krivicno procesno-posebni dio

7/29/2019 Krivicno Procesno-posebni Dio

1/35

- KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

II. ISTRAGA

Pojam i cilj:Istraga je faza prethodnog postupka koju provodi tuilac protiv odreenog lica zbogpostojanja osnova sumnje da je izvrilo krivino dijelo. Prema zakonu istraga obuhvata aktivnostipreduzete od strane tuioca ili ovlatenog lica u skladu sa ovim zakonom ukljuujui i prikupljanje iuvanje izjava i dokaza.Osnovne karakteristike:Istraga ima tuilaki karakter kako zbog organa koji je sprovode tako i zbog prirode odnosa meuglavnim krivino procesnim subjektima.

Pojam sutina i znaaj prijaveOtkrivanje krivinog dijela odvija se uglavnom putem prijave a izuzetno i glasom o tome da je uinjenoneko krivino dijelo ako glas dopre do tuioca. Kao krivino procesni akt prijava otkriva da je izvrenokrivino dijelo i o tome obavjetava javnog tuioca.Poseban znaaj o sastavljanju odnosno dostavljanjuprijave javnom tuiocu imaju policijski organi.Prijava je krivino procesni akt kojim fiziko ili pravno lice

obavjetava javnog tuioca o tome da je izvreno krivino dijelo i pri tome ukazuje i na odreeno licekoje bi moglo biti izvrioc krivinog dijela. Ona je pisano ili usmeno obavjetenje o izvrenom krivinomdijelu upueno tuiocu neposredno ili posredno.Prema tome ko ih podnosi prijave mogu biti:Slubene prijave: je akt kojim slubeno lice u organima vlasti preduzeima ili ustanovama obavjetavatuioca o krivinom dijelu o kome su oni obavjeteni ili za koji saznaju na neki drugi nain. Slubeneprijave najee podnose policijski organi. Podnosei prijavu slubeno lice e poduzeti mjere da bi sesauvali tragovi krivinog dijela. Pored toga zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staraoci,usvajaoci ili druga lica koja su duna da pruaju pomo i zatitu maloljetnim licima a koji saznaju ili uoeda je maloljetno lice rtva seksualnog, fizikog, ili nekog drugog zloastavljanja duni su o toj sumnjiodmah obavjetiti ovlateno slubeno lice ili javnog tuioca.Privatna prijava: je akt kojim pojedini graanin ili pravno lice obavjetava tuioca o krivinom dijelu.

Graanin ima pravo prijaviti izvrenje krivinog dijela, a to znai da je dunost svakoga ko zna zaizvrenje krivinog dijala isto prijaviti ili u suprotnom i sam ini krivino dijelo.Zakon je predvidio posebne sankcije za lica koja su optuena od strane Meunarodnog krivinog suda.Svaki graanin je duan prijaviti mjeto ili kretanje na kome se nalazi optueni ako blagovremenipronalazak tog lica zavisi od ove prijave.Ovdje je potrebno prije znati za optunicu Meunarodnogkrvinog suda i kretanje ili mjesto gdje se nalazi oprueni.Posmatrano sa asprekta obaveznostiprijavljivanja krivinog dijela prije svega mogu biti obavezne i fakultativne (dobrovoljne). Obavezaprijavljivanja krivinog djela odnosi se prije svega na slubena lica u svim organima vlasti, javnimpreduzeima i ustanovama koja su duna da prijave krivina dijela o kojima su obavezna i za koja znajuna neki drugi nain.Prema nainu podnoenja prijava moe biti u pisanoj formi ili usmena, a kada se ona podnosi usmenoprijavilac e se upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. Podnesena pismena krivina prijava mora

biti potpisana ili anonimna. Potpisivanje prijave lanim imenom je krivino dijelo falsifikata. Anonimneprijave mogu nastati iz raznih razloga (strah podnosioca da se ne izloi eventualnoj opasnosti, prezirsredine u kojoj ivi).Sadrina prijaveZakon o krivinom postupku kao i zakoni i drugi propisi iz oblasti funkcionisanja ovlatenih slubenih licane sadre izriite odredbe o sadrini prijave osim djelimino kada je rije o izvjetaju ovlatenihslubenih lica.Po mogunosti svaka prijava trebala bi sadrati

-line podatke prijavioca, osim ako bi navoenje ovih podataka bilo tetno za njega,-podatke o krivinom dijelu koje obuhvataju injenini opis krivinog dijela u pogledu naina,mjesta, veremena i sredstva izvrenja.-to detaljniji opis mjesta dogaaja i situacije na njemu,-opis korpora delicti,-ko i ta je napadnuto,

1


2/35

-dali je prijavilac izvrio promjene na mjestu dogaaja,-line podatke o prijavljenom licu,-podatke o oteenom-vrijeme saznanja za krivini dogaaj-dijelo,-saznanja koja su svojom djelatnou i aktivnou pribavila ovlatena slubena lica,-podatke o licima koja mogu potvrditi navode u prijavi.Ukoliko je poinilac poznat unose se podaci o kojima prijavilac raspolae.

Prijava ovlatenog slubenog licaPrijave ovlatenih slubenih lica mogu se razlikovati sa obzirom na izvore saznanja o izvrenomkrivinom dijelu i uiniocu.-Prijave koje ovlateno slubeno lice podnosi na osnovu sopstvene aktivnosti.Cilj poduzetih potranih radnji je da se pronae uinilac krivinog dijela, da se sprijei skrivanje ibjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i obezbjede tragovi krivinog dijela i predmeti kojimogu posluiti kao dokaz kao i da se prikupe sve informacije koje bi mogle biti od koristi u krivinompostupku.Ovlateno slubeno lice sastavlja prijavu na osnovu obavjetenja i podataka pribavljenih

kriminalistikom obradom odreenog kriminalnog dogaaja odnosno povodom rezultata primjeneodreenih mjera i radnji koje ovlateno lice poduzima povodom konkretnog krivinog dogaaja injegovog uinioca ukoliko je poznat.. Zakonom je propisano da se izvjetaj temelji na prikupljenimizjavama i dokazima.-Prijave podnesene od drugih subjekata koje ovlatena slubena lica proslijeuju tuiocu, a izuzetnosudu i ovlatenim slubenim licima. Meutim ako je prijava podneena nadlenom sudu ili tuilatvu iliovlatenom slubenom licu oni e tu prijavu primiti i odmah je dostaviti nadlenom tuiocu.-Angaovanje ovlatenih slubenih lica po posebnim prijavama. Poslije podnoenja i proslijeivanjaprijave tuiocu postupanje ovlatenih slubenih lica je razliito i nemoe se unaprijed precizno odrediti.To postupanje zavisi od stava tuioca, mada je i objektivno usvojeno sadrinom i kvalitetomprijave.Poslije podnoenja prijave ovlatena slubena lica gube pravo njenog povlaenja jer njihovedaljnje radnje usmjerava tuilac.

Poseban izvjetaj kao dopuna prijaveAko ovlateno slubeno lice poslije podnesene prijave koja je sastavljena na osnovu prikupljenih izjavasazna za nove dokaze ili injenice koje o krivinom djelu izvrit e dopunu prethoednog izvjetaja ipredati je tuiocu. Dopuna prijave obavezna je u sluaju kada je uinilac bio nepoznat u momentupodnoenja pa je naknadnom aktivnou otkriven odnosno krivino dijelo rasvjetljeno.Postupak podnoenja prijavePrijava se podnosi nadlenom tuiocu tj. tuiocu koji je nadlean da preduzme krivino gonjenje zaodreeno krivino dijelo.Procesno dejstvo prijavePrijava je esto prvi izvor saznanja o mogunosti postojanja krivinog dijela. Ona je osnov i povod zapokretanje krivinog progona. Prijavom se ne dokazuje postojanje krivinog dijela i njegovog uinioca

nego se na njih upozorava drugim rijeima. Prijava nemoe sluiti kao dokaz u krivinom postupku.Drugi nain saznanja tuioca za krivino dijaloKrivino gonjenje se moe preduzeti bez prijave. O krivinom dijelu tuilac moe da sazna na drugenaine ( neposrednim opaanjem, i posredstvom glasa o izvrenom krivinom dijelu). Obavezapoduzimanja krivinog gonjenja u takvim sluajevima posljedica je principa legaliteta krivinog gonjenjakoji obavezuje tuioca na preduzimanje krivinog gonjenja bez obzira na nain na koji je saznao zaizvrenje krivinog dijela.

4. SPROVOENJE ISTRAGEIstraga se pokree naredbom tuioca o sprovoenju istrage. Naredba o sprovoenju istrage se donosina osnovu postojanja osnova sumnje da je izvreno krivino dijelo to predstavlja materijalni uslov zasprovoenje istrage.Izvori saznanja o postojanju osnovane sumnje o uinjenom krivinom dijelu su svioni koje predvia zakon. Protiv naredbe tuioca o sprovoenju istrage nije doputena alba.

2


3/35

Zakon predvia jo jednu mogunost o pokretanju israge. O sprovoenju istrage donosi se naredbakoja predstavlja formalni uslov za njeno sprovoenje i ona sadri sljedee obavezne elemente:

-podatke o uiniocu krivinog dijela ukoliko su poznati,-opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog dijela,-zakonski naziv krivinog dijela,-okolnosti koje potvruju osnove sumnje za sprovoenje istrage,-postojee dokaze

U naredbi e tuilac navesti koje okolnosti treba istraiti i koje istrane radnje treba poduzeti. Danomdonoenja naredbe poinje tei zakonom propisani rok koji je dat tuiocu za sprovoenje istrage.Sadraj istrage odreen je tako da u toku njenog sprovoenja tuilac moe poduzeti sve istrane radnjeukljuujui ispitivanje osumnjienog i sasluanje oteenog i svjedoka, vrenje uviaja u rekonstrukcijidogaaja, preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeuju sigurnost svjedoka i i informacija potrebnihza vjetaenje. O poduzetim istranim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu sa zakonom. Tuilac imapravo da ne donese naredbu o sprovoenju istrage ukoliko ocijeni da prikupljena saznanja i dokazi okrivinom dijelu i / ili uinioca ne predstavljaju potreban uslov za sprovoenje istrage. Podnosilac prijavei oteeni imaju pravo da uloe pritubu uredu tuioca u roku od osam dana. Poseban sluaj kad tuilacnee narediti sprovoenje istrage jeste kod sprovoenja meunarodnog prava za lica sa imunitetom.

5. NADZOR TUIOCA NAD RADOM OVLATENIH SLUBENIH LICAMaterijalni uslov da bi ovlatena slubena lica vrila odreene radnje jeste da postoje osnovi sumnje daje izvreno krivino dijelo. Poseban formalni uslov za preduzimanje tih radnji od strane ovlatenihslubenih lica ne postoji ve se radi o faktikom vrenju odreenih radnji ili postoje izvjesni formalniaspekti koji se odnose na dunost obavjetavanja o tome tuioca i omoguavanja da on vri nadzor nadradom ovlatenih slubenih lica.5.1 Krivina djela s propisanom kaznom zatvora preko pet godina

Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino dijelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina,ovlateno slubeno lice je duno odmah obavjestiti tuioca i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebnemjere koje se odnose na lica ili dokaze. Na lica se odnose mjere da se pronae uinilac krivinog dijela,da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog i sauesnika. Kada postoje osnovi sumnje da je

izvreno krivino dijelo zaprijeeno kaznom zatvore preko pet godina ovlateno slubeno lice duno jeda u sluaju opasnosti od odlaganja preduzeti neophodne radnje da se pronae poinilac krivinogdijala, da se sprijei skrivanje i bjekstvo osumnjienog i sauesnika, da se otkriju i sauvaju tragovikrivinog dijela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi te da se prikupe sve informacije koje mogu bitikorisne u krivinom postupku.5.2Krivino dijelo s propisanom kaznom zatvora do pet godinaAko postoji osnov sumnje da je izvreno krivino dijelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora dopet godina, ovlateno slubeno lice je duno obavjestiti tuioca o svim raspoloivim informacijama,radnjama i mjerama koje je preduzelo i to najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanjuosnova sumnje da je uinjeno krivino dijelo.Raunanje roka od sedam dana treba da otpone odmomenta izvrenja krivinog dijela, odnosno od trenutka kad se dolo do saznanja da je krivino dijelouinjeno a koja saznanja je registrovalo ovlateno slubeno lice.

