krivicno proc.opsti

8/13/2019 Krivicno Proc.opsti

1/86


2/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

-.postupak je sekundarnog karaktera:zasniva se na pretpostavci predhodnog postojanjamaterijalnopravnog odnosa izmeu drave i osumljienog(odnosno optuenog a ima za cilj da utvrdipostoanje ili nepostojanje tog drugog odnosa i u sluaju postojanja da ga raspravi..krivini procesnopravni odnos je trostran jer se zasniva i tee izmeu tri procesnasubjekta!suda(tuioca i osumljienog./d ova tri subjekta jedino tuilac stupa dobrovoljno u taj odnospodnoenjem tube.

0.krivini procesnopravni odnos jejedinstvenjer se jedinstveno "ormira od svih meusobnih odnosaprocesnih subjekata a u isto vrijeme je sloenjer obuhvata niz pravnih odnosa koje procesni subjektivre preko procesnih radnji.Unaem zakonodavstvu postoje dva stadijuma:predhodni postupak i glavni postupakP"e)ho)ni (ost$(ak slui pripremanju suenja o samoj stvari!glavnog pretresa# i raspravljanjupitanja da li jedna krivina stvar treba da izae na suenje ili postupak treba obustaviti bez izlaenjana suenje./vaj postupak obuhvata istragu i stavljanje osumljienog pod optubu.Glavni postupak slijedi nakon predhodnog postupka predstavlja dio postupka u kome se krivinastvar konano raspravlja./vaj stadijum obuhvata:1. glavni pretres ( I stepen)2.donoenje i objavljivanje presude ( I stepen)

!.postupak po pravnim lijekovima (postupak pred viim sudom)Krivini postupak ne mora pro%i kroz sve "aze(nije obavezna "aza postupka po pravnim lijekovima.1.krivini postupak mora biti tako organizovan da obezbjeuje pravino su"enjeto predstavlja da semora odvijati u razumnom vremenskom roku i zadovoljavati odreene zahtijeve koji se tiurazmatranja spora i saoptavanja presude.#snovne pro$esne pretpostavkePodrazumijeva se da su osnovne procesne pretpostavke odreene ako su utvreni elementi koji ineosnovne procesne pojmove./snovne procesne pretpostevke su uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi procesnopravni odnos !ucjelini ili dijelovima# mogao da se povodom konkretnog krivinopravnog zahtjeva obrazuje( razvija izavri. /snovne pretpostavke su uslovi neophodni za postojanje procesnopravnog odnosa.

%orme krivinog postupka2orme krivinog postupka mogu biti:a% o(*te +o",e - o(*ti k"ivini (ost$(ak # to je ona "orma postupka koja je utvrena u zakonu kaotipina#b% (osene +o",e ' (oseni k"ivini (ost$(ak!odreene kategorije sudova propisuju postupanjerazliito od tipinog. !normalnog# 3 na pr. postupak za izdavanje kaznenog naloga( postupak premamaloljetnicima( postupak protiv pravnih lica( postupak za izricanje sudske opomene i dr.#Posebne "orme krivinog postupka ne treba mjeati sa tzv. posebnim nekrivinim postupcima jerposebni nekrivini postupci nisu krivini postupci !vode se prije( u toku ili po zavretku krivinogprocesa#. )o su: primjena mjera bezbjednosti( oduzimanje imovinske koristi( opozivanje uslovneosude( donoenje odluke o brisanju osude( prestanku mjera bezbjednosti( pruanje meunarodne

pravne pomo%i( izdavanje optuenih lica za naknadu tete( rehabilitaciju i dr.#bim krivinog pro$esnog pravaKrivinog postupka ne moe biti bez prethodne sudske odluke kojom sud odluuje da li postojezakonski osnovi za voenje postupka. Polaze%i od ovoga( a posebno od pretpostavke nevinosti krivinipostupak je pokrenut potvrivanjem optunice.Pokretanje krivinog postupka ima za posljedicu ograniavanje odreenih prava.Krivini proces se zavrava pravosnanim rjeenjem o obustavi postupka ili pravosnanom presudom.4avreni krivini postupak moe se aktuelizirati u sluaju vanrednog pravnog lijeka ponavljanjemkrivinog postupka.

,


3/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

!./I0JVI I OPRAV2ANJ KRIVINOG POSTUPKA?5ilj krivinog postupka je da niko nevin ne bude osuen( a da se uiniocu krivinog djela izreknekrivina sankcija pod uslovima koje predvia krivini zakon i nakon zakonitog postupka. 6eposredni

cilj krivinog postupka je omogu%avanje primjene materijalnog krivinog prava na konkretan sluaj( tj.utvrivanje sudskom odlukom da li je krivino djelo izvreno( da li ga je izvrio optueni( da li seoptuenom moe izre%i krivina sankcija.Konani cilj je istovjetan sa ciljem materijalnog krivinog prava( a sastoji se u odbrani ili obezbjeenjudrutvenog poretka od kriminaliteta.Pored ovih optih ciljeva postoje i posebni ciljevi pojedinih stadijuma i "aza postupka( koji se uklapajuu opti cilj./pravdanje krivinog postupka nalazi se u injenici da je to najsigurniji nain reagovanja nakriminalitet jer obezbjeuje da nevin ne%e biti osuen i da kriv ne%e izbje%i sankciju.Potreba zakrivinim postupkom dolazi iz razloga koji opravdavaju potrebu za pravom i zakonito%u.

&.POJAM3 PR2MT I 2IO4A KRIVINOG PRO/SNOG PRAVA?&ojam krivinog pro$esnog pravaKrivinoprocesno pravo je skup pravnih propisa kojima se odreuju procesne radnje( njihova "orma iunutranja vrijednost i odreuju procesni subjekti kao vrioci tih radnji.&redmet krivinog pro$esnog pravaPredmet krivinoprocesnog prava je utvrivanje postojanja krivinopravnog zahtjeva drave upojedinoj krivinoj stvari pokrenutoj povodom uinjenog krivinog djela. )aj se predmet okonavadonoenjem pravosnane odluke o toj stvari.Krivini postupak se razlikuje od krivinog izvrenja. !pravo krivinog izvrenja je posebno pravo(odvojeno od krivinoprocesnog prava#.'ioba krivinog pro$esnog prava

&oemo ga razvrstati u nekoliko grupa:7# edovno i vanredno krivino pro$esno pravo !redovno se zasniva na savremenim standardima(a vanredno odstupa od standarda i naela#

,# #pte i posebno krivino pro$esno pravo !opte vai za sve krivine stvari i sve osumnjiene( aposebno samo za suenje odreenih krivinih djela#

-# #snovno i dopunsko krivino pro$esno pravo !osnovno je sadrano u zakonu o krivinompostupku( a dopunsko u drugim zakonima i propisima krivinog procesnog prava#

# Glavno i sporedno krivino pro$esno pravo !glavno se odnosi iskljuivo na krivino procesnumateriju( dok se sporedno odnosi na neku drugu materiju( a ne na krivini postupak ali sadripojedine odredbe koje se odnose ili imaju uticaja na krivini postupak#

0# rajno i privremeno krivino pro$esno pravo !podjela se vri u odnosu da li vrijeme vaenja

unaprijed odreeno#1# *nutranje i me"unarodno krivino pro$esno pravo !u unutranje pravo spadaju svi propisidoma%eg krivino procesnog prava( a u meunarodno 3 rati"ikovani meunarodni ugovori#.

5.I6VORI KRIVINO PRO/SNOG PRAVA?+astanak krivino pro$esnog pravaKrivino procesno pravo nastaje normativnom aktivnos%u nadlenih dravnih organa( u oblikuzakona( drugih propisa i optih akata.Kao izvor prava od donoenje novog krivinog zakona (oe se

-


4/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

smatrati i pravinost a vana je za krivino zakonodavstvonaroito pri odmjeravanju sankcija alinikako ne moe zamijeniti krivinu sankcijuI,vori javljanja krivino pro$esnog pravaKrivine procesnopravne norme mogu biti sadrane u zakonu ili podzakonskom aktu./snovno krivino procesno pravo javlja se u "ormi zakona( a sporedno moe biti sadrano i upodzakonskim aktima.

-.K#+K+I I/0#I KI0I+# +#G &404 * 5i6/bzirom na njihovo porijeklo( konkretni izvori krivinog procesnog prava u 8i9 mogu biti unutra'njii meunarodni,a obzirom na njihov rang: ustavni, zakonski i podzakonski.U odnosu na pitanje u kojoj je mjeri njihov sadraj posve%en regulisanju krivinog postupka( oni mogubiti glavni ili sporedni.1.Glavni unutranji i,vor ,akonskog rangaine 4KP8i9(4KP28ih(4KP+ i 4KP28i9.2.Glavni unutranji i,vori pod,akonskog rangasu brojni i ovdje(izmeu ostalog spadaju: Uredba sazakonskom snagom o izruenju po molbi &eunarodnog suda(Upotstvo o primjeni pravila u postupkuekstradicije za nadlene institucije 8i9(28i9(+ i 8*8i9( itd.!.Glavni me"unarodni i,vorikrivino pro$esnog pravasu:;KPP i Univerzalna deklaracija

o pravima ovjeka iz [email protected] unutranji i,vori krivino pro$esnog prava u 5i6mogu biti ustavnog!Ustavi 8i9( 28i9(+( kantona i +tatut 8*8i9# i zakonskog karaktera.-.8e"unarodni sporedni i,vori su:;vropska konvencija o suzbijanju terorizma( &eunarodnakonvencija o suzbijanju "inansiranja terorizma(&eunarodna konvencija o suzbijanju teroristikihbombakih napada itd.7.K"ivino ("o8esno ("avo 4i9*stav 5i69*stav %5i6 i *stav 3 uvode nekoliko novih ljudskih prava i sloboda(a neka oddosadanjih znatno proiruju.Ustavom 8i9!lan ''A7# izriito je utvreno da %e 8i9 i oba entitetaosigurati najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda kao da %e u tu svvvrhupostojati Komisija za ljudska prava za 8i9 na nain kao to je to predvieno u Bneksu 1 /pteg

okvirnog sporazuma./K&%5i6predstavlja novelu 4akona o krivinom postupku +2= iz 7?C1.godine(koji je nakonosamostaljivanja 8i9 preuzet kao zakon epublike 8i9.6akon donoenja *stava 3(,@.D,.7??,. izvrene su brojne promjene u oblasti zakonke regulativekoje se odnose na krivini postupak.'zmijenjen je sam 4akon o krivinom postupku bive +2=( koji seu + primjenjivao do 7.jula ,DD-. kada je na snagu stupio novi 4KP+.4akonodavni odbor 6arodne skuptine + utvrdio je novi prei%eni tekst 4KP+ u kojem je oznaendatum stupanja na snagu navedenog zakona !+


5/86


6/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

&ojam pro$esnih subjekataKrivinoprocesni subjekti su procesno sposobna "izika ili pravna lica koja na osnovu zakonompredvienih prava i dunosti u krivnom postupku( preduzimanjem odreenih radnji stupaju u krivinopravni odnos( odnosno doprinose ostvarenju krivinoprocesnog zadatka.0rste pro$esnih subjekataProcesni subjekti su samo ona lica koja su neophodna da bi se mogao zasnovati( te%i ili okonati

krivinoprocesni odnos. >lavni ili osnovni procesni subjekti su:'s$) #sa,ostalan i ne=avistan )">avni o"an%@'t$>ila8 #v"*i +$nk8i$ k"ivino onena%@'os$,lieni3 o)nosno o(t$>eni #v"*i +$nk8i$ o)"ane%.)uilac i osumnjieni su procesne stranke( tako da su procesni subjekti sud i stranke./sim glavnih subjekata krivinog procesnog odnosa !sud( tuilac i osumnjieni#( postoje i sporedniprocesni su2jekti koji imaju odreena ograniena ovla%enja u krivinom postupku( a to su::ote;eni 3 javlja se na strani tuioca( pravno ili "iziko lice 3 prema kojem treba izre%i mjerubezbjednosti oduzimanja imovinske koristi i organ starateljstva.

.OSNOVNA PRO/SNA NA0A O PRO/SNIM SU4JKTIMA?Krivino procesno pravo je na svakoj stepenici svog razvoja dio organizacijske strukture odreenedrave i kao takav rezultat ekonomskih( politikih i drugih drutvenih uzoraka.

