Čistoća je pola bolesti

8/16/2019 Čistoća Je Pola Bolesti

1/98

ÈISTOÆA )l POLA BOLEST!Naslov izvornikaPat Thomas Cleaning Yourself to DeathHow Safe is Your Home?Copvright © Pat Thomas 2001Copvright za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb(K) Mozaik knjigaZagreb, 2004. Za nakladnika Marijan GroeljUrednica Ivanka Borovac Prijevod s engleskoga Dubravko ZebiæLektura i korektura Ana Krupiæ Oblikovanje naslovnice Hana Petra MrèelaGrafièki urednik Sreæko Joliæ Tisak Krati d.o.o., Zagreb, 2004.CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilina knjinica - ZagrebUDK 648.5:61THOMAS, PatÈistoæa je pola bolesti : koliko je siguran va dom? / Pat Thomas ; s engleskoga preveo Dubravko Zebiæ. - Zagreb : Mozaik knjiga, 2004.Prijevod djela: Cleaning vourself to death.ISBN 953-196-328-2440514038Sva prava zadrana. Ova je knjiga zatiæena autorskim pravima i ne smije se ni dje- \lomièno reproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje niti prenositi u bilo i kojem obliku i na bilo koji naèin bez pismenog doputenja autora i izdavaèa.

]Pat Thomas

r-TOCAJE PO BOLESTIKOLIKO JE SIGURAN VA DOM? Mozaik knjiga&5S5"

SadrajPredgovor1. DIO UPOZNAVANJE SA SITUACIJOM1. Oneèiæenje poèinje kod kuæe 112. Sto se krije iza agresivne promidbe 233. Probudite se i osjetite kemikalije 364. Kako reagira vae tijelo 462. DIO TOKSIÈNA SREDSTVA ZA OSOBNU HIGIJENU

5. Sapuni za kupanje i proizvodi za pranje tijela 676. Njega zubi 787. Dezodoransi i antiperspiranti 908. Njega lica 1009. Njega kose 11310. Njega koe 1333. DIO TETNI PROIZVODI ZA ÈIÆENJE U DOMAÆINSTVU11. Osvjeivaèi zraka 14512. Univerzalna sredstva za èiæenje 15213. Sredstva za èiæenje kupaonica 15914. Sredstva za èiæenje tepiha i namjetaja 16715. Deterdenti za pranje posuða 17316. Sredstva za èiæenje podova 179

17. Sredstva za èiæenje ogledala i prozora 18418. Sredstva za pranje rublja i njega tkanine 18819. Sredstva za èiæenje peænica i odvoda 20020. Sredstva za poliranje 203Pogovor 211Pojmovnik 212Zahvala 215PredgovorVeæina knjiga koje se bave toksiènim kemikalijama govori o spaavanju naeg planeta. Ov knjiga govori o spaavanju nas samih.


2/98

Dok sam jo ila u kolu, uèenike koji su voljeli fiziku i kemiju smatralo se treberimOni koji su mogli izgovoriti one dugaèke kemijske nazive i uspjeno izvesti kemijske pokuse, ili èiji su znanstveni projekti bili uistinu znanstveni, izgledali su kao stanovnici nekog drugog svijeta, svijeta koji mi ostali nismo poznavali pa smoih zadirkivali i alili se na njihov raèun.Danas se èini da smo svi mi ostali postali rtvama vlastitih ala zato to su upravo keikalije te koje upravljaju naim ivotima. Nalaze se u svemu to jedemo i pijemo, kaoi u svakom djeliæu zraka koji udiemo. Nalaze se na odjeæi koju nosimo, na pokuæstvu koe kupujemo i u automobilima koje vozimo. Istina koja polako izlazi na vidjelo jest da od mnogih kemikalija moemo ozbiljno oboljeti.Pogledate li tipiènu boèicu ampona, vidjet æete ni vie ni manje nego dvadeset razlièiastojaka navedenih na ambalai proizvoda, od kojih je veæina umjetno proizvedena u laboratoriju. Za prosjeènog èovjeka popis sastojaka samo je gomila nerazumljivih pojmova. Rijeèi koje sadre vie od tri sloga te nazivi koji poèinju pojmovima poput »hidroili »poli« ljude toliko zbunjuju da ih se veæina odmah iskljuèi. Jednostavno drimo pali u sebi se molimo da su tvrtke koje su proizvele te kemijske koktele uèinile to s potenim namjerama imajuæi na umu dobrobit nas kupaca.Kako je pisanje ove knjige napredovalo, postalo je jasno da vjera i molitva nisu dovoljne da nam zajamèe sigurnost pri svakodnevnoj uporabi tih proizvoda. Kljuè nije u njima, nego u informacijama. Jedini naèin da ispravno pristupite tom problemujest da dopustite pritajenom treberu u vama da izaðe na vidjelo i da se naviknete èitati oznake na proizvodima koje svakodnevno upotrebljavate. Tako æete poèeti donositi promiljene i sigurne odluke vezane uz proizvode koje upotrebljavate. Odbijajuæi upotrebljavati proizvode koji su toksièni i razmatrajuæi sigurnija, pa èak i kod kuæe izr

na, zamjenska sredstva, odaslat æete jasnu poruku proizvoðaèima da je bezrazlono kemijko trovanje naih tijela i naeg planeta jednostavno neprihvatljivo.Ako vam se èini da sve to zahtijeva previe napora, sjetite se da smo ne tako davnosvi morali nauèiti jo jedan nov jezik - jezik raèunala. Morali smo nauèiti razlikovatibitove od bajtova i uhvatiti se u kotac s pojmovima kao to su ISP ili html. Veæina nas je prisilno i pomalo nevoljko zakoraèila u raèunalnoIdoba, a uèinivi to, shvatili smo koliko je to doba iz temelja promijenilo nae ivoteNeke od informacija navedenih u ovoj knjizi su okantne. Razmotrite ovo, na primjer:

\> Tipièno kuæanstvo u prosjeku sadri 63 opasna proizvoda, koji zajedne sadre sotine razlièitih kemikalija.

> U SAD-u je Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje na radnome mjestu (eng. National Institute of Occupational Safety and Health) proveo analizu 2983 kemikalije naðene u proizvodima za osobnu njegu - od kojit se 884 (30 posto) smatra toksiènima.> Izvjeæe koje je objavila Europska uprava za kemikalije (eng. Europear Chemicals Bureau) pokazalo je da samo 14 posto kemikalija proizvedenih ili uvezenihu Europsku uniju imaju najosnovnije podatke o sigurnosti koji su dostupni javnosti.> Smrtnost od raka u ena koje rade kod kuæe je za 54 posto veæa nege kod onihkoje rade izvan kuæe.> Kada su u SAD-u znanstvenici Agencije za zatitu okolia (eng. US Eri' vironmental Protedion Agency - EPA) nasumce testirali 7000 osoba, toksiène kemikalijenali su u urinu 71 posto testiranih.

> EPA je takoðer ustanovila da je zrak u domovima ispitanika mnogo tok-sièniji od vanjskoga zraka - èesto sadri izmeðu 2 i 5 puta vie toksiènih kemikalija.j

> Vae tijelo moe upiti do 60 posto svake tvari koju nanesete na kou. )Uzimanje u obzir tih èinjenica ima vane posljedice za nae zdravlje kao i za zdravlje buduæih narataja. Ova vam knjiga daje polaznu toèku pomoæu informacija o tome koje sudoista najopasnije kemikalije, gdje æete se s njima najvjerojatnije susresti te kako reagiraju u vaem tijelu. Ova knjiga preispituje i intenzivan promidbeni pritisak pod kojim se nalaze potroaèi da nastave kupovati i upotrebljavati potencijalno opasne proizvode. Ona preispituje i moguæe naèine prekidanja nae ovisnosti o tim proizv


3/98

odima. Ova knjiga moda nije u cijelosti ugodno tivo, no najiskrenije se nadam da je zato korisno tivo.

,Pat Thomas London, 2001.t1. DIOUPOZNAVANJESA SITUACIJOM1. poglavljeONEÈIÆENJE POÈINJE KOD KUÆEÈistoæa je pola zdravlja... tako barem kau.Veæina nas obièno smatra svoj dom sigurnim utoèitem a oneèiæenje okolia problemom koi »negdje drugdje«. Moda je u neko prolo doba to bilo toèno. No vie nije tako. Danas od najot-rovnijih kemikalija s kojima dolazimo u dodir ne ulaze kroz prozore naega doma iz nepoznate tvornice ili ispune cijevi automobila. Te tvari sami kupujemo u dobroj namjeri u prodavaonicama i supermar-ketima i donosimo ih u svoj dom.Moda æe zvuèati nevjerojatno, ali mnogi znanstvenici danas priznaju kako je zrak u nam domovima (kao i zrak u uredima i automobilima) moda neèistiji od vanjskoga zraka, èak i u najveæim i industrijski najrazvijenijim gradovima. S obzirom na to da provodimo ni vie ni manje nego 90 posto svojega vremena u zatvorenim prostorima, opasnosti koje prijete naem zdravlju od oneèiæenja kod kuæe mnogo su veæe od onih koje priod vanjskog oneèiæenja.Mnogo je izvora kuænog oneèiæenja. Nekima od njih posveæeno je vie pozornosti nego dr. No, jedan vid kuænog oneèiæenja koji se u velikoj mjeri zanemaruje ukljuèuje razna s

stva za èiæenje koja svakodnevno upotrebljavamo. Zbog toga to ih se èesto dovodi u ves ispravnom higijenom, osobna i kuæna sredstva za èiæenje naj-varljiviji su od svih kuh oneèiæivaèa. Premda su mnogi svjesni3¦ TTvSrfè;1* ,.*' "".; t*("L- a*5 -12 Upoznavanje sa situacijomèinjenice da ti proizvodi mogu sadravati alergene, malo ih je svjesna toga da ti isti proizvodi mogu sadravati druge tvari koje mogu tetna djelovati na ljudsko zdravlje na razne, mnogo ozbiljnije naèine. iTakva sredstva za èiæenje mogu, primjerice, sadravati kancero-i gene tvari (tvari koj izazivaju rak), kemikalije koje uzrokuju hormo-i nalne poremeæaje, tvari koje oteæuj

u sredinji ivèani sustav, toksine koji ugroavaju spolne organe te psihoaktivne kemiklije (tvari koje mijenjaju rad mozga). Zastraujuæe je, ali istinito, da u mnogim sluèajem vima, kad utrljamo te tetne kemikalije u kou, ili ih udahnemo u ob-i liku pare koja se stvara tijekom tuiranja, progutamo dok ispiremo ustaj ili njima peremoodjeæu, posuðe i podove, mi zapravo upotrebljavamo« tetne otpadne tvari u namjeri da iperemo najobièniju prljavtinu. \To moda zvuèi kao pretjerivanje. No èitajuæi ovu knjigu, vidjetj æete da mnogi od proida koje svakodnevno upotrebljavamo sadre] kemikalije koje su organizacije mnogihvlada slubeno oznaèile kao »tetni otpad«. Stoga nas ne bi trebalo nimalo èuditi to dstoji sve vie dokaza koji upuæuju na to da uporaba tih proizvoda vodi do; kroniènih bolesti a moda èak i prerane smrti. \Sagledavanje ireg konteksta \i

Stara izreka: »Ono to ne znate, ne moe vam nauditi« nije uvi-i jek najbolji savjet ka je rijeè o izloenosti tetnim tvarima u kuæi. Ovai knjiga polazi od opreènog stajaliono to znate moe vam pomoæiJ S jedne strane ona se bavi iskljuèivo proizvodima koji s upotrebi)ava-5 ju za èiæenje naih tijela i domova, no s druge strane ti su proizvodi samo malen dio unutar irega konteksta koji pokazuje kako nam tijela; postaju oneèiæea. *U dananje vrijeme unosimo na desetke tetnih kemikalija jeduæi^ konvencionalno uzgojeno voæe i povræe; gnojiva, herbicidi, pesticidi i! fungicidi zajedno u kombinaciji tvore takozvanu »svjeu« hranu, koja' tako postaje znaèajan izvor otrova. Kada jedemo kovencionalno uz-1 gojeno meso, unosimo hormone rasta i èitav niz lijekova koji se d


4/98

aju< konvencionalno uzgojenim ivotinjama, uz dodatak pesticida, herbi-cida, gnojiva i fungicida koji se nalaze u hrani kojom se te ivotinje; hrane. Kao to pokazuje saga o BSE-u, ili »kravljem ludilu«, kojiput; unosimo i smrtonosne mikroorganizme.

