krivicno procesno pravo

of 56/56
Mjere za obezbjeđenje prisustva osumnjičenog, odnosno optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka Vrste mjera za obezbjeđenje prisustva osumnjičenog odnosno optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka Mjere koje se mogu poduzeti prema osumnjičenom, odnosno optuženom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspješno vođenje krivičnog postupka jesu poziv, dovođenje, mjere zabrane, jamstvo i pritvor. Načela u određivanju mjera za obezbjeđenje prisustva osumnjičenog odnosno optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka 1. Legalitet; 2. Srazmjernost; 3. Supsidijarnost; 4. Sudski nadzor. Prilikom odlučivanja koju će od navedenih mjera primjeniti, nadležni organ pridržavat će se uvjeta određenih za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom. Ove mjere ukinut će se i po službenoj dužnosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit će se drugom blažom mjerom kad za to nastupe uvjeti. Poziv Prisutnost osumnjičenog, odnosno optuženog pri izvršenju radnji u krivičnom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv je u pismenom obliku, izuzetno u usmenom, naredba koju je izdao tužilac (do podizanja optužnice) ili sud (nakon podizanja optužnice, kojom se osumnjičenom, odnosno optuženom naređuje da se zbog poduzimanja određene procesne radnje, odazove na poziv i dođe u određeno vrijeme na određeno mjesto. Osumnjičeni, odnosno optuženi je dužan da se odazove na uredan poziv. Ako optuženi nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat će se u mjestu gdje se nalazi ili će se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima.

Post on 28-Nov-2015

92 views

Category:

Documents

10 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Mjere za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno optuenog i uspjeno voenje krivinog postupkaVrste mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog odnosno optuenog i uspjeno voenje krivinog postupka Mjere koje se mogu poduzeti prema osumnjienom, odnosno optuenom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspjeno voenje krivinog postupka jesu poziv, dovoenje, mjere zabrane, jamstvo i pritvor. Naela u odreivanju mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog odnosno optuenog i uspjeno voenje krivinog postupka1. Legalitet;2. Srazmjernost;3. Supsidijarnost;4. Sudski nadzor.Prilikom odluivanja koju e od navedenih mjera primjeniti, nadleni organ pridravat e se uvjeta odreenih za primjenu pojedinih mjera, vodei rauna da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom. Ove mjere ukinut e se i po slubenoj dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit e se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uvjeti. PozivPrisutnost osumnjienog, odnosno optuenog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv je u pismenom obliku, izuzetno u usmenom, naredba koju je izdao tuilac (do podizanja optunice) ili sud (nakon podizanja optunice, kojom se osumnjienom, odnosno optuenom nareuje da se zbog poduzimanja odreene procesne radnje, odazove na poziv i doe u odreeno vrijeme na odreeno mjesto.Osumnjieni, odnosno optueni je duan da se odazove na uredan poziv. Ako optueni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat e se u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima. Ako se osumnjieni, odnosno optueni prvi put poziva, pouit e se u pozivu da ima pravo da uzme branitelja i da branitelj moe prisustvovati njegovom ispitivanju. . DovoenjeDovoenje je naredba za lienje slobode, ali ne i naredba za zatvaranje.Naredbu da se optueni dovede moe izdati Sud ako je donijeto rjeenje o pritvoru ili ako uredno pozvani optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti oigledno proizlazi da optueni izbjegava prijem poziva. Izuzetno, u hitnim sluajevima, naredbu moe izdati i Tuitelj ukoliko uredno pozvani osumnjieni ne doe a svoj izostanak ne opravda. Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu osumnjienom, odnosno optuenom i poziva ga da poe s njom. Ako osumnjieni, odnosno optueni to odbije, dovest e ga prinudno. Mjere zabranea) Zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi optueni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u inostranstvo, Sud moe, obrazloenim rjeenjem, zabraniti osumnjienom ili optuenom da napusti boravite. U pomenutim okolnostima Sud takoe moe, bilo kao dodatnu mjeru uz zabranu naputanja boravita bilo kao zasebnu mjeru, narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i zabranu koritenja line karte za prelazak dravne granice Bosne i Hercegovine (zabrana putovanja).Ostale mjere zabrane Kada okolnosti sluaja na to ukazuju, Sud moe izrei jednu ili vie sljedeih mjera zabrane: 1. zabranu preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili slubenih dunosti, 2. zabranu posjeivanja odreenih mjesta ili podruja, 3. zabranu sastajanja s odreenim osobama, 4. naredbu da se povremeno javlja odreenom dravnom organu, i privremeno oduzimanje vozake dozvole. Ostale mjere zabrane mogu biti izreene uz zabranu naputanja boravita kao i uz zabranu putovanja ili kao zasebne mjere. Jamstvo Optueni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve odreen samo zbog bojazni da e pobjei, moe se ostaviti na slobodi, odnosno moe se pustiti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega prui jamstvo da do kraja krivinog postupka nee pobjei, a sam optueni obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite. Jamstvo uvijek glasi na novani iznos koji se odreuje s obzirom na teinu krivinog djela, osobne i obiteljske prilike optuenog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo. Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee vrijednosti koje se lako mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo (stvarno jamstvo) ili u osobnoj obavezi jednog ili vie graana da e u sluaju bjekstva optuenog platiti utvreni iznos jamstva (lino jamstvo). Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasnitvu i posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo. Ako optueni pobjegne, rjeenjem e se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budeta Bosne i Hercegovine. Optuenom e se i pored datog jamstva odrediti pritvor ako na uredan poziv ne doe a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor. U navedenom sluaju jamstvo se ukida. Poloeni novani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vraaju se, a hipoteka se skida. Na isti nain se postupa i kad se krivini postupak pravomono dovri rjeenjem o obustavi postupka ili presudom. PritvorDefinicija - Pritvor kao preventivno lienje slobode predstavlja prinudno zadravanje osumnjienog, odnosno optuenog na odreenom mjestu, koje je osigurano straom ili drugom vrstom nadzora uz provoenje odreenog reima izvrenja pritvora i postupanja s pritvorenicima. Pritvor se moe odrediti ili produiti samo pod uslovima propisanim zakonom i samo ako se isti cilj ne moe ostvariti drugom mjerom. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme. Ako se osumnjieni ili optueni nalazi u pritvoru, dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom postupku i organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju s posebnom hitnou. U toku cijelog postupka pritvor e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih je odreen, a pritvoreni e odmah biti puten na slobodu. Zakonski razlozi za pritvor:Ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba uinila krivino djelo, pritvor joj se moe odrediti:a.ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,b) ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za krivini postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak utjecajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae,c) ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili da e dovriti pokuano krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna,d) u vanrednim okolnostima, ako se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili tea kazna, a koje je posebno teko s obzirom na nain izvrenja ili posljedice krivinog djela, ako bi putanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda. Pritvor odreuje ili produava rjeenjem Sud na prijedlog tuioca, a nakon to Sud prethodno saslua osumnjienog, odnosno optuenog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor predlae, osim u sluaju da se pritvor odreuje iz razloga to se osumnjieni, odnosno optueni krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva .Trajanje pritvora u istrazi:1. U istrazi pritvor moe trajati najdue 1 mjesec od dana liavanja slobode. 2. Poslije isteka ovog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na temelju rjeenja o produenju pritvora. U tom smislu pritvor se moe produiti na obrazloen prijedlog tuioca za najvie 2 mjeseca. 3. . Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora 10 godina ili tea kazna i ako postoje naroito vani razlozi vijee Vrhovnog suda moe na obrazloeni prijedlog tuioca pritvor produiti za jo najvie 3 mjeseca.4. . Izuzetno i u izrazito sloenom predmetu vezano za krivino djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, pritvor se moe ponovo produiti za jo najvie tri (3) mjeseca nakon produetka pritvora od strane vijea Vrhovnog suda. Pritvor se moe produiti dva puta uzastopno, po obrazloenom prijedlogu Tuioca za svako produenje, koji treba da sadri izjavu kolegija Tuilatva o potrebnim mjerama da bi se istraga okonala. O albi protiv rjeenja vijea o produenju pritvora odluuje vijee Apelacionog odjeljenja. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Ako se do isteka navednih rokova ne potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu. Pritvor nakon potvrivanja optunice Pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti i nakon potvrivanja optunice. Kontrola opravdanosti pritvora se vri po isteku svaka dva mjeseca od dana donoenja posljednjeg rjeenja o pritvoru. Nakon potvrivanja optunice i prije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue: jednu godinu u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina; jednu godinu i est mjeseci u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do deset godina; dvije godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora preko deset godina, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora; tri godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Ako u navedenim periodima ne bude izreena prvostepena presuda, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu. Odreivanje pritvora nakon izricanja presude Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, Sud e optuenom odrediti pritvor, odnosno pritvor e se produiti ako postoje razlozi iz lana 132. stava 1. take a. c. i d. zakona, a optuenom koji se nalazi u pritvoru ukinut e pritvor ako za pritvor vie ne postoje razlozi zbog kojih je bio odreen. Pritvor e se ukinuti ako je optueni osloboen od optube ili je optuba odbijena osim iz razloga nenadlenosti Suda ili ako je oglaen krivim, a osloboen od kazne ili je osuen samo na novanu kaznu ili je uvjetno osuen ili je zbog uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao. Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue jo devet mjeseci. Izuzetno, u sloenim predmetima i iz vanih razloga Apelaciono vijee moe pritvor produiti za jo najvie est mjeseci. Ako za to vrijeme ne bude izreena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinaava ili potvruje, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu. Ako u propisanim rokovima bude izreena drugostepena odluka kojom se prvostepena odluka ukida, pritvor moe trajati najdue jo jednu godinu od izricanja drugostepene odluke. Na zahtjev optuenog, koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vijea moe optuenog rjeenjem uputiti u ustanovu za izdravanje kazne i prije pravomonosti presude. Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne. Optueni koji se nalazi u pritvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravosnana, ostat e u pritvoru do upuivanja na izdravanje kazne, a najdue do isteka trajanja izreene kazne. I Pojam i vrste odluka u krivinom postupkuPojam sudske odlukeSudska odluka je vrsta procesne radnje s izjavom volje procesnog tijela da se pravna pravila sadrana u apstraktnim normama, primijene na konkretno injenino stanje, te da se tako na autoritativan nain stvore odreeni pravni uinci 1. Vrste sudskih odlukaPrema kriteriju oblika, odluke se u krivinom postupku dijele na:1. Presude,2. Rjeenja i3. Naredbe.Prema kriteriju sadraja dijele se na:1. Meritorne (sutinske) i2. Formalne (procesne).Prema kriteriju funkcije dijele se na:1. Zakljune (odluke kojima se zavrava postupak u pojedinom stadiju ili u cjelini) i2. Interimne (odluke kojima se rjeava o pitanjima od prethodne vanosti za donoenje zakljune odluke).II Pravomonost i izvrnost sudskih odluka u krivinom postupkuPravomonost pojam i svrhaPravomonost znai da odluka u postupku u kojem je donesena postaje neopozivom i neizmjenjivom, te ujedno sadri zapovijed da se mora izvriti.b. Vrste pravomonosti1. Formalna pravomonost; i2. Materijalna pravomonost.U pravnoj su teoriji poznate jo i tzv. apsolutna i relativna, te potpuna i djelomina pravomonost.. IzvrnostTri uvjeta:1. Pravomonost;2. Dostavljanje; i3. Nepostojanje zakonskih smetnji za izvrenje.Organizacija sudskog sistema u Bosni i HercegoviniSudska se funkcija ogleda u primjeni odreenog sistema pravnih propisa na konkretne drutvene odnose. Primjenjujui odreeni sistem pravnih propisa na konkretne drutvene odnose, sud raspravlja protivrjenosti u drutvu i rjeava sukob interesa kroz prizmu sudskih sporova.Sudsku funkciju u krivinom postupku na nivou BiH obavlja Sud BiH.Sudsku funkciju u krivinom postupku u FBiH obavljaju sudovi ope (ili redovne) nadlenosti i to:1. Opinski sudovi;2. Kantonalni sudovi i3. Vrhovni sud FBiH.Sudsku funkciju u krivinom postupku u RS obavljaju sudovi ope (ili redovne) nadlenosti i to:1. Osnovni sudovi;2. Okruni sudovi i3. Vrhovni sud RS.Sudsku funkciju u Brko Distriktu BiH obavljaju:1. Osnovni sud BD BiH i 2. Apelacioni sud BD BiH.Naela u obavljanju sudske funkcije1. Naelo sudske nezavisnosti i nepristranosti;2. Naelo zakonitog suda;3. Naelo zakonitosti;4. Naelo izbornosti i razrjeivosti sudija;5. Naelo nespojivosti sudske funkcije sa drugim funkcijama;6. Naelo zbornosti i7. Naelo viestepenosti.Vrste sudova1. Redovni sudovi (sudovi ope nadlenosti i specijalni sudovi) i vanredni sudovi (stalni ili povremeni)2. Pozivni, mjeoviti i porotni;3. Sudovi vieg i nieg ranga;4. Istrani i presudni, itd.Pojam i vrste sudske nadlenostiNadlenost je zakonom propisano pravo i dunost odreenog suda da postupa u odreenom krivinom predmetu.Sudska se nadlenost u krivinim predmetima utvruje unaprijed zakonom (npr. zakonima o sudovima, ili zakonima o krivinom postupku).Stvarna nadlenost (ratione materie)Osnov za odreivanje stvarne nadlenosti je priroda ili teina krivinog djela, odnosno propisana kazna.Mjesna nadlenost (ratione loci)Mjesna nadlenost se odreuje na temelju veze koja postoji izmeu krivinog djela i njegovog izvrioca i odreenog mjesta.Redovne mjesne nadlenosti:1. Prema mjestu izvrenja krivinog djela (forum delicti comissi);2. Prema mjestu prebivalita, odnosno boravita osumnjienog odnosno optuenog (forum domicile);3. Prema mjestu hvatanja, ili mjestu samoprijavljivanja poinitelja (forum deprehensionis).Vanredne mjesne nadlenosti:1. Nadlenost po odluci suda (forum ordinatum);2. Delegirana nadlenost nuna i vani razlozi (forum delegatum); i3. Nadlenost po koneksitetu (forum connexitatis).Funkcionalna nadlenostZa odreivanje ove nadlenosti je znaajna podjela krivinog postupka na stadije ili funkcije koje sudija ima u toku krivinog postupka.Lina nadlenost (ratione personae)O linoj nadlenosti se govori onda kada svojstvo osumnjienog, odnosno optuenog, ima utjecaja na odreivanje nadlenosti.Sukob nadlenosti1. Pozitivan sukob nadlenosti i2. Negativan sukob nadlenosti.Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava neposredno vii sud.

