stručna literatura - upravno pravo - pravosudni ispit

Click here to load reader

Post on 28-Jun-2015

944 views

Category:

Documents

9 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

UPRAVNO PRAVOSEMINAR

23.06.2007. godine

Kata Senjak

ORGANIZACIJA UPRAVEOpi pojmovi Dodatna nadlenost ustavom BiH (lan 3) propisane su nadlenosti BiH, ali isto tako lanom 3.5 a) i b) propisane su ustavom FBiH i dodatne nadlenosti. To znai da entiteti jedan dio svoje nadlenosti mogu prenijeti na BIH (Ministarstvo pravde, Ministarstvo odbrane, VSTV...) Podjela nadlenosti Zateeni propisi to znai da svi zakoni, sudska pravila i propisi koji su ze zatekli na dan donoenja ustava FBIH (isto vai i za ustav BIH) e se primjenjivati u onoj mjeri ukoliko nisu u suprotnosti sa ustavom FBiH (isto vai i za BiH) (npr. zakon o eksproprijaciji, ZOO).

ZAKON O VIJEU MINISTARA (SG BIH 38/02)Izvrna u vlast u BIH Vijee Ministra, Predsjednitvo BiH, Centralna banka BiH Izvrna u vlast u FBIH Predsjednik FBIH, Vlada FBiH Izvrna u vlast u kantonu Vlada kantona Izvrna u vlast u opini i gradu Naelnik opine i gradonaelnik Vijee ministara To je izvrna vlast BiH. ini ga predsjedavajui Vijea ministara i min istri. Manadat je 4 godine isto kao i lanova Parlamentarne skuptine. Predsjedavajueg Vijea ministara imenuje predsjednitvo BiH, a odluku o imenovanju donosi Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH. Ministre imenuje predsjedavajui Vijea ministara, a odluku o imenovanju takoer potvruje Predstavniki dom Parlamentarne skuptine. Predsjedavajui Vijea ministara moe podnijeti ostavku. Podnoenjem ostavke predsjedavajueg, cijelo Vijee ministara je u ostavci. Isto tako, Predsjednitvo BiH moe pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajueg Vijea ministara, a ako to prihvati Parlamentarna skuptina, dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. lanovi Vijea ministara i Predsjedavajui ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih lanova. Vijee ministara donosi: - Odluke, - Zakljuke, - Rjeenja, - Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skuptini.

(SNFBIH 1/94, 8/95, 19/03, 54/05 i 2/06) Vlada FBIH Vladu FBiH imenuje Predsjednik FBiH uz saglasnost dva potpredsjednika i nakon konsultacije sa Premijerom odnosno, kandidatom za premijera. Odluku o imenovanju potvruje Predstavniki dom Parlamenta FBiH. Vladu FBiH ini premjer i ministri. Premijer ima dva zamjenika, a sastav vlade je slijedei: 8 ministara iz reda Bonjaka, 5 ministara iz

ZAKON O VLADI FBIH

2

reda Hrvata, 3 ministra iz reda Srba. Vlada FBiH odgovorna je svom efu tj. Predsjedniku federacije, kao i Parlamentu FBIH, a ministri su, pored navedenog, odgovorni i premijeru Vlade FBiH. Vlada Federacije zastupa Federaciju kao pravno lice, te upravlja imovinom u vlasnitvu Federacije, ako zakonom nije drugaije odreeno. Vlada FBiH donosi slijedee propise: uredbe sa zakonskom snagom, uredbe, odluke, rjeenja i zakljuke. Uredbe donosi kada se radi o najvanijim pitanjima iz nadlenosti vlade, ureuje neke odnose koji su potrebni za provoenje odreenih zakona i osniva strune i druge slube. Odlukom se ureuju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere, daje saglasnost ili potvruju neki drugi akti. Pojedinanim aktima tj. rjeenjima odluuje se o imenovanjima/razrjeenjima odreenih osoba, a koje je u nadlenosti Vlade FBiH. Zakljucima se utvruju stavovi o pitanjima znaajnim za sprovoenje utvrene politike. Sjedite Vlade je u Sarajevu, a ima svoj ured u Mostaru. Vlada Federacije radi na sjednici.Vlada Federacije moe odluivati ako sjednici prisustvuje vie od polovice lanova Vlade.Vlada Federacije odluke donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako Ustavom Federacije nije drugaije odreeno. Vlada Federacije donijet e Poslovnik o svome radu u roku od 30 dana od dana svoga konstituiranja.

ZAKON O MINSTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA UPRAVE U BIH (SG BIH 5/03, 26/04 I 42/04)koja su to ministarstva BIH? Ministarstva na nivou BiH To su: 1. Ministarstvo vanjskih poslova, 2. Ministarstvo pravde, 3. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 4. Ministarstvo finansija, 5. Ministarstvo civilnih poslova, 6. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, 7. Ministarsvo komunikacija i prometa, 8. Ministarstvo sigurnosti, 9. Ministarstvo odbrane. ime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su odreene nadlenosti tih ministarstava.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE SNFBIH 19/03, 38/05 I 2/06Ministarstva na nivou FBiH Poslove uprave iz okvira nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) vre federalna ministarstva, federalne uprave i federalne upravne organizacije predviene ovim zakonom. Sva ministarstva su duna obavljati svoje poslove u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.Ukupno ima 16 ministarstva. Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutranjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutranjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja

3

vri operativne poslove policije iz nadlenosti Federalnog ministarstva unutranjih poslova utvrene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno- oslobodilakog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zatitu od zraenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zatitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine . 13. Federalno ministarstvo pro stornog ureenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva nalaze se Federalna uprava za umarstvo i Federalni zavod za zatitu bilja u poljoprivredi. 15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okolia i turizma. (Ministarstvo odbrane je od kraja 2005. ustanovljeno na nivou BiH). Jedan broj ministarstava sjedite ima u Mostaru, a drugi u Sarajevu. Sljedea federalna ministarstva imaju sjedite u Mostaru: Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta. Utvrena je nadlenost federalnih ministarstvava ovim zakonom, a osnovano je nekoliko federalnih uprava koje mogu biti samostalne ili okviru ministarstava. Samostalne federalne uprave su: 1. Federalna uprava civilne zatite, 2. Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove 3. Federalna uprava za inspekcijske poslove. Samostalne upravne organizacije su: 1. Federalni zavod za statistiku,

4

2. Federalni hidrometeoroloki zavod, 3. Arhiv Federacije, 4. Federalni zavod za programiranje razvoja i 5. Federalna direkcija robnih rezervi, 6.Federalni zavod za agropedologiju, 7. Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, 8. Federalni agromediteranski zavod Mostar, 9. Federalni zavod za geologiju. Upravne organizacije imaju svojstvo pravnog lica, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

ZAKON O DRAVLJANSTVU BIH SG BIH 13/99, 41/02, 6/03, 14/03 i 82/05Sticanje dravljanstva BiH Dravljasnstvo BiH stie se porijeklom, roenjem na teritoriji BiH, usvajanjem, naturalizacijom i meunarodnim ugovorom. 1. Porijeklom : dijete ija su oba roditelja dravljani BiH u vrijeme roenja stie dravljanstvo BiH bez obzira gdje je roeno. Dijete stie dravljanstvo BiH ako je jedan roditelj u vrijeme roenja bio dravljanin BiH, a dijete je roeno na teritoriji BiH, dijete stie dravljanstvo BiH ako je jedan roditelj bio dravljanin BiH, a dijete je roeno u inozemstvu. 2. Roenjem: ako je dijete roeno ili naeno na teritoriji BiH, a oba roditelja su nepoznata ili nepoznatog dravljanstva. 3. Usvojenjem : ako je dijete mlae od 18 godina i ako se radi o potpunom usvojenju 4. Naturalizacija: ta osoba mora da ima 18 godina, da prije podnoenja zahtjeva ima stalno mjesto boravka na teritoriji BiH, da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH, da mu nije izreena mjera protjerivanja stranaca sa teritorije BiH, da nije osuivan na izdravanje kazne zatvora za krivina djela koja su uinjena sa predumiljajem due od 3 godine i da se odrekao ili na neki drugi nain izgubio svoje ranije dravljanstvo. Olakana naturalizacija znai da se radi o branom drugu dravljanina BiH. Za ovo je potrebno da brak traje 5 godina prije podnoenja zahtjeva za prijem u dravljanstvo BiH, 3 godine boravka na teritoriji BiH, da se odrekao ili na drugi nain izgubio svoje prethodno dravljanstvo. Odreene osobe i bez ispunjavanja ovih uslova mogu stei dravljanstvo BiH, a to je ako se radi o emigrantima koji su se vratili u BiH i ako se radi o njihovim potomcima (1. i 2. generacija) 5. Meunarodnim ugovo rom dravljanstvo se stie na nain kako je tim ugovorom dogovoreno. Prestanak dravljanstva BiH Prestaje po sili zakona, odricanjem, otpustom, oduzimanjem i po meunarodnim ugovorima. 1. Po sili zakona dravljanstvo prestaje dobrovoljnim sticanjem drugog dravljanstva, a bilateralnim sporazumom izmeu BiH i te drave nije drugaije ureeno. 2. Odricanjem prestaje ako je graanin BiH napunio 18 godina, a ivi u inozemstvu i ima dravljanstvo druge drave ili mu je ono zagarantirano, moe se odrei dravljanstva BiH. Ako se radi o maloljetnoj osobi oba roditelja moraju podnijeti zahtjev. 3. Otpustom dravljanstvo prestaje pod slijedeim uvjetima: da ima 18 godina, da se protiv te osobe ne vodi krivini postupak zbog krivinog djela za koje se goni po