'¦Proizvodi od sjajne obojene plastike koji se nalaze u naem i domu mogu izgledatimoderno i èisto, no oni neprekidno isputaju^Oneèiæenje poèinje kod kuæe 13otrovni formaldehidni plin koji se dovodi u vezu s pojavom dinih problema i za koji se pokazalo da je kancerogen. Formaldehid se nalazi i u pokuæstvu, vinilnim tapetama, izolaciji, lakovima, novim tepisima, presvlakama na namjetaju i novim madracima.Jeste li ikada dobro pomirisali novu knjigu ili novine? Ako jeste, pritom ste udahnuli otrovne plinove koji nastaju obradom papira i tintu. edni ste? Voda iz slavine je postala velik izvor mnogih razlièitih toksina, ukljuèujuæi herbicide, hormone, tetne otpadne tvari i teke metale, kao i parazite koji ive u vodi. Ako ivite u poduèju gdje se voda za piæe obogaæuje fluorom, znajte da ta voda sadri kemikaliju koja j otrovnija od arsena i malo manje otrovna od olova.Osim kemijskom, takoðer smo izloeni i elektronièkom oneèiæenju. Kako nai uredi i domtaju sve zatrpaniji »neophodnom« opremom, svakoga smo dana izloeni napadu elektromagnetskih polja. Veza izmeðu elektromagnetskih polja i raka, kao i drugih kroniènih stanja, poput glavobolje, umora i zbunjenosti, svake godine postaje sve jasnija.Uzmete li u obzir sve te èinjenice, zacijelo æete se upitati kako uopæe uspijevamo ostati zdravi. Zapravo, ne uspijevamo. Iako danas ivimo due nego ikada ranije, postajemo sve boleljiviji. Kronièna oboljenja su u porastu. Uèestalost problema s dinim put

vima, poput astme i bronhitisa, posljednjih se godina udvostruèila, pri èemu su mladi meðu najugroenijima. Neodreðene tegobe kao to su upala sinusa i alergijski rinitis ostaju najveæim problemima, naroèito u uim gradskim podruèjima. Bolesti srca, dijabete i problemi sa titnjaèom takoðer su u porastu. Neplodnost, kako u mukaraca tako i u , sve je uèestalija, jednako kao i drugi hormonalni poremeæaji. Rak i dalje ostaje tvrdokorna bolest u svim dijelovima svijeta, pogaða sve dobne skupina i oba spola,bez znaèajnijeg medicinskog rjeenja na vidiku.Situacija nije ohrabrujuæa. No jo je gore to smo se prepustili uvjerenju da su takve bolesti sastavni dio ljudskog ivota i uobièajena posljedica procesa starenja.Bolest ne smijemo smatrati neèim normalnim. Ljudsko tijelo je snaan i divljenja vrijedan organizam usmjeren prema preivljavanju i boljitku. Nismo èak ni svjesni koliko naa tijela svakodnevno rade kako bi odrala ravnoteu i uklonila otrovne nusproizvode suvremenog ivota. Ali èak ni taj najsavreniji sustav ne moe dovijeka funkcionirat

bez malo pomoæi svojega vlasnika.14 Upoznavanje sa situacijomBolest nastaje uslijed uruavanja naih prirodnih obrambenih sustava ili zato to se s naim inaèe pouzdanim organima, poput srca, jetre i bubrega, toliko loe postupalo da jednostavno vie nisu u stanju djelotvorno funkcionirati. Neki oblici oneèiæenja neizjeni su - to je tragedija i rizik suvremenog ivota. No mnogi drugi oblici oneèiæenjatpuno su u naoj vlasti. to imate vie informacija o proizvodima koje upotrebljavate, to æete biti bolje opremljeni za poèetak vaganja rizika i prednosti svakog od tih proizvoda. .RiskiranjeProcijeniti rizike i prednosti nikada nije lako. Kako nae drutvo postaje sve sloenije, tako i zadaæa procjenjivanja nae sigurnosti postaje sve tea. Uz to je i iznimnoteko donijeti pravilnu odluku vezanu uz izbjegavanje opasnih tvari kada nam nedos

taju osnovne informacije. Kada je rijeè o informacijama vezanim uz proizvode kojeupotrebljavamo, u ovom trenutku prosjeèan se potroaè moe osloniti samo na svoje dugogdinje navike i neprestane televizijske, radijske i novinske promidbene kampanje.

>Proizvoðaèi sredstava za osobnu higijenu obvezni su navesti njihove sastojke. No bez odreðenih sredstava za odgonetavanje kemijskih pojmova veæina potroaèa ne bi bila u sanju prepoznati koje proizvode treba izbjegavati a koji su relativno sigurni. toje jo gore, proizvoðaèi koji proizvode sredstva za èiæenje kuæanstva uopæe nisu obvezti njihove sastojke. Umjesto toga im je doputeno opisa-; ti ih (npr. »neionski surfaktant«). To znaèi da veæina potroaèa moe samo nagaðati to ti proizvodi uistinu sadr


5/98

Osim toga, veæina potroaèa nije dovoljno dobro obavijetena a razlici izmeðu »vjerojati »rizika«. Kad proizvoðaèi kau da su iz-i gledi da obolite od raka zbog uporabe odreðsastojka jedan prema milijun, tada govore o vjerojatnosti. Izraèunavanje vjerojatnosti je matematièki zadatak èiji rezultati mogu biti obmanjujuæi. iKada vidite taj broj jedan u odnosu na milijun, rijeè je zapravo o zatiti koja se temelji na prosjeku. Taj broj ne uzima u obzir promjenjive velièine kao to su naèin ivta i okoli, niti uzima u obzir èinjenicu; da malo nas doista nalikuje na tu izmiljenu »prosjeènu osobu« na kojoj se temelje procjene vjerojatnosti - obièno je to mukarac,jelac, ko-i ji tei 90 kg. Iz toga slijedi da u bilo kojoj skupini od milijun ljudiOneèiæenje poèinje kod kuæe 15izloenih istoj kemijskoj tvari nitko ne mora dobiti rak - ili 100 osoba iz te skupine moe oboljeti od te bolesti.Ono to nitko nije utvrdio, to nijedna tvrtka nije nikad utvrdila, jest to se dogaða ada takav prosjeèni mukarac ili ena poène svakodnevno upotrebljavati mnogo drugih prozvoda, koji sadre mnogo drugih kemikalija, i to u meðusobnoj kombinaciji. Tada je to rizik koji se nikada ne moe izraziti brojkom vjerojatnosti, no korisnici bi gamorali uzeti u obzir.Rizik je iznimno teko odrediti. Svakoga dana svi mi riskiramo na mnogo raznih naèina. Svaki rizik treba zasebno sagledati u odnosu na potencijalne prednosti koje moemo izvuæi iz odreðene aktivnosti. Iz tog razloga usporeðivanje rizika odreðene aktivti s rizikom neke druge aktivnosti moe biti obmanjujuæe.Na primjer, rizici i prednosti vonje automobilom nisu isti kao rizici i prednosti uporabe odreðenog ampona ili fluoridne zubne paste. Dok se vozite automobilom u su

permarket, moe vam se dogoditi smrtonosni sudar, mogu vam zbog neoprezne vonje oduzeti vozaèku dozvolu ili moete dobiti visoku kaznu za pogreno parkiranje. No, s druge strane, prednost automobila jest to to ne morate vuæi namirnice u pretrpanom autobusu. Automobil vam moe utedjeti vrijeme i energiju, a to dvoje uvijek nam nedostaje. Takoðer se moe desiti da nemate alternativu uporabi automobila, to znaèi da taj ibor u stvari uopæe nije »izbor«.Procjena pojedinih rizika i prednosti proizvoda za osobnu higijenu i proizvoda za èiæenje mnogo je sloenija jer neæe svi ljudi na iste otrovne tvari reagirati na istaèin. Naa emocionalna, fizièka i biokemijska struktura, naèin ivota, dnevne navike, a i radna okolina zajedno pridonose naim reakcijama na otrovne tvari.Isto tako, htjeli biste da va dom bude èist i lijep, no ako u vaoj obitelji postojipovijest obolijevanja od raka, mislite li da biste trebali riskirati svoje zdravlje i upotrebljavati proizvod koji sadri kancerogene tvari? Pjena za kupanje ili

proizvod za pjenuavu kupku mogu stvoriti mnogo zabavnih i senzualnih mjehuriæa, noako ta pjena poveæava rizik od obolijevanja od kroniènih infekcija mokraænog trakta ili vau kou èini suhom i nadraenom, je li u tom sluèaju prednost lijepih mjehuriæa vri opasnosti oboljenja? Moda æe vam se svidjeti to to odreðena zubna pasta èisti zube iakog vam jutra u ustima ostavlja osjeæaj svjeine. No, ako je u tubi dovoljno fluorida da ubije petogodinje dijete, ili ako otar deterdent iz zubne paste u usnoj upljii16 Upoznavanje sa situacijommoe izazvati rune èireve, moda æete zakljuèiti da, uz dobra zamjen-s ska sredstva, psti nisu vrijedne rizika.Postavljanje pitanjai

Kad god ovakve provokativne informacije izaðu na vidjelo, uobièajeno je da ljudi ele

postaviti mnogo pitanja. U 2. i 3. dijelu ove knjige govori se o odreðenim pitanjima koja se tièu proizvoda koje svakodnevno upotrebljavamo. U nastavku su neka opæenita pitanja o otrovnim tvarima u naim domovima.> Sigurno postoje neki zakoni koji tite potroaèa. Oni sigurno ne bi dopustili otrovne kemikalije u proizvodima namijenjenima za kuænu uporabu?

]»Oni« ne tite potroaèa. Ako èitate novine, uoèit æete da se svake godine doslovce stozvoda povuèe iz prodaje jer je ustanovljeno da su opasni za potencijalne kupce. Prije vie godina uporaba lijeka talidamida tijekom trudnoæe smatrala se potpuno sigurnom. Danas postoje stotine ljudi bez udova jer su njihove majke upotrebljavale o


6/98

vaj »potpuno sigurni« lijek.>.

Svake se godine odreðena kolièina automobila povuèe iz prodaje zbog opasnih kvarova koji nam mogu ugroziti ivot. Britanska govedina (sve vie i govedina iz ostalih zemalja) jo je jedan primjer naèina na koji razni dunosnici pokuavaju uvjeriti javnost daje neki proizvod potpuno siguran - dok se ne dokae da je taj isti proizvod tetan.Provedena su mnoga istraivanja o uèincima otrovnih kemikalija na okoli i postalo jemoderno govoriti u prilog oèuvanju okolia i »zelenoj« orijentaciji. No dok smo se potpno posvetili oèuvanju naeg planeta, istovremeno smo zanemarili brigu o nama samima. Nitko jo nije u potpunosti istraio u kojoj mjeri ljudi dolaze u izravan dodir s tvarima koje oneèiæuju okoli. Znanstvenici æe reæi da je takav pothvat vrlo sloen, dai previe varijabli te da nitko ne moe dobiti odgovarajuæu financijsku potporu za tako ambiciozan projekt. Taj se nedostatak podataka olako tumaèi kao dokaz da su odreðene kemikalije bezopasne.

,Ni vlada ni organizacije za zatitu okolia ne mogu sa sigurnoæu navesti broj ljudi nakoje su tetno djelovale otrovne tvari te intenzitet djelovanja tih tvari, niti mogu odrediti izvore tih zabrinjavajuæih kenii-Oneèiæenje poèinje kod kuæe 17kalija. Zbog toga su tijela slubene vlasti vie pozornosti posvetila oèitim izvorimaoneèiæenja i usmjerila se vie na emisije tvari tetnih po okoli nego na izloenost lrovnim kemikalijama. Koliko god takav pristup bio hvalevrijedan, on zanemaruje vanu èinjenicu - otrovne kemikalije stvaraju zdravstvene probleme samo ako doðu u dodir s ljudskim tijelom.

Godine 1980. u SAD-u istraivaèi Agencije za zatitu okolia (eng. US Environmental Proection Agencv - EPA) izmijenili su nae poznavanje izloenosti otrovnim kemikalijama. Rezultati njihova opsenog istraivanja provedenog u vie centara pokazali su da jenajveæa vjerojatnost da æe ljudi doæi u najizravniji dodir s otrovnim tvarima prisutna na mjestima gdje nema slubenih propisa o vrsti i kolièini upotrijebljenih kemikalija, mjestima koja se obièno smatraju sigurnima, kao to su nai domovi, uredi ili automobili.Danas jo uvijek ne postoje propisi o kemikalijama koje se upotrebljavaju na tim »sigurnim« mjestima i stoga se nerazumnim èini èekati da neko slubeno tijelo odluèi primiiti te propise. Jedina osoba koja moe zatititi vas i vau obitelj od tih potencijalno tetnih kemikalija jeste vi.> Moda proizvodi za èiæenje kuæanstva sadre opasne kemikalije, no ne mogu vjerovati te iste kemikalije nalaze i u sredstvima za osobnu higijenu.

