pravosudni ispit - edukacija za polaganje pravosudnog ispita (1)

Click here to load reader

Post on 30-Jul-2015

433 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PRAVOSUDNI ISPITEDUKACIJA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

KRIVINO MATERIJALNO PRAVO - RANKO NIKOLI KRIVINO PROCESNO PRAVO - MALIK HADIOMERAGI GRAANSKO PRAVOGRAANSKO MATERIJALNO PRAVO KAT ARINA MANDI - BEBA GRAANSKO PROCESNO PRAVO SUADA SELIMOVI

PRIVREDNO PRAVO HAJRUDIN HAJDAREVI, SILVIJA UPKA USTAVNO PRAVO I ORGANIZACIJA PRAVOSUA DEMO M. UPRAVNO I RADNO PRAVO KATA SENJAK, SADUDIN KRATOVI

Sarajevo, Januar Februar 2006Maida Baauevi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

24.12. 2005. RANKO NIK OLI 1. TA INI KRIVINO ZAKONODAVSTVO U BI H? Krivino zakonodovast vo sainjavaju: KZ BIH KZ Entiteta KZ Brko distrikta Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brko distrikta, kojima su propisana krivina djela Ovo zadnje se naziva dopunsko krivino zakonodavst vo. Tu su ZKP BiH, Entiteta i Brko distrikta, zakoni kantona u k ojima su propisna krivina djela, s tim da oni ne mogu propisivati djela koja su ve propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brko Distrikta. U irem smislu, ovdje se ubraja i ZKP BiH i ZKP Entiteta i Brko distrikta.U s vim zakonima koji ine dopunsko krivino zakonodavst vo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivinog zakonodavst va. 2. NAELO ZAKONITOSTI? Ovo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U mat erijalnom smislu ovo naelo je propisano u lanu 4. K ZFBiH. Ono znai da se k rivina djela i krivine sankcije za ta djela mogu propisivati samo zak onom, a ne propisima nie pravne snage. Drugi aspekt ovog naela znai da se nikome na moe izrei sankcija za djelo, ako ono prije nego to je uinjeno, u zakonu nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (lan 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva naela obezbjeuje se pricip zakonitosti u krivinom sistemu. 3. VREMENSKO VAENJE KRIVINOG ZAKONA (OBAV EZNA PRIMJENA BLAEG ZAKONA)? Ovaj pricip znai da se na uinioca krivinog djela primjenjuje zakon koji je vaio u vrijeme iz vrenja krivinog djela (Tempore Criminis ). Ovo pravilo je u skladu sa ustavom u smislu da nema retroaktivne primjene propisa. Meutim, ako se poslije iz vrenja krivi nog djela K Z izmjeni jednom ili vie puta, primjenie se onaj zakon koji je blai za uinioca. U toj situaciji mogue je da bude primjenjen novi ili stari zakon, u zavisnosti od toga koji je od njih blai. U zakonu nije eksplicitno propisano koji je zakon blai, ali do zakljuka o tome dolazi se neposrednom analizom s vih tih zakona. Na taj nain, teorija i sudska praksa ut vrdili su jedinst vene standarde ili kriterije na osnovu kojih se ut vruje koji je zakon blai. 4. KOJI SU KRITERIJI NA OS NOV U KOJIH S E UTV RUJE KOJI JE ZAKON BLAI? Blai je onaj zakon koji odreeno ponaanje ne propisuje kao krivino djelo. Npr. u ranijem krivinom zakonodavst vu postojalo je krivino djelo kockanje, uvreda, vei broj krivinih djela protiv oruanih snaga. Meutim, ta djela i jo neka u vaeem K Z su dekriminisana. Takoer, u vaeem KZ-u propisana su neka krivi na djela koja nisu postojala u ranijem K Z-u. Prema tome, ako se ut vrdi da je krivino djelo poinjeno u reimu ranijeg K Z-a, a sudi se po novom K Z-u, nema krivinog gonjenja, a ako je preduzeto, postupak e se obustaviti. Isto tako, da je neko ponaanje uinjeno u vrijeme vaenja ranijeg zakona, a s udi se u vrijeme va enja novog zakona, u kome je propisano to novo krivino djelo, primjenie se raniji z akon kao blai. Ovo je kljuni k riterijum za ut vrivanje koji je z akon blai i ukolik o se primjeni na konkretan sluaj, otpada pot reba za ut vrivanje ostalih kriterija. Blai je onaj zakon koji iako propisuje to krivino djelo, iskljuuje krivino gonjenje. Npr. slubeno lice prodre u tui stan radi hvatanja uinioca krivinog djela - nee krivino odgovarati jer je to uinio u vrenju slubene radnje. Blai je onaj zakon koji propisuje mogu nost oslobaanja od kazne ili blau vrstu kazne, npr. krivino djelo krae blai je va ei zakon jer postoji mogu nost izricanja blae kazne, a osim toga, ne propisuje kanjavanje za pokuaj.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMBlai je onaj zakon koji ne predvia izricanje sporedne kazne ili odreene mjere sigurnosti. Blai je onaj zakon koji previa ire mogunosti za ublaavanje k azne ili izricanje uslovne os ude, sudske opomene ili blae kanjavanje za pokuaj. Kada je rije o krivinoj odgovornosti pravnih lica, blai je raniji zakon jer nije propisivao krivinu odgovornost za pravna lica. 5. KAKO S E PRIMJENJUJE BLAI ZAKON? Blai zakon se primjenjuje u odnosu na konk retno djelo i konkret nog uinoca, a ne apstraktno. To znai da se analizom prethodnih kriterija ut vruje kako se ti zakoni odnose na konkretnog uinioca. Blai zakon mora se primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili kombinovano sa drugim zakonima. Blai zakon mora se primjeniti do pravosnanosti presude. Izuzetno, ako je povodom pravnih lijek ova (alba ili ponavljanje postupka) presud a ukinuta i odreeno novo suenje, blai zakon se mora primjeniti i u toj situaciji. Ovo iz razloga to vie ne postoji pravosnana presuda i s uenje poinje ispoetka. Ako nije ispotovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio stroiji zakon, postojae povreda krivinog zakona. 6. KRIVINE SANKCIJE? Krivine sankcije su: Kazne Mjere upozorenja Mjere sigurnosti Odgojne mjere Preporuk e Kazne, mjere upozorenja i mjere sigurnosti mogu se izrei samo uiniocu krivi nog djela koji je krivino odgovoran. 7. KRIVINO DJELO? Krivino djelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano k ao krivino djelo, ija su obiljeja odreena u zakonu i za koje je u zakonu propisana krivina sankcija. Da bi neko djelo bilo krivino djelo moraju biti kumulativno ispunjeni s vi ovi elementi. a) Protivpravnost kao elemenat krivinog djela ? Protivpravnost kao elemenat krivinog djela znai da je odreeno ponaanje u suprotnosti sa pozitivnim normama pravnog poretka. Meutim, pravni poredak doz voljava u odreenim situacijama i p od odreenim uslovima postojanje nekog osnova koji iskljuuje protivpravnost. Ti osnovi mogu biti u krivi nom materijalnom i krivinom procesnom pravu. U krivi nom materijalnom zakonu protivpravnost iskljuuje: djelo malog znaaja, nuna odbrana i krajnja nuda. U proc esnom pravu osnov iskljuenja protivpravnosti postoji u sluaju lienja slobode uinioca krivinog djela, odreivanje prit vora, vr enje pretresa stana i lica, zadravanje potanskih poiljki, preduzimanje posebnih istranih radnji i sl. Osnov iskljuenja protivpravnosti moe predstavljati i vrenje profesionalne dunosti npr. ljekarska intervencija. Nareenje pretpostavljenog ne iskljuuje protivpravnost. b) Propi sanost kri vinog djela u zakonu? Vidi pricip zakonitosti u metrijalnom smislu (l. 4 KZ FBiH) Ovo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo naelo je propisano u lanu 4. K ZFBiH. Ono znai da se k rivina djela i krivine sankcije za ta djela mogu propisivati samo zak onom, a ne propisima nie pravne snage. Drugi aspekt ovog naela znai da se nikome na moe izrei sankcija za djelo, ako ono prije nego to je uinjeno, u zakonu nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (lan 2. ZK P FBiH) - kombinacijom ova dva naela obezbjeuje se pricip zakonitosti u krivinom sistemu.

