krivicno pravo ii

8/18/2019 Krivicno Pravo II

1/43

KRIVICNO PRAVO II

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA (Glava XVI KZ FBiH)

1. Op! "ap#$!"!

Pravo na život je apsolutno, prirodno pravo čovjeka ograničeno samo u onimsustavima koji poznaju smrtnu kaznu kao kaznenu sankiju! Pravo na život ispred jesvakoga drugoga prava! " njegovim nestankom nestaju i sva druga prava, svakiživot, egzistenija čovjeka! Krivično pravo za#ti$uje život čovjeka od njegovapočetka do kraja!

%ivot, tjelesni integritet i zdravlje čovjeka o&jekti su za#tite od op$eg dru#tvenogznačenja! ' svim tim slučajevima #titi se čovječji život ili tjelesni integritet, ilizdravlje u vezi s nekim daljnjim za#titnim do&rom (političkim, me)unarodnim,

sigurnosnim i sl!*! 'nutarnja sistematika krivični+ djela protiv života i tijela može sepodijeliti na -! djela kojima se #titi život i .! djela kojima se #titi tjelesni integritet!Nadalje, može se razlikovati djela s posljediom ugrožavanja i djela s povredomza#ti$eni+ do&ara!

%. &BI'TVO (l. 1. KZ FBiH)

Osnovni o&lik k! d! u&istva odre)en je st! -! i čini ga ko usmrti drugog! 'činiteljmože &iti svaka oso&a!

Radnja k! d! odre)ena kao usmr$enje drugog odnosno li#enje života druge oso&e!

'&istvo može &iti izvr#eno činjenjem i nečinjenjem, ako je propu#tena radnja za koju je postojala dužnost na činjenje! /o li#enja života može do$i neposrednimdjelovanjem samog počinitelja (npr! puanje iz vatrenog oružja* i na posredan način(podmetanje otrova* itd! "redstva izvr#enja mogu &iti 0zička (tjelesna snaga, oružje,oru)e, otrov* ili psi+ička (izazivanje intenzivnog stra+a ili drugi+ psi+ički+ stanja*podo&na da prouzrokuju smrt čovjeka! O&jekt kprivičnopravne za#tite je ljudski životkoji se #titi od ro)enja do smrti! Nastupanje smrti je različito ovisno o tome radi li seo &iolo#koj smrti (stanje u kojem ni jedan dio tijela ili organ nema nikakvu životnu1unkiju2 o kliničkoj smrti (stanje u kojem dolazi do prestanka rada neki+ vitalni+1unkija organizma*2 prividnoj smrti (stanje ere&ralne kome*2 moždanoj smrti(stanje nastupanja smrti mozga*! /anas je op$epri+va$eno da je trenutak

nastupanja smrti onaj trenutak kada je do#lo do smrti mozga! Posljedia krivičnogdjela je smrt oso&e koja je li#ena života! Izme)u poduzete radnje i nastupjeleposljedie mora postojati uzročna veza!

3a krivičnu odgovornost potre&an je direktni ili indirektni umi#ljaj!

%. TE*KO &BI'TVO (l. 1. +,. %. KZ FBiH)

-


2/43

' članku -44! st! .! sadržani su o&lii kvali0iranog u&istva!

5e#ko ili kvali0irano u&istvo postoji u slučaju kada je umi#ljajno u&istvo počinjenopod takvim otežavaju$im okolnostima da zakon predvi)a teže kažnjavanje!

5e#ko ili kvali0irano u&istvo je samo ono koje takvim odredi zakonodava!

' krivičnom zakonu vi#e je te#ki+ (kvali0irani+* u&istava koja se mogusistematizirati prema različitim kriterijima, i to

1) p-!$a "ai" p#i"/!"/a tko drugog li#i života na okrutan ili podmukao način2ili pri &ezo&zirnom nasilničkom pona#anju2 i ako pri tome sa umi#ljajem dovede uopasnost život jo# neki+ oso&a2

%) p-!$a p#0a$a ili $#,ivi$a tko drugog li#i života iz koristolju&lja, radipočinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, iz &ezo&zirne osvete ili iz drugi+naročito niski+ po&uda2

2) p-!$a #0/!3, 4a5,i,! tko li#i života služ&enu oso&u pri o&avljanju poslova javne ili državne sigurnosti i dr!

Naravno, kažnjivost kod ovi+ djela nije samo u o&jektivnom elementu (da se radi ookrutnom načinu izvr#enja, ili da oso&a ima neko pose&no svojstvo i sl!* ve$ i usu&jektivnom tj! da je sve to o&u+va$eno umi#ljajem, svije#$u i +tjenjem! 5ek ukom&inaiji o&jektivnog i su&jektivnog do&ijamo punu mjeru te#kog zločinačkogsadržaja ovi+ krivični+ djela!

'koliko se pri počinjenju jednog krivičnog djela u&istva stekne vi#e kvali0katorni+

okolnosti, sud $e utvrditi svaku okolnost (ne radi se o stjeaju kazneni+ djela, ve$ ostjeaju kvali0katorni+ okolnosti* i uzeti i+ u o&zir pri odmjeravanju kazne!

"u&jektivna strana kod te#ki+ (kvali0irani+* kazneni+ djela u&istva uvijek mora &itiispunjena umi#ljajem! "vaka od okolnosti koja u&istvo čini težim, mora &iti diosvijesti počinitelja i on tu okolnost redovno o&u+vata svojom voljom, upravo to jeono #to on +o$e (po&ude kao #to je koristolju&lje, &ezo&zirna osveta, ali i okrutnost,+im&enost kod podmuklog načina izvr#enja itd!*! Kod u&istva služ&ene oso&e svijestmora o&u+vatiti ne samo svojstvo o&jekta njegova napada (služ&ena oso&a*, ve$ ito da u&ija tu oso&u pri o&avljanju odgovaraju$i+ poslova javne ili državne sigurnostiitd!

2. PRIVILEGIRANA &BI'TVA

2.1. &0i+,v# "a $a6 (l. 17. KZ FBiH)

Neka li#enja života čovjeka s umi#ljajem zakon izdvaja od ostali+ u&istava i to takoda z&og odre)eni+ privilegiraju$i+ okolnosti zakon predvi)a za nji+ lak#e kazne odkazne propisane za 6o&ično7 u&istvo!

.


3/43

' na#em pravu nalazimo dva takva kaznena djela 0i+,v# "a $a6 i!#$#-+,v#! ' stranom zakonodavstvu nalazimo, ponegdje, kazneno djelou&istva na za+tjev ili mol&u u&ijenog, koje se vezuje za pojam eutanazije!

Ovdje se radi o kaznenom djelu protiv života i tijela 8 usmr$enju drugoga u pravom

smislu riječi, gdje počinitelj postupa s umi#ljajem koji o&u+va$a uzrokovanje smrtičovjeka! Pri tome umi#ljaj ne o&u+vata momenat o&rane, jer počinitelj napada naživot drugog čovjeka! /a &i se utvrdilo da li se radi o privilegiranom kaznenom djelunajprije je potre&no točno utvrditi osnovno &i$e dijela, tj! da nema dvoj&e da se radio usmr$enju drugoga, a slijede$e pitanje koje se javlja je pitanje postojanja uvjeta zaprivilegiranje! 5ada, usmr$enje drugoga za počinitelja ne smije &iti jedini izlaz izsituaije, kao ni, po njegovom mi#ljenju, sredstvo da se spasi napadnuto pravnodo&ro, ve$ nasuprot mora postojati očita nesrazmjer izme)u počinjenog djelau&istva i napada, tako da se usmr$enje drugoga ne može označiti nužnim!

9lavna karakteristika ovog kaznenog djela je momenat izazivanja, provokaije, koja

se sastoji u napadu ili velikoj uvredi! Pod napadom podrazumijeva se samo napadna tijelo koji jo# nije dosegao intenzitet tjelesne povrede!

Valja naglasiti da napad ili velike uvrede djeluju privilegiraju$e samo onda ako suuzrokovale kod počinitelja jaku razdraženost ili prepast! Izme)u napada irazdraženosti odnosno prepasti mora postojati uzročna veza, tako npr! počiniteljmora &iti doveden u razdraženost napadom! :aka razdraženost predstavljasu&jektivni momenat u počinitelju izvan umi#ljaja koji ima za posljediu stvaranjepose&nog tipa počinitelja zajedno sa normativnim elementom! Pose&no je potre&noutvrditi stupanj razdraženosti, jer pod pojmom jaka razdraženost zakon nepodrazumijeva pomu$enje svijesti u manjem stupnju, nego stenični a1ekt koji

ograničuje svijest ali je ne pomu$uje! 'vo)enjem pojma jaka razdraženost zakon ustvari za+tijeva neki srazmjer izme)u napada odnosno veličine uvrede irazdraženosti, jer se i iz jačine razdraženosti može zaključivati na veličinu uvrede!Pri tome sud najprije utvr)uje postoji li uvreda, a potom veličinu uvrede za kojeutvr)enje su odlučni su&jektivni momenti tj! jačina razdraženosti! Kada se pokaževelika nesrazmjernost izme)u jake razdraženosti i neznatne uvrede tada je potre&noeliminirati pitanje patolo#kog a1ekta (pomu$enja svijesti*!

8. Č!#$#-+,v# (l. 19. KZ FBiH)

Ovo djelo zove se tipičnim krivičnim djelom žena (one ga jedino mogu počiniti i u

svim statistikama samo žene čine -;; < ti+ djela*! 5o je, može se re$i, jedino6žensko krivično djelo7 u kojem mu#ari mogu sudjelovati samo kao predlagatelji ilipomagači! 3&og toga o tom djelu na ovom mjestu op#irniji povjesni i aktualni prikaz!

'&istvo dijeteta kao kriminalna djelatnost pojavljuje se u povijesti na samompočetku klasnog dru#tva! =e)utim, i u periodu, kada jo# nisu postojali vlasničkiodnosi i klase, u do&a plemenski+ zajednia, postojala je ova pojava, ali ona tadanije ulazila u okvire nedozvoljenog i neuo&ičajenog pona#anja!

>


4/43

Kroz povijest sre$emo se prvo sa u&istvom dijeteta od strane oa, zatim od stranero&ovlasnika, pa onda od strane nezakonite majke ili njeni+ najuži+ članova o&itelji ina kraju su&jekt krivičnog djela postaje majka, pod uvjetom da se u&istvo počini zavrijeme poro)aja, dok traje poreme$aj izazvan poro)ajem! Prema tome,najsuvremenije postavke z&og koji+ se u&istvo dijeteta od strane majke u mnogim

zemljama manje ili vi#e privilegira, pre&auju se na čisto &iolo#ki teren!3akonodava polazi od toga da majka može u&iti svoje dijete za vrijeme poro)aja ilineposredno poslije poro)aja ako je u momentu počinjenja krivičnog djela &ila ustanju poreme$aja izazvanog poro)ajem.

'zroi čedomorstva kao i svake druge inkriminirane djelatnosti zasnivaju se načitavom nizu su&jektivni+ i o&jektivni+ 1aktora! "u&jektivni se nalaze u spletuindividualno8&iolo#ko strukturirani+ oso&nosti ličnosti 8 počinitelja krivičnog djela, ao&jektivni se nalaze u uvjetima života, u vanjskim 1aktorima!

:. PRO&ZROČENJE ';RTI IZ NEHATA (l. 1


5/43

P-#4-#!"/! +$-,i i4 "!6a,a = >T3# p-#4-#i +$-, -?#?a i4 "!6a,a@3a4"i, ! +! 3a4"#$ 4a,v#-a # 5!+, $/!+!i # p!, ?#i"a.

&LOGA ŽRTVE & POČINJENJ& &BI'TVA

Pored izučavanja počinitelja krivični+ djela, viktimologija je ukazala na potre&uizučavanja žrtve i njenog odnosa sa počiniteljem! Ona je ukazala da izme)udelikventa i žrtve postoje &io8psi+o8soijalne veze koje stvaraju takav odnos izkojega proizlazi agresija! Ove interakije su toliko složene da je često te#ko odreditigraniu i razlikovati onoga ko nanosi povredu od onoga ko je povrije)en! %rtva jeaktivni sudionik u izvr#enju u&istva z&og čega postoje #iroke skale interakijeizme)u zločina i njegove žrtve, kao i različiti tipovi žrtava! '&istva su najče#$eposljedia uzajamni+ odnosa počinitelja i žrtve, a ponekad pona#anje žrtveprouzrokuje u&istvo kada su učinila i žrtva spojeni činom u&ijanja, tako da činekazneno8pravni ili kazneni par!