6. RADNJE KOJE PREDUZIMA OVLATENO SLUBENO LICEOvlateno slubeno lice moe obavljati raznovrsne radnje u cilju ostvarivanja cilja istrage. U ciljupronalaska uinioca krivinog dijela, spreavanja, skrivanja ili bjekstva osumnjienog, pronalaskatragova i predmeta koji mogu posluiti kao dokaz i prikupljanja potrebnih informacija ovlaeno slubenolice moe:

-prikupljati potrebne izjave od lica-izvriti potrebano pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga-ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja,-preduzeti potrebne mjere u vezi sa utvrivanje lica i predmeta-raspisati potragu za licem i stvarima za kojima se traga-u prisustvu odgovornog lica pretraiti odreene objekte i prostorije dravih organa, javnihpreduzea i ustanova i obaviti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju-preduzeti druge potrebne mjere i radnje.

3


4/35

Pored toga ovlaeno slubeno lice ima mogunost preduzeimanja i drugih radnji koje se svode naposeban oblik lienja slobode kao i radnje koje spadaju nadlenost prvenstveno tuioca ali ih podzakonom utvrenim uvjetima moe sprovesti i ovlaeno slubeno lice.Prema lanu 220. ovlaeno slubeno lice ima pravo da zadri do est asova lice zateeno na mjestuizvrenja krivinog djela radi prikupljanja obavjetenja ako ta lica mogu dati obavjeetenja vezana zakrivini postupak moe izvriti fotografisanje uzimati otiske prstiju od tih osoba.6.1 Uzimanje izjavaPod pojmom uzimanje izjava i prikupljanja drugih dokaza iz lana 219 treba podrazumjevati svasaznanja do kojih su ovlatena slubena lica dola na osnovu svoje operativne djelatnosti. Ovlatenoslibeno lice ima pravo i dunost da razgovara sa graanima da bi od njih dobio podatke o kd i uiniocu.Lica koja se odazovu pozivu nisu duna dati bilo kakvu izjavu niti su duna odgovoriti na pitanjepostavljeno od strane osl, osim davanja svojih linih podataka o emu e ga osl pouiti.Kad neko lice pristane na davanje izjava osl e uzimanju izjave od njega pristupiti na nain propisanl.78 ispitivanje osumnjienog odnosno 86 (sasluanje svjedoka). U tom sluaju zapisnici saprikupljenim izjavama mogu da se koriste kao dokaz u krivinom postupku. Ne dolazi u obzir daosumnjieni prethodno daje iskaz a onda se iskaz unese u zapisnik u prisustvu branioca. O preduzetimmjerama i radnjama kao i o prikupljenim izjavama i dokazima osl. Sastavlja izvjetaj koji dostavlja

tuiocu. Izvjetaj moe da sadri pravnu kvalifikaciju kd ali mora da obuhvati injenini opis sanavoenjem prikupljenih izjava i dokaza i to kako onih koje idu na teret osumnjienog tako i onih koji iduu njegovu korist. Ako osl poslije podnoenja izvjetaja sazna za nove injenice, dokaze ili tragove kd.duno je prikupiti potrebna obavjeetenja i izvjetaje o tome kao dopunu prethodnog izvjetaja odmahdostaviti tuiocu.6.2 Druge mjere i radnje oslOsl moe vriti i potrebne preglede prevoznih sredstava , putnika i prtljaga. Pod prevoznim sredstvimase podrazumjevaju sva sredstva koja mogu posluiti za prevoz ljudi i stvari i to bez obzira na osnovnunamjenu.Ovaj pregled treba razlikovati od pretresanja stana prostorija i lica. Osl moe ograniiti kretanja naodreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja. Osl moe preduzeti sve potrebnemjere, radi utvrivanja identiteta lica i predmeta tj. ustanovljavanje svih obiljeja po kojima se ona

razikuju od svih ostalih.Radi pronalaska uinioca kd spreavanja, skrivanja i bjekstva osumnjienog ili sauesnika kao ipronalska stvari osl moe raspisati potragu za licem i stvarima za kojima se traga. Ovu potragu trebarazlikovati od potjernice u smislu lana 442 do 446. Osl ima i mogunost pretraivanja odreenihobjekata i prostorija dravnih organa, javnih preduzea i ustanova kao i mogunost uvida u odreeninivo dokumentacije.6.3 Zadravanje na mjestu izvrenja kd., predstavlja poseban oblik kratkotrajnog ogranienja slobodeod strane osl. I pod uslovima propisanim zakonom. Zadravanje na mjestu izvrenja kd kao imogunost da to lice moe dati obavjetenja vana za kp predstavlja materijalni uslov za njihovozadravaje. Ne trai se poseban formalni uslov za ovako zadravanje niti se donosi bilo kakva odlukakoja se odnosi na zadravanje ali je ovaj oblik ogranienja line slobode ogranien tako da nemoetrajati due od 6 sati. Osl data su i neka zakonska ovlaenja za preduzimanje mjera kao to su:

fotografisanje, javno objavljivanje fotografija osumnjienog i daktiloskopiranje osumnjienog i drugih lica.S druge strane lice prema kome je preduzeta neka od ovih radnji ima pravo da podnese pritubutuiocu.6.4 Uviaj i vjetaenjeOsl nakon obavjetavanja tuioca duno je izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja osim obdukcije iekshumacije lea. Uviaj se preduzeima kada je za uvianje neke vane injenice u postupku potrebnoneposrdno opaanje. Provoenje uviaja je potrebno bez obzira na teinu i vrstu sluaja uvijek kada seosnovano pretpostavlja da e se neposrednim opaanjem na licu mjesta i drugim radnjama u okviruuviaja otkriti, utvrditi i razjasniti injenice i okolnosti vane za kp.7.Obdukcija i ekshumacijaU svim sluajevima u kojima postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovanakd ili je u vezi sauinjenjem kd tuilac je obavezan da neredi vrenje obdukcije. Obdukcija se vri u skladu sa naelimamedicinske nauke na nain propisan odredbama lana 103-106 kad je le zakopan odredit e seekshumacija u cilju pregleda i obdukcije o emu naredbu donosi sud, na zahtjev tuioca.

4


5/35

8.Sudsko obezbjeenje dokazaSudu je dozvoljeno u odnosu na:

-sasluanje svjedoka-druge dokaze

materijalni uslov za sasluanje svjedoka prije glavnog pretresa kako bi se njegov iskaz koristio naglavnom pretresu jeste da je to u interesu pravde i da postoji mogunost da svjedok nee biti dostupansudu za vrijeme suenja.Formalni uslov za ovako sasluanje svjedoka sastoji se u odgovarajuojprocesnoj inicijativi koja se ogleda u postojanju prijedloga stranaka ili branioca, kao i prihvatanju togprijedloga od strane sudije za prethodni postupak koji tada donosi naredbu da se izjava tog svjedokauzme na posebnom sasluanju. To sasluanje se sprovodi u skladu sa lanom 262 to znai da e sesprovesti direktno ili unakrsno a po potrebi i dodatno ispitivanje svjedoka kojem prisustvuje sudija zapredhodni postupak stranke i branilac. U odnosu na druge dokaze koje je potrebno obezbjditi prijeglavnog pretresa netrae se strogo odreeni materijalni i formalni uslovi porebno je samo da stranke ilibranilac smatraju da e doi do nestanka odreenog dokaza odnosno do nemogunosti izvoenjatakvog dokaza na glavnom pretresu kada mogu predloiti sudiji da prethodni postupak preduzmeneophodne radnje u cilju obezbjeivanja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog opreduzimanju radnji dokazivanja obavjestie o tome stranke i branioce a ako odbije prijedlog za

obezbjeivanje dokaza bilo da se radi o prijedlogu za sasluavanje svjedoka ili o inicijativi zaobezbjeenje drugih dokaza donijee rijeenje protiv kojeg se moe izjaviti alba vijeu iz lana 24.stav6.9. ZAVRETAK ISTRAGEIstraga se moe zavriti na dva naina to zavisi od rezultata do kojih se dolo u njenom sprovoenju.Jedan od naina okonanja istrage je njena obustava do koje dolazi u sluaju kada rezultati istrageukazuju da nema mjesta optubi i drugi nain zavretka istrage je okonanje do koje dolazi u sluajukada rezultati provedenih istranih radnji ukau da ima mjesta optubi.9.1 Obustava istrageNaredbom tuioca istraga se obustavlja kada tuilac odlui o bilo kom pitanji u toku istrage ustanovi dadjelo koje je uinio osumnjieni nije kd.

-nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio kd

-dijelo je obuhvaeno amnestijom.U donoenju naredbe o obustavi istrage tuilac je duan obavjestiti oteenog koji ima pravo predvienou lanu 216 stav 4 ( podnoenje pritube uredu tuioca u roku od osam dana).9.2 Okonanje istrageTuilac okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podiioptunoca. Dali je stanje stvari u istrazi dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica ocjenjuje samtuilac, to podrazumjeva razrjeenje o kom se krivinom dijelu radi ko je uinilac kao i sa kojim sedokazima raspolae. Tuilac je duan sasluati osumnjienog prije okonanja istrage i podizatioptunice i to pod uslovom da osumnjieni ranije nije bio sasluan. Ako se istraga ne zavri u roku odest mjeseci od donoenja naredbe o sprovoenju istrage potrebne mjere da bi se istraga okonalapreuzee kolegij tuilatva.

III. POSTUPAK STAVLJANJA POD OPTUBU

1. Uopte o postupku i stavljanje pod optubuPoslije zavrene istrage postupak pred sudom moe biti nastavljen samo na osnovu odgovarajuegoptunog akta optunice tuioca. Postupak stavljanja pod optubu je druga faza prethopdnog postupkaa sastoji se iz postupka pripreme, podizanja i upuivanja optunice sudiji za prethodno sasluanjepotvrivanje ili odbijanje svih ili pojedinih taaka optunice, izjanjenja o krivnji, poricanje ili priznanjekrivnje, pregovaranje o krivnji i sporazuma o priznanju krivnje. Povlaenje optunice i prethodni prigovor.Kontrolni dio ove faze postupka uslovljen je postojanjem prethodnih prigovora optuenog ili branioca. Ciljje da se sprijei da se na glavnom pretresu pojavi neuredan optuni akt odnosno nesonovano suenjeoptuenog. Na taj nain omoguiava se nastavljanje ili obustavljanje krivinog postupka u konkretnojkrivinoj stvari. Optunica je jedini optuni akt u redovnom kp koji priprema i u pismenoj formi podietuilac.Procesni akti optuenja u posebnim postupcima su:

5


6/35

-optunica sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga u postupku za izdavanje kaznenognaloga-obrazloeni prijedlog sudije za maloljetnike za izricanje vaspitne mjere ili kazne-optunica sa prijedlogom da sud utvrdi da je osumnjieni uinio kd. u stanju neuraunjivosti.

2. Pojam optuniceOptunica je u zakonskoj formi sastavljen akt tuioca kojim se omoguava odvijanje kp pred nadlenimsudom i rjeenje krivine stvari koja je predmet postupka. Iako se optunicom na nain kako je ureenozakonom nestavlja zahtjev za oglaavenje optuenog krivim optunica sama po sebi podrazumjevazahtjevanje osude koja ne obavezuje sud. Optunica je neophodna forma koja slijedi poslije zavreneistrage. Optunicom se omeava predmet suenja:

-odreuje se lice kome treba da se sudi i dijelo za koje treba da mu se sudi tj. historijski dogaajkoji je predmet suenja.-Pored toga to tuilac precizira svoj stav i u pogledu pravne kvalifikacije dijela.

