Bolesti biljakaBolesti koje se pojavljuju na biljkama uzrokovane su dvama faktorima, a to su patogeni i ekoloki uvjeti (fizioloki faktori). Ekoloki uvjeti su uvjeti u kojima rastu biljke, a to mogu biti vrsta i Ph tla, odreene kemikalije u tlu, klimatski uvjeti, vlaga.dakle vanjski faktori koji mogu uvelike utjecati na otpornost biljke. To znai da se ne mora uvijek razviti bolest kod biljaka iako postoji prisutnost patogena, jer se biljka moe i obraniti od bolesti, a to ovisi o ekolokim faktorima. Patologija biljaka odnosno fitopatologija je znanost koja prouava biljne bolesti uzrokovane patogenima i ekolokim faktorima. U sreditu njenog izuavanja jest tzv diseases triangle trokut bolesti koji izuava povezanost izmeu biljke domaina, patogena i ekolokih uvjeta i u kakvim e se uvjetima razviti bolest ili ne. Bolesti uzrokovane patogenima mogu se podijeliti u 3 skupine: - mikoze bolesti uzrokovane gljiv(ic)ama - bakterioze bolesti uzrokovane bakterijama - viroze bolesti uzrokovane virusima Najbolji nain borbe protiv bolesti biljaka je prevencija. Biljke koje rastu u dobrim uvjetima i koje su njegovane, imaju dovoljno vlage i hranjiva uglavnom su otporne i mogu se uspjeno same boriti protiv patogena. BOLESTI UZROKOVANE GLJIVICAMA MIKOZE Gljivice su svrstane u red niih biljaka, sastoje se od vlaknastih stanica i ive bez klorofila. Hrane se mrtvim i ivim organskim tvarima. Svojim vlaknima urastaju u tkivo biljaka i oduzimaju im hranjiva. Mnoge vrste gljivica imaju vanu ulogu u tlu i korisne su kod procesa stvaranja humusa. Ali, u povoljnim uvjetima kao to su npr. mekano biljno tkivo i zguljiva klima staklenika, one postaju prava napast i mogu unititi biljku na kojoj se nastanjuju. Razmnoavaju se spolnim i nespolnim putem preko spora, koje su jako sitne i jako se uspjeno rasprostranjuju putem vjetra. U borbi protiv gljivica najee se koriste fungicidi i razvoj novih sorti otpornih na gljivice. U prodaju je veliki izbor fungicida, ali jako dobro razmislite prije nego to ete ga upotrijebiti. Kemijski fungicidi su jako otrovni, a opasni su uglavnom i za sav ivi ivotinjski svijet i zagauju ak i podzemne vode po meni je to prevelika cijena odnosno teta i naruavanje ekolokog sustava za rjeavanje bolesti. Dobre rezultate protiv gljivinih oboljenja moete postii i prevencijom te prirodnim sredstvima za prskanje koja poveavaju otpornost biljaka, a biti e navedeni u nastavku teksta. NAJEE GLJIVINE BOLESTI: Danas je poznato oko 3000 gljivinih oboljenja. Pepelnica Pepelnica je bolest uzrokovana gljivicama iz porodice Erysiphacea, te rodova Oidium i Sphaerotheca. Prvenstveno se iri po suhom i sunanom vremenu. Lako ete ju prepoznati kao sitnu sivo-bijelu barunastu prainu na vanjskoj strani listova i stabljikama. Najee napada voke, rue, krastavce i tikvice, graak, nevene, kamilicu, kokotie (delphinium), suncokret, cinije, dalije.

Slika: pepelnica na listovima suncokreta: lijevo je vidljiva poetna faza bolesti, kad se na liu pojavljuju velike sive pjege, a desno tj. sredina na velikom listu se vidi uznapredovala faza bolesti, kad je cijela povrina zahvaena pepelnicom

