analiza finansijskih izvještaja na primjeru preduzeća Čistoća a.d. banja luka

Analiza finansijskih izvjetaja na primjeru preduzea istoa a.d. Banja Luka

Analiza finansijskih izvjetaja na primjeru preduzea istoa a.d. Banja Luka

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

Bijeljina

PROJEKTNI ZADATAK

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA NA PRIMJERU PREDUZEA ISTOA A.D. BANJA LUKAMentor:

Student:

Doc. dr Mirko Savi Ljiljana Miloevi 410112/2012

Bijeljina, februar 2015. godine

SADRAJ

UVOD3

1. PODACI O KOMPANIJI ISTOA A.D. BANJA LUKA41.1. Istorijat kompanije istoa a.d. Banja Luka41.2. Misija preduzea41.3. Djelatnost preduzea52. FINANSIJSKI IZVJETAJI72.1. Bilans stanja72.2. Bilans uspjeha92.3. Izvjetaj o novanim tokovima103. HORIZONTALNA ANALIZA114. VERTIKALNA ANALIZA135. ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA155.1. Pokazatelji likvidnosti165.2. Pokazatelji poslovne aktivnosti195.3. Pokazatelji rentabilnosti245.4. Pokazatelji finansijske strukture265.5. Pokazatelji trine vrijednosti286. ANALIZA NOVANIH TOKOVA317. ANALIZA NETO OBRTNOG FONDA348. ALTMAN Z score MODEL ZA ANALIZU BANKROTSTVA35ZAKLJUAK36LITERATURA38UVOD

Za uspjeno poslovanje preduzea, ali i uspjeno obavljanje, kako interne tako i eksterne revizije, neophodno je poznavati osnovne postavke analize finansijskih izvetaja. Sutina definisanja pojma analize finansijskih izvetaja nalazi se u shvatanju da analiza treba da povrgne posmatranju, ispitivanju, ocjeni i formulisanju dijagnoze onih procesa koji su se desili u kompaniji a koji se kao takvi nalaze saeti i opredmeeni u okviru finansijskih izvjetaja. Analiza poslovanja preduzea predstavlja, poprilino, irok pojam koji obuhvata analizu kako finansijskih, tako i (ne)materijalnih pokazatelja, obima i uspjenosti poslovne aktivnosti, povezujui na taj nain sve funkcije u preduzeu i zahvatajui sve raspoloive resurse.

Finansijski pokazatelji, odnosno finansijski aspekti nekog preduzea, mogu se sagledati putem paljivog ispitivanja njegovih finansijskih izvetaja najee bilansa stanja i bilansa uspjeha, ali, nerijetko, i bilansa tokova gotovine, izvjetaja o promjenama na kapitalu i napomenama uz finansijske izvetaje. Analiza poslovanja tijesno je povezana i u sutini predstavlja nastavak procesa planiranja, jer se njome utvruje stepen uspjenosti u ostvarivanju planskih zadataka, kao i faktori koji su uslovili veliinu rezultata i ulaganja.

Za menadment preduzea ove informacije su polazna osnova za izbor i sistematizovanje upravljakih mjera za poboljanje poslovnog uspjeha, odnosno postizanje predvienog uspjeha. Iz ovog proizilazi da je osnovni cilj analize poslovanja pripremanje podloge, u vidu informacione osnove, za donoenje odluke o buduim nainima poslovanja i upravljanja. Broj metoda i tehnika analize finansijskih izvetaja je poprilino veliki, tako da primijenjena tehnika u odreenom preduzeu zavisi najee od procjene menadmenta samogpreduzea, odnosno odgovora na pitanja poput, koliko je odreena tehnika, tj. metodakvalitetna i saglasna sa potrebama i zahtjevima menadmenta, odnosno samog preduzea. Danas, analiza finansijskih izvetaja kompanija igra veoma vanu ulogu, jer se upravo zahvaljujui gore pomenutoj analizi, akcionari, potencijalni kreditori, tj. investitori, zaposleni ali i javnost, upoznaju sa stanjem u kompaniji. Predmet ovog rada jeste analiza finansijskih izvjetaja preduzea istoa a.d. Banja Luka za period od 2011. do 2013. godine. U analizi finansijskih izvetaja koriste se sljedei instrumenti:

Horizontalna analiza,

Vertikalna analiza,

Analiza osnovnih finansijskih indikatora,

Analiza pomou neto obrtnog fonda i

Analiza leverage-a.

1. PODACI O KOMPANIJI ISTOA A.D. BANJA LUKA1.1. Istorijat kompanije istoa a.d. Banja Luka

Komunalno preduzee istoa je osnovano daleke 1955. godine. Sada posluje pod nazivom istoa Komunalno usluno A.D. Banja Luka i pravni je sljedbenik Osnovnog Dravnog javnog komunalnog preduzea istoa Banja Luka. Promjena statusa i oblika svojine 70% dravnog kapitala je izvrena 19.09.2001. godine, shodno odredbama o privatizaciji dravnog kapitala Republike Srpske.

Dana 19.09.2001. godine izvren je upis promjene svojine dravnog kapitala u skladu sa Zakonom o privatizaciji dravnog kapitala (Sl. gl. RS 24/98) i promjena oblika u skladu sa Zakonom o preduzeima (Sl. gl. RS 24/98) pa od tada preduzee posluje pod nazivom istoa Komunalno usluno A.D. Banja Luka.

Direktor preduzea je Jasminko Bogdani, diplomirani ekonomista. Prema raunovodstvenim kriterijumima za razvrstavanje: broj zaposlenih, visina ukupnog prihoda i vrijednost ukupne imovine, istoa a.d. Banja Luka spada u grupu srednjih preduzea.

1.2. Misija preduzeaMisija preduzea je organizovano sakupljanje gradskog otpada i savremeno upravljanje otpadom. Saradnja sa stanovnitvom i lokalnim zajednicama podstie stvaranje modernih navika, koje su usmjerene na smanjenje otpada, odvojeno odlaganje, reciklau i odlaganje prema savremenim propisima za ovu oblast. Otpad se razgrauje dug vremenski period i njegovo pravilno sakupljanje i obrada imaju izuzetan znaaj za zatitu ivotne sredine.

Misija istoa Komunalno usluno a.d. Banja Luka je zasnovana na viedecenijskom iskustvu i poznavanju vrsta otpada, kao i pravilnih postupaka prerade, odlaganja i neutralisanja. Vizija istoa Komunalno usluno a.d. Banja Luka je poboljanje upravljanja otpadom, kroz unapreenja u radu i uvoenje modernih metoda sakupljanja i prerade otpada. Koritenjem savremene komunalne mehanizacije i opreme, kao i uvoenjem novih metoda sakupljanja i prerade otpada, poboljavamo kvalitet i poveavamo obim naih usluga. Savremena komunalna sredstva omoguavaju efikasno poboljanje usluga, koje je neophodno da bi se uspjeno odgovorilo na poveane koliine raznovrsnog otpada.

Preduzee je opredijeljeno na razvoj u svim segmentima svoga rada, ime se uva steeni ugled i stvaraju uslovi za dalja unapreenja u radu. Strunjaci za zatitu ivotne sredine istiu da je otpad izuzetno opasan zagaiva prirode. Pravilnim upravljanjem otpadom ovo zagaenje se dovoljno smanjuje, ili potpuno neutralie. "istoa" Komunalno usluno a.d. uspjeno sarauje sa drugim komunalnim preduzeima i korisnicima naih usluga. Ostvarenje nae vizije ubrzava edukacija stanovnitva i jaanje ekoloke svijesti. Stalna komunikacija je dio poslovne tradicije naeg preduzea!

1.3. Djelatnost preduzea Prema Statutu "istoa" a.d. Banja Luka poslovne aktivnosti obavlja u okviru registrovanih djelatnosti:

37.00 - Kanalizacija

38.11 - Prikupljanje neopasnog otpada

38.12 - Prikupljanje opasnog otpada

38.32 - Reciklaa (prerada) raznovrsnih materijala

43.99 - Ostale specijalizovane graavinske djelatnosti, d. n.