Naravno, u svakodnevnom bombardiranju reklamama, oglasima u novinama i uliènim plakatima ne postoji nita to bi upuæivalo na to da sapunanje, trljanje i uporaba hidratantnih krema nisu uvijek blagotvorni za nae zdravlje.No, iza prekrasne slike koju nam nudi marketinka mainerija nalazi se ne tako ugodna istina. Veæina kemikalija koje se upotrebljavaju u proizvodnji sredstava za osobnu higijenu nisu nita drugo do otre, otrovne kemikalije koje se upotrebljavaju u industriji.Na primjer, propilen glikol (PG) je sredstvo za ovlaivanje i otapalo koje se upotrebljava u proizvodnji minke, proizvodima za njegu kose, dezodoransima i losionima za poslije brijanja. Takoðer je glavni sastojak antifrizova i tekuæine za podmazivanje koènica.Isto tako, njemu srodno sredstvo, polietilen glikol (PEG), koji se nalazi u veæini sredstava za èiæenje koe, jako je otapalo koje se katkad nalazi i u sredstvima za èi

peænica.18 Upoznavanje sa situacijomIzopropanol je alkohol koji se upotrebljava u sredstvima za ispi ranje boje za kosu, losionima za ruke, sprejevima za kosu i mirisima Radi se o neurotoksiènom otapalu koje se takoðer moe naæi u elaki (lak za drvo).Natrijev lauril sulfat (SLS), koji se upotrebljava u zubnim pasta ma, amponima igotovo svakoj otopini namijenjenoj osobnoj higijeni otar je deterdent koji se èestoupotrebljava kao sredstvo za uklanja nje masnoæe s motora.Svaki od tih sastojaka lako prodire u kou i ima tetne posljedic« po nae zdravlje. Nei od njih su iritansi, a neki alergeni, dok neki mo gu otetiti unutarnje organe i


7/98

li mogu biti kancerogeni. Izloenost tak vim kemikalijama predstavlja svakodnevnuprijetnju po zdravlje, p; one ne poboljavaju nae zdravlje nego èine upravo suprotno- ug roavaju ga.Meðutim, najopasnije kemikalije koje svakodnevno stavljamo n; svoje tijelo ili unosimo u njega u ime higijene i ljepote pripadaju obite lji kemikalija koje izazivaju hormonalne poremeæaje i derivati su ama nijaka topljivi u vodi. DEA (dietanolamin) se gotovo uvijek nalazi i proizvodima koji stvaraju pjenu, poput pjene za kupanje, sredstava z; tuiranje, ampona, sapuna i sredstava za èiæenje lica. Upotreblj s< za zgunjavanje, ovlaivanje, dobivanje luina ili kao deterdent. lake izazivaju ndraenost koe, oèiju i dinih putova, DEA i srodni spoje vi poput TEA (trietanolamin) MEA (monoetanolamin) sami po sebi n< smatraju se kancerogenima (iako se MEA smatra neurotoksinom).No, kada se te kemikalije dodaju proizvodu, one lako reagiraji sa svim nitritima koji su u tom proizvodu prisutni i stvaraju kancera geni nitrozamin NDELA (nitronatrijetanolamin). Nitrozamini su naj zastupljenije kancerogene tvari koje se nalaze u cigaretama, a takoðe se mogu naæi u usoljenom mesu. U 1970-ima prisutnost velike kolièini nitrozamina u slanini i ostalom usoljenom mesu postao je problem jav nog zdravstva na svjetskoj razini. To je rezultiralo drastiènim padorr kolièine nitrozamina u usoljenom mesu, do èega je dolo u posljednjil nekoliko godina. Meðutim, kolièina nitrozamina u sredstvima za osob nu higijenu i dalje je zabrinjavajuæe visoka. Uporabom jednog ampo na vae tijelo kroz kou moe upiti 50 do 100 mikrograma nitrozmina Prosjeèna porcija slanine sadravala bi samo 1 mikrogram nitrozaminaNitriti mogu doæi u proizvode za osobnu higijenu na nekolike naèina. Mogu se dodatikao antikorozivna sredstva ili se mogu naæi kac sastojak neobraðenih materijala. Mog

u nastati uslijed prisutnosti keOneèiæenje poèinje kod kuæe T9mikalija koje oslobaðaju ili sadre formaldehid kao to su 2-bromo-2-nitropropan-1,3 diol (takoðer poznat kao BNPD ili bronopol) i padi-mat-O (oktil dimetil PABA), DMDM hidantoin, diazolidinil urea, imi-dazolindinil urea i kvaternij 15.Neki od najèeæe koritenih sastojaka koji mogu sadravati DEA ukljuèuju kokamid DEA, kd MEA, DEA-cetil fosfat, DEA olet-3 fosfat, lauramid DEA, linoleamid MEA, miristamid DEA, oleamid DEA, stearamid MEA, TEA-lauril sulfat i trietanolamin. Stearalkonijev klorid, zasluan za razmrsivanje kose, takoðer moe pridonijeti nastajanju NDELA.Dug vijek trajanja veæine sredstava za osobnu higijenu takoðer poveæava rizik od stvaranja kancerogene kemijske reakcije. Skladitenje tijekom duljeg razdoblja i pri visokim temperaturama dovodi do daljeg formiranja nitrata u proizvodu, to se ubrzav

a prisutnoæu odreðenih drugih kemikalija, poput formaldehida, paraformaldehida, ti-ocijanata, nitrofenola i nekih metalnih soli.Neprikladne i zbunjujuæe oznake znaèe da potroaèi moda nikada neæe znati koji æe proiajvjerojatnije biti oneèiæeni. Meðutim, 1980. godine u izvjeæu FDA-a navodi se da je ino 42 posto svih kozmetièkih proizvoda oneèiæeno NDELA-om, pri èemu amponi sadre nentraciju. U dva izvjeæa objavljena 1991. godine 27 od 29 testiranih proizvoda sadravali su NDELA.Dok proizvoðaèi tvrde da su DEA i srodne tvari bezopasne u proizvodima namijenjenima za kratku ili neredovitu uporabu i onima koji se mogu isprati, s druge strane postoje dokazi dobiveni istraivanjem na ljudima i ivotinjama da se DEA brzo upija kroz kou. Takoðer, tom se tvrdnjom ne objanjava zato se te kemikalije redovito pojavluju u losionima za tijelo i hidratantnim kremama za lice, koji se ne mogu isprati.

Jo je 1978. godine Meðunarodna agencija za istraivanje raka (eng. International Agencv for Research on Cancer - IARC) zakljuèila da »premda nema raspoloivih epidemioloki podataka, nitronatrije-tanolamin bi se iz praktiènih razloga trebao smatrati kancerogenim za ljude«. IARC jo uvijek ostaje pri toj tvrdnji to se tièe NDELA.Godine 1994. u SAD-u je Meðunarodna agencija za istraivanje raka (eng. International Agencv for Research on Cancer ili IARC) u svojem sedmom godinjem izvjeæu o kancerogenim tvarima slièno zakljuèila da: »Postoji dovoljno dokaza koji upuæuju na kancerogenst N-nitronatrijetanolamina u pokusima provedenim na ivotinjama«.iznavanje sa situacijomtanovljeno je da od preko 44 razlièite vrste na kojima su testiran NDELA spojevi,


8/98


9/98

a, samo 25 posto imaju potpune sigurnosne podatke. Stoga je nedopustivo da proizvoðaèi budu tako dvosmisleni to se tièe sigurnosti njihovih proizvoda, ako uzmemo u obir ovaj zastraujuæi nedostatak podataka.22 Upoznavanje sa situacijomEPA procjenjuje da bi izrada potpunog skupa sigurnosnih poda-* taka o najèeæe upotrebi]avanim kemikalija kemijsku industriju stajalaj manje od 427 milijuna USD (284milijuna funta). Ta brojka predstavlja 0,2 posto ukupne godinje prodaje 100 vodeæih kemijskih tvrtki (i tek, malen dio iznosa koji se potroi za oglaavanje proizvoda to se svake godine proizvode od tih kemikalija.) Ipak, industrija odbija potroititai novac na pribavljanje tako vanih podataka.,

> Pri uporabi sredstava za osobnu higijenu i sredstava za èiæenje^ kuæanstva neam problema s osjetljivom koom i ne patim od osi4 pa. Znaèi li to da mi kemikalijeiz tih proizvoda ne kode?Vae tijelo na izloenost otrovnim tvarima moe odgovoriti naj dva naèina: lokalno ili ustavno. Reakcija na koi smatra se lokalnim; uèinkom. Pri lokalnom uèinku moete vidjei reakciju i vie-manje pre-s cizno povezati kemikaliju (uzrok) sa stanjem (uèinak). Oni koji dobijui lokalnu reakciju poput osipa sretni su na vie naèina. Njihovo ihje ti-j jelo jasno i brzo upozorilo na odreðeni proizvod.

iNo tijelo moe reagirati i sustavno i upravo je to ono to izaziva! najveæu zabrinutost meðu toksikolozima i klinièkim ekolozima. Mnoge otrovne kemikalije brzo ulaze u tijelo, no iz njega sporo izlaze. Tije-^ kom godina razine otrovnih kemikalija polako se poveæavaju u tijelu^ slabeæi ili oteæujuæi glavne organe kao to su jetra, bubr

pluæa i tit-« njaèa. ,iKada tijelo reagira sustavno, mnogo je tee odrediti uzrok i pos-j Ijedicu. Na primjer, ako netko oboli od raka, ni pacijent ni lijeènik neæe automatski zakljuèiti se to dogodilo uslijed nakupljanja toksina u tijelu. Zapravo, s gledita najkonvencionalnijih lijeènika, rak je bolest; obavijena velom tajne. No u stvarnosti malo je tajni to se tièe raka" Medicinska istraivanja ukazuju na to da 30 posto svih vrsta raka ima genetsku podlogu. Ostatak otpada na okolinu - iroka kategorija koja ukljuèuje prehrambene nedostatke i/ili pretjerivanja i izlaganja tvarH ma koje imaju tetno djelovanje na tijelo. \1> Koje su kemikalije najopasnije?

f

Najopasnija kemikalija u naem domu je ona koja nije oznaèena! Previe proizvoda kojekupujemo pripada toj kategoriji zbog neprim-l jerena ili nepostojeæeg oznaèavanja sastojaka. *to se tièe ove knjige, svako od poglavlja koja slijede sadri popis najtetnijih kemiklija u odreðenim sredstvima za osobnu higijenu? i proizvodima za kuæanstvo. Proèitajte te stranice kako biste saznali vie o tom problemu.

i2. poglavljeTO SE KRIJE IZA AGRESIVNE PROMIDBEU proizvodnji sredstava za osobnu higijenu i proizvoda za kuæanstvo obièno se upotrebljava vie od 5000 kemikalija. Zahvaljujuæi moænoj maineriji iza proizvodnje i prodaj tih proizvoda, vjerojatno ih u svojem domu veæ i sami imate poveæi broj.Pogledajte svoju kupaonicu. Ona tipièno sadri nekoliko komada sapuna, sredstvo za p

ranje tijela, ampon, regenerator, pjenuavu kupku, pjenu za tijelo, lak za kosu, gel za kosu, pjenu za oblikovanje frizure, zubnu pastu, gel za oèi, sredstvo za èiæenje ica, tonik za lice, hidratantnu kremu, pjenu za brijanje, losion za poslije brijanja, dezo-dorans i sprej za tijelo, a da ne spominjemo sredstva za èiæenje kade i ploèica, sprej protiv plijesni, sredstvo za èiæenje zahodske koljke, osvjeivaè zraka injivaè kamenca.U kuhinji se vrlo vjerojatno nalazi deterdent za pranje posuða, sapun za pranje rublja, odstranjivaè mrlja, regenerator za tkanine, sredstvo za èiæenje poda, osvjeivaè era, ampon za tepih, izbje-ljivaè, sredstvo za èiæenje mikrovalne peænice, sredstvo zstakla, odstranjivaè mrlja, sredstvo za èiæenje presvlaka na namjetaju, osvjeivaè tk


10/98

sredstvo za èiæenje peænice, sredstvo za èiæenje plamenika, sredstvo za èiæenje odvoza poliranje poda, sredstvo za latenje srebrnine, sredstvo za latenje mjedi, osvjeivaè zraka i antibakterijski sprej.24 Upoznavanje sa situacijomRealno gledano, potrebna vam je moda polovica tih stvari, no svejedno ih kupujete. Moda èak opravdavate svoje pretjerano oslanjanje na sve te proizvode uvjeravajuæi sami sebe da ih »oni« ne bi prodavali kada ne bi bili djelotvorni te da ih »oni« ne bi poizvodili kada ne bi bili bezopasni. U tom sluèaju na proizvoðaèe projicirate veæu od* ovornost nego to ih je veæina uistinu spremna preuzeti.


