nova skripta za pravosudni[1]

Click here to load reader

Post on 29-Jun-2015

3.779 views

Category:

Documents

10 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

KRIVINO MATERIJALNO PRAVO - RANKO NIKOLI KRIVINO PROCESNO PRAVO - MALIK HADIOMERAGI GRAANSKO PRAVO

GRAANSKO MATERIJALNO PRAVO KATARINA MANDI BEBA GRAANSKO PROCESNO PRAVO SUADA SELIMOVI

PRIVREDNO PRAVO HAJRUDIN HAJDAREVI, SILVIJA UPKA USTAVNO PRAVO I ORGANIZACIJA PRAVOSUA DEMO M. UPRAVNO I RADNO PRAVO KATA SENJAK, SADUDIN KRATOVI

Stranica 1 od 248

1. TA INI KRIVINO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivino zakonodovastvo sainjavaju: KZ BIH KZ Entiteta KZ Brko distrikta Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brko distrikta, kojima su propisana krivina djela Ovo zadnje se naziva dopunsko krivino zakonodavstvo. Tu su ZKP BiH, Entiteta i Brko distrikta, zakoni kantona u kojima su propisna krivina djela, s tim da oni ne mogu propisivati djela koja su ve propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brko Distrikta. U irem smislu, ovdje se ubraja i ZKP BiH i ZKP Entiteta i Brko distrikta.U svim zakonima koji ine dopunsko krivino zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivinog zakonodavstva. Ti zakoni moraju biti u skladu sa krivinim zakonom u pogledu uslova odgovornosti i kanjivosti (npr zakon o prostronom ureenju, zakon o ravnopravnosti polova) tu se spominju neka krivina djela koja su nespretno umetnuta ali se tu nalaze. 2. NAELO ZAKONITOSTI? Ovo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo naelo je propisano u lanu 4. KZFBiH. Ono znai da se krivina djela i krivine sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima nie pravne snage. Drugi aspekt ovog naela znai da se nikome na moe izrei sankcija za djelo, ako ono prije nego to je uinjeno, u zakonu nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (lan 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva naela obezbjeuje se pricip zakonitosti u krivinom sistemu. 3. VREMENSKO VAENJE KRIVINOG ZAKONA (OBAVEZNA PRIMJENA BLAEG ZAKONA)? Ovaj princip znai da se na uinioca krivinog djela primjenjuje zakon koji je vaio u vrijeme izvrenja krivinog djela (Tempore Criminis). Ovo pravilo je u skladu sa ustavom u smislu da nema retroaktivne primjene propisa. Meutim, ako se poslije izvrenja krivinog djela KZ izmjeni jednom ili vie puta, primjenie se onaj zakon koji je blai za uinioca. U toj situaciji mogue je da bude primjenjen novi ili stari zakon, u zavisnosti od toga koji je od njih blai. U zakonu nije eksplicitno propisano koji je zakon blai, ali do zakljuka o tome dolazi se neposrednom analizom svih tih zakona. Na taj nain, teorija i sudska praksa utvrdili su jedinstvene standarde ili kriterije na osnovu kojih se utvruje koji je zakon blai.

Stranica 2 od 248

4. KOJI SU KRITERIJI NA OSNOVU KOJIH SE UTVRUJE KOJI JE ZAKON BLAI? Blai je onaj zakon koji odreeno ponaanje ne propisuje kao krivino djelo. Npr. u ranijem krivinom zakonodavstvu postojalo je krivino djelo kockanje, uvreda, vei broj krivinih djela protiv oruanih snaga. Meutim, ta djela i jo neka u vaeem KZ su dekriminisana. Takoer, u vaeem KZ-u propisana su neka krivina djela koja nisu postojala u ranijem KZ-u. Prema tome, ako se utvrdi da je krivino djelo poinjeno u reimu ranijeg KZ-a, a sudi se po novom KZ-u, nema krivinog gonjenja, a ako je preduzeto, postupak e se obustaviti. Isto tako, da je neko ponaanje uinjeno u vrijeme vaenja ranijeg zakona, a sudi se u vrijeme vaenja novog zakona, u kome je propisano to novo krivino djelo, primjenie se raniji zakon kao blai. Ovo je kljuni kriterijum za utvrivanje koji je zakon blai i ukoliko se primjeni na konkretan sluaj, otpada potreba za utvrivanje ostalih kriterija. Blai je onaj zakon koji iako propisuje to krivino djelo, iskljuuje krivino gonjenje. Npr. slubeno lice prodre u tui stan radi hvatanja uinioca krivinog djela - nee krivino odgovarati jer je to uinio u vrenju slubene radnje. Blai je onaj zakon koji propisuje mogunost oslobaanja od kazne ili blau vrstu ili mjeru kazne, npr. krivino djelo krae blai je vaei zakon jer postoji mogunost izricanja blae kazne, a osim toga, ne propisuje kanjavanje za pokuaj. Blai je onaj zakon koji ne predvia izricanje sporedne kazne ili odreene mjere sigurnosti. Blai je onaj zakon koji previa ire mogunosti za ublaavanje kazne ili izricanje uslovne osude, sudske opomene ili blae kanjavanje za pokuaj. Kada je rije o krivinoj odgovornosti pravnih lica, blai je raniji zakon jer nije propisivao krivinu odgovornost za pravna lica.

5. KAKO SE PRIMJENJUJE BLAI ZAKON? Blai zakon se primjenjuje u odnosu na konkretno djelo i konkretnog uinoca, a ne apstraktno i openito. To znai da se analizom prethodnih kriterija utvruje kako se ti zakoni odnose na konkretnog uinioca. Blai zakon mora se primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili kombinovano sa drugim zakonima. Blai zakon mora se primjeniti do pravosnanosti presude. Izuzetno, ako je povodom pravnih lijekova (alba ili ponavljanje postupka) presuda ukinuta i odreeno novo suenje, blai zakon se mora primjeniti i u toj situaciji. Ovo iz razloga to vie ne postoji pravosnana presuda i suenje poinje ispoetka. Ako nije ispotovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio stroiji zakon, postojae povreda krivinog zakona.npr krivino djelo silovanja ranije je vaila samo jedna definicija da to moe uiniti samo muko lice u odnosu na ensko a u novom zakonu je uopeno i glasi ko nekoga silom.

Stranica 3 od 248

6. KRIVINE SANKCIJE? Krivine sankcije su: Kazne Mjere upozorenja Mjere sigurnosti Odgojne mjere Preporuke Kazne, mjere upozorenja i mjere sigurnosti mogu se izrei samo uiniocu krivinog djela koji je krivino odgovoran. 7. KRIVINO DJELO? Krivino djelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija su obiljeja odreena u zakonu i za koje je u zakonu propisana krivina sankcija. Da bi neko djelo bilo krivino djelo moraju biti kumulativno ispunjeni svi ovi elementi.a)

Protivpravnost kao elemenat krivinog djela?

Protivpravnost kao elemenat krivinog djela znai da je odreeno ponaanje u suprotnosti sa pozitivnim normama pravnog poretka. Meutim, pravni poredak dozvoljava u odreenim situacijama i pod odreenim uslovima postojanje nekog osnova koji iskljuuje protivpravnost. Ti osnovi mogu biti u krivinom materijalnom i krivinom procesnom pravu. U krivinom materijalnom zakonu protivpravnost iskljuuje: djelo malog znaaja, nuna odbrana i krajnja nuda. U procesnom pravu osnov iskljuenja protivpravnosti postoji u sluaju lienja slobode uinioca krivinog djela, odreivanje pritvora, vrenje pretresa stana i lica, zadravanje potanskih poiljki, preduzimanje posebnih istranih radnji i sl. Osnov iskljuenja protivpravnosti moe predstavljati i vrenje profesionalne dunosti npr. ljekarska intervencija. Nareenje pretpostavljenog ne iskljuuje protivpravnost.b)

Propisanost krivinog djela u zakonu?

Vidi pricip zakonitosti u metrijalnom smislu (l. 4 KZ FBiH) Ovo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo naelo je propisano u lanu 4. KZFBiH. Ono znai da se krivina djela i krivine sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima nie pravne snage. Drugi aspekt ovog naela znai da se nikome na moe izrei sankcija za djelo, ako ono prije nego to je uinjeno, u zakonu nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (lan 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva naela obezbjeuje se pricip zakonitosti u krivinom sistemu.

Stranica 4 od 248

c) Obiljeja krivinog djela? Krivini zakon odreuje krivino djelo tako da propisuje okolnosti koje karakteriu odreeno ponaanje kao krivino djelo. Te okolnosti nazivaju se obiljejima, odnosno, elementima bia krivinog djela. Obzirom na prirodu pojedinih djela, svako djelo ima odreene elemente koji ine bie tog krivinog djela. Da bi djelo bilo svreno moraju biti ostvarena sva njegova obiljeja. Ostala obiljeja slue za blie oznaavanje kanjivog ponaanja i po potrebi za razgranienje od drugih srodnih krivinih djela. Npr. kod krivinog djela krae (l.286 KZFBiH) bitna obiljeja su: da se radi o tuoj pokretnoj stvari, da se ta stvar oduzima i da se to ini u namjeri u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Krivino djelo teke krae sadri sva ova obiljeja, ali i dodatno obiljejeu pogledu naina izvrenja krae npr. da se kraa vri obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora, da se kraa vri u vrijeme elementarnih nepogoda (poplave, zemljotresi itd). Prema tome, po ovim dodatnim obiljejima ovo djelo se razlikuje od krivinog djela krae. Krivino djelo ubistva sastoji se u tome da uinilac liava ivota drugo lice. Meutim, ako se to liavanje vri iz nacionalnih, vjerskih ili rasnih pobuda, na okrutan nain, iz bezobzirne osvete i sl. radie se o tekim sluajevima ubistva koji su zaprijeeni stroijom kaznom. d) Radnja krivinog djela To je ona radnja kojom se izvrava krivino djelo i koja je oznaena u opisu krivinog djela kao radnja izvrenja. Npr. kod krivinog djela krae radnja se sastoji u oduzimanju tue pokretne stvari, kod krivinog djela ubistva radnja se sastoji u liavanju ivota drugog lica. Kod nekih krivinih djela radnja izvrenja sastoji se od dvije djelatnosti npr. kod razbojnitva jedna od radnji je primjena sile, a druga oduzimanje stvari. Kod takvih krivinih djela obje te radnje ulaze u sastav izvrenja krivinog djela i njihovim preduzimanjem ostvaruje se krivino djelo. Kod ovih djela preduzimanjem samo jedne radnje nee se raditi o svrenom krivinom djelu, npr. upotreba sile, ve o pokuaju krivinog djela razbojnitva. Kod nekih krivinih djela zastupljeno je vie radnji, odnosno, modaliteta izvrenja. Te radnje mogu biti odreene alternativno i kumulativno. Kod alternativnog odreenja radnja je oznaena na vie naina i to se iskazuje kod odreenog djela rjeju ili npr. kod krivinog djela pravljenja lane isprave radnja izvrenja odreena je alternativno, to znai da se ovo djelo moe izvriti pravljenjem lane isprave ili nabavljanja ili upotrebom lane isprave. Izvrenjem djela na bilo koji od ovih naina tj. ispunjavanjem bilo koje alternacije, djelo je izvreno. U sluaju ako bi se radilo o kumuliranju vie ovih alternacija radilo bi se o jednom krivinom djelu, a to bi se moglo uzeti samo kao oteavajua okolnost kod odmjeravanja kazne. Postoje krivina djela kod kojih je radnja odreena tako da postoje dvije ili vie odvojenih radnji da bi djelo bilo svreno npr. krivino djelo naputanja nemone osobe. Moraju biti ostvarene obje propisane radnje kumulativno npr naputanje nemonog lica i uslijed toga nastupanje smrti tog lica. Krivino djelo moe biti izvreno injenjem i neinjenjem. U praksi, krivino djelo se najee ini injenjem neke radnje. injenje postoji onda kada lice preduzima neku radnju koju ne bi smjelo preduzeti npr. oduzima tuu pokretnu stvar, falsifikuje ispravu, drugom nanosi povredu i sl. Dakle, kod injenja uvijek se radi