Najbolje preventivne mjere protiv pepelnice su sadnja sorti otpornih na pepelnicu, ne pregusta sadnja biljaka (prozranost izmeu biljaka), treba izbjegavati prekomjernu gnojidbu. im spazite zarazu na biljkama: odmah uklonite i spalite zaraene dijelove biljaka da bi sprijeili irenje zaraze. Preventivna sredstva koja jaaju otpornost biljaka i pomau u borbi protiv bolesti: - aj od preslice sadri silicijsku kiselinu koja jaa otpornost biljaka - aj od enjaka, vlasca i luka sadri sumpor koji unitava gljivice - otopina od sumpora unitava gljivice - kalijev sapun unitava gljivice. Prska se za sunanog i suhog vremena, nekoliko dana zaredom kad sumnjate na poveanu opasnost od zaraze. U sluaju napada bolesti mogu se probati nabaviti preparati Bio-blatt, Bio-S i Milsan to su bioloka sredstva protiv bolesti. A domai recept s kojim moete probati suzbiti pepelnicu na biljkama je 1 praak za pecivo i 1 mala liica detergenta za pranje sua pomijeani u 1,5 litara vode. Ovo sredstvo morate nakon to ga napraviti svo potroiti, jer stvara plinove u boci i time pritisak ja nisam to znala i ostavila sam polovicu u boci/prskalici, idui dan mi je boca od pritiska napuknula i sva otopina je istekla van. Iz iskustva mogu rei da djeluje, ali ne ovisi samo o sredstvu, nego i o ekolokim uvjetima. Uspjeno sam time izlijeila ciklame u zatvorenom, ali na dalijama u vrijeme vruina i sua sam samo usporila bolest, ali ne i potpuno eliminirala. Takoer, imajte na umu da ovo sredstvo teti kukcima (samo detergent i voda preparat su protiv uiju, koji isuuje stijenke tijela uiju te one ugibaju usred pucanja te vanjske stjenke), te pazite da to ciljanije prskate njime ja ga koristim samo u zatvorenom i na jednoj gredici dalija, na vrtu to ne elim primjenjivati.

Pepelnica je prilino esta bolest u naim krajevima, ali njeno irenje je jako relativan pojam i uvelike ovisi o ekolokim uvjetima. esto znam primjetiti da se nekih godina iri na odreenoj vrsti, ponekad je na toj vrsti uope nema. Isto tako, u isto vrijeme na odreenim dijelovima vrta mi je jedna vrsta zaraena pepelnicom, na drugim dijelovima vrta ta ista vrsta biljaka je potpuno zdrava. Pepelnica je esto znak oslabljenog imuniteta biljke jake i zdrave se biljke uvijek prilino uspjeno bore protiv bolesti, ali su svejedno zaraze potkraj ljeta esto neizbjene ba u doba sua. Dakle, im biljka ima bolje uvjete za rast imati e jai imunoloki sustav, tim je manja vjerojatnost da e se zaraziti pepelnicom, unato prisutnosti patogena. Plamenjaa (Phytopthora infestans) Plamenjaa je gljivina bolest uzrokovana gljivicama iz rodova Peronospora i Phytophtora, a koja se prvenstveno iri po vlanom vremenu najvea opasnost od irenja bolesti jest tokom estih kia ljeti. Poetna pojava bolesti vidljiva je na naliju listova kao sive kraste, u daljnoj fazi se na biljkama manifestira kao smea trule: unitava listove koji izgledaju spaljeno po rubovima listova, te imaju ute i smee mrlje po povrini listova, kasnije poinju smeiti i propadati plodovi. Najvie pogaa biljke iz porodice pomonica kao to su rajica i krumpir, a napada i vinovu lozu, luk, salatu, pinat i kupusnjae.

Slika: listovi rajice zaraeni plamenjaom

Slika: plod rajice zaraen plamenjaom

Najbolja prevencija protiv ove bolesti jest biranje sorti koje su otporne na plamenjau, zdrav sjemenski materijal, prozranost izmeu biljaka (ne pregusta sadnja). I s plamenjaom vrijede ista pravila kao kod pepelnice zdravi rast je osnova borbe protiv bolesti. Dakle, opskrbite biljkama dovoljno hranjiva i vode, ne sadite preblizu na vrtu billjke iz obitelji pomonica (npr rajicu i krumpir), prskajte preventivno ajem od preslice, luka, enjaka i vlasca, te takoer prskajte i zalijevajte juhom od koprive. Pomae i prskanje obranim mlijekom, u omjeru 1:10, a u prodaji je bioloko sredstvo Bio-S, u sluaju napada bolesti. im zapazite bolest, odmah uklonite i spalite zaraene dijelove kako bi sprijeili irenje bolesti. Siva plijesan Sivu plijesan uzrokuju gljivice Botrytis sp. ire se po vlazi i uglavnom napadaju biljke oslabljenog imuniteta. Najvie napadaju jagode, groe, salatu, krastavce, grah, rajice, lukoviasto cvijee, boure, geraniume. Uzrokuju polijeganje mladih biljica, odumiranje pupova, a izgleda kao to joj i naziv govori siva plijesan na plodovima, liu, stabljikama, te crveno-smee pjege po biljkama. S obzirom da je napad ovih gljivica najei za vlanih ljeta i na oslabljene biljke, briga za zdravi rast biljke je najbolja prevencija. Svi savjeti navedeni za pepelnicu i plamenjau vae i za sivu pljesan. Pjegavost lia Pjegavost lia su razliita gljivina (ali i bakterijska) oboljenja koja mogu najee napasti celer, rajicu, krastavce, jagode i mahunarke. Pjege se pojavljuju na liu ali i na plodovima, one se tokom vremena sue i proituju te dovode do odumiranja biljke. Najbolje je primjenjivati preventivne mjere zatita navedene prije u ovom tekstu, prskati biljke preslicom i obranim mlijekom.