3. Podizanje optunice i sadrina optuniceKp u BiH su sagreeni na akuzatorskom ili optunom naelu tako da sudija nemoe zapoeti postupakako to ne zatrai tuilac koji snosi teret prikupljanja dokaza. Kada u toku istrage tuilac nae da postojidovljno dokaza iz koji proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio kd, pripremit e i uputiti

optunicu sudiji za prethodno sasluanje. To je materijalni uslov za podizanje optunice koji se svodi naodreenu procjenu tuioca. Nakon toga nastupaju dvije vane procesne posljedice:-osumnieni odnosno optueni i branilac imaju pravo uvida u spise i dokaze,-stranke i branilac mogu predlagati sudiji za prethodno sasluanje preduzimanje radnji koje se odnosena sudsko obezbjeenje dokaza. Zakon ne predvia poseban rok za podizanje optunice nakonokonanja istrage ali e optunica biti podignuta bez odlaganja ako je stanje stvari dovoljno razrijeenoda se ona moe podii.Formalni uslov za podizanje optunice odnosi se na dva aspekta:-svojstvo lica ovlaenog na podnoenje optunice i sadraj optunicesadraj optuibnice ine tri dijela: U prvom dijelu navode se podatci o sudu pred kojim treba da se odriglavni pretres te ime i prezime osumnjienog, lini podaci. Drugi dio sadri pravnu klasifikaciju kd, a treiinjenini opis dijela.

Obavezni elementi optunice bez obzira na to ko je podnosi su sljedei:-naziv suda-individualizacija osumnjienog,-karakterizacija kd kao injeninog stanja-zakonski naziv k/d sa navoenjem odredba kz, radi se o pravnoj kvalifikaciji kd to znaipodvoenje injenica pod zakonske odredbe u odgovarajuem kd.-prijedlog dokaza koje treba izvesti uz naznaenje imena svjedoka i vjetaka, spise koje trebaprouiti i predmeta koja slue kao dokaz.-rezultat istrage je poseban vid skraenog obrazloenja, injenini zakljuak tuioca o dokazimakoje je on sproveo i za koje je predloio da se izvedu na glavnom pretresu.-materijal koji potkrepljuje navedena optunica. Optunica moe navoditi i neke fakultativneelemente.

Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie kd ili vie osumnjienih potrebno je pri tome da suispunjeni isti uslovi kao i kod spajanja postupka tako da se i u fazi podizanja optunice jednostavnorijeava mogui problem spajanja krivinog postupka.

4. POSTUPANJE SUDA SA OPTUNICOMOdmah po prijemu optunice sudija za prethodno sasluanje ispituje dali je optunica propisanosastavljena u smislu lana 227. ovom procesnom radnjom se vri formalno pravna kontrola optunice pritom je sudija ovlaen i da po potrebi pozove tuioca da dopuni optunici kako bi se po njoj moglopostupati. Prvu injeninu kontrolu optunice vri sudija za prethodno sasluanje i to po slubenojdunosti a predmet ispitivanja je injenini osnov optunice. Njen dispozitiv i materijali koje je tuilacdostavio uz optunicu. Sudija za prethodno sasluanje prilikom potvrivanja optunice prouava svakunjenu taku i materijale koje mu je dostavio tuilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje. Sudijaza prethodno sasluanje potvruje ili odbija sve ili pojedine take optunice. Nakon utvrivanjaoptunica se dostavlja okrivljenom. Ako se optueni nalazi na slobodi optunica mu se dostavlja bez

6


7/35

odlaganja a ako se nalazi u pritvoru onda mu se dostavlja u roku od 24 sata. Sudija obavjetavaoptuenog da se odreenog dana a najkasnije u roku od 15 dana javi u sud.

5.PROCESNE POSLJEDICE POTVRIVANJA OPTUNICENakon potvrivanja pojedinih ili svih taaka optunice osumnjieni dobija status optuenog to zaposledicu ima ogranienje odreenih prava odnosno nastupanja pravnih posljedica pokretanja postupka6.Podnoenje nove ili izmjenjene optuniceNakon odbijanja svih ili pojedinih taaka u optunici tuilac moe podnijeti novu ili izmjenjenu optunicukoja moe biti zasnovana na novim dokazima. Nova ili izmjenjena optunica treba biti zasnovana nanovim dokazima jer je prethodna optunica odbijena zbog toga to sudija nije utvrdio postojanjeosnovane sumnje. Nova odnosno izmjenjena optunica se podnosi na potvrivanje za razliku odoptunice izmjenjene na glavnom pretresu koja se na potvruje.7.Preliminarni stav optuenog u odnosu na navode iz optubePredtavlja ustvari njegov stav u odnosu na potencijalnu krivnju za krivino dijelo koje je predmet optubea zavisno o tome dali on prihvata krivnju ili je negira zavisi i mogui tip postupka. Prilikom izjanjavanja okrivnji optueni iznosi svoj stav u odnosu na navode u optubi a dalji tok postupka se odvija u zavisnosti

dali se optueni izjavio kao kriv ili da se nesmatra krivim. Zakonom je regulisana i situacija ukoliko seoptueni ne izjasni o krivnji kada postoji apsolutna pretpostavka da se optueni izjanjava da nije kriv pae sudija za prethodno sasluanje po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie krivnju.Izjavu o krivnji optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. Izjanjavanje optuenog da je krivAko se optueni izjasni da je kriv sudija za prethodno sasluanje upuuje predmet sudiji odnosno vijeuradi zakazivanja roita za utvrivanje postojanje uslova iz l. 230 za pregovaranje o krivnji. Ukoliko seoptueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ili promjeni svoju prvobitnu izjavu o poricanjukrivim naknadno prizna krivnju njegova izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u obzir kododmjeravanja sankcija.

Izjanjavanje optuenog da nije krivPoricanje navoda sadranih u optunici ima znaaj za tok krivinog postupka to se nemoe svesti na

pretres za izricanje krivino pravnih sankcija. Ukoliko se optueni izjasni da nije kriv nakon unoenjaizjave poricanje krivnje se unosi u zapisnik. Sudija za prethodno sasluanje proslijeuje predmet sudijiodnosno vijeu kome je predmet dodjeljen.8.Razmatranje izjave o priznanju krivnjeIzjava o priznanju krivnje je predmet odgovarajue sudske kontrole izmeu ostalog zbog toga jer jemogue da optueni lano prizna krivnju. Prilikom razmatranja o priznaju krivnje sudija odnosno vijeeprovjerava vie kumulativno postavljenih elemenata. Najprije da se do izjave o priznanju krivnje dolodobrovoljno, svijesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa moguim posljedicama ukljuujuii posledice vezane za imovinsko poravni zahtjev i trokove krivinog postupka. Priznanje mora bitipotpuno i nedvosmisleno, svijesno i bez sumnje urainljivosti optuenog i nesmije biti posljedica prijetnji,iznude i neznanja. Nakon utvrivanja navedenih okolnosti mora se utvrditi i postojanje drugog elementau okviru procesne radnje razmatranja krivnje koji je kumulativan i odnosi se na provjeravanje dali postoji

dovoljno dokaza o krivnji optuenih. Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivne izjava se unosi u zapisnik iistovremeno se odreuje datum odranja procesa za izricanje krivino pravnih sankcija najkasnije u rokuod tri dana od dana prihvatanja izjave o priznanju. Ako sud odbaci izjavu o priznanjku krivnje o tome seobavjetavaju stranke i branilac i to se konstatuje u zapisnik ime je ovaj postupak zavren9. PREGOVARANJE O KRIVNJIOptueni i njegov branilac mogu prije glavnog pretresa pregovarati sa tuiocem o uslovima priznavanjakrivnje za djelo za koje se optueni tereti.Krajni cilj pregovaranja o krivnji je zakljuenje sporazuma o priznanju krivnje koji sainjavaju tuilac iosumnjieni, odnosno optueni i njegov branitelj.Sporazum o priznanju krivnje je sporazum ne i ugovor koji sainjavaju stranke i branilac s ciljemokonanja odreenog krivino procesnog predmeta bez odravanja glavnog pretresa koji je obaveznopodnesen sudu ali koji proizvodi pravne posljedice ne neposredno ve putem presude koju donosi sudnakon to prethodno prihvati sporazum. Predmet sporazuma su uslovi pod kojim os/odnosno optuenipriznaje krivnju i oni se prvenstveno odnose na vrstu odnosno visinu krivinih sankcija.

7


8/35

Moe se dogovoriti i izricanje kazne ispod zakonskog minimuma. Nemoe se dogovoriti kazna ili drugakrivino pravna sankcija koju ne predvie krivini zakon ili koja se nemoe izrei primjenom zakonskihodredba o ublaivanju kazne. Nakon to se sporazum o priznanju krivnje saini u pismenoj forni, potpieod strane uesnika u procesu pregovaranja i dostavi sudu na razmatranje, poinje odgovarajuaprocesna aktivnost suda u cilju usvajanja ili odbacivanja sporazuma.10.Odluke suda o priznavanju krivnjeSudsko odobrenje sporazuma je posljednja barijera na putu rjeavanja predmeta nagodbom u odnosuna sporazum o priznavanju krivnje uloga suda je kontrolna, sud moe sporazum prihvatiti ili odbaciti. Usluaju prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, postupak je isti kao kod izjave o priznanju krivnje:

- izjava osumnjinog e se unijeti u zapisnik i istovremeno e se odrediti datum pretresa zaizricanje krivino pravnih sankcija. Odluka o prihvatanju sporazuma je konana i nemoe seizmjeniti na pretresu za izricanje krivino pravne sankcije gdje e suditi novi sudija odnosnovijee ako je sporazum prihvatio sudija za prethodno sasluanje. Ukoliko sud odbacisporazum o priznanju krivnje on e o tome obavjestiti stranke i branioca i to konstatovati uzapisnik. U tom sluaju se postupak nastavlja po pravilima koja vae za fazu postupka ukojojje sainjen i dostavljen na razmatranje sporazium o priznavanju krivice. O ishodu sudobavjetava oteenog.

11. POVLAENJE OPTUNICEPovlaenje optunice je jedno od procesnih prava kojim raspolae tuilac u skladu sa naelomakuzatornosti. Ovo poravo tuilac moe koristiti bez prethodnog odobrenja do potvrivanja optunice.Nakon toga pa do poetka glavnog pretresa optunica se moe povui samo uz prethodno odobrenjesuda za prethodbo sasluanje koji je potvrdio optunici.Bez obzira na to kako je dolo do povlaenja optunice procesne posledice su iste. Sudija za prethodnosasluanje donosi rjeenje kojim se krivini postupak obustavlja. Protiv ovog rjeenja o kojem odluujevijee iz lana 24.stav 6. povlaenje optunice prije potvrivanja ne predstavlja presuenu stvar patuilac uvijek moe podii novu optunicu.12.Prethodni prigovoriPrethodnim prigovorima se vri posebna sudska kontrola optube i to na inicijativu optuenog i branioca.Prethodnim prigovorima se osporava nadlenost, ukazuje na formalne nedostatke u optunici, osporava

zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja, zahtjeva spajanje ili razdvajanje postupka, osporava odluka oodbijanju zahtjeva za postavljanje branioca na osnovu lana 46.stav 1. Rok za podnoenje prethodnihprigovora je 15 dana od dana uruenja potvrene optunice. Pravo na podnoenje prethodnih prigovorapripada optuenom odnosno braniocu.

GLAVNI POSTUPAKI.Pojam glavnog postupka

Glavni postupak kao stadijum krivinog postupka obuhvata skup radnji, procesnih subjekata kojima sedefinitovno odluuje o osnovanosti krivine tube. Kao sredinji dio krivinog postupka on nije obavezanstadijum opteg krivinog postupka jer je mogue da se na osnovu priznanja osumnjienog odri samopretres za izricanje krivino pravne sankcije. Prvostepeni glavni postupak obuhvata:-glavi pretres

-donoenje objavljivanje prvostepene presude

1.Pojam i zadatak glavnog pretresa.Glavni pretres je faza glavnog postupka u kojoj se pred presudnim sudom svestrano i potpuno raspravljakako o optunom aktu tuioca tako i o svim dokazima na kojima e se zasnivati sudska odluka. Posvojoj formalno pravnoj prirodi glavni pretres je roite:Skup stranaka u odreeno vrijeme pred sudom u cilju kontradiktornog usmjerenog javnog i neposrednogizvoenja dokaza i raspravljanja o osnovanosti tube.

2.Pretpostavke za odravanje glavnog pretresaDa bi se krivini postupak mogao zasnovati i dalje odvijati moraju biti ispunjeni odreeni zakonski uslovi.O ispunjenosti ove pretpostavke stara se sudija. Subjekti ije je prisustvo obavezno dijele se na dvijevrste.-subjekti ije je prisustvo apsolutno obavezno i subjekti ije je prisustvo relativno obavezno.

