publikacija o bolesti pluća i prevenciji bolesti pluĆa

of 16/16
BOLESTI A PLUĆ Publikacija o bolesti pluća i prevenciji BIRAM ZDRAVLJE

Post on 16-Oct-2021

4 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

BROSURA PLUCA A5.inddBIRAM ZDRAVLJE
BOLESTI PLUA
KARCINOM PLUA Karcinom (rak) plua nastaje nekontrolisanim umnoavanjem malignih elija u
pluima. Karcinom plua zauzima prvo mjesto po uestalosti i predstavlja naješi uzrok smrti od malignih bolesti. Nelijeena, bolest se moe proširiti izvan plua (metastaze) u okolna tkiva ili druge dijelove tijela.
Plua donose kisik u tijelo i preuzimaju ugljik dioksid iz krvi, koji je nusprodukt metabolizma tjelesnih stanica. Cijevi koje se nazivaju bronhi ine unutrašnji dio plua.
Postoje dvije vrste karcinoma plua koje se zasnivaju na tome kako stanice izgledaju pod mikroskopom: nemikrocelularni (nesitnoelijski, NCLC) i mikrocelularni (sitnoelijski, SCLC).
INJENICE Ovo je naješi oblik karcinoma kod
muškaraca i trei po redu po uestalosti kod ena;
U Bosni i Hercegovini svake godine oboli oko 1.500 osoba od karcinoma plua;
Od ove bolesti umre više ljudi nego od karcinoma dojke, kolorektalnog i karcinoma grlia maternice zajedno;
Karcinom plua je naješi oblik karcinoma u svijetu (12,9 % svih karci- noma), i uzrokuje najvei broj smrtnih sluajeva;
Svake godine 1,59 miliona ljudi umre od posljedica ove bolesti uzrokujui više od 4.000 sluajeva smrti dnevno;
Više od pola otkrivenih sluajeva oboljelih od karcinoma plua se otkriva u razvijenim regionima (58%);
Širom svijeta, 1,8 miliona novootkrivenih sluajeva oboljelih od karcinoma plua, dijagnosticira se svake godine;
Karcinom plua je vodei uzrok smrti u Evropi, uzrokujui 20,7% smrtnih sluajeva od ukupnog broja oboljelih od svih tipova karcinoma u Zapadnoj Evropi.
BOLESTI PLUA
TIPOVI KARCINOMA PLUA Postoje dva osnovna tipa karcinoma plua, zbog ega je vrlo vano odrediti vrstu
karcinoma, jer se mikrocelularni i nemikrocelularni karcinom lijee na razliit nain. NSCLC je naješi oblik koji je prisutan kod otprilike 80% svih sluajeva oboljelih
od karcinoma plua. Ovaj karcinom raste i širi se sporije od mikrocelularnog karcinoma plua.
Bolest u ranoj fazi je povezan samo s par specifi nih simptoma, tako da otprilike 70% sluajeva ne bude dijagnosticirano sve do momenta kada je bolest ve u poodmakloj fazi i kada su šanse za izljeenje ograniene.
SCLC je više agresivan i veinom uzrokovan konzumacijom duhana. Ovaj tip karcinoma metastazira (širi se tijelom) vrlo rano i uzronik je u otprilike 15% sluajeva svih tipova karcinoma plua.
Rani znakovi i simptomi karcinoma plua su nespecifi ni, zbog ega je veina sluajeva dijagnosticirana u uznapredovalom stadiju.
3
BOLESTI PLUA
TRETMANI Tretmanske opcije u lijeenju karcinoma plua variraju od tipa i stadija, kao i od
veliine i pozicije karcinoma u pluima. Tretman takoer zavisi od toga da li se karcinom proširio na ostale dijelove tijela i
cjelokupnog zdravlja pacijenta.
Hirurški zahvat Pacijenti u ranom stadiju mogu biti uspješno tretirani hirurškim zahvatom. Do 70%
pacijenata preivi najmanje pet godina nakon dijagnoze ako se karcinom tretira u ovom stadiju.
Radioterapija Za pacijente kojima karcinom ne moe biti odstranjen hirurškim putem, radioterapija
moe biti ponuena sama ili u kombinaciji sa hemoterapijom. Radioterapija takoer ima znaajnu ulogu u kontroli i oslobaanju simptoma karcinoma plua.
Hemoterapija Veina sluajeva oboljelih od NSCLC biva otkrivena u uznapredovalom stadiju kada
se karcinom ve proširio na ostale dijelove tijela i ne moe biti odstranjen hirurškim putem.
