kpp skripta - krivicno procesno pravo

7/24/2019 KPP skripta - Krivicno Procesno Pravo

1/86

NAPOMENA:

Skripta je pisana prema knjizi G. Tomaevi: Kazneno procesno pravo, Split 1998.,a ovdje su unesene i izmjene prema noveliranom tekstu Zakona o kaznenom

postupku (Narodne novine, br !!"#$%, &%#$', '#$$, !!$$, '#"&,!)*#"&+

Skripta je samo vodi kroz kazneno pro-esno pravo i uz nju je obavezno potrebnouiti i ./P, jer ovdje nisu obra0ene sve nje1ove odredbe

***

I. UVODNA IZLAGANJA

1. KAZNENO PROCESNO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK

1.1. TO JE KAZNENI POSTUPAK?

Kazneni postupak ine sve radnje dravnih tijela, ali i drugih osoba (sudionici u postupku)koje se poduzimaju kada se pojavi vjerojatnost da je poinjeno KD i da ga je poinilaodreena osoba, radi eventualne primjene kaznenopravne sankcije, a regulirane su odredbamakaznenog procesnog prava

1.2. ODNOS KAZNENOG POSTUPKA I KAZNENOG PROCESNOG PRAVA

Dok kazneni postupak ine pona!anja sudionika u postupku i odnosi meu njima, kaznenoprocesno pravo ine zakonski (pravni) propisi

1.3. ODNOS KAZNENOG PROCESNOG (FORMALNOG) I KAZNENOG(MATERIJALNOG) PRAVA

Kazneno procesno pravo i kazneno materijalno pravo spadaju u okvire pojma kaznenog pravau !irem smislu rijei "nato istom !irem cilju, ove pravne grane imaju potpuno razliite

predmete #aterijalno pravo odreuje naelan stav drave o potrebi i nainu za!titeelementarnih dru!tvenih vrijednosti, pa stoga propisi ove grane prave predviaju inkriminacijei kaznenopravne sankcije, te uvjete za njihovu primjenu $ime materijalno pravo odreujesadraj odnosa koji nastaju nakon poinjenja KD

K%%, protivno materijalnome, odreuje &ormu odnosa i postupanja koja se vr!e nakonpoinjenja KD %remda od materijalnopravnih odredbi ovisi primjena procesnog prava budu'ida bez KD nema ni kaznenog postupka, ipak je i materijalno pravo ovisno o procesnome naime, bez provoenja kaznenog postupka (dakle, bez primjene K%%a) ne mogu se u ivotu

primijeniti materijalnopravni propisi, a to znai da se ne bi mogao ostvariti naelni stavdrave o potrebi dru!tvene reakcije prema poinitelju KD

$emeljem navedenog zakljuujemo da su materijalno i procesno kazneno pravo meusobnopovezane grane prava, te da se jedna bez druge ne bi mogle primjenjivati


2/86

2. TEMELJNI KAZNENOPROCESNI POJMOVI

2.1. KAZNENA STVAR

Kaznena stvar (lat causa criminalis) jest dogaaj u stvarnosti koji ukazuje na mogu'nostpostojanja odreenog KD i poinitelja, zbog ega se i vodi kazneni postupak

Kaznena stvar naje!'e predstavlja KD, jer bez postojanja KD postupak ne bi bio pokrenuto, mogu'e je da se u povodu nekog dogaaja kazneni postupak pokrene (dakle postojikaznena stvar), a poslije se utvrdi da KD nema ili obratno

2.2. KAZNENOPROCESNI SUBJEKTI

Kaznenoprocesni subjekti su osobe bez kojih se kazneni postupak ne bi mogao voditi, pa setoga pojavljuju u svakom kaznenom postupku

$o su+ sud, ovla!teni tuitelj i okrivljenik

%ojam stranke ui je od pojma kaznenoprocesnog subjekta jer obuhva'a samo ovla!tenogtuitelja i okrivljenika ve stranke jesu kaznenoprocesni subjekti, no svi kaznenoprocesnisubjekti nisu stranke

Kaznenoprocesni subjekti nisu jedini sudionici u kaznenom postupku #eu sudionike upostupku, uz okrivljenika ili sud, spadaju i npr svjedoci i vje!taci toga je pojam sudionikanaj!iri meu spomenutim pojmovima

2.3. PROCESNE RADNJE

%rocesne radnje su pona!anja sudionika u kaznenom postupku koji uvjetuju neposredno

pravne uinke, a oblik im je odreen propisima kaznenog procesnog prava pr iskazsvjedoka ili vje!taka, oevid, te ulaganje tube

2.4. FAZE ILI STADIJI KAZNENOG POSTUPKA

$ijek kaznenog postupka dijeli se na nekoliko &aza ili stadija, koji su zapravo dijelovikaznenog postupka $ako, prema redoslijedu, razlikujemo+ istragu, optuenje, glavnu raspravute postupanju u povodu albe

3. PREGLED POVIJESNOG RAZVITKA KPP-A

" povijesnom razvitku se mogu uoiti tri temeljna tipa kaznenog postupka %rema redoslijedunastanka spomenut 'emo akuzatorni, inkvizitorni i mje!oviti tip kaznenog postupka

3.1. AKUZATORNI TIP KAZNENOG POSTUPKA

$emeljna znaajka akuzatornog tipa kaznenog postupka jest to !to u ovom postupku postojispor dviju ravnopravnih stranaka koji se rje!ava pred sudom Da bi postojao spor, moraju

postojati i dvije suprotstavljene stranke to su tuitelj i optuenik-

- Danas se naelom akuzatornostioznaava nunost postojanja zahtjeva ovla!tenog tuitelja za postojanjekaznenog postupka

2


3/86

" svojstvu ovla!tenog tuitelja se mogu pojaviti razliite osobe " prvoj &azi razvitkaakuzatornog naina postupanja ovla!tenim se tuiteljem smatra iskljuivo o!te'enik .koo!te'enik ne moe preuzeti ulogu tuitelja, tada je to ovla!ten uiniti njegov najblii srodnikKod ovakvog naina odreivanja ovla!tenog tuitelja govorimo o sustavu privatne tube

%o sustavu popularne tube u svojstvu tuitelja moe se pojaviti bilo koji graanin, a ne samoo!te'enik ili njegovi srodnici

/vla!teni tuitelj u akuzatornom tipu postupanja dokazuje utemeljenost svoje tube, !to znaida mora dokazati da je optuenik poinio KD i da se na njega moe primijeniti kazna $oznai da je teret dokaza na tuitelju, pa ako on u dokazivanju ne uspije, optuenik mora bitiosloboen 0unkcija koju u akuzatornom postupku vr!i tuitelj naziva se &unkcijom progona

Druga je strana u sporu optuenik $o je osoba za koju se u tubi navodi da je poinila KD/ptuenik u akuzatornom postupku ima samo jednu dunost $o je dunost upu!tanja, tjdunost da se odazove sudskom pozivu i da doe pred sud /n nije duan davati nikakveizjave, niti ga se smije ispitivati aravno, on 'e predlagati dokaze i poduzimati druge

procesne radnje koje smatra potrebnima, ovisno o poloaju u kojem se u postupku nalazi o,ako tuitelj ne dokae njegovu krivnju, on 'e biti osloboen makar sam nije ni!ta poduzeo

1itni za njegov pravni poloaj jest to !to je potpuno ravnopravan tuitelju 0unkciju koju onvr!i tijekom postupka nazivamo &unkcijom obrane

/dluku o sporu donosi sud, i to temeljem dokaza koje pred njim izvode stranke ud zakazujeraspravu ud je u akuzatornom postupku potpuno objektivan /n ne daje inicijativu za

pokretanje postupka, !to znai da nema ve' na poetku stvoren stav o krivnji optuenika udje tijekom postupka pasivan i djelatnost mu se sastoji uglavnom u odravanju reda

$emeljna se politika znaajka akuzatornog postupka sastoji u tome !to se u ovom nainupostupanja prihva'a mogu'nost da optuenik nije poinio KD, pa mu se stoga stavljaju naraspolaganje djelotvornije mogu'nosti obrane .kuzatorni postupak je javan i usmen, a

prihva'a i naelo neposrednosti .kuzatorni postupak se naziva i kontradiktornim postupkom,

i to stoga !to, zbog ravnopravnosti, omogu'uje stranci suprotstavljanje tvrdnjama i dokazimaprotivne stranke

3.2. INKVIZITORNI TIP KAZNENOG POSTUPKA

%rotivno akuzatornom, inkvizitorni je postupak sudsko djelovanje radi utvrenja je lipoinjeno KD i radi primjene kazne na poinitelja

2nkvizitorni se postupak sastoji od dva dijela od istrage i suenja

2stragu provodi poseban sudski istraitelj koji se naziva inkvirentom /n postupak pokre'e poslubenoj dunosti, dakle bez ikakvog zahtjeva neke druge osobe, netom na bilo koji nainsazna o mogu'nosti da je neka osoba poinila KD $akvoj osobi, osumnjieniku, u praviluoduzima slobodu, nakon ega prikuplja dokaze o njegovoj krivnji 2nkvirent zapisnikiocjenjuje sve procesne radnje koje tijekom istrage izvr!i pa svi zapisnici ine spis predmeta(lat acta)

akon zavr!ene istrage spis predmeta se dostavlja sudskom vije'u koje odluku o krivnjidonosi iskljuivo temeljem spisa, dakle bez ikakve rasprave ili susreta s osumnjienikom Dorezultata istrage, dakle od spisa predmeta, ovisi sudbina osumnjienika

ud, nakon pregleda spisa predmeta, moe donijeti jednu od 3 vrste presuda osumnjienikamoe osuditi (osuuju'a presuda), osloboditi (oslobaaju'a presuda), a moe ga i presudom

otpustiti ispod suenja (lat absolutio ab instantia) /sumnjienik se otpu!ta ispod suenja akonema dovoljno dokaza o njegovoj krivnji, ali nije utvrena ni njegova nevinost 4to je jo!gore, sud mu moe izre'i tzv izvanrednu kaznu (lat poena e5traordinaria), koja je dodu!e

3


4/86

blaa od kazne koja bi se izrekla da je utvrena njegova krivnja, ali ipak znai kanjavanjebez utvrenja krivnje6

" inkvizitornom postupku se predvia i mogu'nost ulaganja albe

2nkvirent istragu vodi u tajnosti, a osumnjienik se nema mogu'nosti braniti 4irokaovla!tenja inkvirenta poku!avaju se ograniiti uvoenjem zakonske ocjene dokaza ili&ormalne dokazne teorije 7akonska ocjena dokaza znai da je zakonom tono odreeno

koliko i kakvih dokaza mora postojati da bi se neka injenica smatrala utvrenom %o ovojteoriji nitko ne moe biti osuen ako na zakonom tono odreeni nain nije utvreno da je

poinio KD

/krivljenik u inkvizitornom postupku je vi!e objekt nego subjekt postupka ve se to izraavaputem tajnosti postupanja, te posrednog odluivanja nakon pismenog postupka

" inkvizitornom se postupku s vremenom sve vi!e prihva'aju racionalna dokazna sredstva,putem naela o&icijelnosti odreuje se obveza drave da sustavno vr!i progon poinitelja KD,prihva'a se istrana ili inkvizitorna maksima, te se u kazneni postupak uvodi institut albeve su to pojmovi koje poznaje i suvremeno kazneno procesno pravo

3.3. TEMELJNE RAZLIKE IZMEU AKUZATORNOGA I INKVIZITORNOG NA!INAKAZNENOG POSTUPANJA

ajvanija se razlika sastoji u tom !to su u akuzatornom postupku tri temeljne procesne&unkcije (kazneni progon, obrana i suenje) meusobno odvojene pa ih vr!e razliiti procesnisubjekti3" inkvizitornom postupku postoji kumulacija &unkcija8

epostojanje stranaka u inkvizitornom postupku iskljuuje potrebu za kontradiktorno!'u, atime se uvjetuje pismenost i tajnost postupka

3.4. MJEOVITI TIP KAZNENOG POSTUPKA#je!oviti tip kaznenog postupka predstavlja kombinaciju akuzatornog i inkvizitornog naina

postupanja #je!oviti tip postupka nastaje u 0rancuskoj poetkom 929 stolje'a, te se, kao iideje 0rancuske revolucije, tijekom tog stolje'a !iri :uropom

astoji se u dva dijela to su istraga i glavna rasprava 2straga ili pripremni postupakzapoinje temeljem zahtjeva posebnoga dravnog tijela, koje postupa po slubenoj dunostinetom je postalo je vjerojatno da je odreena osoba poinila KD /vim se prihva'a naeloo&icijelnosti kaznenog progona " tom se postupku &unkcija kaznenog progona ustupa

posebnom dravnom tijelu D/, koji je izdvojen iz ustrojstva suda $ime se &unkcija progonaodvaja od &unkcije suenja