Velika pažnja u izučavanju u&istava koja vr#e žene poklonjena je onim slučajevimakada žena žrtva postaje počinitelj z&og dugogodi#njeg maltretiranja i tiranije odstrane muža! Odnos žene u&ie i njene žrtve zajedno sa utjeajem koji je žrtva imalana izvr#enje u&istva tre&a promatrati u sklopu ostali+ etiolo#ki+ 1aktora, prije svegasoijalni+ 1aktora i ličnosti žene u&ie! ' malom &roju slučajeva žena izvr#avau&istvo u nužnoj o&rani, #to znači da pona#anje žrtve može predstavljati samo jedanod niza 1aktora koji uvjetuju počinjenje u&istva! Na kraju za istaknuti je da u&istvopredstavlja složenu dru#tvenu pojavu koju je potre&no suz&ijati kako represivnimmjerama, tako i nizom preventivni+ mjera! Velika dru#tvena opasnost u&istavaza+tijeva na planu prevenije angažiranje mnogi+ državni+ i dru#tveni+ tijela i

instituija! Osim toga, potre&no je i angažiranje znanosti i znanstveni+ saznanja, jersu u&istva kao vrsta krivični+ djela i jedan od o&lika ispoljavanja kriminaliteta,predmet izučavanja krivičnog prava i kriminologije! Pored teorijske o&rade pro&lemau okviru ovi+ znanosti, važna su i empirijska istraživanja, koja tre&aju &liže ukazatina kriminogene 1aktore u&istava!

Kao počinitelji k! d! u&istva javljaju se oso&e o&a spola i nji+ova dru#tvena opasnost je podjednaka, &ez o&zira na kvantitativno manji &roj žena u&ia! Ipak, ženamau&iama u literaturi i istraživanjima nije &ila posve$ena dovoljna pažnja, tako da sumnoga pitanja vezana za etiologiju u&istava počinjeni+ od strane žena, ostalanerazja#njena!

=otivi u&istva, kao psi+olo#ki činitelji koji pokre$u na počinjenje u&istva, mogu &itirazličiti! Kod žena počinitelja k! d! u&istva naročito je zastupljen motiv otklanjanjadugogodi#njeg maltretiranja i zlostavljanja u &račnoj i izvan&račnoj zajednii, teuklanjanje novoro)enog dijeteta koji joj predstavlja teret! ' osnovi neki+prevladavaju$i+ motiva &ile su emoije (mržnja, lju&omora, netrpeljivost, osveta*, a

@


6/43

neki motivi su imali za ilj da se u&istvom rije#i spor oko stvari ili imovine(imovinskopravni odnosi*!

/akle, za žrtve u&istava počinjeni+ od strane mu#kara, uglavnom je karakterističnoda su to rijetko oso&e nepoznate počinitelju, a za žrtve žena u&ia da su to rijetko

oso&e izvan &raka i o&itelji! Najve$i doprinos žrtve počinjenju u&istva postoji uslučajevima poreme$eni+ &račni+ i o&iteljski+ odnosa!

Valja re$i da se sprečavanje činjenja u&istva jo# uvijek uglavnom provodi krozprimjenu represivni+ mjera, putem strogi+ kazni predvi)eni+ zakonom! Represivnodjelovanje ne daje pozitivne rezultate 8 stra+ od kazne zapriječene zakonompotisnut je snažnim motivom da se djelo počini, a stav prema počinjenom djeluogleda se u priznanju počinjenja krivičnog djela, ali ne i krivnje!

KRIVIČNA DJELA PROTIV 'LOBODE I PRAVA ČOVJEKA I GRACANINA (GlavaXVII KZ FBiH)

1. Op! "ap#$!"!

3a#titni o&jekt krivični+ djela protiv slo&ode i prava čovjeka i gra)anina su oso&ne ipolitičke slo&ode i prava, te gospodarska, soijalna i kulturna prava, koja se #tite nesamo doma$im zakonodavstvom ve$ i me)unarodnim pravnim dokumentima!

"adržaj inkriminaija krivični+ djela počinjeni+ povredom slo&ode i prava čovjeka igra)anina ima izravno izvori#te u odgovaraju$im odred&ama 'stava i /eklaraiji opravima čovjeka i gra)anina iz -B! godine! 'niverzalni karakter pitanja slo&oda iprava čovjeka i gra)anina pose&no je nagla#en u Povelji Organizaije ujedinjeni+naija iz -?@! godine i Op$oj deklaraiji o pravima čovjeka iz -?B! godine, te u

Konveniji Vije$a Durope o za#titi ljudski+ prava i osnovni+ slo&oda, s odgovaraju$improtokolima iz -@; godine! Pored toga danas postoje i djeluju pose&name)unarodna tijela za za#titu ljudski+ prava kao #to su Duropska komisija za ljudskaprava i Duropski sud za ljudska prava! ' odnosu na ljudska prava krivično pravo imapose&nu ulogu koje propisuju$i krivična djela odre)uje one vrijednosti dru#tvenezajednie koje zaslužuju krivičnopravnu za#titu! Ovu za#titu krivično pravo ostvarujesredstvima kojima raspolaže, tj! kaznama odnosno krivičnopravnim sankijama! Nataj se način za#ti$uju ljudska prava oduzimanjem ili ograničavanjem od oni+ koji sui+ zloupotrije&ili na račun drugi+ ljudi, dru#tvenog poretka, sigurnosti itd!Ograničavanjem prava delinkvenata putem krivičnopravni+ sankija omogu$ava se

po#tivanje ljudski+ prava stvarni+ i potenijalni+ žrtava krivičnog djela!

"kupina krivični+ djela protiv slo&ode i prava čovjeka i gra)anina je vrlo +eterogenasastavljena od nekoliko podskupina krivični+ djela koje su sve povezane istomza#ti$enom vrijednosti!

P-#,p-av"# #4i$a"/! +l#0#! (l. 179. KZ FBiH)

4


7/43

Eovjekovu slo&odu i oso&nu nepovredivost jamče &rojne odred&e 'stava, a u Op$ojdeklaraiji o pravima čovjeka i gra)anina nagla#eno je kako svako ima pravo naživot, slo&odu i oso&nu sigurnost! "vako ima pravo na slo&odu i na oso&nusigurnostnost osim u slučajevima i u postupku propisanom zakonom (Duropskakonvenija za za#titu ljudski+ prava i temeljni+ slo&oda iz -@;! godine*! "lo&oda

čovjeka je me)u najve$im vrednotama ustavnog poretka države čije se oduzimanjeili ograničavanje za&ranjuje osim u slučajevima odre)enim zakonom o čemuodlučuje sud!

Krivično djelo protupravno oduzimanje slo&ode čini ko drugog protupravno zatvori,drži zatvorena ili ga na drugi način li#i slo&ode kretanja!

'činitelj ovog djela može &iti svaka oso&a!

Radnja krivičnog djela alternativno je odre)ena i to kao 1) p-#,p-av"#4a,va-a"/!@ %. p-#,p-av"# -a"/! 4a,v#-!"i$ ili 3a# 2) li5ava"/! +l#0#!3-!,a"/a "a -?i "ai".

Protupravno zatvaranje je svako li#avanje slo&ode koje nije zasnovano na nekompravnom osnovu! /ržanje drugog zatvorenim pretpostavlja da je pasivni su&jekt ve$&io zatvoren po nekom pravnom osnovu ali se njegovo zatvaranje protupravnoprodužava (npr! zatvoren i nakon isteka roka na koji je odre)en pritvor*! Fi#avanjeslo&ode kretanja na drugi način može &iti npr! oduzimanje neki+ pomagala kojasluže za kretanje!

O&lik krivnje je umi#ljaj koji o&u+va$a svijest o modalitetu radnje učinjenja, kao isvijest o protupravnosti takvog postupka kojim se druga oso&a li#ava slo&odekretanja!

5eži o&lik protupravnog li#enja slo&ode postoji kad je protupravno oduzimanjeslo&ode trajalo duže od trideset dana ili je učinjeno na okrutan način, ili je oso&iz&og takvog postupanja naru#eno zdravlje ili su nastupjele druge te#ke posljedie!

Najteži o&lik protupravnog li#enja slo&ode postoji u slučaju smrti oso&e kojoj jeoduzeta slo&oda!

%. IZN&CIVANJE I'KAZA (l. 1


8/43

Radnja krivičnog djela je alternativno odre)ena i to kao -! upotre&a sile, .!upotre&a prijetnje i >! upotre&a nekog drugog protupravnog načina! "ila i prijetnjase javljaju kao sredstvo izvr#enja! 3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj kojio&u+va$a svijest o svojstvu izvr#itelja, svijest o modalitetu poduzeti+ radnjiizvr#enja i svijest o pasivnom su&jektu!

5eži o&lik djela postoji ako je iznu)ivanje iskaza ili izjave pra$eno te#kim nasiljem iliako su usljed iznu)enog iskaza nastupile oso&ito te#ke posljedie za osumnjičenikaili optuženika u krivičnom postupku! ' odnosu na te#ko nasilje kao kvali0iranuokolnost potre&an je umi#ljaj počinitelja, a u odnosu na oso&ito te#ke posljedie zapasivnog su&jekta traži se ne+at učinitelja!

2. ZLO'TAVLJANJE & OBAVLJANJ& 'L&ŽBE (l. 1


9/43

Radnja krivičnog djela je alternativno odre)ena i to kao -* neovla#teno prodiranje utu)i dom ili zatvorene prostorije, ili kao .! neudaljavanje iz doma ili zatvoreni+prostorija na za+tjev ovla#tene oso&e! Neovla#teno prodiranje u pravilupodrazumijeva nasilno ulaženje, upotre&u 0zičke snage radi otklanjanja 0zički+prepreka ili savladavanja otpora ovla#tene oso&e! Ono može &iti i nenasilno jer se

može izvr#iti i na drugi način (upotre&om originalnog ključa do kojeg se do#lo naprijevaran način*! Kod drugog o&lika radnje izvr#enja pretpostavlja se da je učiniteljovla#teno u#ao u stan ili zatvorene prostorije, ali se kasnije na za+tjev ovla#teneoso&e nije udaljio! Pod ovla#tenom oso&om podrazumijeva se npr! vlasnik stana ilizatvoreni+ prostorija, oso&a u urednom statusu podstanara, gost +otelske so&e itd!

O&lik krivnje je umi#ljaj, a o&u+vata svijest o neovla#tenom prodiranju u tu)i stan ilidruge zatvorene prostorije, odnosno svijest o neudaljavanju nakon #to je takavza+tjev postavila ovla#tena oso&a!

5eži o&lik ovog krivičnog djela postoji u slučaju ako djelo izvr#i služ&ena oso&a u

vr#enju služ&e! Kvali0katorne okolnosti su svojstvo učinitelja i okolnost da djelo vr#iu o&avljanju služ&e! ' odnosu na te okolnosti mora postojati umi#ljaj učinitelja!

:. N!#vla5,!"# #,3-iva"/! p-#!+i#"al"! ,a/"! (l. 1


10/43

Krivično djelo čini ko uskrati ili omete pravo gra)ana na javno okupljanje! 'činiteljovog djela može &iti svaka oso&a!

Ovom inkriminaijom #titi se ustavno pravo gra)ana na okupljanje i održavanje javni+ skupova i nji+ova slo&oda sastajanja i okupljanja na javnim skupovima, koji su

propisani Duropskom konvenijom o za#titi ljudski+ prava i osnovni+ slo&oda, kao i'stavom Hederaije osne i Jeregovine!

Radnja krivičnog djela alternativno je odre)ena i to kao 1. +3-aiva"/! p-ava?-aa"a "a /av"# #3pl/a"/! ili %. #$!,a"/! p-ava ?-aa"a "a /av"##3pl/a"/!! 'skra$ivanje podrazumijeva sprečavanje ili onemogu$avanje sazivanjaili održavanja javnog skupa, dok ometanje znači stvaranje te#ko$a da se sazove

javni skup i da se održi!

"redstva sprečavanja u zakonu nisu izričito navedena, ali su to o&ično primjena sile,oz&iljna prijetnja, o&mana, a može &iti i upotre&a nekog drugog sredstva kao npr!isključenje električne energije, isključenje ozvučenja, skidanje plakata kojim se javniskup ogla#ava itd!

Posljedia krivičnog djela sastoji se u neodržavanju javnog skupa ili u njegovomotežanom održavanju!

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj, kojim je o&u+va$ena svijest ouskra$ivanju ili otežavanju prava gra)ana na javno okupljanje!

5eži o&lik ovog krivičnog djela postoji u slučaju da djelo izvr#i služ&ena oso&azloupotre&om svog položaja ili ovla#tenja!