Stranica 5 od 248

o nekoj linoj aktivnosti uinioca koja dovodi od odreenih promjena u spoljnom svijetu npr. povreda, ugroavanja i sl. Krivino djelo neinjenjem tzv. omisivni delikti, postoje onda kada uinilac ne preduzima radnju koju je duan preduzeti. Ta radnja moe biti propisana u samom krivinom djelu ili nekom drugom propisu npr. majka ne hrani djete i usljed toga nastupi zabranjena posljedica. Dunost majke na hranjenje djeteta propisana je u porodinom zakonu. Dunost skretniara propisana je u odgovarajuim propisima u oblasti eljeznikog saobraaja. Dakle, kod ovih djela uvijek se radi o tome da uinilac proputa tj. ne preduzima radnju koju mu nalae status ili dunost. Uslovi krivine odgovornosti podudarni su i u sluaju injenja i neinjenja. e) posljedica krivinog djela Svako djelo mora imati posljedicu. Meutim, kod najveih broja krivinih djela ta posljedica je izriito istaknuta u opisu krivinih djela npr. zagaenje vode za pie, prenoenje zarazne bolesti, teka tjelesna povreda. Ima krivinih djela kod kojih ta posljedica nije naglaena npr. krivino djelo davanja lanog iskaza. Posljedica nije unesena u opis krivinog djela, ali ona postoji i manifestuje se u stvaranju pogrenog miljenja kod sudije u postupku, a time i do donoenja pogrene odluke. Posljedica krivinog djela moe se manifestovati u vidu povrede ili ugroavanja. U praksi su najea krivina djela kod kojih se posljedica manifestuje u vidu povrede zatienog dobra. Ta povreda se uoava ulima i kod ovih djela posljedica se uvijek odreuje kao obiljeje bia krivinog djela npr. tjelesne povrede, lienje ivota, pobaaj, kraa i sl. kod njih se posljedica zapaa ulima vida. Meutim, kod nekih krivinih djela posljedica se sastoji u ugroavanju zatienog dobra ili dovoenje u opasnost. Ta opasnost moe biti konkretna i apstraktna. Kod krivinih djela gdje se radi o konkretnoj opasnosti, ta opasnost je odreena u biu krivinog djela i ona se mora dokazivati kao i ostali elementi krivinog djela. Najea krivina djela ija se posljedica sastoji u dovoenju u konkretnu opasnost su krivina djela protiv bezbjednosti javnog saobraaja i krivina djela protiv opte bezbjednosti ljudi i imovine. Nasuprot tome, apstraktna opasnost postoji kada je ona mogla da nastupi usljed preduzete radnje ali u konkretnom sluaju nije nastupila. Takva krivina djela ne sadre opasnost kao obiljeje krivinog djela, kao u sluaju konkretne opasnosti, ve ta opasnost nuno proizilazi iz radnje izvrenja. To praktino znai da je kod takvih krivinih djela nastupanje posljedice nuna i neoboriva pretpostavka. im je radnja izvrena, ovu opasnost ne treba dokazivati kao konkretnu opasnost, jer se njeno postojanje uvijek pretpostavlja, npr. u sluaju predaje u prevozno sredstvo lako zapaljivih, eksplozivnih ili radioaktivnih materijala, djelo se smatra svrenim samim inom predaje takvih materijala u prevozno sredstvo. Dakle, u ovom sluaju se uopte ne dokazuje postojanje posljedice,jer se ona pretpostavlja samim time to se radi o materijama koje su izuzetno opasne i iji je promet u javnom saobraaju izriito zabranjen.f)

subjekt izvrenja krivinog djela

Subjekt izvrenja krivinog djela po vaeem zakonu moe biti fiziko i pravno lice. Kod pojedinih krivinih djela subjekt izvrenja djela oznaava se na razliite naine. Kod najveeg broja djela subjekt se oznaava rjeju ko npr. ko drugog lii ivota, ko oduzme tuu pokretnu stvar. U ovoj situaciji to praktino znai da

Stranica 6 od 248

takva krivina djela moe poiniti svako lice, odnosno, kod njih postoji najiri krug moguih izvrilaca. Kod nekih krivinih djela subjekt se oznaava prema svojstvu lica ili njegovom statusu a koje je bitno za izvrenje tog djela npr. slubeno lice, odgovorno lice, vojno lice, voza motornog vozila, branilac, ljekar, svjedok, uesnik u saobraaju. Kod ovih krivinih djela suen je broj moguih uinilaca tako da ova djela moe uiniti samo lice koje ima odreeno svojstvo. Ova djela nazivaju se vlastoruna ili Delicta Propria. Utvrivanje svojstva uinioca kod ovakvih krivinih djela je veoma znaajno, jer ako uinilac nema odreeno svojstvo nee se raditi o tom krivinom djelu, npr. kod krivinog djela edomorstva (ubistvo djeteta pri poroaju) uinilac, odnosno subjekt tog krivinog djela moe biti samo majka djeteta. To je privilegovano djelo ubistva koje moe uiniti samo majka u posebnom stanju do koga dolazi u vezi sa poroajem. Druga lica koja bi eventualno sa majkom uestvovala u izvrenju tog krivinog djela odgovarala bi za neki od oblika suesnitva u izvrenju krivinog djela ubistva kao pomaga, podstreka ili saizvrilac. Dakle, ta lica bi odgovarala stroije jer nemaju svojstvo koje ima majka. Subjekt krivinog djela moe se pojaviti kao izvrilac, pomaga i podstreka. Ako se neko lice poslui drugim licem da uini krivino djelo, on e biti subjekt izvrenja krivinog djela. Npr. lice A gurne lice B na lice C, pa lice C pretrpi povrede ili nastupi smrt. Lice A je subjekt izvrenja krivinog djela, a lice B samo sredstvo kojim se lice A posluilo. Subjekt krivinog djela, osnosno uinilac i krivac nisu sinonimi, jer je kriv samo onaj za koga se to utvrdi pravosnanom presudom. U praksi mogu nastati problemi kod utvrivanja pojedinih pojmova u pogledu oznaavanja mogueg subjekta izvrenja krivinog djela. To e najee biti sluaj u sluaju oznaavanja subjekata rjeima slubeno, odgovorno, vojno lice i sl. U sluaju dileme nuno je konsultovati lan 2. KZ FBiH u kome su data znaenja pojedinih izraza. Osim toga, kod nekih krivinih djela gdje je subjekt izvrenja oznaen kao slubeno ili odgovorno lice, za utvrivanje tog statusa bie neophodno potrebno konsultovati odgovrajue pravne akte organa, odnosno, privrednog drutva gdje to lice radi. Npr. kod krivinih djela protiv opte opasnosti ljudi i imovine, subjekt izvrenja djela najee se nominira rjeju odgovorno lice. U praksi se deavaju sluajevi gdje preduzee izvodi razne graevinske radove. Po graevinskim propisima postoji obaveza da se takva gradilita posebno oznae i osiguraju radi osiguranja ljudi koji rade, kao i ostalih graana. U sluaju da doe do nesree, povrede ili pogibije ljudi, prije pokretanja postupka nuno je konsultovati normativne akte tog preduzea da bi se utvrdilo ko je od uposlenih bio duan da osigura bezbjedno izvoenje radova. To e najee moi da se utvrdi uvidom u pravila tih firmi u kojima su sistematizovana radna mjesta svih odgovornih radnika i njihove konkretne dunosti. 8) BLANKETNE DISPOZICIJE? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivinom zakonu. Da bi se u takvim sluajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivino djelo ili ne, nuno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi. Tek tada emo biti u mogunosti utvrditi da li u konkretnom ponaanju postoje elementi krivinog djela. Blanketne dispozicije u krivinom zakonu su najee kod krivinih djela protiv bezbjednosti saobraaja i protiv bezbjednosti ljudi i imovine. Npr. krivino djelo ugroavanja saobraaja govori o postupanju u saobraaju

Stranica 7 od 248

suprotno propisima ili kod krivinog djela protivpravni prekid trudnoe, u dispozitivu se navodi da se prekid trudnoe izvodi protivno propisima o prekidu trudnoe. Oigleno je da su u oba sluaja ove blanketne dispozicije, odnosno, nepotpune ili okvirne, i da bi u konkretnom sluaju postojalo krivino djelo mogue je utvrditi konsultovanjem propisa na koje ova dispozicija upuuje npr. postoji pravilnik koji je donio federalni ministar zdravstva o postupku prekida trudnoe i ukoliko se isti vri na nain koji nije propisan u ovom aktu radit e se o ovom krivinom djelu, ili u sluaju djela protiv bezbjednosti saobraaja, da li je u konkretnom sluaju ostvareno ovo krivino djelo utvrdiemo konsultovanjem ZOBS-a. Kod optuenja i u izreci presude kod ovih krivinih djela nuno je ugraditi odreene lanove zakona ili drugogo propisa na koji upuuje blanketna dispozicija. 9) UZRONA VEZA RADNJE I POSLJEDICE Izmeu radnje izvrenja i zabranjene posljedice postoji uzrona ili kauzalna veza. Da bi utvrdili injenicu da li je neko lice prouzrokovalo svojom radnjom krivino relevantnu posljedicu potrebno je da iz beskonanog uzronog toka izdvojmo ljudsku radnju i nastupjelu posljedicu. To praktino znai da je potrebno iz kompleksa raznih faktora, bliih i daljih, koji su prethodili posljedici i doprinjeli njenom nastupanju izdvojiti ljudsko ponaanje kao relevantan uzrok nastupanja zabranjene posljedice, tako da su svi ostali faktori bili irelevantni. Utvrivanje uzrone veze u konkretnom sluaju je injenino pitanje i rjeava se na osnovu prirodnih zakona i iskustvenog saznanja. U praksi, najei sluajevi su da je ljudska radnja neposredni uzrok nastupanja zabranjene posljedice, tako da je uzrona veza nesumnjiva. Npr. uinilac puca iz vatrenog oruja u grudi rtve u predio srca, to dovede do smrti. Tu je oigledno da postoji u potpunosti uzrona veza izmeu radnje uinioca i nastale posljedice. Meutim, u praksi su mogui sluajevi da se izmeu ljudske radnje i nastupjele posljedice interpolira jedan ili vie dogaaja kod uslova nastanka posljedice. U tom sluaju postavlja se pitanje da li je usljed tog interpoliranja dolo do prekida uzrone veze izmeu prvobitne radnje izvrioca i nastupjele posljedice. Do prekida uzrone veze i do otpoinjanja novog uzronog lanca po pravilu dolazi u onim sluajevima kada kasniji dogaaj, odnosno, uslov predstavlja radnju nekog B lica ili predstavlja elementarni dogaaj odnosno rezultat djelovanja vie sile. Uzrona veza mora biti obuhvaena svijeu uinioca koja se moe ispoljavati u obliku umiljaja ili nehata. Kod spornih sluajeva naa pravna teorija i sudska praksa prihvaaju teoriju ekvivalencije (jednake vrijednosti). Po ovoj teoriji svi faktori koji su uslovili nastupjelu posljedicu imaju jednaku vrijednost. To praktino znai da se uzrokom smatra svaki onaj uslov bez koga konkretna posljedica ne bi nastupila. Po ovoj teoriji uzronost e postojati i u sluaju potpuno nepredvidivih i naknadnih pojava koje se nadovezuju na radnju uinioca, npr. uinilac tjelesno povrijedi rtvu, a kasnije se ispostavi da je rtva bolovala od hemofilije ili uinilac povrijedi rtvu, a B lice rtvi zavije ranu septikim zavojem, pa se rana inficira i rtva umre. Iz ovih primjera se vidi da su nastupanju posljedice tj. smrti rtve prethodilo vie uslova. U ovakvoj situaciji treba utvrditi da li je radnja lica A uzrok smrti, ili je samo jedan od uslova nastupanja posljedice. Ovo pitanje se rjeava tako to se prema navedenoj teoriji uzima da ako je ljudska radnja ula u uzroni lanac koji je doveo do posljedice to se ima uzeti da je ljudska radnja uzrok nastupanja smrti, bez

Stranica 8 od 248

obzira u kojem stepenu je doprinjela proizvioenju posljedice. Ovo iz razloga to prema navedenoj teoriji kasniji uslovi koji su usljedili nakon povreivanja rtve nisu negirali niti iskljuili znaaj prvobitnog uslova, tj. tjelesne povrede kao uzroka smrti. U sluaju prekida uzronosti, uinilac odgovara samo za posljedicu koja je nastupila prije prekida uzrone veze npr. uinilac je oteenom nanio tjelesne povrede, nakon toga ga vozilom vozi u bolnicu, u toku vonje doe do udesa krivicom drugog vozaa, usljed ega oteeni pogine. Ovaj drugi udes prekinuo je tok uzronosti pa e prvobitni uinilac krivino odgovararati za nanoenje tjelesnih povreda oteenom, a drugi voza za krivino djelo ugroavanja bezbjednosti saobraaja kvalikfikovano smrtnom posljedicom. Drugi primjer: provalnik je provalio u tuu kuu, zatie oteenog i nanese mu teke tjelesne povrede i dovede ga u stanje da ovaj vie ne moe da vlada sobom, oduzima stvar i odlazi. Nakon toga dolazi do poara i ovjek pogine. Uinilac e odgovarati za krajnju posljedicu, jer nije dolo do prekida uzronosti, jer je ovjeka doveo u stanje da ne moe da se spasi sam. 10) INSTITUTI KOJI ISKLJUUJU POSTOJANJE KRIVINOG DJELA? a) Beznaajno djelo b) Nuna odbrana c) Krajnja nuda Beznaajno djelo Beznaajno djelo postoji kada odreeno djelo sadri obiljeja krivinog djela odreena u zakonu, ali ipak se nee raditi o krivinom djelu zbog toga s obzirom na nain izvrenja krivinog djela, neznatnost ili nepostojanje tetne posljedice i nizak stepen krivine odgovornosti uinioca. Ova tri elementa trebaju biti kumulativno ispunjena da bi se odreeno ponaanje moglo ocijeniti kao beznaajno djelo. Znaajan kriterij za ocjenu da li je u pitanju beznaajno djelo ili ne, jeste i zaprijeena kazna i priroda djela npr. u sluaju razbojnitva ili ubistva, zbog prirode tih djela i zaprijeene kazne nikada se nee moi raditi o beznaajnom djelu. Ovaj institut mogao bi imati primjenu kod imovinskih krivinih djela. U praksi su poznati sluajevi krae pakla ili teke cigareta, artikala za ishranu, protivpravnog zauzimanja male povrine zemljita u dravnoj svojini i sl. Pri tome svakako treba cijeniti i stepen krivine odgovornosti uinioca npr. uinilac nije ranije osuivan, izvrio je krau u gladnom stanju ili su ukradeni predmeti oduzeti. U sutini radi se o tzv. bagatelnim djelima kojima nedostaje potrebni kvantitet ili kvalitet za postojane krivinog djela, tako da ne zasluuju krivini progon. Nuna odbrana To je sukob prava i neprava. Lice koje vri napad vri nepravo, a lice koje se brani vri pravo na odbranu od napada. Nuna odbrana postoji onda kada je ona neophodno potrebna da uinilac od sebe ili drugog lica odbije napad. Napad treba da je protivpravan i istovremen ili direktno predstojei i neskrivljen. Odbrana treba da je srazmjerna napadu. Napad moe dolaziti samo od ovjeka. Napadnuti ima pravo odbiti napad od sebe i od drugog lica prema kome je napad usmjeren.