U ovim sluajevima hemoterapija se koristi u lijeenju ovih pacijenata. Pacijenti obino dobiju terapiju u seriji defi nisanih ciklusa.
Biološka (ciljana) terapija Tretman biološkom terapijom predstavlja relativno novi pristup u lijeenju karci-
noma koja pogaa specifi ne biološke procese koji su esto jako vani u rastu tumora. Budui da biološka terapija precizno pogaa specifi ne procese karcinoma, ona
moe biti efi kasnija od ostalih tipova lijeenja (hemoterapija i radioterapija) i manje toksina za dijelove tijela koji nisu zahavaeni karcinomom.
Imunoterapija U posljednje vrijeme nove terapijske opcije ukljuujui biološku ili ciljanu terapiju
i imunoterapiju koje su sve više dostupne globalno i pomau u poboljšanju ishoda u preivljavanju pacijenata.
Imunoterapija podstie imuni sistem organizma na borbu protiv karcinoma tj. obnavlja, stimuliše ili pojaava prirodnu antitumorsku funkciju imunološkog sistema.
4
BOLESTI PLUA
SIMPTOMI Simptomi karcinoma plua su veinom nespecifi ni i vrlo esto mogu biti zanemareni
od strane pacijenta. Kao posljedica mnogi pacijenti posjete ljekara u uznapredovalom stadiju kada simptomi postaju problematini i eši.
Simptomi na koje treba obratiti panju su:
suhi kašalj koji dugo traje (3-4 nedjelje i due) osjeaj nedostatka vazduha oteano disanje bol u grudnom košu bol u ramenu promuklost iskašljavanje krvi ili sukrvice zvidanje u grudima zapaljenja plua ili bronhitisi koji due traju ili se ponavljaju s iste strane promuklost koja traje više sedmica neobjašnjiv umor gubitak apetita i tjelesne teine bol u ramenu i ruci sa slabošu ruke oticanje glave i vrata
Ovi simptomi se mogu javiti i kod drugih, bezazlenijih oboljenja, ali svakako zahtijevaju odlazak kod ljekara.
5
Analiza elijskog tkiva karcinoma (histologija) je jako vana u postavljanju tane dijagnoze.
Postoji veliki broj dostupnih testova za dijagnosticiranje karcinoma plua: Citologija: uzorak ispljuvka da bi se utvrdila dijagnoza i tip karcinoma plua. Bronhoskopija: pregled traheje i bronha, te uzimanje oboljelog dijela
plua (biopsija) plua kako bi se uradila patohistološka analiza. Biopsija iglom: pod kontrolom CT-a koristi se za dobijanje stanica za analizu.
Naalost, više od dvije treine od ukupnog broja oboljelih od karcinoma plua su dijagnosticirani u kasnom stadiju kad su tumori prisutni u više dijelova tijela.
Kada je karcinom plua u pitanju, napredak u preivljavanju je i dalje zanemariv, posebno u uznapredovalom stadiju, poredei preivljenje kod pacijenata oboljelih od drugih tipova karcinoma.
Kao i kod oboljelih od drugih tipova karcinoma, isti sluaj je i kod karcinoma plua, što se ranije otkrije šansa za izlijeenje je vea.
KAKO SE KARCINOM PLUA MOE SPRIJEITI?
Bolesti plua su uglavnom one na koje Vi moete uticati i prevenirati oboljenje! Karcinom plua uglavnom nastaje zbog loših i nezdravih ivotni navika. Prevencija karcinoma plua obuhvata mjere koje se mogu poduzeti i sprijeiti
nastanak ove maligne bolesti. Prestanak pušenja i prestanak izlaganju duhanskom dimu najvanija je mjera.
Pušai imaju 20 puta veu vjerovatnou da obole od karcinoma plua u odnosu na nepušae;
U ishranu uvesti povre i voe svakog dana; Uvesti fi zike aktivnosti svakodnevno; Izbjegavati visoki nivo zagaenja prostora u kojem se boravi; Otkrivanje u ranim fazama bolesti, dok se još nisu ispoljili simptomi karcinom plua.
Rutinski skrining osoba koje spadaju u visokorizinu grupu moe pomoi u ranom otkrivanju bolesti.
6
URADITE TEST: Za 6 minuta preite 500 metara. Ako niste u mogunosti to uraditi ili
imate poteškoe (kašalj, iskašljavanje) obavezno se javite ljekaru!