8


9/35

Nedolazak tuioca, ako tuilac ili lice koje ga zamjenjuje i koje je uredno pozvano ne doe na glavnipretres, glavni pretres e se odloiti. Glavni pretres se moe odloiti sa pripravnikom ili strunimsaradnikom tuioca ali ova lica nisu ona koja zamjenjuju tuioca.Prisustvo tuioca na glavnom pretresu prema zakonu je obavezno.U sluaju odsustva pred sudijom jeduan opravdati izostanak. U sluaju neopravdanosti izostanka moe mu se izrei novana kazna od5000 KM. ma to se moe podnijeti alba.Nedolazak optuenogPrema naem zakonu nemoe se odrati glavni pretres bez optuenog a njegov nedolazak proizvodi

nekoliko posljedica:-Prinudno dovoenje optuenog-Odlaganje glavnog pretresa-Odreivanje pritvora-Zabrana suenja u odsustvuNedolazak braniocaGlavni pretres e se odloiti ukoliko se kumulativno ispune dva uslova-Da je branilac uredno pozvan-Da ne doe na glavni pretres

Sudija e ga opet pozvat da opravda nedeolazak a ukoliko ga ne opravda moe biti kanjen kaznom od5000 KM.Nedolazak svjedoka ili vjetakaNedolazak svjedoka ili vjetaka moe se sankcionisati na dva naina:-Prinudno dovoenje ( ako je svijedok ili vjetak uredno pozvan, ako nije doao na glavni pretres i akonije opravdao svoj izostanak).-Novano kanjavanje Moe se kazniti novanom kaznom do 5000 KM.

3.RUKOVOENJE GLAVNIM PRETRESOMGlavnim pretresom rukovodi sudija osnosno predsjednik vijea a ponekad i samo vijee. Zadaci glavnopretresa su:-staranje o svestranom pretresivanju predmeta,

-utvrivanju istine,-otklanjanje svega to odugovlai postupak a da ne dopusti razreavanju stvari ukoliko zakonom nijedrugaije propisano,-da odluuje o prijedlozima stranaka i branioca,-staranje o odreivanju redosljeda radnji glavnog tuioca,-staranje o redu u sudnici i dostojanstvu suda,-staranje o redu i procesnoj dosciplini,-odluivanje o dopustivosti pitanja ili dokaza,-odluivanje o prekidu glavnog pretresa.-staranje o zapisniku glavnog pretresa i prepisu zapisnika o iskazu svjedoka i vjetaka,-davanje rijei strankama i braniocma,

4.TOK GLAVNOG PRETRESARedovan tok glavnog pretresa odreen je u lanu 256-278, meutim sudija moe odrediti da se odstupiod redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti a naroito zbog broja optuenih, broja krivinihdijela, obima dokaznog materijala utvrujui najcjelishodniji nain postupanja. Za vrijeme redovnog tokaglavnog pretresa preduzima se niz procesnih radnji i on obuhvata:

- otvaranje zasjedanja- poetak glavnog pretrea- dokazni postupak i- rije stranaka

4.1 Ulazak sudije odnosno vijea u sudnicu;-Obavezno ustajanje prilikom ulaska, prilikom obraanja to predstavlja potovanje sudije pojedinca ilivijea suda. Isto tako stranke i drugi uesnici postupka duni su da ustanu kada se obraaju sudu osimako za to postoje opravdane prepreke. Stranke u postupku da bi se obratile sudu treba da dobiju

9


10/35

odobrenje od sudije ili predsjednika suda.Simboilian znaaj ima i injenice da sudije u toku suenja iprilikom javnog objavljivanja odluka nose sudsku togu.

4.2Otvaranje zasjedanjaOtvaranje zasjedanja znai objavljivanje, strankama u postupku i publici da je sudsko vijee spremno daotpone sa radom po predmetu.Otvaranjem zasjedanja glavni pretres jo ne poinje.Zasjedanje otvarasudija odnosno predsjednik vijea u prisustvu lanova vijea. Pored toga sudija odnosno predsjednikvijea treba objaviti i sastav vijea i to zbog mogueg postavljanje zahtjeva za izuzee. Sudija odnosnopredsjednik vijea zatim odluuje dali e se glavni pretres odrati bez pozvanih lica koja nisu dola ili ese glavni pretres odloiti. Poslije donoenja odluke da se glavni pretres odri sudija odnosno predsjednikvijea utvruje identitet optuenog. Nakon utvrivanja identiteta optuenog sudija odnosno predsjednikvijea ima sljedee obaveze.-upitae stranku i branioca dali imaju primjedbe na sastav vijea i nadlenost suda.-dae odreena uputstva svjedocima i vjetacima,Sudija odnosno pred.vijea e nakon utvrivanja ident. optuenog uputiti svjedoke i vjetake u za njihodreenu prostoriju van sudnice gdje e ekati dok budu pozvani da svjedoe i upozorie ih da dokekaju nemogu razgovarati sa drugim svjedocima.Sudija odnosno pv je duan da prui odreene uputei pouke. Ukoliko je prisutan oteeni sudija e ga pouiti da do kraja pretresa moe podnijeti imovinsko

pravni zahtjev, te da moe predlagati injenice kao i da moe postavljati pitanje svjedocima.4.3 Poetak glavnog pretresaGlavni pretres poinje itanjem optunice. Ona se ita i pored toga to je strankama i sudiji odnosno pvpoznata jer se njenom sadrinom treba da se upoznaju i ostali lanoivi vijea , uesnici u postupku ipublika. Nakon itanja optunice tuilac e ukratko iznijeti dokaze na kojima temelji optunicu tzv.uvodno izlaganje. Nakon itanja optunice pv upitat e optuenog dali je razumio njene navode. Akosudija ustanovi da optueni nije razumio optunicu ukratko e ga pojasniti optuenom na razumljivnain.Poto je prezentirana optunica i tuilac ukratko iznio dokaze na kojima je zasnovana optunicaprua se mogunost optuenom ili njegovim braniocu da izloe odbranu i ukratko iznesu dokaze koje eponuditi u svojoj odbrani.

4.4Dokazni postupakKarakteristike tog postupka su javnost usmenost, neposrednost i kontradiktornost glavnog pretresa stim

da je kontradiktornost vodei princip izvoenja dokaza na glavnom pretresu jer se procesne radnjeispitivanja svjedoka, vjetaka i dr obavljaju po pravilu direktnog i unakrsnog ispitivanja. Prema ovommodelu pismeno ili usmeno svjedoenje, dokument i drugi pisani materijal smatra se dokazom samo akoga takvog prihvati sud. Pravo pozivati svjedoke i i izvoditi dokaze imaju stranke i branilac. Pravo jestranka i branioca da pozivaju svjedoke i vjetake na glavni pretres poziva sud, bez obzira na to ko jepredloio izvoenje tih dokaza. Dokazi se izvode redosljedom utvrenim zakonom koji polazi od podjelestranakih funkcija. Praktino svi dokazi se mogu svrstati u tri osnovne grupe:-dokazi optube-dokazi odbrane i-dokazi suda.Dokazi se na glavnom pretresu izvode sledim redeom-dokazi optube

-dokazi odbrane-dokazi optube kojim se pobijaju navodi odbrane.-dokazii odbrane kao odgovor na pobijanje-dokazi ije je izvoenje naredio sudija odnosno vijee.Prema tome na kraju predstavjanja sluaja odbrane tuilac moe izvoditi dokaze kojima se pobijajunavodi odbrane. Odbrana potom moe odgovoriti na navode optube.

4.4.1 Sasluanje svjedoka na glavnom pretresuSvi svjedoci prije svjedoenja polau zakletvu ili daju izjavu koja zamjenjuje zakletvu. Zakletvu ne smijupolagati maloljetna lica. Tekst zakletve glasi ,,Zaklinjem se au i savjeu, izjavljujem da u govoritiistinu o svemu to e me sud pitati i da neu uskratiti, dodati ili izmjeniti nita meni poznato o ovompredmetu''.Ovaj tekst ita sudija a istovjetan tekst ponavlja svjedok.Prilikom izvoenje dokaza dovoljno je :-direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.

10


11/35

Direktno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoke ali sudija odnosno vijee moe u svakomtrenutku postaviti pitanja svjedoku.

Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanja svjedoka.Vae uobiajna pravila o prirodi, direktno ispitivanja postoji kada svjedoka ispituje stranka odnosnobranilac koji je predloio i pozvao svjedoka kao svoj dokaz. Unakrsno ispitivanje je ispitivanje svjedokaod suprotne stranke odnosno branioca tj. one stranke koja ga nije poredloila kao svoj dokaz. Ovoispitivanje se naziva neprijateljsko ispitivanje svjedoka. Dodatno ispitivanje svjedoka je tzv, drugodirektno ispitivanja svjedoka koje se preduzima nakon to je svjedok unakrsno ispitan od suprotnestranke. U tom ispitivanju stranka koja poziva svjedoka moe traiti da svjedok objasni i razjasniodreene take koje su se pojavile u unakrsnom ispitivanju, a djeluje nepovoljno za njihov predmet.Drugoj strani se mora omoguiti pravo na ponovno unakrsno ispitivanje, Ispitivanje svjedoka je naelostranakog karaktera tako da svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala ali i sudija odnosno pv. Tokomdirektnog ispitivanja tuilac odnosno odbrana se moraju udruiti od postavljanja sugestivnih pitanja.Sudija odnosno pv moe dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti, i kad strankapozove svjedoka suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne eli da sarauje.Izvoenje dokaza ije je izvoenje naredio sud vri se po pravilima direktnog ispitivanja svjedoka.

Zatita svjedoka od vrienja prijetnji i napadaAko se radi o vrijeanju, prijetnji ili dovoenju u opasanost bezbjednosti svjedoka pred sudom ali neozbilnoj prijetenji sudija odnosno pv e upozoriti ili novano kazniti uesnika u postupku ili bilo kojedrugo lice koje se na taj nain ponaa prema svjedoku. U sluaju ozbiljnije prijetnji svjedoku pv eobavjestiti tuioca radi preduzimanja krivinog gonjanja.Policijske mjere neophodne za zatitu svjedoka preduzimaju se na prijedlog jedne od stranaka ilibranioca optuenog a vrstu i obium mjere nareuje sudija.

Kanjavanje za odbijanje svjedoenjaOdbijanje svjedoenja povlai novano kanjavanje svjedoka i to do 30.000 KM. Uslovi za novano

kanjavanje svjedoka na glavnom pretresu su predstavljeni kumulativno :

-da svjedok odbije da svjedoi bez opravdanog razloga,-da to uini nakon upozorenja suda na posljedice takvog odbijanja,Odsustvo opravdanog razloga za odbijanje svjedoenja je materijalni uslov dok upozorenje namogunost novanog kanjavanja predstavlja fornalni uslov za kanjavanje, a ako je odbijanjesvjedoenja iskljuivo izraz nepotovanja suda onda svjedok mora biti kanjen.

4.4.2 Angaovanje i ispitivanje vjetakaVjetaka na glavnom pretresu mogu angaovati stranke, branilac i sud. Prije ispitivanja vjetaka sudijae ga opomenuti na njegovu dunost da iznese nalaz i miljenje na najbolji mogui nain i u skladu svjetinom i pravilima struke i upozorit e ga za davanje lanog iskaza u nalazu predstavlja krivino dijelo.Vijetak polae zakletvu koja se daje usmeno i njen tekst glasi'' zaklinjem se au i svijesu- izjavljujemda u govoriti istinu i da u tano i potpuno iznijeti svoj nalaz i miljenje''. Vjetak moe biti ispitan od

strane obje stranke i branioca i to po pravilim unakrsnog odnosno direktnog ispitivvanja gdje seprimjenjuju pravila koja se veu za ispitivanje svjedoka.Sud nemoe da zanemari miljenje vjetaka ako se s njim ne slae.

