preporodov journal, br. 118 (special) halal sve

56
HALAL KVALITETA (halal prehrana i halal certificiranje)

Upload: leca

Post on 18-Feb-2015

123 views

Category:

Documents


11 download

DESCRIPTION

h

TRANSCRIPT

Page 1: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

� ����������������� ��������

�� ���������������������� VISPAK dd, Visoko�� OBLOCOMMERCE doo, PJ ALSSA Konjic�� VEGAFRUIT doo, Doboj Istok�� ���!"�#��������$���%����� KLAS doo, Sarajevo�� &���"!'!�#�"�������#������� ����(���'�$������)�*��+�� $)���"�&��������%������ ���!"!��-�'(�"!������#.�/��� BROVIS dd, Visoko (Piletina OVAKO)�� ARGETA doo, Sarajevo�� ��("!#�!�����(!'�2!������ Koprivnica�� #�'(�3!�����#���4���� ���!�����#���4���� #�'(�'������$�����./������� ���"����������4����� "!(!'������)5�%�����$�+%��� !�"�2"�!6�!�'�#!������$.�/�� ����������)�*��+�� �������������7�/������ �86"���'�6�#������)�*��+�� ��!�'�2!����$������$�+�������� �"!&������)�*��+

�� !���"�6!�9�':�'3�"�'����������������:������ '!&����!$3�������)�*��+�� �!�'�7���#�(�����'!68"!����������������4����� ��"86'�'!��683��������������� �'6�"&��(�����$���%����� ��'�"��������6;����� FAVEDA doo, Sarajevo�� 68"��#��������$%������ VELVET TRADE doo, Sarajevo�� �$�!�����������.��./����; ��� 8'�3!��''������6����/�� ��"��$��'6�"'!6��'!���������������6;�����"��� OMEGA COMERC doo, Visoko�� 6������!(�����/��6� ����� $�$�2!��$�(!��;/���������� PURIS dd, Pazin�� 38�!'������"!'!���������������� MI OVAKO doo Sarajevo�� ���������%�/����������<�=�� '!68"!�#�6!������6�.�=�� 2�!"8�������'��������>/��� 3�)�"�!����������#���>

HALAL KVALITETA(halal prehrana i halal certificiranje)

Page 2: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

SADRŽAJ

ISSN 1334-5052

PREPORODOV JOURNAL mjesečnik KDBH “Preporod”

Izdavač:Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske “Preporod”

Glavni urednik:Ismet Isaković

Urednik specijalnog izdanja:Filip Mursel Begović

Redakcija:Amina AlijagićMirza MešićSena KulenovićEdis FelićFaris Nanić

Suradnici:Mirsada BegovićAjka Tiro SrebrenikovićEdina SmajlagićAvdo Huseinović (BiH)Edin Tule (BiH)Amel Suljović (BiH)

Adresa:Preporodov JournalIlica 35, 10000 Zagreb

Telefon/faks:+385 (0)1 48 33 635e-mail:[email protected]@[email protected]: www.kdbhpreporod.hr

Žiro-račun:ZABA 2360000-1101441490

Devizni račun:SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185

Cijena: 15 kuna

Pretplata:RH 80 HRK godišnjeBiH 20 KM godišnjeSvijet 15 € godišnje

Tisak:mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica

Tiskano uz financijsku potporu iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske

SADRŽAJ

UVODNIKFilip Mursel Begović:

Halal lijek za novu životnu realnost .............................................................................. 3

HALAL KVALITETA (halal ishrana i halal certificiranje)

Sumeja Ljevaković, prof., Orhan Jašić, prof.:Religioznost i kultura prehrane ..................................................................................... 4

Prof. dr. Sulejman Topoljak:Halal i haram u ishrani ................................................................................................ 6

Mr. sci. Faruk Čengić:Tehnologija halal klanja .............................................................................................. 10

Amir Sakić, prof.:Uloga i doprinosi Agencije za certificiranje halal kvalitete u razvoju halal procesa ........ 13

Aldin Dugonjić, bacc. san. ing:Centar za certificiranje halal kvalitete Zagreb ............................................................ 18

Prof. dr. Midhat Jašić, Amir Sakić, prof.:Halal autohtoni proizvod ............................................................................................ 21

Prof. dr. Kadrija Hodžić:Tržište i cijene halal proizvoda .................................................................................... 24

Mr. sc. Olivera Jurković Majić:Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane .................................................. 28

Doc. dr. sc. Aziz Hasanović:Mogućnosti izvoza kroz halal program ........................................................................ 38

Prof. dr. Midhat Jašić:Halal aditivi u hrani i lijekovima ................................................................................. 44

Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska, prof. dr. Midhat Jašić:Supstitucija haram sastojaka u proizvodnji halal lijekova ............................................. 48

Mario Dukarić:Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog uvođenja halal kvalitete! ............................. 51

Srećko Čulić, prof.:Oman – vrata u poslovni svijet Arapskog poluotoka ..................................................... 53

JOURNAL

2 39

Na podršci u pripremi prezentacije zahvaljujemo:

Zagrebačkom Velesajmu, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,Hrvatskoj gospodarskoj komori, Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja,

Agenciji za komercijalnu djelatnost.

Page 3: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

3

UVODNIK

Čovjek vjeruje u Boga ili u nadomjestke. Nadomjesci mogu biti vrlo raznoliki: nazivaju ih principima, svjetonazorima, dik-taturom, gurmanizmom, hedonizmom, napretkom, humaniz-mom. Ime današnjeg surogata religiji je materijalizam. Zašto se baš tako zove ostaje zagonetno, barem za muslimana. Musli-man slobodno uživa u materijalnim blagodatima koje mu je do-pustio Uzvišeni Gospodar u svojoj Knjizi. I ne samo to, već mu ih je prepustio na upravljanje. Je li musliman, stoga, materija-list? Kao i svugdje, i ovdje se stvar zasniva na onome što je dobro i što je loše, onome što je halal i što je haram. Musliman će pripadati onome što je dobro, što je halal, kršćanin će slijedi-ti Onoga što je, hraneći gladna srca, vodu pretvarao u vino lju-bavi, a židov će pripovijedati o Mojsijevom izlasku iz Egipta i pritom jesti košer beskvasni kruh. O materiji, koju konzumiraju materijalisti skloni lošemu, steći ćemo nehotičan dojam da to i nije materija nego neki cement ili umjetno stvorena tvrda i ne-probavljiva tvar. Niti se može pojesti niti popiti, niti polizati ili mirisati, a na kraju od nje ni mirno spavati. To je strvina materi-je, tvrdi skamenjeni prah, naprosto sušta apstrakcija. Treba za-tim postaviti pitanje – što je uzrok nemira takvih materijalista? Odgovorit ćemo – takav materijalizam je zapravo bolest! Bolest apstraktnog života. Za nju postoji samo jedan lijek: halal mate-rijalizam. E sad, nema točnog recepta za svakog ponaosob, ali uputno je zaljubiti se u prvu halal lijepu ženu, i to vrlo brzo, še-tati s njom u cvijeću i mirisati ga, živjeti u borovoj šumi (na primjer), ići u džamiju, crkvu, sinagogu, hram (važnije je trajno probuditi srce pa bogomolja nema adrese u izvanjskom svijetu), nadalje, slušati smirujuću glazbu, voljeti bližnje i na kraju, u duhu ovog broja “Preporodovog Journala”, zajednički jesti ha-lal hranu.

Prava vjera, čista savjest, smirenost, razum i sreća ne žive u nečistu čovjeku. Zbog toga smo nervozni, sebični, zluradi, zbog toga nam vrijeme tako brzo prolazi, zbog toga smo na gubitku. Zaista prava vjera je dar koji živi samo u dobrom čovjeku, bez obzira na vjersku pripadnost, a u nečistoći isparava. Upravo je ta nečistoća uzrokom ove sumanute i uznemirene strke, razore-ne, bezoblične, prazne i jadne djelatnosti današnjih materijali-sta. Recept za potpuno ozdravljenje postoji, pitanje je jesmo li spremni poslušati uputu Vrhovnog Liječnika. Muslimanu je ja-sno koji recept mora primijeniti, na kraju krajeva Allah dž.š, mu garantira da je na Pravom putu ukoliko slijedi propisane islam-ske vjerske dužnosti. Počnemo li “piti” taj halal lijek, sama od sebe će uslijediti sasvim jedna nova životna realnost. Možda će uslijediti želja za branjem cvijeća, za prijateljstvom, pravim du-

bokim mirnim snom, za smijehom, a možda ćemo na kraju po-četi, umjesto jutarnjih novina, čitati nekakve halal kuharice. Čitati i one košer, dabome, jer, kao što je poznato, nema velike razlike u ta dva prehrambena principa. Oni, koji nisu skloni po-vjerovati ovakvom pogledu na život, smatrajući ove riječi sabla-žnjivim i glupim, neka slobodno nastave sa svojim načinom ži-vota. Vjernik sklon dobrom će za to vrijeme grickati svoje slat-ke halal zalogaje, i neće pritom biti ni glup, ni pun mržnje, ni podmukao, ali ni sebičan u dijeljenju onoga što mu je Uzvišeni podario na uživanje.