Posmatrano istorijski krivini postupak je bio::optuni (aku,atorski)9:istrani (inkvi,itorski) i:savremeni (mjeoviti9 tj aku,atorsko:inkvi,itorski).a) #ptuno < aku,atorsko naelo/ptuno$akuzatorsko naelo postoji u krivinom postupku ako su osnovne procesne "unkcije gonjenje(odbrana i presuenje# povjerene odvojenim i nezavisnim subjektima.Kao stranke u postupku su tuilac i optueni potpuno ravnopravni. Postupak se pokre%e na zahtjevtuioca( koji ne mora biti dravni organ./ptueni koji vri "unkciju odbrane( samostalan je subjekt( a njegova obaveza sastoji se samo u tomeda izjavi smatra li tubu osnovanom.U isto akuzatorskom postupku( ako tuilac ne dokae osnovanost svoje tube( sud %e optuenogosloboditi optube. )eret dokaza snosi tuilac.Uloga suda u ovom postupku je pasivna !ulo1a mu je veoma mala i vodi rauna o zakonitostipostupka%. Postupak je oblikovan kao spor izmeu dvije stranke pred nepristrasnim sudom. +ud nemoe zapoeti postupak po sopstvenoj inicijativi( nego samo aktom tuioca !nema postupka 2eztuioca%.'spitivanje svjedoka i vjetaka na glavnom pretresu preputeno je strankama.+ud slobodno cijeni dokaze u skladu sa zakonom.Fisti akuzatorski postupak danas je rijetkost !postoji na pr. u n1leskoj#.b) Istrano (inkvi,itorko naelo)/vaj postupak je suta suprotnost akuzatorskom postupku./snovna karakteristika inkvizitorskog !istranog# naela je u tome to u istranom$inkvizitorskompostupku ne postoje stranke( te to su sve tri osnovne procesne "unkcije gonjenje( odbrana i suenje(povjerene sudu.'nkvizitorki postupak se dijeli na istragu i suenje. Prebacivanjem teita postupka u istragu( kojusprovodi posebni istraitelj !inkvirent#( istrani postupak se zasnivao na naelu tajnosti i pismenosti.Prava optuenog su bila minimalna( a odbrana skoro nemogu%a.

1


7/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

Bko inkvirent$istraitelj nije bio u mogu%nosti da pribavi onu koliinu i kakvo%u dokaza koja sezakonom traila !sudije nije mo1ao da osudi ako nije prikupljena potre2na koliina i kakvoa dokaza%,to je postizao torturom A"iziko muenje okrivljenog radi dobijanja dokazaA. Priznanje je bio najaidokaz. !tzv. kraljica dokaza%.+ud je u postupku u kojem nije imao pravo uestvovati inkvinent$istraitelj( donosio presudu iskljuivona osnovu spisa.

4asnivanje postupka na inkvizatorskom naelu neprihvatljivo je( prije svega( zbog toga to seoptuenog pretvara u objekat postupka. +udija nije dovoljno objektivan u prikupljanju dokaza jer vodipostupak po sopstvenoj inicijativi.;lementi inkvizitorskog popstupka javljaju se krajem G'' i poetkom G''' vijeka !vanu ulo1u imala jekatolika crkva%.

$) 3avremeno (mjeovito) naelo+avremeni krivini postupak evropskih kontinentalnih zemalja zasniva se na mjeovitom naelu!uveden "rancuskim 4akonikom o krivinom postupku iz 7@D@. godine( a uz izvjesne izmjene vaio je

do 7?0?. godine#.+avremeni krivini postupak dijeli se na dva osnovna dijela::pripremni postupak (istraga)9:glavni pretres sa donoenjem i objavljivanjem odluke.:&ored ova dva osnova dijela postoji i tre;i prela,ni dio (postupak optuenja9 sa kontrolomispravnosti optube)./snovna karakteristika mjeovitog postupka( preuzeta iz akuzatorskog postupka jeste da su "unkcijeoptube( odbrana i suenje odvojene i predate posebnim organima u emu je sadrana garancijaobjektivnog suenja. >onjenje vri tuilac i postupka nema bez tuioca.+am optueni ima neograniene mogu%nosti odbrane !pravo na pomo% branioca( pravo da zna koje muse djelo stavlja na teret( pravo na utnju( pravo na predlaganje izvoenja dokaza i prisustvovanje

njegovom izvoenju i dr. 6a glavnom pretresu vae osnovna krivino pravna naela !javnosti(usmenosti( kontradikotornosti( neposrednosti# i u njemu( pored suda( uestvuju i stranke. +ud donosipresudu na osnovu dokaza.&jeoviti krivini postupak prihvata i neke elemente inkvizitorskog postupka( pa se moe konstatovatida prihvata ono to je dobro iz predhodna dva naela.+ud odreuje koji %e se dokazi izvesti !dio preuzet iz istranog naela#( a dokaze izvodi sud( a nestranke. *okazi se izvode na glavnom pretresu jer se samo tu donosi odluka.'z optunog$akuzatorskog naela preuzeta je uloga stranaka.

1B.POJAM I VRST KRIVINI9 SU2OVA?&ojam krivinog suda

+udovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti i njima pripada sudska vlast.U vrenju sudske vlasti sudovi su duni da tite ljudska prava i slobode( utvrena prava i interesepravnih subjekata i zakonitost.+ud je pravosudni drani organ koji vri sudsku "unkciju.Primjenu materijalnog krivinog prava na konkretan sluaj moe vriti samo sud. +ud je jedinstven uokviru jedinstvene "unkcije !kod nas ne postoje posebni krivini sudovi# i u njihovu nadlenost spadasuenje krivinih graanskih i drugih stvari( u skladu sa zakonom.Pojam sud ima dva znaenja. +a ustavnog i organizacionog gledita( sud je posebna vrsta organa ukojem se vri pravosue.

C


8/86


9/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

Kantonalni:okruni sudovi+ude u prvom stepenu za krivine djela iz svoje stvarne nadlenosti i u drugom stepenu po albamastranaka protiv presuda optinskog !osnovnog suda#.4pela$ioni sud 5'5i6)o je dugostepeni sud u odnosu na /snovni sud 8*8i90rhovni sud %5i6 i 0rhovni sud 3

Predstavljaju sudove tre%e instance tj. odluuju o albama protiv drugostepenih odluka kantonalnih!okrunih# sudova.+udije vrhovnih sudova biraju Eisoko sudstvo tuilako vije%e 8'9.O)elena van se)i*ta s$)a/snivaju se i ukidaju zakonom i trajno su smjetena u mjestu koje se nalazi na podruju suda( ali vannjegovog sjedita. U odjeljenju van sjedita suda( sud u pravilu( obavlja sve poslove iz svojenadlenosti za podruje za koje je odjeljenje osnovano.

S$)ska $("avaPostoji u svim sudovima !optinskim$osnovnim( Erhovnim( Bpelacionom sudu 8*8i9#( a na elusudske uprave je predsjednik suda koji je odgovoran za rukovoenje cjelokupnim sudom i sudskomupravom.

Poslove iz djelokruga pravosudne uprave vre &inistarstvo pravde +.

11.N6AVISNOST SU2A I SU2IJA?6aelo nazavisnosti suda i sudija znai da su sudovi( a time i sudije u svom radu nezavisni( tj. da nanjihov rad ne moe niko uticati. )o je nazavisnost prema predstavnicima legislative i egzekutive( kao iprema svakom drugom uticaju.+udska nezavisnost moe biti shva%ena kao:stvarna ne,avisnost!obezbjeuje nezavisno vrenje sudske "unkcije( tj. potinjenosti prema zakonu#lina ne,avisnost!titit sudiju od kontrole i uticaja izvrne vlasti i obezbjeuje njegovu podobnost dase odupre svakom drugom uticaju#kolektivna ne,avisnost!nezavisnost suda kao dravnog organa#

interna ne,avisnost!eliminie uticaj drugih sudija( vieg autoriteta ili ranga na sudiju koji postupa uodreenom sluaju#.6aktika nezavisnostpredstavlja samostalnost sudova od zakonodavne i izvrne vlasti.7ina nezavisnostsudije zavisi od naina( uslova i postupka imenovanja i razrjeenja( odgovornosti iunapreenja( materijalne sigurnosti i sl. Posebno je znaajna stalnost sudske "unkcije !sudska "unkcijaje stalna ali ne i doivotna jer prestaje ispunjenjem uslova za penziju#6azavisnost sudije treba da se obazbijedi i garantovanjem da on ne%e biti kanjavan premjetanjem izjednog suda u drugi( a to se postie ustanovom nepokretnosti !nepromjenljivosti# sudije. +udiji segarantuje da ne moe biti rasporeen na rad u drugi sud istog ili nieg nivoa pod uslovom da na topristana taj sudija./dluku o privremenom upu%ivanju sudije na rad u drugi sud donosi Eisoko sudsko i tuilako vije%e

8i9 i to na zahtjev predsjednika suda koji eli da se sudija privremeno uputi u sud iji je onpredsjednik.Inkopati2ilnost sudijske 8unkcijesa obavljanjem drugih "inkcija( poslova i aktivnosti( regulie optuzabranu vrenja nespojivih "unkcija( u koju spadaju:sudija ne moe obavljati bilo kakvu dunost koja je nespojiva sa njegovom dunosti.+udija ne smije biti lan niti obavljati bilo kakvu dunost u organima politikih stranaka+udija ne smije biti lan bilo kakve organizacije koja vri diskriminaciju na osnovu rase( boje( pola(polne opredjeljenosti( vjerske pripadnosti( ili etnikog porijekla ili nacionalne pripadnost i dr.

?


10/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

Postoji i zabrana vrenja javnih dunosti( dunosti iz pravne oblasti i drugih dunosti !advokat( notar isl#.6ezavisnost sudija obezbjeuje se i raznim mjerama koje spreavaju meusobni sticaj sudija u istomsudu. !ova nezavisnost se na pr. obezbjeuje tako da predsjednik vije%a glasa poslednji#. +udija ije semiljenje razlikuje od miljenja ostalih sudija u vije%u ima pravo na zapisniko izdvajanje miljenja.+udska nezavisnost obaznbjeuje se i odvajanjem sudske od drugih vlasti( pri emu je posebno

znaajno da se odvoji sudska od izvrne vlasti.

1!.4ROJNI SASTAV SU2A?Kao organ u postupku(sud moe biti sastavljen od jednog sudije !sudija pojedinac# ili od vie sudija!vije%e#. 8rojni sastav suda odreen je zakonom na sljede%i nain:* prvom stepenusudovi sude u vije%ima sastavljenim od trojice sudija za krivina djela za koja se pozakonu moe izre%i kazna zatvora od pet godina ili tea kazna.+udija pojedinac u prvom stepenu sudi krivina djela za koja je propisana kao glavna novana kazna ilikazna zatvora do pet godina.* drugom stepenusudovi sude u vije%ima sastavljenim od trojice sudija.* tre;em stepenusudovi sude u vije%ima sastavljenim od pet sudija !Erhovni sud 28i9 i Erhovni sud

+#U vije%u sastavljenom od trojice sudija sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to odreenozakonom i donosi odluke van glavnog pretresa !vanraspravno vije%e#U prvostepenom sudu postoje i druge sudije koje nesude za razliku od sudije pojedinca koji sudi!sudija za prethodni postupak( sudija za prethodno sasluanje( predsjednik suda i predsjednik vije%a#.U vije%u sastavljenom od trojice sudija( sud odluuje i o zahtjevu za ponavljanje postupka.Ue%e graana u vrenju krivinog postupkaKod obrazovanja suda kao vije%e postavlja se pitanje da li %e se obrazovati sud iskljuivo od stalnihsudija !sudija po pozivu# kojima je to jedino zanimanje ili %e se sastaviti mjeoviti sud( od sudija popozivu i graana( ili %e sud biti sastavljen samo od sudija graana !bave se suenjem samo povremeno(kao graanskom duno%u#.

Pod sudijom po pozivu razumiju se oni koji kao sudije i koji pripadaju stalnom sudskom redu.+udija graanin ne vri "unkciju stalno( nego povremeno( uz drugo glavno zanimanje.!ciljevi koji se ele posti%i ue%em graana u vrenju sudske "unkcije su demokratizacija i otvaranjeprema javnosti sudijske "unkcije( jaanje nezavisnosti suda i nepristrasnosti sudija i unoenje socijalnerealnosti u rad suda i dr#

1&.SU4JKTIVNA SPOSO4NOST SU2IJ?+ubjektivna sposobnost sudije javlja se u dva vida:apstraktna!opta# sposobnost !uestvovanje u bilo kom procesu# ikonkretna !relativna# sposobnost !sposobnost uestvovanja u postupku po odreenoj krivinoj stvari#.*a bi neko lice bilo sudija i da bi moglo uestvovati u suenju( mora biti imenovano za sudiju( u

skladu sa zakonom i uvedeno u sudijsku dunost od suda u kojeme je sudija. Uvoenje u dunostpostie se stupanjem na dunost( imenovani sudija daje sveanu izjavu usmeno pred predsjednikomEisokog sudskog i tuilakog vije%a 8i9.Imenovanje sudija+udije se biraju i razrjeavaju na nain kojim se obezbjeuje sposobnost za vrenje sudijske "unkcije inezavisnost izabranih sudija.Erenje sudijske "inkcije je( sa drutvenog aspekta( veoma odgovorna dunost( u zakonodavstvu seposebna panja posve%uje normiranju optih uslova koje treba da ispunjav jedno lice da bi bilosposobno za sticanje svojstva sudije.