Izuzee sudijaIzuzee sudije predstavlja njegovo izuzimanje od suenja ili vrenja drugih procesnih radnji u odreenom krivinom predmetu zbog postojanja razloga koji dovode u sumnju njegovu nepristranost i objektivnost.Razlozi zbog kojih je mogue izuzeti od suenja u konkretnom krivinom postupku apstraktno sposobnog i zakonitog sudiju navedeni su po dva kriterija:1. Tzv. relativna nesposobnost sudije za suenje (iudex inhabilis) i2. Sudija ne moe vriti sudijsku dunost ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristranost (iudex suspectus).Organizacija tuilatva u Bosni i Hercegovini Tuilatvo BiH, Tuilatvo FBiH, Tuilatvo RS, Kantonalna tuilatva (FBiH), Okruna tuilatva (RS), Tuilatvo BD BiH.Naela u radu tuilatva Naelo jedinstva tuilatva, Naelo ustavnosti i zakonitosti, Naelo monokratskog ureenja, Naelo hijerarhijskog ureenja, Naelo devolucije, Naelo supstitucije.Prava i dunosti tuioca u krivinom postupkuSpecifina pravna priroda tuilatva i specifian pravni poloaj tuioca posljedica su okolnosti da je tuilac u krivinom postupku s jedne strane stranka i s druge strane dravni organ. U ostvarivanju funkcije krivinog gonjenja tuilac ima pravo i duan je daodmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je poinjeno krivino djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovoenja istrage, pronalaenja osumnjienog, rukovoenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlatenih slubenih osoba vezanim za pronalaenje osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza, sprovede istragu u skladu sa zakonom, daje imunitet u skladu s zakonom, zahtijeva dostavljanje informacija od strane dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba u Bosni i Hercegovini, izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu s zakonom, naredi ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od strane Suda u skladu s zakonom, utvruje injenice potrebne za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, naredi ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od strane Suda u skladu s zakonom, utvruje injenice potrebne za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, predlae izdavanje kaznenog naloga, podie i zastupa optunicu pred sudom, podnosi pravne lijekove, obavlja i druge poslove odreene zakonom. I OTEENIOteeni je osoba ije je lino ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno.Pojam oteene osobe se moe odnositi kako na fiziku, tako i na pravnu osobu.Prava oteenog u krivinom postupku Podnoenje prijave o izvrenom krivinom djelu; Pravo podnoenja prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva; Pravo predlaganja provoenja postupka medijacije povodom istaknutog imovinskopravnog zahtjeva; Pravo da bude obavijeten o nesprovoenju istrage, kao i o razlozima za to, kako bi ukoliko eli podnio pritubu uredu tuioca u roku od osam dana; Pravo da bude obavijeten o obustavi istrage kako bi ukoliko eli podnio pritubu uredu tuioca u roku od osam dana; Pravo da bude upoznat sa rezultatima pregovaranja o krivnji; Pravo da prisustvije glavnom pretresu i dr.Dunosti oteenog u krivinom postupku Ukoliko je pozvan kao svjedok na oteenog se primjenjuju sva prava i dunosti koje su vezane za poloaj svjedoka u krivinom postupku, osim ako zakonom nisu predviena odreena odstupanja; Duan je da dopusti da bude predmet dokazivanja ili pasivno dokazno sredstvo (npr. tjelesni pregled), Duan je da potuje sud, red i procesnu disciplinu.Imovinskopravni zahtjevUvjeti za isticanje imovinskopravnog zahtjeva:1. Ukoliko je nastao izvrenjem krivinog djela;2. Ukoliko je ovlatena osoba postavila prijedlog i3. Ukoliko se time ne bi znatno odugovlaio postupak.Imovinskopravni zahtjev se u krivinom postupku moe odnositi na:1. Naknadu tete;2. Povrat stvari;3. Ponitenje odreenog pravnog posla.Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva podnosi se sudu najkasnije do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije.Pojam krivinog postupka i krivinog procesnog prava1. Pojam krivinog postupkaUenje o pojmu krivinog postupka oslanja se na definisanje krivinog postupka kako sa aspekta krivinoprocesnih radnji koje se preduzimaju u cilju rasvjetljavanja krivinog djela i otkrivanja njegovog izvrioca, tako i polazei od krivinoprocesnih odnosa koji se razvijaju izmeu krivinoprocesnih subjekata. Krivini postupak sa stajalita krivinoprocesnih radnjiSkup krivinoprocesnih radnji koje preduzimaju krivinoprocesni subjekti (nadleni organi i osobe) u sluaju postojanja sumnje da je izvreno krivino djelo kako bi se ostvario drutveno prihvatljiv cilj reakcije na kriminalitet - predstavlja krivini postupak. Krivini postupak sa stajalita krivino procesnih odnosaSkup krivinoprocesnih odnosa koji se razvijaju izmeu krivinoprocesnih subjekata u sluaju sumnje da je izvreno krivino djelo kako bi se postigao drutveno prihvatljiv cilj reakcije na kriminalitet predstavlja krivini postupak. Pojam krivinog procesnog pravaKrivino procesno pravo je grana prava koja ureuje prava i dunosti krivinoprocesnih subjekata, vrste i oblik krivinoprocesnih radnji koje se preduzimaju, kao i oblik krivinoprocesnih odnosa u koje stupaju krivinoprocesni subjekti kad preduzimaju krivinoprocesne radnje. Drutveno prihvatljiv cilj krivinog postupka i krivinog procesnog pravaPomenuti se cilj ogleda u traenju odgovora na slijedea pitanja:1. Da li je u konkretnom sluaju poinjeno krivino djelo;2. Da li je osoba prema kojoj je upravljen krivinopravni zahtjev izvrila krivino djelo;3. 3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret; i4. 4. Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primijeniti krivinopravne sankcije.II Meunarodno pravo o pravima ovjeka i krivino procesno pravoZa krivini postupak je vezano uenje o egzistenciji dvije poznate tendencije u njegovim okvirima: tendencije za osiguranjem efikasnosti krivinog postupka u borbi protiv kriminaliteta ili da svaki poznati izvrilac krivinog djela bude uhvaen i kanjen u skladu sa propisima iz materijalnog krivinog prava i tendencije zatite graana od neopravdanog krivinog gonjenja i osude, odnosno da svaka osoba protiv koje se vodi krivini postupak raspolae mogunostima za odbranu.[1] Uvaavanje postojanja tendencija o efikasnom krivinom postupku i zatiti prava i sloboda ovjeka u krivinom postupku znai priznanje njihovog uticaja na ureenje krivinog postupka i, s tim u vezi, afirmaciju odnosno ograniavanje prava i sloboda ovjeka. Meunarodni i regionalni dokumenti od posebnog znaaja za zatitu ljudskih prava i sloboda u krivinom postupkuNeki od meunarodnih i regionalnih dokumenata koji su od posebnog znaaja za zatitu ljudskih prava i sloboda: Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka (1948), Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima (1966) sa dopunskim protokolima (1989), Konvencija o pravima djeteta (1989), Meunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije (1965), Konvencija protiv muenja i drugih oblika okrutnog, nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (1984), Standardna minimalna pravila UN za postupanje sa osuenicima (1955), Standardna minimalna pravila UN za primjenu sudskih postupaka prema maloljetnicima (1985), Deklaracija o nezavisnosti pravosua (1989). Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) sa dodatnim protokolima, koja se esto oznaava kao najmanji zajedniki imenitelj zatite prava ovjeka u Evropi, kao i praksa Evropskog suda za ljudska prava, Evropska konvencija o sprijeavanju muenja, nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (1987), Evropska zatvorska pravila (1987),Evropska konvencija o ostvarivanju prava djeteta (1995).U pomenutim dokumentima se nalaze norme koje se izmeu ostalog odnose na: pravo na tjelesni integritet i ljudsko dostojanstvo, zabranu svakog oblika diskriminacije i muenja, uslove za lienje slobode odnosno ogranienje prava na slobodu i sigurnost osobe, pravo svakog ovjeka na pravino suenje, pretpostavku nevinosti,