11/98

Saalite se nad sirotim oglaivaèima. Na njihovim pleæima lei odgovornost za sudbinu mih industrija i stotina tisuæa radnih mjesta. Kada bi se cjelokupno oglaavanje danas zabranilo, u roku od tjedan dana nestale bi sve radio i TV postaje te svi èasopisi. Proizvoðaèi papira i filmova bi propali, ljudi koji mijeaju tintu, dizajniraju kostime i ureðuju TV emisije do jednoga bi ostali bez posla. ivot kakav poznajemo potpuno bi nestao, jer svi mi zapravo ovisimo o oglaavanju kao izvoru informacija onovim proizvodima i kao sili koja nas motivira na kupovanje, uporabu i uivanje utim proizvodima.Zadaæa je svake medijske kampanje za svaki proizvod koji upotrebljavate u svojem domu odrati tu golemu industriju profitabilnom, istovremeno ne odavajuæi potroaèu prev informacija. Uloga pot-26 Upoznavanje sa situacijomroaèa u svemu tome jest da pasivno sjedi, bez prekidanja slua to mu se govori te da e postavlja previe neugodnih pitanja. Ukratko, od potroaèa se oèekuje da igra ulogu deteta a, iskreno reèeno, taj zadatak prilièno dobro obavljamo. Sve dotle dok od prve uporabe nekog proizvoda ne umremo, smatramo da je taj proizvod bezopasan. Akc dobijemo glavobolju, garavicu ili osip na koi, samo slegnemo ramenima jer je u dananje vrijeme tako to posve »normalno« ili »oèekivano«.Opæenito govoreæi, potroaèi nisu osobito zahtjevni - iz tog se razloga proizvoðaèi mogtno izvuæi unatoè tome to u svoje proizvode stavljaju opasni otpad, dok tvrtke za oglaavanje mogu nekanjeno objavljivati oglase zbog kojih nam se ti proizvodi èine apsolutno neophodnima i toliko privlaènima za kupnju da smatramo privilegij om posjedovati ih.

i

Kako smo uopæe doli do takva stanja? U vrijeme samih poèetaka oglaavanja oglaavani pzvodi uistinu su bili neophodni. Oglaivaèi su nastojali privuæi potencijalne kupce pozivajuæi se na zdrav razum izravnim informacijama, na primjer: »Trebat æe vam topli kaput za zimu«. U to su vrijeme proizvoðaèi jedva mogli drati korak s potranjom. No u onom trenutku situacija se potpuno promijenila i sposobnost proizvoðaèa da proizvedunove proizvode uvelike je poèela nadmaivati potranju i potrebe potroaèa. Stoga su, k bi motivirali kupce da nastave kupovati, oglaivaèi morali nauèiti manipulirati osjeæaima i nesvjesnim dijelom potroaèa. Od samog poèetka to su èinili tako to su kod potroazivali strah.Stotinu godina kasnije svrha oglaavanja jo je uvijek izazivanje straha. Zapravo, police i ormari prepuni sredstava za osobnu higijenu i kuæanskih sredstava za èiæenje nlaze se u naim domovima gotove iskljuèivo zato to se plaimo.Kad se ljudi neèega boje, malo je vjerojatno da æe tada opsesivne traiti istinu ili p

okuati prodrijeti do sri nekog problema. U takvu stanju skromnih zahtjeva lako æemosi dopustiti da povjerujemo kako æe neko sredstvo doista »ubiti 99 posto mikroba koji se nalaze u kuæanstvu« ili »dati vidljive rezultate u samo dva tjedna«.Kupovanje mnogih razlièitih proizvoda na je naèin obrane od straha. Ako mislite da ta tvrdnja nije toèna, razmislite koliko se èesto u oglaavanju upotrebljava jezik ratovanja i obrane. Takav naèin oglaavanja potjeèe jo iz doba »hladnoga rata« i èetrdesetia prologa stoljeæa kada su petrokemijski proizvodi prvi put uvedeni na trite.to se krije iza agresivne promidbe 27Od tada smo poèeli vjerovati da mikrobi »prijete« naim obiteljima, »vrebaju« ispod pok zahodske koljke ili kante za otpatke. Stoga se »borimo« protiv mikroba, »ubijamo ih d istrebljenja«, »postavljamo se agresivno« protiv mrlja, »tjeramo« neugodne mirise. Boèoje se nalaze ispod sudopera postaju dio vojske kojom se koristimo u borbi protiv nevidljivih neprijateljskih mikroba koji prijete preuzeti nae domove.

Istim se rjeènikom sluimo kad je rijeè o naem tijelu. Gel upotrebljavamo za »kontrolue, »titimo« svoju kou i »poduzimamo mjere« protiv znakova starenja; upotrebljavamo sro za ispiranje usta koje »ubija bakterije koje mogu uzrokovati naslage na zubima«; upotrebljavamo antiperspirante (sredstva protiv znojenja) da bismo »uklonili« neugodnu vlanost na tijelu.Èak i ako je oglas neizmjerno zabavan, temeljna poruka uvijek je prijetnja - èesto vaem vlastitom samopotovanju. Niste seksualno privlaèna ena sve dok ne kupite upravo j« ampon ili sprej za tijelo. Pravi mukarac upotrebljava upravo »tu« vrstu pjene za banje. Ne brinete se dovoljno za svoju obitelj ili ih izlaete riziku ako ne kupite upravo »taj« antibakterijski sapun. Budite oprezni - ako vae bijelo rublje nije bije


12/98

lo, ljudi æe znati koliko ste lijeni i zbog toga æe vas osuðivati.Plasirati proizvode znaèi dati im jedinstveni identitet. alosno je to je »identitet« e proizvoda namijenjenih potroaèima bolje definiran nego identitet mnogih ljudi koji te proizvode kupuju. U tom smislu, kupovina takvih proizvoda postaje naèin kupovanja veæ gotovog identiteta i podravanje krhkog osjeæaja samopotovanja.Na primjer, moete kupiti skupe dizajnerske marke ili one marke èija imena zvuèe egzotièno jer »vi to zasluujete«, ili pak moete kupiti jeftinije marke jer »znate da to imsla« a vi ste razumna osoba (iako je zapravo mala razlika u sastojcima tih dvaju razlièitih proizvoda; ne zaboravite da je naprosto rijeè o plasiranju robe na trite). sto tako, moete kupiti sredstvo za èiæenje kuæanstva koje obeæava brzo djelovanje bezranja ili najnoviji »instant« ampon, jer ste tip osobe koja voli zabavu i zna da je »t prekratak« da biste tratili vrijeme na èiæenje i pranje kose.Konaèna i jednostavna istina o oglaavanju jest: to je kvaliteta proizvoda nia, to jeveæa i intenzivnija reklamna kampanja. Cesto se dogaða da to je uporaba proizvoda opasnija, to je veæi broj oglasa koji æe vas nastojati uvjeriti kako je taj proizvod dobar za vas. Tako se u28 Upoznavanje sa situacijomreklamama za sredstva za èiæenje zahodskih koljki, koja sadre vri korozivne kemikalii èine glavni izvor trovanja kod djece, redovil prikazuju animirane zahodske koljke koje veselo pjevaju hvalospje\ o tom proizvodu.Ne morate zapravo biti previe zahtjevni da biste uoèili agresr nu promidbu. No morate biti oprezni i svjesni kako ne biste dopusti da vas ta promidba zavara. Osim informacija o sastojcima koji se n; lae u proizvodima koje svakodnevno upotrebljavate, ova knjiga nu( mnoge ideje za izradu jednostavnih alternativnih sredstava na

temelj bezopasnih, osnovnih sastojaka.?Veæina ljudi neposredno reagira na takva zamjenska sredstva t pa »uradi sam« smatrajuæida nisu dovoljno dobra u usporedbi s orig nalnim proizvodima. Takva reakcija, koja se vie oslanja na osjeæaj nego na zdrav razum, nimalo ne iznenaðuje. Industrije koje okreæ milijune funta troe mnogo od tih milijuna kako bi nas uvjerile da s nam one i njihovi proizvodi neophodni za preivljavanje. Ako osjeæat da jednostavni sastojci nisu dovoljno dobri da se obavi posao, taj se Oi jecaj moe pripisati nevidljivoj sili kemijske industrije koja vri tihi, a vrlo djelotvoran, pritisak na vau psihu. Za vlastito dobro, ne obraæa te pozornost na promidbene kampanje.Pojmovi bez znaèenja *Proizvoðaèi i oglaivaèi upotrebljavaju razne pojmove bez prav znaèenja kako bi uvjerilotroaèe da potroe novac. elite li donijc svjesne odluke o proizvodima koje upotreblj

vate, poznavanje takvii pojmova moglo bi vam pomoæi. U nastavku su navedene najèeæ tvrnje koje se upotrebljavaju za zbunjivanje i odvraæanje pozornosi potroaèa sa stvarnih pitanja sigurnosti i djelotvornosti proizvoda.i "Pr'it^oclan

iSvijet oglaavanja je prisvojio rijeè »prirodno« kao jedno od sve jih glavnih oruða proe. Velik broj ljudi osjeæa se mnogo sigurnij kad tu rijeè vidi na etiketi boèice - kao da samo tiskanje te rijeèi auto matski jamèi prirodne sastojke. Za osobne i kuæanskeproizvode n postoji zakonska definicija koja bi odreðivala to bi bilo to »prirodno« S emièareva gledita kemikalija moe biti »prirodna« ili èak »organ ska« ako njene molekugljik (osnovu svih oblika ivota nto se krije iza agresivne promidbe 29Zemlji). Nema veze to ona pritom moe biti otrovna. S proizvoðaèeva gledita »prirodno

aèiti sve to pomae prodaji proizvoda.Prirodna sredstva za osobnu higijenu trebaju sadravati samo jedan posto uistinu prirodnih sastojaka kako bi zasluila taj naziv. Proizvod se takoðer moe oglaavati kaoprirodan ako su stvarni sastojci »identièni prirodnim« sastojcima (drugim rijeèima, sinetièke kopije prirodnih tvari). Neki prirodni proizvodi mogu sadravati sastojke koji uopæe nisu prirodni, to dovodi do toga da se rijeè »prirodan« toliko zloupotrebljava ne moemo legitimno optuiti i uperiti prst na velike korporacije, a istovremeno traiti utjehu u proizvodima manjih proizvoðaèa.Otiðite u bilo koju trgovinu zdrave hrane i drugih proizvoda pa dobro pogledajte njihova »prirodna« sredstva za osobnu higijenu i proizvode za kuæanstvo. Uglavnom su pr


13/98

oizvedeni od istih sastojaka kao i njihovi ire dostupni konvencionalni alternativni pandani, ali su zamaskirani uvjerljivom promidbom. Dobar primjer za to bio bi »na-trijev lauril sulfat (iz kokosovih oraha)«. Nemojte tome vjerovati - nat-rijev lauril sulfat je natrijev lauril sulfat. Bez obzira na porijeklo, to je jo uvijekotar sintetièki deterdent. Isto vrijedi i za sve deterdente na bazi bilja, iako u odosu na proizvode na bazi nafte imaju odreðene ekoloke prednosti.BlagDanas je blagost zamijenila moæ èiæenja kao glavna znaèajka u prodaji mnogih vrsta prooda na bazi deterdenta. Taj je trend proi-zaao iz èinjenice da su deterdenti jedan o najèeæih izvora nepoeljnih konih reakcija. Kako je veæina deterdenata (osobito kuæisoko koncentrirana, nijedan od njih nije nikada potpuno blag. Umjesto toga, veæina proizvoda u biti predstavlja kompromis. Osobe zaduene za izradu formule proizvoda jo uvijek poèinju razvijati proizvod poèinjuæi s otrim deterdentom ili surfaktanto to je natrijev lauril sulfat (SLS), a naknadno ga kombiniraju s blaim deterdentima i ostalim sastojcima koji æe izmijeniti vidljivi uèinak deterdenta na kou i kosu. Ionièno je to neke od kemikalija koje se upotrebljavaju za ublaavanje jaèih deterdenatakoðer èesto izazivaju nadraenost koe.30 Upoznavanje sa situacijomMnogi se proizvodi danas oglaavaju kao hipoalergenski. »Hipo znaèi »sub« ili »ispod«, poalergenski« ne znaèi da je proizvoc »bez alergena«, nego da »sadri niu razinu poznargena«. Ni postoje propisi koji bi odreðivali to je alergen, iako je tijekom godin; na temelju pritubi i nezadovoljstva potroaèa odreðeno koji su naj èeæi koni alergeniici, sredstvima za osobnu higijenu i pro izvodima za kuæanstvo. Isto tako, ne postoje slubene smjernice z; proizvodnju hipoalergenskih proizvoda. Nadalje, hipoaler

genski pro izvod svejedno moe na neki drugi naèin biti potencijalno kancerogei ili tetan za ljudsko zdravlje.1

mirisa^

Alergija na mirise najèeæi je uzrok dermatitisa izazvanog dodf rom. Mnoge æe osobe kupti proizvod bez mirisa jer su sklone alergij skim reakcijama na mirise ili zato to ele smanjiti kolièinu parfem; koje svakodnevno upotrebljavaju. Ta æe skupina ljudivrlo vjerojatne nasjesti na natpise »bez mirisa«.Èak i proizvodi bez mirisa mogu imati zamjetan miris. Razlog to me je to mnogi proizvodi bez mirisa, iako ne sadre parfeme, mogi sadravati sirovine od kojih nastajemiris i koje se èesto stavljaju u pro izvod kako bi se maskirao neugodan miris drugih kemikalija. Takv proizvodi mogu ukljuèivati i »biljne ekstrakte«, na primjer ruino

ulje ulje èajevca ili kamilice, za koje je ustanovljeno da mogu biti znaèajar, izvor alergijskih reakcija kod osjetljivih osoba. .'Ako elite biti sigurni da proizvod ne sadri nikakav miris, mo rate dobro proèitati oznaku na proizvodu kako biste bili sigurni da nt sadri biljne ekstrakte ili nekedruge potencijalne alergene. Uporabe proizvoda bez mirisa samo je polovièno rjeenje za osjetljive osobe. Iako veæina proizvoda bez mirisa ne sadri boje, nisu ba svi takvi. Koz metièke boje su takoðer znaèajan izvor alergijskih reakcija, kao to ]z dermattis.Bioloki razgmdiv :\Tvrdnja da su sapuni u obliku praka i sredstva za osobnu higijenu bioloki razgradivi moe obmanjivati na razne naèine, ne same zato to rijetko predstavlja etièku odlukui/ili promjenu na bolje u razvijanju takvih proizvoda. Za gotovo svaki proizvodmoe se tvrditi dc

to se krije iza agresivne promidbe 31je bioloki razgradiv sve dok se s vremenom moe razgraditi na sastavne dijelove koji se nalaze u prirodi. Nevana je èinjenica to ti sastavni dijelovi mogu biti otrovni spojevi, kao to je iva.Tvrdnja da je proizvod bioloki razgradiv takoðer je obmanju-juæa iz drugih razloga. Bioloki razgradive tvari poput hrane i liæa raspadaju se i trunu kad doðu u dodir sa zakom, vlagom, bakterijama i ostalim elementima. Ostali proizvodi, poput plastiènih boca u kojima se nalaze proizvodi koje kupujemo, fotorazgradivi su, to drugim rijeèima znaèi da se mogu razgraditi na manje dijelove izloi li ih se dovoljno jakoj sunèevoj svjetlosti.


