarama. Njen projektant je bio češki arhitekt Thara i izgrađena je krajem 19. stoljeća. U Registru kulturnih dobara RH vodi se pod brojem RST – 1402.

• Sklop Franceschi

Sklop Franceschi su zapravo dvije kuće koje su smještene na suprotnim stranama ceste. Građene su tijekom 19. stoljeća s tim da je stambena katnica uz mlinicu starija. Sklop se nalazi na području Perinuša na rukavcu Vrljike. Izgrađen je na zemlji u Prološkom blatu darovanoj od Mlečana zbog zasluga obitelji Franceschi u ratu protiv Turaka.

Izradio: Izradio:


70

Tablica 25. Arheološki lokaliteti i zone grada Imotskog

Izvor : Prostorni plan Grada Imotskog, 2006. godine

Društveno kulturne udruge Na području Grada Imotskog postoje brojne društveno kulturne udruge koje djeluju u smjeru očuvanja tradicije i organiziranja različitih kulturnih manifestacija i događanja i sudjelovanja na istima. Među njima su najafirmiranije glazbene i scenske udruge te kulturno umjetnička društva;

• Mandolina Imota

• HPO – Gradska glazba Imotski

• Mandolinski orkestar

• KUD Seljačka Sloga – Vinjani

• KUD Bakove svečanosti

• Ekološko društvo „Lipa“

• Udruga „Asan – aginičin zavičaj“

• IMOart – udruga za promicanje vrijednosti hrvatske baštine

Mjesto arheološkog lokaliteta

Bračova glavica Divići Solile Crveno jezero - gradina Borak Vinjani Donji - Rudeži Vinjani Donji - Topići Glavina Donja – Mala gradina Glavina Donja - Brižine Imotski Đardin Vinjani Gornji - Aračići Vinjani Gornji – Janjišev dub Nenadići – Čobanska gomila Marinčića gomila Mali Galići - Ružica Crna Gora - Rudevača Crna Gora - Kruševača Vinjani Gornji – Bagina Gradina Opačac

Izradio: Izradio:


71

Gradska knjižnica

Gradska knjižnica je osnovana 1982. godine i nalazi se u Domljanovoj kući. Knjižnica raspolaže s preko 18 000 knjiga za svojih 1000 članova. Trenutno ima dvoje zaposlenih koji rade u dvije smjene tako da i sama knjižnica otvara svoja vrata zainteresiranima svakim radnim danom od 08 do 20 sati. Knjižnica se uglavnom financira od sredstava iz Grada, sredstava koja dobiju od Ministarstva kulture te od vlastitih sredstava koja omogućuju članarine. 18

Muzej Grada Imotskog

Muzej Grada Imotskog sadržava predmete koji su kroz povijest oslikavali život imotskog čovjeka na selu i u gradu. U svojoj zbirci Muzej posjeduje predmete iz ranog razvoja kršćanstva na prostorima Imotske krajine. Velik broj tih predmeta nađen je na arheološkom lokalitetu Opačac gdje se i nalazi crkvica Svete Marije ili Gospina crkva. 19

OPĆINA RUNOVIĆI

Zaseoci Općine Runovići su poredani duž Imotskog polja dok su „leđima“ naslonjeni na brdo Mračaj i njegove obronke. Iako se djelomično brdo Mračaj koristi za seoski turizam taj potencijal još nije iskorišten u pravoj mjeri. Ispred sela je rijeka Vrljika koja ide preko polja i tamo nestaje da bi kasnije izbila na Neretvi. Kao i cijela Imotska krajina i ova općina je u povijesti bila središte previranja Turske vlasti, Mletačke, Austrijske a kasnije mnogih drugih pretendenata na ovo prekrasno područje.

Slika 11. Runovići

Izvor: public.carnet.hr

Danas je ovo područje, unatoč svojoj urbaniziranosti, očuvalo svoje prirodne ljepote i stoga predstavljaju veliki potencijal za razvoj seoskog turizma. Unatoč tome što gospodarstvo nije na zadovoljavajućem stupnju razvoja, Općina Runovići zasigurno ima potencijal za ovu djelatnost. Također i plodna polja daju pogodnu podlogu za razvoj vinogradarstva i proizvodnju ekoloških prehrambenih proizvoda.

18 Izvor : Obrazac za gradsku knjižnicu, 2007. godine 19 Izvor : Obrazac za muzej, 2007. godina

Izradio: Izradio:


72

Manifestacije Od najznačajnije manifestacije u Općini Runovići se svakako mora izdvojiti Kulturno ljeto koje se održava od sredine srpnja do sredine kolovoza svake godine. Osim navedenih manifestacija u Općini se kao i u cijeloj Hrvatskoj redovito obilježavaju svi državni praznici i blagdani.

Kulturno spomenička baština Općine Runovići

Tablica 26. Pregled kulturno spomeničke baštine u Općini Runovići


Crkva Gospe od Karmela Runovići Sakralni spomenik Gospa od Zdravlja Runovići Sakralni spomenik Crkva Presvetog Trojstva Slivno Sakralni spomenik Crkva sv. Nikole Podsoje Sakralni spomenik Ždere – Dragovići s bunarom Runovići Ruralna cjelina Marijanovići - Ljubičići Runovići Ruralna cjelina

Izvor : Prostorni plan Općine Runovići, 2007. godina

Crkva Gospe od Karmela

Crkva je sagrađena još 1869. godine na inicijativu fra Ivana Glibote ali i uz doprinos svih župljana. Tijekom godina je više puta doživljavala restauracije. Unutar crkve su tri oltara od kojih se posebno izdvaja oltar s kipom Gospe Karmelske koji je nabavljen još 1871. godine, a napravljen je od drva s pozlaćenom krunom. U ovoj župi je postojala jaka Karmelska bratovština, utemeljena 1735. godine, te je bila jedna od najstarijih u ovom kraju. Bratovština se s vremenom ugasila, a u spomen na nju su ostale rijetke medaljice s likom ove zaštitnice.

Kapela Gospe od Zdravlja

Kapela je sagrađena još 1894. godina na inicijativu fra Ante Raka. Ova Kapela se nalazi u dvorištu župske kuće i sagrađena je od klesanog kamena. Od 1792. godine blagdan Gospe od Zdravlja se svakog 21. studenog slavi kao zapovjedni blagdan. Nalazi se u dvorištu župske kuće. Sazidao ju je 1894. fra Ante Rako od lijepog klesanog kamena.

Arheološki lokaliteti i zone

Izvor : Prostorni plan Općine Runovići, 2007. godina

Opis Lokacija

Rimski municipij Novae Runovići Ilirske gomile Slivno Nekropola stećaka Grobnik Slivno Tragovi iz prapovijesti i antike Gornji Otok Prapovijesne gomile Mračaj

Izradio: Izradio:


73

Društveno kulturne udruge

KUU Novea

Kroz ovu kulturno umjetničku udrugu se nastoji očuvati narodna baština kroz pjesmu i ples. Udruge je osnovana 1999. godine i do danas je sudjelovala na brojim priredbama i manifestacijama. Jedan od elemenata prenošenja kulturnih vrijednosti ove udruge je svakako i ganga, specifično vokalno pjevanje koje je u cijeloj Imotskoj krajini ukorijenjeno u kulturni život svih stanovnika. U Slivnu se od 2000. godine održava i Ganga-fest koji okuplja pjevače gange, ojakavice, rere ali i diplare i guslare. KUU Novea također sudjeluje u ovom festivalu ali i obogaćuje cjelokupni kulturni život Općine Runovići. 20

Općinska knjižnica

Knjižnica u Runovićima trenutno posjeduje preko 4 000 knjiga za sve uzraste, a nedavno je obnovljena i kompletna školska lektira za osnovne i srednje škole. Knjižnica broji sada preko 170 članova. U skoroj budućnosti se planira otvoriti i dječja igraonica i to za djecu od 3 do 4 godine te za djecu od 5 do 6 godina. Za upravljanje knjižničnim fondom nužno je računalo sa adekvatnom opremom. Knjižnici je također i nužno potrebna financijska pomoć kako bi pribavila osnovna sredstva za rad.21

OPĆINA PODBABLJE

Općina Podbablje se nalazi ispod brda Baba s južne strane Imotskog polja. Ovo područje je izrazito bogato podzemnim vodama, a jedna od najvećih ljepota je svakako rijeka Vrljika gdje su pronađeni brojni arheološki ostaci koji se nalaze u više muzeja diljem svijeta. Također je bitno spomenuti i bogatu etnografsku zbirku i knjižnicu koju je skupio pjesnik Ante Žužul.

Manifestacije Najznačajnije manifestacije koje se održavaju u Općini Podbablje su:

Tablica 27. Prikaz svih manifestacija u Općini Podbablje tijekom godine

Datum Opis događanja

25. travanj Proslava sv. Marka 13. lipanj Proslava sv. Ante 29. lipanj Proslava sv. Petra i Pavla 22. kolovoz Proslava Kraljice Hrvata 18. listopad Proslava dana Općine i blagdan sv. Luke 27. prosinac Festival gange i gusala

Izvor : Popis kulturnih manifestacija, 2007. godine

20 Izvor : Obrazac za kulturno umjetnička društva, 2007. godina 21 Izvor : Obrazac za knjižnicu, 2007. godine

Izradio: Izradio:


74

Pored navedenih tradicionalnih događanja Općina Podbablje, naravno, slavi i druge državne i crkvene praznike (Nova Godina, Svi Sveti, Uskrs, Dan državnosti, Božić...)

Kulturno spomenička baština Općine Podbablje

Općina Podbablje zbog relativno malog broja stanovnika nema razvijenu kulturnu infrastrukturu koja bi osigurala postojanje muzeja i kulturno umjetničkih udruga. Također na području cijele Općine nema zaštićenih prirodnih vrijednosti prema Zakonu o zaštiti prirode. U segmentu kulture prisutna je tek knjižnica u sklopu osnovne škole „Tin Ujević“ koja raspolaže s ukupno 3 500 knjiga i broji oko 300 članova.

Crkva Sv. Luke

Crkva Sv. Luke na Kamenu Mostu bila je matična crkva prostrane župe Podbablje, koja je uključivala sva sela na južnom dijelu Imotskoga polja.

OPĆINA ZMIJAVCI

Zmijavci su jedna od najmlađih župa i smjestili su se između Općina Runovića i Podbablja. Ova Općina je karakteristična po tome što se sastoji od samo jednog naselja. Zmijavci se ističu svojim prirodnim ljepotama a jedan od najvećih značaja ima rijeka Vrljika. Njena važnost je neprocjenjiva ako se zna da prolazi kroz Imotsko polje koje obilno natapa.

Slika 12. Fotografija Zmijavaca iz zraka

Izvor: www.imotski.hr

Izradio: Izradio:


75

Manifestacije Najznačajnija manifestacija koje se održava u Općini Zmijavci je svakako Dan općine koji se prigodno obilježava 10. kolovoza. Pored svih tradicionalnih događanja Općina Zmijavci, naravno, slavi i druge državne i crkvene praznike (Nova Godina, Svi Sveti, Uskrs, Dan državnosti, Božić...)22

Kulturno spomenička baština Općine Zmijavci

Tablica 28. Pregled kulturno spomeničke baštine u Općini Zmijavci


Župna crkva Svih Svetih Zmijavci Sakralna građevina Gospina kapela Zmijavci Sakralna građevina Kapela sv. Ante Zmijavci Sakralna građevina Ostaci kule Mrkonjići Fortifikacija Gornji Karoglani Gornji Karoglani Ruralno naselje Donji Karoglani Donji Karoglani Ruralno naselje Šabići Šabići Ruralno naselje Karoglanov bunar Zmijavci Komunalna građevina Bublin most Zmijavci Komunalna građevina Zmijavački most Zmijavci Komunalna građevina Đogića mlinica Mrkonjići Etnograđevina Petrovića mlinica Zmijavci Etnograđevina Padića mlinica Zmijavci Etnograđevina Kuća s ulišćima Zmijavci Etnograđevina Đurića mlinica Zmijavci Etnograđevina

Izvor: Prostorni plan Općine Zmijavci, 2006. godine

Crkva Svih Svetih

Župna crkva je sagrađena još davne 1891. godine na mjestu jedne manje crkve iz 1761. godine. Gradnju je inicirao fra Ante Rako. Tijekom 90-tih godina 20. stoljeća na crkvi je dograđen i zvonik. Unutar crkve se na pročelju nalazi trodijelna presica i drveni oltar tirolske presice. Crkva je napokon dovršena 1903. godine.

Kapela sv. Ante

Kapela je sagrađena u 19. stoljeću i nalazi se uz glavnu cestu koja prolazi kroz naselje na putu od Kamenmosta do Runovića. Zidana je kamenom a nad svodom je dvostrešni krov. Na glavnom pročelju se nalazi kip sv. Ante.

22 Izvor : Popis kulturnih manifestacija

Izradio: Izradio:


76


Izvor: Prostorni plan Općine Zmijavci, 2006. godine

Općina nema ni knjižnicu ni muzej.

OPĆINA LOKVIČIĆI

Općinu Lokvičići posebno karakterizira prelijepi krajolik i brojne prirodne zanimljivosti tipične za dalmatinsko-zagorsko naselje. Naselja ove Općine su smještena na jugozapadnim obodima Imotskog polja. Najljepše prirodne ljepote Lokvičića su zasigurno atraktivna Lokvičićka jezera, Prološko jezero i Imotsko polje.

Slika 13. Stara rimska cesta u Općini Lokvičići

Izvor: www.geocities.com/lokvicici/

Od manifestacije koje se održavaju u Općini Lokvičići svakako valja izdvojiti praznik Sv. Ante. Pored navedenih tradicionalnih događanja Općina Lokvičići, naravno, slavi i druge državne i crkvene praznike (Nova Godina, Svi Sveti, Uskrs, Dan državnosti, Božić...)

Opis Lokacija

Prapovijesna gradina, utvrda i groblje Radež Prapovijesna gomila Zovkine kuće Prapovijesna gomila Milasi Srednjovjekovno groblje Brižine/Balinjača Prapovijesna gomila Karoglani Prapovijesna gomila Okrugljača Prapovijesna gradina i gomila Liskovac Prapovijesna gomila Mrkonjići Prapovijesna gomila Šabići Zona „Dikovača-Bublin“ Dikovača-Bublin

Izradio: Izradio:


77

Kulturno spomenička baština Općine Lokvičići

Tablica 29. Pregled kulturno spomeničke baštine u Općini Lokvičići


Ruralna cjelina Mamići Lokvičići Ruralno naselje Ruralna cjelina Papučići Berinovac Ruralno naselje Ruralna cjelina Medvidovići Berinovac Ruralno naselje Ruralna cjelina Lasići Berinovac Ruralno naselje Župna crkva Krista Kralja Lokvičići Sakralna građevina Crkva sv. Ante i groblje Lokvičići Sakralna građevina Gospina kapela Berinovac Sakralna građevina Naplava za vodu Berinovac Komunalna građevina Dio kultiviranog krajolika Prološko blato Kultivirani krajolik Stambeno gospodarska zgrada Budimlići Etnograđevina Stambene i gospodarske kuće Mikulići Etnograđevina Stambena kuća Jukići Etnograđevina

Izvor: Prostorni plan Općine Lokvičići, 2006. godine

Crkva sv. Ante

Crkva sv. Ante je sagrađena krajem 18. i početkom 19. stoljeća. U to vrijeme je Općina Lokvičići bila zasebna župa. Ova građevina je od velikog kulturnog značaja kao i groblje koje se nalazi oko crkve.

Slika 14. Crkva sv. Ante u Lokvičićima

Izvor: www.geocities.com/lokvicici/

Izradio: Izradio:


78


Izvor: Prostorni plan Općine Lokvičići, 2006. godina

2.2.4. Šport

Na području Imotske krajine postoji niz različitih športskih udruga, klubova i društava.

Tablica 30. Športski klubovi na području Grada Imotskog

Naziv športske udruge ili kluba Vrsta športa

N.K. „Imotski“ Nogomet N.K. „Imotski“ Nogomet K.K. „Imotski“ Košarka K.K. „Rhea“ Košarka (ženska) R.K. „Crveno Jezero“ Ronjenje B.K. „Bulin“ Boćanje K.K. „Imotski“ Kuglanje T.K. „Imotski“ Taekwondo

Izvor: Popis športskih klubova Grada Imotskog, 2007. godina

Od svih navedenih klubova najviše problema se javlja u sljedećim klubovima:

• ženski košarkaški klub „Rhea“ nema svoju dvoranu te se koristi slobodnim dvoranama u Gradu Imotskom i dvorani u Runovićima koje su u lošem stanju

• prvoligaški kuglački klub „Imotski“ nema svojih prostorija te je izražena potreba za što hitnijim preuređenjem kuglane u Donjim Vinajnima ili bi se u sklopu športske dvorane mogla urediti kuglana

• u taekwondo klubu „Imotski“ zbog velikog interesa također postoji potreba za adekvatnom dvoranom za trening koju bi članovi kluba bili voljni sami

Osim navedenih športskih klubova postoje i razna društva koje pridonose razvoju športsko rekreacijskog duha u Gradu Imotskom kao što je npr. Hrvatsko planinarsko društvo.

Na područjima ostalih Općina nalaze se sljedeći športski klubovi, udruge i društva:

Opis Lokacija

Prapovijesne gomile i stari put Galipovac Kasnosrednjovjekovno groblje Berinovac Prapovijesne gomile Gola Prapovijesna gradina Sumbulova glavica Kasnoantička utvrda Grad Gradina Mamića jezero Prapovijesna gradina Baravišće Prapovijesna gomila Bajića karaula Prapovijesne gomile Glavica

Izradio: Izradio:


79

Tablica 31. Športske udruge ostalih općina Imotske krajine

Izvor: Popis športskih klubova Općina Lokvičići, Zmijavci, Podbablje i Runovići, 2007. godina

2.2.5. Zdravstvo i socijalna skrb

Na području Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići ne postoji zadovoljavajuća infrastrukturna mreža, a time ni dovoljan broj institucija koje bi zadovoljile potrebe stanovništva ovog područja.

Prema regionalnom operativnom planu Splitsko-dalmatinska županija predlaže i ističe za provođenje mjere unapređenja sustava zdravstvene zaštite:

1. izradu studije o zdravlju stanovništva i potrebama za zdravstvenim uslugama

2. promicanje zdravog načina života i preventive za zaštitu od bolesti

3. organiziranje grupnih savjetovališta osobama sa zdravstvenim problemima

4. podizanje kvalitete zdravstvenih ustanova

5. osiguranje dostupnosti zdravstvenih usluga na cijelom području županije.

Kako bi se ispunile sve navedene točke nužno je definirati kritične točke na području Imotske krajine u segmentu zdravstva i socijalne skrbi. Preuređenjima i obnovama zdravstvenih institucija te nabavom potrebne medicinske opreme moguće je riješiti osnovni problem nedostatka uvjeta za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb na ovim prostorima.23

23 Izvor: ROP Splitsko-dalmatinske županije, 2005. godina

Naziv športske udruge ili kluba Vrsta športa Općina

N.K. „Mračaj“ nogomet Runovići K.K. „Mračaj“ kajak kanu Runovići K.K. „Mračaj“ košarka Runovići N.K. „Croatia“ nogomet Zmijavci B.K. „Berinovac“ boćanje Lokvičići N.K. „Kamen – Vodogradnja“ nogomet Podbablje

Izradio: Izradio:


80

2.2.5.1. Zdravstvo

Na području Grada Imotskog postoji „Dom zdravlja“ koji pruža zdravstvenu zaštitu i ostalim općinama na području Imotske krajine od kojih neke nemaju ni ambulantu. „Dom zdravlja“ u Gradu Imotskom ima poteškoća sa nabavom adekvatne medicinske opreme. U posebno lošem stanju je rodilište koje je imalo velikih problema i sa nabavkom ultrazvuka. Poseban problem je svakako što još ne postoji ni hemodijaliza ni CT uređaj. Sve su ovo problemi koji su posljedica prevelike udaljenosti i nedostatka komunikacije između KBC-a Split i Doma zdravlja u Imotskom. U sklopu Doma zdravlja djeluju i specijalističke službe. U Općini Runovići postoji ambulanta koja pruža svojim stanovnicima osnovnu zdravstvenu zaštitu te se u sklopu nje također nalazi i ljekarna. Ambulanta je sagrađena 1998. godine. Ambulanta još postoji i u Slivnu. Općine Poodbablje, Zmijavci i Lokvičići koriste „Dom zdravlja“ u Imotskom kako bi osigurali adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

2.2.5.2. Socijalna skrb

Unatoč tome što na područjima Grada Imotskog te Općina Podbablje, Zmijavci i Lokvičići živi relativno znatan broj starijih osoba ne postoji ustanova koje bi se brinula za ovaj segment stanovništva. Tek u Općini Runovići se nalazi Dom umirovljenika koji djeluje u sklopu Doma umirovljenika Makarska sa kapacitetom koji ne prelazi 40 štićenika. Radi podizanja kvalitete življenja na ovim područjima, ovo je nezaobilazan problem koji zahtijeva zanimanje i još bolju informiranost poglavarstva Grada te nadležnih osoba u Općinama.

2.2.6. Vatrogasna zaštita

Regionalni operativni plan Splitsko-dalmatinske županije predlaže slijedeće aktivnosti kao vitalne za provođenje mjere unapređenja sustava zaštite i spašavanja:

- Analizu postojećeg stanja u svim službama zaštite i spašavanja

- Izrada programa zaštite i spašavanja za područje županije

- Kreiranje obrazovnih programa za sudionike zaštite i spašavanja

- Opremanje postojećih objekata i poligona za obuku

- Adaptacija postojećih raspoloživih objekta kao smještajnih kapaciteta za operativne grupe, kako za vrijeme redovnih i izvanrednih aktivnosti

- Posebni programi edukacije/obuke u kojima bi sudjelovali gospodarstvenici prema specifičnim potrebama, ali i stanovništvo

- Potpora u stvaranju jedinstvene baze podataka o nesrećama i katastrofama

Izradio: Izradio:


81

Navedene aktivnosti naravno nije još uvijek moguće u cijelosti izvesti u svakoj općini Imotske krajine ali je nužno da se one provode bar u Gradu Imotskom preko njegovih institucija kao što su javna vatrogasna postrojba te dobrovoljno vatrogasno društvo Imotski.