pravo na potivanje privatnog ivota i zatitu stana i prepiske, pravo na koritenje pravnog sredstva protiv odluke dravnog tijela, zabranu ponovnog suenja, najbolji interes djeteta kao osnovno naelo u postupanju sa maloljetnicima i zatitu prava maloljetnika, prava osuenih osoba i tretman osoba prema kojima se izvravaju krivine sankcije, pravo na rehabilitaciju i naknadu tete osobama koje su neosnovano osuene i nezakonito liene slobode i nezavisnost i samostalnost sudske funkcije. Krivino/kazneno pravo u irem smisluKrivino pravo u irem smislu ine: 1. Krivino materijalno pravo - krivino pravo u uem smislu;2. Krivino procesno pravo; 3. Pravo izvrenja krivinih sankcija i4. Organizacijsko krivino pravo.Pojam materijalnog krivinog pravaPod pojmom krivinog materijalnog prava podrazumijevaju se propisi kojima se odreuju pojmovi krivinih djela, zatim pojmovi kazni i drugih pravnih mjera koje se primjenjuju na poinitelje krivinih djela, kao i naelne posebne pravne uvjete pod kojim se kazne i druge mjere primjenjuju na poinitelje krivinih djela 1.Pojam krivinog procesnog pravaSistem pravnih propisa koji ureuju (normiraju) oblik (nain) izvoenja radnji od kojih se sastoji krivini postupak, odnosno oblik drutvenih odnosa u kojima se te radnje odvijaju naziva se pravom krivinog postupka odnosno krivinim procesnim pravom. 2Pojam prava izvrenja krivinih/kaznenih sankcijaPravo izvrenja krivinih sankcija normira postupak izvrenja krivinopravnih sankcija u smislu da ureuje aktivnosti odreenih dravnih organa kao i osoba kojima su izreene krivinopravne sankcije. Odnos krivinog procesnog prava prema materijalnom krivinom pravu.Odreen je time to krivino procesno pravo ureuje postupak primjene propisa materijalnog krivinog prava na konkretne sluajeve. Krivino procesno pravo i pravo izvrenja krivinih sankcija.Primjena kazne odnosno druge zakonske mjere u krivinom postupku ne znai da se odreena osoba u tom postupku i stvarno podvrgava izvrenju kazne. Stvarno izvrenje kazne potpada pod sistem normi koji se naziva pravo izvrenja krivinih sankcija. Krivini postupak i drugi kazneni postupciUobiajena podjela kanjivih djela jeste na:1. Krivina/kaznena djela;2. Prekraje; i 3. Disciplinske krivice. Obzirom na navedenu podjelu kanjivih djela razlikujemo:1. Krivini/kazneni postupak;2. Prekrajni postupak; i3. Disciplinski postupak. Slinosti:1. Procesna naela (naelo istine, javnosti i druga);2. Dokazne radnje (npr. sasluavanje osoba);3. Odreene sankcije ( npr. novana kazna) itd. Razlike:1. Nadleni organi odnosno tijela;2. Stupanj pravne ureenosti.Izvori krivinog procesnog prava BiH i FbiHIzvori krivinog procesnog prava u materijalnom smislu su drutveni odnosi u jednoj dravi koji uvjetuju nastanak krivinog procesnog prava, a formalni izvori krivinog procesnog prava su oblici ili forme u kojima su sadrana pravila krivinog procesnog prava kojima se pravno ureuju ti drutveni odnosi.1Formalni izvori krivinog procesnog prava mogu se promatrati kao:1. unutranji i2. meunarodni. Unutranji izvori su zakonski propisi unutranjeg krivinog procesnog prava i dijele se na:a) osnovne (ZKP BiH, ZKP FBiH, Ustavni dokumenti...) ib) dopunske (Zakon o Sudu BiH, Zakon o Tuilatvu BiH...). Meunarodni izvori krivinog procesnog prava su multilateralni i bilateralni ugovori koje je ratificirala Bosna i Hercegovina.Odredbe ZKP BiH o braniteljuOsumnjieni, odnosno optueni moe imati branitelja u toku cijelog postupka. Za branitelja se moe uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne uzme branitelja, osumnjienom, odnosno optuenom, osim ako se on tome izriito ne protivi, mogu branitelja uzeti njegov zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj. Branitelj mora predati punomo za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku. Branitelj ne moe biti oteeni, brani odnosno vanbrani drug oteenog ili Tuitelja, niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena. Branitelj koji je pozvan kao svjedok, ne moe biti branitelj u tom predmetu. Branitelj ne moe biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili Tuitelj. Prava i dunosti branitelja u krivinom postupku su ista bez obzira da li je u krivini postupak ukljuen na temelju punomoi ili rjeenja suda.Prava braniteljaPrije donoenja naredbe o provoenju istrage branitelj moe prikupljati podatke o dokazima koji su u korist osobe protiv koje se oekuje pokretanje krivinog postupka, kako bi u eventualnom krivinom postupku mogao raspolagati dokazima koji su in favorem osumnjienog.U toku provoenja istrage branitelj ima pravo prisustvovati ispitivanju osumnjienog.U postupku optuivanja branitelj ima pravo da prisustvuje izjanjenju o krivnji, da izvri uvid u sve spisei dokaze, predloi sudsko osiguranje dokaza i podnese prigovor(e) na optunicu.Na glavnom pretresu prisustvo branitelja je obavezno, kako kad se radi o postavljenom branitelju, tako i onda kada branilac nastupa na osnovu punomoi. Branitelj ima pravo poduzimati sve radnje koje su u korist optuenog ili slue zatiti njegovih prava.Pravo na direktno, unakrsno ili dodatno ispitivanje svjedoka ili vjetaka;Po zavretku dokaznog postupka branilac ima pravo, kao i tuilac, oteeni i optueni, na davanje zavrne rijei.Nakon zavretka prvostepenog postupka branitelj ima pravo da ulae redovne pravne lijekove (alba na presudu, alba na rjeenje) i podnese zahtjev za ponavljanje krivinog postupka kao vanredni pravni lijek.Dunosti braniteljaBranitelj ima ne samo pravo nego i dunost da preuti injenice koje idu na tetu osobe koju brani. Istovremeno branitelj ne smije sprijeavati sud, tuioca i druge organe u postupku da utvruju takve injenice.Branitelj je duan da prihvati odbranu i prui pravnu pomo osumnjienom, odnosno optuenom bez obzira da li je rije o fakultativnoj, obligatornoj ili odbani osoba slabog imovnog stanja.Branitelj je duan da postupa savjesno u zatiti interesa osumnjienog, odnosno optuenog i da uva kao tajnu sve to je saznao od osumnjienog, odnosno optuenog, tj. to mu je povjereno kao braniocu.Nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei deset godina zatvora ili tea kazna, optueni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optunice. Ako sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjienog, odnosno optuenog ili drugih okolnosti u interesu pravde. Ako je u optunici postavljen prijedlog da sud utvrdi da je osumnjieni izvrio krivino djelo u stanju neuraunljivosti, osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca poslije podnoenja tog prijedloga.Poseban sluaj obavezne odbrane postoji u sluaju kada optuenom koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna zatvora, a dostavljanje se ne moe izvriti na dosadanju adresu optuenog. Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam branitelja, ili branitelja ne angauju osobe kojima to pravo pripada prema zakonu, branitelja e mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea. U ovom sluaju, osumnjieni, odnosno optueni ima pravo na branitelja do pravomonosti presude, a ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora i u postupku po pravnom lijeku. Odbrana osoba slabog imovnog stanjaKad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravinosti bez obzira na propisanu kaznu, osumnjienom, odnosno optuenom e se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj, ako prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane. Predmet krivinog postupkaOsnovni predmet krivinog postupka jeste krivina stvar (Lat. causa criminis) kao dogaaj u stvarnosti koji ukazuje na mogunost postojanja odreenog krivinog djela i njegovog poinitelja, zbog ega se i vodi krivini postupak.Pored raspravljanja o krivinoj stvari u krivinom se postupku raspravljaju i sporedni predmeti i to:1. Imovinskopravni zahtjev;2. Trokovi krivinog postupka;3. Prethodna pitanja.Subjekti krivinog postupkaOsnovni krivinoprocesni subjekti:1. Sud;2. Tuilac;3. Osumnjieni, odnosno optueni;4. Sporedni krivinoprocesni subjekti;5. Zastupnici krivinoprocesnih subjekata;6. Pomonici krivinoprocesnih subjekata;7. Osobe koje u krivinom postupku uestvuju u tzv. adhezionom (pridrunom) postupku;8. Osobe koje su u krivinom postupku subjekti odreenih prava i dunosti.

