7/31/2019 BiH nije zemlja bez nade - prof. dr. air Filandra (Intervju - Preporodov journal br. 139)

1/3

intervju

14 PREPORODOV JOURNAL 139

Prof. dr. air Filandra je roen 20. veljae 1961. u Crniima,

Stolac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Od-

sjeku za lozoju/sociologiju 1985. godine. Doktorirao je iz oblasSuvremena polika lozoja. Izabran je u zvanje redovnog pro-

fesora 2008. godine. Predaje nastavne discipline Polika lozo-

ja, Sociologija jezika, Polike identeta i Socijalna lozoja na

Fakultetu polikih nauka u Sarajevu. Bio je gostujui predava na

Odsjeku za historiju / polike nauke na Yale Univerzitetu u SAD

(od 1999.-2000. godine), te pomonik predavaa na OtvorenomUniverzitetu, Instut za jugoistono-europske studije u Budimpe

(1997. godine). Autor je knjiga Bonjaka polika u XX. stoljeu i

Bonjaci i Moderna, te nosilac koautorstva za knjigu Bonjaka

ideja (s Enesom Kariem). Autor je preko 80 naunih i strunih

radova. Parcipirao je u radu veeg broja domaih i meunarodnihznanstvenih konferencija, kongresa i simpozija, kao i realizaciji vie

nauno-istraivakih projekata.

Bio je glavni i odgovorni urednik Izdavakog poduzea Sej-

tarija iz Sarajeva (od 1994.-2010. godine), te glavni i odgovorni

urednik Omladinskog asopisa Lica iz Sarajeva (od 1988.-1990.

godine). Od 2001. do 2009. godine bio je predsjednik BZK Prepo -

rod. Trenutno je dekan na Fakultetu polikih nauka u Sarajevu.Njegova knjiga Bonjaka polika u XX. stoljeu je osvojila na-

gradu i priznanje sarajevskog lista Dnevni avaz, te je proglaena

kulturnim dogaajem 1999. godine. U oujku 2012. godine iz ska

je izala nova knjiga prof. Filandre Bonjaci nakon socijalizma, upodnaslovu O bonjakom identetu u postjugoslavenskom dobu.

Zanimljive su rijei dvojice recenzenata. Prof. dr. Enes Kari za knjigu

kae da je mnogostruko slojevito vo u kojem se ujedno stjee

historija, hronologija, analiza, te sinteza i politoloka retrospekva

najnovijeg vremena Bonjaka i Bosne i Hercegovine, dok prof. dr.

Esad Zgodi smatra da je u knjizi vrijedno i rizino to je kriki

orijenrana spram bonjake nacionalne polike i njenih aktera.

Uloga Islamske zajednice u ivotu Bonjaka

Nakon kapitalnog djela Bonjaka polika u XX. stoljeu, iz

ska je nedavno izala Vaa nova knjiga Bonjaci nakon socija-

lizma. U predgovoru navodite da se radi o polikoj analizi re -

centnog bonjakog identeta, koja je umnogome autobiograf-

ska. O emu u knjizi piete?

Knjiga je pokuaj cjelovite analize bonjake polike identetanakon socijalizma, odnosno bitnih identetskih preinaka koje su

Bonjaci doivjeli nakon naputanja jugoslavenskog okvira ivlje-

nja, dominantnog u 20. stoljeu, i preli u bosansko-hercegovaki

dravno-pravni okvir te u niz novih polikih okvira nastalih ras-

padom nekada zajednike drave. Analiza se vri kroz razmatranjebonjakog odnosa danas prema kategoriji islama, nacije, drave i

identeta. Ovo je knjiga o aktualnim procesima, o nama kao naro-

du danas, o tekuim procesima unutar nae nacije i s tog aspektaodnosi se na tekue procese i veinom ive aktere.