BOLESTI PLUA
Od bolesti plua ne obolijevaju uvijek i iskljuivo pušai
Poznata je injenica da je upotreba duhana jedan od naješih uzronika karcinoma plua i da je nastanak karcinoma povezan s konzumacijom duhana u 80% svih dijagnosticiranih sluajeva. Meutim, pušenje nije jedini uzronik nastanka bolesti. Oko 270.000 novootkrivenih sluajeva u svijetu budu dijagnosticirani bez ikakve povezanosti s konzumacijom duhana.
Ostali faktori rizika za razvoj karcinoma plua Radijacija: izloenost razliitim vrstama radijacije, naješe profesionalno,
poveava rizik od obolijevanja od karcinoma plua. Osobe koje su oboljele od reumatskih bolesti ili oboljeli od limfoma tretirani s radioterapijom su izloeni poveanom riziku od razvoja karcinoma plua. Radno mjesto: postoji povean rizik od razvijanja karcinoma plua meu
radnicima zaposlenih u specifi nim industrijama koje ukljuuju rad s visoko rizinim agensima. Najznaajniji su azbest i ispušni gasovi.
U industrijskim zemljama, rad na ovakvim poslovima uzrokuju 5-10% sluajeva karcinoma plua. Demineri koji su izloeni radioaktivnim radonu takoer poveavaju rizik nastanka bolesti.
Vanjska zagaenost zraka: dokazano je da je karcinom plua više zastupljen u gradovima radi zagaenosti zraka nego što je to sluaj u ruralnim predjelima; Unutrašnja zagaenost zraka; Druge bolesti: pacijenti s oiljnim promjenama na pluima nakon
tuberkuloze, hroninim bronhitisom i emfi zemom imaju vei rizik u razvijanju karcinoma plua.
Karcinom plua ostaje veliki izazov, kako u klinikom tako i u istraivakom smislu. Novije terapijske opcije (imunoterapija, ciljana terapija) pored postojeih tretmanskih opcija omoguavaju nadu pacijentima oboljelim od karcinoma plua kao i njihovim porodicama.
1.500 osoba od karcinoma plua
U Bosni i Hercegovini svake godine oboli oko
7
HRONINA OPSTRUKTIVNA BOLEST PLUA-HOBP
HOBP je jedna od naješih nezaraznih bolesti, a smatra se da e 2030. godine poslije kardiovaskularnih i malignih bolesti biti naješi uzronik smrtnosti i obolijevanja ukupne populacije.
To je bolest koja zahvaa plua, manifestuju se simptomima gušenja, stezanja u grudima, kašlja, iskašljavanja. Ona zahvata i druge organe tako da bolesnici s HOBP imaju eše kardiovaskularne incidente, dijabetes, više izraenu osteoporozu, gubitak tjelesne mase.
To je bolest cijelog organizma s predominantnim respiratornim simptomima. Mnogi bolesnici nemaju dijagnosticiranu HOBP jer doktori kao i pacijenti na tu bolest ne obraaju dovoljno panje.
Bolest ima spori uobiajeno progresivan tok koji traje godinama pa i decenijama. Mnogi pacijenti se srode s nekim tegobama pa se smatra da dugotrajan kašalj i iskašljavanje i nije neki znak bolesti, a zapravo jeste, i to je jedan od prvih i osnovnih pokazatelja ove bolesti.
Etiološki naješi uzrok HOBP-a je pušenje, aerozagaenje, ivotne ili radne sredine, te nasljedni faktori.
8
BOLESTI PLUA
HOBP se danas moe drati pod kontrolom, uz pomo dobre dijagnostike i modernih lijekova, te ako pacijent promijeni svoje ivotne navike, a to su prvenstveno:
Prestanak pušenja; Uvoenje fi zike aktivnosti; Raditi toaletu trahejo-bronhijalnog stabla (iskašljani sadraj izbacuje iz sebe,
po potrebi provodi inhalacije i vjebe disanja radi jaanja disajne muskulature).
Zastupljenost HOBP u BiH Naalost, u svijetu pa ni u BiH nemamo taan broj oboljelih od HOBP. Pretpostav-
lja se da je samo 20-25 % bolesnika s tom dijagnozom, jer se mnogi lijee na drugim odjelima pod slikom razliitih kardio-vaskularnih oboljenja (hronino zatajenje srca), metabolikih i drugih stanja.
esto se lijee bolesti uzrokovane HOBP-om, a da sama
bolest nije dijagnosticirana!