$emeljem zahtjeva D/ istragu vodi posebno sudsko tijelo istrani sudac vrha je istrageprovjeravanje utemeljenosti sumnje o poinjenju djela i o poinitelju /visno o rezultatimaistrage odluuje se ho'e li postupak biti nastavljen ili 'e se obustaviti 2straga je tajna, !toznai da prilikom poduzimanja istranih radnji stranke ne mogu biti nazone, a naravno ni

javnost toga su razloga, !to je oito inkvizitorni element, mogu'nosti obrane u istraziograniene " naelu okrivljenik i njegov branitelj nemaju mogu'nosti pregledati spis

predmeta zbog ega je gotovo nemogu'e uinkovito se braniti /vo je jo! vi!e izraeno i tome!to okrivljenik, ako mu je oduzeta sloboda, ne moe slobodno komunicirati s braniteljem

6$ako se npr umjesto tada uobiajene smrtne kazne kao izvanredna kazna mogao odrediti doivotni zatvor3$ako &unkciju progona vr!i ovla!teni tuitelj, &unkciju obrane optuenik (i njegov branitelj), dok &unkcijusuenja vr!i sud8ve tri &unkcije, s obzirom da stranke ne postoje, vr!i isti subjekt sud

4


5/86

.ko se postupak, temeljem rezultata istrage, nastavi, odrava se glavna rasprava a raspravi,protivno istrazi, preteu akuzatorni elementi $ako rasprava ima obiljeja spora o kojemuodluuje sud $o znai da su stranke u naelu ravnopravne, da do izraaja dolazikontradiktornost, a za obranu ne postoje ogranienja povezana uz predlaganje ili za saznanje odokazima Dokazi se ocjenjuju neposredno, !to smanjuje znaenje spisa istrage, a prihva'enasu i naela usmenosti i javnosti a glavnoj se raspravi oituju i inkvizitorni elementi,

posebice s obzirom na ovla!tenja suda $ako sud moe bez prijedloga stranaka izvoditi dokaze(inkvizitorna maksima), a moe i ispitivati optuenika;

4. OPENITO O PROPISIMA HRVATSKOG KPP-A

4.1. IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA

2zvori se dijele u dvije poskupine+

1. Izvori unutarnjeg prava obuhva'aju doma'e pravne propise o nainu kaznenogpostupanja, ali i o ustrojstvu i nadlenosti tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku

Ustav sadri naelne odredbe o oduzimanju slobode, o presumpciji okrivljenikove nevinosti, ouhi'enju temeljem sudskog naloga i sl


6/86

4.2. VA"ENJE PROPISA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA

Bazlikujemo vremensko, prostorno i osobno vaenje propisa K%%a

Kod vremenskog vaenja procesnih propisa rje!ava se pitanje njihova stupanja na snagu iprestanka vaenja jihovo stupanje na snagu je ovisno o danu objavljivanja aenje prestajenjegovim ukidanjem koje moe biti izriito ili pre!utno

Prostorno vaenjerje!ava pitanje po kojemu 'e se podruju primjenjivati kaznenoprocesnipropisi Ervatsko K%% vrijedi na podruju BE %rocesno pravo je na dravnom teritorijuiskljuivo pravo

Osobno vaenje aelno, budu'i da se kazneni postupak moe voditi protiv svake osobe zakoju je vjerojatno da je poinila KD, to znai da se hrvatsko procesno pravo primjenjuje kakona doma'e, tako i na strane dravljane, te na osobe bez dravljanstva ako se postupak vodi uBE

4.3. KAZNENOPROCESNI IMUNITET

Kaznenoprocesni imunitet znai da se protiv odreene osobe uop'e ne moe voditi kaznenipostupak (potpuni kaznenoprocesni imunitet) ili da se protiv takve osobe postupak ne moevoditi zbog nekih KD ili se protiv nje ne mogu poduzimati neke procesne radnje (ogranienikaznenoprocesni imunitet)>

Kaznenoprocesni imunitet potrebno je razlikovati od materijalnopravnog imuniteta#aterijalnopravni imunitet iskljuuje krivnju poinitelja, za razliku od procesnog, kojiiskljuuje voenje kaznenog postupka .ko je iskljuena krivnja, kazneni se postupak nemarazloga voditi, dok kod procesnog imuniteta krivnja postoji pa postupak treba pokrenuti kad

procesni imunitet prestane 7ato je materijalni imunitet trajan, a procesni imunitet vremenskiogranien

A/ aznenopro!esni imunitet po unutarnjem pravu imaju+ zastupnici u Ervatskom saboru, jer ne mogu biti pritvoreni niti se protiv njih moe

voditi kazneni postupak bez odobrenja abora (procesnopravni imunitet ili imunitetnepovredivosti) /vaj imunitet nije apsolutan jer se zastupnik moe pritvoriti ako jezateen prilikom izvr!enja teeg KD,Aa o daljnjem 'e voenju postupka, u ovakvomsluaju, u pravilu odluivati abor 7astupnik ne moe biti pozvan na kaznenuodgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno mi!ljenje ili glasovanje u Ervatskomsaboru (materijalnopravni imunitet ili imunitet neodgovornosti)

predsjednik Bepublike Ervatske uiva procesnopravni imunitet, kao i zastupnici,odobrenje daje "stavni sud Bepublike Ervatske

suci "stavnog suda Bepublike Ervatske kao i zastupnici, odobrenje daje "stavni sudBepublike Ervatske

lanovi Dravnog sudbenog vije'a (D) i Dravnoodvjetnikog vije'a (D/) kao izastupnici, uz neke razlike u zakonskim tekstovima koji ove imunutete reguliraju

pro&esionalni suci kao i zastupnici, odobrenje daje D

suci porotnici iskljuivo materijalnopravni imunitet

=lavni D/BE kao i zastupnici, odobrenje daje Ervatski sabor

>pr ne moe se odrediti pritvorA$eim se KD smatra ono za koje je zaprijeena kazna zatvora u trajanju duem od ; godina, dok zatjecanje

prilikom izvr!enja postoji ako je djelo poinjeno pred svjedokom ili je, ako nema oevidaca, osumnjienikopaen neposredno nakon poinjenja u situaciji koja jasno ukazuje na njega kao poinitelja

6


7/86

7amjenik =lavnog D/BEa i ostali dravni odvjetnici materijalnopravni i&unkcionalni procesni imunitet, jer se protiv njih ne moe odrediti pritvor zbog KD

poinjenog u obavljanju dunosti osim uz odobrenje D/a

odvjetnici ogranieni procesni imunitet, jer se protiv njih ne moe odrediti pritvorzbog KD poinjenog u pruanju pravne pomo'i, odobrenje daje sudsko vije'e

lanovi lade ogranieni kaznenoprocesni imunitet za kaznena djela do ; godina,odobrenje vlade

krunski svjedoci mogu imati &aktiki imunitet, a pravno je to odustanak od progona(7akon o "K/Ku l 6A3>)

"/ aznenopro!esni imunitet po meunarodnom pravu uivaju+

4e&ovi stranih drava uivaju potpuni procesni imunitet, pa se protiv njih, neovisno ovrsti poinjenog KD, kazneni postupak uop'e ne moe pokrenuti $akav imunitetimaju i brani drug te maloljetna djeca !e&a strane drave .ko se u doma'oj dravinalazi u slubenom posjetu, tada se imunitet pro!iruje i na sve lanove njegoveslubene pratnje

Diplomatski agenti stranih drava takoer uivaju potpuni procesni imunitet 2munitetdiplomatskog agenta vrijedi ak i u sluaju izbijanja oruanog sukoba meu dvjemadravama-?/vakav Fdiplomatski imunitetG ne vrijedi u zemlji iz koje je diplomatskiagent upu'en u stranu zemlju $a ga zemlja uvijek moe suditi za KD koje je poinio uinozemstvu pomenuti imunitet oslobaa diplomatskog agenta i obveze da se predsudom doma'e drave pojavi u svojstvu svjedoka

/sobe u svezi s diplomatskim agentima uivaju potpuni procesni imunitet-- $o sulanovi obitelji, administrativno i tehniko osoblje i lanovi njihovih obitelji %oslunoosoblje uiva samo &unkcionalni imunitet-6

%rostori diplomatske misije, dakle zgrade i zemlji!ta bez obzira na vlasni!tvo, kojimase koristi misija nepovredivi su $ijela doma'e drave u ove prostore smiju u'i samouz prethodnu suglasnost !e&a misije, ak i ako je ulazak vezan uz spa!avanje osoba iliotklanjanje opasnosti

.rhiv i dokumenti diplomatske misije takoer su nepovredivi i to bez obzira gdje senalaze /vim pojmom su obuhva'eni i privatni dokumenti diplomatskog agenta

Diplomatska putna prtljaga (tzv diplomatska valiza) ne smije se zadravati ni otvaratitoga mora biti vidljivo oznaena, te smije sadravati iskljuivo slubene dokumenteBadi valize nepovrediv je i diplomatski kurir

Konzularni dunosnici prema odredbama meunarodnog prava uivaju samo&unkcionalni imunitet-3

#eunarodni slubenici za!ti'eni su sadrajno uim, ali prostorno !irim procesnimimunitetom $aj imunitet uivaju i vojne osobe u slubi /"a %otpuni procesniimunitet uiva glavni tajnik /"a, njegovi pomo'nici, ravnatelji specijaliziranih

-?Diplomatskom se agentu u tom sluaju daje razuman rok za napu!tanje doma'e drave--2munitet diplomatskog agenta i osoblja prestaje u sluaju kad sami podignu privatnu tubu $ada okrivljenik

protiv kojega su podigli privatnu tubu, moe odgovoriti protutubom-6e vrijedi za sva KD, ve' samo za ona poinjena u vr!enju slube-3

$emeljna razlika izmeu diplomatskog agenta i konzularnog dunosnika sastoji se u tome !to diplomatskiagent predstavlja svoju zemlju u drugoj zemlji, dok konzularni dunosnik u toj istoj zemlji skrbi o probicimadravljana njegove zemlje koji se tamo nalaze 7bog toga su veleposlanstva (diplomatske misije) naje!'esmje!tena u glavnom gradu zemlje, dok konzulati imaju sjedi!ta u podrujima gdje najve'i broj njihovih graana

boravi u doma'oj zemlji (npr Konzulat Bepublike 2talije nalazi se i u plitu)

7


8/86

ustanova /"a i osobe koje ih zamjenjuju, te lanovi njihovih obitelji epovredivesu i prostorije, arhiva, valiza i po!ta /"a

%ripadnici stranih vojnih postrojbi koji se po pozivu ili temeljem meunarodnogugovora nalaze u nekoj zemlji, uivaju potpuni kaznenoprocesni imunitet

vjedoci i vje!taci koji se, temeljem meunarodnog ugovora, nalaze u stranoj zemljikako bi tamo sudjelovali u nekom kaznenom postupku takoer uivaju procesniimunitet /vim se osobama daje tzv slobodan prolaz (lat. salvus conductus), dakle

jamstvo da se protiv njih ne'e pokrenuti kazneni postupak ako se odazovu pozivustranog suda

II. TEMELJNI KAZNENOPROCESNI SUBJEKTI

1. TEMELJNE PROCESNE FUNKCIJE I KAZNENOPROCESNI SUBJEKTI

1.1. POJAM TEMELJNI# PROCESNI# FUNKCIJA

$emeljne procesne &unkcije su takve djelatnosti bez kojih kazneni postupak ne bi mogaopostojati $o su kazneni progon, obrana i suenje 0unkciju progona vr!i ovla!teni tuitelj,&unkciju obrane okrivljenik i njegov branitelj, dok &unkciju suenja vr!i sud koji odluuje ukaznenom postupku

1.2. TEMELJNI I DOPUNSKI KAZNENOPROCESNI SUBJEKTI

$emeljni kaznenoprocesni subjekti su oni sudionici u kaznenom postupku bez kojih se

kazneni postupak ne bi mogao pokrenuti ni trajati $o su nositelji temeljnih procesnih&unkcija, pa temeljnim kaznenoprocesnim subjektima nazivamo ovla!tenog tuitelja,okrivljenika i sud

ubjekti-8koji nisu nositelji temeljnih &unkcija pa ne moraju postojati u svakom postupku,nazivamo dopunskim kaznenoprocesnim subjektima