Knjigu poinjete analizom stanja u Islamskoj zajednici u tur-

bulentnom vremenu raspada Jugoslavije, kada se javlja pokretimama, dolazi do smjene dr. Ahmeda Smajlovia, formira se Sa-

vjet imama u BiH Nesporno je da je Islamska zajednica znaajanfaktor u identetu i ivotu Bonjaka. Da li je bila na nivou povije-

snog zadatka krajem 80-ih i u ratnim 90-im godinama?Islamska zajednica je bila na razini povijesnih zadata vremena

90-ih godina prolog stoljea. Ona se kao instucija, generalno go-vorei, prema turbulentnim zbivanjima raspada komunizma valjanopostavila postavi bitnim iniocem demokrazacije drutva, njegoveideoloke tranzicije te instrumentom jaanja i razvijanja bonjakenacionalne samosvijes. U cijelom tom procesu sama instucijaIslamska zajednica doivjela je bitne organizacijske transformacije i

po brojnim unutarnjim pitanjima nije uvijek bila jedinstvena ni ko-

herentna, i knjiga se uveliko bavi unutranjim polikim, ideolokimi personalnim sukobima unutar nje. Kao nedostatak Islamske zajed-

nice u tom periodu donosim ipak stav, a na osnovu detaljnih istrai -

vanja brojnih procesa, da je ona u osnovi h godina propusla prilikuda se prolira kao samostalna i od polike neovisna instucija.

Islam je imao nezaobilaznu ulogu u bonjakom nacionalnompokretu 90-ih godina prolog stoljea. Kakav je danas odnos reli-

gijske i nacionalne svijes kod Bonjaka?Kraj Jugoslavije i uspostava neovisne bosansko-hercegova-

ke drave najvei je povijesni rezultat proteklih zbivanja, a on jeza posljedicu, ali i pretpostavku, imao i ima danas kod Bonjaka

prevalenciju nacionalnog, tj. polikog identeta nad religijskim. Uprotekle dvije decenije islam je najee sluio kao instrument le-

gimacije bonjake nacije i bosansko-hercegovake drave. Kada

Prof. dr. air Filandra, dekan Fakulteta politikih nauka u Sarajevu, govori o odnosu Bonjakaprema islamu, politikom angamanu reisa Ceria i muftije Zukorlia, odnosu politike elite iintelektualaca prema BiH, Miloradu Dodiku, treem entitetu i posjeti premijera Milanovia

BiH nije zemlja bez nadeRazgovarao: Ismet ISAKOVI

Prof. dr. air Filandra

7/31/2019 BiH nije zemlja bez nade - prof. dr. air Filandra (Intervju - Preporodov journal br. 139)

2/3

intervju

15PREPORODOV JOURNAL 139

su Bonjaci bili poliki osporavana ili neizrasla nacija, a to je dobaod Berlinskog kongresa do kraja socijalizma. Drugi su im pridavalistatus religijske zajednice, oni sami su se veinski takoer tako sa-

morazumijevali, i u toj prilici islam je najistaknuji marker njihovaidenteta. Osvajanje polike slobode i njene realizacije nakon so-

cijalizma primat daje kategorijama nacije, jezika i drave. Danas je

drava, nacionalna sloena bosansko-hercegovaka, kljuni odredi-

telj njihova identeta.

U ratnim godinama dolazi do povratka vjeri, reislamizacijeBonjaka, ali i do pojave mezhebskog nejedinstva, novih oblika

vjerske prakse. Javlja se i tzv. vehabijski pokret. Koliko je on ute-

meljen u bonjakom vjerskom i kulturnom identetu?Pluralizacija interpretacije islama posljedica je otvaranja na-

roda i zemlje globalizacijskim ucajima i ona je u gnoseolokomsmislu legimna i neizbjena. Posljedica tog procesa je vehabijskaprisutnost o kojoj studioznije u knjizi piem. Ucaj ovog interpreta-

cijskog toka na opi identeta Bonjaka neosnovano je preuvelia-

va, a to mediji esto rade, kao to je ovu pojavu odreenim mje -

rama represije pogreno zabranjiva. Rezulta mog istraivanja

ukazuju na injenicu da je ovaj pokret svojim brojnim segmenma,od anintelektualizma do fundamentalizma, danas mariginalanunutar vjerske prakse Bonjaka te da e takav manjinski status i

u skoroj budunos ima. On je danas, naalost brojnih eshmladia koji takvu praksu islama podravaju, postao osnova s-

gmazacije muslimana u brojnim evropskim drutvima, a to pro-

minentni zagovornici toga pokreta ne razumiju ni ele razumije.