5

slubenoj dunosti, da je ta osoba izmirila odreene poreze, doprinose ili druge obaveze koje su utvrene pravomonim odlukama, da se toj osobi garantira dravljanstvo neke druge drave i da je ispunila vojnu obavezu. 4. Oduzimanjem dravljanstva: moe se oduzeti ako je dravljanstvo steeno prevarom, na osnovu lanih dokaza i informacija, a to je bilo relevantno prilikom donoenja rjeenja za sticanje dravljanstva BiH, zatim ako dravljanin BiH vri vojnu slubu u nekoj drugoj dravi, ali nema saglasnosti nadlenih organa BiH, kao i odlukom Dravne komisije za reviziju odluka o naturalizaciji stranih dravljana koja je zaduana za provjeru sticanja dravljanstva od 6. aprila 1992. do 1. januara 2006. (sastav komisije 2B+2H+2S+ 3 stranca koja e se imenovati nakon konsultacije sa Vijeem Evrope). Odluke ove Komisije su konane. Komisija treba da zavri posao do kraja 2006.

ZAKON O ORGANIZACIJI UPRAVE U FBIH (SN FBIH 35/05)Ovim zakonom propisan je nain organiziranja uprave u FBiH, kantonu, opini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima odreena rjeenja mogu biti i drugaije propisana. Nadlenost federalnih organa uprave utvruje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadlenost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedlenost gradskih i opinskih slubi propisuje se propisom gradskog odnosno opinskog vijea. Poslovi uprave 1. Izvravanje zakona i drugih propisa federalni organi uprave nadleni su za izvravanje federalnih propisa i zakona BiH kada je u tim zakonima propisano da je za rjeavanje odreenih upravnih stvari nadlean entitet ili ukoliko se desi da se zakonom BiH propie da BiH jedan dio svoje nadlenosti prenese na entitetet. Kantonalni organi nadleni su za sprovoenje kantonalnih propisa, federalnih propisa ako je to utvreno zakonom Federacije i ako je Federacija jedan dio svojih nadlenosti prenijela na kanton. Gradske i opinske slube su nadlene za izvravanje propisa koje donose gradska i opinska vijea, za izvravanje kantonalnih propisa ako je utvreno u zakonima kantona, i ako je kanton, odnosno, Federacija jedan dio svoje nadlenosti prenijela na grad, odnosno opinu. 2. Vrenje upravnog na dzora Upravni nadzor obuhvata: 1) nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koja donose organi uprave kojima se rjeava u upravnim stvarima u upravnom postupku; 2) nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koja donose pravna lica sa javnim ovlatenjima; 3) inspekcijski nadzor. 3. Donoenje provedbenih propisa, samo u sluajevima zakonom propisanim organi uprave nadleni su za donoenje provedbenih poropisa samo ako je to predvieno zakonom iz odreene oblasti 4. Pripremanje odreenih propisa i davanje preporuka organi uprave pripremaju zakone i druge propise kada o tome odlui nadlena zakonodavna ili izvrna vlast. Prilikom izrade zakona organi uprave duni su pribavljati odgovarajua miljenja,

6

posebno ako se tim zakonima propisuje i dio nadlenosti nekih drugih organa, kao i pribavljati miljenja ako predloena rjeenja iziskuju angairanje odreenih finansijskih sredstava. 5. Davanje odgovora na pitanja zakonodavnoj vlasti to su zastupnika pitanja 6. Praenje stanja u oblasti za koje su ti organi osnovani 7. Obavljanje drugih poslova kada je to zakonom propisano Osnivanje organa uprave i upravnih organizacija Organi uprave osnivaju se za obavljanje upravnih, strunih i drugih poslova (u daljnjem tekstu: upravni i struni poslovi), a upravne organizacije osnivaju se za obavljanje strunih i drugih poslova. Organi uprave - Organi uprave osnivaju se na svim nivoima vlasti u Federaciji i to: 1) federalni organi uprave za obavljanje upravnih i strunih poslova iz nadlenosti Federacije, 2) kantonalni organi uprave za obavljanje upravnih i strunih poslova iz nadlenosti kantona, 3) opinski i gradski organi uprave za obavljanje upravnih i strunih poslova iz samoupravnog djelokruga opine, odnosno grada. Organi uprave osnivaju se na nain koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i strunih poslova iz okvira nadlenosti Federacije, kantona, opine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvravanja obaveza graana i pravnih lica. Upravne organizacije Upravne organizacije osnivaju se za obavljanje strunih poslova koji preteno zahtijevaju primjenu strunih i naunih metoda rada i sa njima povezanih upravnih poslova.Upravne organizacije, po pravilu, osnivaju se na nivou Federacije i kantona, a, izuzetno, mogu se osnivati i u opini i gradu - opinama sa najmanje 50.000 stanovnika, ako za njihovim osnivanjem ima stvarne potrebe i ako postoje poslovi koji spadaju u nadlenost upravnih organizacija. Upravne organizacije u opini i gradu mogu se osnovati samo pod uvjetom ako se gore navedeni poslovi (struni poslovi koji zahtjevaju primjenu strunih i naunih metoda) ne mogu obavljati u okviru opinskog, odnosno gradskog organa uprave, s tim to opina i grad mogu osnovati zajedniku upravnu organizaciju ako se time postie racionalnije i efikasnije obavljanje odreenih poslova. Zakonom, odnosno odlukom, kojima se vri osnivanje upravnih organizacija (samostalne ili u sastavu organa uprave) moe se utvrditi da upravna organizacija ima svojstvo pravnog lica. Osnivanje organa uprave i upravnih organizacija 1) Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvruje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su federalna ministarstva i federalne uprave. Federalne upravne organizacije su:

7

federalni zavodi, federalne direkcije i federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. 2) Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvruje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su: kantonalni zavodi, kantonalne direkcije i kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva. 3) Osnivanje opinskih organa uprave i opinskih upravnih organizacija Opinski organi uprave su opinske slube za upravu. U opini se mogu, samo izuzetno, osnivati opinski zavodi, opinske direkcije i opinske agencije kao opinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu opinske slube za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Opinski organi uprave i opinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvruje odlukom opinskog vijea a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajuim zakonom kantona. 4) Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske slube za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvruje odlukom gradskog vijea o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajuim zakonom kantona. Povjeravanje javnih ovlatenja esto pitanje Povjeravanje javnih ovlaenja se moe vriti samo zakonom. Organ uprave u okviru obavljanja svoje djelatnosti mogu jedan dio svojih poslova prenijeti na neku drugu pravnu osobu, kada je to prikladno i kada se time postie efikasnije ostvarivanje odreenih prava i obaveza graana i pravnih lica ali isto tako zakon propisuje da se na drugu pravnu osobu ne moe prenijeti inspekcijski nadzor. Meutim, u okviru inspekcijskog nadzora jedan dio se moe prenijeti a to je obavljanje odreenih ekspertiza, i strunih analiza sa kojima organ uprave ne raspolae, ili kada je potebna primjena naunih ili posebnih metoda (laboratorija). Prenos nadlenosti moe se vriti samo zakonom. One pravne osobe na koje je preneseno obavljanje odreene djelatnosti sa organa uprave zovu se Institucije koje vre javna ovlatenja. Ako pravna lica sa javnim ovlatenjima ne vre povjerene poslove u skladu sa zakonom, organ uprave koji vri upravni nadzor obavezan je pisano upozoriti organ upravljanja tog pravnog lica koje vri javna ovlatenja i naloiti mu mjere za rjeavanje tog pitanja. U vrenju upravnog nadzora nad radom pravnih lica sa javnim ovlatenjima, nadleni organ uprave ima sljedea prava i dunosti: 1) da provodi inspekcijski nadzor i u okviru svoje nadlenosti osigura zakonito i u propisanim rokovima vrenje poslova koji se odnose na javna ovlatenja;