KRIVIČNA DJELA PROTIV BRAKA@ PORODIE ILI ;LADEŽI (Glava XX KZFBiH)

1. Op! "ap#$!"!

rak i porodia spadaju u red najvažniji+ dru#tveni+ vrijednosti, od dru#tveni+odnosa u &raku i porodii u velikoj mjeri zavisi kako $e se odvijati dru#tveni odnosi u#iroj dru#tvenoj zajednii!

3a#titni o&jekt ove grupe krivični+ djela su &rak, porodia i mladež! rak i porodiapod pose&nom su za#titom dru#tva o&zirom da, kako je ve$ istaknuto, spadaju u rednajvažniji+ dru#tveni+ vrijednosti, a pravni odnosi u &raku i porodii ure)eni supose&nim zakonom!

Krivična djela iz ove glave spadaju u tzv! vlastoručna krivična djela i nji+ov izvr#iteljmože &iti samo odre)ena oso&a! 5akav je slučaj npr! kod dvo&račnosti,omogu$avanja nedozvoljenog &raka, zlostavljanja i zapu#tanja djeteta ilimaloljetnika, povrede porodični+ o&veza, iz&jegavanja uzdržavanja itd!

-;


11/43

"va krivična djela ove glave mogu se učiniti samo s umi#ljajem! Kod neki+ krivični+djela pored umi#ljaja traži se i postojanje koristolju&ive namjere!

Pod odre)enim okolnostima pojedine inkriminaije kao npr! iz&jegavanje uzdržavnjagu&e osnov kažnjivosti ako npr! učinitelj djela ispuni svoju zakonsku o&vezu!

3akonski opisi krivični+ djela iz ove glave koriste se različitim pojmovima izporodičnog prava #to upu$uje na zaključak o&veze utvr)ivanja nji+ovog značenjaprema pojmovnom odre)enju u porodičnom pravu!

Ova glava sadrži ukupno jedanaest krivični+ djela! Prema užem unutargrupnomo&jektu krivičnopravne za#tite sva k! d! dijele se na ona protiv &raka (dvo&račnost iomogu$avanje sklapanja nedozvoljenog &raka*, na djela protiv porodie (promjenaporodičnog stanja, povreda porodični+ o&veza, nasilje u porodii i iz&jegavanjeuzdržavanja* i na krivična djela protiv mladeži (izvan&račna zajednia s mla)immaloljetnikom, oduzimanje djeteta ili maloljetnika, zapu#tanje i zlostavljanje djetetaili maloljetnika, napu#tanje djeteta, sprečavanje i neizvr#avanje mjera za za#titumaloljetnika*!

1. Dv#0-a"#+, (l. %18. KZ FBiH)

Krivično djelo čini onaj ko sklopi novi &rak iako se u &raku ve$ nalazi!

'činitelj krivičnog djela može &iti svaka oso&a, nezavisno od spola, koja sklopi novi&rak pod uvjetom da se ve$ nalazi u &raku! Radnja k! d! je sklapanje novog &raka!"klapanje &raka je pojam koji se odre)uje prema važe$im zakonskim propisimaporodičnog zakonodavstva kojima je regulirano sklapanje &raka! 5im propisima suure)ena pitanja kada se &rak smatra sklopljenim, kada je on važe$i, kao i kada &rak

prestaje važiti! O&jekt za#tite je monogamni &rak mu#kara i žene koji se #titi uve$ini zemalja u svijetu! /vo&račnost ili &igamija je krivično djelo za čiju jeodgovornost potre&an umi#ljaj koji o&u+va$a svijest učinitelja o sklapanju novog&raka iako se ve$ nalazi u &raku!

/rugi o&lik ovog krivičnog djela čini onaj ko sklopi &rak s oso&om za koju zna da senalazi u &raku! 'činitelj ovog djela može &iti mu#ka ili ženska oso&a koja nije u&raku, ali zna da zaključuje &rak s oso&om koja se ve$ nalazi u &raku! I kod ovogo&lika k! d! umi#ljaj je jedini o&lik krivnje, s o&zirom na znanje odre)eni+ okolnostivezani+ za oso&u s kojom se zaključuje &rak!

%. O$#?ava"/! +3lapa"/a "!#4v#l/!"#? 0-a3a (l. %1:. KZ FBiH)

Ovo krivično djelo čini ovla#tena oso&a pred kojom se &rak sklapa ili matičar kojio&avljaju$i svoju služ&enu dužnost omogu$i sklapanje &raka koji je po zakonuza&ranjen, ni#tavan ili se smatra nepostoje$im!

'činitelj ovog krivičnog djela može &iti samo služ&ena oso&a! Radnja krivičnog djelasastoji se u omogu$avanju sklapanja &raka koji je po zakonu za&ranjen, ni#tavan ili

--


12/43

se smatra nepostoje$im! Nedopu#ten &rak je onaj koji je zakonom za&ranjen,ni#tavan ili koji se smatra nepostoje$im! 3a krivičnu odgovornost potre&an jeumi#ljaj, koji o&u+va$a svijest učinitelja da omogu$ava sklapanje nedopu#tenog&raka, kao i svijest da se to čini o&avljanjem svoje služ&ene dužnosti!

2. OD&ZI;ANJE DJETETA ILI ;ALOLJETNIKA (l. %17. KZ FBiH)Ovo kazneno djelo čini ko dijete ili maloljetnika protupravno oduzme roditelju,usvojitelju, staratelju ili oso&i kojoj je povjeren ili ko ga protupravno zadržava ilisprečava da &ude s oso&om koja ima to pravo ili ko onemogu$ava izvr#enje izvr#neodluke o staranju prema djetetu ili maloljetniku!

'činitelj krivičnog djela može &iti svaka oso&a! 5o mogu &iti i roditelji u slučajuprotupravnog oduzimanja maloljetne oso&e od druge oso&e kojoj je ona povjerena ilikada onemogu$avaju izvr#enje izvr#ne odluke o staranju prema djetetu ilimaloljetnoj oso&i!

Pasivni su&jekt je maloljetna oso&a, s tim da to ne može &iti maloljetna oso&a koja je u &raku, jer u tom slučaju ona ima status punoljetne oso&e!

Ra"/a 3-ivi"#? /!la al,!-"a,iv"# /! #-!!"a@ i ,# 3a# #4i$a"/!@ 3a#4a-ava"/! ili +p-!ava"/! $al#l/!,"i3a a 0! 3# #+#0! 3#/a "a ,# i$ap-av#@ #"#+"# 3a# #"!$#?ava"/! i4v-5!"/a i4v-5"! #l3! # +,a-a"/p-!$a /!,!, ili $al#l/!,"i3.

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj, koji o&u+va$a svijest o protupravnostipoduzeti+ radnji izvr#enja, jer je protupravnost pose&no o&ilježje ovog krivičnogdjela, zatim svijest o starosnoj do&i pasivnog su&jekta, kao i svijest o pravnom

statusu oso&a od koji+ se vr#i oduzimanje maloljetnika!

5eži o&lik ovog krivičnog djela postoji u slučaju da je dijete ili maloljetnik napustioteritoriju Hederaije odnosno teritoriju i J!

'činitelj koji do&rovoljno preda dijete ili maloljetnika može se oslo&oditi od kazne!Ova je odred&a stimulativnog karaktera i njezin je smisao u tome da sepropisivanjem mogu$nosti oslo&o)enja od kazne učinitelj potakne da, nakonpočinjenja djela, do&rovoljnom predajom djeteta ili maloljetnika otkloni #tetneposljedie!

NA'ILJE & PORODII (l. %%%. KZ FBiH)

"vaki čin ili propust u me)uso&noj interakiji i dinamii me)uso&ni+ odnosa kojim sedrugoj oso&i nanosi 0zičko ili psi+ičko zlo, 0zičkom ili psi+ičkom silom, pojedinačnoili kolektivno, podrazumijeva nasilje u o&itelji! Ovo krivično djelo pored osnovnogo&lika ima i kvali0irane o&like! Krivično djelo čini onaj ko nasiljem, drskim ili&ezo&zirnim pona#anjem ugrožava mir, tjelesnu jelovitost i psi+ičko zdravlje članasvoje porodie! 'činitelj djela može &iti samo oso&a koja je član porodie i koja svoju

-.


13/43

radnju poduzima prema članu porodie! 'činitelj i pasivni su&jekt mogu &iti samočlanovi porodie! ' smislu ovog zakona članovi porodie su &račni i izvan&račnidrug, &iv#i &račni i izvan&račni drug, krvni ro)ak u ravnoj liniji, usvojitelj iposvojenik, ro)ak u po&očnoj liniji do tre$eg stepena zaključno i srodnik po taz&inido drugog stepena zaključno! Radnja učinjenja je alternativno odre)ena i to kao 1)

"a+il/!@ %) -+3# p#"a5a"/! i 2) 0!4#04i-"# p#"a5a"/!. 3a krivičnuodgovornost traži se umi#ljaj kojim je o&u+va$ena svijest o modalitetu radnjeučinjenja i svijest o ugrožavanju za#ti$eni+ vrijednosti člana svoje porodie! 5ežio&lik ovog krivičnog djela postoji kad se k!d! počini prema članu porodie sa kojimučinitelj živi u zajedničkom ku$anstvu! /rugi teži o&lik k! d! postoji ako je priučinjenju djela upotre&ljeno oružje, opasno oru)e ili drugo sredstvo prikladno zate#ko ozlje)ivanje tijela i za naru#avanje zdravlja! 5re$i kvali0irani o&lik djelapostoji ako je izvr#enjem djela član porodie te#ko ozlje)en ili je zdravlje te#konaru#eno, a u pitanju su djea ili maloljetnii! Eetvrti kvali0irani o&lik postoji ako jepočinjenjem djela nastupila smrt člana porodie! Najteži o&lik ovog k! d! čini onaj kousmrti člana porodie kojeg je pret+odno zlostavljao!

IZBJEGAVANJE IZDRŽAVANJA (čl! ..>! K3 HiJ*

/jelo čini ko iz&jegava davanje izdržavanja za oso&u koju je na osnovu izvr#nesudske odluke ili izvr#ne nagod&e sklopljene pred drugim nadležnim tijelom dužanizdržavati!

'činitelj ovog djela je nosila o&veze izdržavanja prema odred&ama porodičnogzakonodavstva i to na osnovu izvr#ne sudske odluke ili izvr#ne nagod&e koja jesklopljena pred nadležnim organom!

Radnja se sastoji u iz&jegavanju davanja izdržavanja! 5o mogu &iti različiti o&liičinjenja ili nečinjenja s tim da se preko nji+ privremeno ili trajno onemogu$avaispunjenje o&veze davanja izdržavanja! 5o su npr! davanje otkaza, nepri+va$anjezaposlenja, učestalo mjenjanje radnog mjesta, otu)ivanje imovine, mjenjanje mjestapre&ivanja itd! ' svakom konkretrnom slučaju utvr)uje se da li neki od ovi+ o&likapredstavlja iz&jegavanje izdržavanja! /jelo ne$e postojati ako nosila o&vezeizdržavanja o&jektivno nije u mogu$nosti da daje izdržavanje! O&lik krivnje jeumi#ljaj koji o&u+va$a svijest o radnji iz&jegavanja izdržavanja i svijest da se to učiniuprkos izvr#noj sudskoj odlui odnosno njenom ekvivalentu!

Pri izrianju uvjetne osude sud može učinitelju odrediti o&vezu urednog pla$anja

izdržavanja, kao i da izmiri dospjele o&veze! Neispunjenje ti+ uvjeta moglo &idovesti do opoziva izrečene uvjetne osude! 3akonom je predvi)ena mogu$nostoslo&o)enja od kazne učinitelja djela, ako je on svoju o&vezu ispunio do okončanjaglavne rasprave! Ova odred&a je stimilativnog karaktera čiji je ilj potiajno djelovatina učinitelja kako &i otklonio #tetne posljedie ve$ počinjenog djela!

->


14/43

KRIVIČNA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJ&DI (Glava XXI KZ FBiH)

1. Op! "ap#$!"!

Krivična djela protiv zdravlja ljudi spadaju u grupu op$eopasni+ krivični+ djela, jer suuglavnom usmjerena protiv zdravlja ve$eg &roja individualno neodre)eni+ oso&a!

9rupni za#titni o&jekt ovi+ k! d! je zdravlje ljudi!