14/98

Smetlita na kojima zavri veæina naeg kuæanskog otpada zakonom su osmiljena tako da aju minimum sunèeve svjetlosti, zraka i vlage. Tako se u teoriji sprjeèavaju tvari koje uzrokuju oneèiæenje da dospiju u zrak ili zalihe pitke vode. No s druge strane, time se u velikoj mjeri usporava proces raspadanja. Èak i za organske tvari poput papira i hrane mogu proæi desetljeæa prije nego to se raspadnu na smetlitu.Ne postoji niti jedno vladino tijelo koje bi pratilo bioloku razgra-divost kuæanskih proizvoda kao to su deterdenti. EU nije dala nikakve preporuke u vezi sa sastojcima koje bi sintetièki deterdenti trebali ili ne bi trebali sadravati. Zapravo se èin kako je proizvoðaèima de-terdenata ostavljeno na volju da sami provode kontrolu vlastitih proizvoda. Iako mnogi proizvoðaèi opisuju osnovna sredstva za èiæenje na oznaci d kojih se mnoga èine dovoljno bezopasna i moda su èak bioloki razgradiva - s druge srane, èesto uopæe ne spominju boje, mirise i konzervanse koji mogu imati tetniji utjecaj na okoli kad se naðu u sustavu otpadnih voda. Na oznakama se takoðer ne spominjeda neki deterdenti, poput alkil fenola, mogu uzrokovati poremeæaj endokrinog sustava te da mogu, kad se jednom naðu u zalihama vode, predstavljati opasnost za cjelokupni ivotinjski svijet.Bioloki razgradive proizvode kupujemo jer pretpostavljamo da su manje ekoloki tetni od ostalih proizvoda. No, pomislimo li na buduænost, moda bismo trebali biti zahtjevniji kad su u pitanju proizvodi koje upotrebljavamo. Ne samo to bi oni trebalibiti bezopasni za okoli, nego bi takoðer trebali biti bezopasni za bioloki svijet. Kako smo i sami bioloka biæa, to bi nam trebalo biti najvanije.32 Upoznavanje sa situacijom.Ai-vH bakterijski

^

Napisi o antibakterijskim svojstvima na sapunima i kuæanskim deterdentima jo su jedna velika obmana. Proizvod se moe nazvati antibakterijskim ako sadri sastojke za koje se zna da u laboratorijskim uvjetima unitavaju bakterije. No, mi ne ivimo u laboratorijima.Zapitajte se: koliko vam je vano da posebne tvari u vaim sredstvima za osobnu higijenu i kuæanskim proizvodima uklanjanju opasne bakterije? Mikrobi koje susreæete u svojem domu vrlo vjerojatno ne predstavljaju opasnost ni za kojeg èlana vae obitelji - èak ni za dojenèad i malu djecu. Vjerojatno ste na veæinu tih bakterija veæ postali muni.Bakterije su programirane za preivljavanje. Nesmotreno bacanje antibakterijskih sredstava na njih pokazalo se nepotrebnim jer ih to samo èini jaèima, a ne slabijima. Na primjer, u bolnicama se pokazalo nemoguæim ubiti sve mikrobe u zraku, iako seu njima upotrebljavaju neka od najmoænijih antibakterijskih sredstava za èiæenje na sv

jetu. Danas su u bolnicama najopasnija prijetnja zdravlju bolesti koje se prenose hranom i bakterije otporne na antibiotike. Brojke pokazuju da odlaskom u bolnicu imate 10 posto izgleda da iz nje izaðete s bakterijskom infekcijom koju prije niste imali! :Ozbiljno se upitajte: ako najmoæniji antibiotici u najnaprednijim] bolnicama na svijetu vie nisu u stanju ubiti bakterije, zato mislite d^ to moe uèiniti va deterde pranje posuða? j p+HiSuprotno onome to ste èuli, koa i kosa nemaju jasno odreðenu! pH vrijednost, iako je pæenito koa vie kisela nego lunata. PH vri-i jednost se mjeri u rasponu od 0 (vrlo kselo) do 14 (vrlo lunato), prij èemu se vrijednost 7 smatra neutralnom. PH vrijednost »normalne


15/98

ditenja, a potom opet tijekom uporabe tog proizvoda na kosi ili tijelu, i to u skladu s pH vrijednoæu vode u kojoj se proizvod upotrebljava. Èini se kako je sposobnost nekog proizvoda da izazove nadraenost koe neovisna o njegovoj pH vrijednosti. Iako je malo vjerojatno da bi »uravnoteena« pH vrijednost nekog proizvoda mogla ikako utjecati na vae tijelo, kemikalije upotrijebljene kako bi se opravdala »uravnoteena pH vrijednost« proizvoda mogu nadraiti vau kou. Natrijev hidrodioksid, ili luina, do je primjer za to.Bez Ulo^of-luo^ougljiUaPoèetkom 1980-ih dolo je do zabrane uporabe klorofluorouglji-ka (CFC) kao propelanata u gotovo svim aerosolnim proizvodima namijenjenim potroaèima. Danas se hidroklorofluorougljici, ili HCFC, katkad upotrebljavaju kao zamjena za klorofluorougljik. Iako su manje tetni za ozonski omotaè, svejedno uzrokuju njegova oteæenja.Mnogi komercijalni proizvodi koji se nalaze na policama super-marketa oglaavaju se kao proizvodi bez klorofluorougljika ili bezopasni za ozonski omotaè. No trebali biste pozorno pogledati oznaku na proizvodu i zamisliti ne samo ozonski omotaè koji pokriva gornji dio Zemljine atmosfere, nego takoðer donju razinu ozonskog omotaèa. Gornji sloj ozonskog omotaèa titi nas od tetne Sunèeve radijacije. No kad se ozon svori na donjoj razini, na primjer kao posljedica oslobaðanja hidroklorofluorougljika, on stvara smog koji moe prouzroèiti ozbiljne dine probleme.Postoji jo jedna vrsta opasnih, hlapivih organskih spojeva koji se upotrebljavaju kao zamjena za klorofluorougljik u mnogim aerosolnim rasprivaèima i nekim sprejevima na pumpicu. To su butan, pro-pan i izobutan. Sva tri su opasni neurotoksini (otrovne tvari koje djeluju na ivèani sustav). Paljivo proèitajte oznaku ako ne elite ti spojevi uðu u va dom ili doðu u dodir s vaim tijelom.

34 Upoznavanje sa situacijomOpæenito pHzna+i U.ao bezopasni iOPKB - opæenito priznati kao bezopasni (eng. »Generallv Recoj nised as Safe« ili GRAS) - industrijski je pojam, a ne zakonska definic ja. OPKB status nekog proizvodaobièno je odreðen èinjenicom da 5 smatra bezopasnim za uporabu u hrani. Mnoge kemikalije poput boj. aroma i konzervansa, koje se upotrebljavaju u sredstvima za osobnhigijenu i proizvodima za èiæenje, takoðer se upotrebljavaju u proi; vodnji hrane. Meðm, toksiènost odreðene tvari uvelike se mijenja naèinom na koji dolazi na tijelo ili u njega. Za neke naèine konzumac je i ulaska nekih tvari u tijelo uopæe nije predviðeno testiranje tako d primjerice, tvari koje su bezopasne u sluèaju gutanja mogu biti opasr u sluèaju udisanja.

.Industrija mirisa takoðer upotrebljava OPKB status kao pokaz; telj da se tvar bez

opasnosti moe upotrebljavati za davanje mirisa pr< izvodima. Meðutim, OPKB status ne zahtijeva sigurnosno testiran uèinka odreðene tvari na kou, dini ili ivèani sustavrkos èinjen ci da su ti tjelesni putovi glavni naèini ulaska mirisnih proizvoda, naetijelo.Kemikalije koje su bile u irokoj uporabi prije 1. sijeènja 1958. ai tomatski su dobivale OPKB status. No znanost je od tog datuma mn< go uznapredovala.

sDanas znamo da mnoge tvari koje su se nekad smatrale bezi pasnima vie to nisu. Usprkos toj èinjenici, mnoge kemikalije jo s uvijek na OPKB popisu i jo se uvijek upotrebljavaju u mnogim proi. vodima koje svakodnevno upotrebljavamo. Postojeæi zakoni o o: naèavanju proizvoda toliko su neprikladni da potroaèi nikada ne< saznati to doita udiu ili unose u svoje tijelo. testirano na ivotinjama i

Postoji ozbiljan nedostatak informacija potrebnih potroaèima; razmjerima ispitivanja potroaèkih proizvoda na ivotinjama. O naèavanje proizvoda èesto moe vie zbuniti nasniti to pitanj Mogli biste kupiti proizvod za pjenuavu kupku na kojem pie da nitestiran na ivotinjama i zatim pretpostaviti kako dajete svoj obol zal ti prava ivotinja. Ono to oznaka na tom proizvodu vjerojatno ka; jest da gotovi proizvod nije testiran na ivotinjama. Meðutim, moguæe da su pojedine sastojke testirali bilo proizvoðaèi, neovisne tvrtl plaæene da to za njih uèine ili su, to je uobièajenije, ti sastbili teto se krije iza agresivne promidbe 35tirani na ivotinjama mnogo godina prije nego to su se aktivisti za prava ivotinja o


16/98

rganizirali u djelotvorne skupine.Ono to treba zapamtiti jest da se svi raspoloivi podaci o sigurnosti potroaèkih proivoda temelje na podacima o ivotinjama. Na ivotinjama nisu testirane samo tetne kemikalije. Negdje u svijetu, upravo u ovom trenutku, postoje ljudi koji testiraju èenjak na ivotinjama ili im daju neogranièene kolièine vode kako bi vidjeli to æe se dogoi. Vrlo je malo proizvoda za koje se moe reæi da na ovaj ili onaj naèin nisu testirani na ivotinjama.Nemojte se takoðer previe opustiti niti kada je rijeè o prirodnim proizvodima na kojima pie da nisu testirani na ivotinjama, a proizvele su ih male »ekoloke« tvrtke. Onea imaju najbolje namjere, no mnogi od tih proizvoda sadre posve iste otrovne kemikalije koje nalazimo u obiènim proizvodima. Osim toga, mnogi su od tih proizvoda izgradili svoju reputaciju zatitnika prava ivotinja zahvaljujuæi velikim proizvoðaèimaji su u njihovo ime testirali proizvode na ivotinjama (i zbog toga bili izloeni kritikama).Na kraju, uzmite na znanje da se tvrdnja »nije testirano na ivotinjama« ne odnosi na roku praksu post-marketinkog testiranja na èovjeku, koji se u tom sluèaju nalazi u poloaju testiranih ivotinja.3. poglavljePROBUDITE SE OSJETITE KEMIKALIJETrnKad biste trebali birati, biste li radije ivjeli u blizini petrokemij-i skog postrojenja ili tvornice parfema? Logièno, svi znaju da bi biloj opasno ivjeti u blizini petrokemijskog postrojenja. Takva bi tvornical proizvodila opasan otpad i uzrokovala oneèiæenje, za to je poznatoj da moe prouzroèiti ozbiljne zdravstvene problem

tim, ono stoj malo tko zna jest to da se moderni parfemi gotovo u cijelosti proizvo-j de od petrokemikalija. Jo vie zabrinjava to to se mnoge od tih kemi-" kalijasmatraju opasnim otpadom.Industrija mirisa povezana je s gotovo svakim vidom naega^ ivota. Pogledajte nekoliko televizijskih reklama i ubrzo æete posta ni svjesni kako se mirisu/aromi odreðenog proizvoda posveæuje veæa po-i zornost negoli njegovoj djelotvornosti. Industrijaparfema vrijedi vie] milijardi funta, a zastrauje to to unatoè sve brojnijim dokazim o tet-i nim posljedicama petrokemijskih mirisa nitko ne regulira njihovu upo-i rabu.Ako je proizvodnja parfema nekada bila umjetnost, danas je iskljuèivo znanost, i to vrlo profitabilna znanost. Proizvoðaèi su veæi odavno iz proizvodnje izbacili uporabu prirodnih sastojaka. Danas sei umjesto njih u kozmetiku, kuæanske proizvode kaoi u hranu, u kojoj* ih se naziva okusima ili aromama, stavljaju sintetièki mirisi.