4.4.3 Zajednika pravila ispitivanja svjedoka i vjetakaPosljedica su injenice da su oni u sutini u funkciji davanja iskaza u krivinom postupku.Otputanje svjedoka i vjetakaNakon ispitivanja na glavnom pretresu svjedoci i vjetaci mogu da budu-djelimino otputeni ili-potpuno otputeniU pravilu nakon ispitivanja oni se otputaju i ekaju ispred sudnice ukoliko sudija ne odlui da ih potpunone otpusti i oslobodi daljeg boravka u sudnici.Dok ekaju van sudnice o svojim iskazima nesmiju razgovarati sa svjedocima koji jo nisu ispitani.Sasluanje van sudnice

11


12/35

Ispitivanje svjedoka ili vjetaka van sudnice je mogue ako su ispunjeni materijalni i formalni uslovi.Materijalni uslov je sadran u dva kumulativna oblika- postojanje odreenih tekoa koji opravdavajuispitivanje svjedoka ili vjetaka u sudnici a formalni donoenje sudske odluke.Ako se u toku suenjasazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe pred sud zbog materijalnih uslova sudija moenarediti da se svjedok ispita van sudnice. Sudija, stranke i branilac e prisustvovati ispitivanju . Akosudija nae da je to neophodno ispitivanje svjedoka se moe izvriti prilikom rekonstrukcije dogaaja ioni e biti prisutni toj rekonstrukciji. O ovakvom ispitivanju odnosno izvoenju rekonstrukcije uvjek seobavjetavaju odreena lica stim da je prisustvo nekih lica obavezno. Ako sudija nae da je neophodnoza ispitivanje maloljetnika kao svjedoka primjenjuju se odredbe l.86.stav.6. i lana 90.

Izuzetci od neposrednog sprovoenja dokaza.Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokazi na glavnom pretresu i mogu biti koriteni prilikom unakrsnogispitivanja ili pobijanja izneenih navoda ili u odgovoru na pobijanje ali se u ovom sluaju licu moe datimogunost da objasni ili pobije tvoj prethodni iskaz.

4.4.4 Pravo suda da ne dopusti pitanje ili dokazSudija e zabraniti pitanje ili odgovor na pitanje koje je ve postavljeno ako je to pitanje po njegovoj

ocjeni nedoputeno ili nevano za predmet. Pitanje je nedoputeno ako se odnosi na;-zakonom zabranjen nain pribavljanja dokaza,-na dokaz ija upotreba po zakonu nije doputena ili-na injenicu koja se po zakonu nemoe dokazivati.-pitanje je nevano ako je injeniica koja bi se trebala pitanjem utvrivata ve utvrena.Zabrana pitanja ili odgovora na pitanja odnosi se na sve uesnike na postupku.

4.4.5 Posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih deliaktaPosebno pravilo dokazivanja postoji kada je rije o seksualnom napadu . U ovakvim sluajevima praviladokazivanja tee da zatite rtvu napada.U postupku se mogu koristiti kao dokazi primjeri koji se odnose na ranije seksualno ponaanje oteenestrane i njene seksualne predispozicije. Oteenog krivinim dijelom nije dozvoljeno ispitivati o njegovim

seksualnom ivotu prije izvrenje krivinog dijela.

4.4.6 Posljedice priznanja optunicePriznanje optuenog na glavnom pretresu ako je potpuno i u skladu sa prije izvedenim dokazimaoslobaa sud dunosti da izvodi druge dokaze izuzev onih od kojih zavisi odluka o krivino pravnojsankciji. Priznanje se mora tretirati kao svaki drugi dokaz i neizostavno treba provjeriti njegovu istinikada se priznanje sastoji samo u tome da osumnjieni odnosno optueni dopusti potojanje predoenihinjenica ono nema nikakve dokazne snage.

4.5 Izmjena optuniceTuiocu je ostvarena mogunost da u sluaju kada nae da se izmjenilo injenino stanje izneseno uoptunici u toku glavnog pretesa izmjeni svoju optunici i prilagodi je novom injeninom stanju ako je

tuilac izmjenio optunicu sud moe odgoditi glavni pretres radi pripremanja odbrane. U sluaju izmjeneoptube izmjenjena oprunica se ne dostavlja na potvrivanje a glavni pretres se ne dostavlja poredosljedu koji je odreeen zakonom.

4.6 Zavretak dokaznog postupkaNakon izvoenje svih dokaza sudija pita stranke i branioce imaju li jo neki dokazni prijedlog. Ukolikoimaju sud e odluiti dali prihvata prijedlog . Ako se prijedlog prihvati glavni predmet se odlee odnosnoprekida. Ako stranke i branilac nemaju nove dokazne prijedloge i sudija objavljuje da je dokaznipostupak zavren te nakon dokaznih rijei i objave da je glavni pretres zavren mora donijet presudu.

4.7 Zavrna rije i zavretak glavnog pretresa.Zavrna rije je posljednji dio glavnog pretresa . Zavrne rije tuioca i optuenog i njegovog braniocasu argumenti.

12


13/35

Zavrne rije tuiocaJe posljednja mogunost da tuilac predoavanjem iinjenica, zakljuaka i pravnih tumaenja ukaesumnju da je optueni kriv za ono to ga tereti optunica. Na kraju zavrne rijei tuilac osim uobiajnogprijedloga da se optueni oglasi krivim moe predloiti i izricanje odgovarajue krivino pravne sankcije.

Zavrna rije oteenogU svojoj zavrnoj rijei oteeni moe-analizirati dokaze koji potvruju osnovanost prijedloga za ostvarivanje imovionskog zahtjeva koji semoe odnosit na naknadu tete, povrat stvari i ponitenje odreenog pravnog posla.

Zavrna rije optuenog i braniocaAko optueni ima branioca u zavrnoj rijei prvo govori branilac nakon ega optueni ima pravo da samogovori i da se i sam izjasni dali usvaja odbranu branioca ili da je dopuni, nakon ega moe doi doreplike od strane tuioca i oteenog.Zavrna rije stranke nemoe se ograniiti na odreenbo vrijeme u zavrnoj rijei govori se onoliko

koliko se smatra potrebnim. Poslije svih zavrnih rijei obaveza sudije je da objavi da je glavni pretreszavren nakon ega se sud povlai na vijeanje i glasanje radi donoenja presude jer vie na postojizakonska mogunost ponovnog otvaranja glavnog pretresa.

5.ODLAGANJE I PREKIDANJE GLAVNOG PRETRESA5.1 Formalni materijalni uslovi za odlaganje glavnog pretresaFormalni uslov za odlaganje glavnog pretresa jeste da postoji odreeni zahtjev na koji su ovlatenestranke ili branilac kao i da taj zahtjev prihvati sudija odnosno predsjednik vijea i to donoenjemrjeenja o odlaganju glavnog pretresa.Materijalni uslov za odlaganje glavnog pretresa sastoji se u postojanju nekog od alternativno navedenihrazloga:

1.Ako treba pribaviti nove dokaze2.Ako je optueni nesposoban nakon izvrenog krivinog djela da prisusvuje glavnom pretresu3.Ako postoje i druge smetnje da se glavni pretres uspjeno sprovede.

5.2 Nastavljanje odloenog glavnog pretresaZa dalji tok odloenog glavnog pretresa vana su dva momenta:Protok vremena i sastav suda.1.Ako se glavni pretres koji je bio odloen dri pred istim sudijom odnosno vijeem , pretres e senastaviti a sudija odnosno predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa. Sudijaodnosno predsjednik vijea moe odrediti da pretres pone iznova.2.Glavni pretres koji je odloen mora iznova poeti ako se izmjeni sastav vijea, ali po sasluanjustranaka vijee moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se

ne vri novi uviaj , nego da se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijem glavnom pretresu,odnosno da se proita zapisnik po uviaju.3.Ako je odlagaje trajalo due od 30 dana ili ako se glavni pertres dri pred drugim sudijom, odnosnopredsjednikom vijea glavni pretres mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovo izvesti.

5.3Prekid glavnog pretresaTipini razlozi prekida glavnog pretresa alternativno su navedemni:

1.Zbog odmora2.Zbog isteka radnog vremena3.Da bi se pribavio neko dokaz u kratkom vremenu4.Zbog pripremanja optube ili odbrane.Prekinuti glavni pretres se uvijek nastavlja pred istim sudijom ili vijeem. O prekidu glavnog pretresasudija odnosno pv mora donijeti rjeenje koje se unosi u zapisnik u gl.pretresu a protiv njega nijedozvoljena alba.

13


14/35

6. ODRAVANJE REDA NA GLAVNOM PRETRESUNormalno odvijanje glavnog pretresa podrazumjeva mir u sudnici i radnu atmosferu te potivanjedostojanstva i obezbjeivanje bezbjednosti svih koji uestvuju ili prate postupak. Da bi se obezbjediliovi uslovi dunost sudije odnosno pv. je da se stara o odravanju reda u sudnici i dostojanstva suda.U tom cilju njima stoji na raspolaganju i odreene mjere za odravanje reda na glavnom pretresu.

7. Zapisnici o dokaznom materijaluZapisnici o dokaznom materijalu koji je prikupljen prije glavnog pretresa i to o uviaju na licu mjesta,pretresanje stana ili lica oduzimanju stvari, knjiga, zapisnika i ostalih dokaza iznijee se na glavnompretresu da bi se utvrdio njihov sadraj a po ocjeni sudije njihov sadraj se moe ukratko unijeti uzapisnik o glavnom pretresu.Za provjeru vjerodostojnosti sa pismenog zapisa ili fotografije potrebni su orginalni pismeni zapis ilifotografija osim ako nije drugaije propisano ovim zakonom, ali se izuzetno moe koristiti kao dokaz,ovjerena kopija orginala, kao i kopija koja je potvrena kao nezmjenjena u odnosu na orginal.Dokazni materijal u vidu pismenog zapisa se ita ukoliko stranke i branilac drugaije ne dogovore.

8. uvanje materijalnih dokazaMaterijalni dokazi u krivinom postupku za koje je sudija odnosno pv. odredio da se pohrane i uvaju usudu moraju se pohraniti u prostorijama suda.Sudija odnosno pv moe izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnih dokaza.Naredba se izdaje ovlatenom licu suda koje je zadueno da uva pohranjene materijalne dokaze.Propise kojima e se odrediti nain i uslovi pod kojima se uvaju materijalni dokazi.

III. Donoenje i objavljivanje presudePo zavretku glavnog pretresa sud donosi presudu. Poslije zavretka glavnog pretresa po pravilu odmahse pristupa vijeanju i glasanju. Potrebno je ne samo da se odluka odmah donese nego i da se javnoobjavi. Presuda se izrie U ime BiH odnosno FBiH, RS, i BD BiH ime se daje znaajniji izgled i vei

autoritet ovom aktu. Iz istog razloga objavljivanja presude svi prisutni sluaju stojei.

POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA1. Pojam znaaj i zadatak pravnih lijekovaPravni lijekovi su vrsta pravnih sredstava kojima stranke i druga ovlatena lica u kp pobijaju odluku Sudao krivinoj stvari koju smatraju nepravinom ili nezakonitom traei od Suda donoenje pravnog lijeka daje izmjeni ili ukine. Pravni lijekovi su procesne radnje subjekta u kp kojima se pobija sudska odluka sciljem da se izmjeni ili ukine donoenje nove sudske odluke. Kada se zavri postupak u prvom stepenusuenje u daljem stepenima uslovljeno je upotrebom pravnih lijekova.Opravdavanje upotrebe pravnih lijekova sadrano je i u izvjesnosti donoenja pravilnije odluke upostupku pravnog lijeka, koja se oglada u vie vanih injenica:

-izjavom pravnog lijeka krivini se predmet iznosi pred viu instancu.

2. Osnovi pravnih lijekovaOsnovi pravnog lijeka su nedostatci kako u samoj odluci, tako i u postupku njenog donoenja na osnovukojih se od vieg suda moe traiti ukidanje ili preinaanje odluke nieg suda. Osnovi pravnog lijekauglavnom se zasnivaju na naprimjeni ili pogrenoj primjeni pravnog zakona kao i na nepravilnom ilinepotpuno utvrenom injeninom stanju. U prvom sluaju radi se o pravnim nedostatcima gdje je sudprilikom donoenja odluke povrijedio odredbe krivinog postupka, tako da postupak u kome je odlukadonijeta nije u skladu sa zakonom ili je prilikom primjene zakona na utvreno injenino stanje pogrenoprimjenio kz. U drugom sluaju radi se o injeninim grekama na taj nain to sud nije imao uvid u svepotrebne injenice ili ih uzeo u obzir,ali pogreno ocjenio, pa nepravilno u okviru zakona izrekaokrivinu sankciju.