45.20 - Odravanje i popravka motornih vozila

46.44 - Trgovina na veliko porcelanom, staklarijom i sredstvima za ienje

46.77 - Trgovina na veliko otpadom i ostacima

49.41 - Drumski prevoz robe

56.10 - Djelatnosti restorana i usluga dostave hrane

81.22 - Ostale djelatnosti ienja zgrada i objekata

81.29 - Ostale djelatnosti ienja

81.30 - Uslune djelatnosti ureenja i odravanja zelenih povrina

96.01 - Pranje i hemijsko ienje proizvoda od tekstila i krzna

Redovno odravanje istoe grada se odvija zavisno od vremenskih prilika i promjena koje donose godinja doba. Odravanje javnih sveanosti i manifestacija postavlja dodatne obaveze pred preduzea zaduena za odravanje istoe. ienje i pranje javnih povrina, odvoz svih vrsta prikupljenog otpada i odravanje istoe se izvode kontinuirano tokom cijele godine, u svim vremenskim uslovima. Krupni otpad i druge posebne vrste otpada se odvoze prema sporazumu sa lokalnim zajednicama i dogovorenom rasporedu. Pored redovnih aktivnosti posebne aktivnosti se odvijaju zavisno od godinjih doba i specifinih obaveza, koje dobijaju radnici komunalnih preduzea.

Jesenji program obuhvata intenzivno ienje lia sa ulica, parkova, trotoara i drugih javnih povrina. Redovnim ienjem opalog lia se spreava njegovo nakupljanje i mogua zaepljenja u cijevima za odvod otpadnih voda.

Zimski program je zasnovan na redovnim aktivnostima u okviru zimske slube. Sastoji se od ukljanjanja snijega i leda sa javnih povrina, posipanja soli i abrazivnih materijala i drugih aktivnosti u zimskom periodu.

Veliko proljetno ienje se izvodi u saradnji sa gradskim strukturama i raznim organizacijama. istoa Komunalno usluno A.D. Banja Luka aktivno sudjeluje u razliitim akcijama na ureenju grada. Ljetni period je specifian po viim temperaturama, poveanim koliinama praine i estim pranjem ulica i drugih javnih povrina.

Pojaano ienje se izvodi za vrijeme aktivnosti vezanih za odravanje gradskih sveanosti i drugih javnih manifestacija. Grad se intenzivno isti prije i poslije odravanja ovakvih okupljanja. Uspjeh ovakvih manifestacija u mnogome zavisi od istoe prostora, na kome se okuplja veliki broj posjetilaca. Redovne gradske sveanosti, kao to je doek nove godine i sline proslave se pripremaju unaprijed od strane gradskih struktura, to podrazumijeva i pravovremene pripreme, koje izvode radnici preduzea istoa Komunalno usluno A.D. Banja Luka. U najsveanijim trenucima se opravdano oekuje da grad bude najistiji. Dugogodinje iskustvo je pouzdana garancija kvalitetnih priprema prostora za razna slavlja.

Pored redovnih gradskih sveanosti, u gradu se deavaju brojne proslave koje su motivisane posebnim dogaajima i trenucima iz ivota grada i njegovih stanovnika. Muziki koncerti, predstave i druga okupljanja se uspjeno odvijaju velikim dijelom zahvaljujui urednosti javnih povrina. Zajedno sa organizatorima dajemo svoj puni doprinos realizaciji raznovrsnih kulturnih, umjetnikih, zabavnih, sportskih i drugih sadraja, koji okupljaju veliki broj naih sugraana.

Veliko jesenje i proljeno ienje i ureenje grada su redovne aktivnosti, koje znaajno doprinose stvaranju lijepog i istog grada.

2. FINANSIJSKI IZVJETAJI2.1. Bilans stanja AKTIVA

20112012

Nekretnine, postrojenja i oprema7.667.7707.281.4175.889.028

Nematerijalna ulaganja1.850.4701.849.2514.184.401

Dugoroni finansijski plasmani35.39625.59016.453

Stalna imovina9.577.4439.177.63610.111.460

PDV i Aktivna vremenska razgranienja1.963.6471.992.8522.004.330

Zalihe287.088270.356299.877

Potraivanja6.841.7587.822.5658.307.430

Potraivanja za vie plaen porez na

dobitak10.572529634

Kratkoroni finansijski plasmani15.87115.8212.821

Gotovina i gotovinski ekvivalenti579.579746.6081.129.545

Obrtna imovina7.128.8468.092.9218.607.307

Odloena poreska sredstva-20.15120.151

Ukupna aktiva17.388.83717.541.39218.989.602

Vanbilansna aktiva682.548270.835270.835

PASIVA

201120122013

Akcijski kapital9.603.9449.603.9449.603.944

Ostali kapital---

Rezerve538.829577.374593.644

Revalorizacione rezerve5.158.9975.158.9976.529.701

Nerealizovani dobici po osnovu HOV---

Nerealizovani gubici po osnovu HOV---

Nerasporeena dobit655.968987.308957.087

Kapital15.957.73816.327.62317.684.376

Dugorona rezervisanja127.38795.143118.061

Dugorone obaveze254.414160.43468.148

Obaveze iz poslovanja223.927323.086502.454

Kratkorone finansijske obaveze92.96692.55092.551

Obaveze po osnovu PDV, poreza na dobit48.22894.86969.125

Ostale kratkorone obaveze2.4692.4692.470

Kratkorone obaveze748.551778.219652.590

Dugoro. rezervisanja i obaveze1.034.3911.055.0141.118.600

Ukupna pasiva17.388.83717.541.39218.989.602

Vanbilansna pasiva682.548270.835270.835

2.2. Bilans uspjehaPOSLOVNI PRIHODI

201120122013

Prihodi od prodaje8.693.4358.914.6058.878.887

Ostali poslovni prihodi191.48159.497121.985

Promena vrednosti zaliha---

Ukupno poslovni prihodi8.884.9168.974.1029.000.872

POSLOVNI RASHODI

201120122013

Nabavna vrednost prodate robe--27.042

Trokovi materijala za izradu980.1131.051.3421.116.799

Zarade zaposlenih/ostali lini rashodi4.924.1515.055.2265.101.856

Amortizacija699.284711.127706.222

Ostali poslovni rashodi354.539263.780149.720

Ukupno poslovni rashodi8.543.0348.473.3698.458.041

201120122013

POSLOVNI DOBITAK341.882500.733542.931

Finansijski, neposlovni i ostali prihodi9.93011.9256.712

Finansijski, neposlovni i ostali rashodi36012.26420.849

Dobitak pre oporezivanja457.849494.937202.208

Porez na dobitak159.325145.20363.201

DOBITAK, neto321.204369.885139.007

2.3. Izvjetaj o novanim tokovimaA. NOVNI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI201120122013

I Prilivi got. iz poslovnih aktivnosti8.686.8298.842.37310.050.507

II Odlivi got. iz poslovnih aktivnosti8.241.7278.584.5709.314.796

III Neto priliv / Odliv gotovine445.102257.803735.711

B. NOVNI TOKOVI IZ AKTIV. INVESTIRANJA

I Prilivi got. iz aktivnosti investiranja20.13521.8116.712

II Odlivi got. iz aktivnosti investiranja388.05573.454234.931

III Neto priliv / Odliv gotovine-367.920-51.643-228.219

V. NOVNI TOKOVI IZ AKTIV. FINANSIRANJA

I Prilivi got. iz aktivnosti finansiranja---

II Odlivi got. iz aktivnosti finansiranja-39.131124.554

III Neto priliv / Odliv gotovine--39.131-124.554

G. SVEGA PRILIVI GOTOVINE8.706.9648.864.18410.057.219

D. SVEGA ODLIVI GOTOVINE8.629.7828.697.1559.674.281

. NETO PRILIV / ODLIV GOTOVINE77.182167.029382.938

E. GOTOVINA NA POETKU OBRAUNSKOG PERIODA502.397579.579746.608

. POZIT. / NEGAT. KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAUNA GOTOVINE---