Kako komenrate sve uestalije optube prema Bonjacima

za islamski fundamentalizam, vehabizam, netoleranciju, terori-

zam? To je dobro poznata stara matrica srpske polike, zar ne? Izpolemika vezanih uz Rezoluciju Europskom parlamenta o BiH, na-

roito stava izvjesteljice Doris Pack, stjee se dojam da su tzv.

vehabije opasnije za mir u BiH od etnike, ravnogorske braje?Nije matrica samo srpske polike, veina evropskih natpisa o

islamu je negavna. S tom injenicom trebamo ozbiljno rauna-

. Muslimani svoje mjesto u evropskoj kulturi jo trae. Oni ele ina to imaju pravo da budu ravnopravna konfesionalna injenica u

dominantno kranskim drutvima. Da bi takav status posgli mo-

ra e stalno peispiva svoju drutvenu vjersku praksu i iznalazioblike koegzistencije sa veinskim kranskim okruenjem koje ima

negavne reminiscencije na susrete sa islamom.Svaki identet, pa i na bonjaki, muslimanski je relaciona, ko-

munikacijska kategorija, on je uvijek kontekstualan i posredovan

stavovima drugih. Anislamizam je danas u Evropi injenica, kao

to je to ranije bio ansemizam. S m se mora rauna i ivje.Za produbljivanje tog negavnog stereopa prema muslimanima

uope Bonjaci nijednim potezom ne smiju dava povode. Mi toli-

ko moemo i trebamo uini. Naalost, pojedinci meu nama mi-sle i djeluju drugaije produbljujui to nepovjerenje prema svima

nama. Nacionalizam, etniko ienje i nacionalna diskriminacija jeu samim temeljima evropske kulture i to je jedan od razloga zatose na nacionalizam, pa i srpski, gleda s pomirljivim tonovima.

Novi Pazar postaje znaajan poliki centar: u njemu je npr.

utemeljena BANU-u. U kontekstu uloge Islamske zajednice i aktu-

alnih polikih procesa, kakvo je Vae miljenje o kandidaturisandakog muije Muamera Zukorlia za predsjednika Srbije?

Novi Pazar je, naalost, provincija, i to e zadugo i osta. Timeo tome gradu ne mislim nita loe, ali smatram da je neozbiljno,u najmanju ruku, taj grad tulira nekim znaajnim bonjakim

polikim centrom. Zukorli je snana, ambiciozna i inteligentna

linost. On svoje mjesto na drutvenoj sceni jo trai, a odree-

no mjesto mu i pripada. Dobro bi bilo da muija Zukorli postane

profesionalni poliar, bar je to moje miljenje. Mislim da bi nataj nain vie pomogao svome narodu, ali i sreivanju bonjakih

prilika u Srbiji. Pria o njegovoj kandidaturi za predsjednika Srbije

je samo dobra ala, a dobre ale nikad dosta.

Kakvo je Vae miljenje o polikom angamanu reisu-l-ule-

me dr. Mustafe Ceria?

Ne odobravam polike angamane vjerskih dostojanstvenikaunutar bilo koje konfesije. Mustafa Ceri je nakon preseljenja Alije

Izetbegovia na bonjakoj polikoj i medijskoj sceni zauzeo po-

golem prostor koji je nakon Izetbegovia preostao, budui da je

jakih polikih gura unutar stranaka nedostajalo. Cerievi izle u

poliku nita dobro nisu donijeli ni njemu ni Bonjacima i kamosree da se nikada nisu ni deavali.

Put prema pomirenju, dijalogu i napretku

Neki bosansko-hercegovaki i meunarodni analiari opisu-

ju sadanju situaciju u BiH kao nikad goru u povijes drave. Izva-na promatrajui polike bh-procese stjee se dojam kao da pre-

vladavaju beznae, izgubljenost i defezam. Da li je situacija

stvarno takva?

U Bosni i Hercegovini se nikada nije sjajno ivjelo ni su njeneprilike posmatrane spoljnom opkom bile sreene. ak ta vie,

iz svih njenih susjedstva ona se uvijek portrerala negavno iz

razliih interesa, a to sada nije ni bitno. Bosna nije zemlja bez

nade, tu je uvijek bilo dovoljno ljudi koji je vole i koji su je spremnibrani. Budunost te zemlje je u njenoj preputenos njenim lju-

dima, budui su projek meunarodne zajednice, a najpogubniji

je Daytonski mirovni sporazum, strani biu i potrebama te zemlje.

Svaka pomo sa strane u Bosni je bila remelaka, naalost. Danassvjedoimo razvoj svijes o nunos dogovora bosansko-hercego-

vakih naroda, i to dogovora koji bi tu zemlju uinio sretnijom i

stabilnijom. Ljudi u Bosni sa svojim udesom znaju ivje i oni su

takvi da e izdra, a izdra e samo oni koji tu zemlju vole ili koji

nemaju drugaije/bolje perspekve.