Arome sei takoðer èesto upotrebljavaju u duhanskoj industriji kao aditivi za ciga-i rete u svrhu poboljanja njihova okusa, posebice onih vrsta cigaretajProbudite se i osjetite kemikalije 37koje sadre manje katrana i nikotina, te kako bi miris cigaretnoga dima bio ugodniji (iako ne manje tetan) nepuaèima.Nekoliko tisuæa razlièitih kemikalija upotrebljava se u proizvodnji mirisa; 95 posto njih dobiva se iz nafte. Za manje od 20 posto kemikalija, koliko ih je dosad zaista bilo testirano s obzirom na tetnost, utvrðeno je da ih je veæina otrovna za ljude. One ukljuèuju derivate benzena, aldehide i mnoge druge poznate toksine i tvarikoje poveæavaju osjetljivost te koje mogu prouzroèiti rak, oteæenja kod novoroðenèadi,meæaje sredinjeg ivèanog sustava i alergijske reakcije.Razumijevanje naeg osjetila mirisaMiris i kemijsko otkrivanje bitni su za preivljavanje veæine ivih biæa. ivotinjama o

tilo mirisa slui za pronalaenje hrane, parenje i zatitu. Dojenèadi osjetilo mirisa pmae da lake naðu majèine grudi. No, kod odraslih se osoba veza izmeðu osjetila mirisaopstanka smanjila kako je na ivot postajao sve manje ovisan o sposobnostima lovljenja i bjeanja od grabeljivaca. U dananje vrijeme ne obraæamo veliku pozornost na vat mirisa u svakodnevnom ivotu. Bez obzira na to, nae je osjetilo mirisa vie tisuæa pta otrije od osjetila okusa te nam jo uvijek moe pruiti mnogo informacija o naoj oini.Kada reagirate s gnuanjem na neugodan miris, u stvari reagirate na upozorenje svojega tijela koje vam poruèuje da ne biste trebali udisati kemikalije koje se nalaze u zraku. No, ako ste u vlaku punom ljudi, uredu ili hodate ulicom, moda neæete im


17/98

ati izbora - disat æete ili umrijeti. Stoga poèinjete ignorirati upozorenje svojegatijela. No cijenaNjune stanice se lako zamaraju. Kada su due vrijeme izloene nekome mirisu, percepcija tog mirisa se smanjuje. To je jedan od razloga zato je teko osjetiti miris parfema na vlastitu tijelu, èak i kada va parfem gui sve ostale osobe nazoène u prostorij. Svakoga dana dolazimo u dodir s golemom kolièinom razlièitih parfema i mirisa, u tolikoj mjeri da naa osjetila postaju preplavljena informacijama o mirisima te ihstoga ne mogu sve obraditi. Kada do toga doðe, ona se jednostavno iskljuèe. Takvo otupljivanje osjetila mirisa moe nas dovesti u opasan poloaj, dodatno nam oteavajuæi svaranje veze izmeðu mirisa u naoj okolini i zdravstvenih tegoba koje bismo mogli imati.38 Upoznavanje sa situacijomtog negiranja moe biti kronièno trovanje niskom razinom hlapivih kemikalija, to moe mati sveobuhvatne posljedice na tijelo i um. <Nos je kemijski receptor. Kad osjetite miris, vi u stvari osjeæate kemikalije od kojih se taj miris sastoji. Kada diete na nos, hlapive molekule nalaze put do vaihnjunih receptora. Ti receptori vode do ivaca izravno povezanih s limbièkim sustavomu mozgu. iLimbièki sustav nalikuje na sloenu telefonsku centralu smjetenu u mozgu. Pomoæu te »tfonske centrale« reguliraju se mnoge tjelesne funkcije, ukljuèujuæi osjeæaje, nagon, hoimièno kretanje, spavanje, luèenje hormona te interpretaciju i drugih osjetila osimosjetila mirisa. Kemikalije koje udiete nita ne moe zaustaviti na putu dc mozga. One zapravo brzo i lako prelaze »prepreku izmeðu krvi i mozga« - gusto poploèanu unutranstijenku mozgovnog krvoilnog sustava, koji doputa prolazak energijom bogatoj gluko

zi, istovremene ne proputajuæi veæinu drugih tvari.jOpæenito govoreæi, zakoni o oznaèavanju proizvoda ne zahtijevaju od proizvoðaèa da otkr koji su mirisi upotrijebljeni u njihovirr proizvodima i od èega se ti mirisi sastoje. To se smatra njihovim vlasnitvom ili »poslovnom tajnom«. Ipak, s obzirom na to da mirisi mogi. brzo i lako prodrijeti u limbièki sustav, a ujedno mogu imati sveobuhvatne toksiène posljedice, potroaèi bi trebali imati puno pravo znat koji se sastojci nalaze u njihovim omiljenim parfemima i mirisima koj se upotrebljavaju u sredstvima za osobnu higijenu i kuæanskim proiz; vodima.Djelovanje na zdravlje iPostoje mnogi dokazi koji upuæuju na to da mirisi koje udiemc mogu prouzroèiti izravne popratne pojave. Dio kozmetièkih proizvo da i proizvoda za pranje rublja koji èine mirisi takoðer je glavni uzrol nadraene koe i alergijskih reakcija na te proizvode.

Rijeè je najèeæt o lokalnim reakcijama uzrokovanim izravnim dodirom proizvoda : koomeðutim, koni osipi mogu se pojaviti kod osjetljivih osobi bez obzira na to je li miris uopæe doao u izravan dodir s koom.Kojiput se tetni uèinci pojavljuju tek nakon dugo vremena Kronièni problemi uzrokovani raznim mirisima ukljuèuju astmu, gla vobolje (ukljuèujuæi migrene), odsutnost duha,nesposobnost koncen triranja, promjene raspoloenja, vrtoglavicu, muèninu, kratkotrajaiProbudite se i osjetite kemikalije 39to se nalazi u parfemu? Koliko tetan moe biti? Razmotrite sastojke ovog »vjeènog« la cvjetnog parfema poznata kreatora: izo E super, lilial, benzil salicilat, dietil ftalat, beta-ionon, liral, alfa-terpineol, piperonal, galaksolid 50, metildihidrojasmonat, linalil acetat, CIS-3-hekse-nil salicilat, eugenol, etil linalol, ciklopentadekanolid, linalol, alfa-ionon, benzil acetat, geranil acetat, oktanol

7-hidroksi-3,7-dimetil-, 2-buten-l-ol, 2-etil-4(2,2,3-trimetil-3-ciklopenten-l -yl)-, benzenetanol, 1,3-benzodioksol, 5-(dietoksimetil)-, 1 -ciklohekse-1 -butanol 4-(dietoksimetil)-.alfa.,.alfa.-di-metil-, 2-buten-l-one, l-(2,6,6-trimetil-l-cikloheksen-l-yl)-, benzaldehid, 4-hidroksi-3-metoksi-, fenol, 2-metoksi-4-(l-propenil)-, fenol, 2-metoksi-4-(l-propenil)-,2-oktanol,8,8-dietoksi-2,6-dimetil-, 2-propen-l-ol, 3-fenil-, 6-ok-ten-3-ol, 3,7-dimetil-, acetat, 6-okten-3-ol, 3,7-dimetil-, 7-okten-4-one, 2,6-dimetil-, octena kiselina, (cikloheksiloksi)-, 2-propenil ester, 2,6-oktadi-en-l-ol, 3,7-dimetil-, fenol, 2,6-bis(l,l-dimeti-letil)-4-metil-, benzaldehid, 4-metoksi-, benzenmetanol, 1,3,6-oktatrien, 3,7-dimetil-, benzojeva kiselina, 2-hidroksi-, etilni ester.


18/98

Romantièno, zar ne? U SAD-u skupina za zatitu okolia podnijela je peticiju Saveznojupravi za hranu i lijekove (eng. Food and Drug Administration ili FDA) zahtijevajuæi da taj parfem zabrani. Taj smo parfem ovdje izabrali kao primjer jer predstavlja tipiène sastojke koje nalazimo u svim parfemima (njegovi su sastojci takoðer uobièajeni za ostale mirisne proizvode, kao to su deterdenti za pranje rublja i sredstva za osobnu higijenu). Od 41 sastojka 33 njih (80 posto) nema odgovarajuæe podatke o sigurnosti. to se tièe preostalih sastojaka, podaci upuæuju da su otrovni, izazivaju nadraenost, oteæuju sredinji ivèani sustav te da su kancerogeni. Prituba upuæeneljila se na èinjenici da nije utvrðena sigurnost nijednog sastojka tog parfema prikladnim ispitivanjem. Shodno tome, ta je skupina za zatitu okolia eljela vidjeti upozorenje na tom (i svim ostalim parfemima na tritu) koje bi glasilo: Upozorenje - sigurnost ovog proizvoda nije utvrðena.gubitak pamæenja, nemir, razdraljivost, depresiju, pospanost, letargiju i bolove usinusima. Neki znanstvenici vjeruju da ulazak hlapivih kemikalija u limbièki sustav takoðer ima vanu ulogu kod pojave viestruke kemijske osjetljivosti (eng. multiplechemical sensitivity ili MCS).Istraivanja su pokazala da udisanje kemikalija koje se nalaze u mirisima mogu prouzroèiti probleme s krvotokom u mozgu. Promjene elektriène aktivnosti u mozgu takoðerse mogu pojaviti uslijed izloenosti tim kemikalijama. S obzirom na to, ne iznenaðuje nas to oso-I40 Upoznavanje sa situacijombe osjetljive na kemikalije èeæe obolijevaju od psihièkih poremeæaja; od ostalih ljudiPored udisanja mirisa postoji moguænost njihova upijanja krozi kou. Sto proizvod ko

ji upotrebljavate ima veæe svojstvo ublaivanja^ (kreme za kou, tekuæi dezodoransi na uglicu itd.), to je veæa mo-i guænost upijanja. Mirisi u krvi mogu brzo postiæi visoku razinu zasiæenosti, ali sporo naputaju tijelo. Kada kemikalije sadrane u mirisuj prodru u kou, mogu prouzroèiti promjenu boje unutranjih organaJ Takoðer mogu imati tokso djelovanje na jetru i bubrege. Druge! kemikalije u mirisu nakupljaju se u masnome tkivu i polako sej vraæaju u tjelesni sustav ili se prenose na djecu majèinim mlijekom.Tvari koje imaju ugodan miris skloni smo doivljavati kao bezopasne, a one koje imaju neugodan miris kao tetne. No u stvarnosti nije uvijek tako. Mnoga toksièna otapala imaju slatkast miris koji nije neugodan, ali svejedno mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Godine 1991. Agencija za zatitu okolia (EPA) ustanovila jeda je toluen, otrovni hlapivi organski spoj slatkasta mirisa, jednako prisutan u trgovinama s autodijelovima kao i odjelima robnih kuæa na kojima se prodaju parfe

mi i mirisi. Toluen moe uzrokovati rak i oteæenje sredinjeg ivèanog sustava pa ga j oznaèila kao »tetni otpad«.Tko je ugroen?Sintetièki mirisi najvie ugroavaju ene i djecu. Djeca i dojenèadj diu bre, manja sihovo je osjetilo mirisa otrije. Kod djece je ra-l zina izloenosti kemikalijama veæa u odnosu na njihovu tjelesnu tei-; nu. Djeèja koa je i tanja, to znaèi da se te tvalake upijaju. Ukratko^ kad se dijete i odrasla osoba izloe istoj otrovnoj tvari, izloenost djes teta je veæa.