Stranke u krivinom postupkuPrema krivinom procesnom pravu u BiH stranke u krivinom postupku su:1. tuilac i 2. osumnjieni, odnosno optueni.Stranaka sposobnost: Sposobnost osobe da bude strankom u krivinom postupku.Procesna sposobnost: Sposobnost stranke za poduzimanje krivinoprocesnih radnji.I Pregled historijskog razvoja krivinog procesnog pravaHistorijski pregled razvoja krivinog procesnog prava u pravilu obuhvata tri modela krivinog postupka i to:1. Akuzatorski ili optuni model;2. Invizitorski ili istrani model;3. Mjeoviti ili akuzatorsko-inkvizitorski model.Akuzatorski ili optuni model krivinog postupka znaajkePorijeklom ovaj model postupka potjee iz orijentalnog prava, te biva oblikovan u staroj Grkoj i Rimu. U Rimu se odrava do III stoljea kada iezava da bi ponovno postao vladajuom procesnom formom u VI i VII stoljeu u dravama stvorenim na ruevinama Rima zadravajui se sve do XIII stoljea kada ustupa mjesto inkvizitorskom postupku (osim u Engleskoj gdje se ouvao trajno da bi krajem XVIII stoljea preao u kontinentalnu Evropu gdje je uz stanovite izmjene postao sastavni dio novog mjeovitog krivinog postupka).Osnovne znaajke optunog, odnosno akuzatorskog postupka su:1. Ima karakter spora izmeu dvije ravnopravne stranke pred sudom;2. Spor pred sudom pokree tuilac (lat. accusator). Nemo iudex sine actore (ili: nema postupka bez tuioca).3. 3. Teret dokazivanja (lat. onus probandi) lei na tuiocu,4. 4. Tri krivinoprocesne funkcije: funkcija gonjenja, funkcija odbrane, funkcija presuenja.