7D


11/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

&ora da ispunjava pored optih i posebne uslove za sticanje svojstva sudije odreenog suda.Potrebni opti uslovi su:

7# da je dravljanin 8i9(,# da je intelektualno i "iziki sposoban da obavlja sudijsku dunost(-# da ima diplomu pravnog "akulteta iz 8i9 ili +2= ili nekog drugog pravnog "akulteta !da je

nostri"icirana u skladu sa zakonom#

# da ima poloen pravosudni ispit u 8i9 ili +2=0# izuzetno( da ima poloen pravosudni ispit u periodu od 1. aprila 7??,. god. do marta ,DD.

godine u nekoj od drava koje su ranije bile dio +2= i da je vrio dunost sudije ili tuioca u8i9 u periodu od 1. aprila 7??,. godine do -7. marta ,DD. godine

1# da se odlikuje pro"esionalnom nepristrasno%u( visokim moralnim kvalitetima i dokazanimstrunim sposobnostima i da ima odgovaraju%u obuku i strunu spremu.

/sim ovih optih uslova( potrebno je i radno iskustvo na poslovima pravne struke( koje je razliito izavisno je od suda za koji se sudija bira.4a sudiju optinskog( odnosno osnovnog suda potrebno je pored optih uslova i najmanje - !tri# godineradnog iskustva na pravnim poslovima( nakon poloenog pravosudnog ispuita4a sudiju okrunog( odnosno kantonalnog suda potreban uslov je radno iskustvo od najmanje 0 !pet#

godina.4a sudije Erhovnog suda + i Erhovnog suda 2bi9 i Bpelacionog suda 8* 8i9( najmanje @ !osam#godina.

I,borni postupak'menovanju sudija predhodi javni konkurs za upranjena njesta koji se objavljuje za cijelu teritoriju8i9 i to na nain koji odredi Eisoko sudsko i tuilako vije%e 8i9.)o vije%e ima podvije%e za predlaganje kandidata sastavljeno od pet lanova !za sudijska mjesta u2bi9 i +# ili - lana !za sudijska mjesta na nivou 8i9 i 8*8i9#.6iko ne moe biti izabran za sudiju ukoliko sa njim predhodno nije obavljen razgovor.Predsjednike i sudije( ukljuuju%i i dodatne sudije( bira i razrjeava Eisoko sudsko i tuilako vije%e

8i9( koje ima 70 lanova. Flanovi vije%a su lica visoko moralnih kvaliteta i pro"esionalnenepristrasnosti u obavljanju svojih dunosti. +astav vije%a odraava nacionalnu i polnu zastupljenost u8i9. &andat lanovima vije%a traje godine( i mogu biti birani najvie dva puta za redom.+udijska "unkcija je stalna. Predsjednici sudova biraju se na est godina !sud 8i9( vrhovni sudovientiteta( kantonalni$okruni sudovi# i mogu biti ponovo birani.

#dgovornost sudije+udija je nezavistan( ali je u isto vrijeme i odgovoran za eventualne zloupotrebe sudijske "unkcije.+udijska odgovornost !krivina( graanska( disciplinska i politika#( razlikuje se od odgovornostidrugih.Krivina odgovornost sudije

+udija odgovara samo za krivina djela uinjena u vrenju slubene dunosti sa uniljajem. 4a krivinuodgovornost sudije vae odredbe o krivinoj odgovornosti drugih slubenih lica.+udija uiva materijalnopravne i procesnopravne imunitete i ne moe biti krivino gonjen( uhapen ilizadran u pritvoru niti moe odgovarati u graanskom postupku za mijenje koje daje ili za odlukukoju donese u okviru svojih slubenih dunosti.

Gra"anska odgovornost sudije

77


12/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

U tijesnoj je vezi sa instituom nezavisnosti sudije( tako da za tetu koju sudija uini svojimnezakonitim ili napravilnim radom graanima ili pravnim licima odgovara 8i9( odnosno entitet ili8rko distrikt koji "inansiraju rad sudova./te%eni nikada ne moe da trai naknadu tete od sudije neposredno.Prestanak mandata za vrenje dunostiUslovi za prestanak mandata za vrenje dunosti sudije sveden je na manji i odreeni broj i iskljuena

je mogu%nost njegovog proirenja. &andat mu prestaje:kad navri starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penzijuza predsjednika suda kada istekne period za koji je imenovanu sluaju podnoenja ostavkeu sluaju razrjeenja od strane Eisokog sudskog i tuilakog vije%a 8i9 !eventualni disciplinskipostupak%9ako se dokae( na osnovu medicinske dokumentacije( da je trajno izgubio radnu sposobnost zaobavljanje sudijske "unkcije.Udaljenje sudije sa dunosti+udija se obavezno privremeno udaljava sa dunosti dok se nalazi u pritvoru i takvo udaljenje traje dokje odreen pritvor. Eije%e moe produiti udaljenje od vrenja dunosti i kada pritvor sudiji bude

ukinut.2akultativno !diskreciono# udaljenje sudije od dunosti mogu%e je u slede%im sluajevima:

7# ako je protiv njega pokrenuta istraga u krivinom postupku(,# ako je protiv njega tuilac podigao optunicu za krivino djelo(-# ako je protiv njega pokrenut postupak za razreenje(# ako je protiv njega pokrenut disciplinsaki postupak !Eije%e utvrdi da se disciplinska

odgovornost ne moe utvrditi ako sudija nije udaljen sa dunosti#(0# ako je vrenje slubenih dunosti oteano zbog njegovog mentalnog( emocionalnog ili "izikog

stanja./dluku o suspenziji sudije donosi Prvostepena disciplinaks komisija Eije%a( i to po slubenoj dunosti(na zahtjev Ureda disciplinskog tuioca ili na zahtjev predsjdnika suda koji je nadreen tom sudiji.

15.KONKRTNA SPOSO4NOST SU2IJ?Bpstraktno sposoban sudija koji to postaje izborom i uvoenjem u dunost( mora biti i konkretnosposo2anda bi uestvovao u postupku po jednoj krivinoj stvari. *a bi mogao da sudi u konkretnomsluaju mora biti objektivan !nepristrasan#.Konkretna sposobnost sudije obezbjeuje se raznim oblicima izuze%a.&ojam i vrste i,u,e;a'zuze%e sudije je ustanova krivinog procesnog prava putem koje se iz krivinog postupka odstranjujusudije u sluaju kada postoje razlozi koji ga ine nepodobnim za vrenje sudijske "unkcije ili pobuujusumnju u njihovu nepristrasnost i na taj nain se istovremeno doprinosi objektivnom i nepristrasnomostvarivanju krivino procesnog zadatka.

4adatak ove krivinopravne ustanove je da iz vrenja sudijske "unkcije odstrani sudiju koji se javljakao nepodoban za suenje u konkretnoj krivinoj stvari.'zuze%e je odstranjivanje sudije iz postupka zbog sumnje u njegovu nepristranost( koju izazivaodreena veza izmeu sudije i predmeta suenja ili pojedinih uesnika u postupku.)a veza predstavlja osnov izuze%a i mora biti konkretna.U nekim sluajevima( do izuze%a moe do%i i na zahtjev samog sudije( ako postoji neki od osnov zaiskljuenje ili odstranjenje i tada se radi o uzdranju.#snovi i,u,e;a

7,


13/86


14/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

1- :1> 3?@4A+@ *B+@ 3*'#04C+poljanje ureenje sudova svodi se uglavnom na pitanja sudskih nadlenosti i pravne pomo%i.azmatranje i rjeavanje problematike nadlenosti tijesno je povezano sa prirodom i teinom krivinihdjela( kao i ureenjem krivinog pravosua.adi se o raspodjeli krivinih stvari na sudove po sadrini( tj. u nadlenosti u materiji !stvarna

nadlenost#4bog postojanja velikog broja istovrsnih sudova !optinski$osnovni( kantonalni$okruni i dr# pojavljujuse zahtjevi za odreivanje podrja ili stvore kriterijumi druge vrste( po kojima %e se odrediti koji odsudova treba da poresudi jednu stvar. )o predstavlja mjesnu nadlenost.U krivinom predmetu odreeni poslovi mogu biti rasporeeni izmeu raznih sudova( odnosno sudskihorgama( to ini "unkcionalnu nadlenost.+udske nadlenosti u krivinim stvarima6adlenost je pravo i dunost jednog suda da rasvjetli i rjei odreenu krivinu stvar( u skladu sazakonom. )o je djelokrug suda( utvren unaprijed zakonskim propisima.+udska nadlenost se ne moe mijenjati dogovorom stranaka ili odlukom suda( ve% se to moe raditiiskljuivo zakonom.

*adlenost u krivinim stvarima moe 2iti:redovna !stvarna( mjesna i "unkcionalna# ivanredna!nadlenost po meusobnoj vezi kr.djela( delegirana i nareena#.

1C.R2OVN NA20;NOSTI?

3tvarna nadlenost+tvarna nadlenost predstavlja uopte pravo i dunost jednog suda prvog stepena da sudi odreenokrivino djelo zbog njegove prirode( drugih njegovih osobina i svojstava njegovog izvrioca.Kriterijumi za odreivanje stvarne nadlenosti dati su u zakonima o sudovima.Prvostepena suenja za krivina djela pripadaju sudovima opte nadlenosti !sud 8i9( optinski$

osnovni( kantonalni$okruni sudovi#.3ud 5i6 je stvarno nadlean ,a= da sudi u prvom stepenu u krivinim stvarima u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene

zakonom da odluuje o albama protiv odluka donesdenih u prvom stepenu da odluuje o ponavljanju krivinog postupka u sluajevima propisanim zakonom da rjeava sukob nadlenosti u krivinim stvarima izmeu 28i9 i + da odluuje o pitanjima koja se tiu provoenja meunarodnih i meuentitetskih propisa da obavlja i druge poslove propisane zakonom.

+ud 8i9 nadlean je za krivina djela: ugroavanja suvereniteta( teritorijalnog integriteta( politike

nezavisnosti( nacionalne bezbjednosti( meunarodnog subjektiviteta 8i9 i td( za krivine stvari kojemogu imati tetne posljedice i ozbiljne reprekusije za privredu 8i9 i dr.6a teritoriji 289 i + nadlenost prvostepenih krivinih sudova regulisana je na istovjetan nain( astvarna nadlenost podijeljena je izmeu dva suda ptinskog$osnovnog i kantonalnog$okrunog# i daosnovni kriterijum predstavlja teina krivinih djela !kazna zatvora do 7D( odnosno preko 7D godina#.#ptinski odnosno osnovni sud nadlean je ,a=

u prvom stepenu sudi za krivina djela za koja je zakonom prediena kao glavna novana kaznaili kazna zatvora do 7D godina !ako posebnim zakonom nije odreena nadlenost drugog suda#(

7


15/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

zatim za krivina djela za koja je sud 8i9 prenio nadlenost na optinski odnosno kantonalnisud i u svim krivinim postupcima prema maloljetnicima

da postupa tokom istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom da odluuje o vanrednim pravnim ljekovima kada je to zakonom predvieno.

Pored navedenih osnovnih nadlenosti nave%emo i dopunske nadlenosti kao: odluivanje o brisanjuosude i prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke( vrenjeposlova meunarodne pravne pomo%i( ako zakonom nije odreeno da te poslove vre kantonalni(odnosno okruni sudovi.Kantonalni odnosno okruni sudovi9 u prvom stepenu su nadleni=

da sude za krivina djela za koja je zakonom predviena kazna zatvora preko 7D godina ilidugotrajni zatvor( ako posebnim zakonom nije odreena nadlenost drugog suda

da postupaju tokom istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom da sude za krivina djela za koja je sud 8i9 prenio nadlenost na okruni !kantonalni# sud.

Kao dopunsku nadlenost moemo navesti: odluivanje o priznanju stranih sudskih odluka(odluivanje o brisanju osude na osnovu sudske odluke i prestanka mjera bezbjednosti i pravnihposljedica osude na osnovu sudske odluke( rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu optinskih$osnovnih

sudova sa svog podruja( pruanje meunarodne pravne pomo%i.0rhovni su %5i6 i 0rhovni sud 39 kada je rije o krivinim predmetima( nadlean je i odluuje:

redovnim pravnim ljekovima protiv odluka kantonalnih( odnosno okrunih sudova( ako je tozakonom predvieno

vanrednim pravnim ljekovima protiv odluka svog vije%a da rjeava sukobe nadlenosti izmeu sudova odluuje o premjetanju mjesne nadlenosti s jednog suda na drugi( kad je to odreeno

zakonom. obavlja i druge poslove odreene zakonom.