Z. GOTOVINA NA KRAJU OBRAUNSKOG PERIODA579.579746.6081.129.546

3. HORIZONTALNA ANALIZAHorizontalna analiza predstavlja poreenje bilansnih pozicija tekue i prethodne godine. Rije je o komparativnoj (uporednoj) analizi. To je analiza finansijskih izvjetaja koja omoguava uporeivanje podataka u duem vremenskom periodu, da bi se otkrile tendencije i dinamika promena pojedinih bilansnih pozicija. Prema drugom shvatanju, horizontalna analiza predstavlja poreenje jednog preduzea sa drugim preduzeima u istoj djelatnosti ili sa prosjenim vrijednostima u odreenoj djelatnosti.Promjene izmeu tekue i prethodne godine mogu se izraziti: u apsolutnom iznosu (razlika = tekua godina prethodna godina) i u relativnom iznosu (razlika/prethodna godina)*100.HORIZONTALNA ANALIZA = (Tekua godina Prethodna godina)/Prethodna godina*100

Horizontalna analiza preduzea istoa a.d. Banja Luka (za period od tri godine) na osnovu podataka iz bilansa stanja.2011Promena%2012Promena%2013

Stalna sredstva9.577.443-399.807-4,179.177.636933.82410,1710.111.460

Obrtna sredstva7.128.846964.07513,528.092.921514,3866,368.607.307

Ukupna sredstva17.388.837152.5550,8817.541.3921.448.2108,2618.989.602

Kapital15.957.738369.8852,3216.327.6231.356.7538,3117.684.376

Dugorone obaveze254.414-93.980-36,94160.434-92.286-57,5268.148

Kratkorone obaveze748.55129.6683,96778.219-125.629-16,14652.590

Ukupna pasiva17.388.837152.5550,8817.541.3921.448.2108,2618.989.602

Posmatranjem rezultata dobijenih vertikalnom analizom, moe se zakljuiti da stalna sredstva preduzea istoa a.d. Banja Luka u periodu biljee pad 2012. u odnosu na 2011. godinu od 4,17%, dok je 2013. godine primijetan rast stalnih sredstava od 10,17%.

Obrtna sredstva biljee rast u posmatranom periodu, ali se taj rast smanjuje 2013. godine. Rast osnovnih i obrtnih sredstava znai da preduzee ulae u stalnu i tekuu imovinu, te da iri i poboljava svoje poslovanje.

Kapital preduzea istoa a.d. Banja Luka u posmatranom periodu biljei znaaj rast, to je pozitivno za poslovanje, jer pokazuje da je preduzee emitovalo svoje akcije i prikupljalo sredstva od vlasnika akcija, to je dovelo do poveanja kapitala preduzea.

Dugorone obaveze posmatranog preduzea se smanjuju u datom periodu, kao i kratkorone, to je veoma znaajno, jer ukazuje na to da preduzee ispunjava svoje obaveze blagovremeno, te da se postepeno oslobaa dugoronih i kratkoronih zajmova, to je posebno vidljivo 2013. godine, kada su se dugorone obaveze smanjile za 57,52%, a kratkorone za 16,14% u odnosu na prethodni period.

Horizontalna analiza preduzea istoa a.d. Banja Luka za period od tri godine na osnovu bilansa stanja preduzea.

2011Promena%2012Promena%2013

Poslovni prihodi8.884.91689.1861,018.974.10226.7700,299.000.872

Poslovni rashodi8.543.034-69.665-0,828.473.369-15.328-0,188.458.041

Poslovni dobitak341.882158.85146,46500.73342.1988,43542.931

Na osnovu horizontalne analize bilansa uspjeha preduzea istoa a.d. Banja Luka, vidi se da preduzee ostvaruje vie poslovnih prihoda, nego poslovnih rashoda, te da ostvaruje poslovni dobitak. Na osnovu dobijenih podataka moe se zakljuiti da poslovni prihodi rastu u posmatranom periodu, dok se poslovni rashodi smanjuju, pa samim tim raste i poslovni dobitak.Ovakvo stanje pokazuje da preduzee ima zadovoljavajue poslovanje, koje se poboljava iz godine u godinu, jer se prihodi poveavaju, a rashodi smanjuju, to je veoma dobro.

4. VERTIKALNA ANALIZAVertikalna analiza bilansa stanja i bilansa uspejha je znaajna zato to se u ovoj analizi odreene bilansne pozicije iskazuju kao 100%, a onda se sve ostale pozicije iskazuju kao procenat od te osnovne pozicije. Rije je o strukturnoj analizi finansijskih izvetaja. Najee se kao osnovne pozicije tretiraju ukupna aktiva i ukupna pasiva u bilansu stanja i prihodi od realizacije u bilansu uspjeha. Prema drugom shvatanju, vertikalna analiza predstavlja poreenje monetarnih iznosa za tekuu godinu sa iznosima iz prethodne godine, odnosno poreenje obraunskih perioda.Aktiva2011%2012%2013%

Stalna sredstva9.577.44355,089.177.63652,3210.111.46053,25

Obrtna sredstva7.128.84644,928.092.92147,688.607.30746,75

Ukupna sredstva17.388.83710017.541.39210018.989.602100

Pasiva2011%2012%2013%

Kapital15.957.73891,7716.327.62393,0817.684.37693,13

Dugorone obaveze254.4141,46160.4340,9168.1480,36

Kratkorone obaveze748.5514,30778.2194.44652.5903,44

Ukupna pasiva17.388.83710017.541.39210018.989.602100

Na osnovu vertikalne analize aktive bilansa stanja preduzea istoa a.d. Banja Luka za period od 2011. do 2013. godine, moe se vidjeti da su stalna i obrtna sredstva skoro jednako zastupljena u aktivi bilansa stanja, ali da vee uee, ipak, zauzimaju osnovna sredstva i to uee varira u posmatranom periodu.

to se tie pasive bilansa stanja posmatranog preduzea za navedeni period, vertikalna analiza pokazuje da najvee uee u strukturi pasive bilansa stanja zauzima kapital koji raste u posmatranom periodu, zatim slijede kratkorone obaveze ije se uee smanjuje iz godine u godinu, dok najmanje uee u pasivi bilansa stanja zauzimaju dugorone obaveze, a i njihovo uee se smanjuje u posmatranom periodu, to je veoma povoljno.

Iz ovakve finansijske strukture preduzea, zakljuuje se da preduzee svoja sredstva finansira iz sopstvenog kapitala, a ne iz obaveza, to je pozitivno za poslovanje, jer to utie povoljno na zaduenost preduzea. Vertikalna analiza preduzea istoa a.d. Banjaluka za period od tri godine na osnovu bilansa uspjeha

2012%2011%2010%

Poslovni prihodi8.884.9162.598,838.974.1021.792,199.000.8721.657,83

Poslovni rashodi8.543.0342.498,838.473.3691.692,198.458.0411.557,85

Poslovni dobitak 341.882100500.733100542.931100

Kad je u pitanju vertikalna analiza bilansa uspjeha preduzea istoa a.d. Banja Luka za period od tri uzastopna obraunska perioda, moe se rei da poslovni prihodi zauzimaju vee uee u poslovnom dobitku, odnosno da su poslovni prihodi vei od poslovnih rashoda, te da se ostvaruje poslovni dobitak u posmatranom periodu. Uoljivo je da poslovni dobitak raste, jer rastu poslovni prihodi, a poslovni rashodi se smanjuju.

5. ANALIZA FINANSIJSKOG IZVJETAJAFinansijski izvjetaji predstavljaju skup informacija o finansijskom poloaju, rentabilnosti, promjenama na kapitalu i novanim tokovima jedne kompanije. To je funkcionalna i vremenski zaokruena cjelina poslovnih procesa koji su se dogodili u jednoj kompaniji i koja ini podlogu svake racionalne analize. Analiza treba da podvrgne posmatranju, ispitivanju, ocjeni i formulisanju dijagnoze tih procesa koji su se desili u kompaniji i koji se sada nalaze u okviru finansijskih izvjetaja.Ciljevi analize finansijskih izvetaja mogu se podijeliti na opte i posebne.Opticiljevi se odnose na sagledavanje zaraivake sposobnosti kompanije i finansijskog poloaja.Posebniciljevi analize finansijskih izvjetaja odnose se na zadovoljavanje informacionih potreba stejkholdera. Pri tome, najznaajniji stejkholderi su investitori u akcije i kreditori, odnosno oni koji obezbjeuju kompaniji kapital.Analiza omoguava preduzeu poreenje sa lokalnom i globalnom konkurencijom, ali i poreenje poslovanja samog preduzea kroz godine. Analizom se dobija uvid u mogua podruja poboljanja i preduzimanje korektivnih mjera, ako je potrebno, kako bi se poslovanje preduza poboljalo.