Ve$ina k! d! iz ove glave je &lanketnog karaktera, #to znači da se nji+ovimpočinjenjem kr#e odre)eni propisi kojima se ure)uje odre)ena o&last vezana zazdravlje ljudi! 5i propisi su unutarnji zakonski i podzakonski akti kao #to su npr!preno#enja zarazni+ &olesti, nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijemeepidemije itd!, ali dispoziija je ponekad pokrivena i me)unarodnopravniminstrumentom kao #to je to npr! kod neovla#tene proizvodnje i stavljanja u prometopojni+ droga! Kod ve$ine ovi+ k! d! posljedia se ogleda u apstraktnoj ili konkretnojopasnosti za zdravlje ve$eg &roja individualno neodre)eni+ oso&a! Izuzetak sunesavjesno liječenje, samovoljno liječenje, nedozvoljeno presa)ivanje djelovaljudskog tijela i nepružanje mediinske pomo$i kod koji+ posljedia nastupa premaindividualno odre)enoj oso&i! 'činitelj neki+ djela iz ove glave može &iti svakaoso&a, dok kod neki+ to može učiniti samo oso&a s odre)enim svojstvom! O&likkrivnje je umi#ljaj, ali kod odre)eni+ k! d! predvi)en je i ne+atni o&lik kao #to je npr!kod preno#enja zarazni+ &olesti, zapo#ljavanja oso&a o&oljeli+ od zarazne &olesti,nesavjesnog liječenja, proizvodnje i stavljanja i promet #kodljivi+ životni+ namirniaitd! Krivično gonjenje za ova k! d! poduzima se po služ&enoj dužnosti!

3a neka k! d! pored kazne primjenjuje se i sigurnosna mjera oduzimanja predmeta(proizvodnja i stavljanje u promet #kodljivi+ namirnia, neovla#tena proizvodnja i

stavljanje u promet opojni+ droga i td!*!

Prema užem podgrupnom o&jektu krivičnopravne za#tite, sva k! d! iz ove glavemogu se razvrstati na krivična djela kojima se #titi zdravlje od zaraze, gdje spadajupreno#enje zarazni+ &olesti, nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijemeepidemije, preno#enje spolne &olesti i zapo#ljavanje oso&a o&oljeli+ od zarazni+&olesti2 zatim na k! d! kojim se #titi zdravlje ljudi od liječnički+ propusta2 zatim na k!d! kojima se #titi zdravlje od #kodljivi+ namirnia i na k! d! kojima se #titi zdravljeljudi vezano za alko+olna pi$a i opojne droge gdje spadaju služenje alko+olni+ pi$amaloljetniima, neovla#tena proizvodnja i stavljanje u promet opojni+ droga iposjedovanje i omogu$avanje uživanja opojni+ droga!

%. PRENO*ENJE ZARAZNE BOLE'TI (l. %%:. KZ FBiH)

Prema odred&i stava -! čl! ..@! K3 HiJ k! d! čini onaj ko ne postupi po propisima ilinared&ama kojima nadležni organ zdravstvene služ&e odre)uje preglede,dezin1ekiju, odvajanje &olesnika ili drugu mjeru za suz&ijanje ili sprečavanjezarazne &olesti kod ljudi, pa z&og toga do)e do opasnosti od #irenja zarazne &olesti!

-?


15/43

"lijedom navedenog zaključuje se da je preno#enje zarazne &olesti k! d! &lanketnogkaraktera!

'činitelj k! d! može &iti &ilo koja oso&a a to je u pravilu oso&a koja je dužna dapostupa po odre)enim propisima ili nared&ama kojim nadležni državni organ nalaže

odre)ene aktivnosti!Radnja k! d! odre)ena je kao nečinjenje, a sastoji se u nepostupanju po propisima ilinared&ama ovla#teni+ organa zdravstvene služ&e! Ona može o&u+va$ati različitačinjenja ili nečinjenja! Einjenje podrazumijeva postupanje protivno propisima ilinared&ama, a nečinjenje znači nepoduzimanje propisani+ ili nare)eni+ mjera!Propisi ili nared&e odnose se na suz&ijanje ili sprečavanje zarazni+ &olesti kod ljudi,a o&u+va$aju preglede, dezin1ekiju, izdvajanje &olesnika ili neke druge mjere, kao#to &i npr! &ila za&rana ili ograničavanje kretanja ljudi, za&rana nji+ovog okupljanja,o&avezno prijavljivanje slučajeva zarazne &olesti itd!

Posljedia je izazivanje opasnosti od #irenja zarazne &olesti, #to znači da je usljedradnje nepostupnja po propisima ili nared&ama nadležnog organa zdravstvenesluž&e zaista i do#lo do #irenja zarazne &olesti! Radnja i posljedia moraju &itiuzročno8posljedično povezane, pa je djelo dovr#eno tek ako je do#lo do nastupanjanavedene posljedie! Radi se o stvarnoj i konkretnoj opasnosti kao o&ilježju djelakoja se mora u svakom konkretnom slučaju dokazati, #to znači da se mora dokazatida je nepostupanjem po propisima ili nared&ama nastupilo stanje &liske ineposredne mogu$nosti #irenja zarazne &olesti!

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj kada počinitelj zna da se radi ozaraznoj &olesti i da je svjestan da je svojim postupkom izazvao opasnost od #irenja

zarazne &olesti! Prema odred&i st! >! ovog članka ovo se djelo kažnjava i za ne+at!

2. NEPO'T&PANJE PO ZDRAV'TVENI; PROPI'I;A ZA VRIJE;E EPIDE;IJE(l. %%. KZ FBiH)

Ovo k! d! čini onaj ko za vrijeme epidemije kakve zarazne &olesti ne postupi ponared&ama ili odlukama donesenim na osnovu propisa nadležnog organa kojim seodre)uju mjere za suz&ijanje ili sprečavanje epidemije!

Iz zakonske odred&e se vidi da se radi o djelu &lanketnog karaktera!

'činitelj k! d! može &iti svaka oso&a!

Radnja k! d! sastoji se u nepostupanju po nared&ama ili uputama koje su donesenena osnovu propisa nadležnog organa! Ona može o&u+vatati različite o&like činjenjaili nečinjenja! /jelo se može počiniti samo u vrijeme epidemije kakve zarazne&olesti, #to znači da je vrijeme izvr#enja kao modalitet radnje, &itno o&ilježje ovog k!d! Pod epidemijom se podrazumijeva porast o&oljeli+ od kakve zarazne &olesti koji jeneuo&ičajen po &roju slučajeva, vremenu, prostoru i za+va$enom stanovni#tvu!

-@


16/43

Posljedia ovog djela je apstraktna opasnost za život i zdravlje ljudi!

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj koji o&u+va$a svijest o nepostupanjupo odre)enim nared&ama ili odlukama koje se odnose na suz&ijanje ili sprečavanjeepidemije i svijest da se to čini za vrijeme epidemije!

8. NE'AVJE'NO LIJEČENJE (l. %%9. KZ FBiH)

Ovo krivično djelo čini doktor mediine ili doktor stomatologije koji o&avljaju$i svojuaktivnost primijeni očito neprikladno sredstvo ili očito neprikladan način liječenja iline primjeni odgovaraju$e +igijenske mjere, pa time prouzrokuje pogor#anjezdravstvenog stanja neke oso&e! 'činitelj ovog k! d! može &iti samo liječnik odnosnostomatolog koji pruža liječničku pomo$!

Radnja krivičnog dijela alternativno je odre)ena i to kao primjena očitoneprikladnog sredstva liječenja, zatim primjena očito neprikladnog načina liječenja ikao neprimjenjivanje odgovaraju$i+ +igijenski+ mjera pri pružanju liječničke pomo$i!

5e radnje o&u+va$aju različite o&like činjenja ili nečinjenja! O kojem se neprikladnomsredstvu ili načinu liječenja radi projenjuje se u svakom konkretnom slučaju pričemu sudu nužnu pomo$ daju vje#tai medinske struke!

Nesavjesno liječenje je k! d! koje spada u delikte povrede, jer o&u+va$aju inastupanje odre)ene posljedie koja se ogleda u pogor#anju zdravstvenog stanjaneke oso&e! O&jekt radnje je druga oso&a, paijent!

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj ili ne+at! Krivnja se utvr)uje u odnosuna po#tivanje pravila mediinske struke i kad se radi o ne+atnom počinjenju djela,

jer se ne+at mora utvrditi i u odnosu na radnju učinjenja i u odnosu na posljediu!

Posljedia se sastoji u prouzrokovanju pogor#anja zdravstvenog stanja neke oso&e!3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj ili ne+at s tim da se ti o&lii krivnjeodnose i na nesavjesno postupanje kao radnju učinjenja i na prouzrokovanjepogor#anja zdravstvenog stanja druge oso&e kao posljediu djela!

NEOVLA*TENA PROIZVODNJA I 'TAVLJANJE & PRO;ET OPOJNIH DROGA (l.%2


17/43

Opojnim drogama smatraju se supstanije prirodnog ili sintetskog porjekla čijom seupotre&om mogu stvoriti stanja ovisnosti koja mogu izazvati o#te$enja zdravlja ilina drugi način ugroziti ljudski integritet u 0zičkom, psi+ičkom ili soijalnom smislu!

O&jekt krivičnopravne za#tite je zdravlje ljudi! Posljedia k! d! je apstraktna opasnost

za zdravlje ljudi! 3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj! Propisana kazna jezatvor od jedne do deset godina!

5eži o&lik ovog djela čini ko organizira grupu ljudi u ilju učinjenja ovog djela ili onajko postane članom takve organizirane grupe ljudi! Pod organiziranom grupom ljudipodrazumijeva se ili stvaranje novog ili iskori#tavanje ve$ postoje$eg o&likazločinačkog udruženja od najmanje tri ili vi#e oso&a u ilju da neovla#tenoproizvode, prera)uju, stavljaju u promet materije ili supstane koje su progla#eneopojnim drogama! Odred&om st! >! ovog člana 3akona propisan je pose&an o&likovog k! d! u kojem su inkriminirane odre)ene pripremne odnosno pomagačke radnjeza osnovni o&lik djela i to kao samostalno k! djelo! Ovaj o&lik djela čini tko

neovla#teno izra)uje, na&avlja, posreduje ili daje na upotre&u opremu, materijal ilisupstanu za koju zna da su namjenjene proizvodnji opojni+ droga! 'činitelj ovogdjela može &iti svaka oso&a! 3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj!

Propisano je o&avezno oduzimanje opojni+ droga i sredstava za nji+ovo spravljanje,odnosno o&avezna primjena mjere sigurnosti oduzimanja predmeta sukladnoodred&i člana B! st! >! Krivičnog zakona!

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE@ PO'LOVANJA I 'IG&RNO'TI PLATNOGPRO;ETA GLAVA XXII KZ FBiH

1. Op! "ap#$!"!

Područje poslovanja je područje gdje se čine različita krivična djela, koja je te#koodrediti, a kojima se ugrožava i napada sigurnost poslovanja! Op$a &i de0niijao&u+va$ala ukupnu privrednu djelatnost koju samostalno o&avljaju pravne odnosno0zičke oso&e u proesu proizvodnje, prometa ro&e ili pružanja usluga na trži#tu!

3ajedničko o&ilježje svi+ krivčni+ djela iz grupaije krivični+ djela protiv poslovanja je to da se tim djelima ugrožava i napada sigurnost poslovanja! Odred&amakrivičnog zakona nastoji se osigurati privredno poslovanje, sigurnost platnogprometa i uop$e odnosa u privredi, odnosno u #to ve$oj mjeri smanjiti utjeajdru#tveno8negativni+ i #tetni+ djelatnosti na integritet privrede neke zemlje!

'mi#ljaj je jedini o&lik krivnje kod ovi+ krivični+ djela! Neka k! d! imaju teže o&likez&og teže posljedie, kao #to su na pr! nesavjesno privredno poslovanje i o#te$enjepovjeritelja, a neka z&og pose&ni+ okolnosti kao #to su npr! nedozvoljena trgovinazlatnim novem i zlatom, nedozvoljena trgovina i td!

Kod neki+ k! d! ove glave postoji i pose&no su&jektivno o&ilježje a to je postupanje sodre)enim iljem, kao npr! da se&i ili drugom pri&avi protupravna imovinska korist

-


18/43

(kod izrade lažne &ilanse, kod prijevare u privrednom poslovanju, krivotvorenjakreditni+ i ostali+ kartia &ezgotovinskog pla$anja, krivotvorenja znakova zavrijednost itd!

NE'AVJE'NO PRIVREDNO PO'LOVANJE ( l. .?.! K3 H iJ! *

Kazneno djelo nesavjesnog privrednog poslovanja čini odgovorna oso&a u pravnojoso&i, koja svjesnim kr#enjem zakona ili drugog propisa o poslovanju očitonesavjesno posluje, iako svjesna ili je mogla i morala &iti svjesna da usljed togamože nastupiti za tu pravnu oso&u imovinska #teta pa ona i nastupi!