Želja redakcije “Preporodovog Journala” bila je da svojim čitateljima, primarno bošnjačkoj nacionalnoj manjini u Hrvat-skoj, ponudi opsežan i cjelovit uvid u znanost koju zovemo ha-lal prehrana, halal kvalitet i halal standard. Centar za certificira-nje halal kvalitete u Zagrebu je otvoren prije nekoliko godina, te se od tada svijest o važnosti halal prehrane počela itekako pove-ćavati. Na rad vrijednih zaposlenika Centra, ravnatelja doc. dr. sc. Aziza Hasanovića i stručnog voditelja Aldina Dugonjića, ponekad će se gledati s neskrivenim čuđenjem. Otkuda toliki entuzijazam u promociji halal prehrane? Neki će pomisliti da je riječ o dobrom biznisu, neki će se osjetiti ugroženim, jer nije lako mijenjati životne navike, a neki će, po staroj navadi, ostati ravnodušni. Drugi će pak shvatiti da tu nije riječ samo o biznisu, već ponajprije o nužnosti i nasušnoj potrebi svakog muslimana da prepozna i primjeni halal kvalitetu i halal standard u svom svakodnevnom životu. Musliman će znati da je halal prehrana jedan od Kur’anskih imperativa: Od 119 Kur’anskih ajeta, koji govore o prehrani, 90 govori o ljepotama, blagodatima i nimeti-ma halal hrane, dok će ostali govoriti o zabranama. Zar nije, onom razumom obdarenom, dosta samo napomenuti ovaj poda-tak. S druge strane, ovakav tematski broj služi i svim potencijal-no zainteresiranim proizvođačima hrane u Hrvatskoj i regiji da se upoznaju s halal standardima. Kao što će se čitatelji u ovom tematskom broju, koji je prvi takve vrste na našim prostorima, i upoznati, halal certificiranje hrane moglo bi itekako pomoći po-srnulom regionalnom gospodarstvu u širenju tržišnih vidika. Naprosto su nevjerojatne statistike o rasprostranjenosti i isplati-vosti halal certificirane hrane. Dakle, želja nam je bila što razno-vrsnije predstaviti sve aspekte halal prehrane, na radost naših čitatelja, i, naravno, s nadom da će ovaj broj našeg časopisa poslužiti i za manjinsko i za većinsko opće dobro. Od srca za-hvaljujemo svim stručnim suradnicima i autorima, koji temelji-to proučavaju problematiku halal prehrane, na nesebičnoj po-dršci u realizaciji ovog broja “Preporodovog Journala”. �

Uvodna riječ

Halal lijek za novuživotnu realnost

Filip Mursel Begović

Page 4: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

4

Religioznost predstavlja vjerovanje kao unutarnje stanje čovjeka i prakticira-nje obreda i rituala koje se u kršćanstvu manifestira kroz sakramente, judaizmu kroz halahu i u islamu kroz primjenu islamskih šarta. Religiozni manifesti po-drazumijevaju odnos prema okolini, obi-telji, rodbini, prijateljima i široj društve-noj zajednici kroz pravila u stanovanju, načinu odijevanja, a posebno kroz prehra-nu. Religioznost počinje sa prvim ljudima Ademom i Havom, a prva pripovijest o prehrani počinje sa svima dobro pozna-tim zabranjenim rajskim plodovima.

Čovjek, to krunsko Božje stvorenje, kao i svako biološko biće treba hranu kao čimbenik koji utiče na tijelo, um i duh. Nerijetko, hrana se spominje u povijesti zapisana na stranicama svetih knjiga mo-noteističkih religijskih tradicija, pa čak i nekih politeističkih. Nerijetko se dešava da prehranu određuju religijske zapovije-di i restrikcije među kojima je i post spe-cifičan za svaku religiju. Tako su hindusi i budisti većinom vegetarijanci jer pri-hvaćaju princip ahimse koji zabranjuje povređivanje živih bića, mada tradicija religioznog vegetarijanstva biva baštinje-na od vremena kada je čovjek bio priku-pljač plodova. Vegetarijansku prehranu, kao stil života, njegovali su, u europskim krajevima u drevnoj Grčkoj, učenjaci po-put Pitagore koji su svoje filozofsko-reli-gijsko učenje naukovali u okrilju vegeta-rijanstva. U religijskoj tradiciji indijan-skih američkih plemena, do danas su za-držani običaji u prehrani, koji se osobito očituju u poštivanju hrane. Neki Indijanci

pri rođenju djeteta iz poštovanja prema hrani mažu dijete kukuruzom.

Hrana u svjetskim religijama posjeduje i simboličko značenje. Jevreji svoj religio-zni odnos prema prehrani temelje na je-vrejskim zakonima – halahi, dok način re-ligiozne prehrane nazivaju košer. Kad je u pitanju religiozna prehrana u jevreja, oni su jako slični muslimanima. Ne jedu strv, krv i svinjetinu, što je zabranjeno u svetoj knjizi jevreja Tori, ali ipak konzumiraju alkohol za razliku od muslimana. Kao i mnoge religije, jevreji su zadržali svoj na-čin prehrane do danas. Jevrejski blagdan Pashe vezan je za obrok koji su jevreji jeli noć prije izlaska iz egipatskog sužanjstva, to jest povratka u svetu zemlju Palestinu, čije utemeljenje pronalazimo u Bibliji Sta-rog zavjeta, u knjizi Izlaska. Svakog pro-ljeća, jevreji cijelog svijeta okupljaju se u svojim domovima da bi zajedno podijelili obrok, u kojem je uključeno konzumiranje simbolične hrane, raznolikih molitvi i mnogobrojnih blagosivanja. Ovaj objed naziva se na hebrejskom seder, što znači red ili ustrojstvo. Tom prilikom najmlađa osoba za blagdanskim stolom postavlja pi-tanje zašto se konzumira ova hrana, čije glavno jelo predstavlja beskvasni kruh. Tada najstarija osoba za stolom pripovije-da Mojsijev izlazak iz Egipta, i povratak sinova Izraelovih u Palestinu.

Kada je riječ o drugoj objavljenoj reli-giji, kršćanstvu, kruh i vino sastavni su dio euharistijskog slavlja kod rimokatoli-ka i pravoslavnih kršćana.

Centralni pojam islama je Istina Tew-hida, to jest vjera u Jednog Jedinog Boga,

gdje čovjek putem snage svoje vjere, koja je i sama dar Božiji, očituje svoju požr-tvovanost spram Istine, postajući pri tome homo religiosus. Vjera bi trebala afirmi-rati znanstvene izazove, te da prepozna istovremeno opasnosti koje one mogu no-siti. Islam u svojim osnovnim smjerodav-nim i smjerokaznim vrelima Kur’anu i hadisu daje često nedvosmislene, to jest jasne upute, kada je u pitanju društveni progres, potom životni stil pojedinca, koji je izrazito uslovljen globalnim fenomeni-ma, a koji se ogleda u načinu stanovanja, spavanja, boravku u kući, higijeni, hobi-ju, a posebno u prehrani. Riječ halal u islamu je smjerodavni i smjerokazni na-putak, koji ne podrazumijeva samo hra-nu, nego označava specifičan odnos u svim aktivnostima ljudskog života, te je ovaj stil života jasno propisan šerijatom. “Ugodna jela kojima vas snabdjesmo je-dite! (160, 7). Ugodnim jelima kojima smo vas snabdjeli hranite se, a ne budite obijesni u tome – da vas Moja srdžba ne snađe, jer koga Moja srdžba snađe – pro-pao je! (Sura 81, 20). Šta im je dozvolje-no, pitaju te. Reci: ‘Lijepa jela dozvolja-vaju vam se i što vam ulove životinje koje dresirali ste, učeći ih onome čemu vas Allah poučio je. Dakle, jedite što vam do-nesu one pa pri tome Allahovo ime spo-menite i bogobojazni budite, jer Allah brzo svodi račune.’ (4, 5). Jedite ono što vam Allah kao dopušteno i lijepo podari; bojte se Allaha čiji ste vi vjernici (88, 5)”.