#snovni sud 5'5i6 6adlean je da sudi u prvom stepenu za sve krivine predmete.

4pela$ioni sud 5'5i6( nadlean je da odluuje: redovnim pravnim ljekovima izjavljenim na odluke /snovnog suda( vanrednim pravnim ljekovima izjavljenim na pravosnane sudske odluke.

8jesna (teritorijalna) nadlenost&jesna nadlenost je pravo i dunost stvarno nadlenog suda da presudi krivino djelo zbogteritorijalnog odnosa koji postoji izmeu suda i krivinog djela( odnosno njegovog izvrioca.

1. mjesna nadlenost po mjestu i,vrenja krivinih djela

Predstavlja odreivanje mjesne nadlenosti u odnosu na podruje ghdje je djelo uinjeno ili pokuano.&oemo razlikovati vie situacija( obzirom na osobenost izvrenja pojedinih krivinih djela. 4aodreivanje samog mjesta izvrenja krivinog djela presudne su odredbe K4 8i9 i K4 + po kojima jedjelo izvreno kako u mjestu gdje je uinilac radio ili bio duan da radi( tako i u mjestu gdje jeposljedica nastala.Kod krivinih djela koja su izvrena ili pokuana na podrujima raznih sudova ili na granici tihpodruja( odnosno pokuana( nadlean je onaj sud koji je prvi primio optunicu. !nadlenost po reduprvenstva%.

70


16/86


17/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

Glavni ("et"es+ud razlikuje "unkciju suenja u inokosnom i zbornom sastavu. )ako predsjednik ve%a:/dluuje o izuze%u zapisniara( sudskog tumaa( strunog lica i vjetaka( postavlja branioca zbogslabog imovnog stanja( rukovodi vije%anjem i glasanjem$glasa poslednji( odluuje o povra%aju upreanje stanje( donosi rjeenje o jemstvu i o njegovom ukidanju( odstupa od redovnog toka rasprave

na glavnom pretresu ako je to potrebno( odrava red u sudnici( kanjava za naruavanje reda iprocesne discipline( sainjava poseban zapisnik o iskazu vjetaka koji je dao lani iskaz( otvarazasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa( nareuje da se optueni na naredni pretres dovedeprinudno( obezbjeuje dokaze( moe odrediti da glavni pretres pone iznova( kanjava branioca zbognedolaenja na glavni pretres( pouava ote%enog da moe podnijeti imovinskopravni zahtjev dozakljuenja glavnog pretresa( pita optuenog da li je razumio optunicu( kontrolie nain i redosljedispitivanja svjedoka itd. itd. itd.

VieDe

Kao zborni sastav pojavljuje se u "unkciji rukovodioca glavnog pretresa i odluuje o: razdvajanjupostupka( izuze%u zapisniara( sudskog tumaa i vjetaka( o iskljuenju javnosti i dr.+udija pojedinac*onosi konanu odluku o krivinoj stvari u posatupku za izdavanje kaznenog naloga( kao i u postupkuprema maloljetnicima.S$)ovi ("avno lieka/dluuju o jedno krivinoj stvari u inokosnom i zbornom sastavu.U inokosnom sastavu pojavljuje se predsjednik vije%a i sudija izvjestilac.U zbornom sastavu pojavljuje se vije%e od trojice sudija.P"e)se)nik s$)a&oe biti i predsjednik vije%a za odluivanje na glavnom pretresu ili u sjednici vije%a( vri nadzor nad

izvravanjem pritvora( odreuje dopuinske sudija itd.

17.VANR2N NA20;NOSTI?Eanredne nadlenosti( izuzimaju%i nadlenost po meusobnoj vezi krivinih djela( ustanovljavaju se zapojedini krivini predmet.Van"e)ne na)le>nosti s$E

nadlenost po me"usobnoj ve,i krivinih djela9 prenesena nadlenost i nare"ena nadlenost.

1. +adlenost po me"usobnoj ve,i krivinih djelaU sluaju kada postoji veza izmeu vie krivinih predmeta koneksitet#( mogu%e je njihovo spajanje i

suenje u jedinstvenom postupku pred istim sudom. )o moe imati uticaja na njihovu stvarnu i mjesnunadlenost. )a veza krivinih djela moe biti subjektivna !kada jedan osumnjieni, odnosno optueniod1ovara za vi'e krivini4 djela%, objektivna kada vi'e oumnjieni4 , odnosno optueni4 od1ovarajuza jedno zajedniko krivino djelo% ili mjeovita !objektivni kokeksitet#( kada jedan odosumnjienih( odnosno optuenih odgovara za najmanje jedno svoje samostalno krivino djelo.&jeoviti !subjektivno$objektivni# koneksitet postoji u sluajevima kada je vie lica optueno zaizvrenje jednog ili vie krivinih djela !objektivni koneksitet#(a neko od tih lica je optueno samo i zajo neko drugo krivino djelo !subjektivni koneksitet#.

7C


18/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

U sluaju subjektivnog koneksiteta(ako neka krivina djela spadaju u stvarnu nadlenost nieg(a drugau stvarnu nadlenog vieg suda(jedinstveni krivini postupak sprove%e sud stvarno nadlean za najteekrivino djelo(tj.vii sud.&jesna nadlenost kod subjektivnog koneksiteta odreuje se prema prvenstvupotvrivanja optunice(a ako optunice nisu potvrene 3 koji je prvi primio optunicu na potvrivanje.

/dreivanje stvarne nadlenosti kod objektivnog koneksiteta se ne javlja(jer izvrioci i sauesnici okojima se ovdje radi odgovaraju za isto krivino djelo(a stvarna nadlenost je odreena premakrivinom djelu.Kod mjeovitog koneksiteta stvarna nadlenost odreuje se prema najteem krivinomdjelu(a mjesna !ako su djela iste stvarne nadlenosti(a sa podruja raznih sudova# prema prvenstvupotvrivanja optunice(odnosno prvenstvu otpoinjanja postupka.

2. &renesena (delegirana) nadlenost

Prenoenje !delegiranje# nadlenosti postoji kada se iz razloga odreenih u zakonu oduzima postupanjepo jednom odreenom krivinom predmetu od mjesno nadlenog suda i predaje drugom( inaenenadlenom sudu. ije je(zapravo(o jednoj vrsti vanredne mjesne nadlenosti(kojom se ne moemijenjati stvarna nadlenost suda.Prema razlogu za prenoenje mjesne nadlenosti(postoje dvije vrsteprenoenja.

Prema razlogu za prenoenje mjesne nadlenosti( postoje dvije vrste prenoenja:'n$>no ("eno*enevr'i se kada je mjesno nadlean sud sprijeen iz pravni4 i stvarni4 razlo1a dapostupa u pojedinom sluaju. )o mogu biti situacije kada u sudu nema dovoljan broj sudija zaobrazovanje vije%a !zbog izuze%a# i zbog sprijeenosti sudije da prisustvuje suenju(iz "aktikihrazloga.Prenoenje se vri samo s obzirom na konkretnu krivinu stvar.

'("eno*ene ako (ostoe va>ni "a=lo=i!ovi razlozi nisu navedeni u zakonu( ali se podrazumijeva daovdje nisu ukljueni razlozi za nuno odlaganje#.Prenoenje na drugi sud iz viih razloga vri sud odreen zakonom ili Erhovni sud 28i9 za voenjepostupka na podruju kantona( odnosno Erhovni sud +. azlog za ovo delegiranje mjesne nadlenostimoe da bude u opasnosti od nereda i nemira za vrijeme postupka pred nadlenim sudom ili uteko%ama da se obezbjedi nepristrasno i objektivno suenje zbog prevelikog uzbuenja mjesnogstanovnitva ili nekog drugog uzroka koji stvara nepovoljnu atmos"eru za normalno suenje.Protivrjeenja o prenoenju nadlenosti alba nije dozvoljena.jeenje o prenoenju(protiv koga nijedozvoljena alba(moe se donijeti na prijedlog sudije za prethodni postupak(sudije za prethodnosasluanje(sudije ili predsjednika vije%a ili na prijedlog jedne od stranaka ili branioca.

&. Na"eFena na)le>nost6areena nadlenost !ordinacija nadlenosti#( upotrebljava se kada se nadlenost ne moe odrediti nipo kojem drugom kriterijumu. Bko se ne zna tano mjesto izvrenja krivinog djela ili je krivinodjelo izvreno u inostranstvu( osumnjieni odnosno optueni u 8i9 nema boravite i prebivalite ili nanjenoj dravnoj teritoriji nije uhva%en( tada se prema odredbama zakona ne moe utvrditi ko jenadlean. Erhovni sud 28i9 ili Erhovni sud + odredi%e jedan od stvarno nadlenih sudova pred

kojim %e se sprovesti postupak( vode%i rauna o slinim ve% spomenutim Hvanim razlozimaI.

1:.SUKO4 NA20;NOSTI?+ukob nadlenosti je sluaj u kojem se miljenja vie dravnih organa( odnosno sudova koji nastupajuu krivinom postupku razilaze oko pitanja koji od njih treba rjeavati konkretni krivini predmet.)akva situacija nastupa obino kao posljedica razliite pravne kvali"ikacije krivinog djela i tumaenjapropisa o odreivanju stvarne i mjesne nadlenosti.

7@


19/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

+ukob nadlenosti !stvarne ili mjesne# moe nastupiti izmeu samih sudova ili izmeu sudova i drugihdravnih organa.Kada su u pitanju sudovi sukob nije mogu% izmeu unutranjih organizacionih jedicaistog suda.U povodu sukoba nadlenosti mora se provesti poseban postupak za rjeavanje sukobanadlenosti(predvien za sluajeve negativnog sukoba nadlenosti.+ud koji se smatra nenadlenimoglasit %e se rjeenjem nenadlenim(dostavi%e rjeenje strankama i braniocu i po pravosnanosti tog

rjeenja ustupit %e predmet nadlenom sudu.Protiv tog rjeenja stranke mogu izjaviti albu(u komsluaju %e drugostepeni sud svojim rjeenjem utvrditi svoju nadlenost odgovaraju%eg suda(poduslovom da je drugostepeni sud u isto vrijeme i sdu nadlean da rjeava sukob nadlenosti izmeu tihsudova.Bko albe nije bilo(sud kome je predmet ustupljen(ako smatra sebe nadlenim(ne%e donostitirjeenje o tome(ve%e %e pokrenuti postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti.U ovom sluaju radi se onegativnom sukobu nadlenosti(koji(dakle(postoji kada se vie sudova oglase nadlenim.&ogu% jemeutim(iako rijetko(i pozitivan sukob nadlenosti(koji postoji kada vie sudova sebe smatrajunadlenim(odbijaju%i ustupanje predmeta na traenje drugog suda.+ukob nadlenosti izmeu sudovarjeava zajedniki neposredno vii sud.

+ud koji rjeava o sukobu nadlenosti trai prethodno miljenje od stranaka i branioca.+vaki od sudovakoji se spore o nadlenosti duan je(dok se sukob ne rijei(poduzimati radnje za koje postoji opasnostod odlaganja.Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti alba nije dozvoljena./dluuju%i osukobu nadlenosti(sud moe po slubenoj dunosti donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti.

1


20/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

)uilac ima sposobnost kao stranka u postupku samim tim to je dravni organ. /n je izabran uposebnom postupku i pod uslovima koji garantuju da samostalno obavlja krivinoprocesne radnje. Bkoiz nekog razloga naknadno tu sposobnost izgubi( o tome %e se rjeavati izvan krivinog postupka.+vako lice prema kome se po odredbama materijalnokrivinog prava mogu primjeniti krivine sankcijeima stranaku sposobnost osumnjienog( odnosno optuenog u postupku. /sumnjieni( odnosnooptueni ne moe biti svaki izvrilac K*. )ako npr.: prema maloljetnom licu ispod 7 godina ne mogu

se primjeniti nikakve sankcije. )u dolaze i druga lica koja ne mogu odgovarati( npr. zastupnici(poslanici. Uinilac koji u momentu izvrenja K* nije bio uraunljiv( moe biti optueni u postupku.Kriv. odgovornost ovog lica %e izostati ako se utvrdi da nije bio uraunljiv u vrijeme izvrenja djela.