Hre Od hra posebno su ugroeni rue, slijez, grah i ribiz. Posebnost hra je to one nastaju na biljkama kad gljivice koje ih uzrokuju pronau dvije razliite vrste biljaka potrebne za njihovo razmnoavanje. Tad razvijaju gljivine spore koje prelaze na biljke domodare i uzrokuju hrave pjege. Na ribizu je esta borova hra, stoga se ne preporua saditi ribiz u blizini borova. Osim odravanja zdravog rasta biljaka i uklanjanja zaraenih dijelova, preporua se prskanje ajem od preslice i juhom od pravog pelina.

Slika: hra slijeza, Puccinia heterospora

Vie o hri slijeza moete proitati ovdje: http://biovrt.com/2009/11/15/alcea-rosea-ukrasni-vrtni-slijez/ Rak kore (Nectria galligena) Gljivice koje uzrokuju ovu bolest uzrokuju rak-rane na kori koje prodiru duboko u tkivo biljaka, a zavrava potpunim odumiranjem grana od mjesta infekcije prema vrhu. Zemljine tetne gljivice Najee su to Verticillium i Fusarium. One prodiru kroz korijenje u provodbene snopove biljaka i izazivaju iznenadni kolaps. Bolesti podzemnih dijelova biljaka uzrokuju trule korijenja, lukovica i gomolja, a najee su to bijela, crna i smea trule te siva pljesan. Ove se bolesti razvijaju u uglavnom u vlanom tlu i na oteenim lukovicama, stoga treba paziti da se ne pretjera s zalijevanjem. Najpoznatije bolesti uzrokovane podzemnim gljivicama su:

- crna noga sadnica, padaviastost (Phoma lingam) uzrokuju polijeganje mladih sadnica biljice se naglo suavaju pri osnovi stabljike i polijegaju te odumiru. Ova se bolest uglavnom pojavljuje na mladim biljicama tijekom sijanja u zatvorenim i nedovoljno prozranim prostorima, te kod preguste sadnje. Za preventivu je prskanje ajem od preslice, te preparat Bio-S. - hernija kupusa, kupusna kila (Pjasmodiophora) gube i vorii na korijenju kupusnjaa, ali i kod rotkvica, rotkva, eboja, ljubiine (matthiola). Preporua se aj od preslice, zelena gnojidba bez goruice, mjeovite kulture, luk i poriluk kao predkulture, mlade biljke zalijevati tekiim gnojicom od listova kupusjnaa. Od preparata pomae Bio-S. - prana aavost krumpira gljivino oboljenje koje ima za posljedicu smee raspucale pjege/rane na gomoljima krumpira. to se preventive tie, bitno je imati zdravi sjemenski materijal, primjenjivati plodored i izbjegavati zamor tla. Ovu bolest pospjeuje previe kalcija u tlu.

Bioloki preparati za zatitu od gljivinih oboljenja na tritu proizvode se u Njemakoj i u inozemstvo se mogu nabaviti, kod nas naalost jo nisam ula da ih je netko uspio nabaviti: -BIO BLATT djeluje protiv gljivinih oboljenja i pepelnice -BIO-S za pjegavost lia, pepelnicu, plamenjau -FUNGI STOP djeluje protiv krastavosti i pepelnice (silikati na bazi sumpora i gline) -NEUDO-VITAL djeluje protiv sive pljesni, hre i aavice -SPS preventivno djelovanje za otpornost na gljivina oboljenja, prvenstveno na bolesti klijanaca i presadnica

BOLESTI UZROKOVANE BAKTERIJAMA I VIRUSIMA (BAKTERIOZE I VIROZE) Bakterije u tlu spadaju u najkorisnije organizme, meutim postoje odreene vrste koje uzrokuju oboljenja kod ljudi, te vrste koje uzrokuju oboljenja kod biljaka. Posljedice su uglavnom razne vrste pjegavosti lia, tumorne izrasline i pojava trulei. Virusi se razvijaju u ivim stanicama i viroze se esto jako brzo ire. Uzrokuju deformacije, patuljasti rast, promjenu boje ila listova, razne pjegave mozaike po listovima. Protiv bakterijskih i virusnih oboljenja ne postoje uinkovita sredstva za prskanje. Jedino to moete uiniti je dobra preventiva osigurajem zdravog rasta biljkama. Sijeanj 1st, 2010 | Tags: biljke, bioloki, bolesti