Stranica 9 od 248

Istovremenost napada i odbrane postoji ako napad neposredno predstoji, ako je otpoeo i ako jo traje. Za ocjenu istovremenosti odbrane i napada odluno je stvarno stanje u vrijeme preduzimanja odbrane, a ne subjektivno shvatanje napadnutog. Ako napadnuti pogreno smatra da postoji istovremenost tj. ako se on nalazi u stvarnoj zabludi u pogledu te injenice radie se o tzv. putativnoj nunoj odbrani (uobraenoj). Praktino, ima se uzeti da istovremenost postoji u situaciji kada napad jo nije poduzet, ali se prema poduzetoj prethodnoj radnji napadaa realno moe ocijeniti i oekivati da e radnja napada neposredno uslijediti npr. ako napada prilazi stolu nekog gosta i pone ga napadati to je istovremen inapad i obdbrana bez sumnje, Drugi primjer: napada prilazi rtvi i hvata se za dep kaputa, a radi se o ovjeku koji je poznat kao siledija i lako se hvata oruja. Imaju nesuglasice od ranije. Druga osoba realno moe zakljuiti da napad predstoji i moe se braniti. Pitanje istovremenosti odbrane i napada je faktiko pitanje i objektivno se primjenjuje u svakom konkretnom sluaju na osnovu utvrenih injenica. Protivpravnost napada znai da je napad objektivno u suprotnosti sa pravnim poretkom tj. ne smije biti zasnovan na pravnoj normi. Protivpravan je svaki napad na neko tue pravno dobro koji napadnuto lice nije duno da trpi. To znai da nuna odbrana nije mogua protiv napada koji je pravno osnovan i koji napadnuto lice mora da trpi. To praktino znai da nema nune odbrane protiv slubenog lica kada ono preduzima slubenu radnju zasnovanu na zakonu, npr. liavanje slobode, pretresanje, pljenidba stvari u izvrnom postupku i sl. Nije dozvoljena nuna odbrana na nunu odbranu, nije dozvoljena nuna odbrana u sluaju provociranog napada. Tako, ne bi se priznalo pravo na nunu odbranu od provociranog napada neuraunjljivog lica, jer se moe smatrati da je sam napadnuti provokacijom prouzrokovao napad na svoje pravno dobro. Nuna odbrana dozvoljena je i u sluaju napada na drugo lice koje je izloeno napadu. Nuna odbrana u korist treeg lica naziva se nuna pomo. Srazmjernost odbrane i napada Odbrana mora biti neophodno potrebna da se napad odbije. Da li je odbrana bila neophodno potrebna, a time i srazmjerna napadu faktiko je pitanje i zavisi od naina, sredstva i mogunosti sa kojima je napadnuti raspolagao u vrijeme napada. Prema sudskoj praksi, intenzitet napada i srazmjernost izmeu odbrane i napada ne moe se ocijenjivati iskljuivo prema upotrebljenom sredstvu, ve treba uzeti u obzir i sve druge okolnosti pod kojima je odbrana preduzeta. Pri tome treba posebno cijeniti kakvim je sredstvima odbrane napadnuti raspolagao u datoj situaciji da bi mogao uspjeno odbiti napad. Takoer, srazmjernost napada i odbrane ne moe se cijeniti iskljuivo imajui u vidu upotrebljena sredstva u napadu i odbrani ve treba cijeniti intenzitet napada, snagu i spretnost napadaa u odnosu na napadnutog, sredstva koja su bila na raspolaganju napadnutom za odbranu od napada. U svakom sluaju, napadnuti moe primjeniti ona sredstva koja daju najvie izgleda da se napad uspjeno odbije. Napadnuti nije duan da se spaava od napada bjeanjem, meutim, drugaije e se prosuivati u sluaju napada od strane djeteta, duevno bolesnog lica i sl.

Stranica 10 od 248

Prekoraenje granice nune odbrane ili tzv. Eksces nune odbrane postoji u sluaju kada napadnuti prekorai granice koje su neophodno potrebne za odbijanje napada. U sluaju prekoraenja granica nune odbrane, zakon propisuje mogunost blaeg kanjavanja. To je tzv. Zakonsko ublaavanje kazne. U sluaju da je to prekoraenje uinjeno usljed jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom, uinilac se moe osloboditi od kazne. Postoje sluajevi putativne nune odbrane to je sluaj kada se lice nalazi u stvarnoj zabludi, jer prema okolnostima sluaja smatra da se na njega vri napad iako to nije sluaj. Npr neko lice u noi saeka drugo lice- poznanika i u mraku u njega usmjeri djeiji pitolj. Napadnuti u uvjerenju da je napadnut upotrijebi vatreno oruje ili no ite povrijedi ili lii ivota napadaa. U ovoj situaciji oigledno je obzirom na sve okolnosti sluaja da napadnuto lice nije bilo u situaciji da pravilno ocijeni da se prema njemu ne vri napad i da se ne radi o pravom pitolju. On je iz opravdanih razloga bio u zabludi da je napadnut. U ovoj situaciji radilo bi se o iskljuenju krivine odgovornosti zbog stvarne zablude u kojoj je preuzeta odbrana. Krivino djelo ubistvo na mah se ini u slinom stanju. Kod ubistva na mah zakon ne propisuje ublaavanje niti oslobaanje od kazne. Kada doemo u situaciju da procjenjujemo da li se radi o nunoj odbrani ili ubistvu na mah, sud e uvijek koristiti pravilo In dubio pro reo (U sumnji u korist optuenog) te e odluiti da se radi o prekoraenju nune odbrane jer postoji mogunost od oslobaanja od kazne. Krajnja nuda Krajnja nuda znai sukob dva prava ili kolizija dva interesa zasnovana na pravu. Kod krajnje nude uinilac preduzima radnju da bi otklonio opasnost koja je istovremena i neskrivljena i na drugi nain se nije mogla otkloniti. Uinjeno zlo ne smije bito vee od zla koje je prijetilo, to znai da moe biti jednake vrijednosti. Opasnost koja prijeti moe biti upravljena na bilo koje dobro, moe dolaziti od ivotinje ili prirodne sile. Opasnost treba da je stvarna, neskrivljena i istovremena. Uslovi za procjenjivanje krajnje nude su rigorozniji nego u sluaju nune odbrane iz razloga to u sluaju krajnje nude oteeni trpi tetnu posljedicu , a on joj nije ni na koji nain doprinjeo. Ne postoji rang lista vrednovanja interesa ili prava koja se tite, ali uvijek je ivot ovjeka primaran i znaajniji od imovine. U praksi su evidentirani sluajevi postojanja krajnje nude, npr. neko lice nasilno prodre u tui stan da bi iz poara spasilo drugo lice, u sluaju masovnih okupljanja nastupi poar ili dojava da je podmetnuta ekspolzivna naprava. U meteu koji nastane ljudi bjee nekontrolisano i pri tome neko lice pregazi drugo lice i nanese mu povredu. Ili, voza vozi u bolnicu povrijeeno lice i usljed neprilagoene brzine sleti s puta i udari u pjeaka i povrijedi ga, vatrogasci priine tetu na imovini nekog lica tokom gaenja poara. Ako je neije zanimanje ili profesija takve prirode da je ta osoba duna da se izloi opasnosti, nee se smatrati krajnom nudom, npr. ljekar je duan da se izloi u sluaju lijeenja i tu nema krajne nude / zarazna bolest/ Isto tako posao vatrogasca je opasan i on je duan da pripadnici vatrogasnih brigada uestvuju u spaavanjuj ljudi i pripadnik te brigade se ne moe pozivati na ovaj institut. Postoji prekoraenje krajnje nude i tada se uinilac moe blae kazniti. Elementi su podudarni sa elementima nune odbrane.

Stranica 11 od 248

11. KRIVINA ODGOVORNOSTI Da bi neko bio krivino odgovoran treba da je uraunljiv i da je kriv za uinjeno krivino djelo. Ova dva uslova moraju biti kumulativno ispunjena. Uinilac je kriv ako je djelo uinio sa umiljajem, a za djelo uinjeno iz nehata samo ako je to izriito u zakonu propisano. Kako se utvruje injenica da li je djelo kanjivo iz nehata, odgovor nalazimo u samom zakonu. Naime, ako je djelo kanjivo iz nehata, to je odreeno u posebnom stavu odgovarajueg lana. Izuzeno, kod krivnog djela ubistva iz nehata, propisano je posebno krivino djelo ubistvo iz nehata. Ovo iz razloga to se posebnim sankcionisanjem eli naglasiti znaaj zatite ivota ovjeka. NEURAUNJLJIVOST Sljedee pitanje je uraunljivost. Zakon uraunljivost odreuje negativno tj. odreuje ko se smatra neuraunljivim. Ovakva definicija je odraz ivotne realnosti, jer je opta predpostavka da su ljudi uraunljivi, a neuraunljivi izuzetno. Pema zakonskom odreenju neuraunljiva je ona osoba, koja u vrijeme izvrenja krivinog djela nije mogla shvatiti zanaaj svog dejla, ili koja nije mogla upravljati svojim potupcima. Svijest o znaaju djela je intelektualna komponenta a mogunost upravjanja postupcima voljna komponenata. Neuraunljivost se uvjek procjenjuje u odnosu na konkretno uinjeno djelo. Za postojanje neuraunljivosti, a time i iskljuenje krivine odgovornosti, dovoljno je da je ispunjen jedan od dva navedena uslova. To praktino znai da je neuraunljiva osoba, koja u vrijeme izvrenja krvinog djela, nije mogla shvatiti zanaaj svoga djela, kao i osoba koja nije mogla upravjati svojim postupcima. U praksi se najee deava da su oba ova uslova kumulativno ispunjena, ali postoje sluajevi, kada je ispunjen samo jedan uslov. RAZLOZI KOJI DOVODE DO NEURAUNLJIVOSTI SU: trajna duevna bolest, privremena duevna bolest, privremena duevna poremeenost i zaostali duevni razvoj. Trajna duevna bolest najee se manifestuje u vidu izofrenije, progresivne paralize i neki sluajevi poligofrernije. Kad je rije o ovom osnovu u praksi uglavnom nema problema oko utvrivanja neuraunljivosti, jer se radi o duevnim bolestima, koje redovito veoma dugo ili vjeno traju i koje su skoro uvjek neizljeive. Privremena duevna bolest to su oboljenja koja se javljaju povremeno ili se razvijaju u odreenim intervalima, tako da se smjenjuju periodi oboljenja i periodi duevnog zdravlja. To se esto javlja kod manino depresivne psihoze. Kod ove bolesti smjenjuju se depresivno stanje i slobodni intervali. U slobodnim intervalima postoji duevno zdravlje i osoba je odgovorna za djelo uinjeno u tom stanju. Ova oboljenja poznata su i pod nazivom lucida intervala, tj. svjetli momenti. Privremena duevna poremeenost su nenormalna psihihika stanja. Ova stanja nemaju karakter duevnog oboljenja, njihovo trajanje je privremeno. Uzrok ovih stanja mogu biti: alkohol, droga, i dr. Omamljujua sredstva, stanje bunila usljed trovanja, visoke temperature ili groznice, stanje hipnotisanosti, mjesearstvo i sl.