/jelo ima karakter op$eg gospodarskog kaznenog djela! "u#tina djela je u očiglednonesavjesnom postupanju odgovorne oso&e u gospodarskom poslovanjuop$enito!Nesavjesno postupanje, kao radnja počinjenja, je element koji naj&oljeizražava pravnu prirodu ovog djela! 3a ostvarenje &i$a kaznenog djela nesavjesnogprivrednog poslovanja potre&no je da odgovorna oso&a postupa do te mjerenesavjesno da je ta nesavjesnost očita! Nesavjesno postupanje može se ostvariti inečinjenjem, uključuju$i i propu#tanje dužnog nadzora nad radom drugi+!

Pod pojmom odgovorna oso&a valja smatrati svaku onu oso&u kojoj je povjerenoo&avljanje odre)enog posla i koja kao takva u okviru svoje nadležnosti odgovara zataj posao! Kazneno djelo nesavjesnog privrednog poslovanja zakonodava je svrstaou tzv! vlastita kaznena djela (delita propria*, tj! takva za koja se traži pose&nosvojstvo su&jekta!

Kazneno djelo nesavjesnog privrednog poslovanja može se počiniti samo sumi#ljajem (direktnim ili eventualnim*! O&jektivno &i$e kaznenog djela sastoji se uočigledno neurednom postupanju ili u propu#tanju činjenja dužnosti (nepridržavanjazakona ili propisani+ pravila služ&e*! Počinitelj kaznenog djela tre&a &iti svjestan daočigledno neuredno postupa i da +o$e ili pristaje da tako postupa, odnosno da jesvjestan da se ne pridržava propisa i da +o$e ili pristaje na takvo propu#tanje! 3asu&jektivnu stranu navedenog kaznenog djela potre&an je pored umi#ljaja i jo#

jedan pose&an su&jektivni element protupravnosti, koji se sastoji u znanjupočinitelja da iz njegovog pona#anja mogu nastupiti odre)ene #tetne posljedie!

KRIVOTVORENJE KREDITNIH I O'TALIH KARTIA BEZGOTOVIN'KOGPLAANJA (l. %:7. KZ FBiH)

Ovo kazneno djelo podrazumijeva izradu lažne kreditne kartie ili druge kartie&ezgotovinskog pla$anja, preinačenje prave kartie i upotre&u lažne odnosnopreinačene kartie! 5eži o&lik ovog krivičnog djela je u slučaju kad se počinjenjemdjela pri&avi znatna imovinska korist a #to ima za poljsdiu izrianje kazne zatvora uduljem trajanju!

Pod lažnom kartiom podrazumijeva se kartia koja ne potječe od onoga, koji je nanjoj označen kao izdatnik! Izrada lažne kartie je dakle, o&mana o oso&i izdatnika pri

-B


19/43

čemu je nevažno je li ta oso&a uop$e ikada postojala! ' pravilu je lažna kartia onana kojoj je lažan potpis onoga koji je označen kao izdatnik! Kazneno djelopreinačenja kartie čini onaj tko preinači pravu kartiu u namjeri da se takva ispravaupotrije&i kao prava! Ovdje se predpostavlja postojanje prave kartie koja sepreinači i time nastaje neistinita kartia! Radi se o promjeni prvo&itnog pravno

relevantnog sadržaja kartie (&risanjem, ispravljanjem, mijenjanjem, dodavanjemnovi+ riječi i sl!*, a kojim promjenama se mijenja dokazna snaga kartie odnosnodo&ija drugi smisao!

/jelo upotre&e lažne ili preinačene kartie ima za pretpostavku da je lažna kartiave$ sačinjena odnosno da je prava kartia preinačena! /jelo se sastoji u upotre&itakve kartie kad počinitelj zna da je jedna kartia 1alsi0irana i stavlja je upromet! Pojam upotre&e podrazumijeva svako, s o&zirom na sadržaj date kartie,pravno relevantno njezino kori#tenje! 5u se mogu razlikovati dvije situaije i to kadradnju upotre&e poduzima oso&a koja je sama počinila 1alsi0kat kartie, i kad radnjuupotre&e

čini oso&a koja je tu takvu kartiu na&avila radi upotre&e!

'KLAPANJE *TETNOG &GOVORA čl! .@.! K3 HiJ

Radnja počinjenja sastoji se od sklapanja #tetnog ugovora! 'govor je dvostranipravni posao koji nastaje suglasnim očitovanjem volje najmanje dviju strana!"klapanjem ugovora jedna ugovorna strana se o&vezuje drugoj na odre)enu činid&uovisno o kojoj vrsti ugovora se radi kao npr! kupoprodaja, zajam, zamjena, zakup,kredit itd! ' o&iteljskom, nasljednom, stvarnom i mnogim granama prava ugovor jevaljan pravni akt s tim da je najtipičniji o&lik pravni+ odnosa u o&veznom pravu gdjeim je svr+a nastanak, promjena i prestanak o&vezni+ odnosa!

'govor se sklapa u ime pravne oso&e u njezinoj gospodarskoj djelatnosti! Pravnaodso&a u smislu Kaznenog zakona je trgovačko dru#tvo, 1ond, ustanova, politička idru#tvena organizaija i udruženja gra)ana, jedinia lokalne samouprave i uprave,te druga pravna oso&a koja u okviru svog redovnog poslovanja stalno ili povremenostvara ili pri&avlja sredstva i njima raspolaže! 3a ostvarenje o&ilježja kaznenog djelaiz članka .@.! K3 ugovor mora &iti #tetan čija se #tetnost ijeni u vrijeme njegovogsklapanja! Osim počinjenja kaznenog djela na navedeni način, ovo kazneno djelokojim se priuzrokuje #teta pravnoj oso&i, može se počiniti i sklapanjem ugovorasuprotno ovlasti!teta koja se ogleda u povredi prava ili interesa pravne oso&e,može &iti materijalna i nematerijalna! 5eži o&lik ovog djela čini zastupnik ilipredstavnik pravne oso&e ako sklapanjem #tetnog ugovora prouzroči #tetu ve$u od.;;!;;; K= a #to ima za posljediu strožu kaznu (kazna zatvora od jedne do desetgodina*! tetnost se ijeni u vrijeme njegovog sklapanja! Osim počinjenja kaznenogdjela na navedeni način, ovo kazneno djelo kojim se prouzrokuje #teta pravnoj oso&i,može se počiniti i sklapanjem ugovora suprotno ovlasti zastupnika pravne oso&e!

-


20/43

teta koja se ogleda u povredi prava ili interesa pravne oso&e, može &iti materijalnai nematerijalna! =aterijalna #teta se ogleda u umanjenju postoje$e imovine odnosnoizmakle koristi, dok se nematerijalna #teta očituje kroz gu&itak reputaije odnosnougleda pravne oso&e! Počinitelj kaznenog djela može &iti samo zastupnik pravneoso&e!

teta je o&u+va$ena dolusom počinitelja, ali je uz namjeru (dolus*, kao o&lik krivnje,potre&no i znanje ovla#tene oso&e da je ugovor #tetan! Ovo stoga #to može&itna#tetnost nije dovoljna za ostvarenje &i$a ovog kaznenog djela!

Kod ostvarenja kaznenog djela iz čl! .@.! K3 H iJ mora postojati uzročna vezaizme)u sklopljenog ugovora i nastale #tete, jer kada ovla#tena oso&a sklopi posao uokvirima uo&ičajenog i u poslovnom svijetu dopu#tenog rizika ne može se govoriti osklapanju #tetnog ugovora u smislu navedene zakonske odred&e!

KAZNENO DJELO NEDOZVOLJENA TRGOVINA ( l. %7. KZ F BIH)

"vaka oso&a koja neovla#teno kupuje, prodaje ili razmjenjuje predmete ili ro&u čiji jepromet za&ranjen ili ograničen, čini kazneno djelo nedozvoljene trgovine, ako timenije počinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna! 5ako je naprimjer ostvareno o&ilježje kaznenog djela nedozvoljene trgovine u slučaju prometaigaretama &ez nadzorni+ markia =inistarstva 0nanija koji je protuzakonit a time iograničen u smislu odreda&a 3akona o pose&nom porezu na du+anske proizvode!

/akle, neovla#teno kupovanje, prodaja ili razmjena svi+ drugi+ predmeta ili ro&e nepredstavlja ovo kazneno djelo ako nji+ov promet nije za&ranjen ili ograničen! 3astvari ograničene u prometu propisan je pose&an postupak stavljanja u prometputem različiti+ restrikija, odo&renja ili evidenije! Ovo kazneno djelo postoji i ako

je kupovina, prodaja ili razmjena o&avljena samo jedanput #to znači da se zapostojanje ovog kaznenog djela ne traži 6&avljenje7 trgovinom!

Predmeti i ro&a nedozvoljene trgovine (instrumenta et produta seleris* oduzimajuse!Ko neovla#teno kupuje, prodaje ili razmjenjuje predmete ili ro&u čiji je prometza&ranjen ili ograničen ako time nije počinjeno neko drugo kazneno djelo za koje jepropisana teža kazna, kaznit $e se kaznom zatvora od jedne do tri godine!

Predmeti i ro&a nedozvoljene trgovine oduzet $e se! "ud u svim slučajevima,temeljem odred&e članka B!, a u svezi sa člankom .4 stavak >! K3 od okrivljeni+naložio oduzimanje i uni#tenje predmeta koji su &ili namijenjeni ili upora&ljeni započinjenje kaznenog djela nedozvoljene trgovine! ' sudskoj praksi tre&aprimjenjivati sigurnosne mjere u svim slučajevima gdje se to ukaže nužnim ikorisnim kako &i se umjesto kažnjavanja postigla nji+ova svr+a, odnosno da senji+ovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogu$avaju ili potiajno djeluju napočinjenje novog kaznenog djela!

.;


21/43

ARIN'KA PRIJEVARA

Ovo krivično djelo čini ko prenese preko arinske rte, iz&jegavaju$i mjere arinskognadzora, ro&u i to ko podnese arinskom organu krivotvorenu arinsku ispravu,uvjerenje ili drugi dokument koji je lažan! 'činitelj ovog djela može &iti svaka oso&a!

Radnja izvr#enja ovog krivičnog djela alternativno je odre)ena i to kao pravljenjelažne arinske isprave, uvjerenja ili drugog dokumenta, odnosno kao podno#enjeodre)enom arinskom organu krivotvorene arinske isprave uvjerenja ili drugogdokumenta! 'potre&a podrazumijeva kori#tenje, tj!stavljanje u pravni promet takvi+dokumenata! 'potre&u tj! podno#enje lažni+ isprava može vr#iti kako oso&a koja jelažnu ispravu sačinila tako i &ilo koja druga oso&a! Ako &i upotre&u vr#ila ista oso&akoja je i krivotvorila navedene dokumente, odgovara$e samo za podno#enje, a ne iza krivotvorenje jer je pravljenje samo pripremna radnja u odnosu na upotre&u!

Pose&no su&jektivno o&ilježje za postojanje ovog k! d! je namjera da poduzetimradnjama učinitelj ili neko drugi iz&jegne pla$anje arine ili drugi+ daž&ina koje se

pla$aju pri uvozu ro&e! Ako ova namjera ne postoji ne ostvaruju se o&ilježja ovog k!d!

3a krivičnu odgovornost potre&an je direktni umi#ljaj! 5eži o&lik ovog djela postoji uslučaju kad je ve$a o&veza pla$anja koje se iz&jegava! Kvali0katorna okolnost jevisina o&veze čije se pla$anje iz&jegava i ona mora &iti o&u+va$ena umi#ljajemučinitelja!

KRIVOTVORENJE NOVA

Kazneno djelo sastoji se od izrade lažnog ili preinačenja pravog nova, s iljem daga stavi u optiaj ili od stavljanja lažnog nova u optiaj! O&jekt kaznenog djela jenova! Nova je kovano ili papirno sredstvo pla$anja!

' &ankarskom i 0nanijskom poslovanju nova je svako op$epri+va$eno sredstvokoje može poslužiti kao sredstvo razmjene, pla$anja i podmirenja duga! Radnjapočinjenja je izrada, preinačenje ili stavljanje lažnog ili preinačenog nova u optiaj!

Izrada podrazumijeva proizvodnju predmeta ili stvari koja u svakom smislu imitirapravi nova! Nova tre&a &iti napravljen tako da se na prvi pogled ne može odma+uočiti da nije pravi nova! =ora &iti nalik pravoj novčanii u toliko da se od nje &itnone razlikuje (tzv! imitatio vera*! Kazneno djelo ne postoji ako je krivotvorina takolo#e sačinjena da se lako uočavaju njezine karakteristike! 5ko takvu krivotvorinupoku#a staviti u optiaj ostvaruje nepodo&an poku#aj ovoga kaznenog djela, jer setako nevje#to izra)en nova ne može staviti u optiaj! Kazneno djelo je dovr#enoizradom lažnog nova!