8

2) da rjeava po albama izjavljenim protiv donesenih upravnih akata u vrenju povjerenih javnih ovlatenja; 3) da prema potrebi daje struna uputstva i objanjenja za primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na vrenje povjerenih javnih ovlatenja; 4) da preduzima i druge mjere koja prema zakonu ima drugostepeni organ uprave u rjeavanju upravnih stvari u drugostepenom upravnom postupku. Pravna lica sa javnim ovlatenjima duna su najmanje jedanput godinje podnijeti izvjetaj o vrenju povjerenih javnih ovlatenja nadlenom organu uprave koji vri upravni nadzor nad njihovim radom i na traenje tih organa uprave dostavljati odreene podatke i dokumenta koja su od znaaja za vrenje upravnog nadzora u vrenju javnih ovlatenja. Utvrivanje unutarnje organizacije organa uprave Utvruje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Pravilnik donosi rukovoditelj organa uprave uz saglasnost Vlade FBiH ili Kantona Rukovoenje organima uprave Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvravanje svojih ovlatenja, odnosno, nadlenosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne moe obavljati poslove moe podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadlenosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedee propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se ureuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se blie propisuje nain postupanja, a instrukcijom takoer se utvruju pravila o postupanju u odreenoj oblasti/poslovima. Odnosi organa uprave prema graanima Organi uprave zahtjeve graana rjeavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave duni su u kontaktima sa graanima postupati na nain da se u svakoj situaciji potuje dostojanstvo ljudske linosti i njihov moralni integritet. Organi uprave duni su graanima pruati potrebnu pravnu pomo i davati odgovarajua objanjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. Organi uprave ne smiju od graana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o injenicama o kojima organi vode slubene evidencije, jer podatke o tim injenicama dravni slubenici duni su pribaviti po slubenoj dunosti. Kad se graanin odazove pozivu organa uprave, a bez njegove krivnje slubena radnja radi koje je pozvan nije obavljena, ima pravo zahtijevati naknadu nastalih trokova koji obuhvataju trokove prijevoza i trokove ishrane za vrijeme boravka u sjeditu organa uprave, s tim da ti trokovi ne mogu biti vei od visine slubene dnevnice utvrene za dravne slubenike. Zahtjev za naknadu trokova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao graanina. O zahtjevu za naknadu trokova odluuje se rjeenjem na osnovu propisa kojim su ureene naknade trokova svjedocima u upravnom postupku.Protiv takvog rjeenja graanin moe izjaviti albu nadlenom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

9

Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlatenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode slubene evidencije o odreenim injenicama, duni su na pisani ili usmeni zahtjev graana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. Uvjerenja se izdaju odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva. Ako dravni slubenici u organima uprave zahtjeve graana ne rjeavaju u propisanim rokovima, ili od graana trae nepotrebne i suvine dokaze, ili trae dokaze koje su, oni duni pribavljati po slubenoj dunosti, ili ako na bilo koji drugi nain odugovlae sa rjeavanjem zahtjeva graana, graani imaju pravo da u vezi sa takvim ponaanjem dravnih slubenika podnesu pritube rukovodiocu organa uprave, a u opini - opinskom naelniku, odnosno u gradu - gradonaelniku. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritube, ispitati tu pritubu i ako utvrdi da je osnovana, duan je preduzeti zakonom predviene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema dravnom slubeniku na iji se rad prituba odnosi i istovremeno podnosiocu pritube obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama.Ovakve radnje dravnih slubenika predstavljaju teu povredu slubene dunosti.Graani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji. Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvrnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave moe traiti smjernice i upute za pripremu zakona iz odreene oblasti. Vlada Federacije/kantona moe traiti da organ uprave odreeni zakon/propis pripremi u odreenom roku. Moe traiti da se ispita stanje u odreenoj oblasti i da se od utvrenog stanja pripreme odgovarajue izmjene i dopune zakona. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona, odnosno gradonaelniku i opinskom naelniku. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos, s tim to zakonodavna vlast moe traiti izvjetaj o radu i preduzeti odreene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodeih dravnih slubenika. Ope odredbe inspekcijskog nadzora Inspekcijiski nadzor vre organi uprave federalna /kantonalna inspekcijska uprava, a u okviru njih inspektori. Inspektori su dravni slubenici sa posebnim ovlatenjima. Oni obavljaju inspekcijske preglede po slubenoj dunosti ili po zahtjevu stranke. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je duan da izvri pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva. Inspektor moe preduzeti slijedee mjere: prvo mora sainiti zapisnik i u njemu konstatovati utvreno injenino stanje, a od upravnih mjera moe preduzeti slijedee: donijeti rjeenje kojim e narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, donijeti rjeenje o zabrani rada, izrei novanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom, moe podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, zahtjev za prekraj, privredni prijestup, krivinu prijavu. Upravne i druge mjere inspektor nareuje donoenjem pisanog rjeenja. Lice kod kojeg je izvren inspekcijski nadzor moe izjaviti albu u roku od 8 dana nadlenom organu. Kojem organu se izjavljuje alba zavisi od toga da li je rjeenje donio federalni ili kantonalni inspektor, i o primjeni kojeg zakona je rije (federalni ili kantonalni). Federalna upravna inspekcija ostala je u nadlenosti Federalnog ministarstva pravde i nadlena je za (lan 139-10 nabrajanja...;-)): sprovoenje zakona o organizaciji uprave, radne odnose dravnih slubenika i namjetenika,

10

sprovoenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugaiji od zakona o upravnom postupku. Protiv rjeenja Federalnog upravnog inspektora moe se podnijeti alba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana. Doneseno rjeenje je konano, i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH. Primjena ovog zakona on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove, na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvrnu vlast. Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vrenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim, gradskim i opinskim organima uprave i upravnim organizacijama. Odnosi prema ombudsmenima Moe ispitivati nadlenosti i nain rada organa uprave, moe vriti uvid u sve spise (i povjerljive) i ne moe biti stranka u postupku ali moe prisustvovati voenju postupka, a moe pokrenuti upravni spor. Koje propise donose organi uprave: - ope propise pravilnik (razrauju se pojedine odredbe zakona), naredbe (neto nareuje ili zabranjuje), uputstva (blie se propisuje nain izvrenja pojedinih odredaba) i instrukcije (utvruju se neka pravila ponaanja)) - pojedinana akta (rjeenja i zakljuke)

ZAKON O UPRAVI BIH SG BIH 32/02Organizacija je skoro identina kao u FBiH.

11

UPRAVNI POSTUPAKNaela upravnog postupka Naelo posebnog postupka to znai da se odreenim zakonom iz odreene upravne oblasti moe urediti/propisati postupak koji je drugaiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o naputenim stanovima) Naelo supsidijarne primjene propisa to znai da ako je odreenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a. Naelo zakonitosti to znai da su svi organi uprave i upravne organizacjije dune prilikom rjeavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. Ovo naelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. Naelo efikasnosti to znai da su organi uprave duni po zahtjevima stranaka rjeavati u rokovima koji su propisani zakonom. Naelo materijalne istine to znai da prije donoenja rjeenja odnosno rjeavanja po zahtjevu stranke organ uprave duan je da utvrdi sve injenice koje su bitne za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. Naelo sasluanja stranaka to znai da je organ uprave duan dopustiti strankama da se izjasne o svim injenicama i dokazima u konkretnom sluaju koje su vane za donoenje rjeenja. Naelo samostalnosti u rjeavanju to znai da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga, na osnovu utvrenih injenica i dokaza. Naelo dvostepenosti - pravilo je da se protiv svakog I stepenog rjeenja donesenog u upravnom postupku moe izjaviti alba. Zakonom se moe propisati da se protiv prvostepenog rjeenja ne moe izjaviti alba. Naelo konanosti rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor je konano rjeenje. Naelo pravomonosti rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor je pravomono rjeenje. I takvo rjeenje moe se izmjeniti, ponititi i ukinuti u sluajevima propisanim zakonom. Stvarna i mjesna nadlenost organa uprave Nadlenost jednog organa je pravo i dunost tog organa da radi po odreenim upravnim stvarima i na odreenom podruju.Stvarna naddlenost je vrsta jednog posla ili vie vrsta srodnih poslova ije je obavljaje stavljeno u dunost jednog organa. Mjesna nadlenost podrazumjeva odreeno podruje dravne teritorije na kojoj odreeni organ moe obavljati poslove iz svoje stvarne nadlenosti. Stvarna nadlenost Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast ili po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa. Mjesna nadlen ost se odreuje po federalnim propisima kojima su ureena federalne jedinice (kantoni) Federacije, kao i po propisima o teritorijalnoj podjeli opina i po propisima o organizaciji