Iako se u islamu, za razliku od ranije spomenutih objavljenih religija, za blag-dane ne veže posebna vrsta hrane, u Kur’anu se u više poglavlja imenuju određeni plodovi, koji u tom smislu obli-kuju životni stil i kulturu prehrane kod vjernika. U Časnom Kur’anu stoji: “Neka čovjek baci pogled prema svojoj hrani: Mi s neba spuštamo vode obilne; Pa u ze-mlju zasijecamo pukotine; I dajemo da iz njih sjemenje iznikne; I grožđe i biljke vrtne; I masline i palme; I bašće bujne; I voće i ispaše sočne; Vama i stoci vašoj da budu korisne. (80.24-32) U oba ima voća, palmi i bilja narovoga. (55.68) Tako mi smokve i masline. (95.1) I drvo što izbija na Sinajskoj gori, dajući ulje i začin da bi ljudi jeli. (23.20)”. Od spomenutih plodo-

Religioznost i kultura prehraneSumeja Ljevaković, prof.Orhan Jašić, prof.

“Kad je u pitanju religiozna prehrana u jevreja, oni su jako slični muslimanima. Ne jedu strv, krv i svinjetinu, što je zabranjeno u svetoj knjizi jevreja Tori, ali ipak konzumiraju alkohol za razliku od muslimana. Kao i mnoge religije, jevreji su zadržali svoj način prehrane do danas.”

Page 5: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

5

JOURNAL

5

va u tradiciji vjernika se izdvaja palmin plod, datula. Duboko ukorijenjena tradi-cija vjernika muslimana je prekidanje re-ligijskog posta datulama, čime se ovom plodu pridaje dodatna vrijednosna nota.

U okviru takvog očitovanja vjerova-nja, to jest religioznosti, stvara se kultur-na ovojnica koja je utemeljena na presve-tom Kur’anskom tekstu i hadiskim kazi-vanjima, a utemeljenost nastaje interpre-tiranjem i njihovom primjenom. Taj kul-turni korpus u islamu nerijetko biva odre-đen sa dva pojma urfom ili adetom, koji su umnogome sami po sebi predestinirani određenim geografskim podnebljem, to jest kulturnom i etničkom baštinom tog podneblja. U tom smislu govorimo o reli-gijskim normama koje žive u svijesti vjernika i utiču na njegovo ponašanje. Urf predstavlja praksu jednog naroda, ži-vu svijest o sebi, i kao takav utoliko je značajniji što su izazovi modernosti i utjecaji formalističkih razumijevanja osnovnih vrela snažniji. Urf nije statičan koncept, on podrazumijeva usvajanje no-vih elemenata koji postaju dio običaja, ali ne i nekritičko slijeđenje i usvajanje no-vih elemenata. Važnost urfa ili adeta, kao prakse koja treba da pomogne očuvanju identiteta naroda jednog podneblja, re-flektira se na islamsko pravo, koji ga kao takvog štiti tretirajući ga kao dopunski izvor prava, što govori o njegovoj ozbilj-nosti, važnosti i značaju. Urf ili adet ne smije biti u opreci sa osnovnim vrelima islama, nego predstavlja gore spomenutu kulturnu ovojnicu, koja se nerijetko ogle-da u načinu konzumiranja halal hrane, to jest u halal prehrani različitih musliman-skih etničkih skupina. Prehrambeni obi-čaji su usko vezani za vjeru, naciju, ze-mlju ili regiju.

Kada je riječ o prehrani kod Bošnjaka muslimana onda govorimo o konzumaciji hrane koja ne prelazi okvire restrikcije i prohibicije u islamu, o konzumaciji hrane koja najbolje uspijeva na njihovom pod-neblju, o konzumaciji hrane koja se spravlja po tradicionalnoj recepturi i kon-zumaciji hrane koja se po običajima spravlja samo u određenim prilikama. Ono što je usko vezano za adet Bošnjaka, a što se posebno može izdvojiti, je konzu-macija somuna u mjesecu religijskog po-sta, kako bi se taj mjesec izdvojio od osta-lih. Također, bilo bi značajno spomenuti i šećerlame koje se konzumiraju u vrijeme obilježavanja Mevluda, rođenja Božjeg poslanika Muhammeda, a.s., ili obilježa-vanja Hidžretske nove godine, hatma do-va i slično, dok se za Bajrame spravlja baklava. Pripremanjem i konzumacijom

šećerlama i baklave na ove praznike Boš-njaci su tradicionalno pokazivali radost kojom dočekuju ove praznike.

Vjerovanje i prakticiranje dobrih dje-la su usko povezani, jer sa dobrim djeli-ma manifestira se istinska vjera. U Kur’anu Časnom, kada se opisuju dobra djela, ona bivaju uspoređena sa zrnima hrane: “Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (2:261) “.

Religioznost se u većini religija odra-žava i kroz prehranu, a danas je u svijetu jako poznat postao halal u islamu, košer u judaizmu, vegetarijanstvo u hinduizmu.

Kršćanstvo kao najbrojnija religija utje-cala je na prehrambene običaje najviše u razvijenim zapadnim zemljama. Danas ljudi često osjećaju potrebu da hrana do-bije duhovni sadržaj, po čemu kao takva biva prepoznata na tržištu.

Literatura:

1. Kur’an s prijevodom na bosanski jezik, Preveo: Esad Duraković, Svjetlost, Sa-rajevo, 2004.

2. Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002.;

3. Encyclopaedia of Islam, E. J. Brill, 1913-1936; Reprinted, 1994.;

4. Nerkez Smailagić, Leksikon islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990.;

“Religioznost se u većini religija odražava i kroz prehranu, a danas je u svijetu jako poznat postao halal u islamu, košer u judaizmu, vegetarijanstvo u hinduizmu. Kršćanstvo kao najbrojnija religija utjecala je na prehrambene običaje najviše u razvijenim zapadnim zemljama. Danas ljudi često osjećaju potrebu da hrana dobije duhovni sadržaj, po čemu kao takva biva prepoznata na tržištu.”

Page 6: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

6

Islamski principi halala i harama

Šta je halal (dozvoljeno), a šta haram (zabranjeno) pitanje je koje se, mnogo prije dolaska islama, ticalo onih naroda na zemljinoj planeti koji su bili skrenuli sa pravoga puta i koji su napravili krajnju konfuziju dozvoljavajući neke nečiste i štetne stvari, zabranjujući neke stvari ko-je su dobre i čiste. U tome su (bili) jedna-ki idolopoklonici i sljedbenici nebeskih knjiga.

Ti su narodi bili strašno zalutali idući nekad krajnje desno, a nekad krajnje lije-vo. Na krajnje desnoj strani bili su asket-ski brahmanizam u Indiji i samonametnu-to monaštvo u kršćanstvu. Kao izdanak, iz ovih dviju nastale su druge religije ute-meljene na principima mortifikacije, tj. prigušivanja strasti mučenjem tijela, ap-stinencijom od dobrih, lijepih stvari i izbjegavanjem nekih životnih užitaka ko-je je Allah dželle šanuhu (Uzvišen je On) omogućio ljudskim bićima.

Kršćansko monaštvo dostiglo je vrhu-nac u Srednjem vijeku kada je izbjegava-nje lijepih i čistih stvari među monasima, kojih je bilo na hiljade, doseglo dotle da se čak smatralo grijehom ukoliko čovjek opere noge, a odlazak u kupatilo smatrao se žalobnim i pokajničkim činom.

Na krajnje lijevoj strani, mazdeistički svjetonazor, koji se pojavio u Perziji, bra-nio je potpunu dozvoljenost i insistirao da se ljudima dozvoli da uzmu sve što pože-le i da čine ono što im pričinjava zado-voljstvo, čak i kada to na vodi na kršenje onoga što je nepromjenljivo i urođeno u ljudskom biću.

Arabljani predislamskog perioda, zvanog džahilijjet, tipičan su primjer kon-fuzije u pogledu određivanja kriterija do-zvoljenih i zabranjenih stvari i radnji. Oni su dozvoljavali konzumiranje opojnih pi-ća, uzimanje više strukih kamata, mučenje i maltretiranje žena i tome sl. Više od to-ga: lju dski šejtani i džini mnogima od

njih u njihovim umovima učinili su lije-pim ubijanje rođene djece i oni su ih slije-dili potiskujući roditeljske osje ćaje u svo-jim prsima. A Allah dželle šanuhu o tome kaže:

“Mnogim mnogobošcima su tako isto šejtani njihovi ubijanje vlasti te djece lije-pim prikazali da bi ih upropastili i da bi ih u vjeri njihovoj zbunili. A da je Allah htio, oni to ne bi činili. Zato i njih i njiho-ve izmi šljotine ostavi!”1

Ovi sljedbenici idolopoklonstva izmi-slili su brojne impresivne argumente ka-ko bi naveli roditelje da umore svoju dje-cu. Bilo je tu i straha od istinskoga ili umišljenog siromaštva, srama zbog toga što se nekome rodila kćer, dok se bli skost sa bogovima postizala žrtvovanjem sino-va. Čudno je da su upravo narodi koji su dopuštali ubijanje djece klanjem ili da ih žive sahrane uveli zabranu kon zumiranja izvjesnih poljoprivrednih proizvoda ili mesa. Još je čudnije da su ova kve zabrane smatrali sastavnim dijelom svoje religije pripisujući ih Allahovoj odluci i religiji, ali je Allah, dželle šanuhu, opovrgao nji-hove neistinite tvrdnje:

Oni govore: “Ova i ova stoka i ti i ti zemaljski plodovi su zabranje ni, smiju ih jesti samo oni kojima mi dozvolimo” – tvrde oni -, “a ove i ove kamile je zabra-njeno jahati”. Ima stoke prilikom čijeg klanja ne spominju Allahovo ime, izmi-šljajući o Njemu laži. A On će ih sigurno zbog onoga što izmišljaju kazniti.”2

Štaviše, Kur'an razotkriva zablude onih koji su proglasili dopuštenim ono što je zabranjeno i obrnuto:

“Oni koji iz lahkoumnosti i ne znajući šta rade djecu svoju ubijaju i koji ono či-me ih je Allah podario zabranjenim sma-traju, govoreći ne istine o Allahu, sigurno će nastradati. Oni su zalutali i oni ne zna-ju šta rade.”3

Kada se pojavio islam, bili su široko rasprostranjeni zabluda i grijeh, pometnja i odstupanja kada je riječ o tome šta je ha-

lal, a šta haram. Zato je jedan od temelj-nih zadataka islama bio da uspostavi skup zakonskih principa i mjera. Na temelju ovih principa kasnije je uspostavljen kri-terij prosuđivanja šta je halal, a šta haram.

Učenje islama uskoro je dokazalo svo-ju vrijednost. Tako je ovaj vitalni aspekt determiniran u skladu sa ispravnom per-spektivom, a pravila koja se tiču halala i harama usposta vljena su na temelju princi-pa pravednosti. Muslimanski Ummet (svjetska muslimanska zajednica) tako po-staje Ummet koji stoji na poziciji između ekstremističkih desničarskih i ljevičarskih devijacija, “zajednica srednjeg puta” (um-metun vesatun), kako ga opisuje Allah, dželle šanuhu, koji ga je učinio najboljim narodom koji se ikada pojavio na Zemlji.

“Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se či ne dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Alla-ha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih; ima ih i pravih vjernika, ali, većinom su nevjernici.”4

Filozofija halala i harama u islamu počiva na sljedećim principima:

1. Osnovni princip je dopuštenost stvariPRVI PRINCIP što ga je islam uteme-

ljio je da su stvari koje je Allah dželle ša-nuhu stvorio i korist koja od njih dolazi esencijalni za ljudsku upo trebu i stoga su dopušteni. Ništa nije haram osim onoga što je zabranje no riječima i eksplicitnim nassom, tekstom Zakonodavca, Allaha dželle šanuhu. Ako tekst nije sahih, vjero-dostojan, kao što je npr. slučaj sa poje-dinim da'if slabim hadisima, ili ako nije eksplicitan u propisivanju za brane, u tom slučaju se primjenjuje izvorni princip do-puštenosti.

Islamski učenjaci su ove principe izve-li iz prirodne koristi i dopušte nosti stvari oslanjajući se na jasne kur'anske ajete. Na primjer, Allah, dže lle šanuhu, kaže:

Halal i halamu ishrani

(dio prvog poglavlja iz istoimene knjige, izdavačka kuća El-Kelimeh, Novi Pazar, 2008.)

Prof. dr. Sulejman Topoljak

Page 7: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

7

On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna.5

I daje vam da se koristite onim što je na nebesima i onim što je na Zemlji, sve je od Njega. To su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju.6

Kako ne vidite da vam je Allah omo-gućio da se koristite svim onim što posto-ji na nebesima i na Zemlji i da vas dare-žljivo obasipa milošću Svojom, i vidlji-vom i nevidljivom? A ima ljudi koji ra-spravljaju o Allahu bez ikakva znanja, bez ikakve upute i bez knjige svjetilje.7

Kako bi Allah dželle šanuhu stvorio sve ove stvari i dao ih čovjeku da se njima koristi, a da mu je, ujedno, stalno davao na znanje da je upotre ba tih istih stvari zabranjena? Kako bi to moglo biti istina kada je On sve ove stvari stvorio, potči-nio ih čovjeku i dao mu ih kao blagodati? Naravno, Allah dželle šanuhu je zabranio samo neke od tih stvari, a razloge i uzro ke te zabrane navodit ćemo kasnije.

Područje harama u islamskom zako-nodavstvu, šeri'atu, je, ustvari, ja ko suže-no, dok je područje halala prostrano do neslućenih granica. Samo jedan broj vje-rodostojnih i dokraja jasnih tekstualnih evidencija (en-nusus) bavi se zabranama, dok sve što nije u nassu spomenuto kao zakoni to ili zabranjeno spada u opći prin-cip dopuštenosti stvari i u domen Božije darežljive poštede (da to zabrani – op. prev.) i Njegova oprosta (el-'afvu-l-ilahi-jju). O tome je Poslanik (sallallahu 'alejhi we selleme – Allah ga blagoslovio i mir mu podario) – kazao:

“Ono što je Allah u Svojoj Knjizi do-zvolio – to je halal, a ono što je zabranio – to je haram. Ono što je prešutio – to je 'afw, obilna milost i pošteda, pa primite od Allaha Njegov obilni oprost, jer, zai-sta, Allah ništa nije zaboravio,”8 pa je Resulullah – alejhi's-selam – proučio ajet: “On ništa ne zaboravlja”9,10

Selman el-Farisi kaže da je Božiji Po-slanik – alejhi's-selam -, kada su ga upita-li za loj, sir i krzno, odgovorio:

“Halal je ono što je Allah u Svojoj Knjizi naznačio kao dopušteno, a haram je ono što je On zabranio u Njoj. A ono o čemu On ne govori je 'afw, oprost i dopu-štenje vama.”11

Tako, umjesto da daje jasne odgovore na upućena mu pitanja o dozvo ljenim stvarima, Poslanik – alejhis-selam – je ukazivao na opće kriterije za utvrđivanje halala i harama. Prema tome, dovoljno nam je da znamo šta je Allah dželle šanu-hu propisao kao haram jer je sve ostalo

što to ne obuhvata halal i čisto. Resulu-llah – alejhi's-selam – je također kazao:

“Allah vam je propisao izvjesne oba-veze, farzove, i ne niječite ih; On je defini-rao izvjesne granice i ne prekoračujte ih; Allah je zabranio neke stvari i toga se pri-državajte, dok se, međutim, o nekim stvari-ma nije izjasnio iz milosti prema vama, ne iz zaborava, i vi ne pitajte o tome.”12

Temeljni je 'asl (princip) dozvoljenost stvari

Volio bih ovdje naglasiti da princip prirodne dopuštenosti nije sveden sa mo na stvari i predmete već obuhvata i ljudska djela i postupke koji nisu u vezi sa činovi-

ma ibadeta, obreda, postupke koji se mogu svrstati u životne navike (el-'adat) ili sva-kodnevne poslove (el-mu'amelat). Ove stvari su u principu dozvoljene bez restrik-cija izuzev jednog manjeg broja stvari koje je definitivno zabranio Zakonodavac, Allah dželle šanuhu, koji kaže: “On vam je objasnio šta vam je zabranio”13, uključu-jući, dakle, i stvari i postupke.

Slučaj je, međutim, drukčiji u odnosu na ibadet. To su čisto vjerski či novi koji se mogu izvršavati samo onako kako je rekla Allahova Objava.

U vezi sa ovim postoji vjerodostojan hadis: “A ko sam od sebe izmisli neki iba-det – ma ko on bio! – on je u za bludi koja mora biti odbačena”.14

Page 8: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

8

To je zato što je suština islamske vjere oličena u dvije zapovijedi: da se ibadet ne čini nikome osim Allahu dželle šanuhu i da se Allahu dželle šanuhu ibadet može činiti samo onako kako je On propisao.

Svako ko izmisli ili sam propiše pra-vilo u ibadetu zastranio je i on je krivo-tvoritelj (reddun). Jedino Sam Zakonoda-vac ima pravo propisivati načine ibadeta putem kojih Mu se ljudska bića mogu pri-bližiti. Životne navike i svakodnevne obaveze, međutim, nije propisao Zakono-davac; njih su propisivali i prakticirali sami ljudi. Zakonodavac intervenira sa-mo da bi ih uspostavio, modificirao ili usmjerio, a ponekad da bi identificirao ne ke navike koje su štetne ili koje bi mo-gle voditi ka razdoru.