Inkvizitorski ili istrani model krivinog postupka znaajkeInkvizitorski postupak kao suprotnost akuzatorskom krivinom postupku dobiva svoj konaan izgled tokom XIII stoljea uz napomenu kako je dugo vremena postojao uporedo sa akuzatorskim postupkom. Do XV stoljea ovaj krivini postupak postaje vodei model krivinog postupka u tadanjoj Evropi osim u Engleskoj. Temeljne znaajke ovog modela krivinog postupka su:1. Pokretanje postupka je u rukama subjekta koji istovremeno obavlja i funkciju presuenja,2. Dva dijela postupka: istraga (lat. inquisitio) i suenje. Istragu provodi inkvirent koji kroz zapisnike opisuje poduzete procesne radnje. Zapisnici o poduzetim radnjama i odlukama inili su spis predmeta.3. Sud u svojim rukama pored presuenja dri i funkciju optube, kao i funkciju odbrane;4. . Za vrijeme istrage osumnjieni je mogao iznijeti svoju odbranu koju je meutim morao i dokazati;5. Priznanje osumnjienog smatralo se kraljicom dokaza (lat. regina probationum).6. . Suenje je u pravilu bilo tajno pismeno i nekontradiktorno i optueni istom nije mogao niti prisustvovati, a odluke su se donosile uz posredno izvoenje dokaza;7. iroko je primjenjivan sistem takozvane zakonske (formalne ocjene dokaza).. Mjeoviti ili akuzatorsko-inkvizitorski model krivinog postupka znaajkeDrutvena, politika, ekonomska i filozofska klima nakon Francuske revolucije (1789) otvara prostor treem tipu postupka koji nije bio samostalni procesni oblik ve mjeavina akuzatorskih i inkvizitorskih elemenata. Prototip gotovo svih savremenih mjeovitih krivinih postupaka odreen je u nekadanjem francuskom Zakoniku o krivinoj istrazi iz 1808. godine u ijem tekstu po prvi put dolazi do izraaja mjeoviti krivini postupak.Temeljne znaajke ovog modela krivinog postupka su:1. Odvojene funkcije krivinog gonjenja, odbrane i presuenja te povjerene razliitim procesnim subjektima s. Primjena osnovnih krivinoprocesnih naela na glavnom pretresu (kontradiktornost, javnost, usmenost, neposrednost - sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,2. Primjena osnovnih krivinoprocesnih naela na glavnom pretresu (kontradiktornost, javnost, usmenost, neposrednost - sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,3. Na glavnom pretresu pored suda uestvuju i stranke, koje u kontradiktornom postupku iznose svoje tvrdnje pobijajui navode protivne stranke - sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,4. . Sud donosi presudu na temelju dokaza koji su izneseni na glavnoj raspravi, a ne na temelju onoga to je utvreno u pripremnom postupku - sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,5. . Pravo stranaka da ispituju svjedoke i vjetake na glavnom pretresu - sadraj ugraen iz akuzatorskog modela krivinog postupka,6. Podjela postupka na pripremni stadij, odnosno istragu, stadij optuivanja i stadij glavnog pretresa s donoenjem presude - sadraj ugraen iz inkvizitorskog modela krivinog postupka,7. . Primjena naela oficijelnosti krivinog gonjenja - sadraj ugraen iz inkvizitorskog modela krivinog postupka,8. . Pripremni postupak je tajan jer mu ne mogu prisustvovati ne samo graani ve u mnogim dravama (sa ovim oblikom postupka) ni sami uesnici u krivinom postupku - sadraj ugraen iz inkvizitorskog modela krivinog postupka,9. . Pravo suda da na glavnoj raspravi ispituje svjedoke ili vjetake - sadraj ugraen iz inkvizitorskog modela krivinog postupka, itd.Pregled razvoja krivinog procesnog prava u Bosni i HercegoviniPrva etapa nasljeivanje pravnih propisa bive Jugoslavije donoenjem Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju Zakona o krivinom postupku SFRJ (Slubeni list RBiH, broj 2/1992) i Uredbe sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o krivinom postupku koji je preuzet kao republiki zakon za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja (Slubeni list RBiH broj6/1992). Obe su pomenute uredbe potvrene Zakonom o potvrivanju uredbi sa zakonskom snagom (Slubeni list RBiH broj 13/1994).Druga etapa donoenje novog krivinog zakonodavstva u FBiH (Krivinog zakona FBiH, Zakona o krivinom postupku FBiH i Zakona o izvrenju krivinih sankcija u FBiH) 1998. godine. U RS-u ova etapa poinje ogranienim izmjenama i dopunama krivinog zakonodavstva ex-Jugoslavije tokom 1997. godine, dok Brko Distrikt donosi Krivini zakon i Zakon o krivinom postupku tokom 2000. godine.Trea etapa ova etapa zapoinje donoenjem Zakona o Sudu BiH 2000. godine, da bi potom 2002. godine dolo i do osnivanja Tuilatva BiH. Konano, a kao posljedica iroke reforme sistema krivinog pravosua u BiH uslijedilo je 2003. godine i donoenje novih zakona o krivinom postupku kako na nivou BiH, tako i u FBiH, RS-u, te BD-u.etvrta etapa reformom 2009. godine dolazi do izdvajanja odreene procesne materije iz okvira krivinoprocesnog zakonodavstva koja obuhvata slijedea specifina podruja:- podruje meunarodne saradnje u krivinim stvarima i pruanja meunarodne krivinopravne pomoi, te- podruje maloljetnike delinkvencije, maloljetnikog pravosua i zatite djece i maloljetnika u krivinom postupku (reforma okonana u RS-U i BD u, jo uvijek ne i u FBiH). Pretres stana prostorija i osobaPojam Pretresanje je materijalno istraivanje nad osobama i stvarima koje se poduzima s ciljem pronalaenja tragova krivinog djela ili predmeta vanih za krivini postupak ili s ciljem hvatanja izvrioca krivinog djela. 2. Vrste pretresa Vrste pretresanja se veu uz objekat pretresanja, te pravila postupanja u toku pretresanja. S obzirom na objekat pretresanja razlikujemo:a) Pretresanje nepokretnih i pokretnih stvari; ib) Pretresanje osoba. Pretresanje se moe odnositi na stan, druge prostorije ili pokretne stvari osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba. Pretresanje se moe poduzeti ne samo kod osobe za koju se sumnja da je izvrila krivino djelo, ve i kod osobe za koju ta sumnja ne postoji, pa i kod osobe koja je zbog srodstva ili drugih bliskih odnosa sa osumnjienim, odnosno optuenim, osloboena dunosti svjedoenja. b) Pretresanje osoba Pretresanje osoba se odnosi kako na osumnjienog, tako i na svaku drugu osobu koja nije izvrilac krivinog djela, ako je vjerojatno da se kod te osobe nalaze predmeti ili tragovi vani za krivini postupak. S obzirom na pravila koja se primjenjuju u toku pretresanja razlikujemo:a) Redovno pretresanje ili pretresanje s prethodnom predajom naredbe za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje;b) Pretresanje kod kojeg se osoba ne obavjetava o razlozima pretresanja, te se pretresanje obavlja bez prethodne najave;c) Pretresanje sa sudskom naredbom id) Pretresanje bez sudske naredbe. Pretresanje stana prostorija i osoba se u pravilu poduzima kao radnja dokazivanja u istrazi, ali se moe poduzeti i u kasnijim stadijima krivinog postupka uz napomenu kako su zakonski uvjeti za pretresanje uvijek isti bez obzira u kojem stadiju postupka se pretres provodi. Odredbe ZKP BiH o pretresanju stana, prostorija i osoba Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvan stana moe se poduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze uinitelj, sauesnik, tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak. 3.1. Pretres stana, ostalih prostorija i pokretnih stvariPretresanje pokretnih stvari, obuhvata i pretresanje kompjuterskih sistema, ureaja za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka, kao i mobilnih telefonskih aparata. Lica koja se koriste ovim ureajima duna su omoguiti pristup, predati medij na kojem su pohranjeni podaci, te pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja. 3.2. Pretresanje osoba Pretresanje osobe moe se poduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba poinila krivino djelo ili da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak. Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola. Naredba za pretresanje Naredbu za pretresanje izdaje Sud pod uvjetima propisanim zakonom. Naredbu za pretresanje Sud moe izdati na zahtjev Tuitelja ili na zahtjev ovlatenih slubenih osoba koje su dobile odobrenje od Tuitelja. Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja. Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, Sud e daljnji tok razgovora zabiljeiti. U sluaju kada se koristi zvuni ili stenografski zapisnik, zapisnik se u roku od 24 sata mora dati na prijepis ija e se istovjetnost ovjeriti i uvati s originalnim zapisnikom. . Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon ega se, bez odlaganja, mora vratiti Sudu. Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi. Postupak izvrenja naredbe za pretresanje Prije poetka pretresanja ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje. Ako je nakon toga ovlatenoj slubenoj osobi pristup uskraen, moe upotrijebiti silu u skladu sa zakonom. Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje kojom se odreuje pretresanje stana i drugih prostorija, ovlatena slubena osoba nije duna obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovlatena slubena osoba opravdano smatra da su prazni ili ako je ovlatena slubena osoba naredbom izriito ovlatena da ue bez prethodne najave. Korisnik stana i drugih prostorija pozvat e se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat e se njegov zastupnik ili neko od odraslih lanova domainstva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvriti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez njene prisutnosti. Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola. Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vri, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadraj zapisnika nije taan. Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se njihov starjeina ili rukovoditelj da bude prisutan pretresanju. Ako se pretresanje mora poduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju.