Analiza pomou finansijskih pokazatelja racio analiza je najei metod analize finansijskih izvjetaja. Pokazatelji ili racio brojevi predstavljaju odnose izmeu dvije bilansne pozicije i imaju vrijednost samo kada su pravilno protumaeni. Tumaenje pokazatelja vri se u odnosu na odreene standarde. Standardi za poreenje i tumaenje mogu biti: standardi koje postavlja sam analitiar, a koji su odraz njegovog iskustva;

prosjek grane u kojoj preduzee posluje;

istorijski pokazatelji datog preduzea (iz prethodnih godina);

pokazatelji sadrani u planovima preduzea;

standardi uobiajeni u literaturi itd.

Sa analitike take gledita, klasifikacija pokazatelja obavlja se prema relevantnim aspektima poslovanja koji interesuju analitiara:

a) pokazatelji likvidnosti,b) pokazatelji poslovne aktivnosti,c) pokazatelji finansijke strukture,d) pokazatelji rentabilnosti/profitabilnosti ie) pokazatelji trine vrijednosti.5.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnostiimaju za cilj da ukau na sposobnost kompanije da servisira dospjele obaveze plaanja uz odravanje potrebne strukture sredstava i ouvanje dobrog kreditnog boniteta. Za likvidnost preduzea je primarno zainteresovan menadment, ali i svi povjerioci (banke, dobavljai), jer od likvidnosti zavisi sposobnost urednog podmirivanja obaveza. U sluaju nelikvidnosti, moe doi do obustave plaanja obaveza, blokade tekueg rauna, gubitka dobavljaa i ostalih problema.Pokazatelj opte (racio) likvidnosti

Opti racio likvidnostipredstavlja odnos obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza. Normala ili standard za ovaj pokazatelj je 2:1. Poeljna je via vrednost ovog pokazatelja, meutim visok koeficijent moe se javiti usled visokih zaliha i potraivanja ili visokih nivoa gotovine, pa u tumaenju treba biti oprezan.Ovaj pokazatelj se dobija na sljedei nain:

Pokazatelj opte (racio) likvidnosti = Obrtna sredstva/Kratkorone obaveze2011. GODINAPokazatelj opte likvidnosti = 7.128.846 / 748.551Pokazatelj opte likvidnosti = 9,524Ovaj rezultat pokazuje da preduzee izmiruje obaveze na kratak rok. Zadovoljeno je pravilo 2:1, to znai da je svaki dinar kratkoronih obaveza pokriven sa 9,524 dinara obtnih sredstava.

2012. GODINAPokazatelj opte likvidnosti = 8.092.921 / 778.219

Pokazatelj opte likvidnosti = 10,399Pravilo je zadovoljeno. Dobijeni pokazatelj znai da je svaki dinar kratkoronih obaveza pokriven sa 10,399 dinara obrtnih sredstava.

2013. GODINAPokazatelj opte likvidnosti = 8.607.307 / 652.590

Pokazatelj opte likvidnosti = 13,189Pravilo je zadovoljeno. Dobijeni pokazatelj znai da je svaki dinar kratkoronih obaveza pokriven sa 13,189 dinara obrtnih sredstava.

Na osnovu prikazanih podataka za period od 2011. do 2013. godine moe se konstatovati da je preduzee istoa a.d. Banja Luka u tom periodu ostvarilo tekuu likvidnost i da je koeficijent tekue likvidnosti visoko iznad referentne vrijednosti. Rast ovog koeficijenta uslovljen je rastom tekue imovine i padom kratkoronih obaveza. Rast tekue imovine je rezultat kratkoronih potraivanja, plasmana i gotovine, ali ne i rasta zaliha, to znai da posmatrano preduzee likvidnost ne ostvaruje kroz zalihe, jer su one na niskom nivou, ali se opta likvidnost najveim dijelom ostvaruje kroz kratkorona potraivanja. Ovo bi moglo da predstavlja problem u budunosti ukoliko preduzee ne uspije na vrijeme da naplati svoja potraivanja, jer bi se time ugrozila likvidnost preduzea.

Pokazatelj rigorozne likvidnosti

Rigorozni racio likvidnosti predstavlja odnos likvidnih sredstava i kratkoronih obaveza. Likvidna sredstva moemo dobiti umanjenjem ukupnih obrtnih sredstava za zalihe i AVR ili kao zbir gotovine, potraivanja i kratkoronih plasmana. Ovaj pokazatelj se zove Acid test. Ako firma ima odnos 1:1, smatra se da je stanje njegove tekue likvidnosti relativno zadovoljavajue. Rigorozna likvidnost se izraunava pomou sljedeeg obrasca:

Pokazatelji rigorizne likvidnosti = Likvidna sredstva/Kratkorone obaveze2011. GODINAPokazatelj rigorozne likvidnosti = 4.851.668/748.551

Pokazatelj rigorozne likvidnosti = 6,481

Dobijeni rezultati pokazuju da je pravilo zadovoljeno, to znai da je dinar kratkoronih obaveza pokriven sa 6,481 dinara likvidnih sredstava.

2012. GODINAPokazatelj rigorozne likvidnosti = 5.813.363/778.219

Pokazatelj rigorozne likvidnosti = 7,470

Dobijeni rezultati pokazuju da je pravilo zadovoljeno, to znai da je dinar kratkoronih obaveza pokriven sa 7,470 dinara likvidnih sredstava.

2013. GODINAPokazatelj rigorozne likvidnosti = 6.299.645/652.307

Pokazatelj rigorozne likvidnosti = 9,563Dobijeni rezultati pokazuju da je pravilo zadovoljeno, to znai da je dinar kratkoronih obaveza pokriven sa 9,563 dinara likvidnih sredstava.

Posmatrano preduzee je u periodu od 2011. do 2013. godine ostvarilo i rigoroznu likvidnost, s obzirom da je vrijednost koeficijenta u sva tri obraunska perioda bila iznad referentne vrijednosti. Dobijeni pokazatelji govore da je preduzee istoa a.d. Banja Luka u posmatranom periodu bilo u stanju da svoje kratkorone obaveze pokrije raspoloivom gotovinom i kratkoronim potraivanjima, odnosno likvidnim sredstvima. Koeficijent ubrzane likvidnosti biljei rast u posmatranom periodu, a razlog tome je rast kratkoronih potraivanja i gotovine i gotovinskih ekvivalenata, kao i smanjenje kratkoronih obaveza.

Pokazatelj neto obrtnih sredstava

Neto obrtna sredstvapredstavljaju razliku izmeu obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza. Preduzee koje ima vei iznos NOS-a, automatski obezbjeuje i vei stepen likvidnosti. Ovaj pokazatelj posebno prate kratkoroni povjerioci. Ovaj pokazatelj se dobija pomou sljedeeg obrasca:

Neto obrtna sredstva = Obrtna sredstva Kratkorone obaveze2011. GODINAPokazatelj neto obrtnih sredstava = 7.128.846 748.551Pokazatelj neto obrtnih sredstava = 6.380.2952012. GODINAPokazatelj neto obrtnih sredstava = 8.092.921 778.219

Pokazatelj neto obrtnih sredstava = 7.314.702

2013. GODINAPokazatelj neto obrtnih sredstava = 8.607.307 652.590

Pokazatelj neto obrtnih sredstava = 7.954.717

Ukoliko su vea neto obrtna sredstva preduzea, vei je i stepen likvidnosti tog preduzea. Dobijeni pokazatelji neto obrtnih sredstava preduzea istoa a.d. Banja Luka u posmatranom periodu pokazuju da da je preduzee posjedovalo sredstva za finansiranje kratoronih obaveza u onoj mjeri u kojoj bi trebala da budu, te da budua likvidnost preduzea nije ugroena.