2.PRO/SNA SPOSO4NOSTProcesna sposobnost je mogu%nost tuioca ili osumnjienog ili optuenog koji ima stranakusposobnost da obavlja radnje u procesu. Procesna sposobnost se ne mora uvijek podudarati sastranakom sposobno%u.)uilac kao nosilac "unkcije u dravnom organu( uvjek ima procesnu sposobnost za preduzimanjeprocesnih radnji. azlog tome je to je imenovan u dravnu slubu koje prema 4akonu jame igarantuju pravilno preduzimanje tih radnji.

/sumnjieni( odnosno optueni koji je sposoban da bude stranka u postupku( po pravilu sposoban je davri radnje u postupku. Bko je optueni "aktiki nesposoban da vri procesne radnje !gluv( slijep(umobolan(# obezbjeuje mu se obavezna odbrana preko branioca. U krivinom postupku iskljueno jezastupanje osumnjienog( odnosno optuenog( jer on odgovara lino. Pravna lica u krivinom postupkunastupaju preko svojih zastupnika i branilaca.Uraunljivost osumnjienog( odnosno optuenog cijeni se u momentu izvrenja K*( a ne u momentusuenja.

!B.PRO/SNA NA0A O STRANKAMA?

Naelo kont"a)ikto"nosti

6aelo kontradiktornosti !raspravnosti# sastoji se u pruanju mogu%nosti svakoj stranci da tokompostupka iznese sopstveni stav o pitanjima koja su predmet raspravljanja i da se po pravilu uneposrednoj diskusiji izjasni o stavovima protivne stranke i stavlja prijedloge radi rjeavanja spornihpitanja i zatite svojih prava./vim naelom se svakoj od stranaka prua mogu%nost da se izjasni u pogledu procesnih dejstava drugestranke !da im protivrjei# prije nego bude donesena odluka suda. 5ilj ovog naela je da se doprineseravnopravnosti stranaka i nj. e"ikasnijoj zatiti prava.Kontradiktorno raspravljanje postie se omogu%avanjem prava stranaka da stavljaju svoje prijedloge(da postavljasju pitanja( iznose ssvoja miljenja( te da izvode svoje dokaze. *a bi se prava vrila zakongarantuje "iziko prisustvo stranaka( blagovremeno upoznavanje stranaka sa materijalom postupka ivremenom poduzimanja procesnih radnji kao mogu%nost davanja izjava i prijedloga.

U istrazi ovo naelo dolazi do izraaja prilkom ispitivanja osumnjienog.U "azi postupka optuivanja izjavu o krivnji optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvutuioca i branioca. Pored toga osumnjieni( odnosno optueni i njegovo branilac mogu pregovarati satuiocem o uslovima priznavanja krivnje za djelo za koje se osumnjieni tereti.6aelo kontradiktornosti dolazi u cjelosti do izraaja na glavnom pretresu u kojem stranke i branilacimaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. U toj "azi postupka stranke i branilac postavljajupitanja svjedocima i vjetacima( a u sluiaju vie optuenih oni mogu postavljati pitanja jedni drugima.6a glavnom pretresu stranke usmeno i neposredno iznose svoje tvrdnje kojima potkrepljuju svojastanovita kao i one kojima negiraju navode suprotne stranke.

,D


21/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

U sutini naelo kontradiktornosti lei potreba da se strankama posebno optuenom i njegovombraniocu omogu%i da se izjasne o svim odlunim injenicama od kojih zavisi primjena prava ukonkretnom sluaju. )ime se omogu%uje i ostvarivanje prava na odbranu. +toga povreda ovog naelamoe dovesti do povrede prava na odbranu( to predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupkazbog koje se presuda u postupku po albi( ako se na ovu povredu albom osnovano ukazuje( moraukinuti.

Naelo ne is i)e, #ne (onovo o isto,%6iko ne moe biti ponovno suen za djelo za koje je ve% bio suen i za koje je donesena pravomo%nasudska odluka./vdje se radi o naelu neponovljivosti svojstava procesnih subjekata u istoj krivinoj stvari.Princip neponovljivosti krivinog procesnog subjekta dolazi do izraaja po pravilu upotrebomprigovora presuene stvari( a u sutini predstavlja zabranu ponovnog suenja o istoj krivinoj stvari.5ilj je da se obazbjedi pravna sigurnost graana koji moraju biti lieni neizvjesnosti i straha da %e seprotiv njih ponovo voditi krivini postupak zbog iste krivine stavri koja je pravosnano rjeena./vo naelo obuhvata dva kumulativna uslova( i da bi se primjenilo oba uslova moraju biti ispunjena:da je krivini postupak ve% voen protiv odreenog lica za odreeno K* i da je donesena pravosnanasudska odluka u tom krivinom predmetu.

!1.KRIVINA TU;4A?

&ojam krivine tubeKrivina tuba je procesna aktivnost ovla%enog subjekta !tuioca# kojom se od suda trai da otvorikrivini postupak i utvrdi postojanje krivinopravnog zahtjeva u konkretnom sluaju i izrekneoptuenom odgovaraju%a zakonska sankcija.Krivina tuba nije samo optunica$optuni akt( ve% i svaka druga radnja ovlatenog tuioca kojoj jecilj otvaranje i odravanje u toku kriv. postupka !tuba u materijalnom smislu#.#rgani,ovanje krivine tubeKriv. tuba se organizuje na taj nain to se odreuje organ ili lice koje %e predstavljati tuilaku stranu

kao procesni subjekt( pokretati postupak i podnositi zahtjev o kome sud treba da odlui. 8ez togorgana( odnosno lica ne moe se pokrenuti krivini postupak: sud ne vodi krivini postupak poslubenoj dunosti( nego samo na zahtjev ovlatenog tuioca( a ako tuilac odustane od tog zahtjeva nemoe se nastaviti kriv.postupak.Krivina tuba danas se u svijetu organizuje kao javna tuba koju u javnom interesu vre posebni dr.organi !tuilatva#. U 8i9( od donoenja novog Krivinog zakona postoji samo jedna vrsta tuilaca:tuilac( koji gonjenje poduzima po slu. dunosti.

&S*&)- P(&+S*- *-!7- K&;- S &0*&S *- K(I). /


22/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

Naelo lealiteta/vo naelo znai da tuilac mora preduzeti kriv. gonjenje im se steknu uslovi predvieni u zakonu(bez obzira na to da li postoje neki drugi razlozi koji bi mogli ukazivati da se gonjenje ne preduzme.Uslovi mogu biti pravne prirode ili stvarne prirode !postojanje osnovane sumnje da je odreeno liceizvrilo K*#( a to cijeni tuilac.6aelu legaliteta suprotno je naelo /portuniteta. /vo naelo oznaava to da se izbjegne gonjenje za

K* koja nemaju ve%i drutveni znaaj( kada bi gonjenje njihovih uinilaca bilo beskorisno( a nekad itetno. azlozi oportiniteta mogu biti: obziri prema javnosti i uiniocu K* ili njegovoj porodici(beznaajnost uinjene tete( procesne ekonomije( itd.'zuzeci od principa legaliteta kriv.gonjenja propisani su za: K* u kojima tuilac daje imunitetsvjedoku( K* za koja se goni po odobrenju( K* za koja su predvieni posebni uslovi za kriv.gonjenje(laka K* imji su izvrioci maloljetna lica( ekstradicije itd.Naelo ,$tailiteta6aela o"icijelnosti i legaliteta ustanovljavaju pravo nadlenog tuioca da raspolae tubenimzahtjevom prije pokrenutog kriv. postupka. 6aelom mutabiliteta odnosno imutabiliteta rjeava sepitanje raspolaganja tubom u toku kriv. postupka. +utina je u tome da li tuilac moe da u tokupostupka mijenja svoj stav u pogledu krivinog gonjenja ili je ta mogu%nost iskljuena. U prvom

sluaju rje je o principu mutabiliteta( koji ostavlja punu slobodu ovla%enom tuiocu da do zavretkaglavnog pretresa moe odustati od krivinog gonjenja. U drugom sluaju radi se o principuimutabilitetu koji onemogu%ava tuiocu koji je pokrenuo postupak da odustane od gonjenja.)uilac moe u svakom trenutku obustaviti istragu( i to naredbom o obustavi istrage( kada je duan otome obavjestiti ote%enog.

!!.TU;I0A/?

&ojam9 funk$ije i pravna priroda)uilac je stranka u kriv. postupku ali i dravni organ( sa zadatkom da goni uinioce krivinih djela.Unutranja organizacija( djelokrug i ustanovljenje tuilatava u 8i9 propisani su zakonima o

tuilatvu. )uilatvo 8i9 je samostalni organ( osnovan u cilju osiguranja e"ikasnog ostvarivanjanadlenosti drave 8i9 kao i potovanja ljudskih prava i zakonitosti na njenoj teritoriji.)uilatva imaju pravo i dunost da u okviru ostvarivanja svojih "unkcija na vlastitu inicijativu ili nazahtjev( izvjetavaju najvie dravne organe o primjeni krivinog zakona( kao i o svom radu. 'sto takoputem sredstava javnog in"ormisanja tuilatva obavjetavaju o stanju kriminaliteta na svom podruju.U pogledu svoje pravne prirode tuilatvo se razlikuje od suda jer ne vri sudsku "unkciju i nije kao sudnezavistan organ. )uilatvo je nazvisno od sudstva i policije i nijedno lice niti organ nema pravo danareuje ili utie na tuilatvo u toku vrenje njegove "unkcije. 2unkcija tuilatva je upravna( alituilatvo nije organ javne uprave ve% poseban upravni organ koji postupa u oblasti pravosua( pa semoe re%i da je tuilatvo poseban upravno$pravosudni dravni organ./baveza tuioca je objektivno i nepristrasno gonjenje.

&ravo i dunosti tuio$a/snovno pravo i osnovna dunost tuioca je otkrivanje i gonjenje uinioca krivinih djela koja su unadlenosti suda.&2aveze tuioca su da:

a# odmah po saznanju da postoji osnovana sumnja da je uinjeno krivino djelo preduzme potrebnemjere u cilju njegovog otkrivanja i provoenja istrage( pronalaenja osumnjienog( rukovoenja inadzora nad istragom( kao i radi upravljanja aktivnostima ovlatenih slubenih osoba vezanih zapronalaenje osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza(b#sprovede istragu u skladu sa zakonom(

,,


23/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

c# daje imunitet u skladu s zakonom(d# zahtijeva dostavljanje in"ormacija od dravnih organa( preduze%a( pravnih i "izikih lica u 8i9e# izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu sa zakonom("# naredi ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od suda u skladu sa zakonom(g# predlae izdavanje kaznenog nalogah# podie i zastupa optunicu pred sudom(

i# podnosi pravne lijekove(j# obavlja i druge poslove odreene zakonom.

U skladu sa zakonom svi organi koji uestvuju u istrazi duni su da o svakoj preduzetoj radnjiobavijeste tuioca i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.

O"ani=a8ia t$ > ila * tava $ 4i9/rganizacija tuilatava u 8i9 postavljena je tako da postoje: )uilatvo 8i9( 2ederalno tuilatvo iKantonalna tuilatva( epubliko tuilatvo i okruna tuilatva!+#( i =avno tuilatvo 8*.)uilatvo se osniva i ukida 4akonom.+vako tuilatvo ima jednog glavnog tuioca i jednog ili vie zamjenika glavnog tuioca i tuioca.

Poslove tuilatva 8i9 obavljaju glavni tuilac( tri zamjenika( kao i odreeni broj tuilaca.>lavne tuioce i njihove zamjenike imenuje i razrjeava Eisoko sudsko i tuilako vije%e 8i9. )uiocimoraju imati najmanje @ godina iskustva kao sudije( advokati( poloen pravosudni ispit( a imenuju sena mnadat od 1 godina i mogu biti ponovo imenovani.+tvarna i mjesna nadlenost tuilatava podudara se sa stvarnom i mjesnom nadleno%u sudovauopte.. >lavni "ederalni ili republiki tuilac rjeava sukob nadlenosti izmeu kantonalnih( odnosnookrunih tuilatava.Inte"na i ekste"na o"ani=a8ia t$>ila*tva;ksternu i "unkcionalnu samostalnost tuilatva treba razlikovati od sudske nezavisnosti koja je mnogoiri pojam( jer obuhvata i internu i svaku drugu samostalnost. 'ako su i sudovi i tuilatva pravosudniorgani izmeu njih postoji znaajna razlika. )uilatva zahtjevaju stavljanje suda u pokret( za razliku

od suda kome pripada pravo i dunost da presuuje. +udovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovuustava i zakona.. )uilatva su samostalni dravni organi koji gone uinioce K* i ulau pravnasredstva radi zatite zakonitosti.. +ud ne moe preuzeti "unkcije tuilatva i obratno.*jelovanje tuilatva zasniva se na monokratskom ureenju( hijerharhijskoj organizaciji( pravusupstitucije i pravu devolucije. &onokratsko ureenje( znai da je jedno lice u tuilatvu nosilacdravnotuilakih "unkcija. 9ijerharhijska organizacija znai da postoji odnos podreenosti niegtuioca prema viem tuiocu( odnosno nadreenosti vieg tuioca niem tuiocu. 'z hijerharhijskeorganizacije tuilatva slijede pravo supstitucije i pravo devolucije. Pravo supstitucije jeste pravo viegtuioca da predmet iz nadlenosti nieg tuioca ustupi drugom niem tuiocu. Pravo devolucije jestepravo vieg tuioca da preuzme predmete iz nadlenosti nieg tuioca i sam u njemu postupa.U pogledu odnosa izmeu tuilatava( glavni "ederalni( odnosno republiki tuilac moe davati opta i

pojedinana uputstva niim tuiocima( kantonalnim i okrunim.>lavni tuilac u svakoj "azi postupka moe sam u%i u postupak ili odluiti da optubu zasupa drugizamjenik glavnog tuioca ili tuilac!unutranja supstitucija#.Usvakom tuilatvu postoji samo jedanglavni tuilac.)uilatvo jeureeno monokratsk(jer u njemu samo jedno lice predstavlja ovaj dravniorgan i lino odgovara za njegov rad.' onda kada u tuilatvu ima vie zamjenika glavnog tuioca ituilaca(uvijek odluuje samo glavni tuilac.