Zapisnik o pretresanju O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna. Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti i tano opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja e se odmah uruiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete. Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau predmeti koji nemaju veze s krivinim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upuuju na drugo krivino djelo, oni e se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju e se odmah izdati potvrda. O tome e se obavijestiti Tuitelj. Ti e se predmeti odmah vratiti ako Tuitelj ustanovi da nema osnova za pokretanje krivinog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti. Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i slinih ureaja za automatsku obradu podataka vratit e se nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje voenje krivinog postupka. Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivinog postupka i izbrisat e se, bez odlaganja, kad ta svrha prestane. Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba e napisati i potpisati potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv Suda koji je izdao naredbu. Ako je predmet privremeno oduzet od odreene osobe, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta mora se uruiti toj osobi. Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora se uruiti vlasniku, stanaru ili korisniku. Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba mora, bez odlaganja, vratiti Sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta. Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, Sud e zadrati predmete pod nadzorom Suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod nadzorom ovlatenog izvritelja naredbe. Pretresanje bez naredbe i svjedoka Ovlatena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvriti pretresanje:1. ako stanar tog stana to eli, 2. ako neko zove u pomo, 3. ako je potrebno uhvatiti uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, 4. ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi Suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka: 1. pri izvrenju naredbe o dovoenju, 2. prilikom lienja slobode, 3. ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje, 4. ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku. Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka, ovlatena slubena osoba mora odmah podnijeti izvjetaj Tuitelju, koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe i svjedoka. Privremeno oduzimanje predmeta1. Pojam i pojavni obliciPrivremeno oduzimanje predmeta i imovine se oznaava kao mjera procesne prinude sa viestruko razliitom prirodom. Ovom radnjom dokazivanja se:1. Pribavljaju dokazi vani za voenje krivinog postupka i donoenje sudske odluke;2. Osigurava sigurnost ljudi i imovine sprijeavanjem vrenja krivinih djela;3. Omoguava efikasno odvijanje krivinog postupka, s obzirom da privremeno oduzimanje predmeta, a naroito imovine, doprinosi efikasnijem odvijanju krivinog postupka i uspjenijem suzbijanju kriminaliteta.Privremeno oduzimanje predmeta ima slijedee pojavne oblike:1. Privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZ BiH imaju oduzeti;2. Privremeno oduzimanje predmeta koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku; 3. Prikupljanje podataka pohranjenih u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku obradu podataka;4. . Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki;5. . Privremeno oduzimanje dokumentacije; 6. Dostavljanje podataka o bankovnim depozitima i drugim financijskim transakcijama i poslovima odreene osobe;7. . Privremeno obustavljanje izvrenja odreene financijske transakcije; 8. Privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeenja;9. . Dostavljanje podataka o koritenju telekomunikacijskih usluga odreene osobe. Odredbe ZKP BiH o privremenom oduzimanju predmeta Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku privremeno e se oduzeti i na osnovu sudske odluke e se obezbijediti njihovo uvanje. Naredba za oduzimanje predmetaNaredbu za oduzimanje predmeta izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja ili na prijedlog ovlatene slubene osobe koja je dobila odobrenje od Tuitelja. Oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate naredbe. Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi Suda. Osoba koja ih odbije predati, moe se kazniti do 50.000 KM, a u sluaju daljnjeg odbijanja - moe se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a najdue 90 dana. Na isti nain postupit e se prema slubenoj ili odgovornoj osobi u dravnom organu ili pravnoj osobi. Pomenuto vrijedi i u pogledu podataka pohranjenih u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku obradu podataka. Meutim navedene mjere ne mogu se primijeniti prema osumnjienom, odnosno optuenom niti osobama koje su osloboene dunosti svjedoenja. Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe Suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta, Tuitelj e u roku od 72 sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta. Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev Tuitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku. Privremeno oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti. Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosnom optuenom ili one koje on odailje, a koje se nalaze kod preduzea i osoba koje vre poslove pote i telekomunikacija. Pomenute poiljke mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da e ove poiljke posluiti kao dokaz u postupku. Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja. Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki moe izdati i Tuitelj, ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da o njenom potvrivanju odluuje sudija za prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja poiljki. Ukoliko naredba ne bude potvrena te poiljke se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku. Mjere privremenog oduzimanja ne mogu se primjenjivati na pisma, telegrame i druge poiljke razmijenjene izmeu osumnjienog, odnosno optuenog i njegovog branitelja. Ukoliko to interesi postupka doputaju, o poduzetim mjerama privremenog oduzimanja obavijestit e se osumnjieni, odnosno optueni protiv koga su primijenjene te mjere. Izdate poiljke otvara Tuitelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju e se paziti da se ne povrijedi peat, a omoti i adresa e se sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik. Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku e se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija, i o tome izdati potvrda. Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i dokumentacija e se staviti u omot i zapeatiti. Predmet koji je oduzet od fizike, odnosno pravne osobe ne moe se prodati, pokloniti ili na drugi nain njim raspolagati.

Pravo albe Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo albe. Meutim, alba ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije. Protiv odluke Suda kojom se vraaju oduzeti predmeti ili dokumentacija, Tuitelj ima pravo podnijeti albu. Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri Tuitelj. O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Tuitelj je duan obavijestiti osobu ili preduzee od koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branitelja. Pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta i dokumentacije mora se voditi rauna da njihov sadraj ne saznaju neovlatene osobe. I Radnje u krivinom postupku1. Pojam radnje u krivinom postupkuRadnja u krivinom postupku je aktivno (npr. davanje iskaza, ulaganje albe) i/ili pasivno (npr. pravo osumnjienog, odnosno optuenog da uti i ne odgovara na postavljena pitanja) pravnom normom propisano ponaanje krivinoprocesnog subjekta, koje ima odgovarajue procesnopravne efekte.S obzirom na to ko ih poduzima postoje krivinoprocesne radnje suda i stranaka, te procesne radnje ostalih sporednih krivinoprocesnih subjekata.S obzirom na sadraj procesne radnje se dijele na radnje u smislu izjave volje (npr. alba) i radnje u smislu izjava o znanju (npr. vjetaenje).Konano prema obliku dijele se na usmene i pismene.2. Oblik ili forma radnji u krivinom postupkuVanost poduzimanja procesnih radnji u propisanom obliku ogleda se u slijedeem:1. Osiguranje kvalitetnog dokaznog materijala;2. Osiguranje nesmetanog i stvarnog vrenja prava koja su priznata procesnim subjektima;3. Postizanje najboljih procesnih rezultata na efikasan nain.

Mjesto izvrenja radnji u krivinom postupkuU pravilu u sjeditu i zgradi suda, odnosno tijela koje vri radnju, ali se mogu poduzimati i na drugim mjestima (npr. uviaj na mjestu izvrenja krivinog djela i sl.). Vrijeme izvrenja radnji u krivinom postupku Iz razloga efikasnog odvijanja krivinog postupka, procesne ekonomije i realizacije propisanih prava i obaveza, krivinoprocesne radnje se moraju izvravati brzo i u odreenom vremenskom periodu.S ciljem blagovremenog i efikasnog poduzimanja radnji u krivinom postupku se predviaju razliite vrste procesnih rokova.Rok je vremenski period u kojem ovlatena osoba treba da obavi odreenu procesnu radnju, odnosno u kojem je zabranjeno poduzimati konkretnu procesnu aktivnost koja se moe poduzimati tek protekom roka.Vrste rokova1. Suspenzivni ili dilatorni rok;2. Prekluzivni ili peremptorni rok i3. Instrukcioni rok.Takoer rokovi se dijele jo i na 1. Zakonske i sudske, te2. Subjektivne i objektivne rokove.Sprijeavanje i otklanjanje nepravilnih procesnih radnji Konsolidacija ili konvalidacija; Uklanjanje materijalnih greaka; Opoziv,; Preinaenje i Ponavljanje.