5.2. Pokazatelji poslovne aktivnosti

Preduzee ulae u stalna i obrtna sa namjerom da ih iskoristi efikasno, to znai da sa malim ulaganjima ostvari to vei obim poslovne aktivnosti.

Pokazatelji aktivnosti povezuju informacije iz bilansa stanja i bilansa uspeha. Pokazatelji aktivnosti mjere nivo angaovanja imovine i stepen njenog iskorienja. Poznati su pod nazivom koeficijenti obrta, a raunaju se na osnovu odnosa prometa i prosjenog stanja. Oni upuuju na brzinu obrta imovine u poslovnom procesu. Najee se koeficijent obrta izraunava za ukupnu imovinu, obrtnu imovinu i potraivanja.Koeficijent obrta kupacaKoeficijent obrta kupacarauna se kao odnos prihoda od realizacije i prosenog salda kupaca, dok seprosean period naplate potraivanjarauna kao odnos 365 dana i izraunatog koeficijenta. Koeficijent obrta kupaca treba analizirati u kontekstu kreditnih uslova odobrenih kupcima. Ako uobiajeni period kreditiranja kupaca iznosi 30 dana, prosean period naplate treba da bude oko 30 dana. Pri raunanju ovog koeficijenta koriste se sljedei obrasci:

Koeficijent obrta kupaca = Prihodi od prodaje / Prosean saldo kupaca

Prosean saldo kupaca = (Kupci u tekuem periodu+Kupci u prethodnom periodu)/2Prosjean saldo naplate potraivanja= 365 / koeficijent obrta kupaca

2011. GODINAKoeficijent obrta kupaca = 8.693.435/3.857.638

Koeficijent obrta kupaca = 2,254

Prosjean saldo kupaca = (3.443.187+4.272.089)/2

Prosjean saldo kupaca = 3.857.638

Prosjean saldo naplate potraivanja = 365/2,254

Prosjean saldo naplate potraivanja = 162

Potraivanja od kupaca se naplate prosjeno godinje 2,254 puta.

2012. GODINAKoeficijent obrta kupaca = 8.914.605/4.669.422Koeficijent obrta kupaca = 1,912


Prosjean saldo kupaca = 4.669.422



2013. GODINAKoeficijent obrta kupaca = 8.878.887/5.118.427,5Koeficijent obrta kupaca = 1,735


Prosjean saldo kupaca = 5.118.427,5



Preduzee istoa a.d. Banja Luka nema zadovoljavajue koeficijente obrta kupaca a negativno je i to to koeficijenti imaju tendenciju pada u posmatranom periodu. Prosjean saldo kupaca je zabiljeio rast u posmatranom periodu od tri godine to je, uprkos rastu prihoda od prodaje, oborilo koeficijente obrta kupaca, jer je prosjean saldo kupaca rastao bre od prihoda od prodaje.Niski koeficijenti obrta potraivanja uslovili su poveanje prosjenog salda naplate potraivanja, to se negativno odraava na poslovanje preduzea. Prosjean saldo naplate potraivanja raste u posmatranom periodu, a dobijeni indikatori pokazuju da je preduzeu bilo potrebno 162 dana za naplatu jednog potraivanja 2011. godine, 2012. godine 191 dan, a 2013. godine je bilo potrebno 210 dana da bi se naplatilo jedno potraivanje. Ovako visok prosjean saldo naplate potraivanja se nepovoljno odraavaju na likvidnost preduzea, jer preduzee ne uspijeva u kratkom da naplati svoja potraivanja, a prihvatljiv broj dana za naplatu jednog potraivanja u praksi je 30.

Koeficijent obrta robePored toga imamo ikoeficijent obrta dobavljaakoji se rauna kao odnos vrednosti godinjih nabavki robe i materijala na kredit prema prosenom saldu dobavljaa. Drugaije se ovaj koeficijent naziva koeficijent obrta robe, a rauna se sljedeim obrascima:

Koeficijent obrta robe = Nabavna vrijednost prodate robe / Prosjean saldo zaliha robeProsjean saldo zaliha robe = (Saldo robe na po.god.+Saldo robe na kraju god.)/2Nije bilo mogue izraunati ovaj pokazatelj jer preduzee istoa a.d. Banja Luka nije posjedovalo zalihe robe, niti je nabavnu vrijednost prodate robe u posmatranom periodu.

Koeficijent obrta stalnih sredstava

Koeficijent obrta stalnih sredstava = Neto prihodi od prodaje/Prosena stalna sredstvaProsena stalna sredstva = (Stalna sredstva na po.god.+Stalna sredstva na kraju godine)/22011. GODINAKoeficijent obrta stalnih sredstava = 8.693.432/9.797.286,5

Koeficijent obrta stalnih sredstava = 0,887

Prosjena stalna sredstva = (10.017.130+9.577.443)/2

Prosjena stalna sredstva = 9.797.286,5

Stalna sredstva se godinje obrnu 0,887 puta.

2012. GODINAKoeficijent obrta stalnih sredstava = 8.914.605/9.377.539,5Koeficijent obrta stalnih sredstava = 0,951


Prosjena stalna sredstva = 9.377.539,5Stalna sredstva se godinje obrnu 0,951 puta.

2013. GODINAKoeficijent obrta stalnih sredstava = 8.878.887/9.644.548

Koeficijent obrta stalnih sredstava = 0,921


Prosjena stalna sredstva = 9.644.548Stalna sredstva se godinje obrnu 0,921 puta.

Koeficijent obrta obrtnih sredstava

Koeficijent obrta obrtnih sredstava dobije se tako da se vrijednost realizacije podijeli s prosjeno korienim obrtnim sredstvima u toku poslovne godine. Osim ovih optih koeficijenata obrta, koriste se i parcijalni koeficijenti, tj koeficijenti kojima se iskazuje obrtaj za pojedine vrste obrtnih sredstava. Vei koeficijent obrtaja znai bre obrtanje sredstava u preduzeu (mogue je isti obim poslovanja finansirati manjim iznosom obrtnih sredstava) te u pravilu utie na poveanje efikasnosti preduzea. Koeficijent obrta treba ispitivati u svakoj fazi poslovanja. Dobija se na sljedei nain:

Koeficijent obrta obrnih sredstava = Prihodi od prodaje/Prosjena obrtna sredstva

Prosjena obrtna sredstva = (Obrtna sredstva na poetku+Obrtna sredstva na kraju godine)/2

2011. GODINAKoeficijent obrta obrtnih sredstava = 8.693.435/6.663.113,5Koeficijent obrta obrtnih sredstava = 1,305Prosjena obrtna sredstva = (6.197.381+7.128.846)/2

Prosjena obrtna sredstva = 6.663.113,5Obrtna sredstva se godinje obrnu 1,305 puta.

2012. GODINAKoeficijent obrta obrtnih sredstava = 8.914.605/7.610.883,5

Koeficijent obrta obrtnih sredstava = 1,171

Prosjena obrtna sredstva = (7.128.846+8.092.921)/2

Prosjena obrtna sredstva = 7.610.883,5Obrtna sredstva se godinje obrnu 1,171 puta.

2013. GODINAKoeficijent obrta obrtnih sredstava = 8.878.887/8.350.114

Koeficijent obrta obrtnih sredstava = 1,063

Prosjena obrtna sredstva = (8.092.921+8.607.307)/2

Prosjena obrtna sredstva = 8.350.114Obrtna sredstva se godinje obrnu 1,063 puta.

U preduzeu istoa a.d. Banja Luka u posmatranom periodu od tri godine se koeficijent obrta obrtne imovine smanjivao. Razlog tome je poveanje prosjene obrtne imovine u posmatranom periodu, kao i oscilacije prihoda od prodaje. Koeficijent obrta obrtne imovine je biljeio pad uprkos rastu prihoda od prodaje u odnosu na 2011. Godinu to ukazuje na to da je prosjena obrtna imovina rasla bre u odnosu na rast prihoda od prodaje.

Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava

Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava dobije se tako da se isti prihod od realizacije podijeli sa knjigovodstvenom vrijednou ukupnih poslovnih sredstava (u obraun se uzimaju prosjeno koriena poslovna sredstva).

Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = Prihodi od prodaje / Prosjena vrijednost ukupnih poslovnih sredstava

2011. GODINAKoeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 8.693.435/16.460.400

Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 0,528

Prosjena ukupna poslovna sredstva = (16.706.289+17.388.837)/2

Prosjena ukupna poslovna sredstva = 16.460.400

Ukupna poslovna sredstva se obrnu 0,528 puta u toku godine.2012. GODINAKoeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 8.914.605/17.988.423




Ukupna poslovna sredstva se obrnu 0,525 puta u toku godine.2013. GODINAKoeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 8.878.887/17.994.662




Ukupna poslovna sredstva se obrnu 0,493 puta u toku godine.5.3. Pokazatelji rentabilnostiPokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, tj. u kojoj se visini ukamatio uloeni kapital u nekom razdoblju. Prihodi poveavaju aktivu i smanjuju pasivu, dok rashodi poveavaju pasivu i smanjuju aktivu. Prihodi i rashodi, dakle rezultat, se moraju staviti u odnos sa sredstvima koja su pomagala njegovom stvaranju.

Stopa prinosa na poslovna sredstva (Return on assest, ROA)

Uopteno govorei, stopa prinosa mjeri prinos (rezultat) koji je firma ostvarila angaovanim kapitalom ili sredstvima.

ROA= Neto dobitak / Prosjena poslovna aktivaProsjena poslovna aktiva =(Posl.sr. na poetku godine+Posl.sr.na kraju godine)/2

2011. GODINAROA = 321.204/16.460.400

ROA = 0,019

(%) 0,019*100 = 1,90%

Prosjena poslovna aktiva = (16.214.511+16.706.289)/2Prosjena poslovna aktiva = 16.460.400

Stopa povrata na angaovana sredstva je 1,90%.

2012. GODINAROA = 369.885/16.988.423

ROA = 0,022

(%) 0,022*100 = 2,20%

Prosjena poslovna aktiva = (16.706.289+17.270.557)/2

Prosjena poslovna aktiva = 16.988.423Stopa povrata na angaovana sredstva je 2,20%.

2013. GODINAROA = 139.007/17.994.662ROA = 0,008

(%) 0,008*100 = 0,80%Prosjena poslovna aktiva = (17.270.557+18.718.767)Prosjena poslovna aktiva = 17.994.662Stopa povrata na angaovana sredstva je 0,80%.Stopa prinosa na sopstveni kapital (Return on equity, ROE)Ova mjera iskazuje:

prikazuje poslovnu efikasnost,

odnosi se na kompaniju u cjelini,

efikasnost menadmenta,

profitabilnost i

adekvatna je mjera planiranja i kontrole poslovnih aktivnosti.

Obrazac za izraunavanje je sljedei:

ROE = Neto dobitak/Prosjean sopstveni kapital2011. GODINAROE = 321.204/9.603.944ROE = 0,0334(%) 0,0334*100=3,34%Prosjean sopstveni kapital = (9.603.944+9.603.944)/2Prosjean sopstveni kapital = 9.603.944Stopa prinosa na sopstveni kapital je 3,34%.2012. GODINAROE = 369.885/9.603.944ROE = 0,0385(%) 0,0385*100=3,85%

Prosjean sopstveni kapital = (9.603.944+9.603.944)/2Prosjean sopstveni kapital = 9.603.944Stopa prinosa na sopstveni kapital je 3,85%.

2013. GODINAROE = 139.007/9.603.944ROE = 0,0145(%) 0,0334*100=1,45%

Prosjean sopstveni kapital = (9.603.944+9.603.944)/2Prosjean sopstveni kapital = 9.603.944Stopa prinosa na sopstveni kapital je 1,45%.

5.4. Pokazatelji finansijske struktureUkupna sredstva u aktivi se finansiraju iz obaveza ili sopstvenog kapitala. Struktura pasive moe biti komponovana na razliite naine, kako bi odgovarala individualnim potrebama kompanije i njenoj strukturi aktive. Komponovanje pasive, tj. odnos izmeu sopstvenih i pozajmljenih izvora finansiranja naziva se finansijskom strukturom.Racio zaduenostirauna se kao odnos pozajmljenih izvora i ukupne pasive. Visok pokazatelj zaduenosti pokazuje da se vei deo poslovanja finansira zajmovima, dok nizak nivo znai da vei deo dugoronog kapitala predstavlja sopstveni kapital. Preduzee moe imati visok koeficijent zaduenosti ako ostvaruje relativno stabilnu dobit i ima sredstva koja su pogodna kao garancija za zajmove.Obrazac za izraunavanje je sljedei:

Racio zaduenosti = (Pozajmljeni izvori (kratkorone obaveze)/Ukupna pasiva)*100

2011. GODINARacio zaduenosti = (748.551/17.388.837)*100

Racio zaduenosti = 4,30%2012. GODINARacio zaduenosti = (778.219/17.541.392)*100

Racio zaduenosti = 4,44%2013. GODINARacio zaduenosti = (652.590/18.989.602)*100

Racio zaduenosti = 3,44%Ovaj pokazatelj govori da pozajmljeni izvori, odnosno kratkorone obaveze zauzimaju uee od 4,30% u ukupnoj pasivi 2011. godine, 4,44% 2012. godine i 3,44% 2013. godine. Udio kratkoronih obaveza se smanjuje u posmatranom periodu, to znai da su smanjivale kratkorone obaveze, a rasla je ukupna pasiva u posmatranom preduzeu istoa a.d. Banja Luka.

Odnos dugoronih obaveza i sopstvenog kapitala (debt/equity ratio)Odnos dugoronih obaveza i sopstvenog kapitala (debt/equity ratio)rauna se kao odnos dugoronih obaveza i rezervisanja prema sopstvenom kapitalu. Ovim pokazateljem se izraava stepen dejstva leverage-a, kojim se pokuavaju izmeriti efekti finansiranja iz pozajmljenih izvora na rentabilnost ili stopu prinosa sopstvenog kapitala.Obrazac za izraunavanje ovog pokazatelja je sljedei:

Debt/equity ratio = Dugorone obaveze/Sopstveni kapital

2011. GODINADebt/equity ratio = 254.414/9.603.944Debt/equity ratio = 0,026Na svaki dinar sopstvenog kapitala treba 0,026 dinara da se pokriju obaveze u ovoj godini.

2012. GODINADebt/equity ratio = 160.434/9.603.944

Debt/equity ratio = 0,017

Na svaki dinar sopstvenog kapitala treba 0,026 dinara da se pokriju obaveze u ovom obraunskom periodu.

2013. GODINADebt/equity ratio = 68.448/9.603.944

Debt/equity ratio = 0,007

Na svaki dinar sopstvenog kapitala treba 0,007 dinara da se pokriju obaveze u ovom obraunskom periodu.

Koeficijent pokria kamate

Koeficijent pokria kamaterauna se kao odnos dobitka prije plaanja kamate i poreza prema trokovima na ime kamate, tj. isplaenim kamatama. Finansiranje iz dugoronih kredita ili emisijom obveznica prouzrokuje se da kompanija ima fiksne periodine rashode na ime kamate, kao fiksnu obavezu, koja pada na teret poslovnog dobitka.

Koeficijent pokria kamate = Poslovni dobitak / Trokovi kamate na krediteOvaj pokazatelj se uporeuje sa njegovom vrijednou za tu kompaniju u prethodnim godinama.

2011. GODINAKoeficijent pokria kamate = 341.882/360Koeficijent pokria kamate = 949,672Svaki dinar rashoda na ime kamate pokriven je sa 949,672 dinara poslovnog dobitka. 2012. GODINAKoeficijent pokria kamate = 500.733/12.264

Koeficijent pokria kamate = 40,829Svaki dinar rashoda na ime kamate pokriven je sa 40,829 dinara poslovnog dobitka. 2013. GODINAKoeficijent pokria kamate = 542.931/20.879

Koeficijent pokria kamate = 26,004Svaki dinar rashoda na ime kamate pokriven je sa 26,004 dinara poslovnog dobitka. 5.5. Pokazatelji trine vrijednostiPokazatelji trine vrijednosti su pokazatelji kojima se koriste investitori prilikom ulaganja ogranienih novanih sredstava.