Javna vatrogasna postrojba

Javna vatrogasna postrojba Grada Imotskog je osnovana na samom početku 2000. godine i danas broji ukupno 22 zaposlenika od kojih je 19 vatrogasaca. Postoji potreba za nadogradnjom garaže za dva vozila koja su inače u nezadovoljavajućem stanju. Vatrogasna postrojba za potrebe gašenja požara koristi navalno vozilo, šumsko vozilo, tehničko vozilo te auto ljestve. Za područje ove jedinice lokalne samouprave postoji i procjena ugroženosti od požara što omogućava podlogu za daljnjim razvojem ovog dijela društvene djelatnosti.24

DVD „Imotski“

Dobrovoljno vatrogasno društvo „Imotski“ je osnovano još davne 1951. godine i od tada je kroz njega prošlo preko 1000 hrabrih imotskih vatrogasaca. Društvo je sudjelovalo tijekom godina na niz vatrogasnih natjecanja te se može pohvaliti s velikim brojem osvojenih medalja i trofeja. Za vrijeme Domovinskog rata su sudjelovali u brojim akcijama spašavanja te je čak 26 članova dobilo medalju „Oluja“. Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići koriste usluge Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog te DVD-a „Imotski“. Zbog iznimne važnosti prirodnih ljepota ovih Općina ali i njihovog razvoja (poljoprivreda i seoski turizam) nužno je obratiti veću pažnju zbog nedostatka vatrogasne zaštite na ovim područjima. 25

24 Izvor: Obrazac za javnu vatrogasnu postrojbu, 2007. godina 25 Izvor: Obrazac za DVD, 2007. godine

Izradio: Izradio:


82

2.2.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti

Prednosti

Nedostaci

Kulturna i prirodna baština

• Bogat kulturni potencijal uz mnoštvo raznolikih narodnih i tradicijskih običaja

• Bogata kulturna baština Grada i Općina je jedan od najperspektivnijih potpornja razvoja

• Kulturna baština i prirodne ljepote omogućuju ponudu seoskog turizma

• Bogata arheološka nalazišta • Društveno-kulturne udruge koje

djeluju u smjeru očuvanja tradicije i kulture

• Velik broj prirodnih ljepota (Crveno, Modro jezero te sva ostala jezera Imotsko polje, Rijeka Vrljika)

Šport 1. Tradicionalno kvalitetan športski

potencijal 2. Područje idealno za amatersko

bavljenje sportom ( planinarenje, kajak, rafting, spiljarenje, ekstremni sportovi, lov i ribolov, ronjenje)

Obrazovanje � Tradicionalna usmjerenost

stanovnika Imotske krajine prema fakultetskom obrazovanju

- Grade se školske sportske dvorane u većini općina

- Grad Imotski ima šest novih škola(obnovljenih)

Vatrogasna zaštita - Velika tradicija DVD-a u Gradu

Imotskom i požrtvovnost njegovih članova

- Javna vatrogasna postrojba Grada Imotskog

Zdravstvo • Općina Runovići ima primarnu

Kulturna i prirodna baština • Nedostatak financijskih sredstava za

sanaciju spomeničko-kulturne baštine u gradu, očuvanje i zaštitu prirodnih ljepota

• Nedostatak promocije kulturnih i spomeničkih dobara

• Izumiranje starih zanata • Izumiranje starih običaja

Šport, • Nedostatak športske dvorane koja će biti

kvalitetno opremljena za sve športove s prostora grada i dijela općina

• Oprema u većini klubova je u lošem stanju

• Nedovoljan broj sportskih udruženja i klubova (samo u općinama)

• Financiranje sporta u najvećoj mjeri se svodi na financiranje nogometa dok ostali sportovi ostaju zakinuti(vrijedi samo za neke općine)

• Nedostatak bazena zatvorenog i otvorenog tipa

• Nedostatak boćarskog i kuglačkog doma • Nedostatak stručnog kadra za vođenje

sportova Obrazovanje

• Nepostojanje visokoškolske ustanove imotskoj krajini

• Zastarjeli objekti, namještaj i oprema u obrazovnim ustanovama (osnovne i srednje škole); postoji potreba za renoviranjem interijera škola i nabavom nove opreme samo u Općinama

• Nedostatak obrazovnih ustanova s cjelodnevnim boravkom

• Nedovoljan broj predškolskih objekata • Neadekvatna je cjelokupna

infrastrukturna mreža obrazovanja • Problemi pri izgradnji športskih dvorana

(nemaju uporabne dozvole)

Izradio: Izradio:


83

zdravstvenu i stomatološku zaštitu, i ambulantu u Slivnom

• Općina Runovići ima Ljekarnu Socijalna skrb

• Općina Runovići ima Dom za stare i nemoćne kapaciteta 35 štićenika

• Neadekvatna povezanost obrazovanja s gospodarstvom (strukturna neusklađenost)

• Ne postoji interes za programe zidara, armirača, tesara u redovnom upisu

• Podbablje nema školsku sportsku dvoranu

• Runovići nemaju kapacitete u učionicama za rad u jednoj smjeni prema zahtjevima HNOS-a, a postojeća školska zgrada je montažnog tipa

Zdravstvena zaštita a. Neadekvatan sustav zdravstvene zaštite

(ambulante, ljekarne) te nedovoljan broj objekata zdravstvene zaštite

b. Nedostatak osnovne medicinske opreme i važnih medicinskih aparata

c. Loše stanje u rodilištu u gradu d. Zastarjeli namještaj i oprema e. Nedostatak kadra u zdravstvu f. Nedostatak bolničkog smještaja(bolnice) g. Neadekvatne prostorije ispostava HZZO

(invalidi nemaju adekvatan pristup) h. Općina Zmijavci nema primarnu

zdravstvenu zaštitu ni stomatološku ambulantu

Vatrogasna zaštita • Slaba prometna komunikacija za slučaj

vatrogasnih intervencija (nedostatak protupožarnih putova)-

• Potreba za izmještanjem cijele javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog (prijedlog-kompleks bivše duhanske stanice)

• Relativno mali broj dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Imotske krajine

• Nedovoljna opremljenost vatrogasnih društava

Socijalna skrb • Slabo organiziran, tj. neorganiziran sustav

socijalne skrbi unatoč postojanju velikog segmenta stanovnika kojima je potrebna pomoć u ovom vidu

• Nedostatak ustanova za zbrinjavanje stanovnika starije životne dobi

• Neadekvatno zbrinjavanje branitelja

Izradio: Izradio:


84

(Stanovi„getoizirano“ u smislu socijalizacije i loša izvedba građevinskih radova)

Prilike

Prijetnje

Kultura

• Veliki broj stranih fondacija koje ulažu u spomeničku baštinu

• Komercijalizacija kulturno spomeničke baštine i prirodnih ljepota

• Zajedničkim projektima među Općinama polučili bi se bolji efekti u zaštiti i očuvanju kulturne i prirodne baštine

Šport 1. Organizacija više poznatijih

domaćih i međunarodnih športskih natjecanja i organizacija smještaja sportaša-gostiju na pripremama

2. Omasovljivanje i popularizacija sporta u vanškolskim aktivnostima

Obrazovanje

3. Trend reforme i unapređenje školstva (posebice visokog) s potrebama gospodarstva

4. Prilagođavanje obrazovanja stvarnim potrebama gospodarstva

5. Omasovljivanje i popularizacija sporta u vanškolskim aktivnostima

6. Dobar interes za prekvalifikacije u skladu s potrebama gospodarstva

7. Uvođenje poljoprivrednog smjera u obrazovanje

Zdravstvo 8. Bolje opremanje zdravstvenih

ustanova a posebno medicinske opreme

9. Animacija i poticanje na rad perspektivnih i za krajinu značajnih

Kultura • Propadanje i oštećenja predmeta od

kulturnog značaja Obrazovanje

• Preorijentacija populacije visokoškolskog (ali i srednjoškolskog) obrazovanja na grad Split

Zdravstvena zaštita 1. Zbog loše organizacije zdravstvenog

sustava na državnoj razini velika je ovisnost drugih Općina o Domu zdravlja Grada Imotskog ali i grada Imotskog prema Splitu

Vatrogasna zaštita 2. Opasnost od devastacije prirodnih

bogatstava zbog nedovoljnog broja vatrogasnih jedinica na cjelokupnom području Imotske krajine

Izradio: Izradio:


85

udruga

Izradio: Izradio:


86

2.3. Zaštita okoliša

Pod pojmom „zaštita okoliša“ podrazumijeva se svakako cjelovito očuvanje kvalitete okoliša, očuvanje prirodnih zajednica te racionalno korištenje prirodnih izvora i energije.

Prema zakonu o zaštiti okoliša kao osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu:

• trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti,

• očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara,

• očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika,

• unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.

Cilj planiranja ukupnog razvoja neke države, regije ili jedinice lokalne samouprave je integrirani tj. održivi razvitak. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja.

Integrirani razvitak se odnosi na ostvarenje jednog cilja koji integrira više ciljeva. Samo uz razumijevanje integracije moguće je na bilo kojoj razini kombinirati kratkoročni gospodarski razvitak koji je u tranzicijskim zemljama od ključnog značaja.

Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve.

Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci na čimbenike, razvojna nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme, nego od samog početka trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U protivnom, nastojanja da se zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost razvitka što nadalje znači da ja važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice lokalne samouprave uključiti ciljeve zaštite okoliša.

Uvođenje zaštite okoliša ulazi u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja jadranske obale, otoka i mora te politike zapošljavanja.

Za zemlje koje su kandidati za ulazak u EU se smatra da će povećana potrošnja i promjena standarda življenja vjerojatno dodatno opteretiti ionako preopterećene sustave gospodarenja otpadom i komunalnu infrastrukturu.

Izradio: Izradio:


87

Kako su lokalne vlasti često upravo one koje nose teret provedbe zahtjeva zakonodavstva EU-a o otpadu, namjerava se poboljšati njihova uključenost u pripremu zakonodavstva i pružiti podršku njihovoj međusobnoj razmjeni iskustava i najboljih praksi.

Iz navedenih razloga zaštitu okoliša te sve relevantne njezine odrednice potrebno je uzeti u obzir prilikom planiranja gospodarskog i svakog drugog oblika razvoja Grada Imotskog i općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Prostornim planom su utvrđeni ciljevi i interesi koji se na području Grada Imotskog ali i općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići trebaju ostvariti, imajući na umu činjenicu da korištenje prostora treba osigurati sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja u kojem se okoliš nalazi.26

2.3.1. Odlaganje čvrstog otpada Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš utvrdile su kako je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša RH. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom može se negativno odražavati na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.27

Za njegovo rješenje potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom RH kako bi se:

- uklonio odbačeni otpad

- sanirala postojeća neuređena odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi

- i najvažnije učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od proizvođača otpada do njegovog sigurnog odlaganja

Brojni pravni instrumenti određuju i reguliraju postupanje s otpadom te uspostavu i rad postrojenja za zbrinjavanje otpada. Od njih su najvažniji Zakon o otpadu, 4 pravilnika ( o vrstama otpada s katalogom otpada, uvjetima postupanja s otpadom i postupanja s ambalažnim otpadom) te jedna uredba (o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom). Uz to, za komunalni je otpad važan i Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Vrste otpada za zbrinjavanje : Komunalni otpad je otpad iz kućanstva; otpad koji nastaje čišćenjem javnih i prometnih površina; otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.

26 Izvor: Prostorni plan Grada Imotskog, 2006. godine 27 Izvor: Nacionalna strategija zaštite okoliša, 2002. godine

Izradio: Izradio:


88

Glomazni otpad iz kućanstva se sastoji od kućanskih aparata, dijelova putničkih automobila, automobilskih guma, pokućstva, većih elektroničkih aparata i sličnih proizvoda koji su postali otpad. Zeleni otpad je otpad nastao košnjom trave, obrezivanjem drveća, čišćenjem korova, lišća, otpad iz vrtova, voćnjaka i vinograda i drugi otpad biljnog porijekla podesan za kompostiranje. Građevinski otpad je otpad od iskopa, otpad s gradilišta, otpad od rušenja, lomljeni materijal od razgradnje i rekonstrukcije cesta i slično. Industrijski otpad se odnosi na otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu ili obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Tehnološki otpad je popularno i neformalno ime za elektroničke proizvode na "izdisaju radnog vijeka" i ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih spojeva. Riječ je o otpadu koji se sastoji od više od tisuću raznih materijala, od kojih su neki vrlo visoke razine toksičnosti i istog reciklažnog potencijala, pa se, primjerice, spaljivanjem plastičnih materijala računala stvara otrovni plin dioksin. Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od slijedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada. Neopasni otad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine – nacionalna, regionalna, lokalna i mjesna, te u gotova sva područja gospodarstva – proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života, te uključuje veliki broj raznovrsnih sudionika te će iz tih razloga sve jedinice lokalne samouprave imati određenu ulogu u procesu gospodarenja otpadom na svojoj razini što će predstavljati dio nacionalnog uređenja gospodarenja otpadom.28 Uloga regija tj. županija (Splitsko-dalmatinske županije) te jedinica lokalnih samouprava u procesu gospodarenja sa otpadom je navedena u slijedećim prikazima:

28 Izvor: Strategije gospodarenja otpadom, 2005. godine

Izradio: Izradio:


89

Tablica 32. Sudionici gospodarenja otpadom

Regionalna razina - Županijske vlasti / Grad Zagreb

• Donošenje „Planova gospodarenja otpadom“ (na regionalnoj razini)

• Određivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta neopasnog i inertnog otpada

• Osiguravanje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalažnim, građevinskim i drugim otpadom

• Izdavanje odgovarajućih dozvola

• Prikupljanje podataka o otpadu (Katastar emisija u okoliš - KEO i dr.)

Lokalna i mjesna razina - Lokalne vlasti (općine i gradovi)

• Donošenje „Planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima“ (na lokalnoj razini)

• Provedba Mjera za gospodarenje komunalnim otpadom

• Prikupljanje i dostavljanje podataka

Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada

• Pravne i fizičke osobe aktivnošću kojih nastaje otpad (kućanstva, gospodarstvo, javni sektor) sudjeluju u sustavu gospodarenja otpadom na razini države, jedinice regionalne i lokalne samouprave ovisno o načinu i stupnju organiziranosti, te znanju, svijesti i informiranosti

• Donošenje planova gospodarenja otpadom

• Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima

Planski dokumenti gospodarenja otpadom koji jesu/ će morati biti izrađeni (prema Zakonu o otpadu) su:

• Strategija gospodarenja otpadom RH

• Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom

• Gradski tj. općinski Plan gospodarenja otpadom, te

• Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada

Izradio: Izradio:


90

Prema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom biti će izgrađeno 10-tak Regionalnih centara za gospodarenje otpadom (za komunalni i neopasni otpad) u sklopu kojeg će se nalaziti i izgrađeno Sabirno mjesto za opasni otpad kojem će gravitirati sve regije i jedinice lokalne samouprave koje će prema planu upravljanja biti usmjerene na taj regionalni centar. Na ovaj način će se obuhvatiti sustavno sakupljanje otpada, smanjiti nekontrolirani broj odlagališta otpada i direktno investirati u očuvanje okoliša. Centar će imati za funkciju izgraditi fizičku infra i suprastrukturu u domeni prikupljanja i obrade otpada (komunalnog i tehnološkog), što je osnova za uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom.29

Odgovornosti općine i grada

U skladu s Nacionalnom strategijom gospodarenja otpadom općine i gradovi su dužni:

• Izraditi Prostornim plan kojim se utvrđuju lokacije za građenje i postrojenja za gospodarenje otpadom

• donositi Planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja otpadom

• organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada

• Sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo

• omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada

• organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom

• dostavljati podatke, izvještaje u skladu s propisima

• stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Sadašnja situacija u gradu Imotskom i Općinama Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići

Komunalni otpad

Komunalni otpad se odlaže na deponij „Kozjačić“, nedaleko od grada Imotskog. Deponij je u izrazito lošem stanju i ne spada u legalna odlagališta. Iako je studija utjecaja na okoliš napravljena još u lipnju 2005. godine, županijskim prostornim planom je predviđeno je zatvaranje odlagališta po završetku izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Deponij je u vlasništvu Republike Hrvatske dok pravo korištenja imaju Hrvatske šume. Ovo pitanje pod hitno mora riješiti što prije Grad Imotski s Općinama Imotske krajine te javno komunalno poduzeće „Topana“.

U Općini Podbablje postoje ilegalna odlagališta u Marićevac drumu te u Braklovini dok u Općini Lokvičići postoji Jezero Galipovac, Leginovac, Vrbina te Tavnice. U Općini Zmijavci postoje dva sanirana ali ipak ilegalna odlagališta kao što su Potok i Orašak. Kućni otpad se sustavno odvozi na odlagališta otpada tako što se kontejnerima svakodnevno prikuplja s područja.

29Izvor: Regionalni operativni program Splitsko- dalmatinske županije, 2005. godine

Izradio: Izradio:


91

Glomazni otpad

Na području Grada Imotskog i Općina Podbablje i Lokvičići postoje specijalizirana mjesta gdje se vrši prihvat glomaznog otpada.

Komunalno poduzeće Domis d.o.o. obvezuju potpisani ugovori sa Gradom i općinama da sustavno prikupljaju glomazni otpad i time osiguravaju adekvatnu zaštitu okoliša.

Industrijski otpad

Na području općina Podbablje, Zmijavci, Runovići i Lokvičići industrijski otpad se zbrinjava u organizaciji komunalnog poduzeća Topana d.o.o.

Opasni otpad

Za opasni otpad ne postoji organiziran sustav prikupljanja ni na području grada Imotskog niti na području općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići. Prethodno navedeno predstavlja realnu opasnost za očuvanje prirodnih ljepota Imotske krajine, zagađenosti kompletnog područja ali i zdravlja, ne samo biljnog i životinjskog svijeta, nego i zdravlja čovjeka.

2.3.2. Ispust otpadnih voda i sustav vodoopskrbe

U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom području hrvatske rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete ispod željene, uglavnom zbog bakterijskog onečišćenja (zbog izravnog ispuštanja otpadnih voda iz domaćinstava i poljoprivrednih uzgojnih jedinica).

Na cijelom području Hrvatske sustav odvodnje je građen prvenstveno u naseljima koja imaju status grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogona. Na kanalizacijski sustav je priključeno šezdesetak posto stanovnika (1998. godine). Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju (30% u 1996. godini) ili u vodo-tijekove, u mnogo slučajeva bez odgovarajuće prethodne obrade.

Republika Hrvatska ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Čak ni Zagreb nema izgrađen centralni uređaj za pročišćavanje voda. Postrojenja za obradu otpadnih voda na jadranskoj obali dijelom su modernizirana, posebno u ljetovalištima. Veliki gradovi, osim djelomično Rijeke gdje je nedavno izgrađeno novo postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda, u pravilu nemaju adekvatne uređaje. Nešto bolje stanje je samo u Istri. Najveći dio obrađenih otpadnih voda u RH (81% u 1997. godini) obrađuje se samo mehanički. Oko 6% od obrađivanih otpadnih voda obrađuje se biološki, a 13% se podvrgava predobradi u industriji.

Izradio: Izradio:


92

Otpadne vode Grada Imotskog i općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići Na području Grada Imotskog i navedenih Općina postoji realna opasnost od utjecaja otpadnih voda, kako na biljni i životinjski svijet, tako i na čovjekovo zdravlje. Unatoč tome što industrijski pogoni „Trimot“, „Vinarija Imota“ i „Agrokoka“ ne utječu bitno na zagađenje voda važno je odrediti mjere predostrožnosti i očuvati jedinstvenu čistoću rijeke Vrljike. U općinama Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići ne postoji sustav za zbrinjavanje ili pročišćenje otpadnih voda. U Gradu Imotskom za pročišćenje otpadnih voda postoji postrojenje koje je staro 20 godina i zauzima površinu od cca 2 500 m2 . Zbog potrebnih sanacija uskoro se i planira proširenje ovog postrojenja zbog trenutno njegove minimalne funkcionalnosti. Tijekom 2005. godine izrađeno je i idejno rješenje odvodnje otpadnih voda čiji su investitor VGO Split i izrađivač Hidroing d.o.o. Split. U prošlosti je odgovorno za upravljanje uređajem za pročišćavanje otpadnih voda bilo komunalno poduzeće „Topana“ dok danas, ta je odgovornost na „Vodovodu Imotske krajine“.30 Vodoopskrba Grada Imotskog i Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići Vodoopskrbi sustav u Gradu Imotskom koristi vodu sa izvora Opačac (rijeka Vrljika) kako bi zadovoljio potrebe za pitkom vodom. Izvorište Opačac je dio i vodoopskrbnog sustava „Grupni vodovod Imotski“ koji osigurava opskrbu vodom i ostalih općina ovog područja. Na području Grada Imotskog i navedenih općina za vodoopskrbni sustav je potrebno vode bar iz jednog od navedenih pravaca u koji su se definirali prema Idejnom rješenju iz 2000. godine u kojem su razmatrana rješenja vodoopskrbe.31

2.3.3. Onečišćenje prirodnih resursa Prema „Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša“ prirodnim resursima se smatraju zrak i njegova kakvoća, voda, more i tlo. Isti mogu biti onečišćeni različitim negativnim društvenim čimbenicima i to najčešće divljim odlagalištima i ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u akvatorij.

Onečišćenje voda

Kakvoća podzemne vode ocjenjuje se na području Grada Imotskog i okolnih Općina (još uvijek) zadovoljavajućom. Primjećuju se utjecaji zagađivanja zbog poljoprivrednih aktivnosti.

30 Izvor: Prostorni plan Grada Imotskog, 2006. godine 31 Izvor: Prostorni plan Grada Imotskog, 2006. godine

Izradio: Izradio:


93

"Onečišćenje voda“ je promjena kakvoće voda, koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzročnika zagađenja, u količini kojom se mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu.“32

Izradio: Izradio:


94

Najčešći problemi u očuvanju čistih voda na razini države uključuju: 1. Postojeća razina onečišćenja voda (onečišćenje izvorišta voda, podzemnih i

površinskih voda koje se koriste za opskrbu voda),

2. Stalno povećanje razine onečišćenja voda što uključuje:

a. nedostatak uređaja za pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda

b. slabo funkcioniranje izgrađenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

c. nedostatna veličina kanalizacijskih sustava

3. Povremena intenzivna zagađenja (akcidentne situacije)

4. Nadzor nad provođenjem propisa zaštite voda je izdvojen od općeg nadzora nad provođenjem zaštite okoliša

Da bi se ovakvi problemi riješili u Prostornom planu Grada Imotskog i općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići su predložene mjere zaštite voda prema kojima je potrebno:

• sačuvati vode koje nisu onečišćene

• zaustaviti trend pogoršanja kakvoće vode

• osigurati racionalno korištenje voda

Na ovom području nije još izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda.

