pravosudni ispit - edukacija za polaganje pravosudnog ispita

Click here to load reader

Post on 26-Dec-2015

158 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

law script for students

TRANSCRIPT

  • PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

    PRAVOSUDNI ISPIT EDUKACIJA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA

    WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

  • WWW.BH-PRAVNICI.COM

    2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

    KRIVINO MATERIJALNO PRAVO - RANKO NIKOLI

    KRIVINO PROCESNO PRAVO - MALIK HADIOMERAGI

    GRAANSKO PRAVO

    GRAANSKO MATERIJALNO PRAVO KATARINA MANDI - BEBA

    GRAANSKO PROCESNO PRAVO SUADA SELIMOVI

    PRIVREDNO PRAVO HAJRUDIN HAJDAREVI, SILVIJA UPKA

    USTAVNO PRAVO I ORGANIZACIJA PRAVOSUA DEMO M.

    UPRAVNO I RADNO PRAVO KATA SENJAK, SADUDIN KRATOVI

    Sarajevo, Januar Februar 2006

    Maida Baauevi

  • WWW.BH-PRAVNICI.COM

    3 WWW.BH-PRAVNICI.COM

    24.12.2005. RANKO NIKOLI

    1. TA INI KRIVINO ZAKONODAVSTVO U BIH?

    Krivino zakonodovastvo sainjavaju:

    KZ BIH

    KZ Entiteta

    KZ Brko distrikta

    Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brko distrikta, kojima su propisana krivina djela Ovo zadnje se naziva dopunsko krivino zakonodavstvo. Tu su ZKP BiH, Entiteta i Brko distrikta, zakoni

    kantona u kojima su propisna krivina djela, s tim da oni ne mogu propisivati djela koja su ve propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brko Distrikta. U irem smislu, ovdje se ubraja i ZKP BiH i ZKP Entiteta i Brko distrikta.U svim zakonima koji ine dopunsko krivino zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivinog zakonodavstva.

    2. NAELO ZAKONITOSTI?

    Ovo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo naelo je propisano u lanu 4. KZFBiH. Ono znai da se krivina djela i krivine sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne

    propisima nie pravne snage. Drugi aspekt ovog naela znai da se nikome na moe izrei sankcija za djelo, ako ono prije nego to je uinjeno, u zakonu nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (lan 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva naela

    obezbjeuje se pricip zakonitosti u krivinom sistemu.

    3. VREMENSKO VAENJE KRIVINOG ZAKONA (OBAVEZNA PRIMJENA BLAEG ZAKONA)? Ovaj pricip znai da se na uinioca krivinog djela primjenjuje zakon koji je vaio u vrijeme izvrenja krivinog

    djela (Tempore Criminis ). Ovo pravilo je u skladu sa ustavom u smislu da nema retroaktivne primjene propisa. Meutim, ako se poslije izvrenja krivinog djela KZ izmjeni jednom ili vie puta, primjenie se onaj zakon koji je blai za uinioca. U toj situaciji mogue je da bude primjenjen novi ili stari zakon, u zavisnosti od toga koji je od

    njih blai. U zakonu nije eksplicitno propisano koji je zakon blai, ali do zakljuka o tome dolazi se neposrednom analizom svih tih zakona. Na taj nain, teorija i sudska praksa utvrdili su jedinstvene standarde ili kriterije na osnovu kojih se utvruje koji je zakon blai.

    4. KOJI SU KRITERIJI NA OSNOVU KOJIH SE UTVRUJE KOJI JE ZAKON BLAI?

    Blai je onaj zakon koji odreeno ponaanje ne propisuje kao krivino djelo. Npr. u ranijem krivinom zakonodavstvu postojalo je krivino djelo kockanje, uvreda, vei broj krivinih djela protiv

    oruanih snaga. Meutim, ta djela i jo neka u vaeem KZ su dekriminisana. Takoer, u vaeem KZ-u propisana su neka krivina djela koja nisu postojala u ranijem KZ-u. Prema tome, ako se utvrdi da je krivino djelo poinjeno u reimu ranijeg KZ-a, a sudi se po novom KZ-u, nema

    krivinog gonjenja, a ako je preduzeto, postupak e se obustaviti. Isto tako, da je neko ponaanje uinjeno u vrijeme vaenja ranijeg zakona, a sudi se u vrijeme vaenja novog zakona, u kome je propisano to novo krivino djelo, primjenie se raniji zakon kao blai. Ovo je kljuni k riterijum za

    utvrivanje koji je zakon blai i ukoliko se primjeni na konkretan sluaj, otpada potreba za utvrivanje ostalih kriterija.

    Blai je onaj zakon koji iako propisuje to krivino djelo, iskljuuje krivino gonjenje. Npr. slubeno

    lice prodre u tui stan radi hvatanja uinioca krivinog djela - nee krivino odgovarati jer je to uinio u vrenju slubene radnje.

    Blai je onaj zakon koji propisuje mogunost oslobaanja od kazne ili blau vrstu kazne, npr. krivino djelo krae blai je vaei zakon jer postoji mogunost izricanja blae kazne, a osim toga ,

    ne propisuje kanjavanje za pokuaj.

  • WWW.BH-PRAVNICI.COM

    4 WWW.BH-PRAVNICI.COM

    Blai je onaj zakon koji ne predvia izricanje sporedne kazne ili odreene m jere sigurnosti.

    Blai je onaj zakon koji previa ire mogunosti za ublaavanje kazne ili izricanje uslovne osude, sudske opomene ili blae kanjavanje za pokuaj. Kada je rije o krivinoj odgovornosti pravnih lica, blai je raniji zakon jer nije propisivao krivinu odgovornost za pravna lica.