2. KAZNENOPROCESNE STRANKE I ZASTUPANJE U POSTUPKU

2.1. POJAM KAZNENOPROCESNI# STRANAKA

ud ima daleko !ira ovla!tenja od ovla!tenog tuitelja ili okrivljenika "pravo zbog ovakvognositelja temeljnih &unkcija sud se, prilikom prouavanja subjekata, odvaja od ostalih nositeljatemeljnih &unkcija, tako da preostali subjekti ine pojam kaznenoprocesnih stranaka

tranke su nositelji suprotnih procesnih &unkcija koji su u relativno ravnopravnom poloajutijekom kaznenog postupka $o su dakle, ovla!teni tuitelj i okrivljenik

2.2. STRANA!KA I PROCESNA SPOSOBNOST

#ogu'nost da neka osoba bude stranka u kaznenom postupku, dakle ovla!teni tuitelj ili

okrivljenik, naziva sestranakom sposobnou %roblem se moe pojaviti kod pitanja moe listranka samostalno vr!iti procesne radnje, dakle, ima li procesnu sposobnost #ogu'e je

-8pr svjedoci i vje!taci

8


9/86

naime da procesnu sposobnost nema ovla!teni tuitelj-; ili okrivljenik edostatak procesnesposobnosti neke od stranaka uvjetovat 'e zakonom odreene pravne posljedice

$ako naprimjer gubitak procesne sposobnosti okrivljenika zbog trajne du!evne bolesti nastaletijekom postupka dovodi do obustave kaznenog postupka o takvu posljedicu ne'euvjetovati procesna nesposobnost supsidijarnog ili privatnog tuitelja, jer oni mogu imati

pravnog zastupnika

2.3. PRAVNI ZASTUPNICI U KAZNENOM POSTUPKU

7atupanje oteenikaje mogu'e

7a razliku od graanskog postupka, u kaznenom postupku je zastupanje suprotne stranke,dakle okrivljenika, samo iznimno mogu'e 1ranitelj je procesni pomo'nik, a ne zastupnikokrivljenika- sati

veukupni rok trajanja pritvora u prethodnom postupku, ako je istraga produljena (l6?8 st - 7K%) moe iznositi dvanaest mjeseci

.ko je u istrazi pritvor produljen prema odredbi prethodnoga stavka, sveukupni roktrajanja pritvora iz l -?A 7K% produuje se za !est mjeseci

pravno normiranje tzv krunskog svjedoka (o emu se govori u poglavlju o naeluoportuniteta nagodba s pokajnikom)

3.8. SUPSIDIJARNI TU"ITELJ

D/ je, suglasno naelu legaliteta kaznenog progona, duan poduzeti kazneni progon kadprocijeni da postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila odreeno KD %odosnovanom sumnjommislimo na sumnju koja se temelji na dokazima, iz ega proizlazi da sekazneni postupak ne moe pokrenuti bez dokaza $o znai da mogu'nost pokretanja kaznenog

postupka ovisi o procjeni D/ o tome postoje li ili ne postoje dokazi6;

#ogu'nost D/ da, zbog pogre!ne procjene ili drugih razloga, onemogu'i pokretanje ilivoenje kaznenog postupka, zahtijeva nadzor nad njegovim radom O&te'enika koji jeumjesto (O preuzeo kazneni progon nazivamo supsidijarnim tuiteljem

a!e procesno pravo prava prihva'a institut supsidijarnog tuitelja i predvia obvezu D/ da uroku od > dana po odluci da ne'e vr!iti progon o tome izvijesti o!te'enika i uputi ga da moesam poduzeti progon $ako 'e postupiti i sud ako je donio rje!enje o obustavi postupka zbogodustanka D/ od progona6


13/86

u roku od 3 mjeseca od dana kad je doneseno rje!enje o obustavi postupka,

odnosno < mjeseci od dana kad je D/ odbacio prijavu,

odmah, kad D/ odustane od optube na glavnoj raspravi

/!te'enik koji u svojstvu supsidijarnog tuitelja vr!i kazneni progon ima ista prava koja imaD/, osim onih koja D/ pripadaju kao dravnom tijelu

7akonodavac dopu!ta D/ da do zavr!etka glavne rasprave preuzme progon od supsidijarnogtuitelja koji, u tom sluaju, gubi svojstvo ovla!tenog tuitelja

3.9. PRIVATNI TU"ITELJ

"z KD za koja se progon vr!i po slubenoj dunosti kod kojih je, kako je ve' navedeno,ovla!teni tuitelj D/ ili supsidijarni tuitelj, postoje i KD za koja se progon vr&i poprivatnoj tubi 7bog poinjenja ovih KD kazneni progon moe vr!iti iskljuivo privatnituitelj, koji je dakle, u ovim sluajevima, jedini ovla!teni tuitelj

toga moemo kazati da je privatni tuitelj osoba koja je ovla!tena da odlui o vr!enju

kaznenog progona, ako je poinjeno KD za koje se progon vr!i po privatnoj tubi $a je osobanaje!'e o!te'enik, no postoje i sluajevi kada to mogu biti i neke druge osobe, kao primjerice

bliski srodnici i brani drug o!te'enika, zakonski zastupnik maloljetnog o!te'enika ilio!te'enika koji je li!en poslovne sposobnosti

Bok za podno!enje tube je 3 mjeseca od dana kad je ovla!tena &izika ili pravna osobasaznala za KD i poinitelja 2znimka je protutuba koju podnosi osoba okrivljena zboguvrede, navode'i da joj je uvreda vra'ena pa zahtijeva primjenu kaznenopravne sankcije i

prema privatnom tuitelju %rotutuba se moe podnijeti sve do zavr!etka glavne rasprave

%rivatni tuitelj moe svojom izjavom tijelu pred kojim se vodi postupak odustati od privatnetube do zavr!etka glavne rasprave " tom sluaju on gubi pravo da ponovno podnese

privatnu tubu .ko uredno pozvani privatni tuitelj na raspravu ne doe, pretpostavit 'e se daje od tube odustao

1rojni su u praksi sluajevi na ovaj nain pokrenutih postupaka

4. OKRIVLJENIK I NJEGOVA OBRANA

4.1. TEMELJNI POJMOVI

/krivljenikom se smatra osoba protiv koje se vodi kazneni postupak /krivljenik je i osoba s

du!evnim smetnjama prema kojoj se prema odredbama 7K%a, vodi poseban postupak

/sumnjienik je osoba za koju tijela kaznenog progona ili redarstvene vlasti imaju osnovasumnjati da je poinila KD ili sudjelovala u njemu %rotiv osumnjienika se kazneni postupakne vodi, dok je protiv okrivljenika kazneni postupak u tijeku

/ptuenik je osoba protiv koje je optunica postala pravomo'na ili protiv koje je podnesenaprivatna tuba ili optuni prijedlog i zakazana glavna rasprava vaki optuenik je ujedno iokrivljenik, dok svaki okrivljenik ne mora postati optuenikom

/suenik je osoba za koju je pravomo'nom presudom utvreno da je kriva za odreeno KD/krivljenik moe postati osuenikom6Ctek po zavr!etku kaznenog postupka, pa stoga nije

mogu'e da neka osoba u jednom kaznenom postupku istodobno bude smatrana okrivljenikomi osuenikom

6C2skljuivo u sluaju dono!enja pravomo'ne osuuju'e presude

13


14/86

4.2. TKO MO"E BITI OKRIVLJENIK?

" pravilu, okrivljenik moe biti svaka osoba koja je poinila KD o, postoje iznimke, nprosoba koja uiva kaznenoprocesni imunitet i protiv koje se, unato poinjenju KD, kazneni

postupak ne moe pokrenuti

%rema dosada!njem ureenju pravne osobe nisu mogle imati svojstvo okrivljenika ukaznenom postupku #eutim, prema novom Zakonu o odgovornosti pravnih osoba zakaznena djela6>, i pravne osobe mogu imati svojstvo okrivljenika6A

%ostupak se ne moe voditi prema djeci, dakle osobama mlaima od -8 godina

eubrojiva se osoba ne smatra krivom i prema njoj se ne moe primijeniti kaznenopravnasankcija o, neubrojivost se utvruje tijekom kaznenog postupka, !to znai da neubrojivaosoba moe biti okrivljena u kaznenom postupku

4.3. PRAVNI POLO"AJ OKRIVLJENIKA

/krivljenik nije iskljuivo stranka u postupku, ve' i mogu'i izvor saznanja o injenicamakoje se u postupku utvruju toga mu se, uz prava koja ima kao stranka, name'u i odreeneobveze $ako se primjerice okrivljenika moe, unato njegovom protivljenju, tjelesno

pregledati, a prema njemu se mogu poduzimati i neke druge radnje s ciljem utvrivanjarelevantnih injenica (moe mu se npr izvr!iti analiza krvi radi utvrenja koliine alkohola isl)

7bog prihva'anja naela kontradiktornosti okrivljeniku se mora dopustiti izja!njavanje o svimnavodima tuitelja, dok iz naela akuzatornosti proizlazi njegovo pravo znati zbog ega seokrivljuje i koji dokazi protiv njega postoje

Hedno od najvanijih okrivljenikovih prava je pravo da ga se tijekom trajanja postupka smatra

nevinim

4.4. PRESUMPCIJA OKRIVLJENIKOVE NEVINOSTI

%resumpcija (pretpostavka) okrivljenikove nevinosti znai da se okrivljenika mora smatratinevinim sve dok mu se pravomo'nom sudskom presudom ta pretpostavka ne obori, dakle dokse pravomo'nom osuuju'om presudom ne utvrdi da je on zaista poinitelj KD3?

%resumpcija okrivljenikove nevinosti je predviena "stavom, ali i odredbama 7K%a

%ostojanje ove presumpcije otklanja s okrivljenika teret dokaza jer se on smatra nevinim, pa

svoju nevinost ne mora dokazivati %ostojanje ove pretpostavke odreuje i vrstu presude koju'e sud donijeti u sluaju kad, nakon provedene glavne rasprave, nije sigurno je li okrivljenikpoinio KD " takvoj 'e situaciji sud morati donijeti oslobaaju'u presudu, jer presumpcija idalje postoji

6>/vaj propis objavljen je u arodnim novinama br -;-@?3 7akon stupa na snagu < mjeseci od dana objave uarodnim novinama (objava+ 68 rujna 6??3)6Arste kaznenopravnih sankcija koje se mogu izre'i pravnim osobama su+ kazne (novane i ukidanje pravneosobe), uvjetna osuda i sigurnosne mjere (npr zabrana obavljanja odreenih poslova) /snovne znaajke

postupka su da se za kazneno djelo pravne osobe i odgovorne osobe provodi jedinstveni postupak i donosi jednapresuda (63@- 7/%/KD) 7a okrivljenu pravnu osobu u kaznenom postupku sudjeluje njezin predstavnik koji jeovla!ten poduzimati sve radnje koje moe poduzeti okrivljenik (6C@- 7/%/KD) .ko se uredno pozvani

predstavnik ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda, sud moe izdati dovedbeni nalog (3? 7/%/KD)Dakle, predstavnik pravne osobe ima prava ali i dunosti okrivljenika /krivljena pravna osoba moe imati

branitelja a okrivljenu pravnu osobu ne primjenjuju se odredbe 7akona o kaznenom postupku o obveznojobrani (36@-,3 7/%/KD)3?ju moe oboriti samo pravomo'na osuuju'a presuda

14


15/86

jeno postojanje jami okrivljeniku da ne'e biti osuen ako zaista sa sigurno!'u nije utvrenanjegova krivnja, te da tijekom postupka ne'e biti pravno duan dokazivati svoju nevinost3-

4.8. PRAVNI U!INAK SMRTI ILI ODSUTNOSTI OKRIVLJENIKA

/krivljenik u pravilu mora biti nazoan tijekom trajanja kaznenog postupka jegova je

nazonost potrebna jer je on izvor saznanja o injenicama koje se u postupku utvruju, papreko njegova iskaza sud moe do'i do saznanja o tim injenicama36

.ko se okrivljenik ne odazove pozivu, a nije opravdao svoj izostanak, sud 'e izdati dovedbeninalog