Onečišćenje zraka

U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka (stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske preobrazbe.

Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet.

Trenutno zrak na području onečišćuje neugodan miris otpadnih voda, divljih odlagališta, te ispusti prometnih vozila.

Kako bi se izbjegla veća oštećenja i minimizirala postojeća, potrebno je uvesti određene mjere zaštite:

• veći proizvodni pogoni moraju imati uređaje za pročišćavanje ispušnih plinova prije njihovog ispuštanja u zrak

• potrebno je ložišta na kruta i tekuća goriva koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora

• povijesne jezgre naselja potrebno je rasteretiti od prometa, osim interventnih, dostavnih i službenih vozila te vozila stanara33

33Izvor: Nacionalna strategija zaštite okoliša, 2002. godine

Izradio: Izradio:


95

Onečišćenje tla

Od ukupne površine kopna Republike Hrvatske (5.654.526 ha) poljodjelsko tlo čini 57,95%, šumsko 34,43% i neplodno (tlo tehničke namjene) 7,62%.

Površine poljodjelskih tala u Hrvatskoj su u stalnom smanjenju. Ukupna površina poljodjelskih tala (oranica, vrtova, voćnjaka i livada, pašnjaka, ribnjaka, tršćaka i bara) iznosila je 1976. godine 3.306.837 ha, dok je u 1997. godini bila 3.016.000 ha.

Stanje humizacije poljodjelskih tala također nije povoljno. Gospodarski najvažnija poljodjelska tla na području Slavonije i Baranje koja zauzimaju više od polovice naših oranica, imaju u svojem oraničnom sloju prosječno 2,1 do 2,8% humusa, što je približno dva puta manje od sadržaja humusa u analognom šumskom tlu. Tako nepovoljan nalaz stanja humanizacije poljodjelskih tala pripisuje se u prvom redu prošlom dugotrajnom razdoblju nekontrolirane i intenzivne agrotehnike te grabežljivog iskorištavanja naših tala. Šumska tla su relativno dobro očuvana, sa visokim stupnjem humusa, iako je i u njima prisutan pad sadržaja humusa od oko 40%.

Prema Prostornim planovima Grada Imotskog i općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići potrebno je osigurati očuvanje i poboljšanje kvalitete tla sustavnim praćenjem stanja okoliša tj. razine onečišćenja okoliša. U okviru odgovornog Katastra emisija u okoliš potrebno je također voditi evidenciju o emisiji onečišćavajućih tvari u tlo. Također je na ovom području potrebno i smanjiti unos pesticida posebno iz razloga kako bi se smanjio globalni proces humanizacije tla. Radi zaštite od oborinskih voda je također potrebno osigurati vodopropusnost tla na građevnim česticama.

Izradio: Izradio:


96

2.3.4. SWOT analiza zaštite okoliša

Prednosti

Nedostaci

• Zbrinjavanje komunalnog i glomaznog otpada od strane komunalnog poduzeća

• Postojanje komunalnih poduzeća Topana i Domis d.o.o. i Vlastitog komunalnog pogona grada Imotskog

• Sustavno odlaganje glomaznog otpada, informiranje građana o danima kada će se glomazni otpad prikupljati

• Vodni potencijal rijeke Vrljike

• Očuvanost krajolika, krajobrazna vrijednost

• Postojanje već izrađenog idejnog rješenja o odvodnji otpadnih voda

• Divlja odlagališta otpada još nisu sanirana u cijelosti

• Ne postojanje legalnog odlagališta otpada

• Nepostojanje sustava reciklaže otpada na cijelom području Grada Imotskog i okolnih Općina

• Nepostojanje kvalitetnog sustava pročišćavanja otpadnih voda

• Nedostatak kanalizacijskog sustava

• Ne postoji sustavno odlaganje otpadnih ulja, opasnog otpada (baterije, ambalaža kemijskih sredstava..), građevinskog otpada

• Svijest stanovnika o zaštiti okoliša je na niskoj razini

• Ne postoji program sustavne zaštite rijeke Vrljike i njenih rukavaca

• Nije saniran kemijski otpad koji je sustavno odlagan (Ina) na odlagalištu Jezerac, Kozjačić

Prilike

Prijetnje

• Izgradnja Regionalnog centra za zbrinjavanje otpada

• Izgradnja hidrotehničkog sustava koji će riješiti velik dio problema vezanih za pročišćavanje otpadnih voda

• Edukacija lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja i zaštite okoliša

• Mogućnosti iskorištenja sredstava iz EU fondova za projekte zaštite okoliša

• Utjecaj kemijskog otpada (ulja, kemijska sredstva...) na zdravlje stanovništva

• Povećanje broja divljih odlagališta čime se ugrožava kvaliteta prirodnih resursa; vode, tla i zraka

• Građevinski i ostali otpad koji zagađuje okoliš (primarno opasni otpad)

• Neadekvatan tretman otpadnih voda

• Nepostojanje evidencije o emisiji

Izradio: Izradio:


97

• Uskladiti standarde odlagališta s standardima EU legislative

onečišćivača tla (uzrokuje nekontrolirano zagađenje vode, zraka i tla)

• Povećanje cijena komunalnih usluga može uzrokovati nelegalno odlaganje otpada

• Bespravna gradnja koja umanjuje broj zelenih i poljoprivrednih površina (ugroženost Imotskog polja)

• Neodrživo gospodarenje pitkom vodom (izdavanje velikog broja koncesija na izvore pitke vode)

• Neplanski i stihijski razvoj turizma može utjecati na onečišćenje okoliša

Izradio: Izradio:


98

2.4. Institucije

Na svojoj redovnoj sjednici 28. srpnja 2006. godine, Hrvatski sabor je donio Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN., br. 86/06.) koji uređuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske. Na temelju tog zakona formirano je 20 županija, 127 gradova, 429 općina i Grad Zagreb, kao posebna teritorijalna i upravna jedinica, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

Uz gore navedeni zakon, zakone vezane za sustav državne uprave u županijama te zakon o lokalnoj upravi i samoupravi, pravni okvir za funkcioniranje Grada Imotskog kao jedinice lokalne samouprave daju i:

• Poslovnik Gradskog vijeća Grada Imotskoga te

• Statut Grada Imotskog.

Na temelju članka 23. i 24. Zakona o prostornom uređenju(NN br. 76/07), te članka 12. Statuta Grada Imotskog, Gradsko vijeće Grada Imotskog donijelo je još jedan iznimno važan dokument za planiranje u prostoru- Prostorni plan uređenja Grada Imotskog.

Izradio: Izradio:


99

2.4.1. Struktura državne administracije

Radom cjelokupne državne administracije Republike Hrvatske koordinira Vlada Republike Hrvatske 15 ministarstava, i to:

1. Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija,

2. Ministarstva financija,

3. Ministarstva obrane,

4. Ministarstva unutarnjih poslova,

5. Ministarstva pravosuđa,

6. Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,

7. Ministarstva mora, prometa i infrastrukture,

8. Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

9. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

10. Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,

11. Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa,

12. Ministarstva kulture,

13. Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

14. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,

15. Ministarstvo turizma.

Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN br. 30/04), koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 3. ožujka 2004. godine, struktura državne administracije u Republici Hrvatskoj uključuje sljedeće:

A. Središnje državne urede: 1. Središnji državni ured za upravu,

2. Središnji državni ured za e-Hrvatsku,

3. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom,

4. Središnji državni ured za razvojnu strategiju,

B. Državne upravne organizacije:

1. Državna geodetska uprava,

2. Državni hidrometeorološki zavod,

3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,

4. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (novoustrojeno),

5. Državni zavod za statistiku,

6. Državni inspektorat,

7. Državni zavod za zaštitu od zračenja (novoustrojeno), te

8. Državna uprava za zaštitu i spašavanje (novoustrojeno).

Izradio: Izradio:


100

Uz gore spomenute, u državne upravne organizacije se ubrajaju također i:

• razni Uredi Vlade Republike Hrvatske34,

• Državne agencije,

• Komisije Vlade Republike Hrvatske,

• Pravne osobe pri Vladi Republike Hrvatske,

• novoustrojeni Građanski servis Vlade Republike Hrvatske- „Otvorena vrata“ te

• HITRO.HR- servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom, ustrojen u sklopu gore spomenutog Središnjeg ureda za e-Hrvatsku.

Gore spomenute, kao i sve ostale, državne upravne organizacije osnivaju vlastite područne urede i/ili ispostave ukoliko postoji potreba za istima. Zajedničke funkcije koje imaju područni uredi i/ili ispostave su da provode Zakon, donose provedbene propise, obavljaju upravni i inspekcijski nadzor te provode druge upravne i stručne poslove.

Sjedište Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji je u gradu Splitu, Vukovarska ulica 1. Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji ustrojavaju se sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:

1. Služba za zajedničke poslove 2. Služba za gospodarstvo 3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne

poslove 4. Služba za društvene djelatnosti 5. Služba za opću upravu.

Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji izvan sjedišta ureda državne uprave osnovano je 11- jedanaest Ispostava prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (NN. br. 21/02) od kojih je jedna i Ispostava Imotski, A. Starčevića 23 nadležna za područje Grada Imotskog.

34 Ovdje spada i Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, sa sjedištem u Splitu

Izradio: Izradio:


101

2.4.2. Struktura županijske administracije

Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine vraćene su županije u naš pravni poredak kao jedinice lokalne samouprave i uprave, a gradovi i općine su postali jedinice lokalne samouprave.

Na temelju članka 20. Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH (NN. br. 86/06), Splitsko -dalmatinska županija u svojem sastavu ima 16 gradova, 39 općina, te 375 naselja.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 129/05) Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

� obrazovanje

� zdravstvo

� prostorno i urbanističko planiranje

� gospodarski razvoj

� promet i prometnu infrastrukturu

� održavanje javnih cesta

� planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

� izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada

� te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti odredit će se poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati, te poslovi koje županija može obavljati.

Tijela Županije su:

� Župan,

� Županijska skupština,

� Županijsko poglavarstvo i

� Upravna tijela

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga Županije osnivaju se upravni odjeli, zavodi i službe. Upravnim odjelima upravljaju pročelnici, zavodom ravnatelji, službom koja se ustrojava za rad Poglavarstva tajnik, a službom koja se ustrojava za rad Županijske skupštine tajnik Županijske skupštine.

U nastavku je prikazan i analiziran Godišnji obračun Proračuna županije za 2005. godinu. Godišnji obračun Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2005. godinu sadrži Račun prihoda i rashoda, te Račun financiranja.

Izradio: Izradio:


102

Tablica 33. Godišnji obračun Proračuna županije za 2005. godine

Opis Plan 2005. Ostvarenje 2005.

Indeks 05/05

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 1. Prihodi poslovanja 325.431.732,56 327.289.920,03 100,57% 2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.418.674,65 1.418.674,65 100,00% 3. Rashodi poslovanja 295.464.571,71 278.702.207,76 94,33% 4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 59.875.777,16 52.147.713,27 87,09% 5. Ukupan manjak prihoda 28.489.941,66 2.141.326,35 7,52% B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA 6. Primici od financijske imovine i zaduživanja 5.260.000,00 5.217.794,23 99,20% 7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 7.863.472,04 7.862.661,80 99,99%

8. Manjak primitaka od financijske imovine i obveza 2.603.472,04 2.644.867,57 101,59%

C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 1+2+6 332.110.407,21 333.926.388,91 100,55% D. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3+4+7 363.203.820,91 338.712.582,83 93,26% E. MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA (D-C) 31.093.413,70 4.786.193,92 15,39%

F. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA - PRENESENI IZ 2004. 31.093.413,70 31.093.413,70 100,00%

G. VIŠAK PRIH. I PRIM. ZA SLJ. RAZD. - 2006. (F-E) 0,00 26.307.219,78

Izvor: Ministarstvo financija RH, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna/ Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007.godina

Iz prethodne tablice Godišnjeg obračuna Proračuna županije može se zaključiti:

• Prihodi poslovanja kao glavne stavke proračuna županije (detaljnije će biti prikazani i razrađeni u nastavku) u 2005. su bili 327.289.920,03 Kn, nešto iznad plana proračuna (0,57% više u odnosu na plan);

• Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su iznosili 1.418.674,65 Kn;

• Rashodi poslovanja u 2005. su iznosili 278.702.207,76 Kn i manji su od onih predviđenih planom (94,33% od plana);

• Rashodi za nabavu nefinancijske imovine su iznosili 52.147.713,27 Kn (87,09% od plana);

• Na temelju stavki prihoda i rashoda vidljiv je manjak prihoda u iznosu od 2.141.326,35 Kn;

• Iz računa financiranja i zaduživanja vidljiv je manjak primitaka u odnosu na izdatke u iznosu od 2.644.867,57 Kn;

• Ukupan manjak prihoda i primitaka u 2005. iznosi 4.786.193,92 Kn, koji je podmiren iz viška prihoda iz prethodne godine koji je iznosio 31.093.413,70 Kn.

Izradio: Izradio:


103

U nastavku je prikazan i analiziran ostvareni Godišnji obračun Proračuna županije za 2005. godinu te Plan za 2006. godinu. Godišnji obračun Proračuna Splitsko-dalmatinske županije sadrži Račun prihoda i rashoda, te Račun financiranja.

Izradio:


104

Tablica 34. Godišnji obračun Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2005., 2006. te Plan za 2007.godinu

Opis Ostvarenje 2005 Ostvarenje 2006 Index

2006/05 Plan 2007 Index

2007/06 A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 6 Prihodi poslovanja 327.289.920,00 390.700.692,00 119,37% 403.040.538,00 103,16% 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.418.675,00 184.616,00 13,01% 0,00 0,00% 3 Rashodi poslovanja 278.702.208,00 329.326.198,00 118,16% 361.108.418,00 109,65%

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 52.147.713,00 56.789.068,00 108,90% 67.915.018,00 119,59%

Ukupan manjak/višak prihoda (6+7-3-4) -2.141.326,00 4.770.042,00 -25.982.898,00

B. RAČUN FINANCIRANJA I ZADUŽIVANJA

8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 5.217.794,00 6.385.765,00 122,38% 5.795.000,00 90,75%

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 7.862.662,00 5.502.000,00 69,98% 11.773.129,00 213,98%

Višak/ manjak primitaka od financijske imovine i obveza -2.644.868,00 883.765,00 -5.978.129,00

C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 6+7+8 333.926.389,00 397.271.073,00 118,97% 408.835.538,00 102,91% D. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3+4+5 338.712.583,00 391.617.266,00 115,62% 440.796.565,00 112,56% E. MANJAK/VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA (D-C) 4.786.194,00 -5.653.807,00 31.961.027,00

F. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA - PRENESENI 135.158.219,00 133.016.892,00 98,42% 137.786.934,00 103,59%

G. MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA - PRENESENI 0,00 0,00 0,00 H. PRIHODI I PRIMICI ZA SLJEDEĆE RAZDOBLJE (F-E) 139.944.413,00 127.363.085,00 91,01% 169.747.961,00 133,28%


Izradio:


105

Iz prethodne tablice Godišnjeg obračuna Proračuna Splitsko-dalmatinske županije može se zaključiti:

• Obzirom na 2005. godinu, ostvareni Proračun za 2006. godinu predviđao je rast prihoda poslovanja, kao glavne stavke proračuna (porast od 19,37 % u odnosu na 2005. godinu) dok se stabilizacija tj. blagi porast spomenutih prihoda (porast od 3,16% u odnosu na 2006. godinu) predviđa i Planom proračuna za 2007. godinu

• Ostvareni proračun za 2006. godinu bilježi smanjenje prihoda od prodaje nefinancijske imovine (13,01% od iznosa za 2005. godinu) kao direktna posljedica smanjenja iznosa od prodaje stambenih objekata

• Proračun za 2006. godinu ostvario je gotovo proporcionalan porast rashoda u odnosu na prihode (porast od 18,16% u odnosu na 2005. godinu), dok se nešto veći porast spomenutih rashoda (porast od 9,65% u odnosu na 2006. godinu) predviđa i Planom proračuna za 2007. godinu

• Obzirom na relativno proporcionalno smanjenje/ povećanje stavki prihoda i rashoda zadržan je balans ostvarenih proračuna 2005. i 2006. godine, ali predviđenim povećanjem rashoda za nabavu nefinancijske imovine po Planu za 2007. godinu (19,59 % u odnosu na 2006. godinu) povećat će se manjak ukupnih prihoda proračuna

Analizom promatranog trogodišnjeg proračunskog razdoblja 2005., 2006. i 2007. godine, dobiveno je prosječno godišnje povećanje ukupnih prihoda i primitaka od 10,00% te rashoda i izdataka od 14,69%.

Obzirom da jedinice lokalne samouprave koje su obuhvaćene ovim Programom ukupnog razvoja većinu svojih prihoda baziraju na potpori Splitsko-dalmatinske županije, u nastavku su prikazane „per capita“ primljene pomoći iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2002.- 2007. godine. razložene na Grad Imotski te Općine Lokvičići, Podbablje, Zmijavci i Runovići.

Cilj analize je pokazati veličinu spomenutih primljenih pomoći iz županijskog proračuna, ukazati na njihovu varijabilnost kroz godine te međusobno usporediti sve jedinice lokalne samouprave koje su obuhvaćene ovim Programom ukupnog razvoja.

Izradio:


106

Graf 4. Per capita pomoći iz županijskog proračuna u razdoblju od 2002.-2007. godine

0,00

1.000,00

2.000,00

3.000,00

4.000,00

5.000,00

6.000,00

Imotski 332,86 668,86 191,24 396,64 657,99 1.632,23

Lokvičići 96,43 799,70 2.671,07 1.110,43 1.723,97 5.226,62

Podbablje 215,15 74,69 285,34 266,20 444,14 407,83

Zmijavci 473,51 554,65 577,52 674,58 703,71 1.106,57

Runovići 546,28 246,30 159,18 154,72 170,05 472,95

Ostvarenje

2002

Ostvarenje

2003

Ostvarenje

2004

Ostvarenje

2005

Ostvarenje

2006Plan 2007


Izradio:


107

Analizom ukupnih primljenih pomoći po glavi stanovnika od strane županijskog proračuna u promatranom periodu primjetna su znatne varijacije.

Ako se izuzme Plan za 200'7. godinu, može se konstatirati da je:

• Općina Runovići ostvarila u prosjeku 255,31 Kn primljenih pomoći po glavi stanovnika na godišnjoj razini

• Općina Podbablje ostvarila u prosjeku 257,11 Kn primljenih pomoći po glavi stanovnika na godišnjoj razini

• Grad Imotski ostvario u prosjeku 449,52 Kn primljenih pomoći po glavi stanovnika na godišnjoj razini

• Općina Zmijavci ostvarila u prosjeku 596,79 Kn primljenih pomoći po glavi stanovnika na godišnjoj razini

• Općina Lokvičići ostvarila u prosjeku 1.280,32 Kn primljenih pomoći po glavi stanovnika na godišnjoj razini.

Izradio:


108

2.4.3. Struktura administracije jedinice lokalne samouprave

Jedinica lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima.

Prije svega potrebno je navesti zakone koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave, a to su:

• Zakon izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi (NN. Br. 107/07),

• Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN.br. 132/06)

• Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (NN.br. 117/03),

• Zakon o područjima županija, općina i gradova u RH (NN.br. 86/06),

• Zakon o proračunu (NN.br. 96/03)

• Zakon o Gradu Zagrebu (NN. br. 62/01)

• Europska povelja o lokalnoj samoupravi (koju je Republika Hrvatska je 1997. godine ratificirala na taj način prihvatila načela utvrđena tom poveljom).

Na temelju članka 8. i 47. Zakona o lokalnoj i područnoj /regionalnoj / samoupravi (NN RH br. 33/01) predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (Gradsko ili Općinsko vijeće), na jednoj od prvih sjednica, donosi Statut jedinice lokalne samouprave.

Statutom jedinice lokalne samouprave, kao temeljnim dokumentom, uređuje se:

• status i područje

• obilježja, pečat i Dan jedinice lokalne samouprave

• javna priznanja

• samoupravni djelokrug

• neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju

• provođenje referenduma

• ustrojstvo, ovlasti i način rada upravnih tijela

• financiranje i imovina

• mjesna samouprava

Izradio:


109

• ustrojstvo i rad javnih službi

• oblici suradnje jedinica lokalne samouprave

• druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza jedinice lokalne samouprave.

Jedinica lokalne uprave u okviru svog samoupravnog djelokruga:

• Raspolaže, upravlja i koristi imovinu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave;

• Promiče društveni i gospodarski napredak radi vrednovanja lokalnih posebnosti i poštivanja prirodnih i prostornih mogućnosti;

• Vodi brigu o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i športa;

• Osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom i unapređenje i zaštitu prirodnog okoliša;

• Obavlja poslove u vezi s poticanjem poduzetničkih aktivnosti i korištenja prostora u vlasništvu jedinice lokalne samouprave;

• Osigurava uvjete za održivi razvitak komunalnih djelatnosti;

• Vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja i komunalnim objektima;

• Organizira obavljanje komunalnih i drugih djelatnosti;

• Osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih, socijalnih i drugih interesa i potreba stanovništva;

• Obavlja razrez i naplatu prihoda koji joj pripadaju po zakonu pripadaju;

• Potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba i obavlja poslove socijalne skrbi;

• Potiče aktivnosti udruga građana;

• Promiče očuvanje prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa;

• Osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu zaštitu;

• Osigurava uvjete za zaštitu potrošača;

• Donosi Proračun jedinice lokalne samouprave;

• Obavlja redarstvene poslove radi očuvanja komunalnog reda;

• Obavlja i uređuje druge poslove koji su u neposrednoj vezi s interesima jedinice lokalne samouprave za njezin gospodarski, društveni i socijalni napredak.

Izradio:


110

2.4.3.1. Grad Imotski

Na temelju Članka 35. Točka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N.N. br. 33/01) i Članka. 31 Statuta Grada Imotskog, Gradsko vijeće Grada Imotskog na svojoj 3. sjednici održanoj 28.rujna 2001. godine, donijelo je Statut Grada Imotskog, koji je stupio na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Imotskoga. Od 5 naselja koje obuhvaća Grad Imotski, na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06), kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. srpnja 2006. godine, postoji 6 mjesnih odbora na području Grada Imotskog. Pregled mjesnih odbora i naselja prikazan je u tablici koja slijedi.