Da li je sadanja polika elita na vlas dorasla polikom

trenutku i funkcijama koje obnaaju? Gdje su ograniavajui fak-

tori Daytonski podmetuni Ustav, nacionaliske polike i ge-

toizacija, nedostatak stvarne demokracije?

Cjelokupna bonjaka stranaka polika, bez razlike na stran-

ke i periode unutar razdoblja od dvadeset godina, funkcionira naprincipu negavne selekcije kadrova. To znai da se biraju i pro-

moviraju posluni, utljivi, nesposobni povi s kojima se moe ma-

nipulira i koji znaju i moraju samo slua. Najvei broj h ljudi je

krajnje nekompetentan i eki neodgovoran i za to nije niko krivve mi sami. Sve ostalo je samo pria...

Dekan ste Fakulteta polikih nauka u Sarajevu. Kako iz Vaeperspekve vidite poloaj bosansko-hercegovakih intelektuala-

ca u sadanjoj situaciji? Imaju li realnog prostora ponudi vie i

izai iz ralja neodgovorne polike?

Univerzitetska inteligencija u Bosni je marginalizirana od stranevjerske i stranake inteligencije, prije svega. Istovremeno ta inte-

ligencija je automarginalizirana. Ona nema tradicije samostalnogintelektualnog djelovanja. Njen sluganski i oportuniski mentali-

tet je vidljiv na svakom koraku. Mi u Bosni nemamo neto to bi

7/31/2019 BiH nije zemlja bez nade - prof. dr. air Filandra (Intervju - Preporodov journal br. 139)

3/3

intervju

16 PREPORODOV JOURNAL 139

se zvalo intelektualna javnost, intelektualni front, intelektualnapobuna, alternava i to je nae stanje. Intelektualci su u stvarnomili imaginaranom strahu od vrhova polikih stranaka. Ovdje je nasceni prava partokraja i ako niste pristaa neke polike strankenemate ba dovoljno drutvene ni materijalne potpore.

Po Vaem miljenju, na koji nain se moe posi isnsko pomi-renje i dijalog meu narodima u BiH? to mislite o euroatlantskim

integracijama eventualnom ulasku BiH u Europsku uniju i NATO?Naivno je oekiva da e evroatlantske integracije poni na-

e unutranje etnike provrijenos i same po sebi doves do ne-

kog eljenog blagostanja. Ipak, i to elim naglas budui da djelimmiljenje veine naeg stanovnitva, ulazak Bosne i Hercegovine uNATO znaio bi veliko sigurnosno olakanje. Na tom pitanju vagae se dobronamjernost evropske polike prema nama.

Trei entitet i hrvatsko pitanje u BiH

Aktualna bonjaka polika garnitura proteklih nekoliko godi-

na dominantno je svoju poliku panju usmjerila prema Banjoj Luci,odnosno Miloradu Dodiku, pri emu se cjelokupna polika svela na

relaciju Sarajeva i Banje Luke. Stjee se dojam da je Dodik pametnopoenrao uvrso je entet Republiku Srpsku, entet za koji sumnogi smatrali da je samo pitanje vremena kada e bi ukinut.

Ugaoni kamen recentne bonjake polike je Milorad Dodik.Da ga nema trebalo bi ga izmisli zato to ta polika sav svoj nerad,sve svoje promaaje i zablude svaljuje na lea tom ovjeku. Da serazumijemo, Dodik svijesno i planski razara Bosnu i Hercegovinu,to je njegov poliki program, i on to ne krije. ta mi radimo za tovrijeme, osim to kukamo? ta je sa naim polikama, naim cilje-

vima, naim projekma?

Kako gledate na bratsku suradnju i protubosansku osovinuDodik ovi? Radi li se o nastavku polike, naravno drugaijim

sredstvima, koju su tokom 20. stoljea mnogi akteri provodili, a uratnim 90-im godinama razvijali Miloevi i Tuman, odnosnoKaradi i Boban?

Radi se i o tome, o nastavku starih nacionalnih osovina, ali io jednom dodatnom marginaliziranju Sarajeva i Bosne iz svih oz-biljnih regionalnih projekata, to smatram bitnijim i za nas danasopasnijim. Pri tome se ne smije izgubi iz vida injenica da je recen-tna bonjaka polika svojim neodgovornim i nadmenim odnosomprema bosansko-hercegovakim Hrvama te ljude stavila u kriloMilorada Dodika.