2znimno, glavna se rasprava u sumarnom postupkumoe odrati i bez okrivljenika ako sukumulativno ispunjena 3 uvjeta (88-@3)+

ako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudupromjene adrese ili boravi!ta,

ako sud smatra da njegova nazonost nije nuna,

ako je ve' prije toga bio ispitan ili se oitovao o osnovanosti optubeadalje, u postupku za KD za koje je predviena kazna zatvora do ; godina, glavna raspravamoe se odrati i bez nazonosti optuenika koji je bio uredno pozvan i koji se oitovao uodnosu na sve toke optube krivim, ako se prema stanju stvari moe oekivati izricanjekazne zatvora do < mjeseci, novane kazne, uvjetne osude, sigurnosne mjere zabraneupravljanja motornim vozilom ili oduzimanje predmeta pribavljenih izvr!enjem KD, odnosnooduzimanja imovinske koristi (3?;@6) #eutim, nakon pro!irenja sumarnog postupka nakaznena djela do ; godina postavlja se pitanje opravdanosti ove odredbe

" redovitom se postupku suenje u pravilu vr!i u nazonosti okrivljenika 2znimka jeprovoenje tzv kontumacijskog postupka /ptueniku se moe suditi u odsutnosti ako je u

bijegu ili inae nije dostian dravnim tijelima, a postoje osobito vani razlozi33da mu se sudiiako je odsutan Bje!enje o suenju u odsutnosti donosi vije'e nakon pribavljenog mi!ljenjatuitelja Jalba zadrava izvr!enje rje!enja, ukoliko je rje!enje doneseno protivno mi!ljenjutuitelja /soba osuena u odsutnosti ima pravo zahtijevati obnovu postupka u roku od -godine od saznanja za presudu ako se u spomenutom roku pojavi pred sudom ovkavo suenjenije mogu'e prema maloljetnicima

" sluaju okrivljenikove smrti kazneni postupak se rje!enjem obustavlja Kazneni sepostupak moe obnoviti i ako je osuena osoba ve' umrla, ako postoji neki razlog koji biuvjetovao dono!enje povoljnije ili ak oslobaaju'e presude " tom sluaju zahtjev za obnovu

postupka mogu podnijeti D/ i osueniku bliske osobe (brani i izvanbrani drug, roak u

uspravnoj liniji, posvojitelj, zakonski zastupnik, posvojenik, brat, sestra i hranitelj)

4.9. POJAM OBRANE I BRANITELJA

/branu ine sve procesne radnje kojima je cilj utvrenje injenica korisnih za okrivljenika, teprimjena onih pravnih propisa koji su za njega najpovoljniji

ositelj je ove &unkcije okrivljenik 1ranitelj je procesni pomo'nik okrivljenika koji mu,temeljem punomo'i ili sudske odluke, svojim pravnim znanjem i procesnom vje!tinom

pomae u obrani 7a branitelja se moe uzeti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti3-4to ne znai da to ne'e uop'e initi aime, ako zakljui da tuitelj raspolae jakim dokazima o njegovoj

krivnji, on 'e, iako to nije pravno duan, i te kako nastojati dokazati vlastitu nevinost kako ne bi bio osuen36/krivljenik, pod zakonskim uvjetima, moe biti i silom doveden pred sud33$ako bi primjerice vaan razlog bila potreba da se reagira sudskom presudom, jer se radi o te!kom KD koje je

posebice uzbunilo javnost

15


16/86

odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom u postupku za KD za koja se pozakonu moe izre'i kazna zatvora do ; godina

%red rhovnim sudom BE branitelj moe biti samo odvjetnik, a kad rhovni sud BE odluujeu vije'u od C sudaca, branitelj moe biti samo odvjetnik koji nakon poloenoga pravosudnogispita ima praksu od najmanje ; godina u pravosudnim tijelima ili odvjetnikoj pisarni

1ranitelj ne moe biti o!te'enik, brani, odnosno izvanbrani drug o!te'enika, privatnog

tuitelja ili o!te'enika kao tuitelja ni njihov srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, upobonoj liniji do 8 ili po tazbini do 6 1ranitelj ne moe biti ni osoba koja je pozvana kaosvjedok, osim ako je osloboena dunosti svjedoenja i izjavila je da ne'e svjedoiti ili ako se

branitelj ispituje kao svjedok 1ranitelj ne moe biti ni osoba koja je u istom predmetupostupala kao sudac ili D/

4.:. VRSTE OBRANE

1*Osobnu obranuvr!i okrivljenik usmeno (iskazuju'i, predlau'i dokaze, iznose'i zavr!nurije) ili pismeno (podno!enjem razliitih podnesaka), pa se stoga spominje i osobna pismena

i osobna usmena obrana /brana se moe ostvarivati samo ako okrivljenik zna zbog ega seokrivljuje i koji dokazi postoje protiv njega

2*$truna ili +ormalna obranaostvaruje se djelatno!'u branitelja, kao i osobna, moe bitipismena i usmena

a O,;&/ godinazatvora okrivljenik mora imati branitelja u vrijeme dostave optuniceI

; okrivljenik kojem se sudi u odsutnosti mora imati branitelja im se donese rje!enje osuenju u odsutnostiI


17/86

b F0+677-;/


18/86

6 ako postoje osnove sumnje da ih je poinila grupa ljudi ili zloinaka organizacija

4.>. OSNOVE USTROJSTVA ODVJETNITVA

"strojstvo odvjetni!tva regulirano je 7akonom o odvjetni!tvu /dvjetni!tvo je u nas jedinajavna sluba koja osigurava pruanje pravne pomo'i eka od naela na kojima se ta sluba

temelji su samostalnost i neovisnost odvjetni!tva, pruanje pravne pomo'i uz nagradu,obvezatnost udruivanja u /dvjetniku komoru, te dunosti uvanja odvjetnike tajne

/dvjetnici su ovla!teni pruati sve oblike pravne pomo'i pravnim i &izikim osobama uostvarivanju i za!titi njihovih prava i pravnih interesa $o znai da odvjetnici mogu davati

pravne savjete, sastavljati isprave, te zastupati stranke %ri tome moraju postupati u skladu s"stavom, zakonima, te tatutom i drugim op'im aktima /dvjetnike komore, kao i u skladu sKodeksom odvjetnike etike

/dvjetnik je duan pruiti pravnu pomo' stranci koja to od njega zatrai osim u sluajevimakad je to izriito predvieno zakonom ve !to mu je stranka povjerila ili je u zastupanjustranke saznao na bilo koji nain, odvjetnik je duan uvati kao odvjetniku tajnu isina

odvjetnike nagrade je odreena tari&om /dvjetnike komore %ravo na obavljanjeodvjetni!tva stjee se upisom u imenik odvjetnika

/dvjetnici uivaju materijalnopravni i procesnopravni imunitet $ako 7akon o odvjetni!tvuodreuje da F/dvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno mi!ljenjeizraeno u pruanju pravne pomo'iLG, niti smije FLbiti pritvoren zbog KD poinjenog u

pruanju pravne pomo'i bez prethodnog odobrenja vije'a nadlenog sudaLG

0. SUD U KAZNENOM POSTUPKU

a. Openito o s!o"i#a

8.1. USTAVNE ODREDBE O SUDOVIMA

$emeljna naela ustrojstva sudova odreena su ustavnim odredbama udovi su dravna tijelakoja u sustavu trodiobe vlasti obavljaju sudbenu vlast $a je vlast samostalna i neovisna, tesudovi sude na temelju "stava i zakona

"stav istie naelo javnosti u radu sudova navode'i da su FLsudske su rasprave javne ipresude se izriu javno, u ime BEG 2stodobno se odreuju mogu'i izuzeci od ovog naela3A

%redvia se i naelo sudjelovanja graana laika u sudovanju jer u odluivanju sudjeluju i suciporotnici uci i suci porotnici za!ti'eni su materijalnopravnim,8?a suci i procesnopravnimimunitetom8-

2menovanje i razrje!enje sudaca je u nadlenosti Da, a "stav, kako bi se osiguralaneovisnost sudaca, navodi da je sudaka dunost stalna, te precizno odreuje uvjete zarazrje!enje od ove dunosti

3AMlanak --A stavak 6 "stava+ FHavnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga kojisu nuni u demokratskom dru!tvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudimaloljetnicima, ili radi za!tite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi saskrbni!tvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i za!tite sigurnosti i obrane BE, alisamo u opsegu koji je po mi!ljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla

biti !tetna za interese pravdeG8?Fuci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno mi!ljenje iliglasovanje pri dono!enju sudbene odluke, osim ako se radi o kr!enju zakona od strane suca koje je KDG8-Fuci imaju imunitet u skladu sa zakonomG

18


19/86

8.2. VRSTE I USTROJSTVO SUDOVA

"stanovljenje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova ureuju se 7akonom o sudovima

" BE djeluju prekr!ajni, op'inski, upanijski i trgovaki sudovi, zatim isoki prekr!ajni sud,isoki trgovaki sud BE, "pravni sud BE, a najvi!i sud je rhovni sud BE " kaznenim

predmetima sude samo op'inski i upanijski sudovi, te rhovni sud BE " na!em sudskomsustavu ne postoje posebni kazneni sudovi koji bi sudovali iskljuivo u kaznenim predmetimao, unato tome, u teoriji se katkad, za ove sudove, rabi naziv kazneni sud86

$. Na!%e&nost s!a

8.3. POJAM I VRSTE NADLE"NOSTI

adlenost je zakonom odreeno podruje djelatnosti pojedinih sudova za rje!avanjekonkretnih kaznenih predmeta %rema teini ili znaaju KD se odreuje rang suda koji 'e

postupak voditi u - o, ako su poinjena i KD iste teine ili znaenja, za njih ne mora suditiisti sud ako su KD poinjena na razliitim podrujima " tom se sluaju ovisno o mjestu

poinjenja KD ili pomo'u nekog drugog kriterija mora odrediti koji 'e meu sudovima istogranga suditi u konkretnom sluaju

%redmet se iz nadlenosti jednog suda moe prebaciti u nadlenost drugog suda ili jedan sudmoe istodobno rje!avati vi!e kaznenih predmeta, premda bi te predmete, po op'im pravilima,trebali rje!avati razliiti sudovi

Bazlikujemo nekoliko vrsta nadlenosti

8.4. STVARNA NADLE"NOSTtvarna nadlenost kaznenog suda je takva nadlenost po kojoj sud rje!ava kaznene predmeteodreene vrste

A/ Op'inski sudovi u kaznenim predmetima su nadleni+

-) suditi u - za KD za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna ili kaznazatvora do -? godina, ili je posebnim zakonom odreena nadlenost op'inskog suda,

6) poduzimati hitne radnje u prethodnom kaznenom postupku povodom KD poinjenih napodruju op'inskog suda samo ako postoji bojazan da istrani sudac ne'e mo'i pravodobnopoduzeti te radnje,

3) obavljati druge poslove povjerene im zakonom

7akonom se moe propisati da u odreenoj vrsti predmeta iz nadlenosti 6 ili vi!e op'inskihsudova s podruja istoga upanijskog suda rje!ava jedan od tih op'inskih sudova, s obziromna uvjete rada i opseg poslova

%ostoje 3 razliite vrste op'inskih sudova+

a opinski sudovi suene nadlenosti, koji rje!avaju predmete kod kojih se moe izre'inovana kazna ili kazna zatvora do ; godinaI

86aziv kazneni sudupotrebljavat 'emo katkad u sljede'im izlaganjima, misle'i pri tome na svaki onaj sud uiju nadlenost, meu ostalim, spada i sudovanje u kaznenim predmetima

19


20/86

b opinski sudovi proirene nadlenosti, koji rje!avaju predmete kod kojih se moe izre'inovana kazna ili kazna zatvora do -? godina, ali i predmete kod kojih je zaprijeena kaznaiznad ; godina, a po op'im bi propisima spadali u nadlenost drugih op'inskih sudova83

c opinski sudovi pune nadlenosti koji, osim predmeta koje rje!avaju op'inski sudovipro!irene nadlenosti, vode i postupke prema maloljetnicima $o mogu biti samo op'inskisudovi u sjedi!tu upanijskog suda

1@ Jupanijski sudovi su nadleni+

-) suditi u - za KD za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko -? godina ilidugotrajni zatvor, ili se radi o KD za koja je izriito predviena nadlenost upanijskog suda(prvostupanjska nadlenost)88,

6) odluivati o albama protiv odluka op'inskih sudova donesenih u - (drugostupanjskanadlenost),

3) provoditi istragu i druge radnje u vezi s njom (istrana nadlenost),

8) odluivati u postupku izvr!enja kazni zatvora prema posebnim propisima (nadlenost upostupku izvrenja),

;) provoditi postupak izruenja, te obavljati poslove meunarodne pravne pomo'i ukljuiv!i ipriznanje i izvr!enje strane kaznene presude,