14


15/35

3. Vrste pravnih lijekovaPravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. Redovni pravni lijekove odnose se na odluke koje nisujo postale pravosnane i njima se onemoguava stupanje na pravnu snagu odluke nieg suda da biodluku donio vii sud.Vanredni pravni lijekovi odnose se na odluke koje su stupile na pravnu snagu. Redovnim pravnimlijekovima se napadaju nepravosnane sudske odluke. U interesu pravinosti i zakonitosti vanrednipravni lijekovi prelaze preko tog formalno pravnog principa. Kod redovnih pravnih lijekova konkretnasudska odluka se moe napadati, zbog svih kako injeninih tako i pravnih nedostataka s ciljem da sekrivina stvar ponovo ispita. Vpl se mogu koristiti samo izuizetno u zakonu tano odreenim sluajevimai to tek kad su iskoriteni rpl.Opte prihvaena je podjela pravnih lijekova na:1.Cirkularne i remonstrativne2.Restriktivne i nerestriktivne3.Direktne i involirane4.Pismene i usmene.

4.SUBJEKTI PRAVNIH LIJEKOVADa bi neko bio subjekat pl, mora imati neposredni pravni interes za njegovu upotrebu. Svojstvo subjektapl priznato je u prvom redu strankama krivinog procesno pravnog odnosa tj. tuiocu i optuenom, stimda subjekti pl mogu biti neka druga lica kako na odnosu na odluku o glavnoj stvari tako i na sporednepredmete. Zakon doputa da vie podnosliaca albe podnese vie albi protiv iste presude i to na istojprocesnoj stvari. Nisu dakle u pitanju albe suprostavljenih stranaka nego albe koje je podnijelo vieovlatenih lica npr. u korist optuenog.

Pravni lijek tuiocaTuilac moe izjaviti albu kako na tetu tako i u korist optuenog to proistie iz njegove opte dunostida tokom kp sa jednakom panjom istrauje i utvruje kako injenice koje terete optuenog tako i one

koje mu idu u korist.

Pravni lijek optuenogOptueni je ovlaen da pobija albu po svim osnovima iz lana 296. Optueni nemoe izjaviti albu napresudu na svoju tetu. S tim u vezi albu na presudu u korist optuenog mora podnijeti zakonskizastupnik, brani odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojilac. Branilac morazastupajui optuenog da u korist optuenog preduzme sve neophodne radnje koje idu u koristoptuenog i zatite njegovih prava i moe izjaviti pravni lijek u korist optuenog i bez njegovog izriitogovlatenja ali i ne protiv volje optuenog.

Pravni lijek oteenogOteeni kao sporedni procesni subjekat ima ogranieno pravo na albu protiv presude, moe podnijeti

albu i to u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude. Oteeni se nemoe aliti protivpresude ako sud nije donio nikakvu odluku o imovinsko pravnom zahtjevu.Pravni lijek lica kojem jeoduzet predmet ili lica od kojeg je oduzeta imovinska korist pribavljena kd.Moe uloiti po svimosnovama ali u granicama odgovarajueg pravnog interesa. Postoji mogunost da sud u presudi drugimlicima izrekne odluku o mjeri bezbjednosti oduzimanja predmeta ili odluku o oduzimanju imovinskekoristi pribavljenje kp. Obje te odluke se neposredno odnose na njihova prava i interese jer se od njihoduzimaju predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namjenjeni za izvrenje kd ili nastali izvrenje kd ili seradi o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kd.

5.Ogranienja u pobijanju odluke plPravni lijekovi su iskljueni protiv;1.Svih naredbi,2.Rjeenja dodnijetih u toku istrage ukoliko zakonom nije drugaije odreeno,

15


16/35

3.Rjeenja suda doneenog u prvom stepenu kada je to za pojedina rjeenja u zakonu izriitopropisano.4.Svih rjeenja vrhovnog suda RS.5.Drugostepenih presuda osim izuzetaka utvrenih u lanu 333.stav.1 ZKPBiH

6.2 Zabrana preinaenja nagoreZabrana preinaenja nagore pravda se pravinou i procesnom potrebom ouvanja slobode optuenogpri ulaganju pravnih lijekova, eljom da se stvori situacija u kojoj e se optueni pri odluivanju daliupotrijebiti pravni lijek rukovoditi izriito svojim shvatanjem pravilnosti ili nepravilnosti odluke, nesputanstrahom da e moda sopstvenom albom pogorati svoj poloaj. Zabrana preinaenja nagore postojine samo u sluaju ako su branilac i optueni izjavili albu ve i u sluaju ako su albu izjavila lica kojamogu izjaviti albu u korist optuenog ili ako je albu u korist optuenog podnio tuilac.Zabrana preinaenja nagore vai i u postupku po albi, i to kako za odluivanje po sjednici vijeadrugostepenog suda tako i u pretresu nakon ukidanja prvostepene presude. Ova zabrana obavezuje i upostupku pred sudom III stepena i u odnosu na albu na rjeenje.

6.3 Ispitivanje presude van okvira albe

Kad je u pitanju subjektivno proirenje ispitivanja presude preko albe ispitivanje se ne proiruje na daljedijelove ili take presude ve se pred aliocem proiruje na sve optuene putem ustanove pogodnostipripajanja.

7. Dejstvo pravnog lijekaDevolutivno dejstvo

Devolutivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u tome to o ovom lijeku odluuje drugi organ a ne onaj kojije donio odluku. Pravni lijekovi sa nedevolutivnim efektom predstavljaju izuzetak. Devolutivno dejstvo popravilu imaju redovni pravni lijekovi. Izuzetak su albe na presudu drugostepenog suda po kojoj u nekimsluajevima odluuje isti sud i alba na rjeenje gdje postoje sluajevi u kojima odluuje isti sud.Suspenzivno dejstvoSuspenzivno dejstvo pravnog lijeka postoji ako sprijeava da odluka stupi na pravnu snagu . Nasuprot

tome pravni lijek je sa nesuspenzivnim dejstvom ako se odluka moe izvriti neovisno o tome to je uroku izjavljen pravni lijek i prije nego to je o njemu odlueno. Redovni pravni lijekovi su po svom dejstvususpenzivni tj. odlau izvrenje pobijane odluke. Izuzetak su samo neka rjeenja koja se izvravajuodmah poslije donoenja. Izuzeci od pravila da je pravni lijek sa suspenzivnim dejstvom su sljedea:-zakonski je princip da alba protiv rjeenja odlae njegovo izvrenje,-suspendivo rjeenje ona nema samo ako je izriito propisano da alba ne odlae izvrenje.-suspenzivno dejstvo nama vanredni pravni lijek ponavljanje krivinog postupka,-osueni je u mogunosti kad to eli ako su ispunjeni zakonski uslovi da stupi na izdravanje kazne iprije pravosnane presude.Ekspenzivno dejstvoEkspenzivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u institutu pogodnosti pridruivanju. Sastoji se u obavezidrugostepenog suda da kada povodom ma ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u

korist optuenog i za koje drugog saoptuenog koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcupostupi u slubenoj dunosti kao da takva alba postoje. Pravilo pogodnosti pridruivanja treba dasprijei da se optuenima koji su oglaeni krivimIstom presudom ije je pravna situacija jednaka razliito postupa. Institutut pravila pogodnostipridruivanja odnosi se na sve optuene obuhvaene istom presudom bez obzira po kojem je osnovudolo do spajanja postupka. Institut pravila pogodnosti pridruivanja primjenjuje se pored postupka poalbi na presudu prvostepenog suda u postupku po albi na presudu drugostepenog suda.

8.FORMALNOST UPOTREBE PRAVNIH LIJEKOVASadraj albealba je valjana ako sadri propisane elemente a to su:-oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda broj i datum presude)-osnov za pobijanje presude

16


17/35

-obrazloenje albe-prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai-potpis lica koje podnosi albuU suprotnom sud poziva alioca da u odreenom roku dopuni albu pismenim podneskom ili usmeno nazapisnik kod suda. Ako alioc ne postupi po ovom pozivu sud e odbaciti albu ako ne sadri podatke izstava 1. a ako alba ne sadri podatke odbacie je ako se nemoe utvrditi na koju presudu se odnosi.Ako je alba podnesena u korist optuenog dostavit e se drugostepenom sudu, ako se moe utvrditi nakoju presudu se odnosi.Nove injenice i novi dokaziZakonom je dozvoljeno predoavanje novih injenica i dokaza koji nisu mogli biti predstavljeni naglavnom pretresu.Rokovi za izjavu pravnog lijekaRok za albu protiv presude donijete u prvom stepenu je 15 dana raunajui od dana dostavljanjaprepisa presude i taj rok vai za stranke i branioce. Drugim licima koja mogu podnijeti albu u koristoptuenog sud ne dostavlja presudu ali ona imaju isti rok za albu koji poinje tei od dana dostavljanjapresude optuenom.Takoer lice iji je predmet oduzet ili od koga je oduzeta imovinska korist moe izjaviti albu u roku od

15 dana od dana dostavljanja prepisa presude.U sloenim stvarima na zahtjev stranaka i branioca sud moe produiti rok za albu najvie za 15 dana.Rok za albu na rjeenje je 3 dana od dana dostavljanja rjeenja ako zakonom nije drugaije odreeno.Rok za presudu vai i za rjeenje o sudskoj opomeni kao i za rjeavanje o vaspitnim mjerama. Rokoviza podnoenje albe je prekluzivni to znai da se nemogu produavati i da njihovim istekom ovlatenolice gubi pravo na albu.Izuzetak je ako optueni iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje albe na presudu. Predaja pravnog lijeka i dostavljanje na odgovorPravni lijek se podnosi viem sudu a predaje sudu koji je izrekao prvostepenu odluku. Zakon dozvoljavadostavljanje albe i preko pote preporuenom poiljkom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom. Akose radi o albi na presudu alba se predaje u dovoljnom broju primjeraka za sud kao i za protivnustranku i branioca radi davanja odgovora.

Primjerak albe prvostepeni sud dostavlja protivnoj stranci i braniocu.Odricanje i odustanak od pravnog lijeka i dopuna pravnog lijekaU sluaju odricanja od pravnog lijeka stranka izjavljuje da ne eli koristiti pravni lijek. Odustati od albemogu optueni i tuilac. Odustanak od albe mora biti izriit i izjavljen nadlenom sudu pismeno iliusmeno naposredno tom sudu.

II. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVIPostoje tri pravna lijeka i to:-alba na presudu prvostepenog suda-alba na presudu drugostepenog suda-alba na rjeenje.

1. alba na presudu prvostepenog sudaalba protiv prvostepene presude odnosi se na sve vrste presuda prvostepenih sudova a osbnovi ovealbe su jednaki.Ona ima devolutivno dejstvo i po njoj uvijek rjeava neposredno vii sud. alba protivprvostepene presude ima i suspenzivno dejstvo.

1.2. Bitne povrede odredaba krivinog postupka kao osnov pobijanja presude albePostoje apsolutne i relativne povrede krivinog popostupka.Apsolutne:1.Povrede zakkona koje se odnose na sud:-ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovaou glavnom pretresu ili ako je pravosnanom presudom izuzet iz suenja.-ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzet,-ako je sud donio presudu a nije bio stvarno nadlean ili ako je napravilno odbio optubu zbog stvarnenenadlenosti.

17


18/35

2.Povrede zakona koje se odnose na tuioca i optuenog-ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa-ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube-ako je optuba prekoraena3.Povreda zakona koji se odnose na optuenog-ako je glavni pretres odran bez lica ije prisustvo na glavnom pretresu obavezno po zakonu ili ako jeoptuenom, braniocu ili oteenom protivno njegovom zahtjevu uskraeno da na glavnom pretresu izabranujeno da upotrijebljava svoj jezik i na svom jeziku prati tok glavnog pretresa.-ako je povrijeeno pravo na odbranu4.Povrede zakona koje se odnose na presudu-ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama zakona nemoe zasnivati presuda- ako je izreka presude narazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uoptene sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama.5.Ostale bitne povrede zakona-ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu,

Relativne povrede krivinog zakona

Relativne povrede odredaba krivinog postupka postoje ako sud za vrijeme pripremanja glavnogpretresa ili prilikom donoenja presude nije primjenio ili je nepravilno primjenio koju odredbu ovogzakona a to je bilo ili moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude.1.3 Povrede krivinog zakonaPovreda krivinog zakona je ujedno i povreda materijalnog prava a postoji ako je zakon povrijeen upitanju:-da je dijelo za koje se optueni goni krivino dijelo,-da ima okolnosti koje iskuljuuju krivinu odgovornost,-dali ima okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje naroito dali je nastupila zastarjelost krivinoggonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar pravosnano raspravljena.-dali je u pogledu krivinog dijela koje je predmet optube primjenjen zakon koji se nemoe primjeniti-dali je odlukom o kazni ili uslovnoj osudi odnosno odlukom o mjeri bezbjednosti ili o oduci,manju

imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu,-dali su pravilno primjenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne.