federalnih i kantonalnih organa uprave, odnosno po gradskim i opinskim propisima o organizaciji gradskih i opinskih slubi za upravu. Federalni organi uprave nadleni su: ako se radi o upravnim stvarima iz iskljuive nadlenosti federacije, ako se radi o zajednikoj nadlenosti izmeu federacije i kantona i u onim stvarima kada je kanton jedan dio svoje nadlenosti prenio na federalnu vlast. Kantonalni organi uprave nadleni su: ako se radi o zajednikoj nadlenosti izmeu federacije i kantona, ako je federacija jedan dio svoje nadlenosti prenijela na kantone i u onim stvarima koje su utvrene u kantonalnim zakonima. Opinski i gradski organi uprave/slube nadleni su: u upravnim stavrima koje su utvrene propisom grada/opine, ako je to propisano kantonalnim zakonom, ako je kanton prenio jedan dio svoje nadlenosti na opinu/grad i ako je federacija dio svoje nadlenosti prenijela na grad/opinu. Ni jedan organ uprave ne moe izvriti prenos svoje nadlenosti u dogovoru sa drugim organom. Prenos nadlenosti se moe propisati samo zakonom. Ako se ne moe utvrditi stvarna nadlenost organ uprave (imajui u vidu naprijed navedeno) bit e nadlean organ uprave koji je nadlean za organizaciju uprave. Mjesna nadlenost: Ako se radi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi nepokretnosti Ako se radi o firmi prema sjeditu firme O stvarima koje se odnose na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba prema mjestu radnje odnosno gdje se djelatnost obavlja. U ostalim stvarima-prema prebivalitu stranaka. Svaki organ je duan da vodi rauna o svojoj nadlenosti (stvarnoj i mjesnoj) tokom itavog postupka. Sukob nadlenosti - Ako se radi o sukobu nadlenosti federalnih organa uprave o sukobu rjeava Vlada FBiH. - Ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu dva organa uprave iz razliitih kantona o sukobu rjeava Vrhovni sud FBiH. - Ako se radi o sukobu nadlenosti Institucija koje imaju javne ovlasti iz razliitih kantona o sukobu rjeava Vrhovni sud FBiH. - Vlada kantona nadlena je za sukob nadlenosti izmeu organa uprave istog kantona. - Ako se radi o sukobu nadlenosti Institucija koje imaju javne ovlasti istog kantona nadlean je kantonalni sud. - Ako se radi o sukobu izmeu gradske uprave nadlean je gradonaelnik, a ako je sukob nadlenosti izmeu opinskih slubi za upravu nadlean je opinski naelnik. Zahtjev podnosi organ koji je zadnji rjeavao. Kada se rjeava o sukobu nadlenosti nadleni organ donosi rjeenje. Organ donosi rjeenje kojim se rjeava sukob nadlenosti i njime se utvruje koji je organ nadlean i da se predmet dostavlja tom organu. Protiv tog rjeenje ne moe se izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor. Osoba koja je ovlatena za voenje upravnog postupka rukovodilac organa uprave, meutim on moe ovlastiti neku drugu osobu (samo za voenje postupka, a moe i za donoenje rjeenja). Rukovodilac donosi rjeenje kojim utvruje koja je osoba nadlena, (njene line podatke) i utvruje za koji dio je nadlena u postupku upravnog rjeavanja. Pravna pomo Ako u postupku rjeavanja odreene upravne stvari organu uprave su potrebni neki podaci ili da se izvri neka radnja koja je na podruju nekog drugog organa, onda e on zamoliti taj organ da mu dostavi podatke ili izvri neku radnju, a taj drugi organ je duan da po tome postupi.Organ moe traiti te podatke od suda ili tuilatva.

13

Inostrani organi Za pravnu pomo u odnosu sa inozemnim organima vae odredbe meunarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se naelo reciprociteta, objanjenje o tom pitanju zatrait e se od organa uprave nadlenog za vanjske poslove BIH. Izuzee slubene osobe Zakon propisuje dvije vrste izuzea: obligatorno i fakultativno. Obligatorno postoji u sluaju: ako je slubena osoba uestvovala u donoenju prvostepenog rjeenja, ako je sa strankom u krvnom srodstvu u prvoj liniji, a u pobonoj liniji do 4. stupnja, ako je sa strankom u odnosu straraoca, usvojioca, usvojenika ili ako je u postupku koji je prethodio bila stranka, vjetak, punomonik i sl. Fakultativno izuzee moe biti u sluaju ako stranka sumnja u nepristrasnost slubene osobe. Stranka mora pismeno traiti izuzee a o izuzeu odluuje rukovodilac organa uprave. Ako se trai izuzee ministra o izuzeu e odluivati Vlada.O izuzeu se odluuje zakljukom. Ko moe biti stranka u upravnom postupku? Stranka je osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u postupku. Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko i pravno lice. Organi uprave i drugi organ i poslovna jedinica poduzea (drutva), naselje, grupa osoba i dr. koji nemaju svojstvo pravnog lica, mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. Ombudsmen ne moe biti stranka u postupku ali moe prisustvovati voenju upravnog postupka. Procesna sposobnost Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku, moe poduzimati odgovarajue procesne radnje. Zakonski zastupnik osoba koja poduzima odreene radnje u skladu sa zakonom i provedbenim propisima. Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku obavlja njegov zakonski zastupnik. Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravnog lica odreuje se njegovim opim aktom. Privremeni zastupnik ako je stranka nepoznata, nepoznatog boravita, ako je potrebno da se zavri odreeni postupak u odreenom vremenu.(radi hitnosti predmeta) ovo vai i za preduzee ili neko drugo pravno lice. Zajedniki predstavnik vie stranaka sa istim pravnim interesom izjave da hoe da imaju istog predstavnika. Punomonik je fizika osoba koja poduzima odreene radnje za neku drugu osobu. Obim punomoi se odreuje u datoj punomoi koja moe biti pismena ili data na zapisnik. Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. Da li punomo prestaje smru srtanke? Ne, ali nasljednici je mogu izmjeniti i opozvati. Zapisnik u upravnom postupku O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj vanijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadri slijedee podatke: naziv organa, vrijeme i mjesto gdje se sainjava, predmet, osobe koje su prisutne, izjave stranaka, vjetaka, prilog zapisnika, tj. kratak sadraj svih provedenih radnji. Proita se stranka ma. U zapisniku se nita ne smije precrtavati, dodatvati, a ako ima vie stranica numeriu se. Sve stranke koje su uestvovale u postupku potpisuju se na kraju, a ako odbijaju da potpiu i to se konstatuje u zapisnik. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve

14

primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj datih primjedaba. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. Spisi se mogu razgledati, osim nacrta rjeenje, nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. Dostavljanje pismena Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu, tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. Vri se radnim danom u radno vrijeme. Organ ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno iz osobito vanih razloga odrediti da se dostavljanje izvri i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika. Dostava se moe vriti u stan, na radno mjesto i u advokatsku kancelariju. Dostavljanje se mora izvriti osobi na koju se pismeno odnosi, a ako to nije mogue, dostavlajenje se moe izvriti njegovom zakonskokm zastupniku, lanovima porodice, na radno mjesto. Ako ne moe ni na jedan od ovih naina, onda e se istai na oglasnoj ploi organa uprave. Vrste dostavljanja: - zakonskom zastupniku ili punomoniku, - osobi ovlatenoj za prijem pismena, - nadlenim organima, - pravnim osobama, - organima uprave, - dostavljanje osobama u inostranstvu (putem DKP-ova), - stranim dravama (preko MIP-a), - osobama koje se nalaze u zatvoru (preko ustanove gdje izdrava kaznu), itd. Obavezno lino dostavljanje? Kako se vri kada se lice ne nae u stanu? (Dostavljanje se mora izvriti lino kad je takvo *dostavljanje odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, *kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produiti, ili *kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvreno osobno dostavljanje advokatu i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu. Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima osobno izvriti ne zatekne u stanu, odnosno radnom mjestu, ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja ostaviti pismeno obavijetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena lanovima domainstva ili susjedima, ili osobama na radnom mjestu. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvriti, na vratima stana te osobe dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti, dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje u kojem je naznaeno pribio na vrata, i staviti svoj potpis. Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci. Dostavnica - Dokaz za izvreno dostavljanje pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica). - Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum , naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke , odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu. - Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuju je primalac i dostavlja. - Primalac e na dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema. Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo ime i datum predaje i stavit e napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis. - Ako primalac odbije da potpie dostavnicu , dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

15

Rokovi Postoje dvije vrste rokova: zakonski i slubeni. Zakonski rokovi su prekluzivni i ne mogu se pomijerati, a slubene rokove odreuje slubena osoba koja vodi postupak. Raunaju se na dane, mjesece i godine. Na poetak rokova ne utie nedelja i neradni dan, ali na zavretak utie. Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dan, odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih praznika. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod koga se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog dana. Povrat u preanje stanje trai stranka koja je propustila iz opravdanih razloga poduzimanje odreene radnje. Postoje rokovi u kojim stranka ovaj povrat moe traiti. Objektivni rok je 8 dana poslije prestanka tih okolnosti koji su doveli do proputanja radnje, a maksimalno u roku od 3 mjeseca. Kada organ odluuje o povratu on donosi zakljuak kojim se dozvoljava povrat. Protiv tog zakljuka kojim je odobren povrat nije dozvoljena alba, a ako je zakljukom odbijen zahtjev za povrat u preanje stanje, alba je dozvoljena ako je zakljuak donio prvostepeni organ, a ako je drugostepeni tada alba nije dozvoljena. Trokovi Snosi organ koji je pokrenuo postupak. Svaka stranka snosi, po pravilu sama svoje trokove prouzrokovane postupkom , kao to su: trokovi dolaenja izgubljenog vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje. Kad u postupku uesvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je da protivnoj stranci naknadi opravdane trokove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti. U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj koji snosi trokove imati da naknadi trokove drugoj stranci Stranka se moe i osloboditi plaanja trokova a koji su to sluajevi utvruje se propisom koji donosi Vlada FBIH. Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili djelimino, ako utvrdi da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno izdravanje svoje i svoje porodice. Organ donosi zakljuak o tome po prijedlogu stranke, a na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju koje izdaje nadleni organ. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Moe se pokrenuti na dva naina: po slubenoj dunosti i po zahtjevu stranke.Upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka. Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po vaeim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba. Spajanje stvari u jedan postupak - Organ koji vodi upravni postupak moe donijeti zakljuak o spajanju podnesenih zahtjeva u jedan predmet, (ako su zahtjevi isti, tj. imaju isti pravni osnov i ako je organ koji vodi postupak stvarno nadlean u pogledu svih predmeta). Izmjena zahtjeva - Stranka moe izmjeniti svoj zahtjev djelimino ili u cjelosti, do donoenja rjeenja u I stepenu. ako organ koji vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva, donijet e o tome zakljuak. Protiv takvog zakljuka doputena je posebna alba. Odustanak od zahtjeva - Stranka moe odustati od podnesenog zahtjeva, u toku cijelog postupka. ali organ moe nastaviti sa voenjem postupka ako ocijeni da postoji javni interes, ili to zahtjeva protivna stranka Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu

16

koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Stranka od podnesenog zahtjeva moe odustati sve do donoenja drugostepenog rjeenja. U sluaju odustanka od zahtjeva organ e donijeti zakljuak o obustavi postupka i ponitit e doneseno rjeenje. Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena je posebna alba. Poravnanje - Ako u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima , slubena osoba koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim takama. Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno , i ne smiju biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba. Slubena osoba koja vodi postupak mora na to paziti po slubenoj dunosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba, organ koji vodi postupak nee prihvatiti da se zakljuci poravnanje, i o tome e donijeti poseban zakljuak. Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke poslije proitanog zapisnika o poravnanju potpiu zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat e se strankama ako ga trae. Poravnanje ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. Skraeni postupak i posebni ispitni postupak Postoji skraeni postupak i poseban ispitni postupak. Organ uprave moe donijeti rjeenje po skraenom postupku pod uslovom: da je stranka uz zahtjev dosatvila dokaze iz kojih se moe utvrditi da su ispunjenje odreene pravne pretpostavke da se donese rjeenje, ili ako organ na osnovu slubenih podataka s kojima raspolae moe da donese rjeenje, ili ako se radi o poduzimanju nekih hitnih mjera, ili ako se radi o ope poznatim injenicama. Rok za donoenje ovog rjeenja je 15 dana od dana podnoenja zahtjeva. Posebni ispitni postupak Poseban ispitni postupak se provodi kad je potrebno da se utvrde injenice i okolnosti koje su znaajne za razjanjenje stvari ili da se strankama da mogunosti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. Tok ispitnog postupka odreuje slubena osoba koja vodi postupak. Slubena osoba koja vodi postupak naroito: - odreuje koje e se radnje u postupku izvriti; - odreuje usmene rasprave i sasluanje; - odluuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima i - odluuje o svim prijedlozima i izjavama. Stranka ima pravo: - da uestvuje u ispitnom postupku i da daje potrebne podatke, - da brani svoja prava i zakonom zatiene interese, - moe iznositi injenice koje mogu uticati na rjeenje stvari i pobijati tanost navoda koji se ne slau s njenim navodima, - da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, - da se izjasni o prijedlozima i ponuenim dokazima, - da uestvuje u izvoenju dokaza i - da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe koja vodi postupak, a s njenom dozvolom i neposredno. Nadleni organ ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rjeenje a o kojima stranci nije bila data mogunost da se izjasni. Prethodno pitanje kada organ uprave u fazi rjeavanja odreene upravne stvari naie na neko na pitanje koje je potrebno prethodno utvrditi jer od te injenice zavisi ishod postupka, npr. postojanje braka, postojanje krivinog djela i sl. a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeenje nadlean sud ili neki drugi organ (prethodno pitanje), on moe, pod uvjetima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei. O prekidu

17

postupka donosi se zakljuak , protiv kog je doputena posebna alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ. Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rijeenje takvog pitanja ima pravno djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno. U pitanju postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca , organ koji vodi postupak vezan je pravomonom presudom krivinog suda kojom je optueni oglaen krivim. Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivinog djela , na po stojanje braka, utvrivanja oinstva, ili kad je to zakonom odreeno. Usmena rasprava Usmenu raspravu zakazuje slubena osoba na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, kada je to potrebno za razjanjenje stvari, a mora je odrediti: 1. u stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima, ili 2. kad se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka. Usmena rasprava je javna. Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio: ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti, ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji, ako treba da raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu.

Prijedlog za iskljuenje javnosti moe staviti i zainteresirana osoba. O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak , koji mora biti obrazloen i javno objavljen. Pri priopavanju rjeenja javnost se ne moe iskljuiti. Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju dou na vrijeme i bez vanrednih trokova. Pozvanim osobama ostavit e se, po pravilu osam dana od dostavljanja poziva do dana rasprave. Organ koji vodi postupak duan je da i javno objavi odreivanje usmene rasprave: kad postoji opasnost da se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti, kad postoji vjerovatnoa da ima zainteresiranih osoba koje se jo nisu pojavile kao stranke, ili kad to nalau drugi slini razlozi. Ako na usmenu raspravu ne dou stranke po ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari se moe pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, slubena osoba koja vodi postupak obustavit e postupak. Protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba. Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka sama povukla zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti po slubenoj dunosti, slubena osoba e, prema okolnostima sluaja, provesti raspravu bez te osobe ili e je odgoditi. Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno pozvana, slubena osoba koja vodi postupak moe provesti raspravu i bez nje, a moe na njen troak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari. Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono to je predmet ispitnog postupka.

DOKAZIVANJE injenice na osnovu kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima. Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcije te kopije, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, uviaj. Dokazi se, po pravilu, izvode poto se utvrdi ta je u injeninom pogledu sporno ili ta treba dokazivati. Ne treba dokazivati injenice koje su ope poznate. Isto tako, ne

18

treba dokazivati injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je dopueno dokazivati nepostojanje tih injenica, ako zakonom nije drukije odreeno. Javne isprave isprave koje je izdao nadleni organ u okviru svoje nadlenosti i koje su prilagoene elektronskoj obradi. Stranke imaju pravo dokazivati da injenice iz javne isprave nisu istinite. Takva isprava dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje. U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcije te kopije, izjednaava se s javnom ispravom, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te kopije, izdao organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno institucija koja ima javne ovlasti ili drugo pravno lice. Dopueno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna originalu. Uvjerenje javna isprava koju izdaje organ na osnovu slubene evidencije. Slubena evidenicja je evidencija koja je propisana zakonom ili drugim provedbenim propisom. Organ uprave je duan na zahtjev graana izdati uvjeranje u roku od 5 dana od dana podnesenog zahtjeva. Ako organ utvrdi u postupku da ne moe izdati uvjerenje, donijee rjeenje kojim odbija stranku sa podnesenim zahtjevom. Organi uprave su duni izdavati uvjerenja i ako ne vode slubenu evidenciju ako je to propisano zakonom. Slubena evidencija Je evidencija koja je ustanovljena zakonom ili nekim drugim podzakonskim aktom. Ako organ nee da izda uvjerenje, donosi rjeenje jer rjeava u meritumu. Organi uprave i u onim sluajevima u kojima ne vode evidenciju, duni su da daju podatke u sluajevima ako je to propisano zakonom. Svjedoci Svjedok moe biti svaka fizika osoba koja je bila sposobna da opazi injenicu o kojoj ima da svjedoi i koja je u stanju da to svoje opaanje saopi. Osoba koja u postupku uestvuje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva duna je da se odazove pozivu, a i da svjedoi, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.Svjedok moe uskratiti svjedoenje u sluajevima zakonom odreenim. (na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili krivinom gonjenju sebe, srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno, svog branog druga i td.; o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku; o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku.) Svjedok e se prethodno upozoriti da je duan da govori istinu, da ne smije nita preutjeti i da moe na svoj iskaz biti zaklet, pa e mu se predoiti i posljedice dvanja lanog iskaza. Usmena izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se takva injenica ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava. Izjava se unosi u zapisnik. Prije uzimanja izjave stranke slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti stranku na krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. Uviaj Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak.

19

RJEENJE donose ga organ uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja na osnovu provedenog postupka. Rjeenje moe donijeti organ uprave samostalno, u dogovoru sa drugim organom, uz prethodno pribavljenu saglasnost ili miljenje drugog organa. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja: Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Rjeenje se donosi pismeno. Iznimno, u sluajevima predvienim ovim zakonom, rjeenje se moe donijeti i usmeno. Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datum , uvod, dispozitiv (izreku), obrazloenje, uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovlatene slubene osobe i peat organa. I kad se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, sukladno ovom zakonu. Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prepisu. 1. Uvod rjeenja sadri: naziv organa koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i kratko oznaenje predmeta postupka. 2. Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cjelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rijeeno. Dispozitiv mora biti kratak i odreen. Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui njihov iznos, ko ih je duan platiti: kome i u tom roku. Ako se u dispozitivu ne rjeava o trokovima, navest e se da e se o njima donijeti poseban zakljuak. Ako se rjeenjem nalae izvrenje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kome se ta radnja ima izvriti. Kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu. 3. Obrazloenje rjeenja sadri: ukratko zahtjev stranke, provedeni postupk, provedene dokaze i ta je bilo opredjeljenje organa da rijei na nain kako je rjeeno. 4. Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom, te se navodi naziv organa kome se alba izjavljuje,. Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputstvu se navodi naziv i sjedite suda kom se tuba podnosi, u kom roku. 5. Rjeenje potpisuje slubena osoba koja je ovlatena da donosi rjeenje. Djelimino, dopunsko i privremeno rjeenje Djelimino rjeenje - Kad se o jednoj stvari rjeava u vie taaka, samo su neke od njih dozrele za rjeenje, i kad se pokae svrsishodnim da se o tom takama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti rjeenje samo o tim takama. Dopunsko rjeenje - Ako nadleni organ nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on moe, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja ve donesenim rjeenjem nisu obuhvaena (dopunsko rjeenje). Privremeno rjeenje je rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rjeenje donosi na osnovi podataka koji postoje u asu njegovog donoenja. U takvom rjeenju mora biti izrino naznaeno da je privremeno. Rjeenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okonanja postupka ukida se privremeno rjeenje donijeto u toku postupka. Sve tri vrste rjeenja smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno rjeenje.