21/86

8.8. MJESNA NADLE"NOST

#jesnom nadleno!'u rje!ava se koji 'e od vi!e stvarno nadlenih sudova rje!avati konkretankazneni predmet

" kaznenom postupku prorogacija (sporazum o nadlenosti) nije dopu!tena8;

%rema nazivu ove vrste nadlenosti moe se zakljuiti o temeljnome (primarnom) kriteriju za

odreivanje mjesno nadlenog suda $o je mjesto poinjenja KD, pa se mjesno nadlenimodreuje u pravilu sud mjesta poinjenja (orum delicti comissi) Da bismo, slue'i se ovimkriterijem, odredili mjesno nadlean sud, potrebno je prethodno odgovoriti na 6 pitanja+

- koje se mjesto smatra mjestom poinjenja KDO

6 koje je podruje svakog pojedinog suda u BEO

%remda se odgovor na prvo pitanje ini jednostavnim, on to nije zbog postojanja tzvdistancijskih delikata $o su takva KD kod kojih je poinitelj pona!anje (dakle radnju

poinjenja KD) ostvario na jednom mjestu, a posljedica je nastupila na drugom mjestu/dgovor daju odredbe materijalnog kaznenog prava gdje se od 3 mogu'a rje!enja prihva'ateorija ubikviteta %o toj se teoriji mjestom poinjenja KD smatra kako mjesto na kojem je

poinitelj djelovao, tako i mjesto na kome je nastupila posljedica $emeljem ove teorije 6kaznena suda i dalje ostaju mjesno nadlena, !to ne rje!ava pitanje koji 'e od njih suditi ukonkretnom predmetu8@6) 7ahtjev za izuze'e suca vi!eg suda stranka moe staviti u albi ili u odgovoruna albu, ali najkasnije do poetka sjednice tog suda (3>@3) tranka moe traiti izuze'e samopoimenino odreenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca vi!egsuda (3>@8) tranka je duna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da

postoji kakva zakonska osnova za izuze'e " zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji suisticani u prija!njem zahtjevu za izuze'e koji je odbijen (3>@;)

/ zahtjevu za izuze'e odluuje predsjednik suda .ko se trai izuze'e i predsjednika suda ozahtjevu za izuze'e predsjednika vije'a, suca ili suca porotnika odluku o izuze'u donosizamjenik predsjednika suda ili sudac koje je predsjednik suda sebi odredio kao zamjenikaizmeu sudaca tog suda (3A@-) .ko se trai izuze'e predsjednika suda, odluku o izuze'u

donosi predsjednik neposredno vi!eg suda, a ako se trai izuze'e predsjednika rhovnog sudaBE, odluka o izuze'u donosi se na op'oj sjednica toga suda %rotiv tih odluka alba nijedopu!tena (3A@6) %rije dono!enja rje!enja o izuze'u pribavit 'e se izjava suca, suca porotnika,odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest 'e se i drugi izvidi (3A@3) %rotiv rje!enja

26


27/86

kojim se zahtjev za izuze'e prihva'a nije dopu!tena alba Bje!enje kojim se zahtjev zaizuze'e odbija moe se pobijati posebnom albom, a ako je takvo rje!enje doneseno nakon

podignu'a optube, onda samo albom protiv presude (3A@8) .ko je zahtjev za otklonpodnesen nakon poetka glavne rasprave ili ako u zahtjevu nije zatraeno izuze'e samopoimenino odreenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca vi!egsuda odnosno ako stranka nije u zahtjevu navela dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da

postoji kakva zakonska osnova za izuze'e, zahtjev 'e se odbaciti u cijelosti, odnosnodjelomino %rotiv rje!enja kojim se zahtjev odbacuje nije dopu!tena alba Bje!enje kojim sezahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na glavnoj raspravi vije'e " dono!enju togrje!enja moe sudjelovati sudac ije se izuze'e trai (3A@;)

Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuze'e, duan je odmahobustaviti svaki rad na predmetu, a ako je rije o otklonu, moe do dono!enja rje!enja ozahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode (8?)

III. TEMELJNA NA(ELA KAZNENOG POSTUPKA

1. NA!ELA POVEZANA UZ FUNKCIJU KAZNNOG PROGONA KOJU VRI

DRAVNI ODVJETNIK

1.1. NA!ELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA

aelo o&icijelnosti kaznenog progona je naelo po kojemu se kazneni progon vr!i poslubenoj dunosti u javnom interesu i bez obzira na volju o!te'enika

%rimjenjuje se tijekom itavog kaznenog postupkabudu'i da bez zahtjeva tuitelja kaznenipostupak ne bi mogao postojati 0unkcija progona temeljna je &unkcija, bez koje nema

postupanja, pa od postojanja progona ovisi i postojanje postupka;;

1udu'i da se progon vr!i u javnom interesu, posve je razumljivo da je povjeren posebnomdravnom tijelu D/ /n, dakle, po slubenoj dunosti (e: o++i!io) vr!i kazneni progon

D/ ima monopol progonaako se radi o KD za koja se progon vr!i po slubenoj dunostiadzor nad ovim monopolom se osigurava putem instituta supsidijarnog tuitelja

2znimke od naela o&icijelnosti su sluajevi kad se kazneni progon vr!i temeljem privatnetube ili prijedloga o!te'enika;@C) Dakle, nain izvoenja istraenradnje odreuje iskljuivo istrani sudac

6 aelo javnosti se ne odnosi na istragu 2pak, istranim radnjama mogu prisustvovatistranke, osim ako postoji opasnost od odgode (-A>@;)

3 %ravo istranog suca na ispitivanje okrivljenika (66;@-) o ovom pravu je supotstavljenopravo okrivljenika da ne iznosi svoju obranu niti odgovara na pitanja (66;@6)

b$ 'kuzatorni elementi istrage

- 2straga se provodi samo na zahtjev ovla!tenog tuitelja (->>@-)

- kad dravni odvjetnik u tijeku istrage ili nakon zavr!ene istrage izjavi da odustaje odprogona, istrani sudac mora obustaviti rje!enjem istragu (6??)

- rje!enje o provoenju istrage koje donosi istrani sudac odreeno je zahtjevomovla!tenog tuitelja (->A@-)A@-)


33/86

- =lavna rasprava ima obiljeja spora ravnopravnih stranaka pred sudom $o znai da suovla!teni tuitelj i okrivljenik izjednaeni u pravima "sto, glavna rasprava je javna

6 $ijek glavne rasprave odreen je u skladu s akuzatorskim naelom+

- .ko bi tijekom rasprave ovla!teni tuitelj odustao od kaznenog progona, sud bi tadamorao donijeti odbijaju'u presudu (3;3@6)

-

=lavna rasprava poinje itanjem optunog akta (3-A@-)- akon !to je optuni akt proitan, predsjednik vije'a upitat 'e optuenika je li razumio

optubu .ko nije, ponovno 'e mu izloiti njezin sadraj na nain na koji je optuenikmoe najlak!e razumjeti (36?@-)

- /krivljenik ima pravo izjasniti se o optubi (36?@3) %ri tome, okrivljenik nije duaniznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja (36?@6 u svezi sa 8@3)

- .ko se optuenik oituje da se u odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatrakrivim, ispitat 'e se na zavr!etku dokaznog postupka, osim ako optuenik drugaije nezahtijeva (36?@C)

-

Dokazni je postupak kontradiktoran, !to znai da stranka, iako nije predloila izvoenjenekog dokaza, moe se o tom dokazu izjasniti te sudjelovati u njegovu izvoenjuC@3)

- $ijekom rasprave vije'e moe odluiti da se izvedu dokazi koji nisu predloeni ili odkojih je predlagatelj odustao (366@3) inkvizitorna maksima

2 KB.R:2 %/$"%.K

&nkvizitorna obiljeja

- =lavna rasprava se moe odrati i bez nazonosti ovla!tenog tuitelja+

- =lavna rasprava odrat 'e se ako i ne doe dravni odvjetnik koji je uredno pozvan "tom sluaju o!te'enik ima pravo na glavnoj raspravi zastupati optubu u granicamaoptunog prijedloga (88-@-)


34/86

- =lavna rasprava moe se odrati ako i ne doe privatni tuitelj koji ima prebivali!te izvanpodruja suda kojem je podnesena privatna tuba ako je sudu stavio prijedlog da seglavna rasprava odri u njegovoj odsutnosti (88-@6)

" oba navedena sluaja radi se o inkvizitornom elementu jer sud mora voditi rauna i ooptubi, !to uvjetuje kumulaciju &unkcija

6 =lavna rasprava se moe odrati i bez nazonosti okrivljenika ako je uredno pozvan


35/86

.@ /krivljenik mora biti ispitan na glavnoj raspravi, budu'i da 7K% predvia i mogu'nostnjegovog prisilnog dovoenja (36?@3)

1@ vjedoci i vje!taci moraju biti ispitani na glavnoj raspravi .ko svjedok ili vje!tak unatourednom pozivu neopravdano izostane, vije'e moe naloiti da se odmah prisilno dovede(3?>@-)

N@ akon !to je sud izrekao presudu, predsjednik vije'a odmah 'e presudu objaviti .ko sud

ne moe nakon glavne rasprave istog dana izre'i presudu, odgodit 'e objavu presude najvi!eza 3 dana i odrediti vrijeme i mjesto objave presude (3; godina, odnosno pred istim predsjednikom vije'a, apostupak se vodi zbog KD za koje je propisana kazna zatvora do > godina, i to bez suglasnostistranaka (33-@-)

3.3. NA!ELO TRA"ENJA MATERIJALNE ISTINE

Fud i dravna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku s jednakom panjom ispituju iutvruju injenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u koristG (>@-) ud, dakle, ukaznenom postupku mora utvrditi istinu 2stina koja se utvruje u kaznenom postupku nazivase materijalnom istinom

2zraz materijalna istina se koristi zato !to se u postupku, pridravanjem &ormi postupanja,dolazi do &ormalne istine koja u svakom sluaju ne mora biti istina u materijalnom smislu0ormalna se istina naje!'e poklapa s materijalnom istinom (ako je sud u &ormalnom

postupku tono utvrdio injenice), no to ne mora uvijek biti sluaj (ako je sud &ormalnopostupaju'i netono utvrdio injenice)

aelo traenja materijalne istine je naelo koje zahtijeva od zakonodavca da u praviluizbjegava propisivanje onih &ormi postupanja koje bi mogle oteati utvrenje materijalneistine u kaznenom postupkuidjeti poglavlje o pravnom uinku odsutnosti okrivljenika

35


36/86

aelo traenja materijalne istine vrijedi iskljuivo za zakonodavca, a ne odnosi se nadravna tijela koja u kaznenom postupku sudjeluju aime, ova tijela moraju se pridravatizakonskih &ormi ak i tada kada zakljue da im te &orme onemogu'uju utvrenje materijalneistine

aelo traenja materijalne istine se oituje u razliitim odredbama, naprimjer+

.@ %ravo suda i dravnih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku da ocjenjuju postojanje ili

nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim &ormalnim dokaznim pravilima(>@6) $o znai da je u na!em pravu prihva'enaslobodna ocjena dokaza koja onemogu'ujesudu da sam odluuje o vrijednosti svakog pojedinog dokazaC@3) vije'e da na gl raspravi moe izvede dokaze koji nisu predloeni ili od kojih je

predlagatelj odustao (366@3)

N@ %riznanje optuenika neoslobaasud dunosti da izvodi i druge dokaze (36?@-)

N@ +ormalna dokazna teorija. eke se injenice mogu utvrivati samo zakonom tonoodreenim dokazima, a ne i na drugi nain $ako se predvia da ako osuenik trai obnovukaznenog postupka navode'i da je sudac u svezi s donesenom presudom poinio KD, C?morase to dokazati pravomo'nom presudom kojom je sudac progla!en krivim za dotino KD C-


37/86

.ko se postupak protiv njega ne moe provesti zbog toga !to je umro ili !to postoje okolnostikoje iskljuuju kazneni progon, te injenice mogu se utvrditi i drugim dokazima (8?;@6)

D@,ostojanje identiteta presude i optube. %resuda se moe odnositi samo na osobu koja jeoptuena i samo na KD koje je predmet optube sadrane u podnesenoj, odnosno na glavnojraspravi izmijenjenoj ili pro!irenoj optunici (3;?@-) ud pri tome nije vezan za prijedlogetuitelja o pravnoj ocjeni djela (3;?@6)