1.4 Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje kao osnov albe na presuduKao injenice za pokretanje krivinog postupka oznaavaju se dogaaji i pojave koji su postojali ilipostoje i ije se postojanje mora u tom postupku rekonstruisati.Odlune injenice su one na kojima se neposredno zasniva primjena materijalnog zakona tj one okojima neposredno zavisi primjena materijalnog prava. One se mogu podjeliti na procesno pravneodlune injenice i materijalno pravne odlune injenice.Ostale vane injenice nemaju nikakvu direktnuvezu sa primjenom prava nego se koriste u postupku dokazivanja odnosno utvrivanja. injeninostanje obuhvata skup samo odlunih injenica.Pogreno utvreno injenino stanje postoji kada su upresudi neka odluna injenica pogreno utvrena a to znai da nije istinito utvrena tj. nije utvrena

onako kako se dogodilo u stvarnosti.injenino stanje je nepotpuno utvreno kada je izostalo utvrenjeneke odlune injenice koja je u datom sluaju bila potrebna. Nepotpuno utvreno injenino tanjepostoji i kada na to upozoravaju nove injenice i novi dokazi.

1.5 Pobijanje presude zbog odluke o krivino pravnoj sankciji trokovima krivinog postupka,imovinsko pravnom zahtjevu kao i zbog odluke o objavljivanju presudeU pogledu kazne i uslovne osude povreda postoji ako je sud glavnu i sporednu kaznu odmjerio bezprekoraenja kada su u pitanju mjere bezbjednosti zakon propisuje da se odluka o njima moe pobijatiako ne postoji povreda zakona koju je sud nepravilno donio i nije izrekao mjeru bezbjednosti iako su zato postojali zakonski uslovi. Iz ovog razloga moe se pobijati odluka o trokovima krivinog postupka.Odluka o imovinsko pravnom zahtjevu kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnoginformisanja moe se pobijati kad je sud o ovim putanjima donio nezakonitu odluku.

1.6 Postupak po albi na presudu pred sudom prvog stepena.U vezi sa albom prvostepeni sud vri neke tehnike radnje i neke radnje odluivanja.

18


19/35

Tehnike radnje prvostepenog sudaalba se podnosi viem sudu od koga se trai odluka ali se predaje sudu prvog stepena koji je doniopresudu koja se pobija i to dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i branioca radi davanjaodgovora. Prvostepeni sud ima potu dunost kada je u pitanju alba da ispita njenu urednost sa istotehnike strane i da dostavi protivnoj stranki i braniocu. Ako alba ne ispunjava propisane uslove apodnosilac nema branioca ili ako je albu podnio oteeni koji nema punomoenika, prvostepeni sudpoziva alioca da u odreenom roku dopuni albu pismenim podneskom ili usmeno na zapisnik suda.Odluivanje prvostepenog suda po albiSudija odnosno predsjednik vijea prvostepenog suda ovlaen je da rjeenjem odbacineblagovremenu albu. Ukoliko prvostepeni sud ne odbaci albu kao neblagovremenu i nedoputenudostavlja je protivnoj stranci na odgovor i to najkasnije u roku od osam dana od dana prijema a poprijemu odgovora odnosno proteka roka za odgovor dostavlja albu sa svim spisima drugostepenomsudu..

1.7Postupak po albi pred drugostepenim sudomPostupak pred drugostepenim sudom poinje onog trenutka kada spisi po albi pristignu u ovaj sud.Vijee drugostepenog suda donosi odluku u sjednici vijea na osnovu odranog pretresa. U okviru ovog

postupka razlikujemo postupak van sjednice, rjeavanje u sjednici vijea i rjeavanje na pretresu.Postupak van sjednice

Krivini predmet sa albom koji je stigao od prvostepenog suda predaje se predsjedniku albenog vijeakoji odreuje sudiju izvjestioca. Dunost izvjestioca je da proui spise, pripremi predmet da bi mogao dareferie na sjednici ili na drugostepenom pretresu. Kada sudija izvjestilac pripremi spis predsjednikalbenog vijea e zakazati sjednicu vijea.

Postupak u sjednici vijeaSjednica vijea drugostepenog suda je javna i o njoj se obavjetava tuilac, optueni i njegov branilac. Ozakazanoj sjednici se ova lica samo obavjetavaju a ne i pozivaju. Zakon je postupanje u sjedniciproirio na optu javnost i potpuno je izjednaio sa optom javnou pred prvostepenim sudom time to

je u citiranoj odredbi propisao da se javnost sa sjednice vijea moe iskljuiti.Opta javnost sjednicevijea uslovljena je prisustvom stranaka i branioca sjednici, ato znai da iako je sjednica zakazana kaojavna i stranke o tome obavjetene nee biti doputena opta javnost ukoliko ni jedna stranka ne budeprisutna sjednici.Sjednica vjea poinje izlaganjem podnosioca albe a nakon toga druga stranka izlaeodgovor na albu.Vjee moe od stranaka i branioca koji su prisutni zatraiti potrebno objanjenje u vezisa albom i odgovorom na albu a stranka i branilac predloiti da se proitaju pojedini spisi a podoputenju predsjednika vjea dati objanjenje za svoje stavove iz albe. U svemu ostalom sudi se naosnovu spisa. O sjednici vijea mora se voditi poseban zapisnik u koji se uz ostalo unosi bitan sadrajsproivedenih procesnih radnji i izreka donesene odluke ta podaci o tome dali je ona usmenoobjavljena.. Obaveza sudije odnosno predsjednika vijea prvostepenog suda je da rjeenjem odbacineblagovremenu i nedoputenu albu, a ako se to ne uini rjeenje moe donijeti i vijeedrugostepenog suda i to bez obavjetenja stranaka i branilaca o sjednici vjea.

Rjeenje na pretresu pred drugostepenim sudomOdravanje pretresa pred drugostepenim sudom predstavlja drugi mogui nain razmatranja albe naprvostepenu presudu. Pretres e se odrati kada drugostepeni sud ukine prcvostepenu presudu. Pritome odredbe o glavnom pretresu u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju na pretres preddrugostepenim sudom.O drugostepenom pretresu vodi se zapisnik koji se sastavlja kao zapisnik oglavnom pretresu.

Odluke drugostepenog suda po albiDrugostepeni sud moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presuduili preinaiti prvostepenu presudu ili ukinuti presudu i odrati pretres. Moe odbaciti albu kaoneblagovremenu, kao nedoputenu, kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda, preinaitiprvostepenu presudu (zakon prua to ovlaenje gdje e drugostepeni sud utvrditi da su odlune

19


20/35

injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrene i da s obzirom na utvrene injenice po pravilnojprimjeni zakona valja donijeti i drugaiju presudu, a prema stanju stvari.Sud moe ukinuti prvostepenu presudu i odrediti odravanje pretresa. Ova odluka se donosi ako postojibitna povreda odredaba krivinog postupka, da je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti uprvostepenom postupku ve izvedene dokaze usljed kojih je injenino stanje pogreno ili nepotpunoutvreno. Vijee drugostepenog suda moe djelimino ukinuti prvostepenu presudu i u odnosu na taj dioodrati pretres. Ako se optueni nalazi u pritvoru drugostepeni sud mora nakon ukidanja prvostepenepresude ispitati dali jo uvjek postoje razlozi za pritvor.

2. alba na presudu drugostepenog sudaPredviena su dva sluaja kojima se albom moe pobiti drugostepena presuda u tim sluajevimasudovanje u tri instance. Trea instanca dolazi u obzir: ako je drugostepeni sud donio novu osuujuupresudu, ako je drugostepeni sud preinaio prvostepenu presudu kojom se optueni oslobaa optube iizrekao presudu kojom se optueni proglaava krivim.Lice ovlateno za podnoenje albe protiv drugostepene presude i osnovi za pobijanje drugostepenepresude.Pravo na albu protiv drugostepene presude treba priznati svim licima. albu u korist optuenog moe

podnijeti i tuilac.Nadlenost i postupak pred sudom treeg stepenaSud treeg stepena sudi u vijeu sastavljenom od tri odnosno pet sudija. U ovim vijeima nemoguuestvovati sudije koje su uestvovale u donoenju presude koja se pobija albom. Za postupak predvrhovnim sudom vrijede sve odredbe koje su predviene za drugostepeni postupak. Pred tim sudom semoe odrediti pretres, ime je dozvoljena mogunost da se taj sud neposredno utvruje odnosnopreinaava injenino stanje koje je vezano iskljuivo za odluivanje na osnovu pretresa. Pred sudom IIIstepena odrava se tzv javna sjednica i to u svemu prema pretostavkama i na nain koji su predvieni.O podnesenoj albi sud treeg stepena odluuje meritorno kao i drugostepeni sud.

3. alba na rjeenje

Pored presude i meritornih rjeanja kojima se odluuje o samoj krivinoj stvari donose se brojna i drugarjeenja kako prije samog pokretanja krivinog postupka tako i u njegovom toku pa i poslije njegovogzaretka. Takvim rjeenjem priprema se sprovoenje krivinog postupka i upravlja tim postupkom teodluuje o pojedinim incidentnim pitanjima u toku i van samog postupka kao i poslije njegovogokonanja.

3.1 Dozvoljenost i dejstvo albe na rjeenjeNa rjeenja na koja je alba uvjek doputena ukoliko to pravo nije zakonom izriito uskraeno.-rjeenje na koje alba uopte nije doputena-rjeenje gdje pravo na albu nije iskuljueno ve je samo odgoeno.Opte je pravilo da se protiv rjeenja suda donesenih u prvom stepenu moe podnijeti alba uvjek kadau zakonu nije izriito odreeno da alba nije doputena. To su rjeenja koja su po pravilu mogu pobijati

albom. Pri izlaganju o pitanju protiv kojih je rjeena alba doputena a protiv kojih je iskljuena mora sepoi putem eliminacije. Idui tim putem rjeenja protiv kojih nije dozvoljena alba mogu se razvrstatiovako:1.Rjeenja za koja je u posebnim odredbama iskljuena alba,-Rjeenja doneena u drugom stepenu-Rjeenja suda BiH, Vrhovnog suda F BiH, Vrhovnog suda RS,i apelacionog suda BD BiH.To su rjeenja protiv kojih uopte nije dozvoljena alba. Iskljuenje albe protiv tih rjeenja utemeljenoje na autoritetu tog suda.-Rjeenja protiv kojih nije dozvoljena samostalna alba ali se mogu podnijeti u albi na presudu. Ovarjeenja se nazivaju i rjeenja sa odgoenom albom. To su rjeenja koja se donose radi pripremanjaglavnog pretresa i presude za koje je odreeno da nije doputena posebna alba pa se mogu pobijati ualbi potiv presude.

3.2 Rokovi za albu i lica ovlatena na podnoenje albe protiv rjeenja.

20


21/35

alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje. Opti rok za podnoenje albe na rjeenje odreen jezakonom. Gdje je reeno da se alba protiv rjeenja ukoliko zakonom nije drugauje odreeno podnosiu roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja.Rok za albu od osam dana predvien je protiv takozvanih meritornih rjeenja.Skraeni rok od 24 satavrijedi za albu protiv pojedinih rjeenja o pritvoru te protiv rjeenja o izricanju disciplinske kazne zaprestupe pritvorenika.Pravo na podnoenje albe protiv rjeenja prua se strankama i ostalim licima naiju primjenu upuuje lan 322.