Tablica 35. Naselja i mjesni odbori Grada Imotski

GRAD MJESNI ODBORI NASELJE

IMOTSKI MO Imotski Imotski

MO Vinjani Donji Vinjani Donji

MO Rebići Glavina Donja

MO Medvidovića draga Glavina Gornja

MO Glavina Donja(dva mjesna odbora) Gornji Vinjani

MO Vinjani Gornji

Izvor: Statut Grada Imotskog (Sl. gl. br. 02/01) Temeljem članka 10. Statuta Grada Imotskog, Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga, te obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na:

1. uređenje naselja i stanovanje; 2. prostorno i urbanističko planiranje; 3. komunalne djelatnosti; 4. brigu o djeci; 5. socijalnu skrb; 6. primarnu zdravstvenu zaštitu; 7. odgoj i osnovno obrazovanje; 8. kulturu, tjelesnu kulturu i šport; 9. zaštitu potrošača; 10. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša; 11. protupožarnu i civilnu zaštitu.

Izradio:


111

Gradsko vijeće može tražiti od županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, da Gradu Imotskom uz suglasnost Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj i promet i prometnu infrastrukturu ako dokaže da ima financijske resurse za njihovo obavljanje. Isto tako, odlukom Gradskog vijeća, neki od gore navedenih poslova mogu se delegirati na županiju odnosno mjesnu upravu.

Gradska tijela

Sve ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Imotskog podijeljene su između gradskog vijeća, gradskog poglavarstva i upravnih tijela Grada Imotskog.

Gradsko vijeće – predstavničko tijelo

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana Grada Imotskog i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s ustavom, zakonom i statutom. Gradsko vijeće Grada Imotskog ima 13 članova.

Gradonačelnik – izvršno tijelo

Gradonačelnik Grada Imotskog predstavlja i zastupa grad i nositelj je izvršne vlasti, te predsjednik Poglavarstva Grada Imotskog. Gradonačelnik vodi brigu o upravljanju gradskom imovinom i direktni je naredbodavac za izvršenje gradskog proračuna, daje punomoći za zastupanje Grada Imotskog u pojedinim stvarima, ima pravo predlagati Gradskom vijeću članove Poglavarstva, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, usmjerava rad upravnih tijela Grada Imotskog i daje im upute za rad; te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, statutom ili drugim općim aktom.

Gradsko poglavarstvo – izvršno tijelo

Poglavarstvo je odgovorno Gradskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi. Poglavarstvo je dužno podnositi Gradskom vijeću polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. Poglavarstvo ima 5 članova od kojih su gradonačelnik i njegovi zamjenici po položaju članovi Poglavarstva.

Mjesna samouprava

Na području Grada Imotskog osnivaju se mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Na području Grada Imotskog po prijašnjim propisima osnovani su mjesni odbori prikazani u prethodnoj tablici.

Izradio:


112

2.4.3.2. Općina Lokvičići

Na temelju Članka 35. Točka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN. br. 33/01) i Članka. 27 Statuta Općine Lokvičići, Općinsko vijeće Općine Lokvičići na svojoj 8. sjednici održanoj 27.prosinca 2005. godine, donijelo je Statut Općine Lokvičići, koji je stupio na snagu danom donošenja dok je isti objavljen u Službenom glasniku Općine Lokvičići.

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) te Članka 3. Statuta Općine Lokvičići određuje se sjedište Općine Lokvičići – Centar Lokvičića b.b.

Uz Statut Općine Lokvičići, koji kao formalno-pravni dokument uređuje gore navedene stavke, postoje i sljedeći programi i planovi važni za kvalitetno funkcioniranje Općine Lokvičići:

• PLAN prostornog uređenja Općine Lokvičići ,

• PLAN javnih nabava Općine Lokvičići u 2007. godini, te

• PLAN i procjena ugroženosti od požara na području Općine Lokvičići.

Općinsko vijeće Općine Lokvičići može tražiti od Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, da Općini Lokvičići uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj i promet te prometnu infrastrukturu ako osigura dovoljno sredstava za njihovo obavljanje.

Tijela Općine Lokvičići

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Općine Lokvičići podijeljene su između Općinskog vijeća, Općinskog poglavarstva i načelnika Općine Lokvičići.

Općinsko vijeće – predstavničko tijelo

Općinsko vijeće Općine Lokvičići predstavničko je tijelo stanovnika Općine Lokvičići i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s ustavom, zakonom i statutom. Općinsko vijeće Općine Lokvičići ima 11 članova izabranih na način propisan Zakonom.

Općinski načelnik – izvršno tijelo

Načelnik Općine Lokvičići zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti, te predsjednik Poglavarstva Općine Lokvičići. Načelnik daje punomoći za zastupanje Općine Lokvičići u pojedinim stvarima, ima pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje općih i drugih akata, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, statutom ili drugim općim aktom.

Izradio:


113

Općinsko poglavarstvo – izvršno tijelo

Poglavarstvo je odgovorno Općinskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi. Poglavarstvo je dužno podnositi Općinskom vijeću polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. Poglavarstvo Općine Lokvičići ima 3 člana od kojih su načelnik i njegovi zamjenici po položaju članovi Poglavarstva.

Mjesna samouprava

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) i Članka 43. Statuta Općine Lokvičići utvrđuju se mjesni odbori i naselja u sastavu mjesnih odbora Općine Lokvičići prikazani u narednoj tablici.

Tablica 36. Mjesni odbori i naselja Općine Lokvičići

OPĆINA NASELJE MJESNI ODBORI

LOKVIČIĆI Dolića Draga MO Gornja Dolića Draga

MO Donja Dolića Draga

Lokvičići MO Centar Lokvičići

MO Berinovac

MO Poboji

MO Kljenovac35

Izvor: Zakon o područjima gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06)

Također, sukladno Članku 43. Statuta Općine Lokvičići mjesni odbori se utvrđuju posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće na temelju inicijative Vijeća MO ili najmanje 20% građana sa područja koje pokriva određeni mjesni odbor.

35 MO Kljenovac evidentiran je u upitniku ispunjenom od strane Općine Lokvičići

Izradio:


114

2.4.3.3. Općina Zmijavci

Na temelju Članka 35. Točka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN. br. 33/01) i Članka. 20 Statuta Općine Zmijavci, Općinsko vijeće Općine Zmijavci na svojoj 6. sjednici održanoj 04. veljače 2006. godine, donijelo je Statut Općine Zmijavci, koji je stupio na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Zmijavci br. 1/01.

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) te Članka 3. Statuta Općine Zmijavci određuje se sjedište Općine Zmijavci – Zmijavci b.b.

Uz Statut Općine Zmijavci, koji kao formalno-pravni dokument uređuje gore navedene stavke, postoje još jedan dokument iznimno važan za kvalitetno funkcioniranje Općine Zmijavci:

• PLAN prostornog uređenja Općine Zmijavci ,

Općinsko vijeće Općine Zmijavci može tražiti od Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, da Općini Zmijavci uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj i promet te prometnu infrastrukturu ako osigura dovoljno sredstava za njihovo obavljanje.

Tijela Općine Zmijavci

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Općine Zmijavci podijeljene su između Općinskog vijeća, Općinskog poglavarstva i načelnika Općine Zmijavci.


Općinsko vijeće Općine Zmijavci predstavničko je tijelo stanovnika Općine Zmijavci i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s ustavom, zakonom i statutom. Općinsko vijeće Općine Zmijavci ima 13 članova izabranih na način propisan Zakonom.


Načelnik Općine Zmijavci zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti, te predsjednik Poglavarstva Općine Zmijavci. Načelnik daje punomoći za zastupanje Općine Zmijavci u pojedinim stvarima, ima pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje općih i drugih akata, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, statutom ili drugim općim aktom.


Poglavarstvo je odgovorno Općinskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi. Poglavarstvo je dužno podnositi Općinskom vijeću polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. Poglavarstvo Općine Zmijavci ima 5 članova od kojih su načelnik i njegovi zamjenici po položaju članovi Poglavarstva.

Izradio:


115

Mjesna samouprava

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) i Članka 49. Statuta Općine Zmijavci mogu se osnivati mjesni odbori. Također, sukladno Članku 43. Statuta Općine Zmijavci mjesni odbori se utvrđuju posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće na temelju inicijative Vijeća MO ili najmanje 20% građana sa područja koje pokriva određeni mjesni odbor.

U Općini Zmijavci postoji jedan mjesni odbor koji pokriva cijelo područje Općine.

Tabela 3. Mjesni odbori i naselja Općine Zmijavci


ZMIJAVCI Zmijavci MO Zmijavci

Izvor: Zakon o područjima gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06)

2.4.3.4. Općina Podbablje

Na temelju Članka 35. Točka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN. br. 33/01) i Članka. 28 Statuta Općine Podbablje, Općinsko vijeće Općine Podbablje na svojoj 2. sjednici održanoj 01. listopada 2001. godine, donijelo je Statut Općine Podbablje, koji je stupio na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Podbablje.

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) te Članka 3. Statuta Općine Podbablje određuje se sjedište Općine Podbablje – DRUM.

Uz Statut Općine Podbablje, koji kao formalno-pravni dokument uređuje gore navedene stavke, postoje još jedan dokument iznimno važan za kvalitetno funkcioniranje Općine Podbablje:

• PLAN prostornog uređenja Općine Podbablje ,

Općinsko vijeće Općine Podbablje može tražiti od Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, da Općini Podbablje uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj i promet te prometnu infrastrukturu ako osigura dovoljno sredstava za njihovo obavljanje.

Izradio:


116

Tijela Općine Podbablje

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Općine Podbablje podijeljene su između Općinskog vijeća, Općinskog poglavarstva i načelnika Općine Podbablje.


Općinsko vijeće Općine Podbablje predstavničko je tijelo stanovnika Općine Podbablje i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s ustavom, zakonom i statutom. Općinsko vijeće Općine Podbablje ima 13 članova izabranih na način propisan Zakonom.


Načelnik Općine Podbablje zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti, te predsjednik Poglavarstva Općine Podbablje. Načelnik daje punomoći za zastupanje Općine Podbablje u pojedinim stvarima, ima pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje općih i drugih akata, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, statutom ili drugim općim aktom.


Poglavarstvo je odgovorno Općinskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi. Poglavarstvo je dužno podnositi Općinskom vijeću polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. Poglavarstvo Općine Podbablje ima 5 članova od kojih su načelnik i njegovi zamjenici po položaju članovi Poglavarstva.

Mjesna samouprava

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) i Članka 43. Statuta Općine Podbablje utvrđuju se mjesni odbori i naselja u sastavu mjesnih odbora Općine Podbablje prikazani u narednoj tablici.

Tablica 37. Mjesni odbori i naselja Općine Podbablje


PODBABLJE Drum MO Drum

Ivanbegovina MO Ivanbegovina

Podbablje Gornje MO Podbablje Gornje

Grubine MO Grubine

Kamenmost MO Kamenmost

Poljica MO Poljica

Hršćevani MO Hršćevani

Krivodol MO Krivodol

Izvor: Statut Općine Podbablje (Sl. gl. br. 01/01)

Izradio:


117

Također, sukladno Članku 52. Statuta Općine Podbablje mjesni odbori se utvrđuju posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće na temelju inicijative Vijeća MO ili najmanje 20% građana sa područja koje pokriva određeni mjesni odbor.

2.4.3.5. Općina Runovići

Na temelju Članka 35. Točka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN. br. 33/01) i Članka. 20 Statuta Općine Runovići, Općinsko vijeće Općine Runovići na svojoj 7. sjednici održanoj 27. siječnja 2006. godine, donijelo je Statut Općine Runovići, koji je stupio na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Runovići.

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) te Članka 3. Statuta Općine Runovići određuje se sjedište Općine Runovići – Runovići, Trg fra Mije Runovića b.b.

Uz Statut Općine Runovići, koji kao formalno-pravni dokument uređuje gore navedene stavke, postoje još jedan dokument iznimno važan za Općine Runovići:

• PLAN prostornog uređenja Općine Runovići ,

• PLAN zaštite od požara na području Općine Runovići.

Općinsko vijeće Općine Runovići može tražiti od Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, da Općini Runovići uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj i promet te prometnu infrastrukturu ako osigura dovoljno sredstava za njihovo obavljanje.

Tijela Općine Runovići

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Općine Runovići podijeljene su između Općinskog vijeća, Općinskog poglavarstva i načelnika Općine Runovići.


Općinsko vijeće Općine Runovići predstavničko je tijelo stanovnika Općine Runovići i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s ustavom, zakonom i statutom. Općinsko vijeće Općine Runovići ima 7 članova izabranih na način propisan Zakonom.


Izradio:


118

Načelnik Općine Runovići zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti, te predsjednik Poglavarstva Općine Runovići. Načelnik daje punomoći za zastupanje Općine Runovići u pojedinim stvarima, ima pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje općih i drugih akata, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, statutom ili drugim općim aktom.


Poglavarstvo je odgovorno Općinskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi. Poglavarstvo je dužno podnositi Općinskom vijeću polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. Poglavarstvo ima 3 članova od kojih su načelnik i njegovi zamjenici po položaju članovi Poglavarstva.

Mjesna samouprava

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) i Članka 47. Statuta Općine Runovići utvrđuju se mjesni odbori i naselja u sastavu mjesnih odbora Općine Runovići prikazani u narednoj tablici.

Tablica 38. Mjesni odbori i naselja Općine Runovići


RUNOVIĆI Runovići MO Runovići

Slivno MO Slivno

Podosoje MO Podosoje

Izvor: Statut Općine Runovići (Sl. gl. br. 01/06)

Također, sukladno Članku 48. Statuta Općine Runovići mjesni odbori se utvrđuju posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće na temelju;

• inicijative Vijeća MO,

• najmanje 20% građana sa područja koje pokriva određeni mjesni odbor ili

• 1/3 članova Općinskog vijeća.

Izradio:


119

2.4.4. Aktivno vođenje proračuna jedinice lokalne samouprave

2.4.4.1. Proračun jedinice lokalne samouprave

Prihode i rashode jedinice lokalne samouprave planira predstavničko tijelo građana- Gradsko ili Općinsko vijeće, i to godišnjim proračunom. Proračun je akt jedinice lokalne samouprave kojim se procjenjuju njezini prihodi i primici, te utvrđuju njezini rashodi i izdaci za jednu godinu. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave prije početka slijedeće kalendarske godine, a ukoliko ne donese, to isto tijelo mora donijeti Odluku o privremenom financiranju za razdoblje od tri mjeseca. Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koje pripadaju jedinici lokalne samouprave čine njegovu imovinu.

Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovorno je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave (Gradsko ili Općinsko poglavarstvo), dok je nalogodavac za izvršenje godišnjeg proračuna u cjelini jedinice lokalne samouprave - Gradonačelnik ili Načelnik. Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa jedinice lokalne samouprave programima pružanja esencijalnih javnih usluga, kao što su parkovi i rekreacija, javna sigurnost, održavanje i izgradnja ulica i mostova, te druge funkcije koje pružaju potporu sigurnom, zdravom i ugodnom okruženju zajednice. Kada je pravilno izrađen, proračun je sredstvo za službeno dokumentiranje financijskih i programskih smjernica izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave(Gradskog ili Općinskog poglavarstva), tijela krajnje odgovornog za dobrobit zajednice. Proračun jedinice lokalne samouprave višestruko je značajan jer predstavlja:

� Financijski plan

� Strateški dokument

� Pravni akt

� Vodič za postupke upravljanja jedinicom lokalne samouprave

� Sredstva komunikacije s ukupnom javnošću koja sudjeluje ili u prihodovnoj ili u rashodovnoj strani proračuna te ostalim interesnim skupinama.

2.4.4.2. Transparentni proračunski proces jedinice lokalne samouprave

Transparentni proračunski proces uključuje širok opseg aktivnosti ili modela koji se koriste u svrhu optimiziranja prikupljanja i korištenja proračunskih sredstava.

Postoje tri glavne aktivnosti koje na najbolji način ostvaruju cilj povećanja transparentnosti, a to su:

1. Proračunska poruka

2. Javna tribina

3. Proračun u malom

Izradio:


120

Grad IMOTSKI

Grad Imotski putem sredstava javnog priopćavanja objavljuje proračun grada (Službeni glasnik Grada Imotskog, emisija na radiju), a javno dostupne su i sjednice Gradskog vijeća te na upit i Gradskog Poglavarstva. Dodatni izvor informacija o Gradu dostupni su i na službenoj Internet stranici Grada.

Općina Lokvičići

Općina Lokvičići radi proračunske poruke dostupne široj javnosti te je proračun javno dostupan i raspoloživ za uvid. Također, važnije sjednice Poglavarstva objavljuju se putem sredstava javnog informiranja.

Općina Zmijavci

Općina Zmijavci radi proračunske poruke preko radio Imotskog, te putem lokalnog lista. Također, važnije sjednice Poglavarstva objavljuju se putem sredstava javnog informiranja.

Općina Podbablje

Općina Podbablje radi proračunske poruke dostupne široj javnosti te je proračun javno dostupan i raspoloživ za uvid. Također, važnije sjednice Poglavarstva objavljuju se putem sredstava javnog informiranja.

Općina Runovići

Općina Runovići radi proračunske poruke dostupne široj javnosti na oglasnoj ploči. Također se radi „Proračun u malom“ koji se planira postaviti na Internet stranicu Općine. Sjednice Poglavarstva objavljuju se putem sredstava javnog informiranja ukoliko se radi o informacijama zanimljivim za medije.

Izradio:


121

2.4.5. Financiranje javnih potreba jedinice lokalne samouprave

Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 12 skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su:

1. Opće javne (administrativne) usluge,

2. Javni red i sigurnosni poslovi,

3. Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje,

4. Zdravstvo,

5. Socijalna sigurnost i skrb,

6. Stambeno-komunalna djelatnost,

7. Rekreacija (šport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti,

8. Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov,

9. Rudarstvo, industrija i graditeljstvo,

10. Prijevoz i komunikacije,

11. Drugi ekonomski poslovi i usluge,

12. Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira).

Izradio:


122


Rashodi proračuna Grada Imotskog

U nastavku će biti prikazani izdaci Proračuna Grada Imotskog prema vrstama izdataka za razdoblje 2003.- 2005. te Plan za 2006. i 2007. godinu.

Tablica 39. Rashodi i izdaci Grada Imotskog u razdoblju 2003.- 2005.g. te Plan za 2006. i 2007. godinu

VRSTA RASHODA I IZDATAKA

Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Plan 2006 Plan 2007

1. Rashodi poslovanja 9.558.127,00 9.325.305,00 11.930.535,00 10.393.800,00 19.215.000,00

1.1. Rashodi za zaposlene 3.466.701,00 3.835.432,00 4.163.560,00 4.448.000,00 8.935.000,00

1.2. Materijalni rashodi 4.241.128,00 3.748.948,00 4.823.198,00 3.767.000,00 4.963.200,00

1.3. Financijski rashodi 31.132,00 27.652,00 76.462,00 45.000,00 667.600,00

1.4. Subvencije 13.700,00 114.649,00 205.701,00 211.800,00 310.000,00

1.5.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 0,00 0,00 480.000,00 0,00 0,00

1.6.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 582.966,00 480.113,00 579.178,00 756.000,00 1.080.000,00

1.7. Ostali rashodi 1.222.500,00 1.118.511,00 1.602.436,00 1.166.000,00 3.259.200,00


U prethodnoj tablici su prikazani rashodi poslovanja Grada koje čine rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi, subvencije, naknade građanima i kućanstvima, te donacije.

Ukupni rashodi poslovanja ciklično rastu i padaju. U 2004. u odnosu na 2003. primjetan je blago smanjenje dok se isti trend javlja u Planu za 2006. u odnosu na 2005. godinu. Ostvareni rashodi poslovanja u 2005. su iznosili 11.930.535,00 Kn, a struktura rashoda je sljedeća: rashodi za zaposlene čine 28,79%, materijalni rashodi su činili 33,35 %, subvencije su činile tek 1,42%.

Rashodi poslovanja u 2006. se predviđaju na razini od 87,12% od ostvarenog 2005. godine i iznose 10.393.800,00 Kn. U strukturi najviše sudjeluju, kao i u prethodnoj godini troškovi zaposlenika, materijalni rashodi te ostali rashodi.

Izradio:


123

Plan za 2007. godinu predviđa dodatno povećanje rashoda poslovanja do razine od 19.215.000,00 Kn.

Tablica 40. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u razdoblju 2003.-2005. te Plan za 2006. i 2007. godinu

Vrsta rashoda i izdataka

Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Plan 2006 Plan 2007

2.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.080.371,00 2.485.184,00 2.531.370,00 3.768.000,00 17.265.000,00

2.1.

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 861.230,00 474.352,00 241.334,00 1.090.000,00 400.000,00

2.2.

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.812.741,00 1.711.159,00 2.089.232,00 2.094.000,00 16.865.000,00

2.3.

Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 0,00 2.403,00 3.783,00 8.000,00 -

2.4.

Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 0,00 -

2.5.

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 2.406.400,00 297.270,00 197.021,00 576.000,00 0,00


U prethodnoj tablici su prikazani rashodi za nabavu nefinancijske imovine koji obuhvaćaju neproizvodnu imovinu, kao što je zemljište, te rashode za nabavku dugotrajne imovine kao što su građevinski objekti, oprema, prijevozna sredstva i sl. U promatranom razdoblju ovi rashodi bilježe promjenjivo kretanje i to 2003.g. su bili 5.080.371,00 Kn, u 2004.g. su smanjeni na 2.485.184,00 Kn (manje se ulagalo u građevinske objekte), dok u 2005.g. stagniraju i iznose 2.531.370,00. U 2006.g. se ovi rashodi planiraju na razini od 3.768.000,00 Kn.

Izradio:


124

Tablica 41. Tablica 30. Izdaci za otplatu zajmova u razdoblju 2003.-2005. i Plan za 2006. i 2007. godinu

RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA

Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Plan 2006

Plan 2007

Izdaci za finan. imovinu i otplate zajmova 3.427.000,00 247.580,00 325.000,00 303.000,00 820.000,00


Izdaci za otplatu zajmova iznosili 3.427.000,00 Kn u 2003.g., dok su isti izdaci u narednim godinama bitno smanjeni kao što je vidljivo u gornjoj tablici. U 2006.g. izdaci za otplatu zajmova planirani su u iznosu od 303.000,00 Kn, dok 2007. godina predviđa dodatno povećanje do razine od 820.000,00 Kn.