3.4. NA!ELO JAVNOSTI SUDSKE RASPRAVE

aelo javnosti je ustavno naelo pa vrijedi za sve postupke u na!em pravnom sustavu /noznai da, ovisno o prostornim mogu'nostima sudnice, sudskoj raspravi mogu biti nazoneunaprijed neodreene osobe $o naelo omogu'uje izno!enje onoga !to se na raspravi ulo, teobjavljivanje podataka kako u tijeku rasprave, tako i o donesenim sudskim odlukama

# na&em se kaznenom postupku ovo naelo odnosi kako na sudsku raspravu(prvostupanjsku i drugostupanjsku), tako i na sjednice vije'a drugostupanjskog suda

/dredbe u kojima se oituje ovo naelo su naprimjer+

.@ =lavna rasprava je javna i mogu joj biti nazone punoljetne osobe (6A6@-,6) /sobe kojebudu na glavnoj raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim uvara okrivljenika kojimoe biti naoruan (6A6@3)C6 "nato naelu javnosti, u sudnici se ne smiju obavljati&otogra&ska, &ilmska, televizijska i druga snimanja tehnikim ureajima 2znimno, predsjednikupanijskog suda moe dopustiti &otogra&sko, a predsjednik rhovnog suda BepublikeErvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi (6AA@3)

1@ a sjednice vije'a drugostupanjskog suda suda javnost se moe iskljuiti samo iznimno uzuvjete propisane 7K%om (3C8@;)

2skljuenje javnosti protivno zakonu predstavlja apsolutno bitnu povredu odredbi kaznenog

postupka, pa bi se u sluaju ulaganja albe i postojanja ovog albenog razloga, presuda iztakvog postupka morala ukinuti

2znimke od naela javnosti+

Havnost se moe iskljuiti po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka, ali uvijek nakonnjihova ispitivanja, ako je to potrebno radi+

-) za!tite sigurnosti i obrane BE,

6) uvanja tajne, kojoj bi !tetila javna rasprava,

3) uvanja javnog reda i mira,

8) za!tite osobnog ili obiteljskog ivota okrivljenika, o!te'enika ili drugog sudionika upostupku,

;) za!tite probitaka maloljetnika (6A3)

Kad se sudi maloljetniku uvijek se iskljuuje javnost (>3@- 7#), a bez odobrenja suda nesmiju se objaviti ni podaci o tijeku postupka, a ni donesena odluka (;;@- 7#)

C6#eutim, vije'e moe naloiti da se iz zasjedanja uklone sve osobe koje kao slu!atelji budu nazoni naglavnoj raspravi ako se mjerama za odravanje reda ne bi moglo osigurati neometano odravanje glavnerasprave

Mak se i okrivljenik, nakon opomene, moe udaljiti iz sudnice, ako ometa red ili se ne pokorava nalozimapredsjednika vije'a za odravanje reda (3??@-) %rema odluci vije'a optuenik moe biti udaljen iz sudnice za

odreeno vrijeme, a na ponovljeno naru!avanje, onda i sve dok traje dokazni postupak %rije zavr!etka dokaznogpostupka predsjednik vije'a pozvat 'e optuenika i izvijestiti ga o tijeku glavne rasprave .ko bi optueniknastavio naru!avati red i vrijeati dostojanstvo suda, vije'e ga moe ponovno udaljiti iz zasjedanja " tomsluaju glavna 'e se rasprava dovr!iti bez nazonosti optuenika, a presudu 'e mu priop'iti predsjednik ili sudaclan vije'a u nazonosti zapisniara (3??@6)

37


38/86

2skljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, o!te'enika, njihove zastupnike i branitelja(6A8@-) ije'e moe dopustiti da na glavnoj raspravi iz koje je javnost iskljuena budunazone pojedine slubene osobe, znanstveni i javni radnici, a na zahtjev optuenika moe todopustiti i njegovu branom, odnosno izvanbranom drugu i njegovim bliskim srodnicima(6A8@6) %redsjednik vije'a upozorit 'e osobe koje budu na glavnoj raspravi iz koje je javnostiskljuena da su dune kao tajnu uvati sve ono !to su na raspravi saznale i da je odavanjetajne KD (6A8@3)

2skljuenje javnosti se ne odnosi na objavu presude

3.8. NA!ELO USMENOSTI SUDSKE RASPRAVE

aelom usmenosti osigurava se takav tijek raspravljanja pred - i 6 sudom u kojemu 'e sesve izjave davati, a dokazi iznositi u usmenoj &ormi /vo naelo vrijedi samo za sudskerasprave

IV. TIJEK KAZNENOG POSTUPKA

1. OPENITO O TIJEKU KAZNENOG POSTUPANJA

1.1. NA!INI KAZNENOG POSTUPANJA

Bazlikujemo redoviti i sumarni postupak, postupak prema maloljetnicima, te posebnepostupke

4edoviti kazneni postupakvodi se protiv punoljetnih osoba za koje se osnovano sumnja dasu poinile KD za koje je propisana kazna iznad ; godina zatvora

$kra'eni 6sumarni* kazneni postupakvodi se protiv punoljetnih osoba za koje se osnovanosumnja da su poinile KD za koje je kao glavna kazna propisana novana kazna ili kaznazatvora do ; godina

Postupak prema maloljetni!imavodi se prema maloljetnim osobama za koje se osnovanosumnja da su poinile KD, a u vrijeme pokretanja postupka odnosno suenja nisu navr!ile 63godine ivota

1.2. OP$I PREGLED REDOVITOG KAZNENOG POSTUPKA

A. P4


39/86

". =>A-;A 4A$P4A-A I P4I?


40/86

.@ ako je doneseno rje!enje o pritvoru,

1@ ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda,

N@ ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi daokrivljenik izbjegava primiti poziv

Dovedbeni nalog izvr!avaju redarstvene vlasti /soba kojoj je povjereno izvr!enje naloga

predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da poe s njom .ko okrivljenik to odbije, dovest 'e seprisilno %rotiv vojnih osoba, pripadnika redarstvene vlasti i pripadnika pravosudne policijene'e se izdavati dovedbeni nalog, ve' 'e se zatraiti od njihova zapovjedni!tva, odnosnoustanove da ih dovede

2.4. MJERE OPREZA

#jere opreza su mjere odreene zakonom koje se primjenjuju u sluajevima u kojima bi semogao odrediti pritvor, ime se izbjegava odreivanje najtee mjere osiguranja Badi se dakleo mjerama supstitucije, koje su vezane uz pritvor %rilikom njihove upotrebe 'e se okrivljenikupozoriti da se u sluaju nepridravanja izreene mjere, ta mjera moe zamijeniti drugom

mjerom opreza, teom mjerom ili pritvorom (A?@-)#jere opreza jesu+

-) zabrana napu!tanja boravi!ta,

6) zabrana posje'ivanja odreenih mjesta ili podruja,

3) obveza okrivljenika da se povremeno javlja odreenoj osobi ili dravnom tijelu,

8) zabrana pribliavanja odreenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili odravanja veze sodreenom osobom,

;) zabrana poduzimanja odreene poslovne aktivnosti,


41/86

oduzeti dozvolu za upravljanje motornim vozilom od osobe za koju postoji osnova sumnje daje poinitelj (A?@A)

2.8. JAMSTVO

Hamstvo je, kao i mjere opreza, predvieno kao supstitucija pritvoru /krivljenik protiv kojeg

treba odrediti pritvor ili je pritvor protiv njega ve' odreen zbog bojazni da 'e okrivljenikpobje'i moe se ostaviti na slobodi, odnosno pustiti na slobodu ako on osobno ili tko drugi zanjega dade jamstvo da do kraja kaznenog postupka ne'e pobje'i, a sam okrivljenik obe'a dase ne'e kriti i da bez odobrenja ne'e napustiti svoje boravi!te

Hamevina uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na teinu KD, osobne iobiteljske prilike okrivljenika, te imovno stanje okrivljenika i osobe koja daje jamstvoHamevina se sastoji u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih

pokretnina ve'e vrijednosti koje se lako mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke zaiznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obvezi jedne ili vi!e osobada 'e u sluaju bijega okrivljenika platiti utvreni iznosjamstva .ko okrivljenik pobjegne,rje!enjem 'e se, sukladno propisima, odrediti kome 'e pripasti vrijednost dana kao jamevina

%rotiv okrivljenika 'e se, unato danom jamstvu, odrediti pritvor ako na uredan poziv nedoe, a izostanak ne opravda, ako se sprema pobje'i ili ako postoji neka druga zakonskaosnova da se protiv njega odredi pritvor " tom sluaju jamstvo se ukida %oloena jamevina,dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge pokretnine vra'aju se, a hipoteka skida a isti senain postupa i kad kazneni postupak pravomo'no zavr!i rje!enjem o obustavi postupka ili

presudom .ko je presudom izreena kazna zatvora, jamstvo prestaje kad osuenik stupi naizdravanje kazne

2.9. U#I$ENJE

"hi'enje, oduzimanje slobode nekoj osobi zbog sumnje da je poinila KD, mogu i bezsudskog naloga obaviti samo redarstvene vlasti o, svatko smije sprijeiti bijeg osobezateene u KD za koje se progoni po slubenoj dunosti 7ateena u kaznenom djelu je osobakoju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenogdjela zateena pod okolnostima koje upu'uju na to da je upravo ona poinila kazneno djelo/soba sprijeena u bijegu se mora odmah dovesti istranom sucu ili redarstvenim vlastima, aako to nije mogu'e, o tome se mora izvijestiti jedno od tih tijela

#3i'enje vr&e redarstvene vlasti8 a ovla&tenje za to imaju prema ovim osobama)

.@ protiv koje izvr!avaju dovedbeni nalog,

1@ protiv koje treba izvr!iti rje!enje o pritvoru,N@ zateenima u KD za koje se progoni po slubenoj dunosti,

D@ za koju postoje osnove sumnje da je poinila KD za koje se progoni po slubenoj dunosti,ali samo kad postoji i neki od razloga za odreivanje pritvora

%rilikom uhi'enja uhi'enika se mora odmah izvijestiti o razlozima uhi'enja, osim ako to sobzirom na okolnosti uhi'enja nije nikako mogu'e Bedarstvene su vlasti dune o uhi'enjuobavijestiti obitelj uhi'enika u roku od 68 sata, osim ako se on tome protivi / uhi'enju 'e seobavijestiti i nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanjedjece i drugih lanova obitelji uhi'enika o kojima se on brine

:ventualna primjena sile prilikom uhi'enja mora biti u skladu s naelo razmjernosti, !to jeregulirano odredbama l ;8;A 7akona o policiji i l 36 K7

41


42/86

Bedarstvene vlasti moraju uhi'enika odmah, a najkasnije u roku od 68 sata dovesti istranomsucu ili ga pustiti na slobodu 7aka!njenje moraju posebno obrazloiti

2.:. ZADR"AVANJE

"hi'enik se moe zadrati nakon uhi'enja i prije nego !to je doneseno rje!enje o odreivanju

pritvora, ali samo u zakonom odreeni sluajevima i za tono odreeno vrijeme.@ 4edarstvenevlastimogu zadrati uhi'enika do2sata bez dono!enja &ormalne odluke i

bez bilo kakva obrazloenjaI

1@ Istranisuda!moe pisanim i obrazloenim rje!enjem odrediti da se uhi'enik koji mu jedoveden zadri do2sata (istrano zadravanje)C3, ako su ispunjeni ovi uvjeti+

postoji prijedlog redarstvene vlasti ili D/ za odreivanje ove mjereI

ako utvrdi da postoje osnovesumnje da je uhi'enik poinio KD koje mu se stavlja nateret,

ako postoje okolnosti koje upu'uju na opasnost da 'e uhi'enik pobje'i (krije se, ne

moe se utvrditi njezina istovjetnost i dr), ili ako postoji osnovana sumnja da 'euni!titi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za kazneni postupakili da 'e ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, sudionike ili prikrivae,

zadravanje je potrebno radi utvrivanja istovjetnosti, provjere alibija, prikupljanjapodataka o dokazima, te otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot ili zdravlje ljudi iliimovinu ve'eg opsega

N@ $emeljem ponovnog rje!enja o zadravanju za jo& 2 sata koje istrani suda! moedonijeti ako su ispunjeni ve' navedeni uvjeti uz jedan dodatni ako su glede uhi'enika

prikupljene obavijesti o drugom KD

.ko se radi o zadravanju od 68 sata (sluajevi pod 1 i N) istrani sudac moeiznimno, na prijedlog redarstvenih vlasti ili dravnog odvjetnika odrediti da seuhi'enik zadri kod policije(umjesto u okrunom zatvoru), ako se radi o kaznenimdjelima iz lanka ->- 7K% za koje je mogu'e izre'i kaznu zatvora preko pet godina