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMc) Obiljeja krivinog djela? Krivini zakon odreuje krivino djelo tako da propisuje okolnosti koje karakteriu odreeno ponaanje kao krivino djelo. Te okolnosti nazivaju se obiljejima, odnosno, elementima bi a krivinog djela. Obzirom na prirodu pojedinih djela, s vako djelo ima odreene elemente koji ine bie tog krivinog djela. Da bi djelo bilo svreno moraju biti ost varena s va njegova obiljeja. Ostala obiljeja slue za blie oz naavanje kanjivog ponaanja i po potrebi za razgranienje od drugih srodnih krivi nih djela. Npr. kod krivinog djela krae (l.286 KZFBiH) bitna obiljeja su: da se radi o tuoj pokretnoj st vari, da se ta st var oduzima i da se to ini u namjeri u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Krivino djelo teke krae sadri s va ova obiljeja, ali i dodatno obiljejeu pogledu naina izvrenja krae npr. da se kraa vri obijanjem ili provaljivanjem zat vorenih prostora, da se kraa vri u vrijeme elementarnih nepogoda (poplave, zemljotresi itd). P rema tome, po ovim dodatnim obiljejima ovo djelo se razlikuje od krivinog djela krae. K rivino djelo ubist va sastoji se u tome da uinilac liava ivota drugo lice. Meutim, ako se to liavanje vri iz nacionalnih, vjerskih ili rasnih pobuda, na okrutan nain, iz bezobzirne os vete i sl. radie se o tekim sluajevima ubist va koji su zaprijeeni stroijom kaznom. d) Radnja krivinog djela To je ona radnja kojom se iz vrava kri vino djelo i koja je oznaena u opis u krivinog djela kao radnja iz vrenja. Npr. kod krivinog djela krae radnja se sastoji u oduzimanju tue pokretne st vari, kod krivinog djela ubist va radnja se sastoji u liavanju ivota drugog lica. Kod nekih krivinih djela radnja iz vrenja sastoji se od dvije djelatnosti npr. kod razbojnit va jedna od radnji je primjena sile, a druga oduzimanje st vari. Kod t ak vih krivinih djela obje te radnje ulaze u sastav iz vrenja krivinog djela i njihovim preduzimanjem ost varuje se krivino djelo. K od ovih djela preduzimanjem samo jedne radnje nee se raditi o s vrenom k rivinom djelu, npr. upotreba sile, ve o pokuaju krivinog djela raz bojnit va. Kod nekih k rivinih djela zastupljeno je vie radnji, odnosno, modaliteta iz vrenj a. Te radnje mogu biti odreene alternativno i kumulativno. Kod altern ativnog odreenja radnja je oznaena na vie naina i to se iskazuje kod odreenog djela rjeju ili npr. kod krivinog djela pravljenja lane isprave radnja iz vrenja odreena je alter nativno, to znai da se ovo djelo moe iz vriti pravljenjem lane isprave ili nabavljanja ili upotrebom lane isprave. Iz vr enjem djela na bilo koji od ovih naina tj.