Stranica 12 od 248

Privremenu duevnu poremeenost mogu izazvati i razna afektivna stanja, kao to su strah, radost, tuga. U ovim stanjima dolazi do poremeaja psihikih funkcija, razne vrste i razliitog inteziteta, koja mogu dovesti do neuraunljivosti. Ova stanja su prolazna, tako da lice koje je uinilo djelo u takvom stanju, kasnije dolaze u sasvim normalno stanje. Zaostali duevni razvoj je nenormalno psiholoko stanje, stepen duevne zaostalosti ovih lica moe biti razliit, pa su poznati tipovi zaostalog duevnog razvoja kao debili, imbecili i idioti. Uzroci koji dovode do zaostalog duevnog razvoja su razliiti. Najee se radi o povredama centralnog nervnog sistema ili preleanim bolestima koje izazivaju promjene na centralnom nervnom sistemu. Te promjene ili povrede mogu nastati i u periodu embrionalnog razvoja. Od zaostalog duevnog razvoja treba razlikovati duevnu nedozrelost djece i maloljetnika, kod kojih je proces sazrijevanja linosti jo u toku. UTVUJE SE VJETAENJEM I AKO SE UTVRDI DA JE UINILAC NEURAUNJLJIV DONOSI SE PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OSLOBAA OD OPTUBE, JER NEURAUNJLJIVOST ISKLJUUJE KRIVINU ODGOVORNOST. Po sada vaeem zakonu u sluaju izvrenja krivinog djela od strane neuraunjljivih lica, sud na prijedlog tuioca donosi presudu kojom se utvruje da je to lice poinilo krivino djelo u neuraunjljivom stanju. Nakon toga taj predmet i uinilac predaju se u nadlenost centra za socijalni rad, koji izvrava mjeru smjetaja i lijeenja takvih lica. 12. BITNO SMANJENA URAUNLJIVOST Bitno smanjena uraunljivost postoji u sluaju kada su zbog navedenih stanja mogunost uinioca da shvati znaaj djela ili da upravlja svojim postupcima bile bitno smanjene. Razgranienje izmeu neuraunljivosti i bitno smanjene uraunljivosti u praksi je veoma slobeno i ovo pitanje u praksi se razrjeava iskljuivo vjetaenjem od strane specijalizovanih zdravstvenih ustanova ili u lakim sluajevima vjetaenjem od strane ljekara neuropsihijatara kao pojedinaca. Kod bitno smanjene uraunljivosti uinilac je odgovoran, ali zakon odreuje mogunost blaeg kanjavanja. Neuraunljivost kao i bitno smanjena uraunljivost procjenjuju se u vrijeme izvrenja krvinog djela. Izuzetak od ovog pravila postoji u sluaju tzv. samoskrivljene neuraunljivosti - lan 36 stav 3. Sutina ovog instituta je u tome da se uinilac doveo u stanje neuraunljivosti upotrebom alkohola ili drugih omamljujuih sredstava uslijed ega nije mogao shvatiti znaaj djela ili upravljati svojim postupcima. Uraunljivost ovakvih osoba ne procjenjuje se u vrijeme izvrenja djela, nego u vrijeme kada se uinilac dovodio u takvo stanje. On je krivino odgovoran, ako je u vrijeme dovoenja u neuraunljivo stanje krivino djelo bilo obuhvaeno umiljajem ili je u odnosu na krivino djelo kod njega postojao nehat, a zakon za takvo djelo propisuje kanjavanje za nehat. Ovaj institut poznat je i pod nazivom actiones libere in causa radnje slobodne u uzroku a nisu slobodne u izvoenju. Pijanac ima vlastito iskustvo u pijanstvu, / pozna se da kad je pjan je prgav/ pa stalno pije i u takvom stanju uini krivino djelo, tu se ne moe primjeniti ovaj institut, dok recimo kod nekog ko nikad ne pije i iz nekih razloga se napije pa uini krivino djelo, tada se moe isti pozvati na institut uraunljivosti.

Stranica 13 od 248

Drugi primjer vozai teretnjaka po nepisanom pravilu svraaju u birtije i tu se opijaju i on zna da ide npr. Iz Skoplja u Ljubljanu, on mora biti svjestan da je saobraaj opasna djelatnost u njegovoj svjesti je prisutno da alkohol smanjuje mogunost u upravljanju i na kraju da mora da stigne na odredite i ta ga sve eka na putu. U takvom stanju on nee moi redovito da reaguje u upravljanju. Nakon toga sjedne u auto i nastavi vonju i doe do prometne nezgode. U vrijeme poinjenja bio je neuraunljiv, ali sudija da ima u vidu ovaj institut, mi ga osuujemo zbog toga to je kada je sjeo da pije bio sjestan jer je voza profesionalac. Radit e se o eventualnom umiljaju - ne iskljuuje krivinu odgovornost samo kod odmjeravanja kazne 13. UMILJAJ Umiljaj kao institut postoji kad je uinioc bio svjestan svog djela i htio njegovo izvrenje, to je direktni umiljaj. Npr uinilac puca u rtvu iz vatrenog oruja, iz male udaljenosti u predio vitalnih oregana i lii ga ivota. U ovom sluaju oigledno se radi o umiljaju jer je uinilac bio svjestan da pucanjem sa male udaljenosti u predjelu grudi moe nastupiti smrt oteenog. Poto je i pored tog saznanja pucao oigledan je zakljuak da je on htio takvu posljedicu. Eventualni umiljaj postoji kad je kod uinioca postojala svjest da zbog njegovog injenja ili ne injenja moe nastupiti zabranjena posljedica, pa je pristao na njeno nastupanje. Dakle kod oba oblika umiljaja svjesna komponenta je podudarna. To znai da je kod obadvije vrste umiljaja djelo obuhvaeno svjetu uinioca. Razlika izmeu ovih vrsta umiljaja javlja se u sveri volje. Tako se kod direktnog umiljaja volja uinioca manifestuje u htijenju, tj. on hoe da uini djelo. Nasuprot tome, kod eventualnog umiljaja volja se manifestuje u vidu pristajanja na nastupanje posljedice. Obino se kae da se kod eventualnog umiljaja uinilac ne eli nastupanje posljedice, ali se ponaa u skladu sa tzv. Krampova formulom tj. uinlac se ponaa u pravcu ako neto bude tj. ako doe do djela neka doe. Praktiki znaaj razlikovanja direktnog i eventualnog umiljaja dolazi do izraaja, kod odmjeravanja kazne, jer je kod eventualnog umiljaja nii stepen krivine odgovornosti uinioca, to u pravilu povlai blae kanjavanje. Najvei broj krivinih djela uinjenih sa eventualnim umiljajem je u oblasti bezbjednosti saobraaja i djela protiv ope opasnosti ljudi i imovine. To se vidi i iz zaprijeenih kazni za ta djela. Na zakon ne poznaje predumiljaj. KZ Kraljevine Jugoslavije poznavao je ovaj institut. Predumiljaj postoji u sluajevima kada je uinilac u duem vremenskom periodu pripremao izvrenje djela, dakle djelo se javlja kao rezultat dugotrajnog i zrelog razmiljanja. Meutim, iako zakon ne poznaje ovaj oblik krivnje, njegovo postojanje otretirae se kao oteavajua okolnost kod odmjeravanja kazne, jer je povean stepen krivine odgovornosti uinioca , jer je imao mogunost da tokom vremena uvidi tetnost svog budueg ponaanja i da odustane od izvrenja. Meutim, on se ponaa suprotno pri emu ispoljava upornost da djelo izvri. Jedan manji broj teoretiara da se predumiljaj uzima kao olakavajua okolnost a to je van pameti, jer je uinilac u dugom periodu donosio planove, pripremao i na koncu ga uino, a to bi dolo kao oteavajua okolnost. Tee je ovo laiki cijenjeno nego kada uinilac uini djelo.

Stranica 14 od 248

U praksi direktni i eventualni umiljaj se cijeni prema okolnostim sluaja sve okolnosti se uzimaju i na osnovu toga cijeni da li je uinjeno djelo u direktnom umiljaju npr. ovjek puca iz vatrenog oruja sa 4-5 metara ubistvo i to diretkni umiljaj jer je ciljao u vitalne organe ovjeka, svjestan i on to inil. U istoj situaciji ako bi on promaio, onda e mo to cijeniti kao pokuaj krivinog djela, posljedica nije natupial jer je neispravno oruje, i sl. Ako je u istim okolnostima uinilac gaao u noge i dolo je do povreivanja onda ne moemo govoriti da je sa umiljajem iao na lienje ivota. U praksi nije teko razlikoati ova dva oblika. NAMJERA/CILJ- U naem zakonu cilj je termin za namjeru- kao elemanat krivnje predstavlja kcalifikovani oblik umuljaja. Npr kod krae djelo se vri u namjeri tj sa ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi . bez te namjere nema tog KD ve eventualno se radi o nekom drugom npr oduzimanje tue pokretne stvari (dakle nema namjrere pribavljanja protivpravne imovinske koristi) 14. NEHAT Blai oblik krivnje. Takoer postoje i dvije vrste nehata svjesni i nesvjesni. Svjesni nehat postoji kada je uinilac bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drao da e moi sprijeiti posljedicu ili da ona nee nastupiti.Dakle kod svjesnog nehata postoji svjest o krivinom djelu, ali ne postoji volja tj. uinilac niti noe niti pristaje na nastupanje posljedice. Njegov voljni odnos prema nastupanju posljedice je negativan. Drugim rijeima kod ovog uinioca prisutno je samopouzdanje u svoje sposobnosti i mogunost da sprijei nastupanje posljedice. Ili pouzdanje u spoljne okolnosti usljed kojih posljedica nee nastupiti iako za to postoji mogunost. Prema tome kod eventualnog umiljaja i svjesnog nehata elemenat svjesti je isti, ali je razlika u voljnom elementu. Naime kod eventualnog umiljaja uinilac pristaje na posljedicu, a kod svjesnog nehata on ne pristaje na posljedicu, ve dri da do toga nee doi. Nesvjesni nehat postoji kad uinilac nije bio svjestan mogunosti nastupanja posljedice iako je prema okolnostima i prema svojim linim svojstvima morao i mogao biti svjestan te mogunosti. Dakle kod nesvjesnog nehata postoji odsustvo svjesti o mogunosti nastupanja posljedice i odsustvu volje. Krivnja ovog uinioca je u tome to je bio duan i mogao da ima takvu svjest, ali je nije imao. Znai nesvjesni nehat predstavlja nepaljivo ponaanje npr. Lovac u umi puca na divlja i ubije ovjeka sluajno naiao stazom kroz umu. Nesvjesni nehat predstavlja oblast izmeu umiljaja, kao tee vrste krivnje i sluaja za koji se uope ne odgovara. Neki primjeri nehata iz prakse prilikom pravljenja kue vlasnik ne pokrije kreanu te doe do pada i uguenja djeteta, lovac u umi ne ugasi vatru vani te usljed vjetra doe do poara, udarac oteenog akom te oteeni padne na asvalt i doivi frakture. Praktini znaaj razlikovanja ova dva oblika nehata dolazi do izraaja kod odmejravanja kazne. 15. STVARNA ZABLUDA To je institut koji iskljuuje krivinu odgovornost uinioca. Stvarna zabluda postoji kada uinilac u vrijeme izvrenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom odreenog obiljeja, ili je pogreno smatrao da postoje

Stranica 15 od 248

okolnosti prema kojima bi da su one stvarno postojale to djelo bilo dozvoljeno. U sutini se radi o tome da kod uinioca ne postoji svijest ili postoji pogrena predstava o djelu koje je uinio. Postoje dva oblika stvarne zablude i to: stvarna zabluda o obiljejima krivinog djela poznata kao i zabluda u uem smislu, drugi oblik je stvarna zabluda u irem smislu. To je zabluda o okolnostima koje bi djelo inile dozvoljenim ukoliko bi stvarno postojale. Primjeri stvare zablude o obiljeljima krivinog djela ili zabluda u uem smislu mogli bi postojati npr. Kod krivinog djela rodoskrvljenja lan 213. KZ BiH, vanbrane zajednice sa maloljetnim licem lan 216. dvobranost lan 214 i sl. Usljed rata raselili se i doe do spajanja brata i sestre, brata i polusestre i sl. Tada bi oni bili u stvarnoj zabludi. Vanbrana zajednica u sluaju malodobne djevojise brzo sazrijevaju i djeluju zrelo. Pravna zabluda u irem smislu tzv. Putativna nuna obrana, dale tokom svae jedan od uesnika potee za pitolj, a poznat je kao brz na pitolju, a drugi naspram njega potee pitolj i ubija prvog. Ali sasvim uspjeno ako bi sud utvrdio da se dogodilo ovako cijenio bi da je djelo uinjeno u putativnoj ili uobraena nunoj obran u uslovima stvarne zablude. Nezakoniti ribolov lan 320, alternativna dispozicija na vie naina je mogue izvrenje. Stvarna zabluda moe biti otklonjiva i neotklonjiva. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada uinilac nije mogao niti je bio duan da ima svjest o onome o emu je imao pogrenu predstavu. Otklonjiva stvarna zabluda postoji kada se uinilac nalazi u zabludi usljed nehata to je nehatno skrivljena stvarna zabluda. Uinilac koji se nalazio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi nije krivino odgovoran, jer takva zabluda iskljuuje njegovu krivnju. Kod otklonjive stvarne zablude neiskljuuje se krivina odgovornost uinioca, te e biti odgovoran za nehatno izvrenje djela, ako je za to djelo predvieno kanjavanje za nehat. Posebni sluajevi stvarne zablude To su zabluda o objektu, zabluda o licu i promaeni udarac. Zabluda o objektu ili error in obiecto - postoji kada uinilac vri krivno djelo na jednom objektu misleu da se radi o drugom objektu, npr. Uinilac ukrade ovcu vlasnitvo lica A, mislei da je ona vlasnitvo lica B. Poto se u oba sluaja radi o krivinom djelu i zatienim objektima iste vrijednosti postojanje zablude je pravno irelevantno. Zabluda o licu ili error in persona je poseban oblik zablude o objektu, kada se ovjek pojavljuje kao objekt krivnog djela, npr. Uinilac u mraku saeka neko lice i napadne ga mislei da je to lice sa kojim ima sukob, meutim utvrdi se da je to sasvim drugo lice. Ovdje se nee raditi o stvarnoj zabludi, jer sva lica uivaju jednaku krivino pravnu zatitu, pa nijebitno prema kome je usmjeren napad. Trei sluaj je promaeni udarac - aberratio ictus sive im petis Postoji kada uinilac preduzima radnju radi izvrenja djela prema jednom objektu, a