20

Rokovi za donoenje rjeenja: u skraenom postupku je 15 dana, a u posebnom ispitnom postupku rok je 60 dana, a u sluaju kada nije potrebno provoditi ispitni postupak rok je 30 dana. Ispravljanje rjeenja mogu se ispravljati samo tehnike greke. Ispravka se vri zakljukom. 16.06.2007. godine - nastavak ZUP-a Sadudin Kratovi

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVIalba Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe albu protiv I stepenog rjeenja moe uloiti stranka i lica koja imaju pravni interes, tuitelj, pravobranitelj. Ombudsmen ne moe uloiti albu, ali moe pokrenuti upravnni spor. alba se ne moe uloiti: protiv rjeenja domova parlamenta FBiH ( ne protiv parlamenta, ve domova, kandidati esto grijee pa navode samo Parlament a ne domove), i rjeenja zakonodavnih tijela kantona, protiv rjeenja opinskog i gradskog vijea, protiv rjeenja Vlade FBiH i Vlade kantona. Isto tako, zakon predvia da se protiv ovih konanih prvostepenih rjeenja moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda (kantonalni sudovi). Organi nadleni za rjeavanje po albi Nadlenost za II stepeno rjeavanje zavisi od toga koji propis je primijenio I stepeni organ kada je rjeavao. Nadleni organ moe da bude federalni, kantonalni i drugi organi propisani propisom opinskog/gradskog vijea. Npr. ako je rjeenje donio kantonalni organ po federalnom propisu, po albi e rjeavati nadleni federalni organ iz odreene nadlene oblasti. Ako je rjeenje donio kantonalni organ uprave a osnov za donoenje je bio kantonalni propis, drugostepeni organ je kantonalni organ koji je propisan tim kantonalnim propisom. Ako je rjeenje donijela organizaciona jedinica u okviru federalnog ministarstva nadleni drugostepeni organ je ministar ili ministarstvo, zavisno kako je propisano tim propisom. Rok za albu je 15 dana po ZUP-u, ali se drugim zakonom moe propisati i drugaiji rok. Rok za albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rjeenje dostavlja rauna se od dana dostavljanja rjeenja. alba treba da sadri: rjeenje koje se pobija, oznaujui naziv organa koji ga je donio, i broj i datum rjeenja, ime i prezime, adresa podnosioca albe i potpis.U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloi zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku. Dovoljno je da alilac izloi u kom je pogledu nezadovoljan rjeenjem, ali albu ne mora posebno obrazloiti. U upravnom postupku, albe se ne dostavljaju nikome na odogovor, izuzev kada jedna stranka navodi nove injenice i nove dokaze. U takvom sluaju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prepis albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne moe biti krai od 8, ni dui od 15 dana. Predaja albe: alba se predaje potom ili se alje neposredno organu, a prvo se predaje organu koji je donio rjeenje da bi on mogao kopmpletirati spis zajedno sa albom i dostaviti ga drugostepenom organu. Ako je alba predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, on je odmah alje organu prvog stupnja.

21

Rad I stepenog organa po albi alba se predaje I stepenom organu. Organ I stepena ispituje da li je alba doputena , pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe. Nedoputenu, nepravovremenu ili od neovlatene osobe izjavljenu albu organ I stepena odbacit e svojim rjeenjem Protiv rjeenja kojim je alba odbaena, stranka ima pravo albe. Ako organ koji rjeava o albi utvrdi da je alba opravdana rijeit e ujedno i o albi koja je bila odbaena. Ako organ prvog stupnja koji je donio rjeenje utvrdi da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. Ako organ koji je donio rjeenje utvrdi povodom albe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo uticati na rjeavanje stvari, on je duan postupak upotpuniti u skladu s odredbama ovog zakona. Organ koji je donio rjeenje upotpunit e postupak i onda kad alilac iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli uticati na drugaije rjeenje stvari, ako je aliocu morala biti data mogunost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja a ta mu mogunost nije bila data, ili mu je bila data a on je propustio da je koristi, ali je u albi opravdao to proputanje. Prema rezultatima dopunjenog postupka organ koji je donio rjeenje moe, u granicama zahtjeva stranke, stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. Kad je rijeenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obavezan, ili kad stranci nije bila data mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje rjeenja, a stranka u albi trai da se ispitni postupak provede, odnosno da joj se prui mogunost da se izjasni o takvim injenicama i okolnostima, prvostepeni organ je duan da provede taj postupak. Nakon provoenja postupka prvostepeni organ moe uvaiti zahtjev iz albe i donijeti novo rjeenje. Kad organ koji je donio rjeenje utvrdi da je podnesena alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije sukladno odredbama zakona novim rjeenjem zamijenio rjeenje koje se albom pobija, duan je, bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe, poslati albu organu nadlenom za rjeavanje o albi. Uz albu je duan priloiti sve spise koji se odnose na predmet. Vazno: Organ treba da zakae dopunsku rasprava (ako se radi o dvostranakim predmetima), pa onda da donese I stepeno rjeenje. Ako je jednostranako postupanje, I stepeni organ moe izmijeniti svoje prethodno rjeenje i na taj nain ne optereuju II stepeni organ (odmah da rijei po albi). II stepeni organ Ako je alba nedoputena, nepravovremena ili izjavljena od neovlatene osobe, a prvostepeni organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit e je rjeenjem organ koji je nadlean za rjeavanje o albi. Ako albu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rjeavanje. Drugostepeni organ moe: 1. odbiti albu, 2. ponititi rjeenje u cjelosti ili djelimino, ili ga izmijeniti. Drugostepeni organ e odbiti albu:

22

-

kad utvrdi da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana kad utvrdi da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli uticati na rjeenje stvari. kad drugostepeni organ utvrdi da je prvostepeno rjeenje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni, on e u svom rjeenju izloiti te razloge, a albu odbiti.

Drugostepeni organ e ponititi rjeenje u cjelosti ili djelimino, ili ga izmijeniti: 1. Ako utvrdi da je u prvostepenom postupku uinjena nepravilnost koja ini rjeenje nitavim, proglasit e takvo rjeenje nitavim. 2. Ako utvrdi da je prvostepeno rjeenje donio nenadlean organ, ponitit e to rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom organu na rjeenje. 3. Ako utvrdi da su u prvostepenom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene, da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijenog rjeenja nejasan ili je u protivrjenosti s obrazloenjem, on e upotpuniti postupak i otkloniti izloene nedostatke. Ako II stepeni organ utvrdi da se na osnovu injenica utvrenih u upotpunjenom postupku stvar mora rijeiti drugaije nego to je rjeena prvostepenim rjeenjem, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i sam rijeiti stvar. 4. Ako utvrdi da e nedostatke prvostepenog postupka bre i ekonominije otkloniti prvostepeni organ, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom sluaju drugostepeni organ je duan svojim rjeenjem da ukae prvostepenom organu u kom pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostepeni organ je duan u svemu da postupi po drugostepenom rjeenju i bez odgaanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema predmeta, da donese novo rjeenje. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. 5. Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak glede injeninog stanja, da je pogreno primijenjen pravni propis na osnovu koga se rjeava stvar, da je u istoj upravnoj stvari ve jednom poniteno prvostepeno rjeenje, a posebno ako prvostepeni organ nije u svemu postupio po drugostepenom rjeenju ili ako utvrdi da je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti drugaije rjeenje, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i sam rijeiti stvar. 6. Ako drugostepeni organ utvrdi da je rjeenje pravilno glede utvrenih ijenica i u pogledu primjene zakona , ali da se cilj zbog koga je rjeenje doneseno moe postii i drugim sredstvima povoljnijim za stranku, izmijenit e prvostepeno rjeenje u tom smislu. 7. Radi pravilnog rjeenja stvari drugostepeni organ moe povodom albe izmijeniti prvostepeno rjeenje u korist alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u prvostepenom postupku, ako se tim ne vrijea pravo druge osobe. Po zakonu imaju dva roka za rjeavanje po zahtjevu 30 dana ako ne treba provoditi poseban ispitni postupak i 60 dana kada treba provoditi. alba kad prvostepeno rjeenje nije doneseno u zakonskom ro ku Akoprvostepeni organ nije donio rjeenje u zakonskom roku, stranka moe izjaviti albu a II stepeni organ je duan odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od prijema albe traiti da mu I stepeni organ odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rjeenje

23

nije doneseno u roku. I stepeni organ je obavezan postupiti po tom traenju u roku koji odredi II stepeni organ s tim da taj rok ne moe biti dui od 5 dana. - Ako II stepeni organ utvrdi da rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, odredit e s I stepenom organu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta na rjeavanje. - Ako II stepeni organ utvrdi da razlozi zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani, on e rijeiti stvar prema spisima predmeta i donijet e svoje rjeenje, ako je to mogue, a ako se stvar ne moe rijeiti prema spisima predmeta, sam e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar. Rjeenje drugostepenog organa doneseno po ovoj odredbi je konano.( Ukratko: Ukoliko se predmet pred I stepeim organom ne rjeava onda se izjavljuje alba. II stepeni organ ima kratak rok (3 dana) za rjeavanje po albi. Onda on trai od I stepenog zato nije rijeio. Ako je I stepni organ nije rijeio zbog krivice stranke, onda je na stranci teret dokaza, onda e II stepeni naloiti I stepenom da rijei u roku od najee 15 dana. Ako ovo nije sluaj, onda e II stepeni rijeiti predmet.)