Veliki isla mski alim, šejhu-l-islam, Ibni Tejmijje kaže: “Ljudske riječi i djela mogu se svrstati u dvije vrste: činovi iba-deta putem kojih je uspostavljena njihova vjera i uobičajena praksa koju zahtijeva svako dnevni život.” Iz istraživanja prin-cipa šeri'ata mi znamo da su činovi ibade-ta oni koje nam je propisao ili odobrio Allah dželle šanuhu i ispravno je samo ono što je šeri'atom propisano. Međutim, što se tiče ljudskih običaja, oni su neop-hodni u svakodnevnome životu. U ovom slučaju, sloboda djelovanja ('ademu'l-ha-zr) je glavni princip; ništa ne smije biti uskraćeno osim ono ga što je uskratio Allah, dželle šanuhu. Jer samo On može izdavati naredbe i zabrane. Kada je riječ o ibadetu, mora postojati naredba koju je On o tome izdao, a ako je potrebno imati Allahovu zapovijest da bi se nešto učini-lo, ka ko se onda može reći da je nešto uskraćeno bez Njegove zapovijesti?

Zbog toga Ahmed ibni Hanbel i ostali fakihi, islamski pravnici, koji su svoje presude bazirali na hadisima kažu: Kada je riječ o ibadetu, glavni princip je objav-ljeno limitiranje (tewkif), što znači da ni-šta ne može biti legalizirano osim onoga što je Allah dželle šanuhu legalizirao. Po-stupiti drukčije znači rizikovati, kao što kaže ajet: “Zar oni da imaju bogove koji propisuju da vjeruju ono što Allah ni je naredio?”15

Ali, kada su posrijedi životne navike (el-'adat), tada je vodeće načelo el-'afw, sloboda, jer se ništa ne može uskratiti u ovome slučaju osim ono ga što je Sam Allah dželle šanuhu zabranio. Postupi li se drukčije u ovom slučaju, preuzima se rizik, kako stoji u ajetu:

“Reci: “Kažite vi meni zašto jednu hra-nu koju vam Allah daje sma trate zabranje-nom, a drugu dopuštenom?” Recite: “Da li vam je prosu đivanje o tome Allah prepu-stio ili o Allahu laži iznosite?”16

Ovo je jedno važno i korisno načelo na temelju kojega možemo reći da su ku-povina, prodaja, iznajmljivanje, davanje poklona i ostale slične aktivnosti, neop-hodne za život ljudi kao što su i jelo, piće i odijevanje. Ako šeri'at govori o nekima od ovih ovozemaljskih stvari, to je zato što nas nastoji poučiti dob rome ponaša-nju. Stoga On zabranjuje sve što vodi raz-doru a obavezuje nas na ono što je suštin-sko; ne odobrava ono što je bespotrebno, a odobrava ono u čemu je korist. Sve ovo činjeno je uz razmatranje vrsta aktivnosti o kojima je riječ, pri čemu su sagledani i njihov opseg i dobre osobine.

Stav je šeri'ata da su ljudi slobodni da kupuju, prodaju i iznajmljuju kako žele, baš

kao što mogu slobodno jesti i piti sve što žele ako to nije haram. Iako su neke od ovih stvari pohvalne, a neke se ne preporučuju, šeri'at nije postavio granice u njima, ne ide dotle da ih zabrani, što omo gućava očuva-nje izvornoga načela dopuštenosti”.17

Ovo je načelo također podržano i izja-vom Resulullahova – alejhi's-selam – as-haba Džabira ibnu Abdullaha. On je ka-zao: “Mi smo prakticirali 'azl (coitus in-terruptus, prekinuti snošaj prili kom spol-nih odnosa – op. prev.) u vrijeme kada je Kur'an objavljivan. Da ga je trebalo za-braniti, Kur'an bi to učinio.” On dalje zaključuje: “Ako je Objava nešto prešu-tjela, to je dopušteno.”

Nema sumnje u to da su ashabi Resululla-hovi, radijallahu anhu, Allah njima bio zado-voljan) – savršeno dobro razumjeli šeri'at. Tako je i ustanovljen ovaj uzvišeni princip da nikakav ibadet ne može biti legalizi ran bez propisa Allahova, dželle šanuhu, i da nikakav običaj ne može biti zabranjen ako ga Allah, dželle šanuhu, nije zabranio.

Samo Allah dželle šanuhu ima pravo nešto zabraniti ili dopustiti

DRUGI PRINCIP: islam ljudima, bez obzira na njihovu vjersku ili svjetovnu funkciju, oduzima pravo da određuju šta je halal, a šta haram, i ostavlja to pravo samo za Gospodara Uzvišenoga. Niko, ni rabini, ni sveće nici, ni imami, ni sultani nemaju pravo nešto zauvijek zabraniti ljudima, Allahovim, dželle šanuhu, robo-vima. Ako, pak, to neko učini, on svaka-ko prelazi granice uzurpirajući suvere-nost koja pripada samo Allahu dželle ša-nuhu, da daje propise za ljude. Oni koji popuštaju ovim uzurpatorima i pridržava-ju se onoga što oni propišu, svrstavaju ih u red Božijih partne ra, a slijeđenje takvih smatra kao širk (višeboštvo, politeizam).

Zar oni da imaju bogove koji im propi-suju da vjeruju ono što Allah nije naredio?18

U skladu sa ovim načelom Ibni Tej-mijje, njegov učenik Ibnu-l-Ka-jjim i pravnici Ibnu Hanbelove škole generalno zastupaju stav da su ugo vori i uvjeti u nji-ma propisani u osnovi dopušteni, kao što je valjan i sva ki ugovor u čijem tekstu ne-ma ničega što inklinira haramu.

Kur'an sljedbenike Knjige, kršćane i Jevreje, osuđuje zbog toga što su rabini-ma i svećenicima dali pravo da određuju šta je ispravno, tj. halal, a šta zabranjeno – haram.

Allah dželle šanuhu kaže:Oni, pored Allaha, bogovima smatra-

ju svećenike svoje i monahe svoje i Mesi-ha, sina Merjemina, a naređeno im je da

Page 9: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

9

se samo jednom Bogu klanjaju, – nema Boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje oni Njemu ravnim smatraju!19

'Adi ibni Hatim, koji je, prije nego je primio islam, bio kršćanin, je dnom je došao Poslaniku – alejhi's-selam. Kada ga je čuo kako uči ovaj ajet (Et-Tewbe: 31), rekao je:

“Poslaniče Božiji, ali oni ih ne oboža-vaju!?!” Poslanik; – alejhi's-selam – je od-govorio: “Da, ali oni ljudima zabranjuju ono što je halal i dozvo ljavaju im ono što je haram, a ljudi ih slijede. Svakako da je to njiho vo obožavanje”20, u jednom rivaje-tu (predaji) stoji da je Vjerovjesnik – alejhi's-selam, tumačeći ovaj ajet, rekao:

“Da, oni (Jevreji i kršćani) ne oboža-vaju svoje rabine i svećenike, ali kada im oni nešto dopuste, oni to smatraju dopu-štenim, a kada im nešto zabrane, oni to smatraju zabranjenim.”

Kršćani još uvijek tvrde da je Mesih, alejhi's-selam, prije uzdizanja u nebo, svoje apostole ovlastio da, prema svome nahođenju, određuju šta je dopušteno, a šta zabranjeno, kako se navodi u Evanđe-lju po Mateju (18:18:): “Kažem vam, šta god vi zavežete na Zemlji, to će i na Nebu biti zavezano: i što god vi na Zemlji ra-zvežete, to će i na Nebu razvezano biti.”

Kur'an također osuđuje mušrike, mno-gobošce, zbog toga što su, bez dozvole Allaha dželle šanuhu, dopuštali i zabra-njivali stvari:

Reci: “Kažite vi meni zašto jednu hra-nu koju vam Allah daje sma trate zabra-njenom, a drugu dopuštenom?” Recite: “Da li vam je prosuđivanje o tome Allah prepustio ili o Allahu laži iznosite?”21

I još kaže Uzvišeni:“I ne govorite neistine jezicima svojim:

Ovo je dopušteno, a ovo za branjeno da bi-ste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o Allahu go vore neistine – neće uspjeti.”22

Iz ovih jasnih kur'anskih ajeta i hadisa Poslanikovih, alejhi-s-selam, islamski pravnici su tvrdo spoznali da samo Allah dželle šanuhu ima pravo nešto dopustiti ili zabraniti, bilo putem Knjige ili jezi-kom Svoga Poslanika, alejhi-s-selam. Dužnost pravnika nije da se upuštaju u objašnjavanje šta je, prema odluci Alla-hovoj, halal, a šta haram “kada vam je On objasnio šta vam je zabranio”23

Konačno, nije njihovo da odlučuju o to-me šta će ljudima biti dopušteno, a šta će biti zabranjeno. Tako se desilo da su neki veliki pravnici, imami i mudžtehidi, unatoč svojoj učenosti i mogućnosti idžtihada24 izbjegavali dono šenje suda o tome šta je halal, a šta ha-ram, prebacujući problem sa je dnoga na dru-gog u strahu da ne pogriješe i ne proglase halalom ono što je haram i obrnuto.