Stranica 16 od 248

posljedica nastupi na drugom objektu. Ovdje se ustvari ne radi o stvarnoj zabludi, nego o skretanju kauzalnog ili uzronog toka prema drugom objektu. Npr.lice A puca na lice B ali ga promai i pogodi lice C, ili prilikom pucanja na lice A doe do rikoeta odnosno odbijanja zrna od tvrdi predmet i povreivanja nekog lica prema kome nije usmjeren napad. U navedenom sluaju naa sudska praksa i pravna teorija zauzimaju stanovite prema kome e se raditi o pokuaju ubistva lica prema kome je pucano i ubistv iz nehata lica koje je metak pogodio. Ta dva djela tretiraju se kao djela u sticaju. 16. PRAVNA ZABLUDA Posoji kada uinilac iz opravdanih razloga nije znao da je njegovo djelo zabranjeno. Dakle uinilac ini krivino djelo ali ne zna da je to djelo zabranjeno. Razlozi ne poznavanja propisa o zabranjenosti djela moraju biti opravdani. Kod ocjene da li je uinilac mogao znati da li je djelo zabranjeno od posebnog je znaaja je o kome se djelu radi. To znai ako je u pitanju djelo koje je u oiglednoj suprotnosti sa opte prihvaenim stanovitima o zabranjenosti takvog ponaanja ne sumljivo je da je uinilac mogao da zna i da zakljui da je takvo ponaanje sa pravnog gledita zabranjeno, npr. U svim pravnim porecima zabranjeno je ubijanje ljudi, vrenje kraa i sl. Prema tome uinilac se ne moe pozivati da nije znao da je takvo djelo zabranjeno pa da ga je zbog toga uinio. Postoje otklonjiva i neotklonjiva pravna zabluda: 1. postoji u situaciji kada je uinilac bio u pravnoj zabludi , ali je mogao da zna da je djelo zabranjeno 2. postoji kada uinilac nije mogao da otkloni zabludu u kojoj se nalazio tj on stvarno nije mogao da zna propise koji djelo ine zabranjenim. Tako npr. nema zablude kod djela protiv ivota i tijela, razbojnitva i sl. Jer su takva ponaanja u svim pravnim porecima zabranjena pa je uinilac oigledno imao predstavu o zabranjenosti takvih djela. U praksi primjena pravne zablude je dosta rijetka, ali bi se moglo raditi o pravnoj zabludi u sljedeim sluajevima: Stranac ili na dravljanin, koji je u kontinuitetu dugo boravio van zemlje, dou u zemlju gdje prodaju devize. Obzirom da je to doputeno u toj stranoj zemlji. U ovim sluajevima uinioci oigledno iz opravdanih razloga tj. dugog bivanja izvan zemlje nisu znali da je kod nas zabranjeno i kanjivo prodavanje npr. Deviza, zlata i sl. Pravna zabluda mogla bi postojati i u situacijama velikih elementarnih nepogoda, kada uinilac boravi na odreenom podruju koje je odsjeeno i nema nikakve komunikacije, tako da iz opravdanih razloga ne zna za eventualno nove propise koji su se donosili u takvoj situaciji. Postupanjem u pravnoj zabludi moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne- to je sluaj zakonskog ublaavanja kazne. 17. POKUAJ Pokuaj je zapoeto ali nedovreno krivino djelo. Pokuaj moe biti svreni i nesvreni. Nesvreni pokuaj postoji kada je uinioc zapoeo radnju izvrenja ali je nije dovrio. Npr. Zamahne noem na drugo lice, ali iz nekih razloga zaustavi udarac.

Stranica 17 od 248

Svreni pokuaj postoji kad je radnja izvrenja dovrena, ali posljedica nije nasupila npr. Puca iz vatrenog oruja, ali promai rtvu. U praksi se za nesvreni pokuaj kanjava blae nego za svreni. KVALIFIKOVANI POKUAJ je takav pokuaj pri kome je radnjom kojom je pokuano izvrenje djela ostvareno bie nekog drugog krivinog djela. Npr. Uinilac puca na rtvu sa bliske udaljenosti u predjelu grudi ili glave, ali mu nanese samo tjelesnu povredu. Kod ovog sluaja radit e se o pokuaju krivinog djela ubistva, a ne dovrenom krivinom djelu tjelesene povrede. Ovo iz razloga to je umiljaj uinoca i sve okolnosti dogaaja govorile da je on htio lienje ivota drugog lica. Ili uinilac obija trgovinu da bi izvrio krau nekih predmeta, ali je zateen prije dovrenja djela i ovdje e se raditi o pokuaju krivinog djela teke krae, a ne o svrenom djelu oteenja tue stvari. Sluajevi kad je pokuaj nemogu Nemogu je pokuaj kod onih djela, kod kojih je u samoj dispoziciji pokuaj izjednaen sa svrenim djelom. NPr. Krivina djela iz lana 149,150,151. KZ FBiH, 156 i 157 KZ BiH. Terorizam, napad na ustavno ureenje (naime, ova djela su od izuzetne vanosti za sigurnost zemlje- poslije uinjenja nema efekta kanjavanjecilj je prevencija i sprijeavanje dok je djelo jo u pokuaju) Pokuaj nije mogu kod krivinih djela kod kojih po samoj prirodi djela to nije mogue, npr. krivino djelo uestvovanje u tui, krivino djelo nepruanja pomoi ili krivino djelo naputanja nemone osobe 174-176 KZ FbiH. Kanjavanje za pokuaj Za pokuaj se uvjek kanjava, ako je za djelo propisana kazna zatvora tri godine ili tea. Za ostala djela pokuaj se kanjava samo izriito ako je to u zakonu predvieno. Za pokuaj se moe blae kazniti. Nepodoban pokuaj Postoji u sluaju kada su sredstva radnje izvrenja ili objekat prema kome se vri djelo takvi da je izvrenje djela nemogue. Nepodoban pokuaj u pogledu objekta postojao bi u sluaju pokuaja pobaaja nad enom koja nije trudna, pucanje u le ili pucanje kroz prozor radi ubistva lica koje se redovito nalazi u prostoriji ispred tog prozora, ali je kritine prilike to lice bilo odsutno iz kue. Nepodoban pokuaj u pogledu sredstva izvrenja postoji kada uinilac u namjeri da drugo lice lii ivota puca iz puke koja je prazna ili neispravna, trovanje hemijskom supstancom koja je protekom vremena izgubila svojstva otrova. Moe postojati nepodoban pokuaj istovremeno s obzirom na objekat i sredstvo. Pucanje iz prazne puke u le. Moe postojati apsolutno i relativno nepodoban pokuaj. Apsolutno nepodoban pokuaj postoji u sluaju pokuaja ubistva na leu u pogledu sredstva apsolutno nepodoban pokuaj postoji u sluaju pucanja iz prazne puke. Relativno nepodoban pokuaj postoji kada sredstva ili objekt izvrenja su podobni, ali u konkretnom sluaju nisu mogli dovesti do eljenog rezultata samo zbog naroitih okolnosti, koje su postojale u konkretnom sluaju. Npr. Lopov zavue ruku u tui prazan ep, ili uinilac puca kroz prozor da lii ivota rtvu, ali je ona prethodno napustila kuu.

Stranica 18 od 248

Za nepodobni pokuaj zakon propisuje mogunost oslobaanja od kazne, to znai da se ista moe neogranieno ublaiti.

18. DOBROVOLJNI ODUSTANAK Postoji kada je uinilac pokuao uiniti krivino djelo, ali je od toga dobrovoljno odustao ili je sprijeio izvrenje djela. Za dobrovoljni odustanak zakon propisuje mogunost oslobaanja od kazne. Prema tome kod dobrovoljnog odustanka uinilac je zapoeo radnju izvrenja djela tj. uao je u kanjivu zonu, ali se naknadno predomislio i odustao od izvrenja djela. ODUSTANAK MORA BITI DOBROVOLJAN ODNOSNO DA JE UINILAC SAM DONIO ODLUKU DA odustane od izvrenja djela, a pri tome je svjestan da moe dovriti zapoetu radnju. Primjeri kada nee postojati dobrovoljni odustanak: ako uinilac zapone radnju pa je privremeno prekine s tim da e je nastaviti slijedei put- nema dobrovoljnog odustanka jer postoji kontinuitet radnje izvrenja. Npr. uinilac na objektu jedne prilike napravi upljinu vaenjem cigle a prekine dalje prokopavanje zida sa namjerom da to nastavi slijedei put. Ili npr. uinilac je odustao od krivinog djela krae zbog dolaska uvara, zbog otpora rtve, zbog toga to je uvidio da je nepodobno sredstvo izvrenja djela. Dobrovoljni odustanak nee postojati ni u sluaju odustanka usljed nekih spoljnih uticaja, npr. uje glasove ukuana, prolaznika i sl. Dobrovoljni odustanak nee posojati ni u sluaju pristanka zbog nemogunosti izvrenja krivinog djela. Npr. Obija kase utvrdi da nije u stanju da obije kasu. Pobude zbog kojih uinilac odustaje od izvrenja djela nisu od znaaja. Npr. Odustanak zbog straha da e biti otkriven, zbog kajanja, saaljenja i sl. Nema dobrovoljnog odustanka ako je posljedica nastupila, iako je uinilac preduzeo mjere da sprijei njeno nastupanje. Ta okolnost se moe uzeti samo kao olakavajua kod odmjeravanja kazne. Npr. Uinilac rtvi da otrov u namjeri da je lii ivota, ako rtva umre raditi e se o ubistvu, bez obzira to je uinilac naknadno pozvao ljekare radi spaavanja rtve. Ako u ovoj situaciji uinilac nakon davanja otrova angauje ljekare, koji spase rtvu moe se raditi o dobrovoljnom odustanku jer posljedica nije nastupila. 19. SAUESNITVO Sauesnitvo podrazumjeva uee vie lica u izvrenju krivinog djela, pri emu se i dva lica tretiraju kao vie lica. Sauesnitvo se manifestuje kao saizvrilatvo, podstrekavanje i pomaganje. Saizvrilatvo Saizvrilatvo znai svjesno i voljno zajedniko ostvarivanje djela od strane vie uinilaca. Dakle postoji onda kada 2 ili vie uesnika zajedniki uestvuju u radnji izvrenja ili poduzimaju neto drugo ali se na odluujui nain time pridonosi ostvarenju djela. Prema tome, kao izvrilac krivinog djela pojavljuje se vie lice koja na osnovu zajednike odluke djelo zajedniki izvre. O pravnoj prirodi saizvrilatva postoji vie teorija. Naa pravna teorija i sudska praksa prihvataju