!&.OSUMNJINI3 O2NOSNO OPTU;NI ?

,-


24/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

/sumnjieni( odnosno optueni su procesni subjekti( "iziko lice( izuzetno pravno( za koje postojeosnovi sumnje da je izvrili K* ili prema kome se vodi kriv.postupak zbog osnovane sumnje da jeizvrilo K*( s ciljem da se utvrdi da li je to lice krivino odgovorno( i usluaju da su uslovi ispunjeni(da mu se izrekne odgovaraju%a kriv. sankcija.Utvrivanje linosti osumnjienog( nije sporno jer je sadrano u aktu o krivinom djelu. U sluaju dase to ne moe utvrditi postupak se ne moe pokrenuti. 'denti"ikacija se vri osnovni generalijskim

podacima od te osobe./sumnjieni je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je poinila krivinodjelo./ptueni je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena./sueni je osoba za koju je pravomo%nom odlukom utvreno da je krivino odgovorna za odreenokrivino djelo.+vojstvo /sloboenog osueni dobija kada stupi na pravnu snagu izreena mu oslobaaju%a presuda.+vojstvo osuenog prestaje pravosnanim rjeenjem o obustavi postupka( oslobaaju%e presude kojomse optuba odbija.0i8a koa ,o$ i,ati svostvo os$,nieno3 o)nosno o(t$>enoPitanje ko moe biti osumnjieni( odnosno optueni u kriv. postupku identino je sa pitanjem ko moebiti kriv. odgovoran za izvreno K*/va sposobnost se odreuje po materijalnom krivinom pravu i nju imaju i "izika i pravna lica(

odnosno lica koja su K* izvrila u stanju neuraunljivosti i lica koja su K* izvrila kao maloljetnici.Pod osumnjienom osobom podrazumjeva se ne samo izvrilac K* ili saizvrilac( ve% i podstreka ipomaga. 'zraz osumnjieni se moe koristiti i za lice koje ne moe biti osumnjieni u konkretnomkriv. postupku !maloljetnik( lice sa imunitetom#.Os$,nieni3 o)nosno o(t$>eni kao s$ekt k"ivino (ost$(kaPoloaj osumnjienog( odnosno optuenog u kriv. postupku zavisi od tipa kriv. postupka. Poloajosumnjienog( odnosno optuenog u zakonu zavisi od stadijuma procesa( s tim da je on uvijek subjekti stranka u postupku. 6ajpovoljniju poziciju osumnjieni( odnosno optueni ima na glavnom pretresu(gdje je ravnopravan sa tuiocem i uiva puno pravo odbrane. 'ako je osumnjieni( odnosno optueni popravilu ravnopravan sa drugom strankom u postupku njegov poloaj je tei od pozicije tuioca(naro%ito u istrazi. Prema osumnjienom ili optuenom dolaze u obzir mjere procesne prinude

ukljuuju%i i lienje slobode i pritvor. Pored toga privilegije osumnjienog( odnosno optuenog prematuiocu ogledaju se i kroz propisivanje da alba izjavljena zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoginjeninog stanja ili zbog povrede kriv. zakona( a izjavljena u korist optuenog sadri u sebi i albuzbog odluke o krivinoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.U(o=navane linosti os$,nieno3 o)nosno o(t$>eno/tkrivanje i analiza linosti uinioca K* jedna je od presudnih mogu%nosti u poznavanju i tumaenjusloenih drutvenih i psiholokih mehanizama koji izazivaju kriminalno ponaanje. 4bog toga da bi semoglo odluiti da li osumnjienog ili optuenog kazniti ili izre%i kakvu drugu mjeru( mora uvjekraspolagati sa dovoljno in"ormacija i podataka o nj. linosti. U vezi toga potrebno je rasvjetlitikonkretne okolnosti i uslove koji su doveli do izvrenja K*( a samim tim i preduzimanje mjera zauklanjanje "aktora koji ih stavraju. )e mjere i poznavanje uinilaca K* veoma su bitne i u praksi na

suzbijanju i prevenciji kriminalu.Pribavljanje podataka o osumnjienom trai se ve% u momentu donoenja naredbe o sprovoenjuistrage( kada je sasvim jasno u kom smislu treba pribaviti ove podatke. Podatke o linostiosumnjienog prikupljaju po pravilu ovlateno slubeno lice!/+


25/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

materijalnu odbranu !pravo da se brani sam#( kao i pravo na "ormalnu ili strunu odbranu obranu! branise uz pomo% branioca# sadre ustavne odredbe i odredbe meunarodnog prava o pravima ovjeka.Prava osumnjienog( odnosno optuenog( koja se izvode iz opteg prava na odbranu( po svojoj sutinimogu biti pozitivna ili negativna.Pozitivno pravo odbrane predstavlja skup ovla%enja osumnjienog( odnosno optuenog da preduzimaradnje u postupku i druge aktivnosti koje mu omogu%uju da se brani od optube.

adi se o slede;im pravima= Pravo da bude ispitan u prisustvu branioca koga sam izabere Pravo da ve% na prvom ispitu bude obvjeten o djelu za koje se tereti i osnovima sumnje protiv

njega i da mu se omogu%i da se izjasni o djelu koje mu se stavlja na teret i iznese sve injenice idokaze koji mu idu u korist. U tom cilju zakon omogu%ava da optueni upotrebljava svoj jezik(da moe pregledati sve spise i pribavljene predmete( i da ima prevodioce( itd...

Pravo da uzme branioca koji %e mu pomagati u odbrani od optube uopte i posebno u vrenjupojedinih procesnih radnji. )o omogu%uje nesmetan kontakt sa braniocem( razgovor(dopisivanje( itd.

Pravo preduzimanja radnji u postupku koje slue nj. odbrani. )o podrazumjeva da optueni ibranilac imaju pravo da pregovaraju sa tuiocem o uslovima priznanja krivice( da podnesuprigovore( itd..

Pravo da u postupku uiva tretman dostojan ovjeku( a to znai da se potuje nj. linost( da sene mogu upotrijebiti prisila( prijetnja( prevara( izloenost drogama( itd.

6egativno pravo odbrane predstavljaju ovlatenja osumnjienog( odnosno optuenog da ne obavljaizvjesne procesne radnje( ako bi njihovo vrenje predstavljalo tetu za njegovu odbranu. /vdjespadaju:

Pravo optuenog da ne iznese svoju odbranu niti odgovara na postavljena pitanja jer niko nijeduan da sam sebe izda. /vdije se postavlja problem u vezi prava osumnjienog na utnju( jertada sud nemoe izvlaiti nepovoljne zakljuke za optuenog ako on uti.

Pravo osumnjienog odnosno optuenog da odbije prijedlog tuioca za zakljuenje sporazuma

o priznanju krivnje/ptueni ili osumnjieni nije obavezan da na svome ispitu( govori istinu.Pravo da se odrekne prava na albu( odnosno da odustane od albe na ve% izjavljenu presudu.

#sumnjieni9 optueni u krivinom postupku ima slede;e dunosti= *a stupi u postupak i omogu%i postupak protiv sebe( &ora potovati zahtjeve tuioca da se nj.

sluaj rasvjetli u skladu sa zakonom i izvriti nareenja tuioca i suda koja se tiu rukovoenjapostupkom(

*a se odazove pozivu suda( a ako ne da svoj izostanak opravda( *a dopusti da bude predmet dokaza( a to se odnosi na njegov tjelesni pregled( lini pretres(

vjetaenje( analizu *6K

&ravo osumnjienog9 odnosno optuenog na pravino su"enje/vo pravo je potvreno i konvencijama o ljudskim pravima i zagarantovano je i ustavom 8i9./vo pravo praktino znai obavezu dravne vlasti da svakom pojedincu obezbjedi pristup sudu izakonit pravian tretman pred sudom( 8ez obzira zbog ega se neko i protiv koga se sudi( ak i kada suu pitanju najtea K*.Pravo na zakonit i pravian sudski postupak predvia niz znaajnih materijalnokrivinih iprocesnopravnih garancija koja se tiu pristupa sudu( karaktera( nadlenosti i kompletnosti suda(

,0


26/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

tretmana stranaka koje se sude( garancija optuenog( izvoenje dokaza( kori%enja pravnih lijekova itretmana maloljetnih lica pred sudovima.Predvieno je kao pravo optuenog da mu se sudi bez nepotrebnog odugovlaenja( kao pravo nasasluanje u razumnom roku ili pravo na raspravljanje sluaja u razumnom roku. !ekspeditivnost usuenju kao meunarodni pravni standard( u kojem %e se ostaviti dovoljno vremena da se pripremi iodbrana i optueni#.

Pravo na suenje bez odlaganja je pravo koje je u naem zakonu do skora nije bilo postavljeno nanaelan nain. Pravni osnov za ovo pravo postavljeno je u meunarodnim pravnim dokumentima. Usvim zakonima ovo pravo istovremeno sadri tri obaveze za organe koji uestvuju u postupku. /nonajprije predstavlja pravo osumnjienog( odnosno optuenog da u najkra%em razumnom roku budeizveden pred sud i da mu bude sueno bez odgaanja. +lede%a obaveza postoji za sud( a sastoji se utome da je sud duan da postupak provede bez odugovlaenja i onemogu%i svakom zloupotrebu pravakoja pripadju licima koja uestvuju u postupku. 6ajzad sud ima obavezu da trajanje pritvora svede nanajkra%u mogu%e nuno vrijeme. Prema tom zakonu suenje mora biti odrano najkasnije u roku odgodinu dana od dan potvrivanja optunice.

!5.O24RANA OSUMNJINOG O2NOSNO OPTU;NOG?