Sve su glasnije i brojnije secesioniske izjave. Moe li doi do

raspada BiH, naroito u situaciji kada meunarodna zajednicapolako pokazuje znakove umora od Bosne?Raspad Bosne i Hercegovine kao drave nije realna opcija iz vi-

e kontekstulanih i meunarodno-pravnih razloga. Ali je zato unu-tranji preustroj BiH realna opcija, da ne kaem nunost.

Jesu li Hrva u BiH zaista ugroeni i koliko su realni zahtjevi zaformiranjem treeg enteta? Koliko je bonjaka polika kriva zatakvo stanje? to e, zapravo, Hrvama trei entet?

Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini realno je otvoreno. Snjime se manipulira u razliite svrhe. Nikada se nije pristupilo ne-

ovisnoj ekspertskoj analizi stvarnog stanja Hrvata u dijelu dravegdje su Bonjaci veina, ni analizi stanja Bonjaka gdje su Hrva

veina. Poliari i bonjaki i hrvatski su neodgovorni spram ovogstanja i svima magline slue za manipulaciju svojim javnosma.Osjeaj Hrvata da su marginalizirani od Bonjaka treba ili injeni -

no demanra ili, ako je osnovan, otkloni. Sadanje stanje nijedobro i potrebno je otvori razgovore o modalitema rjeenja hproblema.

BiH je prva zemlja koju je posjeo novi hrvatski premijer Zo-

ran Milanovi. On je tada izjavio da nije ni tutor ni mentor u

vezi uplitanja Hrvatske u unutarnje stvari u BiH. Meum, neki-

ma se nije svidio protokol posjete Mostaru, irokom Brijegu iVitezu, tako da su Lagumdija i Niki izbjegli sveani ruak s nji-

me. Kakvo je Vae miljenje o Milanovievoj posje BiH?U odnosima hrvatskih polikih stranaka prema BiH je neto

udno. Naime, cijelo vrijeme svjedoimo da poslije Tumanovesmr niko u Hrvatskoj ne smije ili ne eli napravi nikakav pozi-

van pomak prema Bosni i Hercegovini. Istovremeno, i to je ono toje najudnije, liberalni ili lijevi poliari kakvi su Mesi i Josipovi,daleko su ispod dosega polike desnice, recimo jednog Sanadera.Tu je mnogo lijepih diplomatskih fraza, praznih obeanja, pokoji

vic i nita vie. Bilo bi nepravedno Milanovia cijeni na osnovujedne posjete. Potrebno je saeka njegova konkretna oitovanja,to da li je spreman na na principima pravde i pravinos rjeavazajednika otvorena pitanja, a njih je naalost mnogo.

Dobar ste poznavatelj prilika u Hrvatskoj, est gost razliihtribina i simpozija. Kako ocjenjujete stanje bonjake nacionalne

manjine u RH?Bonjaka nacionalna manjina u Hrvatskoj je dio bonjakog

naroda izvan Bosne i Hercegovine koji je u demokratskim postsoci-jaliskim promjenama najvie dobio. Evropske integracije Hrvat-

ske mnogo su doprinijele tom statusu, ali i unutranja organizacija i

kvalitet samih Bonjaka. Oni su cijelo vrijeme imali razvijen instu-

cionalni okvir, od vjerskog, preko stranakog, do nacionalnog i kul-turnog, i vrhove h instucija u principu su obnaali radini i es

ljudi. Samo je zahvaljujui m injenicama mogue objasni velikupomo koju je bonjaka nacionalna manjina u Hrvatskoj pruala ijo na razliite naine prua Bonjacima u BiH.

Gdje su Bonjaci danas? Imaju li bonjaki poliari viziju kakavbi odnos Bonjaka trebao bi prema bosansko-hercegovakoj dr-

avi, prema susjednim narodima i dravama, prema Europi?Bonjaci imaju jasnu viziju BiH kao drave zasnovane na vlada-

vini prava, pravde, ljudske i nacionalne ravnopravnos. I ovo nijefraza. Na narod ovakvo sebe denira, mada ete od njegovih lide-

ra u i drugaije izjave. Odnos Bonjaka prema svijetu mora biciviliziran i primjeren normama meunarodnog privatnog i javnogprava.q

air Filandra na sarajevskoj promociji knjigeBonjaci nakon socijalizma