3.4 Postupanje sa albom i odluke po albi na rjeenje.alba na rjeenje podnosi se sudu koji je donio rjeenje a ova je skupa sa svojim spisom proslijeujesudu koji odluuje o njoj. Sud kojem je alba podneena ispituje njenu blagovremenost i doputenost.Neblagovremenu i nedoputenu albu odbacije sudija odnosno predsjednik vijea koji je donio pobijanorjeenje. Protiv tog rjeenja doputena je alba drugostepenom sudu. Po albi protiv rjeenjadrugostepeni sud odluuje u sjednici vijea. Sjednica je nejavna. Izuzetno je doputeno odravanjejavne sjednice kada je u pitanju alba protiv tzv.meritornih rjeenja. Pri odluivanju o albi na rjeenjevii sud se kree u granicama albe pr odluivanju o albi vii sud je vezan zabranom reformatiopeius.Sud koji rjeava po albi moe odbaciti albu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu a moe albu

odbiti kao neosnovanu ili je uvaiti i u tom sluaju prvostepeno rjeenje preinaiti ili ukloniti. Ako pozakonu nije drugaije odreeno odredbe zakona se primjenjuju i na sva ostala rjeenja.

III.VANREDNI PRAVNI LIJEK

-Ponavljanje krivinog postupka-Osnovna je zajednika karakteristika ponavljanja postupka je u tome to se on podnosi protivpravosnanih presuda. Meutim ovaj vanredni pravni lijek ima i neke druge specifinosti koje gadiferenciraju od redovnih pravnih lijekova a one se ogledaju u njegovoj posebnoj svrsi izuzetnosti,ogranienje mogunosti pobijanja i osnova za pobijanje i razliitosti su subjekata za njegovopodnoenje.

1. Pojam i vrste ponavljanja krivinog postupkaPonavljanje krivinog postupka zahtjeva se zbog toga to se usljed novih injenica i dokaza koji se sadaiznose pred sud a kojima sud ranije nije raspolagao injenino stanje utvreno pravosnanom odlukompokazuje kao pogreno. Njime se pravosnana sudska odluka pobija zbog nedostataka u utvrenominjeninom stanju s tim da se u ponovljenom krivinom postupku ovi nedostatci otklone i donesezakonita i pravedna sudska odluka. Osnovna karakteristika ponavljanja postupka je postojanje novihinjenica koje se mogu pojaviti u razliitim oblicima.-Novi dokazi, izvrenje krivinog dijela od strane procesnih subjekata, nove injenice i novi dokazi iodluke ustavnog suda BiH.

1.1 Nastavljanje krivinog postupka obustavljenog zbog procesnih smetnjiNastavljanje krivinog postupka obustavljenog zbog procesnih smetnji ne predstavlja pravo ponavljanja

krivinog postupka ve se postupak zavren rjeenjem ili procesnom presudom samo nastavlja kada seza to steknu potrebni faktiki i zakonski uslovi. Do nastavljanja krivinog postupka moe doi u sluajupredvienom lanom 325. tu je obuhvaen sluaj u kojem je krivini postupak rjeenjem pravosnanoobusrtavljen ili je presudom optuba pravosnano odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja. U tomsluaju postupak e se na zahtjev tuioca nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su doneenenavedene odluke.

1.2 Ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanim rjeenjemOsnov za ponavljanje postupka su podneseni novi dokazi na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su sestekli novi uslovi za ponovno pokretanje krivinog postupka. Ponavljanje postupka obustavljenog usljedzloupotrebe slubenog poloaja tuioca-prema ovoj odredbi krivini postupak koji je pravosnano obustavljen od poetka glavnog pretresamoe se ponoviti u sluaju kada je tuilac odustao od gonjenja ako se dokae da je do odustanka dolousljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja tuioca.

21


22/35

1.3 Ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom-Uslovi za ponavljanje-Ponavljanje na tetu ima za cilj da se osloboeno lice odnosno lice za koje je optuba odbijena osudi ilida se osueni osudi po stroijem krivinom zakonu.

3.Postupak i odluivanje po zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka.Sam postupak po ovom vanrednom pravnom lijeku ima dvije faze. Prvu ini formalno i meritornoodluivanje po zahtjevu a drugo sam tok ponovljenog krivinog postupka.

3.1 Nadlenost sudaO zahtejvu za ponavljanje postupka odluuje vijee od trojice sudija suda koji je u ranijem postupkusudio u prvom stepenu. Zakon u tom pravcu ispoljava posebnu rezervu:-predvia da pri rjeenju o zahtjevu u vijeima ne uestvije sudija koji je uestvovao u donoenjupresude u ranijem postupku. U zahtjevu se mora navesti po kom se zakonskom osnovu trai ponavljanje

i kojim se dokazima potkrepljiju injenice na kojima se zahtjev zasniva.3.2 Formalno odluivanje o zahtjevuPo zakonu vijee ispituje najprije doputenost zahtjeva pa ako nae da je nedoputen odbacije garjeenjem. Vijee donosi tako rjeenje u sljedeim sluajevima. Ako je zahtejv podnijelo neovlatenolivce i ako nema zakonskih uslova za pojnavljanje postupka.

3.3 Meritorno odluivanje o zahtjevuAko vijee ne odbaci zahtjev njegov prepis se dostasvlja protivnoj stranci koja ima pravo da u roku odosam dana odgovori na zahtjev. Nakon to odgovor na zahtjev stigne sudu odnosno nakn to proteknerok za njegovo podnoenje. Predsjednik vijea odreuje da se izvide injenice i pribave dokazi na kojese podnosioci pozivaju u zahtjevu, odnosno u odgovoru na zahtjev. Izvianje se odnosi samo na

injenice i dokaze koji su izneeni u zahtjevu i odgovore na zahtjev a ne na neke druge injenice ilidokaze. Nakon to budu sprovedeni izviaju predsjednik vijea moe odrediti po potrebi i dopunuizviaja. Tek kada je sve to obavljeno vijee pristupa odluivanju o samom zahtjevu.

3.4 Odluke po zahtjevu za ponavljanje postupkaSvoje meritorne odluke o zahtjevu vijee donosi u nejavnoj sjednici dakle uvijek u odsustvu stranaka ibranioca. Odluujui meritorno o zahtjevu vijee donosi rjeenje kojim uvaava zahtjev i dozvoljavaponavljanje postupka ili zahtjev odbija ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivinogpostupka. Ako vijee pri odluivanju o zahtjevu ne dostigne izvjesnost o uzronoj vezi izmeu krivinihdijela i pravosnane presude za koju se trai ponavljanje odnosno ako ne dostigne u nedostatku osudeza takva krivina dijela izvijesnost da su ona izvrena ona e zahtjev odbiti.Kada vijee uvai zahtjev i dopusti ponavljanje postupka ono svojim rjeenjem odluuje dalje da se

odma zakae novi glavni pretres ili da se krivini predmet vrati u stanje istrage.

3.5 Ponavljanje postupka i vrenje kaznePodrazumjeva da se samo podnoenjem zahtjeva za ponavljanje postupka u korist osuenog nemoeuticati na izvrenje kazne zatvora na koju je on pravosnano osuen.Ipak zakon iz obzira prema osuenom radi predostronosti da do odluke o zahtjevu on ne izdri kaznuod koje e biti osloboen ili da je izdri due nego to e to biti odreeno novom presudom predvoazakonom da e sud ako smatra s obzirom na podnesene dokaze da osueni u ponovljenom postupkumoe biti osuen na takvu kaznu prema kojoj bi se kada bi se ona uraunala u izdranu kaznu imaopustiti na slobodu ili da moe biti osloboen optubi ili da optuba moe biti odbiijena.

3.6 alba protiv rjeenja po zahtjevu za ponavljanje postupka i odluke po albi

22


23/35

Protiv rjeenja o zahtjevu za ponavljanje postupka nezadovoljna stranka ima pravo albe. Rok zapodnoenje albe je tri dana a o albi odluuje drugostepeni sud. Podnesena alba odlae izvrenjerjeenja.

3.7 Odluivanje na osnovu novog glavnog pretresaZakon predvia jo jedan nain odluivanja u ponovljenom postupku. To se deava kada ranije presudasadri vie dijelova ili se odnosi na vie krivinih dijela pa zahtjev bude upravljen na samo jedan njen dioodnosno samo na jedno krivino dijelo ili kada zahtjev koji je upravljen na vie dijelova ranije presudeodnosno na vie krivinih dijela sadranih u njoj bude uvaen samo u pogledu jednog njenog dijelaodnosno samo u pogledu nekog krivinog dijela.

IV. PRAVOSNANOST I IZVRNOST SUDSKIH ODLUKAPravosnaznost sudskih odlukaFormalna pravosnanost sudske odluke je njeno svojstvo da se vie nemoe ili uopte nemoe pobijatiredovnim pravnim lijekovima. Nemogunost pobijanja pred viom sudskom instancom proizilazi otuda

to se to pravo iako je postojalo ugasilo.Formalna pravna snaga moe biti potpuna, nemoe se pobijati ni jedan dio presude ili djelimina,nemogu se pobijati pojedini sastavni dijelovi ni otkog uensnika ili samo od pojedinih uesnika.Materijalna pravosnanost se satoji u stvaranju prava u konkretnom sluaju izricanjem presude toiskljuuje mogunost donoenja nove drugaije ili istovjetne odluke.Izvrenost sudskih odlukaPojam pravne snage treba odvojiti od pojma izvrnosti. Tu rezuliku pravi i sam zakon utvrujui da sepravosnana presuda izvrava kada je izvreno njeno dostavljanje i kada za izvrenje ne postojezakonske smetnje. Izvrnost sudskih odluka je njihovo posebno svojstvo koje se ogleda u odsustvusmetnji za njihovo izvrenje. Izvrenje je dalje svojstvo odluke koja je stala na pravnu snagu i znaimogunost ostavrivanja zapovjesti sadrane u presudi. Izvrnost presude nastupa kada ona postanepravosnana i kada za njeno izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Od ovog pravila postoji samo

jedan izuzetak koji omoguava izvrenje kazne zatvora prije pravnosnanosti presude kojom je onaizreena.. Izvrnost rjeenja zavisi od toga dali je protiv njega dozvoljena alba i po pravilu nastupaposlije pravnosnanosti rjeenja. Izvrnost naredbe podrazumjeva posebna pravila zbog nemogunostinjegovog pobijanja albom i odsustva pravnosnanosti. Opta zakonska odredba tako i utvruje:naredbe se izvravaju odmah ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugaije

POSEBNI KRIVINI POSTUPCII.O posebnim krivuinim postupcima uopteZakoni o krivinom postupku svih drava pored redovne forme postupanja predviaju i odreenaodstupanja za neke kategorije uinilaca krivinih dijela ili za pojedna krivina dijela iji je cilj

prilagoavanje osnovne procedure posebnim situacijama.Takvi postupci u kojima se takoe utvrujepostojanje kd , krivina odgovornost i kanjivost poinioca ali na specifian nain u odnosu na optikrivini postupak nazivaju se posebni krivini postupci. Oni su ustanovljeni da se u njima sude krivinestvari za koje se opta forma krivinog postupka pokazuje kao neodgovarajua ili nepotebna.U naem pravu u takve postupke spadaju.

1) postupak za izdavanje kaznenog naloga,2) postupak prema maloljetnicima,3) postupak protiv pravnih lica4) postupak za izricanje sudske opomene

Odstupanje od opte forme ovdje nalae teina krivinog dijela izraena vrstom i visinom propisanekazne gdje je s obzirom na stepan drutvene opasnosti takvih dijela, nepotrebno ili neracionalnoinsistirati na optoj formi krivinog postupka. Ocjenu teine krivinog dijela i linosti uinioca krivinogdijela nekad nalae odstupanje od opte forme koja je suvina a nekad nedovoljna za kompleksnoupoznavanje linosti.

23


24/35

2.Uslovi za pokretanje i voenje postupka za izdavanje kaznenog nalogaDa bi tuilac bio u mogunosti da zahtjeva pokretanje i sprovoenje postupka za izdabvanje kaznenognaloga moraju biti ispunjeni odreeni preduslovi. Prvi materijalni uslov je da je da osnosno krivino dijelopropisanoa kazna zatvora od pet godina ili novana kazna kao glavna kazna. Drugi materijalni uslov datuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji formiraju osnovu zbog kojeg je mogue tvrditi da jeosumnjieni uinio predmetnu krivino dijelo. Materijalni uslov je identian uslovu za podizanje optuniceu redovnom postupku to potvruje i inenica da tuilac izdavanje kaznenog naloga trai od suda uformi optunice.Formalni uslov za izdavanje kaznenog naloga sast

krivicno procesno-posebni dio

Documents