Rok za rjeavanje po albi je 30 dana. Rauna se od dana predaje albe. Sve dok ne ode stranci rjeenje se ne smatra da je doneseno. alba zbog utanja uprave drugostepeni organ e u roku od 3 dana traiti spis od prvostepenog organa, a prvostepeni organ je duan u roku od 5 dana isti dostavit drugostepenom organu. Drugostepeni organ moe sam rijeiti ako postoji dovoljno dokaza, ili ako utvrdi da e prvostepeni efikasnije rijeiti moe dostaviti njemu predmet koji mora u roku od 15 dana donijeti rjeenje.(Nema vie institucija koja vre javna ovlatenja ve pravne osobe koje vre javna ovlatenja. NAUITI OVO IZ ZAKONA O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE: Povjeravanje javnih ovlatenja)

ZUP BiH (SGBIH 29/02) uglavom ga ne pitaju.

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI uvijek pita1. Obnova postupka moe se traiti samo za konaan akt (protiv kojeg se ne moe izjaviti alba). Podnosi se prijedlog za obnovu postupka. Razlozi: ako se sazna za nove injenice ili se pribave novi dokazi koji bi, da su bili poznati, doveli do drukijeg odluenja u toj upravnoj stvari, ako osobi koja je trebala sudjelovati u postupku nije data mognost sudjelovanja, ako je rjeenje donijela slubena osoba koja nije bila ovlatenja za njegovo doneenje, ako je na temelju sasluanja stranke doneseno rjeenje a dokae se da je iskaz bio neistinit... (ima ih ukupno 11, dovoljno je da se zna 3-4). Ko moe podnijeti zahtjev? Stranka u upravnom postupku, organ koji je donio rjeenje. Postoji takoer i subjektivni rokovi (30 dana od dana saznanja) i objektivni 5 godina, a moe i due u izuzetnim sluajevima (ako se temelji na nekoj presudi koja naknadno bude ukinuta). Stranka koja podnosi prijedlog duna je da uini vjerovatnim da postoji razlog za obnovu i da podnese prijedlog u predvienom roku. O prijedlogu za obnovu postupka rjeava organ koji je donio konano rjeenje. Kako e taj nadleni organ rijeiti? Ako nae da ima osnova, ne mora nikakav postupak provoditi ako ocijeni da injenica koju stranka navodi nije od znaaja za predmet, iako je uinjena vjerovatnom on e prijedlog odbiti. Ponavljane postupka se odobrava zakljukom i istovremeno se odreuje koje radnje e se provesti. Izuzetno, ne mora se donijeti zakljuak nego se odmah pone sa obnovnim radnjama, a u cilju poveanja efikasnosti. Prijedlog za obnovu postupka, po pravilu, ne odgaa izvrenje rjeenja po kome se obnova trai, ali organ koji je nadlean za odluivanje o prijedlogu za obnovu postupka, ako smatra da e prijedlog za obnovu biti uvaen, moe po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke rijeiti da se odgodi izvrenje

24

dok se ne odlui o pitanju obnove postupka. Zakljuak kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv koga je obnova dozvoljena. Protiv zakljuka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak, odnosno rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je zakljuak , ili rjeenje u obnovi postupka donio drugostepeni organ, protiv tog zakljuka, odnnosno rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. 2. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom Organ protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor moe do okonanja spora , ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili tree osobe. Rjeenje o ponitavanju ili izmjeni rjeenja, organ donosi po slubenoj dunosti u momentu kad iz tube koju mu je sud dostavio na odgovor i uvidom u cijeli spis utvrdi da je tuba osnovana Rjeenje se donosi u roku koji je sud odredio za davanje odgovora na tubu, odnosno prije nego se okona upravni spor. Izmjenjeno rjeenje e dostaviti sudu i stranci. 3. Zahtjev za zatitu zakonitosti ne pita Protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor , a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, tuilac ima pravo da podigne zahtjev za zatitu zakonitosti, ako smatra da je rjee njem povrijeen zakon. Zahtjev se moe podii u roku od 30 dana od dana kad je rjeenje dostavljeno tuitelju, a ako mu nije dostavljeno- u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja stranci. 4. Ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora (esto pitanj e) treba razlikovati dvoje: u kom dijelu se ponitava a u kom ukida rjeenje (l.260-265 ZUP) svi pitaju esto. U ovim slulajevima se rjeenje ponitava po pravu nadzora: kada rjeenje donese organ uprave koji nije nadlean. (Ako ovakvo rjeenje donese vii organ npr. naelnik optine umjesto nadlene slube, ne moe se koristiti ova odredba), ako je u istoj upravnoj stvari ranije rjeeno na drugaiji nain, ako se donese sloeno rjeenje (u njegovom donoenju uestvuje min. 2 organa jedan organ donosi rjeenje uz prethodnu saglasnost drugog organa) a da nije bilo pribavljeno miljenje ili saglasnost drugog organa a bilo je obavezno da se to uradi,(rokovi za podnoenje u prethodna 3 sluaja su 3 godine), ako je rjeenje donijeo mjesno nenadleni organ (rok podoenja 5 godina), ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, prinude, ucjene i sl (nema roka za podnoenje).

-

Rjeenje e se ukinuti: - ako je njime oigledno povrijeen materijalni zakon (rok za podnoenje je 1 godina). To moe u jednostranakim predmetima. U dvostranakim predmetima se mora pribaviti saglasnost druge stranke (zato to je ona moda stekla neko pravo tim rjeenjem ije se ukidanje trai). O ovom zahtjevu rjeava drugostepeni organ. Protiv ovog rjeenja se moe voditi upravni spor, a ne moe se izjaviti alba. 5. Ukidanje i mjenjanje pravosnanog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke ako je pravosnanim rjeenjem stekla neko pravo, a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo, moe ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijea pravo tree osobe. Na zahtjev stranke, moe se ukinuti ili izmijeniti i pravomono rjeenje koje je nepovoljno po stranku. Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rjeenje ukine ili izmijeni, duan je da o tome obavijesti stranku. alba protiv novog rjeenja

25

doputena je samo ako je to rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je rjeenje donio drugostepeni organ, odnosno ako je rjeenje prvostepenog organa konano, protiv rog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. 6. Vanredno ukidanje rjeenja (esto pitanje) ovdje se radi o izvrnom rjeenju koje je doneseno u skladu sa zakonom, npr. odobrenje za graenje. Izvrno rjeenje moe se ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili radi otklanjanja poremeaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u steena prava. Rjeenje se moe ukinuti i samo djelimino, u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni ili zatite navedeni javni interesi. Ako je rjeenje donio prvostepeni organ, to rjeenje moe, ukinuti drugostepeni organ. Protiv rjeenja kojim se izvrno rjeenje ukida doputena je alba samo kad je to rjeenje donio prvostepeni organ. U suprotnom, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. Stranka koja usljed ukidanja rjeenja trpi tetu ima pravo na naknadu samo stvarne t ete. Za rjeavanje o zahtjevu za naknadu tete nadlean je u prvom stepenu sud koji bi po Zakonu o upravnim sporovima bio nadlean za rjeavanje upravnog spora.

-

-

7. Oglaavanje rjeenja nitavim nitavim se oglaava rjeenje: - ako je u upravom postupku rjeeno o stvari iz sudske nadlenosti, ili ako se radi o stvari koja uopte nije u nadlenosti organa uprave, uote nije upravna stvar. - ako svojim izvrenjem to rjeenje dovelo do krivinog djela. - ako je donijeto rjeenje ije je izvrenje nemogue. - ako je doneseno rjeenje po slubenoj dunosti a predvieno je da se moe donijeti samo na zahtjev stranke, ovakvo rjeenje se moe konvlaidirati samo ako stranka naknadno pristane na njega. - koje sadri nepravilnosti koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavosti Nema rokova za njihovo oglaavanje nitavim. Na ova rjeenja se moe izjaviti alba. 8. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja Ponitavanjem rjeenja i oglaavanjem rjeenja nitavim, ponitavaju se i pravne posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo - od dana donoenja (ex tunc), Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo do dana ukidanja, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja - ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za obnovu postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duan je bez odgaanja da o tome obavijesti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja. Izvrenje Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se poto postane izvrno. Prvostepeno rjeenje postaje izvrno: 1. istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena; 2. dostavom stranci , ako alba nije doputena; 3. dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje; 4. dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.