\Letimièan pogled na sve mirisne proizvode koje upotrebljavamo! za njegu djece je otrenjavajuæi: kreme, masti, talkovi, pelene, sapu« za pranje rublja, omekivaèi tkaninsredstva za dezinfekciju, proizvod di za pjenuavu kupku, amponi, kreme za zatitu od sunca, sapuni^ proizvodi za njegu koe s mirisom mentola te zubna pasta samo su n

e-; ki od primjera. jU proljeæe 2000. Skupina za podrku hiperaktivnoj djeci (engi Hyperactive Children's Support Group) u Velikoj Britaniji objavila jeProbudite se i osjetite kemikalije 41nimljivu anketu. Doli su do zakljuèka da su parfemi i obojeni proizvodi u kuæanstvu povezani sa znatnim tetnim uèincima na ponaanje djece.Ustanovili su da je 45 posto djece imalo reakcije na parfeme; 80 posto ih je imalo probleme s bojama koje se nalaze u lijekovima; 53 posto je imalo probleme s konzervansima u lijekovima; 58 posto je reagiralo na obojenu pastu za zube; 41 po


19/98

sto je reagiralo na obojene proizvode za pjenuavu kupku.ene takoðer pripadaju riziènoj skupini. Tijelo im je opæenito manje i ima veæi omjer mih tvari u odnosu na mukarce. Mnoge se otrovne kemikalije pohranjuju u masnome tkivu. Osim toga, ene u prosjeku upotrebljavaju vie sredstava za osobnu higijenu i kuæanskih sredstava za èiæenje nego mukarci te stoga imaju veæe izglede da budu izloekolièini mirisa. Ti se mirisi udiu i upijaju kroz kou. Stoga ne iznenaðuje èinjenicae koje rade kod kuæe imaju 54 posto veæe izglede za dobivanje raka od onih koje rade izvan kuæe.Èinjenica da su miris i udisanje tako izravno povezani s mozgom dijelom objanjava razorne uèinke udisanja ljepila i mrkanja kokaina. Ako uzmemo udisanje ljepila kao primjer, svi znamo da djeca koja udiu ljepilo i otapala mogu postati bezvoljna i nasilna, imaju slabu koncentraciju, pate od grèeva ili èak padaju u komu. Otapala u ljepilima ista su kao i ona koja se upotrebljavaju u mirisima. Moda se pitate koja je onda razlika izmeðu noenja parfema i udisanja ljepila? Naravno, rijeè je o razini koncentracije u proizvodu. No osim toga, odgovor je jednostavno da industrija parfema ima bolju marketinku strategiju od tinejdera ovisnog o drogi.Iako je 1994. vlada Velike Britanije najavila nakanu da istrai prisutnost duikovih mousa u komercijalnim proizvodima, te se kemikalije jo uvijek nalaze u prodaji. Jednom kada uðu u tijelo, duikovi mousi, koji se takoðer nazivaju ksileni, mous tibet, mous ambrette, mous moskene, mous ketone i mous xylene, kao i neki mousi koji nedre duik, pohranjuju se u masnome tkivu, odakle vrlo teko nestaju. Kancerogeni su i potencijalno mogu izazvati poremeæaj endokrinog sustava. Èesto su se upotrebljavali u prascima za pranje rublja sve do prije nekoliko godina. Premda je njihova uporaba velikim dijelom postupno ukinuta, duikovi mousi jo se uvijek upotrebljavaju u

sapunima i drugim proizvodima za kuæanstvo i osobnu njegu irom Europe i ostatka svijeta. U anketi provedenoj u Njemaèkoj 1997. od 72 uzorka krvi ispitanika, 66 (91 posto) ih je sadravalo znaèajne kolièine duikovih mousa.42 Upoznavanje sa situacijomKako se rijeiti navike u potrebi java nja mirisa iMi smo zaljubljeni u mirise. Upotrebljavamo ih na svom tijelu,) na kuænim ljubimcima, naoj djeci, pokuæstvu, odjeæi i veæini stvari ko-j je se nalaze u naim domovima. ljubav prema mirisima omoguæila i je oglaivaèima da prevare potroaèe povezivanjem mir s poeljnim? osobinama i osjeæajima kao to su ljubav, seksepilnost, svjeina, nevi-i ost i divlji, neovisni duh. Ta je poruka tako uvjerljiva da neke osobe j misle kako ne mogu biti privlaène ako ne nose neki miris. Naa ljubavi prema mirisima èak nas je motivirala da vjerujemo proizvodima koji] obeæavaju neku vrstu »aromaterapije za na dom« koja æe nam promi-; jeniti ivot.

\To je nezdrava, ali ne i neophodna opsesija. Svatko od nas moe \ smanjiti broj sintetièkih mirisa s kojima svakoga dana dolazi u dodir.; Ako vam treba malo dodatne motivacije kako biste smanjili uporabu j mirisa, razmotrite zabiljeene posljedice na zdravlje nekih od kemika-i lija koje se najèeæe nalaze u mirisnim proizvodima.

I> Aceton se nalazi na popisima »tetnog otpada« nekolicine vladi- j nih organizacija. Taj je spoj prvenstveno depresor sredinjeg] ivèanog sustava i moe izazvati osjj suhosti u ustima i grlu,-vrtoglavicu, muèninu, lou koordinaciju, nejasan izgovorrijeèi,! pospanost te, u sluèaju ekstremne izloenosti, komu. Nalazimo ] ga u kolonjskoj vodici, tekuæini za pranje posuða, deterdentima ] i odstranjivaèima laka za nokte.

j> Benzaldehid djeluje kao lokalni anestetik i depresor sredinjega ivèanog sust

ava. Moe izazvati nadraenost usta, grla, oèiju, i koe, pluæa i eluèano-crijevnoga tuzrokujuæi muèninu i: bolove u trbuhu. Takoðer se pokazalo da uzrokuje oteæenja bub- jga. Nalazimo ga u parfemima, kolonjskoj vodici, laku za kosu, ¦ izbjeljivaèu rublja, dezodoransima, deterdentima, vazelinskomi losionu, kremi za brijanje, amponima, krutim sapunima i de-j terdentima za pranje posuða.

j> Benzil acetat oneèiæuje okoli, a ujedno je kancerogena tvar kojaj se povezujes pojavom raka guteraèe. Njegove pare nadrauju ] oèi i dine putove, a takoðer se upioz kou uzrokujuæi tet- i ne posljedice na èitav tjelesni sustav. Nalazimo ga u parfemma,]


20/98

Probudite se i osjetite kemikalije 43kolonjskim vodicama, amponima, omekivaèima tkanine, stick-wp osvjeivaèima zraka, tek za pranje posuða i deterdentu, sapunima, laku za kosu, izbjeljivaèu, losionu za poslije brijanja i dezodoransima.Benzil alkohol nadrauje gornji dio dinih putova. Moe uzrokovati glavobolju, muèninu,povraæanje, vrtoglavicu, pad krvnoga tlaka, slabljenje sredinjeg ivèanog sustava i, utekim sluèajevima, smrt uslijed zakazivanja dinih putova. Nalazimo ga u parfemima, kolonjskim vodicama, sapunu, amponu, odstranjivaèu laka za nokte, osvjeivaèima zraka, zbjeljivaèu za rublje i deterdentu, vazelinskom losionu, dezodoransima i omekivaèima kanina.Kamfor izaziva lokalnu nadraenost i ubrzani rad sredinjeg ivèanog sustava te se lakoupija kroz tjelesna tkiva. Udisanje moe izazvati nadraenost oèiju, nosa i grla te uzrokovati vrtoglavicu, smetenost, muèninu, grèenje miiæa i grèeve. Kamfor nalazimo u pamima, kremi za brijanje, laku za nokte, omeki-vaèu tkanine, deterdentu za pranje posuða i stickup osvjeivaèu zraka.Etanol je uvrten na popis »opasnog otpada« Agencije za oèuvanje okolia (EPA). Èak i moncentracija etanola uzrokuje poremeæaje sredinjeg ivèanog sustava, a ujedno izaziva adraenost oèiju i gornjeg dijela dinog sustava. Udisanje njegovih para ima iste uèink kao i njegovo unoenje u organizam gutanjem. Te posljedice ukljuèuju poèetni stimulirajuæi uèinak praæen pospa-noæu, oslabljenim vidom, gubitkom miiæne koordinacije i otu Nalazimo ga u parfemima, laku za kosu, amponima, omekivaèima tkanina, tekuæini i detrdentima za pranje posuða, deterdentu za pranje rublja, kremi za brijanje, sapunima, vazelinskom losionu, osvjeivaèima zraka, laku za nokte, odstranjivaèu laka za nokte, bojama i odstranjivaèu lakova.

Etil acetat se nalazi na popisu »opasnog otpada« Agencije za oèuvanje okolia (EPA). Nakotik je koji moe izazvati nadraenost oèiju i dinog sustava. Moe uzrokovati glavobo i otuplje-nost. Uklanja masnoæu iz koe i moe uzrokovati njezino suenje44 Upoznavanje sa situacijomi ispucalost. U ekstremnim sluèajevima moe uzrokovati anemiju s leukocitozom i otetiti jetru i bubrege. Nalazimo ga u losio-nima za poslije brijanja, kolonjskim vodicama, parfemima, amponima, lakovima za nokte, odstranjivaèima laka za nokte, omekivaèima tkanina i tekuæini za pranje posuða.iLimonen je tvar koja izaziva rak, nadraenost koe i oèiju te alergije. Nalazimo ga uparfemima, kolonjskim vodicama, spreju za dezinfekciju, krutom sapunu, kremi zabrijanje, dezodoransima^ laku za nokte, odstranjivaèu laka za nokte, omekivaèu tkanine, tekuæini za pranje posuða, osvjeivaèima zraka, losionu za posln je brijanja, izbjel

ivaèu, boji i odstranjivaèu laka. \Linalol je narkotik koji izaziva poremeæaje sredinjeg ivèanog sustava. Pokazalo se dalinalol moe uzrokovati smrtonosne res- piratorne smetnje, slabu miiænu koordinaciju,smanjenu spontanu motornu aktivnost i depresiju. Ispitivanja na ivotinjama pokazala su da takoðer moe tetno djelovati na rad srca. Nalazimo ga u parfemima, kolonjskoj vodici, krutome sapunu, sam-] ponima, losionu za ruke, odstranjivaèima laka za nokte, laku zal kosu, deterdentu za rublje, tekuæini za pranje posuða, vazelin^ skom losionu, osvjeivaèima zraka, izbjeljivaèu u prahu, omeki-; vaèima tkanina, kremi za brnje, losionu za poslije brijanja i de-1 zodoransima u krutome stanju.Metilen klorid je Uprava za hranu i lijekove (eng. Food and Drug Administrationili FDA) 1988. zabranila, no provedba te zabrane: nije bila moguæa zbog zakona o poslovnim tajnama koji tite ke-> mijsku industriju mirisa. Nalazi se na popisu »opasnog otpada«-nekolicine vladinih organizacija. Tvar je koja izaziva rak i pore- i m

eæaje sredinjeg ivèanog sustava, a upija se i pohranjuje u. masnim naslagama u tijelu Njegovom metabolizacijom nastaje^ ugljièni monoksid, pa se smanjuje sposobnost krvi da prenosi ki-; sik. Ostali tetni uèinci ukljuèuju glavobolju, smetenost, obam- irlost, razdraljivost, umor, peckanje u udovima. Nalazimo ga u; amponima, kolonjskoj vodici, boji i odstranjivaèima laka. '¦',a-Pinen je tvar koja poveæava osjetljivost organizma i oteæuje! imunoloki sustav. Nalzimo ju u krutim i tekuæim sapunima,;Probudite se i osjetite kemikalije 45kolonjskoj vodici, parfemima, kremi za brijanje, dezodoransima, tekuæini za pranje posuða i osvjeivaèima zraka.


21/98

g-Terpinen uzrokuje astmu i poremeæaje sredinjeg ivèanog sustava. Nalazimo ga u kolonskoj vodici, parfemima, sapunima, kremi za brijanje, dezodoransima i osvjeivaèima zraka.a-Terpineol izaziva jaku nadraenost sluznice; udisanje te tvari u pluæa moe dovestido njihove upale ili èak smrtonosnog edema. Takoðer moe izazvati ivèanu nadraenost, ak miiæne koordinacije, hipotermiju, slabljenje sredinjeg ivèanog i dinog sustava tvobolju. Znanstveni podaci upozoravaju da je viestruki i dugotrajni dodir s koom opasan. A-terpinol nalazimo u parfemima, kolonjskoj vodici, deterdentu za pranje rublja, iz-bjeljivaèu u prahu, izbjeljivaèu za rublje, omekivaèima tkanina, stickup osveivaèima zraka, vazelinskim losionima, sapunima, laku za kosu, losionu za poslije brijanja i roll-on dezodoransima (tj. dezodoransima na kuglicu).Opaska br. 1: poremeæaji sredinjeg ivèanog sustava ukljuèuju multiplu sklerozu, Parkinovu bolest, Alzheimerovu bolest i sindrom iznenadne smrti dojenèadi.Opaska br. 2.: postoji sedam drugih kemikalija koje se nalaze meðu 20 kemikalija koje se najèeæe upotrebljavaju u proizvodnji mirisa, a to su: 1,8-cineol, b-citronelol, b-mircen, nerol, ocimen, b-fenetil alkohol, a-terpinolen. Podaci o sigurnostitih kemikalija ne postoje.4. poglavljeKAKO REAGIRA VAE TIJELOKontaminirani ljudiGodinama su znanstvenici prouèavali uèinak toksina na okolij Mjerili su kolièinu oneèikoja odlazi u zrak i ulazi u vodene putove. Sada znamo mnogo o tome to se prilikom oneèiæenja dogaða naim planetom, njegovim prirodnim stanitima i stvorenjima koja uma ive.