Tablica 42. Ukupni rashodi poslovanja u razdoblju 2003.-2005. i Plan za 2006. i 2007. godinu

Vrsta rashoda i izdataka Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Plan 2006

Plan 2007

UKUPNI RASHODI 14.638.498,00 11.810.489,00 14.461.905,00 14.161.800,00 19.215.000,00


Promatrajući ukupne rashode proračuna grada vidi se da u 2004.g. zabilježeno smanjenje ukupnih rashoda (iznosili su 11.810.489,00 Kn) u odnosu na prethodnu godinu, da bi u 2005. godini bili na razini iz 2003. godine i iznosili 14.461.905,00 Kn. Planirani ukupni rashodi proračuna u 2006. godini stagnirali su u odnosu na Ostvarenje 2005. godine i iznose 14.161.800,00 Kn, dok Plan za 2007. godinu predviđa rast ukupnih rashoda poslovanja do razine od 19.215.000,00 Kn.

Rebalansi Proračuna- rashodovna strana

Obzirom da su svi prethodni iznosi u proračunskim stavkama na rashodovnoj strani temeljeni na podacima Ministarstva financija RH, isti su doživjeli promjene evidentirane kroz Rebalanse proračuna od strane Grada Imotskog i to;

• Rebalans proračuna I. i Rebalans proračuna II. u proračunskoj godini 2005. te

• Rebalans proračuna I. za 2006. godinu

• Rebalans proračuna I. za 2007. godinu.

U svrhu analize u obzir su uzete samo zadnje izmjene proračuna u pojedinom proračunskom razdoblju te Rebalans proračuna za 2007. godinu kao najrelevantniji prikaz sadašnjeg stanja proračunskih stavki na rashodovnoj strani.

Izradio:


125

Tablica 43. Rebalansirani rashodi i izdaci Grada Imotskog 2005. i 2006. godine te Plan za 2007. godine

Vrsta rashoda i izdataka II. Rebalans 2005

I. Rebalans 2006

I. Rebalans 2007

1. RASHODI POSLOVANJA 16.183.004,60 18.570.247,87 20.916.515,25 1.1. Rashodi za zaposlene 7.507.410,00 8.485.914,00 8.961.685,25 1.2. Materijalni rashodi 5.288.032,00 4.806.506,00 6.268.012,00 1.3. Financijski rashodi 558.503,00 739.900,00 672.900,00 1.4. Subvencije 100.000,00 210.000,00 310.000,00

1.5. Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 0,00 0,00 0,00

1.6.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 710.000,00 1.100.00,00 1.110.000,00

1.7. Ostali rashodi 2.019.059,60 3.227.927,87 3.593.918,25

2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 21.361.995,40 15.079.600,00 20.800.000,00

2.1. Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 5.000,00 980.000,00 630.000,00

2.2. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 21.356.995,40 14.099.600,00 20.170.000,00

2.5. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj movini 0,00 0,00 0,00

UKUPNI RASHODI (1+2) 37.545.000,00 33.649.847,87 41.716.515,25

Izvor: Službeni glasnik Grada Imotskog (Sl.gl. br.06/05, 06/06, 03/07)

Ako usporedimo iznose Rebalansa proračuna na rashodovnoj strani sa prethodnim tablicama, vidljiv je trend povećanja rashoda poslovanja (prosječno godišnje povećanje od 13,69%) dok istovremeno rashodi za nabavu nefinancijske imovine variraju. Kao posljedica prethodno navedenog ukupni rashodi variraju kroz proračunske godine.


Rashodi proračuna Općine Lokvičići

U nastavku će biti prikazani izdaci Proračuna Općine Lokvičići prema vrstama izdataka za razdoblje 2003.- 2005. te plan za 2006. godinu.

Izradio:


126

Tablica 44. Rashodi i izdaci Općine Lokvičići u razdoblju 2003.- 2005.g. i plan za 2006.


Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Plan 2006

1. Rashodi poslovanja 333.728,00 353.006,00 688.478,00 668.892,00 1.1. Rashodi za zaposlene 56.252,00 102.523,00 227.376,00 196.442,00 1.2. Materijalni rashodi 174.361,00 159.358,00 302.630,00 238.450,00 1.3. Financijski rashodi 1.670,00 2.708,00 5.676,00 39.000,00 1.4. Subvencije 0,00 0,00 0,00 0,00

1.5. Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 0,00 0,00 0,00 0,00

1.6.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 66.128,00 24.440,00 50.343,00 61.000,00

1.7. Ostali rashodi 35.317,00 63.977,00 102.453,00 134.000,00

2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.180.414,00 2.760.898,00 1.468.373,00 1.930.000,00

2.1. Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 0,00 0,00 0,00 0,00

2.2.

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.180.414,00 2.760.898,00 1.468.373,00 1.930.000,00

2.3.

Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 0,00 0,00 0,00 0,00

2.4.

Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 0,00

2.5. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNI RASHODI 2.514.142,00 3.113.904,00 2.156.851,00 2.598.892,00


Iz prethodne tablice je vidljivo da rashodi poslovanja imaju uzlazni trend (prosječni godišnji rast u promatranom periodu od 32,65%), dok rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine variraju s obzirom na proračunsku godinu. Dakle, u promatranom razdoblju ovi rashodi bilježe promjenjivo kretanje i to 2003.g. su bili 2.180.414,00 Kn, u 2004.g. povećani na 2.760.898,00 Kn (više se ulagalo u građevinske objekte), dok se u 2005.g. smanjuju i iznose 1.468.373,00. U 2006.g. se ovi rashodi planiraju na razini od 1.930.000,00 Kn.

Promatrajući ukupne rashode proračuna Općine Lokvičići vidi se da u 2005.g. zabilježeno najveće smanjenje ukupnih rashoda u odnosu na prethodnu godinu(iznosili su 2.156.851,00Kn), da bi u 2006. godini bili na razini iz 2003. godine i iznosili 2.598.892,00 Kn.

Izradio:


127

Rebalansi Proračuna- rashodovna strana

Obzirom da su svi prethodni iznosi u proračunskim stavkama na rashodovnoj strani temeljeni na podacima Ministarstva financija RH, isti su doživjeli promjene evidentirane kroz Rebalanse proračuna od strane Općine Lokvičići i to;


• Rebalans proračuna za 2006. godinu.

U svrhu analize u obzir su uzete samo zadnje izmjene proračuna u pojedinom proračunskom razdoblju te Planirani proračun za 2007. godinu kao najrelevantniji prikaz sadašnjeg stanja proračunskih stavki na rashodovnoj strani.

Tablica 45. Rebalansirani rashodi i izdaci Općine Lokvičići 2005. i 2006. godine te Plan za 2007. godine


II. Rebalans 2005

I. Rebalans 2006

Plan 2007

1. Rashodi poslovanja 670.135,00 700.845,00 681.250,00 1.1. Rashodi za zaposlene 231.885,00 181.585,00 193.690,00 1.2. Materijalni rashodi 231.100,00 276.660,00 270.560,00 1.3. Financijski rashodi 48.300,00 57.100,00 39.000,00

1.6.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 50.500,00 83.000,00 83.000,00

1.7. Donacije i ostali rashodi 108.350,00 102.500,00 95.000,00

2. Rashodi za nabavu kapitalne imovine 1.463.575,00 1.837.019,00 5.560.000,00

2.1. Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 0,00 0,00 200.000,00

2.2. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.463.575,00 1.837.019,00 5.360.000,00

UKUPNI RASHODI 2.133.710,00 2.537.864,00 6.241.250,00

Izvor: Službeni glasnik Općine Lokvičići, 2006. godina

Iz prethodne tablice uočljiv je trend povećanja rashoda poslovanja u 2006. godini (4,58% u odnosu na 2005. godinu) , dok Plan za 2007. predviđa ponovno smanjenje na iznos od 681.250,00 Kn. Istovremeno, uzlazni trend bilježe rashodi za nabavu nefinancijske imovine (povećanje za 25,52% u 2006. u odnosu na 2005. godinu). Ukupni rashodi prate trend rashoda za nabavu nefinancijske imovine (povećanje za 18,94% u 2006. u odnosu na 2005. godinu) dok Plan za 2007. predviđa porast na iznos 6.241.250,00 Kn.

Izradio:


128


Rashodi proračuna Općine Zmijavci

U nastavku će biti prikazani izdaci Proračuna Općine Zmijavci prema vrstama izdataka za razdoblje 2003.- 2005. te plan za 2006. godinu.

Tablica 46. Rashodi i izdaci Općine Zmijavci u razdoblju 2003.- 2005.g. te Plan za 2006. i 2007. godinu


Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Plan 2006 Plan 2007

1. RASHODI POSLOVANJA 1.021.253,00 839.660,00 1.046.161,00 1.049.500,00 1.560.000,00

1.1. Rashodi za zaposlene 362.649,00 244.075,00 242.198,00 272.500,00 294.000,00

1.2. Materijalni rashodi 390.312,00 398.436,00 488.368,00 433.500,00 544.000,00 1.3. Financijski rashodi 1.116,00 5.825,00 9.158,00 12.000,00 12.000,00 1.4. Subvencije 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1.5.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 122.225,00 45.000,00 90.000,00 145.000,00 175.000,00

1.6.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 0,00 0,00 62.375,00 40.000,00 40.000,00

1.7. Donacije i ostali rashodi 144.951,00 146.324,00 154.062,00 146.500,00 495.000,00

2.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.340.531,00 1.950.435,00 1.236.456,00 2.259.000,00 2.787.000,00

2.1.

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 5.000,00 64.387,00 92.478,00 290.000,00 110.000,00

2.2.

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.335.531,00 1.886.048,00 1.143.978,00 1.969.000,00 2.677.000,00

2.3.

Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

2.4.

Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

2.5.

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNI RASHODI 2.361.784,00 2.790.095,00 2.282.617,00 3.308.500,00 4.347.000,00


Izradio:


129

Iz prethodne tablice je vidljivo da se rashodi poslovanja smanjuju u 2004. da bi u 2005. ponovo imali uzlazni trend. S druge strane, rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine variraju s obzirom na proračunsku godinu. Dakle, u promatranom razdoblju ovi rashodi bilježe promjenjivo kretanje i to 2003.g. su bili 1.340.531,00 Kn, u 2004.g. povećani na 1.950.435,00 Kn (više se ulagalo u građevinske objekte), dok se u 2005.g. ponovo smanjuju i iznose 1.236.456,00 Kn. U 2006.g. se ovi rashodi planiraju na razini od 2.259.000,00 Kn.

Promatrajući ukupne rashode proračuna Općine Zmijavci vidi se da je u 2005.g. zabilježeno najveće smanjenje ukupnih rashoda u odnosu na prethodnu godinu(iznosili su 2.282.617,00 Kn), dok se u 2006. godini predviđaju u iznosu od 3.308.500,00 Kn. Plan za 2007. godinu predviđa daljnji rast ukupnih rashoda do razine od 4.347.000,00 Kn.

Rebalans Proračuna- rashodovna strana

Obzirom da su svi prethodni iznosi u proračunskim stavkama na rashodovnoj strani temeljeni na podacima Ministarstva financija RH, isti su doživjeli promjene evidentirane kroz Rebalans I. u proračunskoj godini 2005. od strane Općine Zmijavci.

Tablica 47. Planirani i rebalansirani rashodi i izdaci Općine Zmijavci za 2005. godinu

Vrsta rashoda i izdataka Plan 2005 II. Rebalans 2005

1. Rashodi poslovanja 874.800,00 1.043.400,00 1.1. Rashodi za zaposlene 225.300,00 249.900,00 1.2. Materijalni rashodi 383.500,00 461.000,00 1.3. Financijski rashodi 8.000,00 18.000,00

1.4. Pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države 145.000,00 145.000,00

1.5. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 40.000,00 78.500,00

1.6. Donacije i ostali rashodi 73.000,00 91.000,00

2. Rashodi za nabavu kapitalne imovine 1.459.000,00 1.596.000,00

2.1. Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 150.000,00 180.000,00

2.2. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.309.000,00 1.416.000,00

UKUPNI RASHODI 2.333.800,00 2.639.400,00

Izvor: Službeni glasnik Općine Zmijavci, 2006. godina

Analizom odstupanja rebalansa u odnosu na prethodno planirani proračun dobiveno je prosječno odstupanje od planiranog proračuna (tj. prosječno probijanje planiranih stavki rashoda) od +31,54%.

Izradio:


130


Rashodi proračuna Općine Podbablje

U nastavku će biti prikazani izdaci Proračuna Općine Podbablje prema vrstama izdataka za razdoblje 2003.- 2005. te Plan za 2006. godinu.

Tablica 48. Rashodi i izdaci Općine Podbablje u razdoblju 2003.- 2005.g. te Plan za 2006. i 2007. godinu


Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Plan 2006 Plan 2007

1. RASHODI POSLOVANJA 1.431.557,00 1.676.336,00 3.308.380,00 3.982.000,00 5.594.500,00


1.2. Materijalni rashodi 782.944,00 386.145,00 2.261.358,00 1.703.000,00 3.539.000,00 1.3. Financijski rashodi 2.225,00 2.591,00 1.119,00 3.000,00 - 1.4. Subvencije 0,00 0,00 0,00 100.000,00 -

1.5.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 0,00 0,00 0,00 0,00 -

1.6.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 56.418,00 83.740,00 362.911,00 490.000,00 750.000,00

1.7. Donacije i ostali rashodi 399.299,00 1.008.887,00 454.546,00 1.480.000,00 911.000,00

2.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.579.378,00 107.860,00 498.483,00 1.109.000,00 982.500,00

2.1.

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 13.000,00 9.000,00 0,00 40.000,00

2.2.

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 7.566.378,00 98.860,00 498.483,00 1.069.000,00 982.500,00

2.3.

Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 0,00 0,00 0,00 0,00 -

2.4.

Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 0,00 -

2.5.

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 0,00 0,00 0,00 0,00 -

UKUPNI RASHODI 9.010.935,00 1.784.196,00 3.806.863,00 5.091.000,00 6.577.000,00


Izradio:


131

Iz prethodne tablice je vidljivo da rashodi poslovanja imaju konstantno uzlazni trend (prosječni godišnji rast od 43,83% u razdoblju 2003-2007. godine). S druge strane, rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine variraju s obzirom na proračunsku godinu. Dakle, u promatranom razdoblju ovi rashodi bilježe promjenjivo kretanje i to 2003.g. su bili 7.579.378,00 Kn, 2004.g. bilježi drastičan pad na 107.860,00 Kn (manje se ulagalo u građevinske objekte), dok se u 2005.g. ponovo povećavanju i iznose 498.483,00 Kn. U 2006. godini se ovi rashodi planiraju na razini od 1.109.000,00 Kn, dok se u 2007. godini predviđa blagi pad na iznos od 982.500,00 Kn.

Promatrajući ukupne rashode proračuna Općine Podbablje vidi se da je u 2004.g. zabilježeno najveće smanjenje ukupnih rashoda u odnosu na prethodnu godinu(iznosili su 1.784.196,00 Kn), dok se u narednim godinama vidi trend rasta ukupnih rashoda. Plan za 2007. godinu predviđa daljnji rast ukupnih rashoda do razine od 6.577.000,00 Kn i približavanje razini iz 2003. godine.

Izradio:


132


Rashodi proračuna Općine Runovići

U nastavku će biti prikazani izdaci Proračuna Općine Runovići prema vrstama izdataka za razdoblje 2003.- 2005. te Plan za 2006. i 2007. godinu.

Tablica 49. Rashodi i izdaci Općine Runovići u razdoblju 2003.- 2005.g. te Plan za 2006. i 2007. godinu


Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Plan 2006 Plan 2007

1. RASHODI POSLOVANJA 1.386.253,00 1.333.884,00 1.398.853,00 1.611.000,00 1.802.500,00


1.2. Materijalni rashodi 1.026.376,00 675.652,00 823.064,00 637.760,00 742.500,00

1.3. Financijski rashodi 3.589,00 7.749,00 7.391,00 11.000,00 12.000,00

1.4. Subvencije 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1.5.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 5.000,00 5.000,00 5.000,00 30.000,00 25.000,00

1.6.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 22.880,00 121.206,00 110.601,00 253.700,00 315.000,00

1.7. Donacije i ostali rashodi 204.738,00 388.475,00 287.840,00 381.000,00 394.000,00

2.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 370.814,00 813.715,00 718.716,00 1.260.000,00 1.575.000,00

2.1.

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 0,00 0,00 46.885,00 90.000,00 20.000,00

2.2.

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 370.814,00 813.715,00 671.831,00 1.170.000,00 1.555.000,00

UKUPNI RASHODI 1.757.067,00 2.147.599,00 2.117.569,00 2.871.000,00 3.377.500,00


Izradio:


133

Iz prethodne tablice je vidljivo da rashodi poslovanja variraju ovisno o proračunskoj godini (prosječno godišnje variranje od 7,04% u razdoblju 2003-2007. godine). S druge strane, rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine također variraju s obzirom na proračunsku godinu. Dakle, u promatranom razdoblju ovi rashodi bilježe promjenjivo kretanje i to 2003.g. su bili 370.814,00 Kn, 2004.g. bilježi povećanje na razinu od 813.715,00 Kn (više se ulagalo u građevinske objekte), dok se u 2005.g. ponovo smanjuju i iznose 718.716,00 Kn. U 2006. i 2007. godini se ovi rashodi planiraju na razini od 1.260.000,00 Kn, odnosno 1.575.000,00 Kn.

Promatrajući ukupne rashode proračuna Općine Runovići vidljivo je da je jedino smanjenje zabilježeno u 2005. godini, dok se u narednim godinama vidi trend rasta ukupnih rashoda. Plan za 2006. godinu predviđa daljnji rast ukupnih rashoda do razine od 2.871.000,00 Kn, dok Plan za 2007. godinu predviđa još veće ukupne rashode na razini od 3.377.500,00 Kn.

Rebalans Proračuna- rashodovna strana

Obzirom da su svi prethodni iznosi u proračunskim stavkama na rashodovnoj strani temeljeni na podacima Ministarstva financija RH, isti su doživjeli promjene evidentirane kroz Rebalans I. u proračunskoj godini 2005. od strane Općine Runovići.

Tablica 50. Planirani i rebalansirani rashodi i izdaci Općine Runovići za 2005. godinu

Vrsta rashoda i izdataka Plan 2005 II. Rebalans 2005 1. Rashodi poslovanja 1.184.000,00 1.415.208,00 1.1. Rashodi za zaposlene 136.040,00 164.976,00 1.2. Materijalni rashodi 654.960,00 839.292,00 1.3. Financijski rashodi 5.000,00 6.500,00

1.4. Pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države 5.000,00 5.000,00

1.5. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 76.000,00 110.600,00

1.6. Donacije i ostali rashodi 307.000,00 288.840,00

2. Rashodi za nabavu kapitalne imovine 499.000,00 1.045.738,00

2.1. Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 0,00 46.885,00

2.2. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 499.000,00 672.140,00

2.3. Vlastiti izvori- rezerviranje viška prihoda - 326.713,00

UKUPNI RASHODI 1.683.000,00 2.460.946,00

Izvor: Službeni glasnik Općine Runovići, 2006. godina

Analizom odstupanja rebalansa u odnosu na prethodno planirani proračun dobiveno je prosječno odstupanje od planiranog proračuna (tj. prosječno probijanje planiranih stavki rashoda) od +32,90%.

Izradio:


134

2.4.6. Prihodi proračuna jedinice lokalne samouprave

Jedinica lokalne samouprave ostvaruje prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi jedinice lokalne samouprave moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njegova tijela u skladu sa zakonom.

Prihodi jedinice lokalne samouprave su:

� gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,

� prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava jedinice lokalne samouprave,

� prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno u kojima ima udjele ili dionice,

� prihodi od naknada za koncesije koje daju jedinice lokalne samouprave,

� novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom,

� udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,

� sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena državnim proračunom i drugi prihodi određeni zakonom.

Izradio:


135


Prihodi proračuna Grada Imotskog

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi proračuna Grada Imotskog za razdoblje 2002. - 2005. godine.

Tablica 51. Prihodi Grada Imotskog za razdoblje 2002. - 2005. godine

Red. Br.

Opis prihoda Ostvarenje 2002.

Ostvarenje 2003.

Ostvarenje 2004.

Ostvarenje 2005.

1. Prihodi poslovanja 11.123.609,00 14.993.818,00 12.947.394,00 11.969.552,00 1.1. Prihodi od poreza 8.253.935,00 8.398.846,00 9.452.815,00 8.728.978,00 Porez i prirez na dohodak 6.277.044,00 6.933.545,00 7.269.912,00 7.375.620,00 Porez na dobit 1.116.201,00 864.496,00 1.034.583,00 577.249,00 Porezi na imovinu 510.223,00 268.560,00 795.638,00 471.363,00 Porezi na robu i usluge 350.467,00 332.245,00 352.682,00 304.746,00

1.2.

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

787.668,00 3.454.104,00 470.434,00 333.100,00

1.3. Prihodi od imovine 433.255,00 473.222,00 379.740,00 490.847,00

1.4.

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

1.646.151,00 2.642.196,00 2.643.675,00 2.411.927,00

1.5. Ostali prihodi 2.600,00 25.450,00 730,00 4.700,00

2. Prihodi od prodaje nefinan. imovine

570.063,00 489.502,00 666.516,00 770.349,00

UKUPNI PRIHODI 11.693.672,00 15.483.320,00 13.613.910,00 12.739.901,00


Iz prethodne tablice je vidljivo da prihodi poslovanja Grada Imotskog variraju u promatranom razdoblju 2002. iznosili 11.123.609,00 Kn dok su prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznosili zanemarivih 570.063,00 Kn. U narednoj 2003. godini prihodi proračuna grada su veći za 34,79% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 14.993.818,00 Kn. U 2004. i 2005. godini zabilježen je prosječni godišnji pad ukupnih prihoda od 9,25%.

Rebalansi Proračuna- prihodovna strana

Obzirom da su svi prethodni iznosi u proračunskim stavkama na prihodovnoj strani temeljeni na podacima Ministarstva financija RH, isti su doživjeli promjene evidentirane kroz Rebalanse proračuna od strane Grada Imotskog i to;


• Novim Planom proračuna za 2006. godinu.

Izradio:


136

U svrhu analize u obzir su uzete samo zadnje Izmjene proračuna u pojedinom proračunskom razdoblju te Planirani proračun za 2007. godinu kao najrelevantniji prikaz sadašnjeg stanja proračunskih stavki na prihodovnoj strani.

Tablica 52. Rebalansirani prihodi poslovanja u razdoblju 2005.-2007. godine

Red. Br.