Procesne sankcije za radnje koje nisu poduzete u skladu sa unaprijed propisanim zakonskim uvjetima:1. Prekluzija;2. Neupotrebljivost radnje, odnosno njenih rezultata;3. Nevaljanost;4. Nedopustivost i5. Nepostojea procesna radnja.Temeljna naela krivinog procesnog pravaNaelo oficijelnosti i naelo dispozicije krivinog gonjenjaPrema ovom naelu, funkciju krivinog gonjenja ostvaruje nadleni organ po slubenoj dunosti (lat. ex officio) u javnom interesu nezavisno od volje osobe koja je oteena krivinim djelom ili neke druge osobe koja bi imala interes da se u odreenom predmetu (ne)ostvari funkcija krivinog gonjenja. Za razliku od naela oficijelnosti krivinog gonjenja, naelo dispozicije preputa pravo krivinog gonjenja volji oteene osobe, koja to gonjenje ostvaruje kroz privatnu tubu. U savremenom krivinom postupku naelo oficijelnosti je u prvom planu ime se u najveoj moguoj mjeri ograniava gonjenje na inicijativu oteenog. Interes suzbijanja kriminaliteta i zatita drutva od vrenja krivinih djela viestruko nadilazi interese oteenog i njegovu volju koju bi elio izraziti u pogledu iniciranja krivinog gonjenja. Naelo legaliteta i naelo oportuniteta krivinog gonjenja Za razliku od naela oficijelnosti krivinog gonjenja, koje, kako smo vidjeli, osigurava krivino gonjenje u javnom interesu bez obzira na volju oteenog, naelo legaliteta krivinog gonjenja znai da je tuilac duan preduzeti krivino gonjenje ako su ispunjeni zakonski uslovi, bez obzira na njegov stav o tome da li je ili nije potrebno krivino gonjenje. Dakle, tuilac koji je nosilac prava na pokretanje krivinog postupka po slubenoj dunosti, duan je po zakonu (lat. ex lege) preduzeti krivino gonjenje uvijek kad su za to ispunjeni propisani uslovi. Kao to prema naelu oficijelnosti pokretanje krivinog postupka ne zavisi od volje oteenog, tako prema naelu legaliteta krivinog gonjenja pokretanje krivinog postupka ne zavisi od volje tuioca; dakle, kad su ispunjeni zakonski uslovi, pokretanje krivinog postupka nije za tuioca samo mogunost ve i dunostU savremenim krivinim postupcima ne primjenjuje se iskljuivo naelo legaliteta. Naime, suprotno dunosti tuioca da kad su ispunjeni zakonski uslovi inicira pokretanje krivinog postupka i uestvuje u postupku, predvia se pravo tuioca da po naelu oportuniteta (ili cjelishodnosti) krivinog gonjenja ne preduzima krivino gonjenje, bez obzira to su u konkretnom sluaju ispunjeni zakonski uslovi za to, ako to nije u javnom interesu. I jedno i drugo naelo je danas prihvaeno. Kao prednosti naela legaliteta istiu se: jednakost graana pred zakonom, nepristrasnost u ostvarivanju funkcije krivinog gonjenja, nezavisnost i objektivnost krivinog pravosua i generalno preventivni efekti, dok se o pozitivnim stranama naela oportuniteta govori u smislu izbjegavanja krivinog postupka za laka krivina djela ili za specifine izvrioce krivinih djela, procesna ekonomija, te rastereenje krivinog pravosua. Naelo akuzatornostiNaelo akuzatornosti ili optuno naelo (lat. accusare optuiti) tradicionalno se smatra jednim od osnovnih krivinoprocesnih naela. Ovo naelo iroko je prihvaeno u savremenim krivinim postupcima, pa tako i u krivinom procesnom pravu Bosne i Hercegovine. Prema naelu akuzatornosti, krivini postupak se pokree i vodi samo po zahtjevu tuioca. Bez tuioca nema postupka, ne samo prilikom pokretanja, ve i za sve vrijeme njegovog trajanja. Tuilac moe odustati od svog krivinopravnog zahtjeva i u tom sluaju krivini postupak se obustavlja. Prihvatanje ovog naela omoguava razdvajanje osnovnih krivinoprocesnih funkcija i njihovo povjeravanje razliitim subjektima. U tom smislu, odvojena je funkcija krivinog gonjenja ili optuenja i povjerena tuiocu. Druga osnovna krivinoprocesna funkcija jeste funkcija presuenja, koja je povjerena sudu. Sud nema inicijativu za pokretanje krivinog postupka, niti za njegovo odranje u toku. Funkcija suda ogleda se u presuenju konkretne krivine stvari. Razdvajanjem funkcija krivinog gonjenja i presuenja izdvaja se i trea funkcija - funkcija odbrane, koju vri osumnjieni, odnosno optueni uz pomo branioca. Naelo kontradiktornostiZa naelo akuzatornosti vezano je naelo kontradiktornosti, koje se, takoer, tradicionalno uzima za jedno od osnovnih krivinoprocesnih naela. esto se ovo naelo oznaava i kao raspravno naelo. U sadrajnom smislu, naelo kontradiktornosti omoguava strankama (dakle, tuiocu i osumnjienom, odnosno optuenom) da pred sudom iznose svoje navode i argumente za njih, kao i da se izjasne o navodima suprotne stranke, a prije nego to sud donese odluku povodom onog to je predmet raspravljanja u postupku. Tuilac i optueni pred sudom iznose dvije suprotne teze: tezu optube i tezu odbrane, a sud je duan da ih saslua prije donoenja odluke o konkretnom krivinopravnom zahtjevu. Zahvaljujui ovom naelu, krivini postupak ima konstrukciju spora izmeu ravnopravnih stranaka pred nepristrasnim sudom. Naelo utvrivanja materijalne istineDa bi krivini postupak mogao ostvariti svrhu u smislu da se na osnovu zakonito pokrenutog i provedenog postupka donese pravilna presuda, a zato je odgovoran sud, krivini postupak se mora urediti tako da se ostvari ovo naelo. Materijalna istina (kao suprotnost formalnoj istini ili takvom utvrivanju injenica koje je zasnovano na zakonskim propisima o snazi pojedinih dokaza) oznaava utvrivanje injenica do kojeg sudija dolazi slobodno, nesputan dokaznim pravilimaProcesni instituti koji doprinose da sudska odluka bude zasnovana na potpuno i istinito utvrenom injeninom stanju:1. opta je obaveza suda, tuioca i drugih dravnih organa koji uestvuju u krivinom postupku da istinito i potpuno utvrde injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke i da paljivo i predano ispituju i utvruju kako injenice koje terete osumnjienog, odnosno optuenog, tako i one koje mu idu u korist; 2.pravo suda, tuioca i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima. Ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju (ili slobodno sudijsko uvjerenje) naglaena je i obavezom suda da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zakljuak da li je neka injenica utvrena (l. 296. st. 2. ZKP BiH). Ovom odredbom je iskljuena zakonska ocjena dokaza ili ocjena dokaza koja je unaprijed zakonom odreena u smislu da zakon odreuje vrijednost pojedinih dokaza;3.provjeravanje priznanja krivnje. Procesna pravila koja predstavljaju odstupanje od naela utvrivanja materijalne istine u krivinom postupku su:1. zbog zatite prava i sloboda ovjeka, u krivinom postupku je obezbjeeno pravo na utnju, 2. u interesu zatite prava optuene osobe je i princip zabrane preinaenja presude na tetu optuenog. Naime, ako je alba izjavljena samo u korist optuenog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu tetu. Prema tome, donoenje odluke na tetu optuenog nije mogue bez obzira to su u albenom postupku utvrene injenice koje su na tetu optuenog. Dakle, materijalna istina do koje je doao sud povodom pravnog lijeka nee se moi izraziti kroz novu sudsku odluku; 3. naelo ne bis in idem (ne dva puta o istom) ili zabrana ponovnog suenja u istoj krivinoj stvari, takoer, predstavlja odstupanje od naelonog stava da se u krivinom postupku treba utvrditi materijalna istina, 4. odstupanje od naela utvrivanja materijalne istine u krivinom postupku je subjektivni i objektivni identitet izmeu presude i optube Sud raspravlja i odluuje o krivinopravnom zahtjevu koji je naveden u optunom aktu.6. Naelo slobodne ocjene dokaza Naelo slobodne ocjene dokaza je u neposrednoj vezi sa naelom utvrivanja materijalne istine u krivinom postupku. Ovo naelo znai da sud ocjenjuje izvedene dokaze u skladu sa svojom logikom i psiholokom analizom, na osnovu zakonitosti ljudskog miljenja i iskustva. Pri tome, sud nije vezan za zakonska pravila koja bi unaprijed (lat. a priori) odreivala vrijednost pojedinih dokaza. Sud mora u obrazloenju presude navesti odreeno i potpuno iz kojih razloga uzima da su odreene pravno relevantne injenice dokazane, odnosno da nije dokazano njihovo postojanje. Takoer, prilikom donoenja presude sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zakljuak o tome da li je neka injenica dokazana. Stoga, slobodna ocjena dokaza u konkretnom krivinom predmetu zahtijeva obrazloenje, u sadrajnom smislu, kako svakog dokaza pojedinano, tako i svih dokaza zajedno. Izuzetno, pozitivno procesno pravo poznaje odstupanja od naela slobodne ocjene dokaza. To je sluaj, npr., kod obaveznih vrsta vjetaenja. 7. Naelo neposrednosti u provoenju i ocjeni dokaza Ovo naelo ogleda se u zahtjevu da izlaganja stranaka, izvoenje dokaza i sve druge radnje potrebne za formiranje odluke moraju biti izvedene pred sudom koji e donijeti odluku, tako da sud prima, bez posredovanja drugih organa, ulne utiske o cjelokupnom procesnom materijalu na kome e se zasnivati njegova odluka.[Pravna teorija razlikuje dvije vrste neposrednosti u krivinom postupku:1. formalna neposrednost ili neposrednost u uem smislu i2. materijalna neposrednost ili neposrednost u irem smislu. 3. O posrednom izvoenju i ocjeni dokaza govorimo onda kada se itaju zapisnici o dokaznim radnjama poduzetim u toku krivinog postupka ili pred nekim drugim tijelima. Naelo javnosti u krivinom postupku Ovo naelo se prije svega, odnosi na graansku javnost ili pravo drugih osoba koje u konkretnom krivinom postupku nisu procesni subjekti da prisustvuju sudskim raspravama (opa javnost). Pored ope javnosti, u krivinom postupku postoji i stranaka javnost ili pravo stranaka da prisustvuju radnjama u krivinom postupku. Kada se govori o naelu javnosti, onda se misli na opu javnost na glavnom pretresu. U prethodnom postupku ili istrazi implementirana je samo stranaka javnost. Razlozi za iskljuenje javnosti:a) Ako je to u interesu dravne sigurnosti;b) Ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne, slubene ili vane poslovne tajne;c) Iz razloga uvanja javnog reda;d) Zbog zatite morala u demokratskom drutvu;e) Radi zatite linog i intimnog ivota optuenog; f) f) Zbog zatite linog i intimnog ivota oteenog;g) g) Radi zatite interesa maloljetnika;h) h) Radi zatite interesa svjedoka.i) Iskljuivanje javnosti izvan navedenih zakonskih uvjeta predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba krivinog postupka, zbog ega se prvostepena presuda mora ukinuti. j) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, branioca, oteenog, zakonskog zastupnika i punomonika. Naelo pravinosti u krivinom postupkuOdredbom lana 6. EKLJP zagarantovano je pravo na pravian postupak u krivinim predmetima, kao jedno od osnovnih prava i sloboda ovjeka. Naelo pravinog postupka obuhvata vei broj prava svakog ovjeka protiv koga se vodi krivini postupak. Ova prava odreuju uslove koji su potrebni da bi se odreeni postupak mogao oznaiti kao pravian. Pravo na pravian postupak treba osigurati da niko nevin ne bude osuen, a da izvriocu krivinog djela nadleni sud i u zakonito pokrenutom i provedenom postupku izrekne krivinopravnu sankciju pod uvjetima koje predvia materijalno krivino pravo. 10. Naelo usmenosti;11. Naelo pretpostavke nevinosti i in dubio pro reo;12. Naelo ne bis in idem;13. Naelo upotrebe jezika i pisma u krivinom postupku.