Neto dobitak po akciji

Neto dobitak po akciji = Neto dobitak / Broj emitovanih akcija2011. GODINANeto dobitak po akciji = 321.204/9.603.944

Neto dobitak po akciji = 0,033

2012. GODINANeto dobitak po akciji = 369.885/9.603.944


2013. GODINANeto dobitak po akciji = 139.007/9.603.944


Odnos trine cijene i neto dobitka po akciji = Trina cijena / Neto dobitak po akciji2011. GODINAOdnos trine cijene i neto dobitka po akciji = 0,634/0,033


Budui ulagai su spremni da plate 19,212 dinara da bi ostvarili jedan dinar neto dobitka po akciji.

2012. GODINAOdnos trine cijene i neto dobitka po akciji = 0,634/0,039


Budui ulagai su spremni da plate 16,256 dinara da bi ostvarili jedan dinar neto dobitka po akciji.2013. GODINAOdnos trine cijene i neto dobitka po akciji = 0,634/0,014


Budui ulagai su spremni da plate 45,286 dinara da bi ostvarili jedan dinar neto dobitka po akciji.

Knjigovodstvena vrijednost po akciji = Sopstveni kapital / Broj emitovanih obinih akcija

2011. GODINAKnjigovodstvena vrijednost po akciji = 9.603.944/9.603.944 = 1,00Ukoliko dodje do likvidacije obini akcioneri dobijaju 1,00 dinara po akciji.

2012. GODINAKnjigovodstvena vrijednost po akciji = 9.603.944/9.603.944 =1,00Ukoliko dodje do likvidacije obini akcioneri dobijaju 1,00 dinara po akciji.

2013. GODINAKnjigovodstvena vrijednost po akciji = 9.603.944/9.603.944 = 1,00Ukoliko dodje do likvidacije obini akcioneri dobijaju 1,00 dinara po akciji.

Trina vrijednost firme(Trina kapitalizacija) = Broj emitovanih akcija u prometu * Trina cena po akciji

2011. GODINATrina kapitalizacija = 9.603.944*0,634

Trina kapitalizacija = 6.088.900





6. ANALIZA NOVANIH TOKOVAIzvetaj o tokovima gotovine regulisan je MRS 7- Izvetaj o novanim tokovima i ini obavezan finansijski izvetaj. Dve osnovne metode koje se koriste u njegovoj primeni:

direktna metoda i

indirektna metoda

Izvjetaj o novanim tokovima je izvedeni finansijski izvjetaj u kojem su prikazani prilivi i odlivi gotovine po osnovu poslovne, investicione i finansijske aktivnosti u toku obraunskog perioda.

Analiza novanih tokova obuhvata i analizu specifinih koeficijenata koji se odnose na pozicije iz izvjetaja o novanim tokovima. U tom smislu se radi o sljedeim finansijskim koeficijentima:

Neto novanog toka i neto dobitka;

Uee neto novanog toka u prihodima od prodaje;

Odnos neto novanog toka i ukupnih sredstava.

Odnos neto novanog toka i neto dobitka = Novani tok iz poslovne akt. / Neto dobitak2011. GODINAOdnos neto novanog toka i neto dobitka = 445.102/321.104 = 1,386Na svaki dinar neto dobitka preduzee generie 1,386 dinara neto novanog toka iz poslovne aktivnosti.

2012. GODINAOdnos neto novanog toka i neto dobitka = 257.803/369.885 = 0,697Na svaki dinar neto dobitka preduzee generie 0,697 dinara neto novanog toka iz poslovne aktivnosti.

2013. GODINAOdnos neto novanog toka i neto dobitka = 735.711/139.007 = 5,293Na svaki dinar neto dobitka preduzee generie 5,293 dinara neto novanog toka iz poslovne aktivnosti.

Uee novanog toka u prihodima od prodaje = Neto novani tok iz posl.akt. / Prihodi od prodaje

2011. GODINAUee novanog toka u prihodima od prodaje = 445.102/8.693.435 = 0,051Na svaki dinar neto prihoda od prodaje, kompanija je ostvarila 0,051 dinara novanog toka.

2012. GODINAUee novanog toka u prihodima od prodaje = 257.803/8.914.6050,029 = 0,029Na svaki dinar neto prihoda od prodaje, kompanija je ostvarila 0,029 dinara novanog toka.

2013. GODINAUee novanog toka u prihodima od prodaje = 735.711/8.878.887 = 0,083Na svaki dinar neto prihoda od prodaje, kompanija je ostvarila 0,083 dinara novanog toka.

Odnos neto novanog toka i ukupnih sredstava = Neto novani tok iz posl.akt / Prosena ukupna sredstva2011. GODINAOdnos neto novanog toka i ukupnih sredstava = 445.102/16.460.400 = 0,027Na svaki dinar prosjeno uloenih sredstava, kompanija je ostvarila 0,027 dinara neto novanog toka.

2012. GODINAOdnos neto novanog toka i ukupnih sredstava = 257.803/16.988.423 = 0,015

Na svaki dinar prosjeno uloenih sredstava, kompanija je ostvarila 0,015 dinara neto novanog toka.

2013. GODINAOdnos neto novanog toka i ukupnih sredstava = 735.711/17.994.662 = 0,041

Na svaki dinar prosjeno uloenih sredstava, kompanija je ostvarila 0,041 dinara neto novanog toka.

Profil preduzea na osnovu ostvarenih neto novanih tokova

201120122013

Neto novani tok iz poslovne aktivnosti445.102257.803735.711

Neto novani tok iz investicione aktivnosti(367.920)(51.643)(228.219)

Neto novani tok iz finansijske aktivnosti-(39.131)(124.554)

U 2011. i 2012. godini kompanija je pripadala etvrtom profilu. Negativni su investicioni i finansijski novani tokovi, dok je pozitivan tok iz poslovne aktivnosti. To znai da preduzee finansira rast (kupovinu dugoronih sredstava investiciona aktivnost) i finansira otplate dividendi i glavnice dugova (finansijska aktivnost). Ova kompanija ima stabilnu proizvodnju i prodaju.

U 2013. godini kompanija je pripadala drugom profilu. Preduzee finansira rast (kupovinu dugorone imovine ) kroz poslovne aktivnosti i kroz emisije akcija, obveznica i uzimanje kredita. Novani tok iz investicione i finansijske aktivnosti je ovdje negativan, a izvori gotovine iz poslovne aktivnosti su pozitivni.

7. ANALIZA NETO OBRTNOG FONDANeto obrtni fond se definie kao razlika dugoronih izvora finansiranja (dugorone obaveze i sopstveni kapital) i stalnih sredstava. Ako je pozitivna veliina, predstavlja dio obrtnih sredstava koja su finansirana iz dugoronih izvora. Ukoliko je ova razlika negativna to nije pozitivan signal za investitore i kreditore jer je on izraz dubokih finansijskih poremeaja.

Neto obrtni fond = Dugoroni izvori finansiranja Dugorona sredstva2011. GODINANeto obrtni fond = 15.957.739 9.864.531Neto obrtni fond = 6.093.2082012. GODINANeto obrtni fond = 16.492.338 9.477.992Neto obrtni fond = 7.014.3462013. GODINANeto obrtni fond = 18.066.177 10.411.337Neto obrtni fond = 7.645.840Neto obrtni fond preduzea istoa a.d. Banja Luka je rastao u posmatranom obraunskom periodu, to je povoljno za preduzee, jer rast neto obrtnog fonda znai da je ostvarena dugorona finansijska ravnotea, odnosno da su dugorona sredstva pokrivena u potpunosti dugoronim izvorima finansiranja.