Opis prihoda II. Rebalans 2005 I. Rebalans 2006 Plan 2007

1. Prihodi poslovanja 37.081.017,05 35.879.000,00 36.450.000,00 1.1. Prihodi od poreza 17.831.000,00 18.411.500,00 18.561.500,00 Porez i prirez na dohodak 14.140.000,00 15.000.000,00 15.200.000,00 Porez na dobit 2.000.000,00 2.100.000,00 2.100.000,00 Porezi na imovinu 1.391.000,00 1.011.500,00 961.500,00 Porezi na robu i usluge 300.000,00 300.000,00 300.000,00

1.2. Pomoći iz ino. (darovnice) i od subjekata unutar opće države 10.300.000,00 11.100.000,00 10.600.000,00

1.3. Prihodi od imovine 540.000,00 527.000,00 573.000,00

1.4. Prihodi od prodaje roba i usluga 8.400.017,05 5.830.500,00 6.705.500,00

1.5. Ostali prihodi 10.000,00 10.000,00 10.000,00

2. Prihodi od prodaje nefinan. imovine

450.000,00 901.000,00 850.000,00

UKUPNI PRIHODI 37.531.017,05 36.780.000,00 37.300.000,00

Izvor: Službeni glasnik Grada Imotskog (Sl.gl. br.06/05, 06/06, 03/07)

Ako usporedimo iznose Rebalansa proračuna na prihodovnoj strani sa prethodnim tablicama, vidljivo je relativno malo smanjenje prihoda poslovanja (prosječno godišnje smanjenje od cca 1%). Istovremeno je primjetno povećanje prihoda od prodaje nefinancijske imovine (prosječno godišnje povećanje od 47,28%). Ukupni prihodi variraju kroz proračunske godine u zanemarivom iznosu te kao takvi nisu predmet detaljne analize.

Izradio:


137


Prihodi proračuna Općine Lokvičići

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi proračuna Općine Lokvičići za razdoblje 2002. - 2005. godine.

Tablica 53. Prihodi Grada Imotskog za razdoblje 2002. - 2005. godine

Kto. Opis Ostvarenje 2002

Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

6 PRIHODI POSLOVANJA 301.382,00 2.531.543,00 3.182.524,00 2.161.043,00

61 Prihodi od poreza 152.920,00 386.334,00 310.774,00 663.718,00

611 Porez i prirez na dohodak 126.919,00 339.955,00 261.481,00 644.529,00

612 Porez na dobit 2.643,00 35.162,00 32.018,00 4.725,00

613 Porezi na imovinu 2.170,00 267,00 1.129,00 4.699,00

614 Porezi na robu i usluge 21.188,00 10.950,00 16.146,00 9.765,00

616 Ostali prihodi od poreza 0,00 0,00 0,00 0,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 100.000,00 2.144.759,00 2.769.898,00 1.151.520,00

633 Pomoći iz proračuna 100.000,00 829.291,00 2.769.898,00 1.151.520,00

634 Pomoći od ostalih subjekata unutar opće države 0,00 1.315.468,00 0,00 0,00

64 Prihodi od imovine 78,00 140,00 183,00 770,00

641 Prihodi od financijske imovine 78,00 140,00 183,00 770,00

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 47.984,00 310,00 90.541,00 345.035,00

652 Prihodi po posebnim propisima 47.984,00 310,00 90.541,00 345.035,00

66 Ostali prihodi 400,00 0,00 11.128,00 0,00

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 400,00 0,00 11.128,00 0,00

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVNE I ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 0,00 0,00

∑∑∑∑ UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+8) 301.382,00 2.531.543,00 3.182.524,00 2.161.043,00


Iz prethodne tablice je vidljivo da prihodi poslovanja Općine Lokvičići imaju pozitivan trend do 2004. godine. kad su iznosili 3.182.524,00 Kn. Ostvareni prihodi poslovanja u 2005. godini smanjili su se (67,90 % od Proračuna 2004. godine) prvenstveno kao rezultat smanjenih kapitalnih pomoći iz proračuna.

Izradio:


138

Rebalansi Proračuna- prihodovna strana

Obzirom da su svi prethodni iznosi u proračunskim stavkama na prihodovnoj strani temeljeni na podacima Ministarstva financija RH, isti su doživjeli promjene evidentirane kroz Rebalanse proračuna od strane Općine Lokvičići i to;


• Rebalans proračuna za 2006. godinu.

U svrhu analize u obzir su uzete samo zadnje izmjene proračuna u pojedinom proračunskom razdoblju te Planirani proračun za 2007. godinu kao najrelevantniji prikaz sadašnjeg stanja proračunskih stavki na prihodovnoj strani.

Tablica 54. Rebalansirani prihodi i primici Općine Lokvičići 2005. i 2006. godine te Plan za 2007. godine

Kto. Opis II. Rebalans 2005 I. Rebalans 2006 Plan 2007

6 PRIHODI POSLOVANJA 2.133.710,00 2.537.864,00 6.246.250,00

61 Prihodi od poreza 761.700,00 637.264,00 601.150,00

611 Porez i prirez na dohodak 743.200,00 586.900,00 585.000,00

612 Porez na dobit 6.000,00 36.500,00 -

613 Porezi na imovinu 1.500,00 3.000,00 3.000,00

614 Porezi na robu i usluge 11.000,00 10.864,00 13.150,00

63

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 1.114.260,00 1.722.000,00 5.420.000,00

633 Pomoći iz proračuna 1.114.260,00 1.722.000,00 2.769.898,00

64 Prihodi od imovine 750,00 100,00 100,00

641 Prihodi od financijske imovine 750,00 100,00 100,00

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 595.000,00 178.500,00 220.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 595.000,00 178.500,00 220.000,00

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVNE I ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 0,00

∑∑∑∑

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+8) 2.133.710,00 2.537.864,00 6.246.250,00

Izvor: Službeni glasnik Općine Lokvičići, 2006. godina

Ako usporedimo iznose Rebalansa proračuna na prihodovnoj strani sa prethodnim tablicama, vidljivo je da i rebalansi imaju isti uzlazni trend, gdje rebalansirani prihodi bilježe rast u promatranom periodu (povećanje u 2006. od 18,94 % u odnosu na 2005. godinu. Istovremeno je primjetno povećanje tekućih pomoći od subjekata unutar opće države, koji u prosjeku čine i do 60 % ukupnih rebalansiranih prihoda proračuna.

Izradio:


139


Prihodi proračuna Općine Zmijavci

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi proračuna Općine Zmijavci za razdoblje 2002. - 2005. godine.

Tablica 55. Prihodi Općine Zmijavci za razdoblje 2002. – 2005. godine


Iz prethodne tablice je vidljivo da prihodi poslovanja Općine Zmijavci imaju pozitivan trend do 2004. godine. kad su iznosili 2.271.422,00 Kn. Ostvareni prihodi poslovanja u 2005. godini smanjili su se (87,30 % od Proračuna 2004. godine) prvenstveno kao rezultat smanjenih prihoda po posebnim propisima .

Rebalans Proračuna- prihodovna strana

Obzirom da su svi prethodni iznosi u proračunskim stavkama na prihodovnoj strani temeljeni na podacima Ministarstva financija RH, isti su doživjeli promjene evidentirane kroz Rebalans I. u proračunskoj godini 2005. od strane Općine Zmijavci.


Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

6 P PRIHODI POSLOVANJA 1.520.199,00 2.122.799,00 2.271.422,00 1.983.059,00

61 Prihodi od poreza 410.748,00 435.372,00 502.614,00 509.930,00

611 Porez i prirez na dohodak 385.790,00 417.823,00 467.963,00 477.887,00

612 Porez na dobit 7.145,00 8.862,00 16.308,00 10.550,00

613 Porezi na imovinu 10,00 0,00 3.893,00 5.759,00

614 Porezi na robu i usluge 17.803,00 8.687,00 14.450,00 15.734,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 1.008.578,00 1.181.413,00 1.230.107,00 1.436.845,00

633 Pomoći iz proračuna 1.008.578,00 1.181.413,00 1.230.107,00 1.436.845,00

64 Prihodi od imovine 106,00 5.125,00 115,00 234,00

641 Prihodi od financijske imovine 106,00 5.125,00 115,00 234,00

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 100.767,00 500.889,00 538.586,00 36.050,00

651 Administrativne (upravne) pristojbe 0,00 55,00 0,00 285,00

652 Prihodi po posebnim propisima 100.767,00 500.834,00 538.586,00 35.765,00


∑∑∑∑ UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+8) 1.520.199,00 2.122.799,00 2.271.422,00 1.983.059,00

Izradio:


140

Za potrebe analize trenda kretanja stavki na prihodovnoj strani proračuna u narednoj tablici prikazani su rebalansirani prihodi i primici proračuna iz 2005. godine, ostvareni prihodi i primici iz 2006. te prihodi i primici planirani za 2007 godinu.

Tablica 56. Rebalansirani prihodi i primici Općine Zmijavci 2005. i 2006. godine te Plan za 2007. godine

Kto. Opis II. Rebalans 2005

Ostvarenje 2006

Plan 2007

6 PRIHODI POSLOVANJA 2.639.400,00 3.418.738,00 4.389.000,00 61 Prihodi od poreza 487.900,00 641.470,00 1.304.000,00 611 Porez i prirez na dohodak 426.900,00 583.390,00 1.200.000,00 612 Porez na dobit 25.000,00 27.627,00 0,00 613 Porezi na imovinu 15.000,00 18.990,00 25.000,00 614 Porezi na robu i usluge 20.000,00 11.463,00 65.000,00 616 Ostali prihodi od poreza 1.000,00 0,00 14.000,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 2.050.000,00 1.498.902,00 2.357.000,00

633 Pomoći iz proračuna 2.050.000,00 1.498.902,00 2.357.000,00 634 Pomoći od ostalih subjekata unutar opće države 0,00 0,00 0,00 64 Prihodi od imovine 500,00 702,00 8.000,00 641 Prihodi od financijske imovine 500,00 702,00 8.000,00 65 Prihodi od prodaje roba i usluga 101.000,00 1.277.621,00 720.000,00 651 Administrativne (upravne) pristojbe 1.000,00 0,00 40.000,00 652 Prihodi po posebnim propisima 100.000,00 1.277.621,00 680.000,00 66 Ostali prihodi 0,00 43,00 0,00

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 0,00 43,00 0,00

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVNE I ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 0,00

∑∑∑∑ UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+8) 2.639.400,00 3.418.738,00 4.389.000,00

Izvor: Službeni glasnik Općine Zmijavci, 2006. godina te Ministarstvo financija RH, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna/ Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007.godina

Iz prethodne tablice jasno se ističe uzlazni trend kretanja prihoda od poslovanja u2006. godini, usprkos smanjenju pomoći iz proračuna (33,71 % od rebalansiranog iznosa iz 2005. godine). Glavni razlog prethodno navedenog su višestruko povećani iznosi prihoda po posebnim propisima, tj. veći iznos naplaćenih komunalnih doprinosa i drugih naknadi utvrđenih zakonom.

Izradio:


141


Prihodi proračuna Općine Podbablje

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi proračuna Općine Podbablje za razdoblje 2003. - 2007. godine.

Tablica 57. Prihodi Općine Podbablje za razdoblje 2003. – 2007. godine


Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Ostvarenje 2006

Plan 2007

6 PRIHODI POSLOVANJA 1.921.844,00 5.845.802,00 4.354.419,00 6.100.200,00 6.642.000,00

61 Prihodi od poreza 1.365.575,00 4.432.909,00 2.990.221,00 3.903.872,00 3.900.000,00

611 Porez i prirez na dohodak 1.126.743,00 3.924.321,00 2.659.311,00 3.369.610,00 3.330.000,00

612 Porez na dobit 149.234,00 427.285,00 250.653,00 462.898,00 500.000,00 613 Porezi na imovinu 56.385,00 38.266,00 40.304,00 31.269,00 30.000,00 614 Porezi na robu i usluge 33.213,00 43.037,00 39.953,00 40.095,00 40.000,00

63

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 366.303,00 1.399.306,00 1.305.466,00 2.178.080,00 2.000.000,00

633 Pomoći iz proračuna 366.303,00 1.399.306,00 1.305.466,00 2.178.080,00 2.000.000,00

64 Prihodi od imovine 126,00 244,00 149,00 165,00 52.000,00

641 Prihodi od financijske imovine 126,00 244,00 149,00 165,00 2.000,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 0,00 0,00 0,00 0,00 50.000,00

65

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 493,00 765,00 0,00 9.983,00 550.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 493,00 765,00 0,00 9.983,00 550.000,00

66 Ostali prihodi 189.347,00 12.578,00 58.583,00 8.100,00 140.000,00

661

Prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) 189.347,00 12.578,00 58.583,00 8.100,00 120.000,00

663

Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 0,00 0,00 0,00 0,00 20.000,00

8

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVNE I ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 0,00 0,00 150.000,00

∑∑∑∑

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+8) 1.921.844,00 5.845.802,00 4.354.419,00 6.100.200,00 6.792.000,00

Izvor: Službeni glasnik Općine Podbablje, 2006. godina te Ministarstvo financija RH, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna/ Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007.godina

Izradio:


142

Analiza gore navedenih stavki prihoda u razdoblju 2003.-2007. godine pokazala je da prihodi poslovanja variraju i to pod utjecajem povećanja/ smanjenja prihoda od poreza te povećanja/ smanjenja pomoći iz proračuna.


Prihodi proračuna Općine Runovići

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi proračuna Općine Runovići za razdoblje 2003. - 2007. godine.

Tablica 58. Prihodi Općine Runovići za razdoblje 2002. – 2005. godine


Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

6 PRIHODI POSLOVANJA 1.999.159,00 2.241.700,00 2.345.191,00 2.511.108,00

61 Prihodi od poreza 441.472,00 1.023.812,00 1.504.471,00 1.528.113,00 611 Porez i prirez na dohodak 410.279,00 943.302,00 1.434.244,00 1.446.565,00 612 Porez na dobit 1.387,00 52.231,00 42.000,00 47.438,00 613 Porezi na imovinu 13.769,00 13.264,00 8.332,00 14.695,00 614 Porezi na robu i usluge 13.816,00 13.773,00 16.272,00 18.058,00 616 Ostali prihodi od poreza 2.221,00 1.242,00 3.623,00 1.357,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 1.443.829,00 650.965,00 420.706,00 408.926,00

633 Pomoći iz proračuna 1.443.829,00 650.965,00 420.706,00 408.926,00

64 Prihodi od imovine 523,00 24.990,00 13.057,00 17.280,00 641 Prihodi od financijske imovine 523,00 4.990,00 13.057,00 17.280,00 642 Prihodi od nefinancijske imovine 0,00 20.000,00 0,00 0,00

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 113.335,00 541.933,00 406.957,00 556.789,00

651 Administrativne (upravne) pristojbe 0,00 0,00 0,00 0,00 652 Prihodi po posebnim propisima 113.335,00 541.933,00 406.957,00 556.789,00


∑∑∑∑ UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+8) 1.999.159,00 2.241.700,00 2.345.191,00 2.511.108,00


Analiza podataka iz prethodne tablice pokazala je da prihodi od poslovanja, unatoč oscilacijama pomoći iz proračuna, imaju uzlazni trend u promatranom periodu (prosječna godišnja stopa rasta od 7,94 %) i to pod utjecajem konstantnog rasta prihoda od poreza.

Izradio:


143

Rebalans Proračuna- prihodovna strana

Obzirom da su svi prethodni iznosi u proračunskim stavkama na prihodovnoj strani većinom temeljeni na podacima Ministarstva financija RH, isti su doživjeli promjene evidentirane kroz Rebalans I. u proračunskoj godini 2005. od strane Općine Runovići.

Za potrebe analize trenda kretanja stavki na prihodovnoj strani proračuna u narednoj tablici prikazani su rebalansirani prihodi i primici proračuna iz 2005. godine, ostvareni prihodi i primici iz 2006. te prihodi i primici planirani za 2007 godinu.

Tablica 59. Rebalansirani prihodi i primici Općine Runovići 2005. i 2006. godine te Plan za 2007. godine

Kto. Opis II. Rebalans 2005

Ostvarenje 2006

Plan 2007

6 PRIHODI POSLOVANJA 2.460.946,00 2.611.873,00 3.311.616,00 61 Prihodi od poreza 1.484.696,00 1.638.128,00 1.781.616,00 611 Porez i prirez na dohodak 1.400.000,00 1.578.902,00 1.745.000,00 612 Porez na dobit 50.000,00 27.107,00 0,00 613 Porezi na imovinu 15.005,00 10.459,00 13.000,00 614 Porezi na robu i usluge 18.337,00 16.766,00 18.616,00 616 Ostali prihodi od poreza 1.354,00 4.894,00 5.000,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 404.000,00 449.440,00 1.250.000,00

633 Pomoći iz proračuna 404.000,00 449.440,00 1.250.000,00 64 Prihodi od imovine 15.000,00 9.067,00 10.000,00 641 Prihodi od financijske imovine 15.000,00 9.067,00 10.000,00 65 Prihodi od prodaje roba i usluga 557.250,00 515.238,00 270.000,00 652 Prihodi po posebnim propisima 557.250,00 515.238,00 270.000,00

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVNE I ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 100.000,00

∑∑∑∑ UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+8) 2.460.946,00 2.611.873,00 3.411.616,00

Izvor: Službeni glasnik Općine Runovići, 2006. godina te Ministarstvo financija RH, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna/ Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007.godina

Iz prethodne tablice jasno se ističe uzlazni trend kretanja prihoda od poslovanja u 2006. u odnosu na 2005. godinu. Glavni razlog prethodno navedenog je stabilan rast svih stavki prihoda pod čijim utjecajem su planirani i prihodi proračuna za 2007. godinu.

Izradio:


144

2.4.7. Zaduživanje jedinice lokalne samouprave

Financiranje jedinice lokalne samouprave definirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i njegovim naknadnim izmjenama i dopunama.

Na temelju Zakona o proračunu (NN. br. 96/03), Ministar financija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave:

� Jedinica lokalne samouprave se može zadužiti ako ispunjava uvjete iz odredbi Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH koje se odnose na zaduživanje i davanje jamstva u godini u kojoj se traži suglasnost za zaduživanje.

� Jedinica lokalne samouprave ne može se zadužiti za izvanproračunske korisnike i/ili trgovačka društva osnovana u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

� Jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za investiciju koja se financira i ona mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduživanje, te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna.

� Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinica lokalne samouprave za nabavu financijskog kredita provodi postupak javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

2.4.8. Kreiranje interesnih partnerstava jedinice lokalne samouprave

2.4.8.1. Sudjelovanje građana

Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju je propisano Zakonom36 i samim Statutom jedinice lokalne samouprave.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma, mjesnog odbora građana i davanjem prijedloga u skladu sa zakonom i Statutom jedinice lokalne samouprave.

Lokalni referendum može se raspisivati radi odlučivanja o prijedlogu za promjenu Statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja lokalnog značenja iz lokalnog djelokruga jedinice lokalne samouprave, kao i drugim pitanjima određenim zakonom. Lokalni referendum na temelju odredaba zakona i statuta raspisuje jedinice lokalne samouprave.

Građani i pravne osobe imaju pravo, na način određen zakonom, podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela jedinice lokalne samouprave ako se obraćaju tim tijelima radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja građanskih dužnosti.

36 Izvor: Zakon o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi iz 2001.godine

Izradio:


145

Imotska krajina

Osim osobnih kontakata razina informiranje građana je povećana kroz izdavanje sljedećih publikacija;

• Službeni glasnik Grada Imotskog te Općina Lokvičići, Podbablje, Zmijavci i Runovići

• Imotska krajina

• Imotske novine

• Radio Imotski

Dodatnu mogućnost informiranja šire javnosti pružaju i Internet stranice Grada Imotskog te Općina Lokvičići, Podbablje, Zmijavci i Runovići koje ujedno predstavljaju i prvu razinu informiranja potencijalnih posjetitelja Imotske krajine o znamenitostima i posebnostima ovog područja.

2.4.8.2. Javno-privatno partnerstvo

Javno-privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju Grada ili općine s partnerom iz privatnog sektora u realizaciji projekta. Javno-privatna partnerstva mogu imati oblik ugovora o upravljanju, zakupu, koncesiji, konceptu “izgradnja-vođenje-prijenos”, izravnoj privatizaciji ili složenijim poslovima, na primjer onima koji uključuju prodaju i nakon toga ponovno davanje u zakup istih prostora.

Grad Imotski, zajedno sa Općinama Lokvičići, Zmijavci, Podbablje i Runovići do sada nije realizirao ni jedan projekt po modelu javno–privatnog partnerstva.

Izradio:


146

2.4.9. SWOT analiza institucija jedinice lokalne samouprave

Snage Slabosti

Grad IMOTSKI

� Zadovoljavajuća pismena komunikacija sa građanima (putem izdavanja publikacija, objavljuju se sjednice Gradskog vijeća)

� Web stranica grada u funkciji

(prva razina komunikacije Grada sa širom javnošću realizirana preko Web stranice)

• Grad je dobio sredstva za projekt sufinanciranja od strane Europske unije (EIB 2 -infrastruktura 2006.)

• Dobro međustranačko razumijevanje i suradnja u cilju napretka Grada

Općina Lokvičići

• Sustav informiranja građana Općine Lokvičići može se ocijeniti zadovoljavajućim (rade proračunske poruke dostupne široj javnosti te je proračun javno dostupan i raspoloživ za uvid; također, važnije sjednice Poglavarstva objavljuju se putem sredstava javnog informiranja)

• Web stranica općine u funkciji (prva razina komunikacije Grada sa širom javnošću realizirana preko Web stranice)

Općina Zmijavci • Općina Zmijavci radi proračunske

poruke preko radio Imotskog, te putem lokalnog lista. Također, važnije sjednice Poglavarstva objavljuju se putem sredstava javnog informiranja

Općina Podbablje

Grad IMOTSKI

• Nedostatak stručnog kadra (dinamika poslovanja i odnosa sa građanima na način da Grad postane „servis Građana“ zahtjeva stručni kadar različitih profesija, pogotovo informatički pismenih osoba s ciljem svekolikog napretka Grada)

• Otežano rješavanje pitanja uknjižbe

zemljišta i ostalih imovinsko-pravnih odnosa – Za Općine (Ne postoji Općinski sud pa je pretpostavka postojanje neriješenih imovinsko-pravnih odnosa)

Općine Lokvičići, Zmijavci, Podbablje i Runovići

• Nedostatak stručnog kadra (dinamika poslovanja i odnosa sa građanima na način da općina postane „servis Građana“ zahtjeva stručni kadar različitih profesija, pogotovo informatički pismenih osoba s ciljem svekolikog napretka općine)

• Nedostatak edukacijskih programa za zaposlenike gradske uprave ( proračun, imovina grada, management….)