/jelo se može počiniti samo s dolusom (namjerom* koji se sastoji od svjesti da seizra)uje lažan nova! /a se takav nova stavi u optiaj, potre&no je postojanjepose&ne namjere (dolus speialis*!

.-


22/43

ez izmjene vrijednosti nova nema preinačenja, a preinačenje mora &iti ura)enotako da se na prvi pogled ne može uočiti &ilo kakva preinaka na pravome novu!"amim preinačenjem s iljem da se stavi u optiaj kao nova ve$e vrijednostikazneno je djelo dovr#eno!

"tavljanje u optiaj lažno izra)enog nova ili preinačenog pravog nova sastoji se odstavljanja lažnog nova u optiaj! Kako se kazneno djelo može počiniti samo sdolusom (namjerom*, to je potre&no postojanje svijesti da se radi o lažnom novuodnosno namjere da se stavi u optiaj kao pravi! Kazneno djelo stavljanje lažnognova u optiaj dovr#eno je traženjem u &ani ili mjenjačnii da se takav novazamjeni za neku valutu, pri čemu je ne&itno je li zamjena o&avljena!

Kriminalizira se i pri&avljanje lažnog nova radi stavljanja u optiaj kao pravoga!Pri&avljanje se, kao radnja počinjenja sastoji od pri&avljanja, prikupljanja lažnognova na temelju nekog pravnog posla (otkupa strane valute, zamjene i sl!* ili nanekom drugom osnovu! /olus o&u+va$a postojanje ilja da se takav nova stavi u

optiaj kao pravi!

Inkriminira se i slučaj kad netko stavi u optiaj lažni nova koji je primio kao pravi,znaju$i ili saznav#i da je lažno napravljen ili preinačen! Počinitelju se stavlja prigovorzato #to je lažni nova stavio u optiaj iako je znao da nije pravi! 'pu$uje mu seprijekor da se poslužio nedopu#tenim sredstvom pla$anja!

' okviru sigurnosne mjere oduzimanja predmeta iz čl! B! K3 lažni se novaoduzima!

KRIVOTVORENJE VRIJEDNO'NIH PAPIRA ČL. %:. KZ FBiH

Kazneno djelo krivotvorenja vrijednosni+ papira iz čl! .@4! K3, prema rasporedupojavni+ o&lika kaznenog djela, načinu počinjenja i propisanoj kazni slično jekaznenom djelu krivotvorenja nova od kojeg se razlikuje samo po o&jektu za#tite(nova odnosno vrijednosni papir*!

' ilju za#tite vrijednosni+ papira od krivotvorenja u Kaznenom zakonu odred&omčlanka .@4 predvi)eno je kažnjavanje za djelo koje čini oso&a koja izradi lažnivrijednosni papir koji se izdaje na temelju propisa s iljem da ga stavi u optiaj kaopravi, ili ko preinači pravi na ve$u vrijednost s iljem da ga stavi u optiaj kao praviili ga stavi u optiaj!

Krivotvorenje vrijednosni+ papira čini ko izradi lažni vrijednosni papir koji se izdajena temelju propisa s iljem da ga stavi u optiaj kao pravi ili tko preinači pravivrijednosni papir na ve$u vrijednost s iljem da ga stavi u optiaj kao pravi ili tkotakav lažni vrijednosni papir stavi u optiaj! Ovo kazneno djelo čini i ko pri&avljalažne vrijednosne papire s iljem da i+ stavi u optiaj kao prave! Ko lažni vrijednosni

..


23/43

papir koji je primio kao pravi, znaju$i ili saznav#i da je lažno načinjen ili preinačen,stavi u optiaj, ostvaruje o&ilježja ovog kaznenog djela!

KRIVOTVORENJE ZNAKOVA ZA VRIJEDNO'T = ČL. %:


24/43

mu se ček predoči i to onome ko mu ček predoči! Pravo iz čeka ne može se ostvaritiako se ček ne posjeduje! Eekovna o&veza je apstraktna o&veza potpisnii čekaodgovaraju temeljem svog potpisa, neovisno o gra)ansko8pravnom odnosu u vezi skojim je ček izdan!

Eek je 1ormalni papir, koji mora imati sastavne dijelove točno odre)ene zakonom!Izprava koja ne sadrži sve propisane sastavne dijelove G nije ček!3a postojanje djelavažno je da je ček &io &ez pokri$a u vrijeme izdavanja čeka, odnosno njegovogpu#tanja u promet! Pri tome nije mjerodavno stanje teku$eg računa u vrijemeizdavanja čeka, ve$ se mora uvažiti i prispjela doznaka za odnosni teku$i račun kadnije &ila u spomenuto vrijeme proknjižena! Ne smatra se da se radi o čeku &ezpokri$a, iako postoji negativan saldo na odnosnom teku$em računu, ako je taj saldou dopu#tenom iznosu (do utvr)enog iznosa prema me)u&ankarskom sporazumu oteku$im računima gra)ana*! Radnja izvr#enja je stavljanje u promet čeka &ezpokri$a! Ona se može sastojati u podno#enju čeka na isplatu, ili u preno#enju čekana drugoga! Kad se radi o izdavanju čeka &ez pokri$a dovoljan je eventualni umi#ljaj

u odnosu na naplativost čeka! ' slučaju stavljanja čeka u promet počinitelj moraznati da ček nema pokri$a! /jelo $e postojati i u slučaju kad počinitelj izda ček &ezpokri$a, iako je očekivao da $e do podno#enja čeka na isplatu osigurati pokri$e!/jelo postoji i u slučaju kad je u vrijeme podno#enja čeka na isplatu postojalopokri$e, samo #to se u ovakvom slučaju ovakva situaija uzima u o&zir kao važnaolakotna okolnost, ali ne isključuje kažnjavanje počinitelja!

IZRADA LAŽNE BILAN'E (l. %89. KZ FBiH)

Izrada lažne &ilanse je novo kazneno djelo uvedeno re1ormom na#eg krivičnogzakonodavstva! "misao mu je suz&ijanje razni+ o&lika zlopotre&a koje se odnose na

utvr)ivanje uspje#nosti poslovanja pravne oso&e, odnosno za izradu &ilanseposlovanja kojom se utvr)uje do&it ili gu&itak pravne oso&e u njenom poslovanju!Ovo kazneno djelo čini ko s iljem da se&i ili drugom pri&avi kakvu korist ili dadrugome nanese #tetu u pravnoj oso&i izradom lažne &ilanse! Radnja učinjenja sesastoji u izradi lažne &ilanse kojom se utvr)uje do&it ili gu&itak pravne oso&e! Osimtoga ovo djelo postoji i kad se u ve$ postoje$oj ispravi o &ilansi vr#i krivotvorenjeodre)eni+ podataka ili pojedini+ stavki! 5u se uglavnom radi o slučajevima kada selažnom &ilansom prikazuje ve$a do&it nego #to je ona stvarno ostvarena uodre)enom izvje#tajnom periodu, da &i se uče#$em u raspodjeli do&iti pri&avilakakva korist!

Izvje#taj koji predstavlja lažnu &ilansu mora se odnositi na one činjenie i podatkekojim se utvr)uje do&it ili gu&itak pravne oso&e ili se utvr)uje udio svakog članapravne oso&e u do&iti ili gu&itku! Ako se taj izvje#taj odnosi na neke druge podatke,tada se ne$e raditi o ovom k! djelu!

.?


25/43

/jelo tre&a &iti učinjeno s iljem da se se&i ili drugom pri&avi kakva korist ili da sedrugom nanese kakva #teta! Postupanje u navedenom ilju jasno govori da se djelomože počiniti samo s direktnim umi#ljajem!

ZLO&POTREBA & PO'T&PK& PRIVATIZAIJE (l. %8


26/43

Kazneno djelo je nesamostalno, #to znači da do kažnjavanja ne$e do$i ako jepočinitelj pre#ao u 1azu počinjenja jednog od kazneni+ djela kao #to su krivotvorenjenova, krivotvorenje vrijednosni+ papira i krivotvorenja znakova za vrijednost! /oprimjene inkriminaije iz čl! .4;! K3 može do$i samo ako je djelatnost počinitelja

jednog od navedeni+ kazneni+ djela ostala u 1azi pripremanja!

Ko izra)uje, na&avlja, posjeduje, prodaje ili daje na upora&u sredstva za izrad&ulažnog nova lažni+ kreditni+ ili ostali+ kartia &ezgotovinskog pla$anja ili lažni+vrijednosni+ papira izdani+ na temelju propisa, kaznit $e se kaznom zatvora od #estmjesei do jedne godine!

Ko izra)uje, na&avlja, posjeduje, prodaje ili daje na upora&u sredstva za izradulažni+ znakova za vrijednost izdani+ na osnovu propisa ili lažni+ znakova zao&ilježavanje ro&e, te lažni+ mjera i utega kaznit $e se novčanom kaznom ili kaznomzatvora do tri godine! "redstva iz stava -! i .! ovoga članka oduzet $e se!

KRIVIČNA DJELA IZ OBLA'TI POREZA (Glava XXIII KZ FBiH)

1. Op! "ap#$!"!

Krivična djela iz o&lasti poreza predstavljaju novinu u na#em krivičnomzakonodavstvu iz vi#e razloga! Novina je u sadržajnom smislu jer je pored porezneutaje koja je &ila jedino k! d! vezano za poreze u ranijem zakonodavstvu, uvr#eno jo#pet novi+ k! d! Novina je i u tome #to je sada pove$an &roj inkriminaija koje suo&u+va$ene u jednoj glavi iako imaju dodirni+ točaka i zajednički+ karakteristika sanekim krivičnim djelima iz drugi+ glava zakona Ovo pose&no važi za k!d!sprječavanja poreznog služ&enika u o&avljanju služ&ene radnje jer su ta djela naneki način samo pose&ni o&lii k! d! sprečavanja služ&ene oso&e u vr#enju služ&eneradnje iz čl! >@B! K3 i napada na služ&enu oso&u u vr#enju poslova sigurnosti iz čl!>@! K3 koja su sistematizirana u grupu k! d! protiv javnog reda i pravnog prometa!

Krivičnim djelima iz ove skupine #titi se porezni sistem kojim su o&u+va$enadavanja vezana za pla$anje poreza i doprinosa soijalnog osiguranja koji državisluže za podmirenje njeni+ ras+oda! Pod porezom se podrazumijeva dio pri+oda iliimovine koji država na osnovu vlasti oduzima od 0zički+ ili pravni+ oso&a zapodmirenje svoji+ ras+oda, s tim da 0zičkoj ili pravnoj oso&i ne vr#i neku direktnuprotučinid&u! Porez razrezuju državni organi i to predstavlja prinudno, a nedo&rovoljno davanje, i za to porezni o&veznik ne do&ija nikakvu neposrednu

protučinid&u od države!

Krivična djela iz ove glave zakona su &lanketnog karaktera! Osnovni zakonski aktikojima se upotpunjavaju &lanketne dispoziije ovi+ k! d! kojima su reguliranapla$anja poreza, svojstvo porezni+ o&veznika, prava i o&veze porezni+ o&veznika,vrste i nadležnost porezni+ organa te vrste poreza i način nji+ovog pla$anja su3akon o porezu na promet proizvoda i usluga i 3akon o sistemu indirektnogoporezivanja!

.4


27/43

'činitelj najve$eg &roja ovi+ k! d! može &iti svaka oso&a! 5o je u pravilu poreznio&veznik ili oso&a koja o&avlja neke poslove za poreznog o&veznika! :edini izuzetak

je k! d! nepravilnog izdvajanja sredstava pravni+ oso&a iz čl! .@! K3 čiji učiniteljmože &iti samo odgovorna oso&a u pravnoj oso&i koja je po poreznomzakonodavstvu u Hederaiji naročito ili oso&no odgovorna za porezne o&veze pravne

oso&e!

"va k! d! iz o&lasti poreza su umi#ljajni delikti! Ni kod jednog k! d! iz ove glave nijepredvi)ena odgovornost za slučaj njegovog ne+atnog učinjenja!

Od #est krivični+ djela iz ove glave (porezna utaja, lažna porezna isprava, nepravilnoizdvajanje sredstava pravni+ oso&a, podno#enje ležne porezne prijave, sprečavanjeporeznog služ&enika u o&avljanju služ&ene radnje, napad na poreznog služ&enika uo&avljanju služ&ene dužnosti* kod četiri k! d! propisani su i teži o&lii! Kvali0katorneokolnosti su visina iznosa o&aveze čije se pla$anje iz&jegava, izdavanje ve$eg &rojalažni+ porezni+ prijava, ugroženost naplate ve$eg iznosa javnog pri+oda, vrije)anje i

zlostavljanje poreznog služ&enika, nano#enje lake ili te#ke tjelesne ozljedeporeznom služ&eniku ili oso&i koja mu pomaže ili prijetnja upotre&om oružja!