8. ALTMAN Z score MODEL ZA ANALIZU BANKROTSTVAZ skore model je razvio Edvard Altman 1960. godine na bazi 5 razliitih pokazatelja koji su, po njemu, najbolji za predvianje bankrotstva, odnosno kojima se utvruje mogunost steaja meu preduzeima. Uopteno govorei, to je nii rezultat vea je vjerovatnoa steaja. Z skore izraunava se pomou formule koja glasi:Z= 1,21+ 1,42 + 3,33 + 0,64 + 1,05 gdje jeX1= Kapital / Ukupna aktiva, X2= Zadrani dobitak / Ukupna aktiva, X3= Dobitak pre kamate i poreza ( EBIT ) / Ukupna aktiva, X4= Sopstveni kapital / Ukupne obavezeX5= Prihodi od prodaje / Ukupna aktiva

Kada je rezultat Z skore manji od 1,8 znai da preduzee ne posjeduje dobre performanse i to daje signal investitorima da je maksimalno izraen rizik ulaganja, ako je rezultat Z skore izmeu 1,81 i 2,99 znai da se preduzee nalazi u sivoj zoni, odnosno da posjeduje prihvatljive performanse, ali da, i dalje, postoji rizik ulaganja za investitore, a ako je rezultat Z skore vei od 2,99 znai da preduzee spada u grupu zdravih preduzea, odnosno posjeduje dobre performanse i postoji minimalan rizik ulaganja za investitore.

2011. GODINAZ score = 1,2*0,918 + 1,4*0,018 + 3,3*0,026 + 0,6*21,318 + 1,0*0,500Z score = 14,502012. GODINAZ score = 1,2*0,931+ 1,4*0,021 + 3,3*0,028 + 0,6*17,316 + 1,0*0,508

Z score = 12,142013. GODINAZ score = 1,2*0,931 + 1,4*0,007 + 3,3*0,011 + 0,6*19,498 + 1,0*0,458

Z score = 13,32

Na osnovu podataka iz tabele moe se zakljuiti da se kod preduzea istoa a.d. Banja Luka, u posmatranom periodu od tri godine, vrijednost parametra Z nalazi iznad 2,99, to je na veoma zadovoljavajuem nivou i znai da preduzee posjeduje dobre performanse i da je rizik ulaganja za investitore minimalan. Meutim, vrijednost parametra Z oscilira iz godine u godinu, te je 2011. godine dostigao najveu vrijednost da bi 2012. godine zabiljeen pad, to ukazuje na injenicu da se performanse preduzea pogoravaju iz godine u godinu. Rast vrijednosti Z parametra 2013. godine ukazuju da su se performase preduzea poboljale u odnosu na 2012. godinu, ali da jo uvijek nisu dostigle nivo na kome su bile 2011. godine.ZAKLJUAKFinansijska analiza se bavi analizom finansijskog stanja preduzea i mogunostima promjena u eljenom pravcu. Znatan dio analize vri se stavljanjem u odnos odreenih vrijednosti iz bilansa stanja i bilansa uspjeha.

Finansijskom analizom se stavljaju u odnos raspoloivi podaci i informacije u cilju produbljenijeg saznanja o znaajnim faktorima, a u cilju utvrivanja vjerovatnih greaka i trendova djelovanja u pravcu njihovog pomijeranja u eljenom pravcu. Na ovaj nain se uveava korisnost raspoloivih podataka, jer se preko njih dublje spoznaje sadanje stanje preduzea i procjenjuje budue.

Za obavljanje sloenih finansijskih analiza koriste se sloenije matematike metode. Finansijska analiza predstavlja nain sakupljanja i korienja informacija finansijskog karaktera sa ciljem da se:

ocijeni tekue finansijsko stanje preduzea,

ocijeni mogui i svrsishodan tempo razvoja preduzea sa pozicije njegovog finansijskog obezbjeenja,

prognozira perspektivno finansijsko stanje preduzea,

otkriju dostupni izvori sredstava i ocijeni mogunost i svrsishodnost njihove mobilizacije,

prognozira poloaj preduzea na tritu kapitala i dr.Predmet ovog seminarskog rada jeste analiza finansijskih izvjetaja preduzea istoa a.d. Banja Luka za period od 2011. do 2013. godine. Analizom osnovnih finansijskih izvjetaja (bilansa stanja, bilansa uspjeha i bilansa tokova gotovine) doli smo do sljedeih zakljuaka.

Kada je u pitanju horizontalna analiza bilansa stanja posmatranog preduzea u datom periodu, zakljuuje se da stalna sredstva osciliraju, sa porastom 2013. godine u odnosu na 2012., obrtna sredstva preduzea biljee rast, s tim to taj rast nije ravnomjeran i postepeno se smanjuje iz godine u godinu, dok se kapital preduzea znaajno poveava, a s druge strane, dugorone obaveze se znatno smanjuju u datom periodu. Horizontalna analiza bilansa uspjeha posmatranog preduzea u datom periodu pokazuje da preduzee ostvaruje vie poslovnih prihoda, nego poslovnih rashoda, te da ostvaruje poslovni dobitak.

Na osnovu vertikalne analize aktive bilansa stanja preduzea istoa a.d. Banja Luka za period od 2011. do 2013. godine, moe se vidjeti da su stalna i obrtna sredstva skoro jednako zastupljena u aktivi bilansa stanja, ali da vee uee, ipak, zauzimaju osnovna sredstva i to uee varira u posmatranom periodu. to se tie pasive bilansa stanja posmatranog preduzea za navedeni period, vertikalna analiza pokazuje da najvee uee u strukturi pasive bilansa stanja zauzima kapital, zatim slijede kratkorone obaveze, dok najmanje uee u pasivi bilansa stanja zauzimaju dugorone obaveze. Kad je u pitanju vertikalna analiza bilansa uspjeha preduzea istoa a.d. Banja Luka za period od tri uzastopna obraunska perioda, moe se rei da poslovni prihodi zauzimaju vee uee u poslovnom dobitku, odnosno da su poslovni prihodi vei od poslovnih rashoda, te da se ostvaruje poslovni dobitak.

U analizi finansijskih izvjetaja raunati su pokazatelji likvidnosti, poslovne aktivnosti, finansijske strukture, rentabilnosti/profitabilnosti i pokazatelji trine vrijednosti.

Na osnovu prikazanih podataka za period od 2011. do 2013. godine moe se konstatovati da je preduzee istoa a.d. Banja Luka u tom periodu ostvarilo tekuu likvidnost i da je koeficijent tekue likvidnosti visoko iznad referentne vrijednosti. Posmatrano preduzee je u periodu od 2011. do 2013. godine ostvarilo i rigoroznu likvidnost, s obzirom da je vrijednost koeficijenta u sva tri obraunska perioda bila iznad referentne vrijednosti. Dobijeni pokazatelji govore da je preduzee istoa a.d. Banja Luka u posmatranom periodu bilo u stanju da svoje kratkorone obaveze pokrije raspoloivom gotovinom i kratkoronim potraivanjima, odnosno likvidnim sredstvima. Dobijeni pokazatelji neto obrtnih sredstava preduzea istoa a.d. Banja Luka u posmatranom periodu pokazuju da da je preduzee posjedovalo sredstva za finansiranje kratoronih obaveza u onoj mjeri u kojoj bi trebala da budu, te da budua likvidnost preduzea nije ugroena.

to se tie pokazatelja profitabilnosti, zakljuuje se da oba pokazatelja (ROA i ROE) osciliraju u posmatranom periodu sa tendencijom smanjenja u posljednjem obraunskom periodu. Analiza neto novanih tokova pokazala je da je preduzee istoa a.d. Banja Luka u 2012. i 2013. godini pripadalo etvrtom profilu, dok je 2011. Godine pripadalo drugom profilu kompanija.

Altmanov Z score pokazuje da se vrijednost parametra Z nalazi iznad 2,99, to je na veoma zadovoljavajuem nivou i znai da preduzee posjeduje dobre performanse i da je rizik ulaganja za investitore minimalan. Meutim, vrijednost parametra Z oscilira iz godine u godinu, te je 2011. godine dostigao najveu vrijednost da bi 2012. godine zabiljeen pad, to ukazuje na injenicu da se performanse preduzea pogoravaju iz godine u godinu.LITERATURA

1. Dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, Beograd, 2012.

2. Dr Goranka Kneevi, Ekonomsko finansijska analiza (teorija i analiza bilansa), Beograd, 2007.

3. http://www.cistocabl.com/ Dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, Beograd, 2012., str. 130

Dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, Beograd, 2012., str. 155

Dr Goranka Kneevi, Ekonomsko finansijska analiza (teorija i analiza bilansa), Beograd, 2007., str. 12



Projektni zadatak10

analiza finansijskih izvještaja na primjeru preduzeća Čistoća a.d. banja luka

Documents