Stranica 19 od 248

teoriju podjele uloga u izvrenju djela. Po ovom shvatanju, saizvrilac je onaj uesnik koji zajedno sa drugima na bazi podjele rada djeluje na ostavrenju djela kao njihovom zajednikom cilju. Prema tome, saizvrilac je svaki onaj ko na bazi sporazuma o podjeli uloga i zajednikom izvrenju djela ostvaruje svoj dio u procesu izvrenja djela, koji mu je sporazumom dodijeljen, pri emu svaki od njih hoe ostvarenje djela kao svoje i kao zajedniko djelo. Saizvrilatvo se ostavruje na dva naina. Prvi je kada se vie lica dogovore da zajedniki napadnu tree lice i zajedniki ga ubiju. Radie se o saizvrilatvu bez obzira ko je od njih nanio povrede. Ovo iz razloga to su se saizvrioci prethodno dogovorili da zajedniki izvre djelo i u tome su istrajali. Drugi sluaj saizvrilatva postoji kada saizvrilac ne uestvuje direktno u izvrenju djela, ali preduzima druge radnje kojima na odluujui nain doprinosi izvrenju djela, kao npr. saizvioci se dogovore da obiju prodavnicu skupocjenih aparata. Prilikom dogovora podijele uloge u procesu izvrenja djela tako da neki od njih uvaju strau, drugi vre provaljivanje objekta, a trei odnose stvari. uvari u ovom sluaju ne uestvuju direktno u radnji izvrenja djela, jer niti vre obijanje niti uzimaju stvari, ali oni se imaju tretirati kao saizvrioci jer su kod podjele uloga u izvrenju ovog djela dobili ulogu da uvaju strau i tako obezbjeuju ostale u toku provaljivanja. Bez te njihove radnje, ostali ne bi pristupili tom djelu, tako da uloga uvanja strae na odluujui nain doprinosi izvrenju djela. Sporazum saizvrilaca moe biti preutan, a moe slijediti iz konkludentnih radnji. Pojam saizvrilatva sadri subjektivne i objektivne komponente. Subjektivna komponenta ogleda se u tome da je svaki uesnik zajedno sa drugima nosilac odluke i volje da zajedniki izvre krivino djelo. Oni su meusobno povezani zajednikom voljom o izvrenju djela, tako da svaki od njih u okviru plana izvrenja preduzima onu radnju koja mu je dodijeljena i koja je nuna za realizaciju djela. Objektivna komponenta tie se podreivanja vrijednosti i znaaja doprinosa pojedinca u ostvarivanju djela. Objektivna komponenta znai da je saizvrilac onaj koji je preduzeo radnju izvrenja konkretnog djela ili jedan njen dio. Doprinos saizvrioca u izvrenju djela nije obino olakanje ili podupiranje tog djela, taj doprinos je conditio sine qua non za planirano krivino djelo. Postoje situacije da ima vie izvrilaca djela, a da ipak nisu saizvrioci. To e biti u sluaju kada vie lica sudjeluju u izvrenju istog djela, ali nezavisno jedni od drugih i bez ikakve svijesti i odluke o zajednikom djelu. Svako od tih lica jeste izvrilac, ali oni nisu saizvrioci. Npr. dva lica neovisno jedan od drugog daju otrov treem licu i ono umre. Ova lica su izvrioci krivinog djela ubistva, ali nisu saizvrioci, npr. tree lice naie na provaljenu prodavnicu iz koje druga lica iznose stvari, a prethodno su je obili. Tree lice ue i ono uzme stvari za sebe, to lice je izvrilac krivinog djela krae, ali nije saizvrilac u krivinom djelu teke krae, jer su njegove radnje samostalne i usljedile su bez prethodnog dogovora sa ostalim licima. Ovakvi sluajevi nazivaju se nepravo ili prinudno saizvrilatvo ili paralelno saizvilatvo. Odgovornost saizvrilaca. Pravilo je da svaki saizvrilac odgovara u granicama svog umiljaja, odnosno, nehata. On ne odgovara za ekscese drugog saizvrioca, npr. ako se dvojica dogovore da nad treim licem izvre razbojnitvo, te

Stranica 20 od 248

doekaju to tree lice i upotrebom sile oduzmu mu novac, a nakon toga jedan od saizvrilaca ubije to lice. On e odgovarati za razbojnitvo i ubistvo, a drugi samo za razbojnitvo. Ovo iz razloga to ubistvo nije obuhvaeno dogovorom. Postoji nuno i prividno saizvrilatvo (antipod saizvrilatva- nepravo-paralelno izvrilatvo). Kod nekih krivinih djela nuno je postojanje vie izvrilaca pa se takvo saizvrilatvo naziva nuno. Ono se pojavljuje u nekoliko modaliteta. Prvo je kad se radnje saizvrilaca nalaze se jedna nasuprot druge tzv. krivina djela susretanja (npr. krivino djelo rodoskrvljenja). Drugo je kada su radnje saizvrilaca usmjerene ka istom cilju tzv. konvergentna krivina djela (npr. oruana pobuna lica lienih slobode). Trei sluaj je kad su radnje saizvrilaca tj. njihovi interesi su u sukobu tzv. divergentna krivina djela (npr. krivino djelo uestvovanja u tui). Od nunog saizvrilatva treba razlikovati sluajeve kada kod izvrenja djela nuno uestvuju dva lica a zakon kanjava samo jedno. To je sluaj vanbrane zajednice sa maloljetnim licem. Kod krivinih djela vanbranosti i sl. nikada se ne radi o saizvrilatvu. Podstrekavanje (poticanje) Podstrekavanje je navoenje drugog lica koje nema odluku o izvrenju djela, da izvri odreeno krivino djelo. Podstrekavanje postoji i u sluaju kada se navoenjem uvruje odluka kod drugog lica da izvri krivino djelo. U prvom sluaju uinilac uopte nema odluku o izvrenju djela, ali podstreka utie na njegovu psihu i pod tim uticajem podstie to lice da uini djelo. U drugom sluaju uinilac je u fazi razmiljanja da li da izvri krivino djelo ili ne. On se koleba oko toga, ali jo nije donio odluku. Podstreka utie na njega i pod tim uticajem izvrilac uvruje odluku o izvrenju krivinog djela. Ako je podstreknuti ve bio donio odluku da izvri djelo, a podstreka nakon toga djeluje na njega, nee se raditi o podstrekavanju, ve o neuspjelom podstrekavanju. Ove su radnje usmjerene na psihu uinioca. Zakon ne predvia ni sredstva ni naine kojima se moe izvriti podstrekavanje. Praksa ukazuje da se podstrekavanje moe pojaviti kao svaka djelatnost koja je podobna da kod drugoga lica izazove, odnosno, uvrsti odluku o izvrenju djela. O izvrenju djela podstrekavanje se moe vriti obeavanjem poklona, davanjem poklona, molbom, ubjeivanjem, savjetima, nuenjem opklade, stavljanjem u izgled da djelo nee biti otkriveno i sl. Podstrekavanje se uvijek odnosi na odreeno lice i odreeno krivino djelo. Podstrekavanje ne mora uvijek biti usmjereno na individualno odreeno lice. Prema tome, ono je mogue i kada se utie na krug lica koji je na neki nain odreen. Krug lica mora biti odreen prostorno, npr. podstrekavanje u koli, uionici, kasarni, zbor graana. Krug lica je odreen i kada se radi o licima koja su istog udruenja, stranke i sl. Ako neko lice iz tog kruga uini krivino djelo postojae podstrekavanje, iako podstreka ne mora znati koje je lice iz grupe. Ono se uvijek mora odnositi na odreeno krivino djelo. Podstrekavanje nee postojati ako se neko navodi openito na vrenje kanjivih radnji, npr. podstrekavanje na krae, a nije konkretizovano na koje se krae misli. Postoji i tzv. Posredno (lanano) podstrekivanje. To je podstrekivanje na podstrekivanje. Jedno lice navodi drugo lice da izvri krivino djelo. Prvo lice je podstreka. Lice A navodi lice B da nagovori tree lice C da izvri krivino djelo. Mogue je da izmeu prvog podstrekaa i izvrioca postoji itav lanac podstrekaa. U ovakvom sluaju, ti podstrekai se ne moraju meusobno

Stranica 21 od 248

poznavati, ali svaki mora znati djelo koje treba da se izvri. Svi podstrekai odgovaraju. Npr. lice A podstrekava lice B da nabavi za njega lani paso. Nakon toga, lice B angauje vei broj lica da se doe u kontakt sa slubenim licem koje izdaje paso. Sva ova lica su podstrekai. Podstrekavanje se moe izvriti samo sa umiljajem, za razliku od saizvrilatva gdje postoji i nehat. Umiljaj podtstrekaa i podstreknutog moraju se podudarati u pogledu bitnih elemenata krivinog djela. Neuspjelo podstrekavanje postoji kada djelo na koje je podstrekavano nije ni pokuano. Kada je podstreknuti naknadno odustao od izvrenja djela ili je bio sprijeen da zapone izvrenje djela. Neuspjelo podstrekavanje postoji i u sluaju kada izvrilac izvri sasvim drugo djelo od onoga na koje je podstrekavan. Neuspjelo podstrekavanje kanjava se samo za tea KD (kazna zatvora najmanje 3g) Kanjavanje za podstrekavanje podstreka se kanjava kao i izvrilac djela. Meutim, u nekim sluajevima postoji mogunost stroijeg kanjavanja podstrekaa od izvrioca. Npr. kada je podstreka iskoristio odnos podreenosti, zavisnosti, roditeljskog autoriteta. U ovim sluajevima podstreka je imao odluujuu ulogu u cijelom procesu izvrenja djela, tako da je njegov uticaj na izvrioca bio izuzetno veliki, tako da se on u stvari pojavljuje kao glavni krivac za izvrenje djelo. Podstrekavanje se moe izvriti i na distanci, putem telefona, pisma, interneta ili da angauje tree lice (posredno podstrekavanje). Pomaganje Radnje pomaganja su one radnje kojima se potpomae, unapreuje ili olakava izvrenje tueg djela. To su radnje kojima se priprema izvrenje tueg djela, npr. nabavka sredstava za izvrenje djela, uklanjanje prepreka za izvrenje djela, snimanje mjesta izvrenja djela u cilju olakavanja izvrenja. Pomagake radnje, za razliku od podstrekavanja, nisu od odluujueg znaaja za izvrenje djela u lan 33 st. 2 KZ FBiH navedeni su neki najtipiniji oblici pomaganja, ali su u praksi mogui i drugi naini. Pomaganje moe biti psihiko i fiziko. Forme fizikog pomaganja su npr. stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za obijanje, uklanjanje prepreka za izvrenje krivinog djela, prebacivanje uinioca na mjesto izvrenja krivinog djela. Psihiko pomaganje sastoji se u davanju savjeta ili uputstava kako da se izvri krivino djelo, unaprijed obeano prikrivanje uinioca, sredstava, predmeta pribavljenih krivinim djelom, prikrivanjem tragova krivinog djela i sl. Meutim, ako se ove radnje vre prije nego to je izvilac donio odluku da uini krivino djelo psihika podrka moe predstavljati podstrekavanje kao tei oblik sauesnitva. Pomaganje se moe vriti i neinjenjem, npr. uvar zgrade zna da predstoji kraa, ostavi otvoren prozor i sl. Radnje pomaganja mogu predhoditi samom izvrenju djela, a mogu se preduzimati istovremeno sa izvrenjem djela. Izuzetno, pomaganje se moe vriti i poslije dovrenog djela, pod uslovom da je to unaprijed dogovoreno (inae e se raditi o sasvim drugom KD)- tzv. psihiko pomaganje. To su tzv krivina djela doticaja- pomaga izvrio pomaganje uiniocu nakon izvrenog KD a o tome nije postojao raniji dogovor- dakle radi se o samostalnom KD. Ovdje se uglavnom radi o pomoi uiniocu nako izvrenja KD u prikrivanju. U ovom sluaju lice je radnju preuzelo samostalno (bez odobrenja i prethodnog dogovora) i nakon to je KD u

Stranica 22 od 248

cjelosti svreno. Prema tome njegove radnje koje su uslijedile nakon to je djelo svreno nemaju nikave veze sa izvrenjem glavnog KD. Zakon nije taksativno naveo radnje pomaganja ali je naveo neke najtipinije u praksi. Ako je lice A obealo licu B da e ga sakriti od potjere nakon to uini krivino djelo i to ostvari, radie se o podstrekavanju. Meutim, ako lice A sakrije lice B nakon izvrenja krivinog djela za koje prethodno nije znao, nee se raditi o podstrekavanju i pomaganju, ve o prikrivanju uinioca ili stvari pribavljenih krivinim djelom. Pomaganje se moe vriti samo sa umiljajem. Pomaga se kanjava kao izvrilac, ali zakon propisuje mogunost blaeg kanjavanja (zakonsko ublaavanje kazne). 20. GRANICE ODGOVORNOSTI I KANJIVOSTI SAUESNIKA Izvor odgovornosti sauesnika je vezan za izvrenje djela- to dalje znai ako djelo nije izvreno- nema odgovornosti. Ovo pitanje dobija na aktuelnosti obzirom da je sve prisutnije vrenje krivinih djela u vidu sauesnitva. Osnovno pravilo jeste da sauesnici odgovraju u granicama svog umiljaja odnosno, nehata i neovisno od umiljaja odnosno, nehata izvrioca.To znai da je kod sauesnitva uspostavljena puna autonomija odgovornosti. Prema tome, za odgovornost sauesnika vae slijedea pravila: 1. oni odgovaraju u granicama svog umiljaja 2. sauesnici odgovaraju u granicama postiignutog stepena realizacije krivinog djela 3. subjektivne okolnosti koje utiu na odgovornost i kanjavanje odnose samo na onog uesnika kod koga te okolnosti postoje. Npr ubistvo novoroeneta okolnost da je neko majka ne prostire se na ostale uesnike i samim tim na njih ne utie (dakle niti im pomae niti teti) Ekscesi na strani izvrioca Eksces postoji kad je prisutno neslaganje izmeu umiljaja sauesnika i izvrioca. Eksces moe biti pozitivan i negativan. npr. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvrenje krae, a izvrilac uini krivino djelo razbojnitva, podstreka odgovara za podstrekavanje na krau, a izvrilac za krivino djelo razbojnitva. To je tzv. pozitivni eksces. Negativni eksces postoji kada je izvrilac uinio manje od odnog na to je podstrekavan, npr. podstrekavan je da izvri teku krau obijanjem, a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. U ovom sluaju i izvrilac i podstreka odgovoraju za krivino djelo krae. Ovo iz razloga to se prema naprijed navedenim pravilima odgovornost sauesnika vee za izvreno djelo. Ovo pravilo zove se i princip limitirane akcesornosti, a praktino znai da je odgovornost i kanjivost sauesnika uslovljena izvrenjem djela, a ne odgovornou izvrioca. Ako izvrilac uini djelo koje je potpuno razliito od onog na koje je podstrekavan nee se raditi o sauesnitvu. To je tzv. kvalitativni eksces, jer je izvreno djelo potpuno razliito od onog koje su sauesnici imali u vidu, npr. podstreka podstrekava izvrioca da izvri razbojnitvo, a on izvri ubistvo. U ovom sluaju podstreka bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje prema lanu 32 st. 2 KZFBiH. Dakle, sauesnik odgovara samo za djelo na koje je podstrekao tj u pogledu kojeg