Navedenoj skupni k! d! tre&a pridodati i krivično djelo nepla$anja poreza koje jepropisano odred&om čl! .--! K3 iJ, jer ono po svojoj prirodi spada u ovu grupukrivični+ djela!

%. POREZNA &TAJA (l. %72. KZ FBiH)

Ovo kazneno djelo čini ko za se&e ili drugog iz&jegne pla$anje davanja propisani+poreznim zakonodavstvom u Hederaiji ili doprinosa soijalnog osiguranja propisani+u Hederaiji, ne daju$i za+tjevane podatke ili daju$i lažne podatke o svom stečenomoporezivom pri+odu ili o drugim činjeniama koje su od utjaaja na utvr)ivanjeiznosa takvi+ o&aveza, a iznos o&aveze čije se pla$anje iz&jegava prelazi -;!;;; K=!

5o je k! d! &lanketnog karaktera! 'činitelj može &iti svaka oso&a koja je poreznio&veznik, odnosno o&veznik pla$anja doprinosa za soijalno osiguranje ili drugi+propisani+ doprinosa i koja na osnovu zakonito stečenog pri+oda tre&a platiti porez!

5o može &iti zakonski zastupnik ili punomo$nik poreznog o&veznika, kao i oso&a kojapod tu)im imenom o&avlja neku poslovnu djelatnost koja ga o&vezuje napodno#enje porezne prijave itd!

Radnja krivičnog djela predstavlja prijevarnu djelatnost koja, o&u+va$a činjenje inečinjenje, a sastoji se u iz&jegavanju pla$anja poreza ili doprinosa soijalnogosiguranja! Način na koji se to iz&jegavanje pla$anja čini sastoji se ili u davanjulažni+ podataka o svojim zakonito stečenim oporezivim pri+odima ili o drugimčinjeniama koje su relevantne za utvr)ivanje poreza ili drugog propisanogdoprinosa ili nedavanju za+tjevani+ podataka, tj! u neprijavljivanju zakonitostečenog pri+oda, odnosno predmeta ili druge relevantne činjenie za utvr)ivanjenavedeni+ o&aveza!

.


28/43

Fažni podai tre&a da su dati ili podneseni mjerodavnom organu koji je nadležan zarazrez poreza ili doprinosa &ilo podno#enjem pisane porezne prijave, davanjemusmene izjave na zapisnik, stavljanjem knjigovodstvene dokumentaije na uvid itd!

O poreznoj utaji može se govoriti samo ako iznos o&veza čije se pla$anje iz&jegava

prelazi -;!;;; K= u svakoj kalendarskoj godini!3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj i to direktni!

5eži o&lik ovog djela postoji ako iznos o&aveze čije se pla$anje iz&jegava prelazi@;!;;; K=! Najteži o&lik porezne utaje postoji ako iznos o&aveze čije se pla$anjeiz&jegava prelazi .;;!;;; Km

2. NEPRAVILNO IZDVAJANJE 'RED'TAVA PRAVNIH O'OBA (l. %7:. KZ FBiH)

Ovo krivično djelo čini odgovorna oso&a u pravnoj oso&i koja je po poreznomzakonodavstvu u Hederaiji naročito

odgovorna za porezne o&aveze pravne oso&e, a koja je odo&rila izdvajanjesredstava pravne oso&e u druge svr+e, a ne za pla$anje porezne o&veze pravneoso&e, pa je time prouzrokovana nesposo&nost pravne oso&e za &lagovremenopodmirenje porezne o&aveze!

'činitelj ovog djela može &iti samo odgovorna oso&a u pravnoj oso&i koja je premaodred&ama poreznog zakonodavstva naročito odgovorna za porezne o&aveze tepravne oso&e!

Radnja učinjenja djela sastoji se u odo&ravanju izdvajanja sredstava pravne oso&e

za druge svr+e umjesto za pla$anje porezne o&aveze te pravne oso&e! 3apostojanje djela ne&itno je u koje je druge svr+e izvr#eno izdavanje sredstavapravne oso&e! 5o znači da $e djelo postojati i kad su sredstva izdvojena zapodmirenje drugi+ o&aveza pravne oso&e, za na&avku opreme ili za investiijskaulaganja! 3a postojanje djela &itno je da je poreznim zakonodavstvom propisanprioritet uplate porezni+ o&aveza i da je učinitelj svjestan nastanka porezneo&aveze za pravnu oso&u!

Ako je pravna oso&a postala nesposo&na za pla$anje porezni+ o&aveza iz neki+drugi+ razloga, a ne iz razloga preusmjeravanja sredstava u druge svr+e, tada sene$e raditi o ovom krivičnom djelu!

Ovo se krivično djelo može učiniti samo s umi#ljajem!

8. PODNO*ENJE LAŽNE POREZNE PRIJAVE (l. %7. KZ FBiH)

Ovo je krivično djelo pose&an o&lik krivotvorenja isprave, a u ovoj se grupi k! d!smjestilo z&og pretežnosti o&jekta krivičnopravne za#tite! /jelo čini ko dostaviporeznom tijelu lažnu prijavu ili drugi lažni podatak čije se podno#enje po poreznomzakonodavstvu u Hederaiji za+tjeva!

.B


29/43

'činitelj ovog djela je u pravilu porezni o&veznik ili druga oso&a odgovorna zapodno#enje porezne prijave i podataka čije se podno#enje za+tjeva po poreznomzakonodavstvu u Hederaiji! /jelo je &lanketnog karaktera #to znači da je nužnoupotpuniti njegovu dispoziiju odgovaraju$im propisima u Hederaiji iz o&lastiporeznog zakonodastva, a to su prije svega 3akon o sistemu indirektnog

oporezivanja u iJ i 3akon o porezu na promet proizvoda i usluga! Radnja učinjenjasastoji se u dostavljanju poreznom tijelu lažne prijave ili drugog lažnog podatka!Fažnom prijavom smatra se prijava koja potječe od oso&e koja je njen stvarniizdavatelj, s tim da su u njoj navedeni lažni podai, jer je na pr! navedena u prijavimanja porezna osnovia ili su navedeni neki lažni podai za oslo&a)anje pla$anjaporeza, ili neki podai koji se odnose na porezne olak#ie itd! Fažna prijava je i onakoja ne potječe od oso&e koja je naznačena kao njen stvarni izdavatelj! "u#tina je utome da ona ne sadržava prave, stvarne i tačne podatke, ve$ su u njima lažni ilinetačni podai!

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj kojim mora &iti o&u+va$ena i svijest da

se radi o lažnoj prijavi ili i nekom drugom lažnom podatku!

KRIVIČNA DJELA PROTIV RADNIH ODNO'A (Glava XXIV KZ FBiH)

1. Op! "ap#$!"!

Krivičnim djelima iz ove glave #tite se odre)ena prava iz radni+ odnosa kao i pravakoja proizlaze iz soijalnog osiguranja! Krivična djela iz ove glave zakona &lanketnogsu karaktera! "va krivična djela sa izuzetkom k! d! zloupotre&e prava iz soijalnogosiguranja i neizvr#avanja odluke "uda o vra$anju na rad, izvr#avaju se svjesnimnepridržavanjem propisa ili op$i+ akata! Posljedia krivični+ djela protiv radni+

odnosa je uskra$ivanje ili ograničavanje prava koja pripadaju radniku!

'činitelj ovi+ djela redovno su oso&e koje su po svom položaju u mogu$nosti daodlučuju o nekom pravu radnika iz radnog odnosa! Kod k! d! neizvr#avanja odluke ovra$anju na rad i nepoduzimanja mjera za#tite na radu kao učinitelji zakonom suizričito odre)eni služ&ena oso&a ili odgovorna oso&a ili samostalni privrednik!

'mi#ljaj je jedini o&lik krivnje! 'mi#ljaj o&u+va$a i svijest o nepridržavanju zakona ilidrugi+ propisa ili op$i+ akata, čime se radniku ili uskra$uje ili ograničava pravo kojemu pripada iz radnog odnosa ili soijalnog osiguranja! Ova glava zakona sadržisedam inkriminaija-* povreda ravnopravnosti u zapo#ljavanju, .* povreda prava iz

radnog odnosa, >* povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti, ?* povredaprava iz soijalnog osiguranja, @* zloupotre&a prava iz soijalnog osiguranja, 4*neizvr#avanje odluke o vra$anju na rad i * nepoduzimanje mjera za#tite pri radu!

Prema kriteriju unutargrupnog o&jekta krivičnopravne za#tite sva djela iz ove glavemogu se podjeliti na ona kojima se #tite prava iz radnog odnosa i ona kojima se #titeprava iz soijalnog osiguranja i ona kojima se #titi pravo na za#titu pri radu!

.


30/43

%. POVREDA PRAVA IZ RADNOG ODNO'A (l. %


31/43

vrijeme privremene nezaposlenosti, tj! svijest da time povre)uje pravo koje mu potim propisima pripada!

8. NEIZVR*AVANJE ODL&KE O VRAANJ& NA RAD (l. %


32/43

ujene, dok su neka od nji+ upravljena na povredu imovinski+ interesa, kao #to jeslučaj npr! kod zloupotre&e povjerenja!

Krivična djela iz ove skupine čine se u pravilu, s iljem prisvajanja se&i ili drugomeprotupravne imovinske koristi koja ne mora &iti rezultat koristolju&ive po&ude

počinitelja, s o&zirom da može &iti upravljena na zadovoljavanje neop+odni+materijalni+ potre&a, da se vrati dug, nadoknadi #teta itd!

Kod najve$eg &roja k! d! iz ove glave učinitelj može &iti svaka oso&a, dok samo kodneki+ k! d! učinitelj može &iti oso&a s odre)enim ličnim svojstvom, kao #to je kodzloupotre&e povjerenja, li+varstva i kod prijevare povjeritelja!

Redovan o&lik krivnje je umi#ljaj, dok se samo kod prikrivanja može raditi i o ne+atuučinitelja!

%. KRACA (l. %.


33/43

koja je predmet kra)e mora &iti pokretna #to podrazumijeva stvari koje se mogupremje#tati sa jednog mjesta na drugo &ez o#te$enja nji+ove supstane! 3akrivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj, pored kojeg mora postojati i ilj s kojimučinitelj postupa, a to je da se prisvajanjem stvari pri&avi protupravna imovinskakorist!

Fak#i o&lik ovog k! d! postoji ako je ukradena stvar male vrijednosti, a učinitelj jepostupao s iljem pri&avljanja imovinske koristi takve vrijednosti! L"tvar malevrijednostiM podrazumijeva iznos koji ne prelazi @;; K=! =ogu$nost oslo&a)anja odkazne ako ukradenu stvar vrati prije nego #to se sazna da je stvar ukrao (stvarnokajanje*!

2. RAZBOJNI*TVO (l. %*pri&avljanje, prikrivanje ili prodaja stvari na drugi način!Prikrivanje predstavlja stvarni dotiaj s krivičnim djelom! Ona ima sličnosti s

>>


34/43

pomaganjem kao o&likom saučesni#tva, ali se od njega razlikuje po tome #to nijeuzročno8posljedično povezano sa posljediom ranijeg krivičnog djela!

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj, koji o&u+va$a svijest o prikrivanjuupravo oni+ stvari koje su pri&avljene krivičnim djelom! Fak#i o&lik ovog k! d! postoji

ako je oso&a djelo učinila, a nije znala da je stvar pri&avljena krivičnim djelom iako je to po okolnostima slučaja mogla znati! 5u je u stvari inkriminirano ne+atnoizvr#enje ovog krivičnog djela! /a &i se moglo smatrati da je djelo počinjeno uokolnostima slučaja kada je mogao znati da je stvar pri&avljena krivičnim djelom,1aktično je pitanje koje se mora utvr)ivati u svakom konkretnom slučaju! Pro tomesu od značaja okolnosti načina prodaje, mjesta prodaje, stvarna vrijednost stvari,prodajna ijena, oso&a koja stvar prodaje itd!

:. &TAJA (l. %9. KZ FBiH)

Počinitelj kaznenog djela utaje je oso&a koja je po &ilo kojem osnovu u deteniji tu)epokretne stvari, pri čemu je &itno da temelj detenije sadrži stvarnu mogu$nostnesmetanog raspolaganja u trenutku počinjenja kaznenog djela! 5emelj detenijemora &iti dopu#ten, jer detenija na tu)oj pokretnoj stvari stečena kra)om,raz&ojni#tvom ili drugim kaznenim djelom isključuje postojanje utaje!