Moda je istina da nikad nismo na prikladan naèin istraili to sej dogaða s ljudima kam tijelo doðe u dodir s oneèiæujuæim tvarima.] Takav je stav u skladu s naom aroganci tvrdoglavoæu s kojomj ustrajemo u miljenju da smo odvojeni od prirode. Danas je tosasvirrt novo podruèje medicinskih i znanstvenih istraivanja.Kako smo zapoèeli s procesom prouèavanja kontaminiranih lju-i di, jedan nam se koncept nametnuo kao sredinji, a rijeè je o »ukup-; nom optereæenju tijela«. Razumijevanje pnog optereæenja tijela ot-j rovima i toksinima kljuè je za predviðanje i razumijevanje bolesti koje] oni uzrokuju. Ono je takoðer kljuè za laki oporavak.Nae je tijelo èudesno. Opremljeno je mnogim biolokim procesima koji pomau razgraditii izluèiti toksine iz organizama. Ono to r di automatski iz minute u minutu, iz dana u dan. Primjerice, koa jej najveæi tjelesni organ za izluèivanje. Pomae tijelu da e znojenjem os-jKako reagira vae tijelo 47

lobodi toksina. titi nas i od dehidracije i promjena temperature. Imunoloki sustav titi nas od stranih tijela, poput bakterija, zbog kojih moemo oboljeti. Bubrezi unitavaju otpadne proizvode; jetra iz krvi uklanja toksine; dini sustav unosi kisik u krv te filtrira i izluèuje toksine iz tijela.No postoje granice izvan kojih tijelo ne moe funkcionirati bez pomoæi. Ako elite davas tijelo nastavi djelotvorno tititi, trebate mu sami pomoæi na inteligentan i praktièan naèin.Neki èimbenici naèina ivota mogu uvelike oteati tijelu djelotvornu 24-satnu zatitu. to su prisutni u skupinama, a rjeðe pojedinaèno. Na primjer, netko moda jede hranu koja obiluje pesticidima ili hranu koju organizam ne podnosi; svakodnevno se izlaetoksinima u svome domu ili uredu; doputa emocionalnom i psiholokom stresu da se razvije; ne vjeba dovoljno ili uopæe ne vjeba; ne spava redovito; ne uzima dovoljno vremena za oporavak nakon bolesti prije povratka na radno mjesto; uzima previe tabl

eta protiv bolova; previe pije i pui. Tijelo te osobe je preoptereæeno i prije ili kasnije æe se slomiti pod vlastitim teretom. Dio tijela kojemu se to prvom dogodi najslabija je toèka u sustavu.Svatko od nas ima uroðene slabosti karakteristiène svojoj naravi. Te individualne uroðene slabosti jedan su od razloga zato moe biti teko pratiti posljedice toksina u sedstvima za osobnu higijenu i kuæanskim sredstvima za èiæenje. Kod nekih ljudi prvi siptomi mogu se pojaviti u probavnom sustavu, kod drugih na koi ili imunolokom sustavu. Ostali ljudi mogu dobiti glavobolje ili simptome depresije. O mnogim potencijalnim posljedicama izloenosti otrovnim tvarima vie æe biti rijeèi u nastavku ovog polavlja. No, dva vida kemijskog trovanja - alergije i hormonalni poremeæaji - zasluu


22/98

ju da ih poblie razmotrimo.AlergijeSmatra se da oko 15 do 20 posto stanovnitva doivljava znatne alergijske reakcije na potroaèke proizvode. Alergija, koja je zapravo odgovor na neto to tijelo prepoznaj kao strano i toksièno, obièno izaziva fizièke simptome, kao to su kone reakcije, prone smetnje, glavobolja ili tekoæe s disanjem. Mentalne i emocionalne smetnje takoðersu vrlo èeste.48 Upoznavanje sa situacijomNo, osim tih simptoma, alergija æe obièno prouzroèiti znaèajarij biokemijski odgovor. Dugim rijeèima, vaa æe krv imati visoku razinu antigena - tj. kemikalija koje stimuliraju reakciju imunolokog sustava. Kad imate simptome, a biokemijski markeri izostanu, rijeè je o intole-ranciji ili nepodnoenju. Sto se tièe izlaganja toksiènim tvarima moe biti vrlo teko odrediti radi li se o alergijskoj reakciji ili o in toleranciji povezanoj s reakcijom na trovanje niskom razinom odreðenog toksina. Svaki od njih ima slièan uèinak na tijelo pa neki struènjaci za alergije vjeruju kako je razlika izmeðu njih akademske naravi, jer je teta koja nastaje u tijelu èesto posve ista.

iIntolerancija ili trovanje niskom razinom toksina najèeæe izazi« va simptome kao to sol u zglobovima, promjene sliène artritisu, kronièan umor te èitav niz emocionalnih stanja koja ukljuèuju nespo-. sobnost koncentracije, gubitak osjeæaja za stvarnost, rastresenost, raz-i draljivost, tjeskobu i depresiju.

iKako bi stvari bile sloenije, èini se da neke alergije uopæe ne iza-i zivaju nikakvesimptome. To je treæa vrsta alergijske reakcije, poznata kao »zamaskirana« ili »skriven

alergija. Koncept zamaskirane i/ili skrivene alergije u nekim se krugovima smatra kontroverznim. Da bi ustanovio uzroke alergije, prosjeèni lijeènik opæe prakse potrat æe oèite lokalne simptome (crvenilo na koi, suzne oèi). No, iskuani struènjak za ale znao bi da su, u sluèaju skrivene alergije, simpto-i mi koji su jednom moda biliakutni s vremenom mogli postati blai.! Moda su èak postali blai bez obzira na veæu inost otrovnoj tva-j ri, no toksièno djelovanje tvari na cijelo tijelo se nastavlja. 1Skrivena alergija takoðer nalikuje uèinku kroniènog trovanja nis-: kom razinom otrovne tvari, s obzirom na to da se nakon nekog vreme-i na tijelo privikava na otrovnu tvar. jJednostavan primjer naèina na koji se tijelo prilagoðava na toksi-j ne moemo vidjetiu konzumiranju kofeina. Kofein (koji nalazimo ui kavi, èaju, gaziranim piæima i èokoladi) jedna je od najèeæe konzumi-ranih psihoaktivnih droga na svijetu. Kad prvi put ko

nzumirate kofein,! moete se osjeæati uplaeno ili razdraljivo. No, unosite li veæu kou! kofeina kroz dulje vremensko razdoblje, vae æe se tijelo naviknuti naj tu drogutako da æe vanjski tjelesni simptomi poèeti nestajati. Me-; ðutim, kofein æe nastaviti ijati pomutnju u vaem organizmu mijenja-juæi va metabolizam, suavajuæi krvne ile i jajuæi reakciju lijez-| da koje izluèuju adrenalin na podraaj.

IKako reagira vae tijelo 49Nije poznato koliko kemikalija u proizvodima za svakodnevnu uporabu moe izazvatiskrivene alergije. Takve alergije èesto mogu proæi nezapaeno tijekom vie godina, otkrvajuæi se samo onda kada se toksini uklone iz naèina prehrane ili okoline te se na taj naèin tijelu da prilika za oporavak. Isto tako, alergije se mogu otkriti ako doðe do neobièno visokog stresa na tjelesni sustav, kao to su:Infekcija - Alergije se mogu otkriti nakon napadaja ozbiljne virus-ne, bakterijs

ke ili gljiviène infekcije.Kemijska izloenost - Primjeri ukljuèuju veliku izloenost pestici-dima ili drugim petrokemikalijama.Stres - Poveæana kolièina stresa, bilo emocionalnog ili fizièkog, pozitivnog ili negativnog, takoðer moe imati vanu ulogu u nastajanju alergija. Na primjer, brak ili roðene djeteta radosni su dogaðaji, no bez obzira na to, oni su takoðer i stresni.Prehrana - Loe prehrambene navike i samonametnuta rigorozna dijeta mogu pridonijeti razvoju alergija, kao i drugih bolesti.Simptomi viestruke kemijske osjetljivosti takoðer èesto izbijaju nakon tih vrsta stresa, pa se u struènim krugovima ponovno vodi rasprava o tome je li viestruka kemijsk


23/98

a osjetljivost rezultat skrivenih alergija ili kroniènog trovanja niskom razinom otrovnih tvari.Ako se alergije ne lijeèe due vrijeme, mogu izazvati simptome u gotovo svakom organu u tijelu, èesto se skrivajuæi pod krinkom neke druge bolesti. Tako alergije mogu zahvatiti kou, oèi, ui, nos, grlo, pluæa, trbuh, mjehur, vaginu, miiæe, zglobove i èi sustav, ukljuèujuæi mozak.U sluèaju kroniène izloenosti toksinima, imunoloki sustav moe postati toliko preopte i zbunjen da vie nije u stanju odbijati daljnje napade. Ili moe poèeti napadati samoga sebe, kao u sluèaju autoimunolokih bolesti. Moe se takoðer dogoditi da tijelo poèproizvoditi abnormalne stanice, kao u sluèaju raka. Buduæi da su hormo-nalni i imunoloki sustavi tako tijesno povezani, osoba moe doivjeti hormonalnu neravnoteu koja m dovesti do problema titnjaèe, neredovitih menstruarija ili netolerancije glukoze i dijabetesa.Mnogi ljudi odbacuju pomisao da bi mogli imati kakvu alergiju ili da im tijelo reagira na trovanje niskom razinom otrovnih tvari na alergijski naèin. No, pomislite samo na lijekove koje uzimate kako biste se rijeili svih onih neodreðenih poremeæaja poput sinusitisa i glavobolja! Antihistaminici suzbijaju uèinak histamina, tj. kemikalije koja50 Upoznavanje sa situacijomse oslobaða u tijelu kada doðe do alergijske reakcije. Aspirin i parace tamol su lijekovi za suzbijanje upala. Nitko sa sigurnoæu ne moe us tvrditi kako ti lijekovi doista djeluju i ublauju bol. Meðutim, upala j jo jedan uobièajeni znak alergije i trovaja. Iako moda neæete pomis liti da se radi o alergiji, vi i va lijeènik æete automatsposegnuti za an tialergijskim lijekovima kako biste smanjili toksiène uèinke izloenos

l kemikalijama.Hormonalni poremeæaj jPostoji jo jedan vid izloenosti kemikalijama o kojem se nij mnogo govorilo, no svejedno moe ozbiljno dugoroèno utjecati ni vae zdravlje. To je hormonalni poremeæaj iliporemeæaj rada endokri nih lijezda.Kada govorimo o hormonima, vano je ne ogranièiti se populai nim gleditem da su hormoni iskljuèivo povezani s naim seksualnin i reproduktivnim ivotom. Hormoni su kemikalije koje proizvodi tije lo, a kontroliraju irok raspon biolokih aktivnosti, od metabolizma di razvitka fetusa.Oni, na primjer, reguliraju naa raspoloenja. Stoga se hormona! ni poremeæaji dovodeu vezu s nekim emocionalnim poremeæajima kao to je depresija. Endokrini sustav je takoðer blisko povezan s osta lim vanim tjelesnim sustavima, kao to je imunoloki sustv. Pore meæaj jednog sustava moe uzrokovati poremeæaj drugoga, koji poton moe tetno

lovati na ostale tjelesne sustave, kao to je ivèani sus tav.Iznenaðujuæe velik broj sintetièkih kemikalija (èak i onih koje ri nalikuju osobito na trukturu prirodnih hormona kao to je estroger mogu poremetiti hormonalne funkcije kod ivotinja, a jednako tako^ kod ljudi.Endokrini poremeæaj sam po sebi ne smatra se boleæu. No, ozbi ljan endokrini poremeæajmoe dovesti do bolesti i smetnji kao to si dijabetes, hipotireoza, rak te reproduktivni i razvojni poremeæaji. jPostoje tri vrste tvari koje uzrokuju endokrini poremeæaj: bloke ri, imitatori i pokretaèi. Blokeri onemoguæavaju hormonima koje proi vodi tijelo da doðu tamo kamo trebju doæi. Imitatori djeluju kao pri rodni hormoni - estrogen je hormon koji imitatori èesto oponaajvKako reagira vae tijelo 51Pokretaèi takoðer djeluju kao blokeri, ali istovremeno mogu izazvati abnormalne reak

cije u tijelu.Kad proizvoðaèi opravdavaju uporabu tvari koje uzrokuju endokrine poremeæaje u svojimproizvodima, èesto to èine tvrdeæi da su takve kemikalije prisutne samo u niskim dozama te da vjerojatno neæe izazvati tetu. Taj argument ima mnogo slabih toèaka. Prvo, ideja niske doze obièno se temelji na pokusima u kojima su laboratorijske ivotinje jednokratno ili kratkotrajno izloene odreðenoj kemikaliji. Buduæi da se odreðena kemikalja ne daje dugoroèno ili u kombinaciji s drugim »niskim dozama« tvari poznatih po izazivanju poremeæaja endokrinih lijezda, nemoguæe je dobiti »realnu sliku« potencijalno h nuspojava.Drugo, endokrini sustav je iznimno dobro podeen. Samo su neznatne kolièine odreðenog


24/98

hormona, bio on prirodan ili ne, potrebne kako bi se izazvala reakcija u tijelu.Treæe, dodatak male kolièine bilo koje kemikalije moe u tijelu izazvati odreðene posljdice jer djeluje zajedno s drugim (sliènim) kemikalijama koje se veæ nalaze u tijelu. Na primjer, tvar koja oponaa es-trogen mogla bi djelovati zajedno s prirodnim estrogenom koji je veæ prisutan u tijelu. Mnoge vrste raka, poput raka dojke ili endometrij-skog raka, uzrokovane su »prevelikom kolièinom« estrogena u tijelu.Napokon, ideja niskih doza ne uzima u obzir koncept sinergizma - moguænosti da kombinacija kemikalija izazove reakciju sloeniju od obiènog zbroja uèinaka pojedinih kemikalija. Drugim rijeèima, kada doðe do sinergije, mijenja se prirodni poredak stvari tako da dva vie dva odjednom daju pet (ili vie).Sinergizam je vaan koncept ne samo s obzirom na tvari koje uzrokuju endokrine poremeæaje, nego takoðer i za kancerogene tvari. Procjenjuje se da razlièite kombinacijekemikalija mogu biti otprilike od 160 do 1600 puta otrovnije od pojedinaènih kemikalija. Tu smo lekciju i predobro nauèili kada je nedavno ustanovljeno da su »bezopasne« kemikalije, koje su ubrizgane

Čistoća je pola bolesti

Documents