&ojam opravdanje i vrste odbrane osumnjienog odnosno optuenog/dbrana je procesna aktivnost kojom se vri potpuno ili djelimino suprostavljanje optubi. /na jeposledica procesnog poloaja osumnjienog( odnosno optuenog( kome se stavlja na teret da je izvrioK* i da je krivino odgovoran( pa mora imati mogu%nost da se brani( istiu%i okolnosti suprotneelementima optube. Potreba za odbranom postoji i kada osumnjieni nema ta izre%i protiv optube/pravdanje odbrane u toku kriv. postupka je viestruko. /dbrana je garancija zakonitosti sudskihodluka i pravilnosti pravosua uopte. )o nije samo zahtjev osumnjienog( odnosno optuenog( negointeres drutvene zajednice u cjelini.MATRIJA0NA O24RANA OSUMNJINOG3 OPTU;NOG

/dbrana koju vri osumnjieni( odnosno optueni u vidu pobijanja optube u cjelini ili u pojedinimdjelovima i obaveza dravnih organa koji uestvuju u postupku( "ormulisana u zakonu( da idu naobjektivno utvrivanje stanja stvari i onda kada je ono u korist osumnjienog( odnosno optuenog 3ini materijalnu odbranu( koja je mogu%a i bez aktivnog dranja osumnjienog odnosno optuenog.Bko materijalnu odbranu vri sam osumnjieni li optueni onda je to lina odbrana.Bko materijalnu odbranu vri sam osumnjieni odnosno optueni( koji je najvie zainteresovan da sebrani i pobija optubu( mogu%nost za to prua mu se ve% na prvom sasluanju kada mora bitiobavjeten o djelu za koje se tereti i o osnovima optube. /sumnjienom mora biti omogu%eno da seizjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu ukorist$ a pored toga mora mu se osigurati dovoljno vremena da spremi odbranu.Pravo na vrenje materijalne odbrane zakon daje jo nekim srodnicima i zakonskim zastupnicima !npr.

brani( vanbrani drug( krvni srodnik po prvoj liniji( usvojilac( usvojenik( brat( sestra# Jalbu u koristoptuenog mogu podnijeti nj. zakonski zastupnik( brani( vanbrani drug( brat( sestra( a ista ova licamogu podnijeti zahtjev za ponavljanje kriv. postupka u korist osuenog poslije njegove smrti.ORMA0NA O24RANA OSUMNJINOG3 OPTU;NOG2ormalna odbrana koju osumnjieni( optueni vri preko strunog branioca( upotpunjava odbranuosumnjienog( odnosno optuenog( slui zatiti i ostvarivanju nj. prava i boljem "unkcionisanjupravosua.+aradnja strunog branioca u nekim sluajevima je samo dozvoljena A"akultativna "ormalnaodbranaA( a u nekada se samo nalae Aobavezna "ormalna odbranaA.03 %#84?+ #'54+

,1


27/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

4akon predvia tri vrste "ormalne odbrane: #bave,na9 fakultativna9 i odbrana siromanih.#bave,na odbrana prema odreivanju sluajeva obavezne odbrane zakonodavac je uzeo kaokriterijum teinu K*( svojstvo uinioca i stadij postupka. U sluajevima ako osumnjieni ne uzmebranioca( postavi%e mu ga sud po slubenoj dunosti. )o je obavezna "ormalna odbrana( a sluajevi teodbrane su slede%i:7.Bko je osumnjieni nijem ili gluh ili ako je osumnjien za K* za koje se moe izre%i kazna

dugotrajnog zatvora(,.Bko je osumnjienom( odnosno optuenom odreen pritvor( tj. mora imati branioca odmah nakon tomu je odreen pritvor( za vrijeme dok pritvor traje.-.Bko se kriv. postupak vodi zbog K* zbog koga se po kriv. zakonu moe izre%i kazna od 7D godinazatvora ili tea kazna.0.Bko sud to utvrdi zbog mentalnog stanja osumnjienog i sloenosti predmeta1.U postupku prema maloljetnicima( mora imati brabioca od poetka pripremnog postupka(C.Bko je podignuta optunica protiv osumnjienog koji je izvrio K* u stanju neuraunljivosti.8ranioca mora imati poslije podnoenja prijedloga sudu u optunici od strane tuioca da se utvrdi da jeosumnjieni izvrio K* u stanju neuraunljivosti.

%akultativna odbrana. Bko nije obavezna( odbrana osumnjienog( odnosno optuenog je "akultativna.2akultativna je ona "ormalna odbrana koju osumnjieni( odnosno optueni moe slobodno koristiti akoto eli( to mu zakon ne name%e.#dbrana siromanih./va odbrana se odnosi na postupak koji se vodi za K* za koje je propisanakazna zatvora tri godine ili tea kazna ili kada to zahtjevaju interesi pravinosti bez obzira na propisanukaznu( osumnjienom( odnosno optuenom %e se na njegov zahtjev( postaviti branilac( ako prema svomimovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane. 8ranioca tada postavlja sudija za prethodnipostupak( sudija za prethodno sasluanje( sudija( odnosno predsjednik vje%a( i to nakon to jeosumnjienom( optuenom( predoeno da sa predoene liste uzme advokata.ORGANI6OVANJ ORMA0N O24RANa% Ko moe 2iti Branilac.

4a branioca se moe uzeti samo advokat. 8ranilac ne moe biti neko ko nije advokat( ak i onda kadaima odgovaraju%u strunu spremu i u bliskom je odnosu sa osumnjienim( optuenim.Bdvokatsku djelatnost( kao pro"esioonalnu( vre advokati kao pojedinci u zajednikoj advokatskojkancelariji ili udrueni u advokatska drutva.2% Ko ne moe 2iti 2ranilac.8ranilac ne moe biti ote%eni( brani odnosno vanbrani drug ote%enog ili tuitelja( niti njihovsrodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena( u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbinido drugog stepena.8ranilac koji je pozvan kao svjedok ne moe biti branitelj u tom predmetu.8ranilac ne moe biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tuitelj.c% Iz2or 2ranioca.

/sim kod odbrane siromanih branioca potpuno slobodno bira osumnjieni. odnosno optueni kako usluaju "akultativne( tako i kod obavezne odbrane. )aj branilac slobodno moe da prihvati odbranu ilida je odbije.8ranilac moe biti uzet i za odreene "aze postupka ili pojedine procesne radnje ili za cijeli postupak.d% Postavljenje 2ranioca.Pored branioca koga uzima sam osumnjieni ili optueni ili ovlatena sl. lica postoji i branilacpostavljen po slubenoj dunosti. 4a postavljanje branioca po sl. dunosti nije potrebna izjavaosumnjienog da ne eli da uzme branioca. *ovoljno je da nema branioca u vrijeme kada bi obaveznomorao da ga ima.

,C


28/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

Bko osumnjieni( odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca ili ga neangaujuu lica iz lana -?( stav -( branioca %e mu postaviti sudija za prethodni postupak( sudija zaprethodno sasluanje( sudija( vije%e. /sumnjieni %e sam sa predoene liste odabrti branioca. *rugisluaj postavljanja branioca po slubenoj dunosti je kod odbrane siromanih.e% )rijeme nastupanja 8ormalne od2rane./sumnjieni( odnosno optueni moe imati branioca u toku cjelog postupka( od nj. poetka do kraja.

/sumnjieni se na to opominje na poetku ispitivanja. )o se ini i u prvom pozivu koji se aljeosumnjienom. 'sto tako lice lieno slobode od policije mora se pouiti da ima pravo da uzmebranioca.Bko pouka da se moe imati branilac i da branilac moe prisustvovati ispitu nije data( odnosno akopouka i izjava osumnjienog nisu unijetu u zapisnik( na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivatisudska odluka.8% Broj 2ranilaca.Eie osumnjienih( odnosno optuenih mogu imati zajednikog branioca( osim ako branioca postavljasud( u skladu sa l. 0?. i 1D. ovog zakona./sumnjieni( odnosno optueni moe imati vie branioca !viestruka "ormalna odbrana#( ali samojedan od njih %e imati status glavnog branioca o emu %e se osumnjieni( odnosno optueni izjasniti.

+matra se da je odbrana osigurana kada u postupku uestvuje jedan od branioca. ealne opasnosti odove odbrane su odugovlaenje procesa( "avorizovanje imu%nih i sl.( a zakon propisuje da se pismenakoja se dostavljaju dovoljno da se dostavi samo jednom od njih.1% Procesni poloaj 2ranioca.8ranilac sudjeluje u odbrani ali nije subjekt u krivinom postupku( jer obavlja svoju aktivnost u tuemprocesnopravnom odnosu./n je pomaga osumnjienom( odnosno optuenom( a ne njegovpunomo%nik jer speci"inost krivine odgovornosti iskljuuje zastupanje. U vrenju svoje odbranebranilac je neovistan i samostalan i u odnosu na sud i u odnosu na tuioca( a u izvjesnoj mjeri i premaosumnjienom ili optuenom.4% Prestanak 2ranilake dunosti.+porazum o "ormalnoj odbrani optuenog i branioca je vrsta graansko pravnog ugovora o

punomo%stvu( mada branioc nije punomo%nik. Prava i dunosti branioca ne prestaju u sluaju opozivapunomo%stva( sve dok sudija( odnosno vije%e ne razrjei branioca njegovih prava i dunosti.PRAVA3 2U;NOSTI I O2GOVORNOSTI 4RANIO/A&rava su slede;a:a#da u toku postupka razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist osumnjienom(b#da se dopisuje i razgovara sa osumnji%enim( odnosno optuenim koji se nalazi u pritvoru(c#da prisustvuje ispitu osumnjienog( odnosno optuenogd#da u svim "azama postupka preduzima neophodne radnje u cilju utvrivanja injenica i prikupljenihe#dokaza( radi odbrane osumnjienog"#da prisustvuje glavnom pretresug#da u korist osumnjioenog podnosi pravne lijekove protiv odluka koje se donose u toku postupka ili

kojim se zavrava kriv. postupak(h#da zahtjeva naknadu za svoj rad i nadoknadu trokova koje je imao u toku odbrane.'unosti branio$a jesu=a#da prihvati odbranu(b#da osumnjienom( optuenom prui strunu pomo% u postupku.

#dgovornost branio$a moe biti krivina ili graanska( odnosno disciplinska ako se radi o advokatu.

,@


29/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

azlog za iskljuenje branioca postoji i u pogledu lica koje zloupotrebljava kontakt s osumnjienim(odnosno optuenim koje je u pritvoru kako bi osumnjieni uinio K* ili ugrozio bezbjednost ustanoveu kojoj se pritvor izvrava.#dluka o iskljuenju branioca donosi se na posebnom sasluanju kome prisustvuju tuilac(osumnjieni( odnosno optueni( branioc i predstavnik advokatske komore iji je branioc lan. Postupakiskljuenja se moe provesti i bez branioca ako je uredno pozvan i ako je u pozivu za sasluanje bio

upozoren da %e se postupak voditi i u njegovoj odsutnosti. / sasluanju se sastavlja zapisnik.jeenje o iskljuenjupo zakonu prije poetka glavnog pretresa donosi vanraspravno vije%e( a naglavnom pretresu sudija( odnosno vije%e. U postupku pred vije%em apelacionog odijeljenja rjeenje oiskljuenju branioca donosi vije%e nadleno za odluivanje u apelacionom postupku. Protiv rjeenjaalba nije doputena. Bko je branilac iskljuen iz postupka moe mu se narediti da snosi trokovenastale zbog prekida ili odlaganja postupka.

!C.SPOR2NI PRO/SNI SU4JKTI?+poredni procesni subjekti imaju izvjesna ovlatenja u kriv. postupku( osim prava procesnograspolaganja. =avljaju%i se uz glavne procesne subjekte( u krivinom postupku sporedni proc. subjektisu: /te%eni !na strani tuioca#( pravno ili "iziko lice !na strani optuenog( okrivljenog# i organ

starateljstva !na strani suda#.

1.OLTNI)o je lice ije je imovinsko ili lino pravo povrijeeno K* ili je ugroeno. /vo pravo ne mora bitiimovinsko( moe biti i lino !ast( ugled( brak( oinstvo# i ne mora biti povrijeeno( ve% je dovoljno daje ugroeno./te%eni moe biti i pravno i "iziko lice. a li se naje%e pod ote%enim podrazumjevaju "izika lica.&404 I '*D+#3I #AE+#GU prava i dunosti ote%enog spadaju:$ kanjavanje novanom kaznom zbog uvrede suda(

$ itanje zapisnika($ dostavlja mu se ovjeren prepis odluke kojom je odlueno o imovinsko pravnom zahtjevu($ postavljanje imovinskopravnog zahtjeva($ u sluaju nepostupanja tuioca po prijavi o izvrenom K*( stie pravo na ulaganje pritube uredutuioca($ obavjetava se kad tuilac obustavi istragu i tada ima pravo ulaganja pritube uredu tuioca($ obavjetava ga sud o rezultatima pregovaranja o krivnji($ obavjetava se o povlaenju optunice($ da prisustvuje na glavnom pretresu($ ukoliko je prisutan na glavnom pretresu podnosi imovinskopravni zahtjev$ da se obavjesti o vremenu i mjestu ispitivanja svjedoka van sudnice i izvoenju rekonstrukcije

$ da nakon zavretka dakaznog postupka na glavnom pretresu bude pozvan od strane sudije ili vije%aradi davanja svoje zavrne rijei i to poslije tuioca($ da ga po objavljivanju presude sudija(odnosno predsjednik vije%a poui o pravu na albu i pravo naodgovor na albu($ da mu se dostavi ovjeren prepis presude($ po zavrenom pretresu i donijetoj presudi ote%eni ima pravo albe protiv presude i to samo naodluku o trokovima kriv.postupka i o imovinskopravnom zahtjevu( ne i po drugim osnovima.OLTNI KAO SVJ2OKU zakonu postoje takva sluaju:

,?


30/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

7. Kada se sasluava maloljetno lice( a naroito ako je ote%eno krivinim djelom( tada se postupapaljivo da ne bi uticalo na psihiko stanje maloljetnika i koristi se pomo% pedagoga ili drugogstrunog lica(,. /te%enog K*$om nije doputeno ispitivati o njegovom ranijem seksualnom ivotu prije izvrenogK*( a ako je tako ispitivanje obavljeno na njemu se ne moe zasnivati sudska odluka-. U sluaju ako se radi o seksualnim dkliktima( u postupku se ne mogu koristiti kao dokazi injenice

koje se odnose na ranije seksualno ponaanje ote%ene strane i njene seksualne predispozicije. 'zuzetnou odnosu na ovu zabranu ispitivanja ranijeg seksualnog ivota ote%ene strane( moe se u postupkukoristiti kao dokaz da sperma( medicinska dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi oddrugog lica( a ne od optuenog.. U sluaju ako se radi o K* protiv ovjenosti i vrijednosti zati%ene meunarodnim pravom(pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u prilog odbrane optuenog.