U svojoj knjizi El-Umm, Imam-i Šafi kaže da je Ebu Jusuf, učenik Ebu Hanife i vrhovni kadija (sudac), rekao:

“Znam da su naši učitelji-alimi izbje-gavali donijeti fetvu i reći: Ovo je halal, a to je haram – osim kad je to bilo jasno navedeno u Allahovoj Knjizi. Pričao nam je Ibnu-s-Saib da je Er-Rabi' ibni Hej-sem, jedan od najodabranijih muslimana druge generacije (tabi'in), rekao: ‘Pazite da ni jedan od vas ne kaže: Allah je ovo dopustio, ili Allah ovo dopušta – jer bi On onda mo gao reći da On to nije dopustio niti ga odobrava. Nikada nemojte reći: Allah je ovo zabranio jer On onda može reći: Lažeš! Ja to nisam zabranio.’

– Neki prijatelji Ibrahima Neha'ija, velikoga pravnika iz reda druge ge-neracije kufanskih muslimana, pričali su nam da je on svojim drugovi ma, kada o nečemu donose svoj sud, sugerirao da ra-dije kažu ‘To je mekruh” ili “To nije lo-še’, nego ‘To je haram’ ili ‘To je halal’jer termini halal i haram imaju mnogo širi smisao (7/317).”

Tako je Ebu Jusuf izvještavao o našim pravednim, tradicionalnim pre cima i Ša-fija ga je u ovom slučaju citirao budući da se slagao sa njego vim stavovima.

Na sličan je način Ibn Muflih izvješta-vao o Ibni Tejmijji, govoreći da pravnici iz ranoga islamskog perioda ništa nisu kvalificirali kao ha ram ako definitivno nije bilo proglašeno tako.

(Ovo dalje potvrđuje činjenica da asha-bi nisu prestali konzumirati alkohol nakon objavljivanja kur'anskih ajeta: Pitaju te o vinu i kocki. Re ci: “Oni donose veliku šte-tu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od

njih veća od koristi.” 2:2191, jer piće nije eksplicitno bilo zabranjeno sve do objav-ljivanja ajeta iz sure El-Ma'ide: 90-94.)

Tako bi veliki imam Ahmed ibnu Ha-nbel, upitan o istom, rekao: “Ja se sa tim ne slažem”, “Ja to ne volim” ili “Ja to ne odobravam”. Postoje sli čna predanja o Maliku, Ebu Hanifi i ostalim imamima – radijallahu anhum. (Ovo je pouka sljed-benicima onih imama koji bez ustezanja upo trebljavaju riječ haram, bez dokaza ili bar naznake dokaza.)

Bilješke1 Kur’an, El-En’am, 137.2 Kur’an, El-En’am, 138.3 Kur’an, El-En’am, 145.4 Kur’an, Ali’Imran, 110.5 Kur’an, El-Bekare, 29.6 Kur’an, El-Džasije, 13.7 Kur’an, Lukman, 20.8 Bilježi ga El-Hakim, a Bezzar ga je svrstao u sahih

hadise.9 Kur’an, Merjem, 64.10 Bilježi ga El-Hakim, a Bezzar ga je svrstao u sa-

hih hadise.11 Bilježi ga Et-Tirmizi i Ibni Madže.12 Bilježi ga Darekutni, a Nevevi ga svrstao u hasen.13 Kur’an, El-En’am, 119.14 Ovaj hadis je svrstan u muttefekun alejhi tj. onaj o

čijoj vjerodostojnosti su se složila dvojica velikih učenjaka Buhari i Muslim.

15 Kur’an, Eš-Šura, 21.16 Kur’an, Junus, 5917 Ibn Tejmijje, El-Kava’idu-n-nuranijje-l-fikhijje.18 Kur’an, Eš-Šura, 21.19 Kur’an, Et-Tevbe, 31.20 Bilježi ga Et-Tirmizi i drugi, hasen.21 Kur’an, Junus, 59.22 Kur’an, En-Nahl, 116.23 Kur’an, El-En’am, 119.24 Idžtihad – samostalno prosuđivanje u vjeri na

osnovu njezinih temelja i normi rane procedure op. prev.

Page 10: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

10

1. ISHRANA MUSLIMANA

Ono što karakteriše sve muslimane, bez obzira iz kog dijela svijeta potječu je određeni karakteristični stil življenja, koji se manifestira u svim sferama rada i po-našanja. Obzirom na to i ishrana, i sve što je vezano za nju, je jedan od bitnih aspe-kata života muslimana.

1.1. Kultura islamske ishrane

Saznanja i iskustva koja prethode i prate poslove oko hrane, pića i ishrane muslimana, a koji su u skladu sa temelji-nim izvorima islama – Kur´anom i Sun-netom – praksom Muhammeda s.a.v.s. čine kulturu islamske ishrane. Pod kultu-rom islamske ishrane podrazumijevamo običaje, pravila, smjernice, norme i kate-gorije koje su utemeljene i izvedene iz islama, a koje se nameću njegovim pri-padnicima kao obavezno djelovanje, po-stupanje i ponašanje u toku jela. Pravilna ishrana uslovljava stanje dobrog zdravlja svakog čovjeka. Islamski propisi otkla-njaju i zabranjuju sve radnje i postupke koje vode nepravilnoj ishrani.

U osnovne postupke i radnje prije, u toku i nakon jela ubrajaju se:

– pranje i čišćenje ruku prije i nakon jela;– izgovaranje Bismille prije jela i za-

hvale Allahu nakon jela;– uzimanje hrane i pića desnom ru-

kom;– preporučeno je jesti u društvu i u

tom slučaju jesti ispred sebe;– nije preporučeno brzo i halapljivo

jesti, – nije preporučeno jesti previše hlad-

nu ili vrelu hranu;– pokuđeno je piti vodu bez predaha;– pokuđeno je pripijanje prilikom jela;– zabranjeno je piti vodu ili jesti hra-

nu koja je stajala u nepokrivenom sudu;

– zabranjeno je puhati u posudu sa vrelom hranom;

– zabranjeno je jesti i piti iz oštećenog posuđa;

– zabranjeno je jesti i piti iz posude iz koje je jeo ili srkao pas.

Islamski propisi otklanjaju i zabranjuju sve radnje i postupke koje vode nepravilnoj

ishrani. Islam naglašava koncept umjerene ishrane. Savremena istraživanja su dokaza-la da prekomjerna ishrana može uvećati šansu oboljevanja od gojaznosti, povišenog holesterola, srčanih bolesti i dijabetesa.

“I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju” (El-A'raf 31). Pored Kur'anskih ajeta i mnogi hadisi Posla-nika s.a.v.s. preporučuju umjerenost u ishra-ni. Poslanik, a.s., kaže: “Najgora posuda koju čovjek može napuniti je njegov stomak. Nekoliko zalogaja koji mogu čovjeka držati uspravnim su mu dovoljni. Ali, ako on mora jesti više, onda neka napuni jednu trećinu hranom, jednu trećinu vodom, a jednu treći-nu neka ostavi za lahko disanje”.

1.2. Struktura islamske ishranePod strukturom islamske ishrane po-

drazumjevaju se sve vrste hrane i pića do-zvoljenih za ishranu. Riječ je o svim vrsta-ma jela i pića koja su dozvoljena i koja sačinjavaju jednu cjelinu. Za strukturu islamske ishrane od relevantnog je značaja odgovor na pitanje šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno za jesti. Na to, za svakog mu-slimana izuzetno značajno pitanje, odgo-vor se nalazi u Kur´anu i Poslanikovom s.a.v.s Sunnetu. Postoje mnogi Kur'anski ajeti i hadisi Poslanika s.a.v.s. u kojima on preporučuje određenu vrstu hrane: med, hurme, smokve, mlijeko i masline.

Za strukturu islamske ishrane od bit-nog je značaja odgovor na pitanje šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno jesti. Odgo-vor na ovo pitanje nam daje šerijatsko pravilo da je sve dozvoljeno dok se ne do-kaže da je zabranjeno. Iz ovog šerijatskog pravila izvedeni su propisi tj. zabrane ve-zane za hranu i piće muslimana

1.3. Propisi vezani za hranu i piće muslimana

Za ovu skupinu propisa važi šerijat-sko pravilo da je sve dozvoljeno dok se ne dokaže da je zabranjeno. Tako u šerija-tu imamo deset zabrana vezanih za hranu i piće muslimana:

Zabrana konzumiranja onoga što štetiZabranjuje se sve što uništava organi-

zam, truje ga, slabi, i onemogućava nje-

govo normalno funkcioniranje. Ovoj gru-pi pripadaju alkohol i narkotici.