    5. KAKO SE PRIMJENJUJE BLAI ZAKON?

    Blai zakon se primjenjuje u odnosu na konkretno djelo i konkretnog uinoca, a ne apstraktno. To znai da se analizom prethodnih kriterija utvruje kako se ti zakoni odnose na konkretnog uinioca. Blai zakon mora se

    primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili kombinovano sa drugim zakonima. Blai zakon mora se primjeniti do pravosnanosti presude. Izuzetno, ako je povodom pravnih lijekova (alba ili ponavljanje postupka) presuda ukinuta i odreeno novo suenje, blai zakon se mora primjeniti i u toj situaciji. Ovo iz razloga to vie ne

    postoji pravosnana presuda i suenje poinje ispoetka. Ako nije ispotovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio stroiji zakon, postojae povreda krivinog zakona.

    6. KRIVINE SANKCIJE?

    Krivine sankcije su:

    Kazne

    Mjere upozorenja

    Mjere sigurnosti

    Odgojne mjere

    Preporuke Kazne, mjere upozorenja i mjere sigurnosti mogu se izrei samo uiniocu krivinog djela koji je krivino

    odgovoran. 7. KRIVINO DJELO?

    Krivino djelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija su obiljeja odreena u zakonu i za koje je u zakonu propisana krivina sankcija. Da bi neko djelo bilo krivino djelo moraju biti

    kumulativno ispunjeni svi ovi elementi.

    a) Protivpravnost kao elemenat krivinog djela?

    Protivpravnost kao elemenat krivinog djela znai da je odreeno ponaanje u suprotnosti sa pozitivnim normama pravnog poretka. Meutim, pravni poredak dozvoljava u odreenim situacijama i pod odreenim

    uslovima postojanje nekog osnova koji iskljuuje protivpravnost. Ti osnovi mogu biti u krivinom materijalnom i krivinom procesnom pravu. U krivinom materijalnom zakonu protivpravnost iskljuuje: djelo malog znaaja, nuna odbrana i krajnja nuda. U procesnom pravu osnov iskljuenja protivpravnosti postoji u sluaju lienja

    slobode uinioca krivinog djela, odreivanje pritvora, vrenje pretresa stana i lica, zadravanje potanskih poiljki, preduzimanje posebnih istranih radnji i sl. Osnov iskljuenja protivpravnosti moe predstavljati i vrenje profesionalne dunosti npr. ljekarska intervencija. Nareenje pretpostavljenog ne iskljuuje

    protivpravnost. b) Propisanost krivinog djela u zakonu?

    Vidi pricip zakonitosti u metrijalnom smislu ( l. 4 KZ FBiH) Ovo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo naelo je propisano u lanu

    4. KZFBiH. Ono znai da se krivina djela i krivine sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima nie pravne snage. Drugi aspekt ovog naela znai da se nikome na moe izrei sankcija za djelo, ako ono prije nego to je uinjeno, u zakonu nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije propisana

    sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (lan 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva naela obezbjeuje se pricip zakonitosti u krivinom sistemu.

  • WWW.BH-PRAVNICI.COM

    5 WWW.BH-PRAVNICI.COM

    c) Obiljeja krivinog djela? Krivini zakon odreuje krivino djelo tako da propisuje okolnosti koje karakteriu odreeno ponaanje kao

    krivino djelo. Te okolnosti nazivaju se obiljejima, odnosno, elementima bia krivinog djela. Obzirom na prirodu pojedinih djela, svako djelo ima odreene elemente koji ine bie tog krivinog djela. Da bi djelo bilo svreno moraju biti ostvarena sva njegova obiljeja. Ostala obiljeja slue za blie oznaavanje kanjivog

    ponaanja i po potrebi za razgranienje od drugih srodnih krivinih djela. Npr. kod krivinog djela krae (l.286 KZFBiH) bitna obiljeja su: da se radi o tuoj pokretnoj stvari, da se ta stvar oduzima i da se to ini u namjeri u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Krivino djelo teke krae sadri sva ova obiljeja, ali i

    dodatno obiljejeu pogledu naina izvrenja krae npr. da se kraa vri obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora, da se kraa vri u vrijeme elementarnih nepogoda (poplave, zemljotresi itd). Prema tome, po ovim dodatnim obiljejima ovo djelo se razlikuje od krivinog djela krae. Krivino djelo ubistva sastoji se u tome da

    uinilac liava ivota drugo lice. Meutim, ako se to liavanje vri iz nacionalnih, vjerskih ili rasnih pobuda, na okrutan nain, iz bezobzirne osvete i sl. radie se o tekim sluajevima ubistva koji su zaprijeeni stroijom kaznom.

    d) Radnja krivinog djela

    To je ona radnja kojom se izvrava kri vino djelo i koja je oznaena u opisu krivinog djela kao radnja izvrenja. Npr. kod krivinog djela krae radnja se sastoji u oduzimanju tue pokretne stvari, kod krivinog djela ubistva radnja se sastoji u liavanju ivota drugog lica. Kod nekih krivinih djela radnja izvrenja sastoji se od dvije

    djelatnosti npr. kod razbojnitva jedna od radnji je primjena sile, a druga oduzimanje stvari. Kod takvih krivinih djela obje te radnje ulaze u sastav izvrenja krivinog djela i njihovim preduzimanjem ostvaruje se krivino djelo. Kod ovih djela preduzimanjem samo jedne radnje nee se raditi o svrenom krivinom djelu, npr.

    upotreba sile, ve o pokuaju krivinog djela razbojnitva. Kod nekih krivi