D@ $emeljem rje!enja o zadravanju uhi'enika do @ sati (preventivno zadravanje),C8 kojeistranisuda!moe donijeti+

po slubenoj dunosti ili na prijedlog D/+

ako postoji osnovanasumnja da je uhi'enik poinio KD koje mu se stavlja na teret,

ako postoje razlozi za odreivanje pritvora,

ako D/ protiv uhi'enika jo! nije podnio istrani zahtjev, neposrednu optunicu ilioptuni prijedlogC;

7adravanje moe trajati najdue dana jedan dan (68 sata) kod policije, jedan dan porje!enju istranog suca, jedan dan po ponovnom rje!enju istranog suca, te jo! jedan dantemeljem odredaba o zadravanju tijekom 8> sati koje ne moe trajati due od 68 sata ako jeuhi'enik ve' prije bio zadran rje!enjem istranog suca

.ko je D/ podnio istrani zahtjev, neposrednu optunicu ili optuni prijedlog i zatraioodreivanje pritvora, izvijestit 'e odmah o tome istranog suca koji je odredio zadravanje2strani sudac 'e uhi'enika zadrati do dono!enja odluke nadlenog suda o istranom zahtjevu

C3Nilj+ omogu'avanje polcijskih izvidaC8Nilj+ osigurati vrijeme dravnom odvjetniku za &ormaliziranje progonaC;.ko dravni odvjetnik do isteka roka od etrdeset osam sati ne podnese istrani zahtjev, neposrednu optunicuili optuni prijedlog, uhi'enik 'e se pustiti na slobodu (A>@6)

42


43/86

i pritvoru, odnosno o pritvoru nakon podignute neposredne optunice ili optunog prijedloga.ko nadlena sudbena vlast ne odredi pritvor u roku od C6 sata od kada je istekao rok na koji

je zadravanje odreeno, uhi'enik se mora odmah pustiti na slobodu

a rje!enje istranog suca mogu'e je izjaviti albu

.ko se istrani sudac ne sloi s prijedlogom dravnog odvjetnika da se uhi'enik zadri,donijet 'e rje!enje kojim se prijedlog odbija i uhi'enik pu!ta na slobodu %rotiv toga rje!enja

dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od dvadesetetiri sata / albi odluujeizvanraspravno vije'e u daljnjem roku od dvadesetetiri sata (AA@-)

Uhienik ima pravo albe protiv rje!enja o zadravanju za vrijeme trajanja te mjere / albiodluuje izvanraspravno vije'e odmah po njezinu primitku (AA@6)

Jalba ne zadrava izvr!enje nijednog od ovih rje!enja

2.=. PRITVOR

%ritvor moe biti odreen samo ako se ista svrha ne moe ostvariti drugom mjerom

%ri odluivanju o pritvoru, posebno o njegovu trajanju, vodit 'e se rauna o razmjeru izmeuteine poinjenoga KD, kazne koja se, prema podacima kojima raspolae sud, moe oekivatiu postupku i potrebe odreivanja i trajanja pritvora

udbena tijela pred kojima se vodi postupak postupat 'e u predmetima u kojima je odreenpritvor posebno urno, te po slubenoj dunosti paziti jesu li prestali razlozi i zakonski uvjetiza pritvor i u tom sluaju ga odmah ukinuti Mim prestanu razlozi zbog kojih je pritvorodreen, pritvor se mora ukinuti i pritvorenika pustiti na slobodu (-?-)

O*/;& '%&-;/& %-7;%.

7akonodavac razlikuje obligatorni od &akultativnog pritvora

%ritvor se mora odrediti (obvezni ili obligatorni pritvor) protiv okrivljenika kojem jeizreena kazna zatvora od ; godina ili tea kazna

.ko postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila KD, a ne postoje uvjeti zaobvezni pritvor, sud moeokrivljeniku odrediti pritvor (+akultativni pritvor)+

-) ako postoje okolnosti koje upu'uju na opasnost da 'e pobje'i (krije se, ne moe se utvrditinjezina istovjetnost i dr),

6) ako postoji osnovana sumnja da 'e uni!titi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ilitragove vane za kazneni postupak ili da 'e ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke,sudionike ili prikrivae koluzijska opasnostI

3) ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da 'e ponoviti KD ili da 'e dovr!iti poku!anoKD ili da 'e poiniti KD kojim prijeti (samo ako postoji opasnost od poinjenja KD protivimovine ili drugoga KD za koje je prema zakonu mogu'e izre'i kaznu zatvora od 3 godine iliteu kaznu) iteracijska opasnost

8) ako su u pitanju KD+ ubojstva, razbojni!tva, silovanja, terorizma, otmice, zlouporabeopojnih droga, iznude, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabe poloaja iliovlasti, udruivanja za poinjenje KD ili kojeg drugog KD za koje je propisana kazna zatvoraod -6 godina ili tea kazna, ako je to neophodno zbog posebno te!kih okolnosti KD (-?6@-)

;) ako okrivljenik, iako uredno pozvan, izbjegava do'i na glavnu raspravu (-?6@3)

K+@/- %-7;%.Kad postoje op'i uvjeti za pritvor, sud moe odrediti ku'ni pritvor ako se svrha odreivanjapritvora moe posti'i zabranom da se osoba udaljuje iz stana ili drugog prostora u kojemuboravi Bje!enjem o odreivanju ku'nog pritvora sud moe, uz suglasnost osobe, odrediti

43


44/86

primjenu vanjskoga elektronikog ili video nadzora za vrijeme trajanja ku'nog pritvora nasvim otvorima stana ili drugog prostora u kojem boravi

S+',&/ ;6*7 /'6&/ '%&-;/& - +0-'/& %-7;%.

%ritvor se odreuje pisanim rje!enjem nadlene sudbene vlasti

akon dono!enja rje!enja o provoenju istrage pritvor odreuje i ukida istrani sudac naprijedlog D/ ili po slubenoj dunosti / prijedlogu D/ da se odredi pritvor istrani sudacodluuje odmah a najkasnije u roku od 68 sata Kad se istrani sudac ne sloi s prijedlogomD/ za odreivanje ili ukidanje pritvora, donijet 'e rje!enje kojim se njegov prijedlog odbija" takvu sluaju D/ ima pravo albe u roku od 8> sati Jalba ne zadrava izvr!enje, a o njojodluuje izvanraspravno vije'e u roku od 8> sati

2strani sudac odreuje i ukida pritvor na prijedlog D/ ili po slubenoj dunosti u sluaju kadprovodi pojedine istrane radnje u skra'enom postupku ili kad je D/ zatraio suglasnost zapodignu'e optunice bez provoenja istrage, do njezina podno!enja sudu

akon podno!enja optunice ili optunog prijedloga sudu izvan glavne rasprave do

pravomo'nosti presude pritvor odreuje, produljuje i ukida izvanrspravno vijee7a trajanja glavne rasprave i do objave presude pritvor odreuje, produljuje i ukida vijee ili

sudac pojedinac pred kojim se rasprava vodi

Kad odluuje o albi protiv presude, pritvor odreuje, produljuje i ukidaalbeno vijee

Kad sudbeno vijee koje odluujui o izvanrednim pravnim lijekovima ukine pobijanupresudu i predmet vrati na ponovni postupak, moe odrediti pritvor ako postoje razlozi zanjega, a nisu protekli rokovi o maksimalnom trajanju pritvora

-ijee -rhovnog suda R moe produljiti rokove trajanja pritvora (-?A@3)

a sjednicu vije'a na kojoj se nakon predaje optunice ispituje postoje li razlozi za pritvor,odnosno na kojoj se odluuje o odreivanju, ukidanju ili produljenju pritvora, pozivaju se D/i branitelj, a po ocjeni vije'a i okrivljenik, odnosno pritvorenik

jednica vije'a odrat 'e se i ako uredno pozvane osobe ne dou na sjednicu, ili akookrivljenik ili njegov branitelj nisu uredno primili poziv zbog toga jer su promijenili boravi!tene obavijestiv!i o tome sud ili zbog toga !to dostava nije bila mogu'a zbog njihovenedostupnosti

ije'e 'e omogu'iti strankama da usmeno izloe svoja stajali!ta vana za dono!enje odluke opritvoru, daju potrebna obrazloenja, pisane podneske i priloe vanu dokumentaciju

ije'e 'e prilikom dono!enja odluke o pritvoru uzeti u razgledavanje i dopise i dokumentaciju

koja u sud pristigne do poetka sjednice, a koje stranke dostave vije'u po!tom ili na druginain

$ijekom sjednice vije'a vodi se zapisnik koji se prilae spisu predmeta zajedno s rje!enjemkojim je vije'e odluilo o pritvoru (-?;)

T%/& %-7;%.

# sluaju kad se istraga ne vodi pritvor odreen rje!enjem istranog suca moe trajatinajdulje mjesec dana.

# istrazi.%ritvor odreen rje!enjem istranog suca ili pritvor koji je prvi puta odreentijekom istrage odlukom vije'a moe trajati najdulje mjesec dana od dana li!enja slobode "

vrijeme trajanja pritvora uraunava se svako li!enje slobode

44


45/86

2z opravdanih razloga na prijedlog istranog suca ili D/, vije'e moe pritvor tijekom istrageproduljiti za jo! najvi!e ! mjeseca .ko se istraga vodi, vije'e moe, nakon isteka ovog roka,pritvor produljiti za jo! najvi!e " mjeseca

"kupno trajanje pritvora u istrazi, raunaju'i i vrijeme trajanja li!enja slobode prije dono!enjarje!enja o pritvoru, ne moe prije'i / mjeseci, i istekom tog roka pritvorenik se ima odmah

pustiti na slobodu (-?@6)

Do dono!enja presude suda -, pritvor moe trajati najdulje+- / mjeseci ako se za KD moe izre'i kazna zatvora do 3 godine,

- 2 godinudana ako se za KD moe izre'i kazna zatvora do ; godina,

- 2 godinu i / mjeseci ako se za KD moe izre'i kazna zatvora do > godina,

- ! godine ako se za KD moe izre'i kazna zatvora preko > godina,

- " godine ako se za KD moe izre'i kazna dugotrajnog zatvora

" svakom sluaju pritvor 'e se ukinuti i pritvorenik pustiti na slobodu kad sud izreknepresudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili se optuba odbija ili je okrivljeniku

izreena novana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena (-?Ca)Produljenje ovi3 rokova. " predmetima u kojima je donesena nepravomo'na presuda,ukupno trajanje pritvora do njezine pravomo'nosti moe se produljiti za -@< u sluaju kad semoe za KD izre'i kazna zatvora do > godina, odnosno za -@8 u ostalim sluajevima

rhovni sud BE moe, na obrazloeni prijedlog D/, u sluaju kada je - presuda ukinuta, upostupku za KD za koja se moe izre'i kazna zatvora do > godina, trajanje pritvora produljitinajvi!e do < mjeseci, a za ostala KD, najvi!e za - godinu

/d dana dono!enja 6 presude protiv koje je dopu!tena alba, pritvor moe trajati dopravomo'nosti presude, ali najdulje 3 mjeseca

/krivljenik koji se nalazi u pritvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postalapravomo'na, ostat 'e u pritvoru do upu'ivanja na uzdravanje kazne, a najdulje do istekatrajanja izreene kazne (-?A)

45


46/86

albu protiv rje!enja kojim se odreuje, produljuje ili ukida pritvor mogu podnijetiokrivljenik, njegov branitelj i D/ u roku od 6 dana Jalba protiv rje!enja o odreivanju,

produljenju ili ukidanju pritvora ne zadrava njegovo izvr!enje

/ albi podnesenoj protiv rje!enja suca pojedinca i istranog suca odluuje izvanraspravnovije'e

Kad je rje!enje o odreivanju, produljenju ili ukidanju pritvora donijelo vije'e, o albi protiv

rje!enja odluuje vije'e vi!eg suda

ije'e 'e donijeti odluku o albi u roku od 8> sati (--?)