Zabrana konzumiranja onoga što je nečisto ili je zaprljano nečistoćom

Pod nečistoćom se podrazumijeva: svinjsko meso i meso miša, magarca, maz-ge, lešina, ljudski izmet, krv koja istječe i sl. Pored onoga što je samo po sebi nečisto za-branjeno je i ono što se zaprlja nečistoćom, kao na primjer: voda ili neka druga tekući-na, kao i hrana u koju je upala nečistoća i promijenila njenu boju, okus ili miris.

Zabrana konzumiranja životinja koje je zabranjeno ubijati

Životinje koje je zabranjeno ubijati zabranjeno je i jesti, poput: pčele, mrava, djetlića i žabe.

Zabrana konzumiranja životinja koje je dozvoljeno ubijati

Životinje koje je dozvoljeno ubiti: škorpiju, gavrana, zmiju, psa koji ujeda.

Zabrana konzumiranja životinja koja se hrani nečistoćom – Džellale

Šerijat zabranjuje konzumiranje mesa i pijenje mlijeka od životinja koje se hra-ne nečistoćom.

Zabrana konzumiranja životinja koje imaju očnjake i ptice koje imaju kandže

Ovoj grupi životinja pripadaju: lav, vuk, tigar, medvjed, majmun, slon, šakal, jastreb, orao, i sl.

Zabrana konzumiranja onog što je odvratno i neprijatno

Ovoj kategoriji zabranjene hrane pri-padaju: gmizavci i insekti.

Zabrana konzumiranja tzv. “tuđe hrane”

Šerijat zabranjuje konzumiranje ono-ga što je dozvoljeno od hrane i pića do kojih se došlo: pljačkom, varanjem, ma-nipulacijom, vještački izazvanom nesta-šicom, krivim mjerenjem i vaganjem i onoga što je stečeno putem kamate.

Zabrana konzumiranja mješanacaMeso mješanca dozvoljene i zabra-

njene životinje je zabranjeno na osnovu

Tehnologija halal klanjaMr. sci. Faruk Čengić

Page 11: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

11

šerijatskog pravila: “Ako se pri jednoj istoj stvari nađe zabrana i dozvola daje se prednost zabrani.”

Zabrana konzumiranja strvine Pod strvinom se podrazumijeva meso

onih životinja koje nisu zaklane na šerija-tom propisan način.

1.4. Propisi vezani za meso

O ljudi, jedite od onoga što ima na ze-mlji, ali samo ono što je dopušteno i što je prijatno, i ne slijedite šejtanove stope, jer vam je on neprijatelj očevidni! (Bekare, 168)

Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno – i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žr-tvovano, i zabranjuje vam se gatanje strje-licama. To je porok!... (Maide, 3)

Iz navedenih ajeta islamski učenjaci su izveli deset zabrana vezanih za meso:

– konzumiranje mesa uginulih životi-nja,

– konzumiranje krvi u tečnom stanju,– konzumiranje svinjetine,– konzumiranje onoga što je zaklano

u nečije drugo ime, a ne u Allahovo ime,

– konzumiranje mesa životinja koje su zadavljenje,

– konzumiranje mesa životinja koje su pretučene,

– konzumiranje mesa životinja koje su strmoglavljene,

– konzumiranje mesa životinja koje su probodene rogom,

– konzumiranje mesa životinja koje su načete od zvijeri i

– konzumiranja mesa životinja koje su žrtvovane na žrtvenicima.

2. TEHNOLOGIJA HALAL KLANJA

2.1. Uzgoj životinja za klanjeOno što je učinilo karakterističnim

uzgoj životinja čije će meso biti upotre-bljeno za ishranu muslimana su dvije za-brane vezane za hranu i piće:

Zabrana korištenja u ishrani životinja onoga što šteti

Zabranjuje se u ishrani životinja kori-stiti sve ono što bi moglo narušiti njihovo zdravlje i zdravlje onih koji konzumiraju meso koje vodi porijeklo od takvih živo-tinja. Npr. u ishrani se zabranjuje korište-nje:

– stočnog brašna životinjskog porijekla, – hormona kao biostimulatora,– zelene mase kod koje su korišteni

pesticidi i – svega onoga čije rezidue izazivaju

štetne posljedice (antibiotici i kokcidi-ostatici u finišeru kod uzgoja peradi)

Zabrana korištenja u ishrani životinja onoga što je nečisto ili je zaprljano nečistoćom

Pravilo džellale nalaže zabranu kon-zumiranja mesa životinja koje su jele ne-čist. Ovim se zabranjuje korištenje:

– svinjskih masnoća kao energetskog dodatka u stočnim hranivima,

– krvnog brašna koje se koristi u ishrani peradi, teladi i junadi,

– stočnih hraniva koja vode porijeklo od strvi.

2.2. Propisi vezani za halal klanje krupne i sitne stoke

Uslovi ispravnosti klanja krupne i sit-ne stoke po islamskim propisima su:

Životinja koja ide na klanje mora biti zdrava

Zdravstveno stanje životinje ne smije biti ničim narušeno, jer bi kao takvo mo-glo ugroziti zdravstveno stanje ljudi.

Okretanja prema KibliPostupak koji je propisan, ali neoba-

vezujući, a ukoliko ga izostavimo postu-pak klanja ima valjanu ispravnost.

Sam čin klanja mora izvršiti musliman Onaj koji vrši klanje mora biti:– musliman koji praktikuje islam, – punoljetan, – fizički zdrav, – mentalno sposoban, – obučen za ovakvu vrstu posla;

Oštrina sječiva Nož kojim se vrši klanje mora da bu-

de izuzetno oštar, jer tupim nožem nije dozvoljeno vršiti šerijatsko klanje. Ovaj propis je izveden iz riječi Allahovog Po-slanika s.a.v.s., koje bilježi Muslim od Šedada ibn Evsa: Allah, dž.š., u svemu preporučuje lijepo postupanje. Ako treba ubiti, učinite to na najuljudniji način, ako treba zaklati, učinite to na najljepši na-čin. Naoštrite nož i ne patite životinju.

Izgovaranje Bismille, Allahu ekberIspravnost halal klanja je uslovljena

izgovaranjem Bismille i Allahu ekber.

Obaveznost presijecanja obiju vratnih žila, jednjaka i ždrijela

Mjesto presijecanja – klanja kod goveda

Islamski učenjaci su složni oko toga da je dozvoljeno jesti meso životinje kod koje su prerezani obje vratne žile, jednjak i ždrijelo.

Potpuno iskrvarenjePostupak pravilnog klanja podrazu-

mijeva potpuno iskrvarenje.

Pokazatelji parametara iskrvarenja kod krupne i sitne stoke

Vrsta životinje Vrijeme iskrvarenja u minutama

Bik 3.00-4.00

Krave 2.50-3.50

Junad 2.00-3.00

Telad 3.00

Ovce 3.00

Koze 3.00

Tokom iskrvarenja dužnost je obezbi-jediti odgovarajuće higijenske mjere da ne bi došlo do kontaminacije mesa.

Lijep postupak Ovaj propis je izveden iz riječi Allaho-

vog Poslanika, s.a.v.s., koje bilježi Muslim od Šedada ibn Evsa: Allah, dž.š., u svemu preporučuje lijepo postupanje. Ako treba ubiti, učinite to na najuljudniji način, ako treba zaklati, učinite to na najljepši način.

Pod lijepim postupkom se podrazumi-jeva da:

– životinja koja ide na klanje ne smije vidjeti klanje prethodne,

– životinja koja ide na klanje ne smije vidjeti nož kojim se kolje,

– klanje se mora izvršiti brzo i pravil-no,

– postupak pravilnog klanja je klanje iz jednog poteza povlačeći oštricu noža sa desne ka lijevoj strani

Lijep postupak podrazumijeva i pra-vilno obuzdavanje i omamljivanje životi-nja koje idu na klanje. U praksi se primje-njuju:

Page 12: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

12

– obuzdavanje putem mehaničkih si-stema

– omamljivanje putem elektrošoka

Obuzdavanje putem mehaničkih sistema

Najčešće upotrebljavani načini meha-ničkog obuzdavanja su:

ASPC boks Ovaj sistem se upotrebljava za obuz-

davanje ovaca, teladi i goveda i radi na principu pritiska na životinje koji onemo-gućava njihovo opiranje prilikom klanja.

Sastoji se od: – sistema kutije sa prednjim otvorom

za glavu i stražnjim otvorom sa vra-tima za guranje,

– držača glave,– dizalice za bradu,– širokog čeonog držača, – trbušne dizalice i – sistema za upravljanje sa instrumen-

tom za limitiranje priti

Rotirajući boks Rotirajući boks za obuzdavanje živo-

tinja upotrebljava se kao savremeni si-stem za industrijski način šerijatskog kla-nja. Njegovom upotrebom omogućava se klanje i iskrvarenje goveda bez omamlji-vanja udarcem ili klasičnog omamljiva-nja uz pomoć mesarskog bata i šramero-vog pištolja.