Kada se obratiti doktoru? Izrazito je vano na vrijeme prepoznati ovu bolest kako bi se poelo adekvatno
lijeenje i sprijeila progresija bolesti koja moe rezultirati znaajnim smanjenjem kvalitete ivota, ali i rezultirati smrtnim ishodom.
Ako prepoznajete kod sebe neke od dole navedenih simptoma, ako imate bilo kakve tegobe u smislu gušenja, stezanja ili najjednostavnije ako se ne moete popeti na drugi sprat, ako ste puša (bivši ili aktivni) ili ste profesionalno izloeni štetnim hemikalijama, vrijeme je da se obratite doktoru.
Osnovni nain dokazivanja HOBP je da se uradi spirometrija ili mjerenje plune funkcije uz pregled pulmologa i RTG snimka plua radi iskljuivanja drugih uzroka oteanog disanja i kašljanja.
SIMPTOMI BOLESTI: Gušenje; Stezanje u prsima; Povremeno sviranje u grudima; Kašalj; Iskašljavanje ili sluzavo-bjeliastog ili gnojnog sadraja (zelenkastog
ili tamno smee boje) koji donosi olakšanje; Pojava povremenih veernjih temperatura koje nisu jako visoke; Modre usne i ponekad vrhovi prstiju.
9
BOLESTI PLUA
Kako se lijei HOBP? Danas postoje kvalitetni lijekovi kojima se lijei HOBP naješe u obliku pumpica
ili suhog praha koji se udiše. No, tok lijeenja dosta zavisi od samog pacijenta koliko vodi rauna o tome da se ne izlae lošim vremenskim uslovima, da se kvalitetno obue, prilagodi svoju aktivnost vremenskim uslovima, da prestane pušiti, spava u prozraenim prostorijama, da ne doe u situaciju da ionako narušen respiratorni trakt bude dodatno ošteen.
esto, endokrinološka oboljenja poput osteoporoze, dijabetesa, kardiovaskularna oboljenja, maligne bolesti, cerebro-vaskularna u svom nastanku imaju dijagnozu HOBP.
Veina zdravstvenih ustanova u BiH danas je opremljena opremom uz pomo koje moe postaviti dijagnoza HOBP. Uz kliniku sliku, fi zikalni nalaz i uobiajenu dijagnostiku, postavljanje dijagnoze obino nije teško.
Lijeenje ove bolesti se radi prema standardizovanim smjernicama koje zahtijevaju dobru saradnju pacijenta i zdravstvenih radnika, uz pomo terapije koja je dostupna preko fondova zdravstva.
Ipak kada je u pitanju HOBP najvaniji je istrajan rad na prevenciji kroz edukaciju cjelokupne populacije ali i zdravstvenih radnika.
10
BOLESTI PLUA
Trendovi dijagnostike, lijeenja i prevencije bolesti plua u BiH Bolesti plua predstavljaju znaajan javno-zdravstveni problem zbog porasta broja
oboljelih zbog ega je cilj poveanje svijesti o poboljšanoj prevenciji i lijeenju ove bolesti udruenim naporima zdravstvenih radnika, javnozdravstvenih organizacija i nevladinog sektora.
Vano je uoiti simptome bolesti na vrijeme koje se uglavnom odnose na poteškoe s disanjem.
Pravovremena dijagnoza i adekvatna terapija oboljelih doprinosi da se bolest ne razvije do mjere koja moe dovesti do znaajnog pogoršanja plune funkcije oboljelog, pa i smrti.
Veina zdravstvenih ustanova u BiH je danas solidno opremljena opremom uz pomo koje se moe postaviti dijagnoza mnogih plunih bolesti.
Naalost, Bosna i Hercegovina nema modernu terapiju za karcinom plua, ak i u odnosu na regiju, zbog ega je zdruena akcija svih ukljuenih u proces lijeenja pacijenta, ljekara, nadlenih zdravstvenih fondova i ministarstava zdravlja raznih nivoa, krucijalna u budunosti.
Takoer, zanimljivo je da oboljeli od plunih bolesti nemaju svoja udruenja pacijenata u Bosni i Hercegovini koji bi se zalagali za prava oboljelih i provodili akcije i projekte prevencije bolesti.
U Bosni i Hercegovini nema ni odgovarajuih programa prevencije pušenja zbog ega se ne moe oekivati smanjenje razvoja bolesti uzrokovanim pušenjem.