3. KONSENZUALNOST U KAZNENOM POSTUPKU

%od pojmom konsenzualnosti podrazunijevamo suglasnost, dogovor (potencijalnih) stranaka onainu izbjegavanja ili okonanja kaznenog postupka

Konsenzualnost se u na!em kaznenom postupku oituje kroz slijede'e zakonske odredbe+

primjena naela svrhovitosti kaznenog progona

dono!enje presude na zahtjev stranaka u istrazi

odredbe o krunskom svjedoku

sporazumijevanje ovla!tenog tuitelja i okrivljenika o optubi u skra'enom postupku+

- pozitivno oitovanje optuenika o svim tokama optube i o predloenoj sankciji naglavnoj raspravi

- postupak za izdavanje kaznenog naloga

dogovor stranaka o sastavu suda

3. POSTUPANJE S SUMNJIVIM STVARIMA

ae li se kod okrivljenika tua stvar, a ne zna se ija je, tijelo koje vodi postupak opisat 'e tustvar i opis objaviti na ploi tijela jedinica lokalne samouprave i uprave na ijem podrujuokrivljenik ivi i na ijem je podruju KD poinjeno " oglasu 'e se pozvati vlasnik da se javiu roku od - godine od dana objave oglasa jer 'e se inae stvar prodati ovac dobiven

prodajom unosi se u proraunska sredstva .ko je rije o stvarima ve'e vrijednosti, objava se

moe obaviti i preko dnevnih listova .ko je stvar podlona kvaru ili je njezino uvanjevezano sa znatnim tro!kovima, ona 'e se prodati prema odredbama koje vae za ovr!ni

postupak, a novac predati na uvanje banci $ako 'e se postupiti i kad stvar pripadaodbjeglom ili nepoznatom poinitelju KD (-3>a)

.ko se tijekom - godine nitko ne javi za stvari ili novac dobiven od prodaje stvari, donijet 'ese odluka da stvar postaje vlasni!tvo BE, odnosno da se novac unosi u proraunska sredstvalasnik stvari ima pravo u parnici traiti povrat stvari ili novca dobivenog od prodaje stvari7astarijevanje tog prava poinje te'i od dana objave oglasa (-3>b)

%redmeti koji su tijekom kaznenog postupka privremeno oduzeti vratit 'e se vlasniku .kovlasnik nije poznat, ti 'e se predmeti vratiti posjedniku im se ustanove da ne postoje razloziza njihovo oduzimanje (-3>c)

46


47/86

4. PREDISTRANI POSTUPAK

4.1. KAZNENA PRIJAVA

Kaznena je prijava obavijest o poinjenju KD, a eventualno i o poinitelju, upu'ena D/neposredno ili posredno

va tijela dravne vlasti i sve pravne osobe dune su prijaviti KD za koja se progoni poslubenoj dunosti, koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali

=raani trebaju prijaviti KD za koja se progoni po slubenoj dunosti

D/ temeljem kaznene prijave moe+

-) donijeti obrazloeno rje&enje o odba!ivanju prijaveako iz same prijave proistjee daprijavljeno KD nije KD za koje se progoni po slubenoj dunosti, ako je nastupila zastara ilije KD obuhva'eno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti kojeiskljuuju krivnju ili kazneni progon ili ako ne postoji osnovana sumnja da je osumnjienik

poinio prijavljeno KD / odbacivanju prijave te o razlozima za to D/, izvijestit 'e

o!te'enika u roku od > dana, a ako su redarstvene vlasti podnijele prijavu, izvijestit 'e i totijeloI

6) ako D/ iz same prijave ne moe ocijeniti jesu li vjerodostojni navodi prijave ili ako podaciu prijavi ne daju dovoljno osnove da moe odluiti ho'e li zahtijevati provoenje istrage iliako je do D/ samo dopro glas da je poinjeno KD, a osobito ako je poinitelj nepoznat, D/'e, ako to ne moe poduzeti sam ili preko drugih tijela, za3tijevati od redarstveni3 vlasti daprikupe potrebne obavijesti i poduzmu druge mjere radi otkrivanja ( i poiniteljaI

3) samostalno prikupljati podatke (ne&ormalno ispitivanje osoba i &ormalno ispitivanjeosumnjienika)I

8) podnijeti istrani za3tjevako, temeljem, kaznene prijave, zakljui da postoji osnovanasumnja da je odreena osoba poinila KDI

;) predloiti istranomsu!u da se ne provodi istragaako prikupljeni podaci koji se odnosena KD za koje je propisana kazna zatvora do -; godina i na poinitelja daju dovoljno osnovaza podizanje optunice .ko prijedlog bude prihva'en, to 'e mu omogu'iti podizanje tzvneposredne optuni!e

4.2. IZVIDI KD

2zvidi KD su djelatnost policije i D/ prije poetka kaznenog postupka kojoj je svrha osnovesumnje pretvoriti u osnovanu sumnju kako bi se omogu'ilo pokretanje kaznenog postupka

%olicija je duna djelovati+

a) ako postoje osnove sumnjeda je poinjeno KD za koje se progoni po slubenoj dunosti,redarstvene vlasti dune su poduzeti potrebne mjere da se pronae poinitelj KD, da se

poinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i osiguraju tragovi KD ipredmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica te da prikupe sve obavijesti koje bimogle biti od koristi za uspje!no voenje kaznenog postupka (-CC@-)I

b) ako to od njezahtijeva 34

Bedarstvene vlasti mogu traiti potrebne obavijesti od graana, primijeniti poligra&skotestiranje, analiziranje glasa, obaviti potreban pregled prijevoznih sredstava, osoba i prtljage,za prijeko potrebno vrijeme nadzirati i ograniiti kretanje odreenih osoba na odreenom

prostoru (promatranje, pratnja, blokada, racija, zasjeda, klopka, nadzor prijenosa stvari i dr),poduzeti potrebne mjere u svezi s utvrivanjem istovjetnosti osoba i predmeta, raspisati

47


48/86

potragu za osobom i stvarima, u nazonosti odgovorne osobe obaviti pregled odreenihobjekata i prostorija dravnih tijela, pravnih osoba te drugih poslovnih prostora i ostvariti uvidu odreenu njihovu dokumentaciju i podatke, prikupljati obavijesti uz prikrivanje svrhe

prikupljanja ili s prikrivanjem svojstva policijskog slubenika, putem tajnog izvjestitelja, odpravne osobe koja prua telekomunikacijske usluge zatraiti provjeru istovjetnostitelekomunikacijskih adresa koje su u odreenom razdoblju uspostavile vezu, te poduzetidruge potrebne mjere i radnje (-CC@6)

anije djelatnosti tijekom izvida KD+

.@ Pozivanje graana Bedarstvene vlasti mogu pozivati graane %risilno se moe dovestiosumnjienik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u pozivu bio na to upozoren ili izokolnosti oito proizlazi da odbija primitak poziva /soba koja se odazvala pozivu iliosumnjienik koji je bio prisilno doveden, a odbije dati obavijesti, ne moe se ponovno

pozivati zbog istog razloga (-CC@3)

" prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti ne mogu graane ispitivati u svojstvuokrivljenika, svjedoka ili vje!taka .ko je to potrebno radi otkrivanja drugih KD iste osobe,njezinih sudionika ili KD drugih osoba, obavijesti se mogu prikupljati i od osoba koje su u

pritvoru, ali samo ako im je to, na temelju pisanog prijedloga, odobrio istrani sudac ilipredsjednik vije'a, u nazonosti istranog suca ili branitelja kojeg su odabrale pritvoreneosobe (-CC@8)

1@ Posebni sluajevi iskazivanja osumnjienika poli!iji " prikupljanju obavijestiredarstvene 'e vlasti osumnjienika upozoriti za!to se okrivljuje i koje su osnove sumnje

protiv njega, a upozorit 'e se da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja aosumnjienikov zahtjev, redarstvene 'e mu vlasti omogu'iti da uzme branitelja i u tu svrhuzastati s prikupljanjem obavijesti od osumnjienika do dolaska branitelja, a najkasnije do 3sata od kada je osumnjienik izjavio da eli uzeti branitelja a takav nain 'e redarstvenevlasti postupiti i prema okrivljeniku kod kojeg se ima provesti pretraga stana .ko je iz

okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne moe do'i, redarstvene 'e vlastiosumnjieniku omogu'iti da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika koju za podrujeupanije sastavlja Ervatska odvjetnika komora i dostavlja nadlenim policijskim upravamauz izvje!'e upanijskom sudu rijeme zastajanja redarstvenih vlasti u prikupljanju obavijestiili pretrazi stana ne rauna se u zakonski rok privoenja istranom sucu .ko osumnjienik neuzme branitelja ili pozvani branitelj u tom roku ne doe, redarstvene vlasti mogu nastaviti s

prikupljanjem obavijesti od osumnjienika ili s poduzimanjem mjere pretrage stana D/ imapravo biti nazoan ispitivanju 7apisnici redarstvenih vlasti o iskazu osumnjienika unazonosti branitelja mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku (-CC@;)

N@ #tvrivanje istovjetnosti osumnjienika Bedarstvene vlasti mogu radi utvrivanjaistovjetnosti osumnjienika, snimati ga, uzimati mu otiske prstiju, a po odobrenju istranog

suca i objaviti osumnjienikovu sliku /d osobe u pritvoru mogu se i bez privole uzeti uzorcisline ili dlake radi analize temeljitoga genetskog materijala potrebnog u tu svrhu (-CA)

(/ Posebni izvidi kazneni3 djela privremenim ogranienjem ustavni3 prava i sloboda./ve mjere mogu se odrediti za KD+

- protiv BE, protiv vrijednosti za!ti'enih meunarodnim pravom, protiv spolne slobode ispolnog 'udorea poinjena na !tetu djece ili maloljetnika i protiv /ruanih snaga BEza koja je propisana kazna od ; ili vi!e godina zatvora,

6 ubojstva, otmice, podvoenja, razbojni!tva s te!kim posljedicama, iznude, ucjene, te!kihKD protiv op'e sigurnosti, krivotvorenja novca, prikrivanja protuzakonito dobivenog

novca, izbjegavanja carinskog nadzora, spreavanja dokazivanja, prisile premapravosudnom dunosniku, udruivanja za poinjenje KD kao i za KD koja je poinila tagrupa ili zloinaka organizacija u stjecaju, nedopu!tenog dranja oruja i eksplozivnihtvari, zlouporabe u obavljanju dunosti dravne vlasti, primanja mita i davanja mita,

48


49/86

3 za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora (->-)

/p'i uvjeti .ko se izvidi KD ne bi mogli provesti na drugi nain ili bi bili skopani snerazmjernim te!ko'ama, na zahtjev D/ istrani sudac moe protiv osobe za koju postojeosnove sumnje da je sama poinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u predmetnomKD odrediti mjere kojima se privremeno ograniavaju odreena ustavna prava graana, i to+

-) nadzor i tehniko snimanje tele&onskih razgovora, odnosno sredstava za tehniko

komuniciranje na daljinu,

6) ulazak u prostorije radi provoenja nadzora i tehniko snimanje prostorija,

3) tajno pra'enje i tehniko snimanje osoba i predmeta,

8) uporabu prikrivenih istraitelja i pouzdanika,

;) simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanjepotkupnine

6@6)

.ko su mjere poduzete bez naloga istranog suca ili je postupljeno protiv odredbi, dokazi zakoje se iz tako prikupljenih podataka i obavijesti saznalo ne mogu se upotrijebiti u kaznenom

postupkuCC


50/86

poduzimanja moe poduzeti obavljanje te radnje, odnosno prepustiti obavljanje zapoetogoevida, ili njegova dijela redarstvenoj vlasti Bedarstvene vlasti mogu, ako postoji opasnostod odgode odrediti potrebna vjetaenja osim obdukcije i ekshumacije tijela(->8)

Kad je poinitelj KD nepoznat, D/ moe zatraiti da redarstvene vlasti poduzmu pojedineistrane radnje ako bi, s obzirom na okolnosti sluaja, bilo svrhovito da se i prije pokretanjaistrage poduzmu takve radnje

I*7%/- *+'nadlenog suda te istrani sudac nieg suda na ijem je podruju poinjeno KDmoe, na prijedlog ovla!tenog tuiteljaC> ili na vlastiti poticaj, prije dono!enja rje!enja o

provoenju istrage poduzeti pojedine istrane radnje za koje postoji opasnost od odgode

eovisno o tome poduzima li te radnje policija ili istrani sudac, zapisnik o poduzetom uvijekse dostavlja dravnom odvjetniku

o 2zvide KD poinjenog na hrvatskom pomorskom brodu ili hrvatskom brodu unutarnjeplovidbe, provodi zapovjednik broda (-CCa)

Predistrane ovlasti dravnog odvjetnika.

kpp skripta - krivicno procesno pravo

Documents