Općina Zmijavci • Nedostatak prostora za djelovanje

Općinske uprave Općina Runovići • Nedostatak katastra, matičara • Neusklađenost katastarskog stanja i

gruntovnice sa stanjem na terenu

Izradio:


147

• Općina Podbablje radi proračunske poruke dostupne široj javnosti te je proračun javno dostupan i raspoloživ za uvid. Također, važnije sjednice Poglavarstva objavljuju se putem sredstava javnog informiranja.

Općina Runovići

• Općina Runovići radi proračunske poruke dostupne široj javnosti na oglasnoj ploči. Također se radi „Proračun u malom“ koji se planira postaviti na Internet stranicu Općine.

• Sjednice Poglavarstva objavljuju se putem sredstava javnog informiranja ukoliko se radi o informacijama zanimljivim za medije.

• Oglašavanje svih važnih informacija na oglasnim pločama

Prilike Prijetnje

Grad IMOTSKI, te Općine Lokvičići, Zmijavci, Podbablje i Runovići

1. Uvođenje programskog rješenja za

upravljanje resursima jedinice lokalne samouprave (korištenje najsuvremenijih rješenja informatičke tehnologije unaprijedit će poslovanje i omogućiti dostupnost informacijama)

2. Stipendiranje svih redovnih

studenata, poglavito onih iz struka koje nedostaju Gradu/Općini (kreiranje prilika koje će povećavati izglede za ostanak mladih ljudi na području grada/općine)

3. Alternativno financiranje budućih projekata (u obzir treba uzeti JPP model „javno – privatnog partnerstva“ kao poluge za bržu realizaciju specifičnih projekata)

Grad IMOTSKI, te Općine Lokvičići, Zmijavci, Podbablje i Runovići

• Nedovoljna decentralizacija državne uprave (sputava ubrzani napredak grada) • Usporena birokracija na ostalim razinama vlasti (državna, županijska) otežava rad gradske uprave

Izradio:


148

4. Apliciranje dodatnih projekata za

sredstava iz Europske unije (pristup apliciranju uz poštivanje planova višeg ranga te povećavanje šansi za dobivanje bespovratnih sredstava)

5. Povećanje proračunskih prihoda grada/općina kroz eventualni novi zakon o decentralizaciji (stupanjem na snagu zakona o decentralizaciji proračunskih prihoda povećava se investicijska moć jedinica lokalne samouprave)

• Osnivanje Ministarstva za regionalni razvoj

Izradio:


149

2.5. Prostorno uređenje

2.5.1. Uvod

Uz informacije dobivene od strane nadležnih odjela u strukturi gradske uprave, u strukturnoj analizi prostornog uređenja Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići korišteni su i podaci iz Prostornih planova uređenja prethodno navedenih jedinica lokalne samouprave. Korištenje Prostornih planova u ovoj analizi osigurava usklađenost sa osnovnim konceptom upravljanja prostorom u prethodno navedenim jedinicama lokalne samouprave i temelj je za daljnje korake u izradi Programa ukupnog razvoja Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

Bliska suradnja sa nadležnim tijelima pri razradi radne verzije Programa ukupnog razvoja osigurava ažuriranost prezentiranih podataka i smanjuje mogućnost pogrešno interpretiranih informacija.

2.5.2. Postupak prostornog uređenja

Postupak prostornog planiranja utvrđen je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN. br. 76/07.). Zakonom je propisano da dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usklađen s dokumentom šireg područja.

U postupku prostornog planiranja zakonodavac je velik značaj dao javnoj raspravi na kojoj sve zainteresirane strane mogu uputiti svoje prijedloge i komentare. Način i postupak provođenja javne rasprave propisan je Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN. br. 101/98.). Po usvajanju plan se objavljuje u Službenim vijestima i stupa na snagu s utvrđenim datumom. Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se u proračunu Grada. Postupak izmjene i dopune prostornog plana, kao i postupak stavljanja van snage postojećih prostornih planova također je propisan Zakonom o prostornom uređenju i u osnovi je isti kao i postupak za donošenje novog plana. Unutar definiranih okvira koje definira prostorni plan uređenja izrađuju se generalni urbanistički planovi i urbanistički planovi uređenja. Obvezu izrade urbanističkog plana daje Prostorni plan županije, a definiranje granica područja za koje se izrađuju navedeni planovi trebaju biti definirani u Prostornom planu uređenja grada.

Grad Imotski proveo je javnu raspravu, nakon koje je istu široj javnosti obznanio preko niza medija (Javni poziv u dnevnom tisku, Radio, oglasna ploča u gradu i po mjesnim odborima).

Izradio:


150

2.5.3. Postupak provedbe prostornih planova

Osnovni dokumenti prostornog uređenja su: 1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 3. Prostorni plan područja posebnih obilježja 4. Prostorni planovi nacionalnih parkova i parkova prirode 5. Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba 6. Prostorni planovi uređenja velikog grada, grada ili općina 7. Odluka o građevinskom području 8. urbanistički plan uređenja 9. detaljni plan uređenja Prostorni plan županije Prostorni plan županije razrađuje načela prostornog uređenja i smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, te na temelju udjela u širim prostornim sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuje ciljeve i koncepciju prostornog razvoja, planiranu prostornu strukturu, organizaciju iskorištenje prostora županije Prostorni plan uređenja grada Prostorni plan uređenja grada sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora i odredbe prostornog plana županije razgraničenjem prostora prema namjeni i drugim obilježjima, te pobližim određenjem drugih elemenata određenih tim planom. Urbanistički plan uređenja Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu. Detaljni plan uređenja Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje odredbe plana višeg reda, te u svrhu svoje provedbe sadrži lokacijske uvjete za sve zahvate u prostoru, te druge uvjete i mjere od važnosti za realizaciju planiranog uređenja prostora te zaštitu okoliša, prirode, krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti prostora.

Prostorni plan Grada Imotskog, te Općina Lokvičići, Zmijavci, Podbablje i Runovići Prostorni plan prethodno navedenih jedinica lokane samouprave operativno provodi Županijski zavod za prostorno uređenje u Splitu, koji zaprima zahtjeve za izdavanje i izdaje lokacijske i građevinske dozvole u skladu s utvrđenim planom.

Izradio:


151

Lokacijska dozvola je dokument koji se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, a određuje uvjete prema kojima će se provesti zahvat u prostoru – pod kojim se mora izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj će se graditi. Postupke izdavanja lokacijske dozvole uređuje novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN.br. 76/07), sukladno kojemu se lokacijska dozvola izdaje za:

• sve građevine čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m², • zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto)

površina veća od 600 m². Građevna dozvola je dokument na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Postupke izdavanja građevne dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN. br. 76/07). Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu osnivanja građevinske čestice provodi se u skladu s lokacijskom dozvolom ili Detaljnim planom uređenja ako se na čestici predviđaju zahvati u prostoru.

2.5.4. Upravljanje korištenjem zemljišta

Prostor u granicama Prostornog plana uređenja jedinice lokalne samouprave dijeli se, prema namjeni, najčešće na:

• građevinska područja naselja • građevinska područja izvan naselja za gospodarske namjene • poljoprivredne površine • šumske površine • vodne površine • eksploatacijske površine • prometne površine • ostale površine

Utvrđivanje građevinskih područja naselja Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naselja svih sadržaja koji obuhvaćaju stanovanje, radne komplekse, turističke kapacitete, društvene sadržaje, poslovne i komunalne sadržaje, športsko-rekreacijske i slične sadržaje.


Građevinska područja naselja (mješovita namjena)

Izradio:


152

Građevinsko područje naselja (mješovita namjena) je određeno za razvoj i uređenje naselja, odnosno za gradnju stambenih, poslovnih, građevina javne i društvene namjene (odgojne, obrazovne, zdravstvene, kulturne, socijalne, vjerske, upravne građevine i slične građevine), građevine športa i rekreacije, gospodarskih građevina (proizvodne namjene, poslovne namjene i ugostiteljsko turističke namjene), komunalnih, prometnih, infrastrukturnih građevina i sustava, groblja i javnih zelenih površina.

Tablica 34. Podaci o izgrađenosti po naseljima u Gradu Imotskom Red. br.

Naselje Građevinsko područje- mješovita namjena (ha) Stupanj

izgrađenosti Ukupno Neizgrađeno Izgrađeno

1. Glavina Gornja 83 51 32 38,55%

2. Glavina Donja 265 158 107 40,38%

3. Imotski 136 39 97 71,32%

4. Medov Dolac 49 23 26 53,06%

5. Vinjani Gornji 230 92 138 60,00%

6. Vinjani Donji 231 100 131 56,71%

Ukupno 994 463 531 53,42%

Izvor: Prostorni plan uređenja grada (PPUG) Imotskog, svibanj 2006. godine

U prethodnoj tablici je prikazana izgrađenost po naseljima u Imotskom. Na razini grada izrađeno je nešto više od pola građevinskog zemljišta, točnije 53,42%, dok se udio izgrađenog zemljišta dosta razlikuje po naseljima unutar granica grada. Naselje Vinjani Gornji i sami Imotski su najviše izgrađeni, više od 50%, dok je najmanje izgrađeno naselje Glavina Gornja.

Građevinska područja za gospodarsku namjenu

Radne zone

Prostornim planom predviđene su radne zone van naselja za razvoj industrijsko- proizvodno- prerađivačkih djelatnosti, zanatstva i servisa, te svi ostalih djelatnosti koje ne zagađuju okoliš. Realizacija navedenih zona moguća je na temelju Urbanističkog plana uređenja. U okviru zona potrebno je osigurati određeni postotak zelenih površina. Ostale gospodarske građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja, u skladu s strogim ekološkim i urbanističkim kriterijima, propisanim odredbama za provođenje.

Gospodarske (poslovne i industrijske) zone

Tablica 60. Planirane poslovne i industrijske zone na području Grada Imotskog

Ime zone Namjena Ukupno ha

Gosp. zona Glavina Donja Proizvodna 6,3

Gosp. zona Vinjani Donji Uslužna, trgovača, komunalno-servisna

16,9

Izradio:


153

Ukupno / 23,2


Na ovim područjima nije dozvoljena gradnja isključivo stambenih objekata. Stambena namjena objekata dozvoljena je samo u slučaju kada su stambeni prostori nužni i u svrhu prvotne namjene objekata.

Građevinska područja za turizam, šport i rekreaciju

U izdvojenim građevinskim područjima planiraju se sljedeća građevinska područja za turizam, šport i rekreaciju:

Tablica 61. Planirana područja za šport i rekreaciju

Ime područja Namjena Ukupno ha

Glavina Donja igralište 2,6

Imotski Igralište 2,9

Vinjani Gornji igralište 1,5

Vinjani Donji Igralište 1,9

Ukupno / 8,9


Navedeni športsko-rekreacijski sadržaji u funkciji su objedinjavanja turističke ponude u smislu prenamjene u smještajne kapacitete manjeg prihvatnog kapaciteta.

Građevinska područja za društvene djelatnosti

Objekti i sadržaji za društvene djelatnosti grade se u sklopu mješovitih zona naselja prema uvjetima propisanim odredbama za provođenje prostornog plana. Sukladno Članku 63. Odredbi za provođenje PPUG Imotskog, građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog područja.

Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine namijenjene: • obrazovanju (predškolske i školske ustanove), • zdravstvu, • socijalnoj zaštiti, • kulturi i fizičkoj kulturi, • upravi, • javne i prateće sadržaje (pošta, banka, robna kuća i sl.), • vjerski objekti, crkve za koje su utvrđene posebne lokacije

U sklopu sadržaja javnih i društvenih djelatnosti definirani su uvjeti za gradnju;

Izradio:


154

• predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice) te

• osnovne škole.

Zaštita prirodnih dobara

Dijelovi prirode na području Grada Imotskog zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN. 70/05) po kategorijama su:

• Crveno i Modro jezero (kategorija:Spomenik prirode)

• Rijeka Vrljika (kategorija:Ihtiološki rezervat)

• Imotska jezera- Gaj (kategorija:Zaštićeni krajolik)


Građevinska područja naselja

U strukturi namjene površina ova područja zauzimaju 211,22 ha ili cca 7,4 % ukupne površine Općine (2855,00 ha).

Tablica 62. Podaci o namjeni i izgrađenosti građevinskih područja naselja

Red. br. Namjena

Građevinsko područje naselja (ha) Stupanj izgrađenosti Ukupno Neizgrađeno Izgrađeno

1. Mješovita 205,58 49,3 156,28 76,02%

2. Eko-etno sela 3,18 - - -

3. Farme 0,67 - - -

4. Groblje 1,79 - - -

Ukupno 211,22 49,3 156,28 73,99%

Izvor: Prostorni plan uređenja(PPU) Općine Lokvičići, prosinac 2006. godine

Prirodne ljepote Lokvičićkih jezera, kao i brdsko-planinskih proplanaka predstavljaju turistički potencijal, koji je prepoznat i prostornim planom definiran u vidu predviđenih područja za razvoj turizma, športa i rekreacije.

Izradio:


155




Red. br. Namjena


1. Mješovita 249,39 79,78 169,61 68,01% 2. Poslovna 1,5 0 1,5 100,00%

3. Eko-etno sela 4,11 0 4,11 100,00%

4. Šport 1,83 - - - Ukupno 256,83 79,78 175,22 68,22%

Izvor: Prostorni plan uređenja(PPU) Općine Zmijavci, listopad 2006. godine

Uređenje građevinskih područja naselja mješovite namjene prioritet je ovog područja, od čega se izgradnja odnosi na stambene, poslovne, trgovačke i dr. objekte. Iz prethodne tablice vidljiva je i orijentacija u smjeru turizma, gdje su prostornim planom određene turističke zone te zone športa i rekreacije.

Građevinska područja izvan naselja

Tablica 64. Podaci o namjeni i izgrađenosti građevinskih područja izvan naselja

Red. br. Namjena

Građevinsko područje izvan naselja (ha) Stupanj


1. Poslovna 20,27 20,27 0 0,00%

2. Šport 1,25 - - -

3. Groblje 1,53 - - -

4. Eksploatacija 8,09 - - - Ukupno 31,14 20,27 0 0,00%

Izvor: Prostorni plan uređenja(PPU) Općine Zmijavci, listopad 2006. godine

Iz prethodne tablice je vidljivo da je većina površine izvan naselja namijenjena poslovno-proizvodnoj namjeni.

Izradio:


156



Tablica 65. Prikaz prostornih mogućnosti planiranih prostora za razvoj naselja

Red. br. Naselje


Radna zona Šport Groblje

1. Krivodol 90,1 50 40,1 44,51% 2. Poljica 105,3 47,3 58 4,7 1,3 55,08% 3. Ivanbegovina 33,3 18,9 14,4 0,35 43,24% 4. Grubine 124 68,9 55,1 5,4 44,44% 5. Kamenmost 92 49,7 42,3 3 45,98% 6. Drum 106,4 58,7 47,7 0,2 44,83% 7. Hršćevani 51,5 30 21,5 41,75% 8. Podbablje 91,7 50,3 41,4 0,6 45,15% Ukupno 602,6 373,8 320,5 10,1 0,55 4,9 53,19%

Izvor: Prostorni plan uređenja(PPU) Općine Podbablje, lipanj 2006. godine

Iz prethodne tablice vidljive su prostorne mogućnosti koje uključuju izgradnju radnih zona, zona športa i rekreacije te groblja. Analizom podataka dobivena je i prosječna izgrađenost naselja od 46,46%, što ostavlja dosta prostora za napredak.




Red. br. Namjena


1. Mješovita 610 303 307 50,33% Ukupno 610 303 307 50,33%

Izvor: Prostorni plan uređenja(PPU) Općine Runovići, veljača 2007. godine

Uređenje građevinskih područja naselja mješovite namjene prioritet je ovog područja, od čega se izgradnja odnosi na stambene, poslovne, trgovačke i dr. objekte.

Građevinska područja izvan naselja

Tablica 67. Podaci o namjeni i izgrađenosti građevinskih područja izvan naselja

Red. br. Namjena

Građevinsko područje izvan naselja (ha) Stupanj


1. Poslovna 30,18 30,18 0 0,00%

2. Šport 16,78 0 0 - Ukupno 46,96 30,18 0 0,00%

Izvor: Prostorni plan uređenja(PPU) Općine Runovići, veljača 2007. godine

Izradio:


157

2.5.5. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture


Vodno-gospodarski sustav

Vodoopskrba bivše Općine Imotski, pa tako i Grada Imotskog, koristi vodu iz izvorišta Opačac (rijeka Vrljika).

Vodoopskrba Grada Imotskog zasnovana je na tri vodoopskrbna kontakt područja:

• vlastiti vodovod Grada Imotskog

• vodoopskrba Tribistovo

• vodoopskrba Josip Jović.

Obzirom na uvjete na terenu najlogičnije rješenje je opskrba putem vodovoda Tribistovo. Glavni projekt za prethodno navedeno rješenje je izrađen, dok su vodovodni objekti u izgradnji.

Važno je napomenuti da iznimno visoka kakvoća vode predstavlja potencijal flaširanja.

Problemi postojećeg vodoopskrbnog sustava su:

• relativno loše stanje distributivnog cjevovoda i neravnomjerna potrošnja (slab pritisak vode u kućanstvima)

• visina sustava (u sustavu su i kuće na 500 m visine, pa je potrošnja el. energije koju koriste crpne stanice iznimno velika)

• istrošenost glavnog cjevovoda (star preko 40 godina pa se pretpostavlja da postoji značajan gubitak vode u transportu prema krajnjem potrošaču).

Kanalizacijski sustav

Javna kanalizacijska mreža sastoji se od fekalne i oborinske kanalizacije spojene u jedan sustav, čije otpadne vode odvode do centralnog mehaničko-biološkog pročistača na području Brižina u Donjoj Glavini. Uređaj za pročišćavanje izgrađen je 80-tih godina prošlog stoljeća, a primijenjen je II. stupanj pročišćavanja fekalija s djelomičnom obradom mulja.

Obzirom da postoji kanalizacijski sustav većina industrijskih pogona nije spojena na sustav, dok je priključenost stanovništva na niskih 25-30 %.

Planovi u sklopu kanalizacijskog sustava vezani su za proširenje postojećeg kanalizacijskog sustava i priključenje naselja Glavina i Proložac.

Izradio:


158

Postojeća kanalizacijska mreža se redovito održava i njezino stanje se može ocijeniti kao zadovoljavajuće.

Energetski sustav

Grad Imotski se energijom napaja preko TS Imotski 110/35 kV, dok manji dio snabdijeva TS Kraljevac 110/35 kV.

Grad Imotski s gledišta elektroenergetskog sustava napajanja pripada tipičnom konzumu zaleđa dalmatinske zagore gdje se razvitak sustava elektroopskrbe temelji na:

• Sanaciji i dogradnji postojećeg sustava

• Izgradnji novog sustava elektroopskrbe,

a sve sukladno planiranom svekolikom razvoju šireg područja Grada.

Sukladno Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije te PPUG Imotskog na području Grada planira se:

• Polaganje podzemnih kabelskih vodova 35, 10(20) i NN (0,4 kV) mreže • Izgradnja trafostanica 10-20/O,4 kV.

Pošta i telekomunikacije

Pošta

Izgradnjom nove poštanske zgrade u Imotskom, te već dovršenih poštanskih centara (Vinjani G. i Vinjani D.) poštanske usluge jednako su dostupne na cijelo, području Grada.

Telekomunikacije

Dostupnost fiksne telefonije u Gradu Imotskom je otprilike 90 %, dok je mobilnom telefonijom pokriveno cijelo područje Grada.

Postojeći sustavi prijenosa posebni naglasak stavlja na mobilnu telefoniji i poboljšanje dostupnosti iste.

Razvoj novih tehnologija mobilne telekomunikacije zahtjeva pažljivo planiranje i postavljanje dodatnih osnovnih postaja (antena) na antenske stupove i krovne prihvate postojećih objekata.

Izradio:


159

Promet

Cestovni promet

Cestovnu mrežu čine razvrstane i nerazvrstane ceste, pri čemu u funkcionalnoj shemi razvrstane ceste čine i glavne gradske ulice. Prostor Grada Imotskog prometno je povezan sa ostatkom države državnom cestom D 60 (Brnaze- Cista Provo- Imotski- GP Vinjani Gornji), te državnom cestom D 221 Imotski- GP Vinjani Gornji. Osim državne ceste postoje županijske ceste koje se vežu na državnu cestu i povezuju prostor Splitsko-dalmatinske županije u kompaktnu cjelinu.

U sljedećoj tablici su prikazane postojeće lokalne ceste na području Grada Imotskog.

Tablica 68. Postojeće ceste Grada Imotskog

Broj ceste

Opis ceste

67153 Proložac G.- Imotski 67154 Glavina G.- Vinjani G. 67155 Đereci- Jovića Most 67157 Perinuša- Glavina D. 67161 Glavina D.- Medvidova Draga 67166 Kukavice- L67155 67167 Jovići- Leke 67168 Solduša- Jelavići 67169 Aračići- Crna Gora 67170 Vinjani D.- Runovići

Izvor: Prostorni plan uređenja grada (PPUG) Imotskog, svibanj 2006. godine Ostale ceste i ulice na području Grada su nerazvrstane ceste i o njima skrbi Grad. Problemi u cestovnoj infrastrukturi vezani su za:

• Postojanje crnih točaka (lokalna cesta Kaldrma-Glavina Donja)

• Izmještanje postojećih prometnica (kod dijela prometnice oko Crvenog jezera)

• Spoj preko brda Vinjani donji-„crna gora“ D-221 • „uska grla“ u prometu

(Šetalište Stj. Radića, Trg Franje Tuđmana ulica kroz Trg, križanje Vladimira Nazora, i cesta prema Crvenom jezeru, Ul. Josipa Mladinova, križanje Vl. Nazora i Jezeranske, kod vatrogasnog Doma)

• Dodatna prometna signalizacija (Ulica Ante Starčevića)

Zračni promet

Postojeći interventni heliodrom na području Vinjana Gornjih u funkciji je i predstavlja važno zračno pristanište županijskog značaja.

Izradio:


160

Člankom 82. Odredbi o provođenju PPUG Imotskog uređeni su uvjeti za planiranje i gradnju heliodroma u skladu sa prirodnim karakteristikama važnim za helikopterski zračni promet.



Kompletan vodoopskrbni sustav Općine Lokvičići naslanja se na vodoopskrbni sustav bivše Općine Imotski. U odnosu na ostale, Općina Lokvičići je posljednja dobila pitku vodu a trenutno ima 60%-tnu pokrivenost pitkom vodom. U narednom periodu očekuje se početak radova na izgradnji vodovoda prema Dolića Dragi čime bi se zaokružio vodovodni prsten u Općini Lokvičići i dobila 100%- tna pokrivenost pitkom vodom.