injenice i injenino stanje u krivinom postupkuO pojmu injenice i injeninog stanja u krivinom postupkuU krivinom se postupku, kao i u svakom drugom sudskom postupku nastoji utvrditi stanovite injenice. Prema krivinoprocesnoj teoriji za ovaj postupak specifine injenice koje se moraju utvrditi su one koje e nam dati odgovore na slijedea pitanja: 1. Da li je u konkretnom sluaju izvreno krivino djelo?2. Da li je osoba prema kojoj je upravljen krivinopravni zahtjev izvrila krivino djelo?3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret? 4. Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primijeniti krivinopravne sankcijeU smislu krivinog procesnog prava i krivinog postupka injenica se odreuje kao pojava u stvarnosti, u kojoj se sastoje uvjeti primjene krivinog materijalnog prava za primjenu krivine sankcije u konkretnom sluaju i uvjeti procesnog prava za voenje krivinog postupka i vrenje procesnih radnji.[Pod pojmom injeninog stanja razumijeva se kompleks, ili skup odreenih injenica koje se moraju utvrditi u krivinom postupku, a za donoenje pravilne odluke, odnosno skup injenica na kojima se neposredno temelji primjena materijalnog ili formalnog krivinog zakona u odreenom krivinom predmetu2. Vrste injenica koje se utvruju u krivinom postupku:1. Materijalnopravno relevantne injenice (injenice na koje materijalno krivino pravo nadovezuje odreenu pravnu posljedicu ;2. Procesnopravno relevantne injenice (to su sve injenice na koje se neposredno nadovezuje primjena kakve norme krivinog procesnog prava ); 3. Indicije (Kako se naglaava[4] rije je o injenicama koje su utvrene sa sigurnou ili/i okolnostima koje neizravno ukazuju na postojanje odreenog krivinog djela i bliu ili dalju vezu izmeu tog djela i neke osobe kao poinitelja, odnosno sauesnike, rtvu i sl4. Pomone injenice (injenice koje se u krivinom utvruju radi provjeravanja vjerodostojnosti izvora saznanja o pravno relevatnim injenicama ili indicijimaPoznate su jo neke klasifikacije injenica koje se utvruju, odnosno dokazuju u krivinom postupku. Tako se prema M. Grubau [6] navedene dijele na: Materijalne i procesne; Unutranje i spoljanje; Pozitivne i negativne; Sporne i nesporne. injenice koje se ne utvruju u krivinom postupku 1. injenice koje ne treba utvrivati u krivinom postupku (oite ili oigledne injenice, notorne ili opepoznate injenice i presumpcije presumptio iuris, presumptio iuris et de iure); 2. injenice koje sud ne smije utvrivati u krivinom postupku (npr. injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedilo naelo zabrane reformatio in peius, injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedile odredbe o iskljuivanju od dunosti svjedoenja i sl.) 4. Utvrivanje injenica u krivinom postupku injenice vane za krivini postupak mogu se utvrditi (saznati) na etiri slijedea naina i to: vlastitim opaanjem, tako da neko ko zna neto o injenicama iz vlastitog opaanja to svoje znanje saopi tijelu krivinog postupka (to moe biti npr.osumnjieni, odnosno optueni), itanjem pismenih saopenja odnosno pismenih biljeki o injenicama (ta pismena saopenja i biljeke nose naziv isprave) to ih je uinio neko drugi ko o tim injenicama neto zna iz vlastitog opaanja, bez obzira na to u koju je svrhu takav zapis uinjen, gledanjem ili sluanjem snimki uinjenih tehnikom registracijom injenica (fotografija, filmova, magnetofonskih ili magnetoskopskih snimki itd.).[Navedena etiri naina utvrivanja injenica kako se naglaava[8] mogu biti svedena na dva glavna i to:1.vlastitim opaanjem tijela krivinog postupka; i 2. dokazivanjem, posredno.Utvrivanje injenica vlastitim opaanjem u najopenitijem smislu predstavlja zakljuivanje o postojanju ili nepostojanju kakve injenice ili o njenom sadraju (kvalitetu ili kvantitetu tog sadraja) na temelju vlastitih osjetila subjekta ili tijela koje ih utvruje.Do utvrivanja injenica vlastitim opaanjem u krivinom postupku moe doi na vie naina npr. putem dokazne radnje uviaja, takoer rekonstrukcije dogaaja, i sl. Za razliku od vlastitog opaanja injenica, prilikom njihova utvrivanja posrednim putem, odnosno dokazivanjem, tijela pozvana i ovlatena na njihovo utvrivanje susreu se sa tzv. posrednicima u njihovu utvrivanju, od ije vjerodostojnosti e ovisiti i vjerodostojnost zakljuka o postojanju ili nepostojanju odreene injenice. Teorije o utvrivanju injenica u krivinom postupku atomistike teorije svakom izvedenom dokazu pripisuje se odreena dokazna vrijednost;globalistike teorije ocjena dokazne vrijednosti nije u potpunosti transparentna niti samoj osobi koja dokaze ocjenjuje. Dokazi Pojam dokaza podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog istinitosti neke vane injenice u postupku.[1] To je krivinopravno relevantna informacija sadrana u osobama i stvarima, koja je dobivena na procesno propisan nain i upotrebom procesno predvienih sredstavaTo je izvor saznanja o vanoj injenici koja se u krivinom postupku ne moe utvrditi vlastitim opaanjem, pa procesno tijelo misaono uporite za njezino utvrenje izvodi iz sadraja iskaza osobe, isprave ili tehnike snimke zakljuivanjem o postojanju ili nepostojanju te injenice.. Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno sredstvo 1. Predmet dokaza (lat. thema probandi) predmet dokaza je injenica koju treba dokazati;2. Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) dokazni osnov je injenica koja je ve dokazana i iz koje se izvodi zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice koja se dokazuje;3. 3. Dokazno sredstvo (lat. media probandi) je izvor iz kojega se dobiva injenica koja je dokazni osnov. 3. Neke klasifikacije dokaza1. Neposredni i posredni dokazi. Podjela dokaza na neposredne i posredne temelji se na nainu na koji tijelo krivinog postupka utvruje odreenu pravno relevantnu injenicu ili injenice u postupku. Pa ako se to utvrivanje vri izravno, odnosno neposredno onda govorimo o neposrednim dokazima, a ako se vri putem injenica indicija onda govorimo o posrednim dokazima.[4] Ovi potonji su u literaturi poznati i kao indicijalni dokazi.2. Prvobitni i izvedeni dokazi. Ova se podjela temelji na tome da li se radi o utvrivanju injenica na temelju dokaza iz prve ruke ili na temelju dokaza iz druge ruke. Tako bi se prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu ispravu ili iskaz svjedoka oevica, a izvedenim dokazom prijepis isprave ili iskaz svjedoka po uvenju. 3. Osobni i stvarni dokazi. Ova podjela polazi od izvora dokaza. U tom smislu ako je izvor dokaza osoba, govorimo o osobnim ili personalnim dokazima, a ako je izvor dokaza predmet, odnosno stvar onda govorimo o stvarnim ili materijalnim dokazima. 4. Dokazi optube i dokazi odbrane. Dokazi se dijele na optuujue i opravdavajue obzirom na to da li potvruju postojanje injenica koje ukazuju na povezanost osumnjienog odnosno optuenog sa djelom koje mu se stavlja na teret (u smislu da se radi o krivinom djelu, da je osumnjieni, odnosno optueni poinitelj, te da je kriv za djelo koje mu se stavlja na teret) ili potvruju nepostojanje injenica koje ukazuju na prethodno pomenute vidove povezanosti osumnjienog, odnosno optuenog sa krivinim djelom koje mu se stavlja na teret. Dokazi u savremenom krivinom postupku1. iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, 2. iskaz svjedoka, 3. iskaz vjetaka, 4. isprave, 5. snimke dobivene tehnikom registracijom injenica.

Nezakoniti dokaziPravna teorija razlikuje vie vidova nezakonitih dokaza i to:[5] dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen nain, (npr. iznuivanje priznanja ili kakve druge izjave od osumnjienog, odnosno optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku);dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim povredama odredaba procesnog zakona, (npr. dokazi dobiveni povredom prava na odbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana, prostorija i osoba koji je izvren bez sudske naredbe ili prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne pretresu); i dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim povredama odredaba procesnog zakona, (npr. dokazi dobiveni povredom prava na odbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana, prostorija i osoba koji je izvren bez sudske naredbe ili prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne pretresu); i dokazi proizali iz nezakonitih dokaza (tzv. plodovi otrovne voke), koji takoer predstavljaju nezakonite dokaze. Radi se o dokazima koji su pribavljeni na zakonit nain ali se za njih saznalo iz dokaza koji su prvotno pribavljeni na nezakonit nain (npr. u okviru provoenja pretresa stana, prostorija ili osoba bez sudske naredbe, osim u sluajevima kada to zakon dozvoljava, izvreno je privremeno oduzimanje predmeta koji su posluili za izvrenje krivinog djela na nain kako to predvia procesni zakon U navedenom sluaju bez obzira to su predmeti koji su posluili za izvrenje krivinog djela privremeno oduzeti u skladu sa odredbama procesnog zakona pa su prema tome i zakoniti oni se nee moi koristiti u postupku, niti e se na njima moi temeljiti presuda obzirom da je njihovom zakonitom oduzimanju prethodio nezakonito izvren pretres).