PREPORUKE ZA UNAPRIJEENJE TRETMANA OBOLJELIH:
U pogledu potrebne dijagnostike HOBP, naša zemlja ima osnovnu dijagnostiku, neophodnu za dijagnosticiranje ove bolesti. Problem je nekada u dostupnosti dijagnostike svim potencijalnim bolesnicima
(adekvatno zdravstveno osiguranje pacijenta, udaljenost od zdravstvenih ustanova). U pogledu terapije, danas je stanje znatno bolje, jer su liste dostupnih lijekova
za ovu bolest znatno šire, tako da znaajno ne zaostajemo za razvijenim zemljama. Izuzetak je podrška za lijeenje kiseonikom terapijom u kunim uslovima,
gdje pacijenti uglavnom sami nabavljaju koncentratore kiseonika, radi dugotrajne dnevne kiseonike terapije respiratorno insufi cijentnih bolesnika.
11
Bronhitis Bronhitis je akutna ili hronina upala disajnih cijevi (disajnih puteva) koji se nazivaju
bronhi, što uzrokuje poveanu proizvodnju sluzi i druge promjene.
Astma Astma je hronina upalna bolest dišnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju.
Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Do napada dolazi pri pogoršanju upale, obino jer je u neposrednoj okolini prisutan neki iritirajui imbenik ili provokativni faktor astme.
Cistina fi broza Cistina fi broza (CF) je nasljedna bolest karakterisana abnormalnostima u lijezdama
koje proizvode sluz i znoj. To je hronina, progresivna bolest, koja je obino smrtonosna.
Profesionalne plune bolesti Stalna i dugotrajna izloenost odreenim iritansima na poslu mogu dovesti do niza
oboljenja plua koje mogu imati trajne posljedice, ak i nakon prekida izlaganju.
Primarna pluna hipertenzija Pluna hipertenzija je poremeaj u kojem se krvni tlak u plunoj arteriji die daleko
iznad normalnog nivoa.
Emfi zem plua Emfi zem je hronino stanje plua u kojem alveole, ili vreice zraka, mogu biti
uništene, suene, propale, kolabirane ili previše napuhane.
12
iritansima.
13
UKC Banja Luka
Dom zdravlja Drvar
Dom zdravlja Ljubuški
Dom zdravlja ivinice
Dom zdravlja Kladanj
Dom zdravlja Travnik
Domovi zdravlja Sarajevo
Dom zdravlja Kreševo
Dom zdravlja Cazin
Dom zdravlja Biha
Dom zdravlja Zavidovii
Dom zdravlja Sokolac
Dom zdravlja Kakanj
Dom zdravlja Tešanj
Dom zdravlja Zenica
Dom zdravlja Konjic
Dom zdravlja Fojnica
Poliklinika Sunce Agram
REFERENCE
1. Ferlay J, Shin HR, Bray F, Forman D, Mathers C and Parkin DM. GLOBOCAN 2008 v1.2, Cancer Incidence and Mortality Worldwide: IARC CancerBase No. 10 [Internet]. Lyon, France: International Agency for Research on Cancer; 2010. Available from: http://globocan. iarc.fr, accessed on 24/10/2011.
2. Schrump DS, Giaccone G, Kelsey CR, Marks LB. Non-Small-Cell Lung Cancer. In: DeVita VT, Lawrence TS, Rosenberg SA, eds. DeVita, Hellman, and Rosenberg’s Cancer: Principles and Practice of Oncology. 8th ed. Philadelphia, Pa: Lippincott Williams & Wilkins; 2008: 896-945.
3. Alberg AJ, Samet JM. Epidemiology of lung cancer. Chest 2003;123(1 Suppl):21S–49S.
4. National Research Council (NRC), Committee on Passive Smoking. Environmental tobacco smoke: measuring exposures and assessing health effects. Washington, DC; National Academy Press, 1986.
5. Boyle, P, Levin, B. (eds) World Cancer Report 2008. (IARC Press, 2008).
Zahvaljujemo na saradnji i strunim konsultacijama:
Prof. dr. Mirko Staneti Doc. Dr. Timur Ceri Prof. dr. Hasan uti
”BIRAM ZDRAVLJE” Publikacija o bolesti plua i prevenciji
Projekat «Biram zdravlje» provodi Udruenje za razvoj društva «Kap» www.udruzenje-kap.com
Dizajn i DTP: Propaganda+
Publikacija novembar/studeni 2017. godine
Ovo je besplatan primjerak zahvaljujui podršci