!. PRAVNO I0I I6IKO 0I/Pravno ili "iziko lice kao sporedni procesni subjekt na strani osumnjienog( odnosno optuenog( javljase u sluajevima K* kod kojih imovinska korist ostvarena izvrenjem K* ne pripada uiniocu K*( ve%nekom pravnom licu( naje%e preduze%u ili nekom drugom organu ili organizaciji uinioca ili licu na

koje je imovinska korist prenesena( po pravilu njegovim srodnicima. )ada se imovinska korist nemoe oduzeti osumnjienom( jer nije njegova( pa se pravno lice kome je imovinska korist pripala moraukljuiti u krivini postupak( da bi od osumnjienog( odnosno okrivljenog bila oduzeta imovinskakorist koju je stekao na protivpravan nain.

&.ORGAN STARAT0JSTVA/snovna prava i dunosti organa starateljstva kao sporednog procesnog subjekta na strani sudautvrena su lanom -C o postupku prema maloljetnicima. Pored toga organ starateljstva pojavljuje sekao pomo%ni organ suda( dostavljaju%i sudu na njegov zahtjev( izvjetaj o svim okolnostima koje setiu linosti maloljetnika( sredini i prilikama pod kojim maloljetnik ivi( vre%i nadzor nadmaloljetnicima u toku pripremnog postupka( davanje izvjetaja sudu prije donoenja odluke.

!7.OSTA0I USNI/I U POSTUPKU?adi se o zastupnicima i pomo%nicima procesnih subjekata i tre%im licima koja uestvuju u krivinompostupku.1. 6ASTUPNI/I PRO/SNI9 SU4JKATA1.1 /akonski ,astupni$i4akonski zastupnici su lica koja u postupku preduzimaju procesne radnje u ime i za raun procesnonesposobne stranke koju zastupaju i sa dejstvom za tu stranku. 4akonski zastupnik ima prava i dunostikao i zastupana stranka( a radnje koje obavi zastupnik imaju istu vanost kao da ih je obavila samastranaka. Preko zakonskih zastupnika u krivinom postupku rade procesno nesposobna lica koja se u

procesu mogu javiti kao ote%eni i pravna lica.4akonski zastupnici maloljetnika su njegovi roditelji ili staratelji. Punoljetnicima kojima je privremenoili stralno oduzeta poslovna sposobnost zakonski zastupnici su staratelji odreeni u posebnompostupku. +taraoce odreuje nadleni organ strateljstva a ne krivini sud.1.2 &ro$esni ,amjeni$i (supstituti)Procesni zamjenici su lica koja po svojoj inicijativi i u svoje ime i za raun procesne strankepreduzimaju pojedine procesne radnje u interesu jednog procesnog subjekta( koji je i sam procesnosposoban. /vlatenje za preduzimanje pojedinih procesnih radnji daje se procesnim zamjenicima zbogpravne veze koja postoji izmeu njih i procesnog subjekta u ijem interesu postupaju. Procesni

-D


31/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

zamjenici i lica u ijem interesu rade su uvijek u bliskom odnosu( naje%e srodnikom ali ih se moevezati i za procesni predmet u kome imaju zajedniki interes.U naem zakonu utvreno je nekoliko sluajeva procesne zamjene.


32/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

2.2 #E+II +I6 3*5@K44Pomo%nici tuioca su /+


33/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

Ukoliko se u odvojenim postupcima vode glavni pretresi( rjeenje o spajanju postupka donosi sudija(odnosno vije%e( a "unkcionalna nadlenost za nj. donnoenje se odreuje prema najteem K*. Protivrjeenja o spajanju postupka nije dozvoljena alba( ali se ono moe pobijati u albi na presudu. +udmoe iz vanih razloga( ili cjelishodnosti do zavretka glavnog pretresa odluiti da postupak zapojedina K* ili protiv pojedinih optuenih razdvoji i posebno dovri. +udija donosi rjeenje orazdvajanju protiv kojeg nije dozvoljena alba( ali branilac i optueni to rjeenje mogu pobijati u albi

na presudu.

!. IMOVINSKOPRAVNI 6A9TJV?K*( osim krivinopravni proizvodi i druge naje%e graanskopravne posljedice. Prema pravnojprirodi to je graanski predmet za koje vrijede pravila graanskog prava uz posebne odredbe zakona okrivinom postupku.&ogu%nost ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva u kriv.postupku ima viestruke prednosti. Prijesvega( postupak je je"tiniji( jer umjesto dva odvojena postupka vodi se jedan jedinstven. +pajanje jekorisno i zbog manje mogu%nosti pojave protivrjenosti u odlukama o krivinoj i graanskoj stvarinego kada se postupak vodi odvojeno.ealizacija imovinskopravnog zahtjeva u kriv. postupku ima meutim i tetnih e"ekata na sam kriv.

postupak. 4bog toga se propisuje niz ogranienja:a# 'movinskopravni zahtjev koji je nastao usljed vrenja K* raspravi%e se na prijedlog ovla%enog licau kriv. postupku ako se time ne bi znatno odugovlaio postupakb# / podnesenom imovinskopravnom zahtjevu sud moe odluiti samo u presudi kojom se optuenioglaava krivim. Bko se kriv. postupak zavri rjeenjem o obustavi postupka( oslobaaju%ompresudom ili presudom kojom se optuba odbija( uputi%e se ote%eni da imovinskopravni zahtjev moeostvariti u parnici.c# Bko podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov za potpuno ili djelomino presuenje(sud %e ote%enog uputizi da imovinskopravni zahtjev moe da ostvaruje u parnici.d# +ud ne odluuje o imovinskopravnom zahtjevu prema meloljetniku( osim ako nije prema njemuizrekao kaznu maloljetnikog zatvora.

e# /dluivanju o imovinskopravnom zahtjevu data je u "ormu koja omogu%ava da se postupak pravnihlijekova uprosti i iskljui svaka alba ote%enog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu.+ud ne moe odbiti postavljeni imovinskopravni zahtjev ni onda kada je on nesumljivo neosnovan( ve%samo podnosioca uputiti na parnicu u cjelini ili djelimino."# /d svih mnogobrojnih imovinskopravnih zahtjeva koja bi se u sluajevima izvrenja K* moglapostaviti u kriv. postupku( dozvoljena su samo tri: za naknadu tete( povra%aj stvari ili ponitajodreenog pravnog posla.

1.&redmet imovinskopravnog ,ahtjeva u krivinom postupkuPo zakonu samo su dozvoljena tri imovinskopravna zahtjeva: naknada tete( povra%aj stvari( ponitajodreenog pravnog posla. *rugi imovinskopravni zahtjevi ne mogu se postavljati u krivinom

postupku. 'movinskopravni zahtjev koji je predmet pripojenog postupka mora da potie iz K* i da gapostavi zakonom ovla%eno lice( a njegovo ostvarivanje je mogu%e u parninom postupku(a ne unekom drugom postupku.Pov"aDa stva"iPovra%aj stvari se odnosi na svojinu( dravinu ili detenciju stvari oduzetih krivinim djelom ipredstavlja neposredan i najpotpuniji oblik obete%enja( da li u naturi ili po vrijednosti. Povra%aj stavriu korist ovla%enog lica moe se izre%i samo ako je u krivinom postupku postavljen zahtjev u tomsmislu.

--


34/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

Povra%aj stavri sud moe narediti samo ako utvrdi da je stvar prije izvrenja bila kod ote%enog ponekom pravnom osnovu i da se u vrijeme dosuenja nalazi kod optuenog ili kod nekog uesnika naglavnom pretresu ili kod lica kiome su je oni dali na uvanje.U krivinom postupku sud samo raspravlja o povra%aju stavri koja se tie osumnjienog( odnosnooptuenog i ote%enog. +por o predmetu izmeu ote%enog i tre%eg lica ili izmeu tre%ih lica raspravljase u parninom postupku.

Poni*ta o)"eFeno ("avno (oslaBko se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponitaj odreenog pravnog posla( a sud nae da je zahtjevosnovan( izre%i %e upresudi potpuni ili djelimini ponitaj tog pravnog posla( sa posljedicama kojeotuda proistiu( ne diraju%i u prava tre%ih lica. Ponitaj pravnog posla u krivinom postupku moe setraiti samo ako je on imovinskopravni( a nastao je usljed izvrenja K*.Ponitaj pravnog posla moe se zahtjevati ako je zbog K* nastao kakav pravni posaoimovinskopravnog karaktera( npr. optueni je silom naveo ote%enog na sklapanje ugovora o prodajiku%e.U odnosu na tre%a lica ponitaj pravnog posla moe se posti%i samo u parnici( jer tre%a lica nisuuesnici u krivinom postupku i njih se on ne dotie.Krivini sud ne moe u krivinom postupku ponitavati upravne akte zasnovane na K*. Povodom

presude u kojoj je optueni proglaen krivim( te akte ponitava dravni organ koji je nadlean( svojomodlukom ili drugim postupkom.Nakna)a *tete'zvrenjem K* u svakom sluaju nastaje tetna posljedica. U nekim sluajevima ta teta pogaa nesamo linost( nego i imovinu( to daje pravo na njenu naknadu u kriv. postupku. Prema l.700 4akonao obligacijama( teta je umanjenje drutvenih sredstava ili neije imovine !obina teta#( ili spreavanjenjihovog uve%anja koje se moglo osnovano oekivati !izmakla dobit#. kao i nanoenje drugome"izikog ili psihikog bola i straha !nematerijalna teta#U pravnoj teoriji teta se de"inie kao negativna razlika izmeu iznosa imovine koju ima ote%enik iiznosa imovine koju bi imao da ta imovina nije smanjena tetnim dogaajem( ili jednostavno kao

umanjenje imovine./te%eni K*$om ima pravo na naknadu svih ovih teta. 6aknada neimovinske tete je speci"inanaknada koja se ne sastoji samo u uspostavljanju jednog ranijeg stanja( ve% u davanju imovinskesatis"akcije koje treba da prui ote%enom zadovoljenje koje %e kompezirati trpljenja koja je imao ilikoja jo traju. /va naknada dosuuje se jo za pretrpljene "izike bolove( za pretrpljene duevnebolove( povrede ugleda. asti( slobode i prava linosti( kao i za pretrpljeni strah.

!.SU4JKTI IMOVINSKOPRAVNOG O2NOSAKada se u kriv. postupku postavi imovinskopravni zahtjev razvija se i poseban odnos izmeu licaovla%enog za postavljanje imovinskopravnog zahtjeva i lica prema kome je taj zahtjev postavljen( usmislu procesne sposobnosti za raspravljanje imovinskopravnog zahtjeva koje prethodno mora da

raspravi krivini sud.


35/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%


36/86

K(I)I!*& P(&+S*& P(-)& &P/I 0I&%

C.O464JNJ I I6VRLNJ IMOVINSKOPRAVNOG 6A9TJVA/bezbjeenje se odobrava na prijedlog lica ovla%enog da postavi imovinskopravni zahtjev. / tromzahtjevu rjeava sud. Jalba ne zadrava izvrenje rjeenja. 4ahtjev za obezbjeenje imovinskopravnogzahtjeva postavlja se u parninom postupku ako se ostvaruje u tom postupku./bezbjeenje vai do donoenja pravosnane odluke krivinog suda i djeli sudbinu te odluke. Bko se

postupak obustavi ili izrekne oslobaaju%a presuda ili presuda kojom se optuba odbija( obezbjeenjeprestaje. /te%eni tada moe traiti novo obezbjeenje pred parninim sudom u parninom postupku.Bko se donese osuuju%a presuda( obezbjeenje ostaje i slui izvrenju presude. /bezbjeenje ostaje iako se postupak prekine. /bezbjeenje moe prestati odricanjem od obezbjeenja ovla%enog lica( aobavezno prestaje ako ovla%eno lice odustane od ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva u kriv.postupku ili se odrekne zahtjeva.Bko ote%eni ima zahtjev prema tre%em licu sud moe u krivinom postupku na prijedlog ovla%enih ipo odredbama koje vae za izvrni postupak( odrediti privremene mjere obezbjeenja i prema tomtre%em licu.Ukoliko se radi o stvarima koje ne slue kao dokaz( a pripadjau ote%enom te stvari %e se mu predati iprije zavretka postupka. U toku kriv.postupka sud moe odrediti samo u

krivicno proc.opsti

Documents