Stranica 23 od 248

postoji njegov umiljaj , a ne za ono tee koje je izvrilac izvrio. Ako se podstrekava na djelo sa zaprijeenom kaznom 3g ili tea podstreka e odgovarati ak i ako izvrilac uini potpuno drugo djelo od onoga na koje je podstrekavan. Znaaj linnih okolnosti i svojstava sauesnika za odgovornost i kanjivost Line okolnosti i svojstva koje utiu na odgovornost i kanjivost odnose se samo na onog uesnika kod koga postoje. To mogu biti okolnosti i svojstva zbog kojih zakon iskljuuje krivinu odgovornost ili dozvoljava oslobaanje od kazne, ili ublaavanje kazne. Prema tome, ono to je lino vezano za neko lice , a od uticaja je na odgovornost i kanjivost, ne moe ii na teret ni u korist ostalim sauesnicima. Lina svojstva i okolnosti mogu biti: neuraunljivost, bitno smanjena uraunljivost, stvarna i pravna zabluda, povrat, maloljetstvo, svojstvo slubene ili vojne osobe i sl. To je sluaj i kod krivinog djela ubistva djeteta pri poroaju ili edomorstva. To je po zakonu privilegovano krivino djelo samo za majku koja ovo djelo uini u toku ili neposredno nakon poroaja usljed posebnog psihikog stanja, koje redovno prati proces poroaja. Meutim, ako neko tree lice uestvuje skupa sa majkom u lienju ivota novoroeneta, sva ta lica e odgovarati za krivino djelo ubistva, a majka za ovo privilegovano djelo. Ovo iz razloga to samo majka u ovoj situaciji ima tako psihiko stanje i ono se ne moe prenositi na ostala lica. 21. VRIJEME IZVRENJA KRIVINOG DJELA tempore criminis Krivino djelo je izvreno u vrijeme kada je uinilac radio ili kada je bio duan da radi, bez obzira kad je posljedica nastupila. Znaaj utvrivanja vremena izvrenja krivinog djela Vrijeme izvrenja krivinog djela znaajno je radi utvrivana uzrsta uinioca tj. da li je u pitanju dijete, mlai ili stariji maloljetnik ili punoljetno lice. To je znaajno radi utvrivanja uraunljivosti uinioca. Znaajno je radi primjene zakona na uinioca; radi utvrivanja zastarjelosti krivinog gonjenja; utvrivanja starosti oteenog, kod krivinih djela gdje je uzrast oteenog elemenat bia krivinog djela, npr. kod krivinog djela vanbrana zajednica sa maljoljetnim lice, zavoenje, obljuba nad maloljetnim licem, zlostavljanje ili naputanje maloljetnog lica. Kod nekih krivinih djela vrijeme je elemenat bia krivinog djela, npr. djelo izvreno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, za vrijeme epidemije, za vrijeme lovostaja i sl. 22. MJESTO IZVRENJA KRIVINOG DJELA Krivino djelo je izvreno u mjestu gdje je uinilac radio ili je bio duan da radi, tako i u mjestu gdje je posljedica nastupila. Ovdje je prisutan kriterij ubikviteta. Prema mjestu izvrenja djela odreuje se koji e se zakon primjeniti na uinioca.

Stranica 24 od 248

Ovo je naroito znaajno kod distancionih krivinih djela i tzv. tranzitnih krivinih djela sa elementom inostranosti, npr. paket sa eksplozivom utovaren je u naoj zemlji u avion ili voz koji saobraa prema inostranstvu. Mjesto izvrenja djela znaajno je i za odreivanje mjesno nadlenog suda. Najee mjesna nadlenost se odreuje prema mjestu hvatanja uinioca, ali moe biti i drugo mjesto. 23. SVRHA KANJAVANJA Odredbe o svrsi kanjavanja opredjeljuju sutinu i pravac kaznene politike. Svrhu kanjavanja ine dva osnovna elementa koja treba posmatrati u njihovom jedinstvu. Prvi elemenat je suzbijanje opasnih djelatnosti kojima se povreuju ili ugroavaju vrijednosti zatiene krivinim zakonodavstvom, drugim rijeima, to je zatita drutva od kriminaliteta kao negativne drutvene pojave. Posebna svrha kanjavanja lei u njenoj preventivnoj funkciji koja se manifestuje u dva oblika: kao specijalna ili posebna i generalna ili opta Specijalna prevencija znai uticaj na uiniova da ne ini krivina djela i njegovo prevaspitanje. Generaln aprevencija znai uticaj na druge da ne ine krivina djela. U pravilu, dejstvo kazne nije usmjereno na odmazdu ili retribuciju, ve na prevenciju. Kazna koju sud izrekne treba biti takva da se njenim izvrenjem moe ostvariti svrha kanjavanja. 24. VRSTE KAZNI Kazne su: zatvor, novana kazne i maloljetniki zatvor. Zatvor i maloljetiki zatvor su glavne kazne. Novana kazna moe biti i glavna i sporedna. Kada je za krivino djelo propisano vie kazni, samo jedna se moe izrei kao glavna. Kod krivinih djela iz koristoljublja novana kazna se moe izrei uz kaznu zatvora i kad nije izriito propisana za to krivino djelo. Zakonitost u izricanju kazne znai da se uiniovu moe izrei samo ona kazna koja je zakonom propisana za KD koje je uinio., a blaa ili stroija samo pod uslovima propisanim zakonom. Kazna zatvora Propisana je u rasponu od 30 dana do 20 godina. Izrie se na pune godine i mjesece, a do 6 mjeseci i na pune dane. Npr. nepravilno je izrei kaznu zatvora u trajanju od 45 dana ili 60 dana i sl. U prvom sluaju pravilno bi bilo kazna zatvora u trajanju od 1 mjeseca i 15 dana, a u drugom u trajanju od 2 mjeseca. Kazna zatvora do 6 mjeseci moe se uz pristanak osuenog zamijeniti u novanu kaznu, a izuzetno optekorisnim radom na slobodi. Kazna zatvora izvrava se u zatvorenim, poluotvorenim i otvorenim kazneno-popravnim zavodima. Dugotrajni zatvor Supstitucija za smrtnu kaznu koja je ukinuta protokolom uz lan 6 EKLJP. Nije izriito propisana kao posebna vrsta kazne, ali ona to jeste po nizu obiljeja. Ova kazna je substitucija za ukinutu smrtnu kaznu. Moe se propisati samo za najtee oblike krivinih djela koja su uinjena sa umiljajem. Ne moe se nikada propisati

Stranica 25 od 248

kao jedina glavna kazna, ve uvijek alternativno uz kaznu zatvora. Raspon ove kazne je od 20 do 45 godina. Izrie se samo na pune godine. Ne moe se izrei mlaem punoljetnom licu. Izvrava se samo u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa. U odnosu na amnestiju i pomilovanje pootreni su uslovi te se amnestija i pomilovanje mogu dati tek nakon izdrane 3/5 izdrane kazne. Uskovni otpust se ne moe dati. Izdrava se samo u ustanovama zatvorenog tipa. Novana kazna Izrie se u tzv. fiksnim dnevnim iznosima u rasponu od 5 do 360 dnevnih iznosa. Ako nije mogue izricanje na ovaj nain, izrie se u odreenom novanom iznosu od 150 do 50.000 KM, a u sluaju koristoljublja do 1 milion KM. U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne. Taj rok je od 15 dana do 6 mjeseci. Sud moe na molbu osuenog lica dozvoliti plaanje novane kazne u ratama. U tom sluaju rok plaanja moe biti do dvije godine. Ako se novana kazna ne plati nema prinudnog izvrenja, ve se donosi rjeenje o zamjeni novane kazne pri emu se svakih zapoetih 50 KM rauna kao jedan dan zatvora, s tim da zatvor ne moe prei jednu godinu. Osueni moe platiti samo dio novane kazne, a ostatak se pretvara u kaznu zatvora. Ako isplati I ostatak kazne, izvrenje se obustavlja. Ovdje se radi o supletornoj kazni- zamjeni novane kazne u kaznu zatvora. Nakon smrti osuenog, novana kazna se nee izvriti. Kod odmjeravanja novane kazne, uz ostale okolnosti, sud je duan uzeti u obzir imovno satnje uinioca, pri emu se vodi rauna o visini plate, drugim primanjima, njegovoj imovini, ali i njegovim porodinim i drugim obavezama. Sud je duan u presudi navsti tano razloge u pogledu imovnog stanja uinioca koje je imao u vidu prilikom odmjeravanja novane kazne. 25. OPTA PRAVILA O ODMJERAVANJU KAZNE Polazite kod odmjeravanja kazne je raspon kazne utvren za odreeno djelo i svrha kanjavanja. Uz to, u obzir se uzimaju sve okonosti koje utiu da kazna bude vea ili manja. Te okolnosti su: olakavajue i oteavajue. Iste okolnosti nekada mogu biti I olakavajue I oteavajue, npr. Motiv izvrenja djela. Ako je uinilac prisvojio novac radi ljeenja oboljelog djetea motiv je olakavajua okolnost, a ako je novac upotrijebio na provod ili kockanje, motiv je oteavajua okolnost. Zakon nije taksativno propisao oteavajue i olakavujee okolnosti, ve je naveo one najtipinije koje se u praksi najee ponavljaju, kao to su: stepen krivine odgovornosti, pobude iz kojih je djelo uinjeno, okolnosti pod kojim je djelo uinjeno, jaina ugroavanja ili povrede zatienog dobra, raniji ivot uinioca, njegovo dranje nakon uinjenog djela, druge okolnosti koje se odnose na linost uinoca i sl. Kad sud uzima u obzir bilo koju okolnost, duan je u presudi obrazloiti u emu se manifestuje ta okolnost, a ne samo parafrazirati zakonski tekst, npr. sudovi esto nepravilno navode da su uzeli u obzir olakavajuu okolnost line prilike optuenog. Tako obrazloenje ne znai nita, ali te okolnosti treba objasniti u smislu da je optueni bolestan, da je invalid, siromana osoba, da ima vie maloljetne djece, bolest lanova porodice i sl. Takoer nije pravilno uopteno navoenje okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, ali ako sud navede da je optueni djelo poinio u situaciji kada je bio izazvan grubim postupanjem slubenog lica, vrijeanjem od strane oteenog i sl. te okolnosti su pravilno iskazane i vrednovane.

Stranica 26 od 248

Nije pravilno paualno navoenje da je sud cijenio dranje uinioca nakon uinjenog djela ako to nije konkretizovano u smislu da je optueni nakon uinjenog djela naknadio tetu oteenom ili u tom pravcu izrazio spremnost, kako je oteenom pruio pomo, oteenog je posjeivao u bolnici. Takoer nije pravilno samo navoenje ranijeg ivota optuenog. Pravilno je da se umjesto toga navede konkretno da li je optueni ranije osuivan ili prekrajno kanjavan, za koja djela i na koje kazne. Kod novane kazne, uz sve ove okolnosti moraju se uzeti u obzir i konkretno obrazloiti imovne prilike optuenog. Pravilno vrednovanje olakavajuih i oteavauih okolnostu u svakom konkretnom sluaju osigurava princip individualizacije kazne, tj. da kazna u svakom sluaju bude adekvatna i primjerena konkretnom uiniocu i djelu. Nikada se ne moe uzeti kao oteavajua okolnost ono to ini zakonsko obiljeje krivinog djela, a niti poricanje krivinog djela od strane uinioca.