26

Drugostepeno rjeenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kad se dostavi stranci. Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. Izvrenje se moe provesti i na temelju zakljuenog poravnanja , ali samo protiv osobe koja je uestvovala u zakljuivanju poravnanja. Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku uestvuju sa istovjetnim zahtjevima, alba koju podnose bilo koja od tih stranaka spreava izvrnost rjeenja. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno ne moe se traiti njegovo izvrenje. Izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novanih potraivanja ili nenovanih obaveza. Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), a u sluajevima predvienim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvrenje). Izvrenje radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se administrativnim putem. Izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja provodi se sudskim putem. Izuzetno, izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja iz primanja na osnovu radnog odnosa moe se provesti administrativnim putem po pristanku izvrenika. Administrativno izvrenje provodi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom stupnju. Da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja, potrebno je da organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja donese po slubenoj dunosti ili na zahtjev traioca izvrenja zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvrti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka doputena je alba nadlenom drugostepenom organu. Kad se ima provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku, organ ije se rjeenje ima izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvnosti i dostavlja ga radi izvrenja sudu nadlenom za izvrenje. Rjeenje doneseno u upravnom postupku koje sadri potvrdu izvrnosti jeste osnov za sudsko izvrenje. To izvrenje provodi se po propisima koji vae za sudsko izvrenje. Izvrenje nenovanih obaveza Izvrenje radi ostvarenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom). Ako stranka nee da izvri rjeenje, proteknu rokovi, postoje dva naina: - prisila novanim naknadama ( koja prvi put ne moe biti vea od 50 KM) - ako nee onda se ide preko angaovanjem drugog lica (srui, dostavi se raun organu, sudu). Organi uprave uspostavljaju pravo slunosti. Izvrenje radi osiguranja -Radi osiguranja izvrenja moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteeno izvrenje nakon to rjeenje postane izvrno. Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem.

UPRAVNI SPORZakon o upravnom sporu SN FBIH 2/98 i 8/00 TA JE UPRAVNI SPOR? (lan 1.)

27

To je spor o zakonitosti upravnog akta. Sutina organa uprave je donoenje upravnih akata kojima rjeavaju o pravima i obavezama graana i pravnih lica u pojedinanim upravnim stvarima Ko sve moe pokrenuti upravni spor? ( lan 2.) Pojedinac fiziko lice i pravno lice, ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno neko pravo. Pored toga, upravni spor moe pokrenuti i oni koji nisu ni fizika ni pravna lica. To su prije svega skupine graana, odreeno naselje, organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice moe biti nosilac prava i obaveza o kojima se rjeavalo u pravnom postupku. Ako ne moe biti nosilac prava i obaveza ne moe se pojaviti sa tubom u upravnom sporu. Upravni spor moe pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu Federacije, Kantona, grada ili opine. Upravni spor moe pokrenuti i ombudsmen. On se moe pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konanim upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i meunarodnim konvencijama. Presude u upravnom (lan 3.)sporu su obavezne prema svakom. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. Primjer: povrat stana. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rjeenje. Vodi se spor izmeu njih. Postoji trea stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana, koji je takoer zainteresovan da taj stan ostane njemu, tako da i zainteresovano lice ima u sporu poloaj stranke Ko rjeava upravne sporove?(lan 5.) Kantonalni sud i to prema sjeditu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. Ko sudi? - U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Izuzetno, u sloenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeu od trojice sudija, o emu odluuje predsjednik vijea za upravne sporove. ta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave, upravne organizacije (direkcije, zavodi, agencije...oni nisu pravna lica same po sebi. Postaju pravna lica ako se to regulie...), opinske slube, gradske slube, pravna lica koja imaju javna ovlatenja (Federalni zavod za PIO). Protiv ega se pokree upravni spor? Samo protiv upravnog akta. Upravni akt jeste akt nadlenog organa kada rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Protiv kojeg upravnog akta se pokree upravni spor? Konanog, najee drugostepenog (u 95% sluajeva). Moe i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena alba, ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. utanje administracije? - ta kada prvostepeni i drugostepeni organ uti? (lan 11. i 22.) Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu, stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu. Meutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba, stranka moe pokrenuti upravni spor. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja, a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila, stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena. Protiv kojih akata se ne moe voditi upravni spor (l.12 ZUS)?1 - Upravni spor se ne moze voditi: 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora;1

esto pitanje

28

2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi upravni spor; 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. Kada opinsko vijee donese upravni akt moe se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta (l.13 ZUS)?2 Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opci akt; 2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa; 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka, a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno, ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja; 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. Tuena strana? (lan 18.) To je organ iji se upravni akt osoprava. Organ koji donosi rjeenj nije i ne moe biti stranka u postupku, on je samo tuena strana. Odgoda izvrenja? (lan 19.) Kada stranka podnese tubu u upravnom sporu to ne odgaa izvrenje upravnih rjeenja (a najee se radi o carinama i porezima). Stranka moe podnijeti organu uprave ili sudu (u tubi zatrai da se odgodi izvrenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoe da pokrene spor) pod slijedeim uslovima da: da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena teta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraa organu uprave za odgodu izvrenja i nije uspjela, tada ne moe isti zahtjev isticati u tubi. Ako sud odbije odgodu, nema prava na albu. Upravni spor-postupak? Pokree se tubom. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. Ovaj rok vai i za ombudsmene i za pravobranioce, ako im je upravni akt dostavljen. A ako im akt nije dostavljen tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u iju je koris akt i donesen. Tuba se predaje neposredno ili preporuenom potom. Moe se izjaviti i na zapisnik kod nadlenog suda. Moe se desiti da iz neznanja ili omakom da tuba bude predata drugom organu u tom sluaju se smatra da je predata u roku. Sastav tube? Tuba mora sadravati: ime i prezime tuitelja i druge line podatke, naznaku tuenog, koji upravni akt se osporava, donosioca akta, zakonske razloge za pobijanje akta, u kom pravcu predlae da se rijei stvar. Tuba se dostavlja u dva primjerka, jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor. Uz tubu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija. U tubi se ne mogu navoditi nove injenice i dokazi, ali postoji izuzetak: kada stranka uz tubu prilae izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje injenino stanje iz upravnog postupka. Svaka stranka je duna dokazati injenice na koje se poziva, dakle teret dokazivanja je na strankama. Tuilac moe odustati od tube sve do donoenja sudske odluke u upravnom sporu. Tada sud rjeenjem obustavlja postupak. (Kako se moe potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice e ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznai svoje ime i prezime i adresu. Prstoznakom se moe potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomo. Kada se2

esto pitanje

29

albaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom sluaju: kada stranka u albi istie nove injenice i dokaze.) Odbaaj tube? Sud e rjeenjem odbaciti tubu ako je: - neblagovremena, prijevremena (utanje administracije), podnesena od neovlatenog lica; - ako akt koji se tubom osporava nije upravni akt; - ili da je oigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tuioca (ne odnosi se na njega),; - ako je stranka podnijela tubu a imala je pravo na albu na prvostepeno rjeenje a to pravo nije iskoristila; - ako se radi o stvari o kojoj se ne moe po odredbama zakona voditi upravni spor, - i ako ve postoji sudska odlika o istoj stvari. Sud moe iz ovih razloga odbaciti tubu u svakom stadiju postupka. Sud moe ponititi upravni akt i bez dostavljanja tube na odgovor, ako nae da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji spreavaju ocjenu zakonitosti. Dostava upravnih spisa po tubi? Sud je duan tubu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u odreenom roku (odgovara se u roku koji nije dui od 20 dana) Tueni je duan da dostavi upravne spise sudu. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku, tada organ uprave povrijeuje slubenu dunost, tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv slubenog i odgovornog lica u tom organu. ta sve moe tuilac? O upravnim sporovima sud rjeava nejavno, po sudiji pojedincu ili na sjednici. Ako stranka u sporu zatrai da prisustvuje nejavnom rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava, sud je duan obavjestiti stranke i zainteresirana lica, ako ih ima, o datumu nejavnog rjeavanja i njihovom pravu da tom rjeavanju prisustvuju, odnosno odrati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava).Stranke u sporu mogu zatraiti da prisutvuju nejavnom rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava samo u tubi ili odgovoru na tubu. Kad je u predmetu odluivano nejavno, na sjednici ili po sudiji pojedincu, sud moe, ako su za to ispunjeni uvjeti, ponititi osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke i predmet vratiti tuenom ili prvostepenom organu na ponovno rjeavanje kada ocijeni da e on bre i efikasnije provesti postupak i odluiti o upravnoj stvari. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijea. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne injenice i okolnosti kao i izreka odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea odnosno sudija pojedinac i zapisniar. Izostanak stranke sa rasprave ne zadrava rad suda, sud e raspraviti spor i bez prisustva stranaka. Rjeavanje suda po tubi? Kada sud na raspravi utvrdi drugaije injenino stanje u odnosu na injenino stanje utvreno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka, ponitit e osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke, te sam rjeiti upravnu stvar, sud tada rjeava stvar u meritumu (nema ponitavanja rjeenja i vraanja na ponovni postupak). Takoer moe tubu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rjeavanje. Sud moe da poniti sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvrava. Zakonitost osporenog akta? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije vezan razlozima tube. Na nitavost upravnog akta sud pazi po slubenoj dunosti. Sud odluuje veinom glasova sudskog vijea. O