Kanalizacijski sustav Općine Lokvičići u potpunosti je baziran na polu-propusnim i propusnim individualnim septičkim jamama koje onemogućavaju bilo koju kontrolu utjecaja na okoliš.

Promet

Cestovni promet

Trenutna prometna infrastruktura općine vezana je za:

• spoj na D 60: Brnaze(D1)- Cista Provo- Imotski- GP Vinjani Gornji

• Ž 6174: Dolića Draga-Ž6157

• Ž6177:Lokvičići-Kljenovac (D60).

Otprilike 10% kućanstava nije povezan uređenim lokalnim cestama, od kojih se većina odnosi na spoj do pojedinačnog stambenog objekta.

Problemi u cestovnoj infrastrukturi vezani su za:

• Ž6177:Lokvičići-Kljenovac D60 ( magla i poledica, crna točka)

• prometnu signalizaciju (tablice sa imenima za sva naselja)

Postoje i zahtjevi za izradu sljedećih lokalnih cesta:

• Lokvičići, Župan.- cesta, Kljenovac- centar Lokvičići,

• lokalna cesta Berinovac- centar Lokvičići,

• nerazvrstana cesta Gornji Dragumi- spoj na Ž.C. Proložac

Izradio:


161

Energetski sustav

Energetski sustav Općine Lokvičići većim dijelom je vezan za trafostanice koje opskrbljuju Grad Imotski električnom energijom, dok je dio elektro-sustava vezan za 110 kV-tni dalekovod koji je preko Gruda „uvezan“ u elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine. Problemi spomenutog sustava isti su ili slični elektro-sustavu koji opskrbljuje Grad Imotski.


Osnovu telefonske mreže Općine Lokvičići čini UPS Lokvičići sa pristupnom mrežom i svjetlovodnim kabelom. Područje općine je potpuno prekriveno fiksnom i mobilnom telefonijom.



Kompletan vodoopskrbni sustav Općine Zmijavci naslanja se na vodoopskrbni sustav bivše Općine Imotski, pa s samim time i problemi toga sustava prenose i na Općinu Zmijavci.


Kanalizacijski sustav Općine Zmijavci u potpunosti je baziran na polu-propusnim i propusnim individualnim septičkim jamama koje onemogućavaju bilo koju kontrolu utjecaja na okoliš.

Promet

Cestovni promet


• Ž6182:Kamenmost (D60)- Zmijavci- Runovići- granica BiH.



• poplave (kraj Osnovne škola Zmijavci ,barem tri puta godišnje u zimu i u proljeće)

• crne točke na prometnicama („Kraljevići“-Gublin, županijska, naselje Ćurde do granice sa općinom Podbablje kod Biošića kuća, spoj od crkve Sv. Josipa do Kasala)

• „usko grlo“ (pristup crkvi Svih Svetih i uređenje parkirališta)

Izradio:


162

• prometna signalizacija (kod izlaza na županijsku cestu Ž6182 ,kod Šabića, Gudelji, Milasi i Čepini.)


• od naselja Šabića do Karoglani eko-etno selo (cca 3 mil. kn)

Energetski sustav

Energetski sustav Općine Zmijavci većim dijelom je vezan za trafostanice koje opskrbljuju Grad Imotski električnom energijom, dok je dio elektro-sustava vezan za 110 kV-tni dalekovod koji je preko Gruda „uvezan“ u elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine. Problemi spomenutog sustava isti su ili slični elektro-sustavu koji opskrbljuje Grad Imotski.


Osnovu telefonske mreže Općine Zmijavci čini UPS Zmijavci sa pristupnom mrežom i svjetlovodnim kabelom. Područje općine je potpuno prekriveno fiksnom i mobilnom telefonijom.



Kompletan vodoopskrbni sustav Općine Podbablje naslanja se na vodoopskrbni sustav bivše Općine Imotski. Obzirom da je dio sustava na području općine Podbablje izgrađen nakon 90-tih, problemi toga sustava djelomično odgovaraju sustavu bivše općine Imotski.


Kanalizacijski sustav Općine Podbablje u potpunosti je baziran na polu-propusnim i propusnim individualnim septičkim jamama koje onemogućavaju bilo koju kontrolu utjecaja na okoliš.

Izradio:


163

Promet

Cestovni promet


• spoj na D 60: Brnaze(D1)- Cista Provo- Imotski- GP Vinjani Gornji

• Ž 6186: Kamenmost (D60)-G.Podbablje

• Ž6187: Drum-Hršćevani.



• erozija tla, malo poledice, Hrščevani- Podbablje

• crne točke na prometnicama (Podbablje -Krivodol, Grubine , Kamenmost)

• prometna signalizacija (imena naselja na području općine)


• veza Ž6186 Kamenmost,Podbablje Gornje, Grubine- Drum, Hrščevani-Podbablje.

Energetski sustav

Energetski sustav Općine Podbablje većim dijelom je vezan za trafostanice koje opskrbljuju Grad Imotski električnom energijom, dok je dio elektro-sustava vezan za 110 kV-tni dalekovod koji je preko Gruda „uvezan“ u elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine. Problemi spomenutog sustava isti su ili slični elektro-sustavu koji opskrbljuje Grad Imotski.


Osnovu telefonske mreže Općine Podbablje čini UPS Zmijavci sa pristupnom mrežom i svjetlovodnim kabelom. Područje općine je potpuno prekriveno fiksnom i mobilnom telefonijom.

Izradio:


164



Kompletan vodoopskrbni sustav Općine Runovići naslanja se na vodoopskrbni sustav bivše Općine Imotski, pa s samim time i problemi toga sustava prenose i na Općinu Runovići. Na području općine postoje dvije crpne stanice i dvije vodospreme.


Kanalizacijski sustav Općine Runovići u potpunosti je baziran na polu-propusnim i propusnim individualnim septičkim jamama koje onemogućavaju bilo koju kontrolu utjecaja na okoliš.

Promet

Cestovni promet


• Ž 6182: Kamenmost (D60)- Zmijavci- Runovići- granica BiH

• Ž6200: Ž6182-Slivno.

Većina kućanstava nije povezana uređenim lokalnim cestama, od kojih se većina odnosi na spoj do pojedinačnog stambenog objekta.


• Slane prema Slivnu

• Poplava cesta Runovići - Vinjani


• „uska grla“ (cesta prema groblju)


• zamjenske ceste kroz Runoviće.

Energetski sustav

Energetski sustav Općine Runovići većim dijelom je vezan za TS Imotski. Problemi spomenutog sustava isti su ili slični elektro-sustavu koji opskrbljuje Grad Imotski.

Izradio:


165


Osnovu telefonske mreže Općine Runovići čini UPS Runovići sa pristupnom mrežom i svjetlovodnim kabelom. Područje općine je potpuno prekriveno fiksnom i mobilnom telefonijom.

Izradio:


166

2.5.6. SWOT analiza prostornog planiranja jedinice lokalne samouprave

Snage Slabosti

Grad IMOTSKI

• Donesen Prostorni plan Splitsko – dalmatinske županije

• Usvojen Prostorni plan uređenja grada

• Prostornim planom uređenja su predviđene dvije poslovne zone

• Veći dio grada ima izgrađenu telekomunikacijsku mrežu

• Poštanske usluge dostupne ravnomjerno na cijelom području Grada Imotskog

• Projekt izgradnje vjetroelektrana je pokrenut

• Postoji zračno uzletište Vinjani Gornji za potrebe u poljoprivredi

Općine Lokvičići, Zmijavci, Podbablje i Runovići

• Usvojen Prostorni plan uređenja općine

• Veći dio općine ima izgrađenu telekomunikacijsku mrežu

• Poštanske usluge dostupne ravnomjerno na cijelom području općine

• Vodoopskrbna mreža je izgrađena gotovo u cijelosti (oko 90%)

Prostornim planom predviđene sljedeće zone:

• ZMIJAVCI (Zone mješovite namjene Brižine-Balinjača te Potočine)

• RUNOVIĆI (Slivno, Podosoje, Sebišina)

Grad IMOTSKI • Nije izrađena Studija plinofikacije

Grada • Prostorni plan uređenja grada još nije

ishodovao suglasnosti od strane Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša


• Postojanje crnih točaka (lokalna cesta Kaldrma-Glavina Donja)

• Izmještanje postojećih prometnica (kod dijela prometnice oko Crvenog jezera)

• „uska grla“ u prometu (Šetalište Stjepana Radića, Trg Franje Tuđmana ulica kroz Trg, križanje Vladimira Nazora, i cesta prema Crvenom jezeru, Ul. Josipa Mladinova, križanje Vl. Nazora i Jezeranske- kod vatrogasnog Doma)

• Nedostatak parkirnih mjesta i javne garaže

Problemi postojećeg vodoopskrbnog sustava su:

• visina sustava (u sustavu su i kuće na 500m visine, pa je potrošnja el. energije koju koriste crpne stanice iznimno velika)

• istrošenost glavnog cjevovoda (star preko 40 godina)

• gubitak vode (nekad i do 70% vode se gubi u transportu prema krajnjem potrošaču).

Rješenje problema postojećeg sustava

Izradio:


167

• Podbablje (Poljica-Grubine)

elektroopskrbe Grada Imotskog se temelji na:

1. Sanaciji i dogradnji postojećeg sustava

2. Izgradnji novog sustava elektroopskrbe

Općina Lokvičići

• Problemi postojećeg elektroenergetskog sustava općine isti su ili slični problemima elektro-sustava koji opskrbljuje Grad Imotski (treba ga dograditi)

• nije provedena plinofikacija Općine niti postoji Studija o rješenju plinofikacije

• Nesređeni imovinsko-pravni odnosi


• Ž6177:Lokvičići-Kljenovac D60 ( magla i poledica, crna točka)

• prometnu signalizaciju (tablice sa imenima za sva naselja)

Kanalizacijski sustav općine:

• u potpunosti je baziran na polu-propusnim i propusnim individualnim septičkim jamama koje onemogućavaju kontrolu utjecaja na okoliš

Općina Zmijavci • nije provedena plinofikacija Općine

niti postoji Studija o rješenju plinofikacije

• Problemi postojećeg elektroenergetskog sustava općine isti su ili slični problemima elektro-sustava koji opskrbljuje Grad Imotski


Izradio:


168

• poplave (kraj Osnovne škola Zmijavci ,barem tri puta godišnje u zimu i u proljeće)

• crne točke na prometnicama („Kraljevići“-Gublin, županijska, naselje Ćurde do granice sa općinom Podbablje kod Biošića kuća, spoj od crkve Sv. Josipa do Kasala)

• „usko grlo“ (pristup crkvi Svih Svetih i uređenje parkirališta)

• prometna signalizacija (kod izlaza na županijsku cestu Ž6182 ,kod Šabića, Gudelji, Milasi i Čepini.)



Općina Podbablje • nije provedena plinofikacija Općine

niti postoji Studija o rješenju plinofikacije

• Problemi postojećeg elektroenergetskog sustava općine isti su ili slični problemima elektro-sustava koji opskrbljuje Grad Imotski


• erozija tla, malo poledice, Hrščevani- Podbablje

• crne točke na prometnicama (Podbablje -Krivodol, Grubine , Kamenmost)




Općina Runovići

Izradio:


169

• ne postoji Studija o rješenju plinofikacije

• Problemi postojećeg elektroenergetskog sustava općine isti su ili slični problemima elektro-sustava koji opskrbljuje Grad Imotski (kružno napajanje)


• Poledica prema Slivnu i kompletna širina kolnika ne zadovoljava

• Poplava cesta Runovići – Vinjani i nezadovoljavajuća širina kolnika


• „uska grla“ (cesta prema groblju) • Nedostatak ceste koja bi povezivala

općinu Runovići s pristupnom cestom Zagvozd-Imotski



Izradio:


170

Prilike Prijetnje

Grad IMOTSKI Radi velike visinske razlike postoje velike teškoće u dopremi vode na područje Grada Imotskog, što je razumljivo. Ipak, potencijalno financiranje izgradnje vodovodne mreže npr. iz fondova Europske Unije predstavlja dugoročno rješavanje problema vodoopskrbe na području Grada Imotskog • Planira se izraditi idejno rješenje

dugoročnog spajanja na vodovod Tribistovo

• Ubrzavanje procesa prostornog

planiranja na svim razinama (urbanistički planovi uređenja, generalni urbanistički planovi i detaljni planovi uređenja)

• Razvoj gospodarstva kroz realiziranje

planiranih poslovnih zona

• Zaštita i plansko korištenje arheoloških

lokaliteta • Obnova, dogradnja i izgradnja nove

infrastrukture elektroopskrbe koja će omogućiti racionalnije korištenje i potrošnju električne energije

• Nadogradnja zračnog uzletišta Vinjani

Gornji

• Izgradnja i rekonstrukcija horizontalne i vertikalne signalizacije na području grada

• Iskorištavanje alternativnih izvora

energije Općina Lokvičići

Poboljšanje postojeće i gradnja nove cestovne

infrastrukture, postoje zahtjevi za izradu sljedećih lokalnih cesta:

• Lokvičići, Župan.- cesta, Kljenovac- centar Lokvičići,

Izradio:


171

• lokalna cesta Berinovac- centar Lokvičići, • nerazvrstana cesta Gornji Dragumi- spoj

na Ž.C. Proložac

Općina Zmijavci Poboljšanje postojeće i gradnja nove cestovne

infrastrukture, postoje zahtjevi za izradu sljedećih lokalnih cesta:

- lokalna cesta od naselja Šabića do Karoglani eko-etno selo

- Izgradnja ceste Bublin-Imotski(Vinjani donji)-naselje Gudelji, Zmijavački most-Vinjani , kroz polje

Općina Podbablje

Poboljšanje postojeće i gradnja nove cestovne infrastrukture, postoje zahtjevi za izradu sljedećih lokalnih cesta:

• veza Ž6186 Kamenmost,Podbablje Gornje, Grubine- Drum, Hrščevani-Podbablje.

Općina Runovići

Poboljšanje postojeće i gradnja nove cestovne infrastrukture, postoje zahtjevi za izradu sljedećih lokalnih cesta:

1. zamjenske ceste iznad Runovića. 2. Poboljšanje prometnice Runovići –

Podosoje-Podbablje

Izradio:


172

3. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA IMOTSKOG

→ razrađena Strategija razvoja Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići nalazi se u Prilogu 1 – „Strategija razvoja Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići, operativni plan i mjere“

Izradio:


173

4. MJERE RAZVOJA GRADA IMOTSKOG TE OPĆINA RUNOVIĆI, PODBABLJE, ZMIJAVCI I LOKVIČIĆI

→ razrađene Mjere iz Strategije razvoja Grada Imotskog te Općina Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići nalaze se u zasebnim Prilozima 2, i to redom:

• Mjere razvoja Grada Imotskog,

• Mjere razvoja Općine Runovići,

• Mjere razvoja Općine Podbablje,

• Mjere razvoja Općine Zmijavci te

• Mjere razvoja Općine Lokvičići.

Izradio:


174

5. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-A

Program ukupnog razvoja također uključuje:

- provođenje - praćenje i - ažuriranja izrađenog programa.

Da bi se Program ukupnog razvoja testirao potrebno je početi s njegovom realizacijom.

Praćenje PUR-a provodi se na tri razine: 3. razina praćenja je praćenje provođenja programa (prioritetnih i ostalih mjera tj.

projekata iza Akcijskog operativnog plana) i ažuriranje sažetka provođenja aktivnosti

Tim ljudi koji je zadužen za praćenje Programa ukupnog razvoja pomno prati razvoj situacije vezano za provođenje PUR-a, odnosno prati u kojoj se mjeri podudaraju planovi iz PUR-a sa stvarnom situacijom na terenu. Takvo praćenje podrazumijeva stupanj usklađenosti aktivnosti poduzetih prema Programu ukupnog razvoja, promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na provođenje programa. Ukoliko dođe do bilo kakve od spomenutih promjena, kao i promjena u raspodjeli odgovornosti za provođenje programa, takve promjene se evidentiraju. Kada tim zadužen za praćenje uoči značajnije razlike između planiranog i stvarnog provođenja programa, njegov zadatak je pojasniti kako i zašto je došlo do tih razlika. Odgovorni za provođenje određenih projekata također trebaju reći timu zaduženom za praćenje na koji način očekuju da se nastavi s provođenjem programa te opisati sve promjene koje bi mogle poboljšati provođenje programa.

4. razina praćenja se odnosi na praćenje do koje faze je projekt došao, kao i testiranje same logike projekta. Postavlja pitanje – „Dovodi li projekt do očekivanih rezultata tj. ostvarenja svrhe projekta? Praćenjem se ocjenjuje uspjeh očekivanih rezultata jer upravo ti ishodi povezuju projekte sa vizijom programa razvoja.

Praćenje rezultata provedenih mjera/projekata postavlja pitanje – da li je mjera/projekt postigao očekivane rezultate opisane u matrici projekta? Pomažu li ostvareni rezultati, ako su ostvareni, u ostvarivanju svrhe projekta? I konačno, da li svrha projekta pridonosi postizanju cilja projekta? Ako se pri praćenju rezultata programa utvrdi da ono ne dovodi do očekivanih rezultata, jasno će se pomoću rezultata u matrici moći zaključiti gdje je problem nastao? A zatim se utvrđuje i zbog čega je problem nastao? Grupa zadužena za praćenje rezultata projekata mora pronaći razloge zbog kojih projekt nije doveo do željenih rezultata kako bi znala na pravi način reagirati. Jedino kada se problem pravilno definira može se pronaći učinkovito rješenje. Projekti također mogu imati i nepredviđene negativne rezultate koje je potrebno istražiti.

5. razina praćenja postavlja pitanje – „Da li se okolina promijenila tako da to utječe na izbor kritičnih tijela, projekata i tijela zaduženih za provođenje projekata u Programu ukupnog razvoja?

Izradio:


175

Dakle iz navedenog je vidljivo da su prva i druga razina praćenja usmjerene na pitanje kako se projekt provodi, dok treća faza praćenja postavlja i razmatra pitanje treba li se uopće nastaviti s primjenom projekta Ovakvo praćenje nalaže slijedeća pitanja:

1. Nastavlja li ta intervencija rješavati kritička pitanja? 2. Je li to pitanje još uvijek kritično za ostvarivanje vizije gospodarske budućnosti

zajednice? 3. Je li korist od programa i dalje opravdava eksploataciju resursa potrebnih za njegovo

provođenje? 4. Je li zbog provedbe projekta bilo ikakvih nepredviđenih, negativnih posljedica? 5. Jesu li relevantne organizacije i subjekti uključeni u provođenje programa?

U slučaju da su se pojavile određene promjene u situaciji na terenu bilo u socijalnom ili ekonomskom pogledu, odnosno bilo koji događaji koji značajnije mijenjaju prethodnu situaciju, vjerojatno će biti potrebne veće promjene. Tim zadužen za praćenje će zatražiti da se PUR odnosno njegovi dijelovi na koje se odnose spomenute promjene osvježe izradom novih preporuka u rješavanju kritičkih pitanja. Ako se međutim okolina tako značajno promijenila da se kritička pitanja moraju redefinirati, možda je vrijeme da se ponovi cjelokupan postupak izrade Programa ukupnog razvoja. Odgovornost za praćenje i ažuriranje Programa ukupnog razvoja može snositi lokalna samouprava, dio ili čitava radna skupina Programa razvoja ili neko drugo tijelo kao što je Agencija za lokalni gospodarski razvoj. U idealnom slučaju tim zadužen za praćenje uključivati će predstavnike lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog sektora, ostale koji su bitni za provođenje PUR-a i naravno čelnike tijela za lokalni gospodarski razvoj.

5.1. Odgovornost za provedbu PUR-a

Opća i viša odgovornost provedbe ovog programa pripada Gradu Imotskom te Općinama Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići.

5.1.1. Postupci upravljanja

Institucionalna struktura za upravljanje i provedbu Programa ukupnog razvoja je Grad Imotski, te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići a za upravljanje i provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar programa je Jedinica za upravljanje projektima i sve ostale institucije koje će imenovati Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići po pojedinim projektima.

Izradio:


176

5.1.2. Praćenje i ocjenjivanje

Ovaj program podložan je praćenju i nadopuni od strane Gradskog/Općinskog vijeća i Radne skupine koja je formirana u procesu stvaranja programa. Popis članova radne skupine nalazi se u prilogu ovog dokumenta i sastoji se od lokalnih stručnjaka i zainteresiranih strana. Radna skupina će se sastajati svakih 6 (šest) mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa programa.

Prvi sastanak bit će održan šest mjeseci od dana prihvaćanja ovog programa od strane Gradskog/ Općinskog vijeća.

Na prvom sastanku Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići će predložiti radnoj skupini formiranje manjih timova po strukovnoj pripadnosti (zdravstvo, školstvo, gospodarstvo…) koji bi osmišljavali načine unapređenja pojedinih projekata i tako svojom stručnošću pridonijeli razvoju grada/općine.

Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići će ovdje predviđenom dinamikom osigurati prostor i obavijestiti članove radne skupine najmanje 15 dana unaprijed o održavanju sastanka. Predstavnici grada/općine će prezentirati radnoj skupini rezultate postignute u proteklom periodu, a timovi radne skupine iznijeti svoje prijedloge unapređenja strategije. Radna skupina će ocijeniti provedbu programa te uz nadzor stručne osobe sastaviti zapisnik. Zapisnici su javni dokument jednako kao i sam Program.

Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog programa, kao i za nadzor provođenja programa.

Izradio:


177

5.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija

Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići jamče razmjenu informacija o provedbi ovog programa prema Radnoj skupini putem dogovorenih sastanaka, a prema javnosti putem medija, web stranica i pojedinačnih sastanaka.

Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići će putem web stranice objaviti cjeloviti dokument Programa ukupnog razvoja, te će objavljivati zapisnike sa sastanaka radne skupine periodično po nastajanju. Također će zbog veće transparentnosti odlučivanja izvještaje sa sjednica Gradskog/Općinskog vijeća ažurno objavljivati na web stranicama. Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići će nastaviti s praksom otvorenih vrata za građane kad će se oni moći najaviti i direktno gradonačelniku uputiti pitanja i primjedbe. Grad Imotski te Općine Runovići, Podbablje, Zmijavci i Lokvičići će kreirati i nove prikladne kanale komunikacije sa svojim građanima i poduzetnicima.

program ukupnog razvoja analiza situacije za … imotski te opcine... · swot analiza društvenih...

Documents