26. UBLAAVANJE KAZNE Ublaavanje kazne znai odmjeravanje kazne ispod donje granice propisane za to djelo ili izricanje blae vrste kazne. Ublaavanje kazne uvijek je fakultativno. Ublaavanje moe biti zakonsko i sudsko. Granice ublaavanja su iste i kod zakonskog i sudskog ublaavanja. Zakonsko ublaavanje postoji u sluaju kad zakon propisuje da se uinilac moe blae kazniti. To su npr. sluajevi prekoraenja nune odbrane, prekoraenja krajnje nude, bitno smanjenje uraunljivosti, pravne zablude, pokuaja, pomaganja. Postoji mogunost ublaavanja i kada je kod pojedinih krivinih djela propisana takva mogunost, npr. kod krivinog djela otmice -ako je uinilac dobrovoljno pustio oteto lice prije nego je ostvaren njegov cilj (zahtjev). Sudsko ublaavanje postoji onda kad sud utvrdi da postoje osobito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja. U ovom sluaju, sud je duan da u presudi konkretno navede koje je to osobito olakavajue okolnosti utvrdio koje su dovele do ublaavanja kazne a ne samo paualno to navesti koristei neke fraze. Nije dovoljno da se radi samo o olakavajuim okolnostima, treba se raditi o osobito olakavajuim okolnostima koje eksplicitno i detaljno moraju biti navedene u presudi- kada je rije o sudskom ublaavanju kazne. Ublaavanje kazne moe biti po mjeri i po vrsti. Ublaavanje po mjeri postoji kada je sud u okviru iste vrste kazne kaznu izrekao ispod donje granice propisane u zakonu za to djelo tj. ispod posebnog zakonskog mimimuma, a ublaavanje po vrsti kada je umjesto kazne zatvora izrekao novanu kaznu kao blau. Prilikom ublaavanja kazne sud e posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru propisane kazne za to djelo. Npr. kod krivinog djela ubistva propisana je kazna u rasponu od 5-15g. Po lanu 42. stav 1. taka 1. KZFBiH u tom sluaju kazna se moe ublaiti do 1g zatvora, meutim sa obzirom na raspon kazni za ovo KD sigurno je da se u pravilu kazna nee ublaiti do te granice. Pravila o tome kako se vri ublaavanje propisana su u lanu 42. KZFBiH. Nema vie instituta pootravanja kazne osim kanjavanja viestrukih povratnika (vie puta uinili isto ili istovrsno KD) 27. OSLOBAANJE OD KAZNE

Stranica 27 od 248

To je poseban institut krivinog materijalnog prava. Moe se primjeniti samo kad to zakon izriito predvia. To je zakonsko ovlatenje o mogunosti oslobaanja uinioca od kazne. Po vaeem zakonu oslobaanje od kazne je fakultativno. Fakultativno oslobaanje od kazne postoji kod prekoraenja nune odbrane usljed jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom, prekoraenje krajnje nude pod osobito olakavajuim okolnostima, pravna zabluda, nepodoban pokuaj, sprijeavanje slubenog lica u vrenju slubene radnje u situaciji kada je izvrilac izazvan nezakonitim ili grubim ponaanjem slubenog lica, izbjegavanje izdravanja kada je uinilac ispunio obavezu prije izricanja prvostepene presude i sl. Ovu mogunost zakon izraava rijeima sud moe uinioca osloboditi od kazne.. Kad postoji mogunost oslobaanja od kazne, kazna se moe neogranieno ublaavati. Postoji i posebni sluaj oslobaanja od kazne za krivina djela uinjena iz nehata. To e biti u sluaju izvrenja djela iz nehata, kad posljedice tog djela tako teko pogaaju uinioca da izricanje kazne oigledno ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja. Npr. to e najee biti sluaj kod saobraajnih nezgoda u kojima strada lan porodice ili itava porodica uinioca ili npr uinilac isti oruje i iz nepanje pogine lan porodice. Presuda kojom se uinilac oslobaa od kazne je osuujua, to znai oglaava se krivim ali umjesto izricanja kazne u presudu se unosi odredba o tome da se oslobaa od kazne. 28. STICAJ KRIVINIH DJELA Sticaj krivinih djela postoji kada je uinilac jednom radnjom uinio vie krivinih djela za koja se istovremeno sudi. Postoji idealni i realni sticaj. Idealni sticaj postoji kada je jednom radnjom uinjeno vie krivinih djela npr. pucanjem iz vatrenog oruja ubije ili povrijedi dva lica. Realni sticaj postoji kada je uinilac sa vie radnji uinio vie krivinih djela, npr. uinilac je drugo lice tjelesno povrijedio, a nakon toga ukrao tuu pokretnu stvar. Sticaj moe biti homogeni i hetergeni. Homogeni je kada su u pitanju istorodna krivina djela, a heterogeni kada su u pitanju razliita krivina djela (protiv imovine i krvni delikt). Podjela na homogene i heterogene u praksi nema znaaj, izuzev to se kod izricanja kazne uzima kao oteavajua okolnost ako je uinilac ranije uinio vie istovrsnih djela za koja je osuen. U sluaju sticaja sud prvo utvruje pojedinane kazne za svako uinjeno krivino djelo, a zatim primjenom pravila o izricanju jedinstvene kazne izrie jedinstvenu kaznu. U zakonu su propisana pravila po kojima se izrie jedinstvena kazna, npr. ako su utvrene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora i zatvora, jedinstvena kazna e odgovarati utvrenoj kazni dugotrajnog zatvora. To je tzv. princip apsorpcije tj. tea kazna apsorbuje kaznu zatvora. Ako je sud utvrdio vie pojedinanih kazni zatvora, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedinane, ali ne smije dostii njihov zbir, niti prei 20 godina. Ako su pojedinane kazne do 3 godine, jedinstvena kazna ne smije biti vea od 8 godina. Ako su utvrene kazne zatvora i maloljetnikog zatvora, izrei e se jedinstvena kazna zatvora po prethodnim pravilima. U sluaju pojedinanih novanih kazni, jedinstvena kazna ne moe prei zbir pojedinanih kazni itd. Zakon nije propisao izricanje jedinstvene kazne u sluaju da su za sva djela utvrene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora. U nedostatku takve odredbe sud bi izrekao

Stranica 28 od 248

jedinstvenu kaznu koja bi odgovarala najteoj od utvrenih kazni a ako su iste onda bilo koju od njih. Sporedna kazna izrie se ako je utvrena makar za jedno KD- detaljna pravila izricanja jedinstvene kazne utvrena su zakonom. OSNOVNO PRAVILOJEDINSTVENA KAZNA MORA BITI VEA OD POJEDINANIH- NE SMIJE PREI NJIHOV ZBIR- NE SMIJE PREI ZAKONSKI MAKSIMUM OD 20 g. 29. PRODUENO KRIVINO DJELO Produeno krivino djelo je oblik prividnog realnog sticaja. Ono postoji kada je isto lice izvrilo vie istih ili istovrsnih vremenski odvojenih radnji od kojih svaka pojedinano sadri sva zakonska obiljeja krivinog djela, da postoji odreeni vremeski kontinuitet izmeu tih pojedinanih radnji, da su sve radnje izvrene sa umiljajem. Uslov je da sve radnje predstavljaju takvu kontinuiranu djelatnost koja odaje privid jedinstvene prirodne cjeline. Kod nekih krivinih djela, pored ovih uslova, potrebno je i identinost oteenog. To je tzv. varijabilni faktor. Identinost oteenog se javlja kod KD usmjerenih na lino dobro nekog ovjeka (ivot, tijelo ili dostojanstvo) U praktinom smislu, sve pojedinane krivinopravne radnje gube svoju pravnu samostalnost i uklapaju se u jedinstvenu kriminalnu djelatnost kao njeni sastavni djelovi. Tako nastala nova jedinstvena pravna cjelina pravno se kvalifikuje po najteoj radnji i po njoj izrie jedna kazna. Npr. osumnjieni je uinio u produenju krivino djelo sitne krae, obine krae i teke krae u odreenom vremenskom intervalu i za sve te radnje sudi se istovremeno. Ovdje su ispunjeni svi uslovi za postojanje produenog krivinog djela. Sve ove pojedinane radnje moraju biti sadrane u optunici i presudi, meutim, one e se pravno kvalifikovati kao jedno krivino djelo teke krae i za to djelo e se izrei jedna kazna. Na ovaj nain radnje koje predstavljaju krivino djelo krae i sitne krae uklopljene su u krivino djelo teke krae i time su izgubile svoju pravnu samostalnost. Kod krivinih djela koja su usmjerena protiv nekog linog dobra ovjeka, npr. ivot, tjelesni integritet, dostojanstvo linosti i sl. ne moe se raditi o produenom djelu, ve o sticaju krivinih djela, npr. ako uinilac u odreenom vremenskom intervalu dva ili vie puta tjelesno povrijedi isto lice, radie se o produenom krivinom djelu, meutim, ako su povrijeena razliita lica, radie se o sticaju krivinih djela. Ovo iz razloga to svaka fizika osoba uiva samostalnu i potpunu krivinopravnu zatitu. Kod produenih krivinih djela zastarjelost krivinog gonjenja nastupa izvrenjem poslednje radnje koja ulazi u sastav produenog djela. U sluaju da se nakon presuenja otkriju nove radnje, postojala bi mogunost ponavljanja krivinog postupka. Ako se pak u toku suenja utvrdi da neke radnje iz sastava produenog djela nisu dokazane, one e se jednostavno ispustiti iz opisa. Dakle, nee se donositi za te radnje oslobaajua presuda kao u sluaju sticaja. 30. ODMJERAVANJE KAZNE OSUENOM LICU Ako se sudi za krivino djelo koje je uinjeno prije zapoinjanja izdravanja kazne po ranijoj osudi, ili za djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne, izrei e se jedinstvena kazna po pravilima o sticaju. Pri tome e se u novu jedinstvenu kaznu uraunati vrijeme provedeno u pritvoru i dio izdrane kazne po ranijoj

Stranica 29 od 248

presudi. Izuzetno, ako se radi o krivinom djelu uinjenom za vrijeme izdravanja kazne, nee se postupiti kao u sluaju sticaja. U tom sluaju izrei e se kazna za novo djelo neovisno od ranije izreene kazne, ako se primjenom sticaja ne bi mogla ostavriti svrha kanjavanja s obzirom na trajanje neizdtranog dijela ranije izreene kazne. Neko lice je npr osueno na 10g zatvora, nakon 8g puteno je na dopust i tada uini novo KD za koje mu se utvrdi kazna zatvora u trajanju 12g. to znai maksimalno kod sticaja moe biti jedinstvena 20g njemu bi ostalo da odlei jo 4g. Izuzetak Lice dobije 5g kazne, nakon odleane 1g pobjegne i uini novo KD za koje mu se utvrdi samostalna kazna u trajanju 15g. Nakon izdravanja 15g duan je izdrati preostale 4g od prve kazne. Ovo iz razloga jer je odleao samo 1g ranije kazne te se izricanjem jedinstvene kazne ne bi postigla svrha kanjavanja.

31. PRISTANAK POVRIJEENOG Pristanak povrijeenog u pravilu ne iskljuuje postojanje krivinog djela, ali moe uticati na odmjeravanje kazne, npr. ne moe se eskulpirati uinilac kojem je oteeni rekao da ga ubode noem. Ovo je znaajno kod povreda nastalih na sportskim takmienjima. Sportske discipline su drutveno korisne te iskljuuju protivpravnost i postojanje krivinog djela. Protivpravnost e biti iskljuena pod uslovom da je do povreivanja dolo pod okolnostima odravanja sportskih takmienja u skladu sa pravilima. Ukoliko je do povrede dolo grubim odstupanjem od pravila sportske discipline, postojalo bi krivino djelo. Ovog u praksi malo ima. Ljekari su duni graanima pruati pomo. Ako se ista prua u skladu sa pravilima medicinske vjetine i doe do povreda nema ni protivpravnosti ni KD. Meutim, ako bi ljekar prilikom intervencije prekoraio ovlatenja i intervencije vrio- ne radi lijeenja ve radi eksperimenata postojalo bi KD nesavjesnog lijeenja ili neko drugo. 32. MJERE UPOZORENJA To su uslovna osuda i sudska opomena. Uslovna osuda Uslovna osuda se izrie prema krivino odgovornom uiniocu kada se ocijeni da je u pitanju djelo manjeg znaaja i da nije nuno izricanje kazne radi krivinopravne zatite i kada se moe oekivati da e samo upozorenje uz prijetnju kaznom dovoljno uticati na uinioca da vie ne ini krivina djela. Kod izricanja uslovne osude, prvo se izrie uslovna osuda, a zatim se u njoj utvruje kazna i istovremeno odreuje da se ta kazna nee izvriti ako uinilac u odreenom vremenu ne uini novo krivino djelo. To vrijeme naziva se vrijeme kunje ili provjeravanja a traje od 1 do 5 godina. Uslovna osuda moe se izrei ako je uiniocu utvrena novana kazna ili kazna zatvora do dvije godine. Za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina ili tea, uslovna osuda se moe izrei ako je kazna od dvije godine ili novana kazna utvrena

Stranica 30 od 248

primjenom odredaba o ublaavanju. Ne moe se izrei ako se ni odredbama o ublaavanju kazne ne moe izrei kazna manja od 1g. Uz uslovnu osudu mogu se odrediti i drugi dodatni uslovi kao: da vrati postignutu imovinsku korist, da naknadi tetu nastalu krivinim djelom, da ispuni druge zakonske obaveze i sl. Npr kod izbjegavanja izdravanja uz uslovnu osudu mogu se izrei dodatni uslovi , a to je da u odreenom roku