'taja se sastoji od prisvajanja tu)e pokretne stvari koja je povjerena počinitelju!Radnja počinjenja i o&jekt za#tite utaje isti su kao i kod kaznenog djela kra)e!Počinitelj postupa sa utajenom stvari kao sa vlastitom tj! protupravno je prisvaja iupravo to protupravno prisvajanje je element kaznenog djela utaje! Počinitelj jeoso&a koja je po &ilo kojem dopu#tenom osnovu u deteniji tu)e pokretne stvari sakojom može raspolagati! Nije detentor oso&a koja trenutno odnosno privremeno drži

stvar kad npr! razgleda i drži ro&u u prodavaonii gdje se prisvanjem pokretni+ tvaričini kazneno djelo kra)e, a ne utaje!

/akle, detenija mora &iti utemeljena na stvarnoj mogu$nosti nesmetanograspolaganja u trenutku počinjenja kaznenog djela! Postojanje utaje isključuje se ako

je do detenije do#lo kra)om, raz&ojni#tvom ili drugim kaznenim djelom!

Kod utaje iz stavka >! istog članka 3akona radi se o utajenoj stvari koja je odpose&nog kulturnog, povjesnog, znanstvenog ili te+ničkog značenja ili ako je utajenastvar velike vrijednosti! Kod utaje na)eni+ stvari do uspostave detenije dolazi se naizgu&ljenim stvarima čiji je vlasnik za počinitelja nepoznat! Kao stvari do koji+ se

slučajno do#lo smatraju se stvari u deteniji &ez pravnog temelja, ali ne iprotupravno! "tvari koje su za&oravljene, izgu&ljene ili skrivene ne smatraju senapu#tenima!

Propisan je lak#i o&lik utaje ako je utajena stvar male vrijednosti a učinitelj jepostupao s iljem pri&avljanja imovinske koristi takve vrijednosti! L"tvar malevrijednostiM G vrijednost ne prelati @;; K=! L"tvar velike vrijednostiM G vrijednostprelazi -@! ;;; K=! 3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj kojim je

>?


35/43

o&u+va$ena i svijest o protupravnom zadržavanju s iljem pri&avljanja imovinskekoristi za se&e ili drugoga!

. PRIJEVARA (l. %98. KZ FBiH)

Krivično djelo u njegovom osnovnom o&liku čini ko s iljem da se&i ili drugom pri&avi

protupravnu imovinsku korist dovede drugoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjemčinjenia u za&ludu ili ga održava u za&ludi i time ga navede da na #tetu svoje ilitu)e imovine ne#to učini ili ne učini! 'činitelj ovog k! d! može &iti svaka oso&a!

Radnja djela alternativno je odre)ena i to kao -* dovo)enje neke oso&e u za&luduili kao .* održavanje u za&ludi! Pod lažnim prikazivanjem činjenia podrazumijeva setvrdnja učinitelja da neka činjenia postoji, a ona u stvari ne postoji! 5vrdnja senajče#$e sastoji u uvjeravanju pasivnog su&jekta da postoji neka činjenia, koja nepostoji, ali lažno prikazivanje činjenia može &iti ostvareno i na drugi način kad sestvara takva situaija iz koje slijedi zaključak o postojanju neke činjenie, koja ustvari ne postoji! Kod prijevare učinitelj se koristi o&manom kao načinom odnosnosredstvom da se neko dovede u za&ludu ili održava u za&ludi, a to su lažnoprikazivanje neki+ činjenia ili prikrivanje stvarni+ činjenia!

/ovo)enje u za&ludu je ostvarenje kod pasivnog su&jekta pogre#ne predstave onekim činjeniama! Održavanje u za&ludi podrazumijeva da kod pasivnog su&jektave$ postoji pogre#na predstava o nekim činjeniama, koja se kod njega održava iliučvr#$uje! /ovo)enjem u za&ludi pasivni su&jekt se navede da ne#to učini ili neučini na #tetu svoje ili tu)e imovine!

O&lik krivnje je umi#ljaj, pored kojeg tre&a utvrditi da je učinitelj prijevarno postupaos iljem da se&i ili drugom pri&avi protupravnu imovinsku korist ! 5eži o&lik k! d!prijavare postoji u slučaju da #teta nanesena prijevarom prelazi iznos od >;!;;;K=, a učinitelj je postupao s iljem pri&avljanja imovinske koristi takve vrijednosti!3akonsko o&ilježje L#teta male vrijednostiM u smislu ovog k! d! podrazumijeva #tetudo @;; K=! 3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj kojim je o&u+va$ena isvijest o visini #tete koja se prijevarom nanosi prevarenoj oso&i, a uz to se morautvrditi da je počinitelj postupao s iljem da izvr#enjem djela pri&avi protupravnuimovinsku korist! Fak#i o&lik djela predvi)en je st! ?! ovog čl! 3akona i postoji uslučaju kad se djelo čini samo da se drugome nanese #teta a &ez ilja da seizvr#enjem djela se&i ili drugom pri&avi protupravna imovinska korist! Odsustvokoristolju&lja kao motiva počinjenja ovog k! d! daje ovom o&liku privilegiraju$i

karakter, za koji je predvi)ena &laža kazna!

7. IZN&DA (l. %9:. KZ FBiH)

Ovo krivično djelo čini ko s iljem da se&i ili drugom pri&avi protupravnu imovinskukorist silom ili oz&iljnom prijetnjom prisili drugog da #to učini ili ne učini na #tetusvoje ili tu)e imovine! Počinitelj ovog k! d! može &iti svaka oso&a!

>@


36/43


37/43

Nesrazmjernost imovinske koristi projenjuje se zavisno od okolnosti svakogkonkretnog slučaja! Nesrazmjerna imovinska korist može se ugovoriti kako za se&etako i za drugog! "u#tina ovog k! d! ogleda se u tome #to se ono čini podokolnostima kada se iskori#tava nevolja drugog (te#ke imovinske prilike, te#kestam&ene prilike, lakomislenost, smanjenu sposo&nost rasu)ivanja*! "ve navedene

okolnosti su po prirodi takve da pasivni su&jekt nema iz&ora i u stvari je prinu)enpri+vatiti uslugu pod uvjetima koje mu name$e počinitelj djela, a koji su za njegaizrazito nepovoljni!

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj, koji o&u+va$a svijest o primanju iliugovaranju nesrazmjerne imovinske koristi iskori#tavanjem nevolje drugog!

5eži o&lik li+varstva propisan je odred&om st! >! navedenog čl! 3akona kojom jeinkriminirano &avljenje davanjem zajmova uz ugovaranje nesrazmjerne imovinskekoristi! Ovaj se o&lik najče#$e izražava vi#ekratnim davanjem nova na zajam uzugovaranje nesrazmjrne imovinske koristi, ali se ovaj o&lik djela može počiniti i

jednokratnim davanjem nova uz namjeru učinitelja da se time i dalje &avi! 5u sepočinitelj &avi pozajmljivanjem nova kao vidom zanimanja, tzv! kamatarenjem, pričemu se ugovaraju visoke kamate za kratke vremenske periode, #to je kasnije kodvra$anja glavnie i naplate kamata redovno pra$eno ujenama, iznudama,oduzimanjem nekretnina optere$eni+ +ipotekom, itd!

3a krivičnu odgovornost potre&an je umi#ljaj kojim je o&u+va$ena svijest ougovaranju nesrazmjerne imovinske koristi pri davanju zajmova, kao i namjera da seradnja davanja zajmova vi#ekratno ponavlja!

KRIVIČNA DJELA POTIV OKOLI*A (Glava XXVI KZ FBiH)

1. Op! "ap#$!"!

3a#titom prirode ostvaruje se na odre)eni način i za#tita čovjeka, #to podrazumijevaizradu i provo)enje političke strategije očuvanja zdrave čovjekove sredine pose&ieimaju$i u vidu eklpoataiju &ogatstva prirode i mogu$nosti njene regeneraijeodnosno očuvanje &iolo#ke ravnoteže! ' odre)ivanju o&jekta za#tite kod ekolo#ki+kazneni+ djela prostoje različiti pristupi! Po jednima ekolo#ko kazneno pravo služiza#titi života i zdravlja ljudi , a po drugima polazi#te je isključivo ekolo#ko jer se #titiokoli# kao za#ti$eno do&ro kao vrijednost koje do&iva za#titu samo po se&i nedovode$i ga u vezi s čovjekom i ne polazi od ideje za#tite javnog zdravlja! Vladaju$e

je stajali#te da se sredina ne #titi samo z&og nje same ve$ z&og održavanja,očuvanja +umani+ čovjekovi+ životni+ uvjeta tzv! +umana ekologija! Po ovomutvr)enju &itan je odnos čovjeka i sredine tj! dvostruki odnos s jedne straneekologija u njezinoj 1unkiji elementarnog prirodnog uvjeta za život ljudi i s drugestrane sam čovjek, kvaliteta njegova življenja, njegov život i zdravlje! Ovdje valjanaglasiti kvalitetu življenja jer se ne radi o tome da čovjek može živjeti u prirodnojsredini ve$ kako $e živjeti! Ovakav dualistički pristup nagla#ava zajednički

>


38/43

individualni i dru#tveni inetres za#tite prirode!Ovo stoga #to je za kvalitetni životelementarni uvjet zdravi prirodni okoli# (za#ti$eno do&ro*!

ONEČI*ENJE OKOLI*A (l. 22. KZ FBiH)

Ovo krivično djelo čini ko kr#enjem propisa onečisti zrak, tlo, teku$u, staja$u ili

podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi načinugrozi čisto$u, kakvo$u zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskogpodzemlja ili prirodnog genetskog sklada &iolo#ke raznolikosti na #irem području i umjeri koja može pogor#ati uvjete života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak #uma,&ilja ili drugog raslinja, i tome izazove opasnost po život i zdravlje ljudi ili uni#tenježivotinjskog ili &iljnog svijeta ve$i+ razmjera! Ovo k! d! je &lanketnog karaktera!Ovim se krivičnim djelom #titi okoli# u smislu njegove 1unkije prirodnog preduvjetaza zdrav život i &lagostanje ljudi! 'činitelj k! d! može &iti svaka oso&a!

Radnja k! d! alternativno je odre)ena i sastoji se u -* oneči#$enju zraka, tla, teku$e,staja$e ili podzemne vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili u.* ugrožavanju na drugi način čisto$e zraka, tla, vode, teku$e, staja$e ili podzemnevode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja ili prirodnog genetskogsklada &iolo#ke raznolikosti! Prema 3akonu o za#titi okoli#a oneči#$enje predstavljasvaku radnju kojom se direktno ili indirektno uvode, kao rezultat ljudske aktivnosti,supstane, vi&raije, toplota, mirisi ili &uka u zraku, vodu ili tlo koje mogu &iti #tetnepo zdravlje čovjeka, imovinu ili kvalitet života u okoli#u! 'grožavanje čisto$e ilikakvo$e pojedini+ komponenti okoli#a na drugi način je npr! upotre&a, eksploataija,skladi#tenje ili transport opasni+ supstani &ez po#tivanja propisani+ sigurnosni+ iza#titni+ mjera!

Posljedia k! d! je oneči#$enje navedeni+ komponenti okoli#a ili nji+ovo ugrožavanje!3a krivčnu odgovornost potre&an je umi#ljaj, kojim je o&u+va$ena i svijest o kr#enjupropisa koji se odnose na za#titu okoli#a, tj! svijest o protupravnosti!

5eži o&lik ovog k! d! postoji ako je usljed umi#ljajni+ djela nastupila te#ka tjelesnapovreda neke oso&e ili imovinska #teta veliki+ razmjera! 3akonsko o&ilježjeLimovinska #teta veliki+ ramjera postoji ako je #teta ve$a od -;;!;;; K=!

2. NE'AVJE'NO PR&ŽANJE VETERINAR'KE PO;OI (l. 2


39/43

izvra#ava poslove te+ničke prirode prema pravilima veterinarske struke i po naloguveterinara!

Radnja k! d! alternativno je odre)ena i to kao -* propisivanje očito neprikladnog+-!+,va ili očito nepravilnog načina liječenja, .* kao primjena očito neprikladnog

sredstva ili očito nepravilnog "ai"a liječenja, i >* kao uop$e nesavjesno postupanjepri liječenju! "vi navedeni o&lii radnje se vr#e u pružanju veterinarske pomo$i! 5apomo$ o&u+va$a različite djelatnosti kao #to su pregledi životinja, nji+ovo jepljenj

krivicno pravo ii

Documents