Omamljivanje krupne i sitne stoke putem elektrošoka

Dozvoljeno je omamljivane krupne i sitne stoke korištenjem metode elektrošo-ka. Uslovi dozvoljenog omamljivanja ko-rištenjem metode elektrošoka su:

– elektrode moraju biti postavljene ta-ko da obuhvate glavu životinje kako bi struja mogla proći kroz mozak. Prije postupka treba provjeriti ispravnost kontakta i ukloniti even-tualne smetnje;

– kod pojedinačnog omamljivanja ži-votinja aparat za omamljivanje mo-ra imati:a) uređaj za mjerenje otpora optere-

ćenja i onemogućavanja rada aparata ako njime nije moguće postići najmanju moguću jačinu struje,

b) aparat mora imati ugrađen vizuel-ni ili audio uređaj koji pokazuje dužinu trajanja primjene struje na životinji,

c) aparat treba biti spojen na uređaj koji pokazuje napon i otpor stru-

je postavljen tako da ga osoba koja obavlja omamljivanje jasno vidi;

– životinju treba brzo i bez njezinog uzbuđivanja privesti u prostor oma-mljivanja;

– omamljivanje treba obaviti brzo;– omamljivanje mora potpuno izazva-

ti besvjesno stanje životinje;– životinja prilikom omamljivanja ne

smiju biti ubijena;– omamljenu životinju treba brzo za-

klati i stručno iskrvariti.

Pokazatelji parametara omamljivanja putem elektrošoka kod krupne i sitne stoke

Vrsta životinje

napon (V)

jačina (A)

vrijeme (s)

Bik 100-120 2.50-3.50 15-30

Krave 100-120 2.00-3.00 10.-15

Junad 90-100 1.50-2.50 9-12

Telad 70-80 0.50-1.20 7-9

Ovce 70-80 0.70-1.00 10

Koze 70-80 0.70-1.00 10

2.3. Propisi vezani za halal klanje peradi

Uslovi klanja peradi po islamskim propisima su:

– životinje koje idu na klanje moraju biti zdrave;

– lijep postupak prema životinji;

Lijep postupak podrazumijeva oma-mljivanje koje je odobrila Komisija za fetve i to samo putem “kupke za oma-mljivanje”. Cilj ovog postupka je smiri-vanje peradi što olakšava njihovo kla-nje.

Uslovi dozvoljenog omamljivanja putem “kupke za omamljivanje”:

– kod upotrebe kupki za omamljiva-nje peradi, razina vode mora biti to-lika da osigurava potpuni kontakt tekućine i glave peradi. Jačinu i tra-janje omamljivanja električnom strujom u ovom slučaju kontrolira nadležno tijelo;

– kod skupnog omamljivanja peradi kupkama, mora se održavati napon koji je potreban za stvaranje dovolj-

no jakog strujnog udara kako bi se omamila svaka životinja;

– mora se kontrolirati ispravnost pro-toka struje, strujne kontakte i ovla-živanje životinja radi postizanja učinkovitog omamljivanja;

– kupke za omamljivanje peradi mo-raju volumenom i dubinom odgova-rati vrsti peradi koja će biti oma-mljena i ne smiju se prelijevati. Elektroda uronjena u vodu mora nadvisiti njezinu razinu;

Pokazatelji parametara omamljivanja putem elektrošoka kod peradi

Vrsta životinje

napon (V)

jačina (A)

vrijeme (s)

perad 40-70 0.25-0.50 5-10

Klanje mora izvršiti musliman, ručno

Mašinski način klanja je dozvoljen od strane Komisije za fetve, s tim da prili-kom puštanja mašine za klanje u pogon onaj koji je aktivira izgovara Bismilla i Allahu ekber;

– korištenje oštrih noževa za klanje; – klanje se vrši s prednje strane vrata

uz obavezno presijecanje vratnih krvnih žila, jednjaka i ždrijela;

Mjesto presijecanja – klanja kod peradi

Potpuno iskrvarenje

Pokazatelji parametara iskrvarenja

Vrsta životinje

Vrijeme iskrvarenjau minutama

Perad 3.00-5.00

Prilikom iskrvarenja potrebno je obezbijediti odgovarajuće higijenske mjere na liniji klanja da ne bi došlo do kontaminacije mesa.

Page 13: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

13

Pokretanje bilo koje nove aktivnosti najčešće predstavlja promjenu, a promje-ne, posebno one koje imaju šire društvene i tržišne implikacije, neminovno otvaraju potrebu za novim sagledavanjima različi-tih aspekata koji bivaju zahvaćeni tim promjenama. Ovisno o dubini i širini efe-kata otvaraju se različita pitanja koja izi-skuju da se ukaže na efekte u najvažnijim korelativnim segmentima, neovisno o to-me da li su rezultati već vidljivi, u povoju ili će njihova realizacija uslijediti kasnije. U kontekstu otvaranja određenih procesa, kao posljedice novog pristupa u oblasti

halala, potrebno je ukazati na bazične ak-tivnosti koje su otvorile prostor za pokre-tanje niza različitih projekata.

Ocjena uspješnosti bilo koje instituci-je, organizacije, pa čak i pojedinca, obič-no je uvjetovana uglom gledanja, stepe-nom znanja i predznanja o dotičnoj dje-latnosti, te očekivanjima. Objektivno ocjenjivanje u pravilu se zasniva na mjer-ljivim kriterijima uz uvažavanje ili neu-važavanje konteksta, ali je validacija po-nekad podložna i subjektivnim ocjenama. U nastojanju da se elaborira doprinos Agencije za certificiranje halal kvalitete u

razvoju halal procesa, potrebno je ukazati na njenu organizacijsku pozicioniranost, osnovnu djelatnost i primarne zadaće ove institucije. Potrebno je potom navesti i ključna postignuća na osnovu kojih je moguće ustvrditi da je Agencija u dosa-dašnjem periodu obavila najvažnije za-datke nužne za uspostavljanje halal siste-ma i njegovih podprocesa.

Zamah u razvoju halal procesa na po-dručju zemalja Zapadnog Balkana bila je Odluka Rijaseta Islamske zajednice, usvojena na zasjedanju u Zagrebu koncem februara/veljače 2006. godine. Ovom Od-lukom Islamske zajednice u BiH, Hrvat-skoj, Srbiji i Sloveniji saglasile su se da su ispunjeni preduvjeti za početak rada Agencije za certificiranje halal kvalitete čije će sjedište biti u Tuzli, a u regionu će djelovati kroz mrežu ureda koji se uspo-stavljaju pri nadležnim islamskim zajed-nicama u pojedinim državama. Za ključ-nu zadaću nove institucije pretpostavlje-no je očuvanje izvornih osobenosti hala-la, uz razvijanje modernog pristupa koji zahtijeva ispunjavanje zakonskih normi i pozitivnih rješenja drugih međunarodnih standarda. Lista osnovnih djelatnosti Agencije obuhvata: halal edukaciju, cer-tificiranje i promociju halala i halal proi-zvoda.

Donošenju Odluke prethodile su go-tovo jednogodišnje pripreme koje su se sastojale od istraživanja dotadašnjih ak-tivnosti u području halal certificiranja u svijetu i oblikovanju vlastitog modela primjerenog našim uvjetima. U konačnici odlučeno je da se krene u pravcu izrade domaćeg Halal standarda, pravilnika i priručnika o certificiranju i auditiranju. Standard je po redovnoj proceduri regi-striran kod Instituta za standardizaciju BiH pod oznakom BAS 1049:2007. Ovaj standard je drugi po redu registrirani halal standard u svijetu nakon Malezijskog MS 1500:2005. Za potrebe obilježavanja ha-

Uloga i doprinosi Agencije za certificiranje halal kvalitete u

razvoju halal procesaAmir Sakić, prof., direktor Agencije

“Odlukom Islamske zajednice u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji saglasile su se da su ispunjeni preduvjeti za početak rada Agencije za certificiranje halal kvalitete čije će sjedište biti u Tuzli, a u regionu će djelovati kroz mrežu ureda koji se uspostavljaju pri nadležnim islamskim zajednicama u pojedinim državama. Za ključnu zadaću nove institucije pretpostavljeno je očuvanje izvornih osobenosti halala, uz razvijanje modernog pristupa koji zahtijeva ispunjavanje zakonskih normi i pozitivnih rješenja drugih međunarodnih standarda. Lista osnovnih djelatnosti Agencije obuhvata: halal edukaciju, certificiranje i promociju halala i halal proizvoda.”

Page 14: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

14

Page 15: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

15

lal certificiranih proizvoda izrađen je i registriran Znak za halal kvalitetu. Zani-mljivo je još spomenuti da je u ovome slučaju po prvi put u svijetu usvojena i registrirana odrednica 'Halal kvalitet' i postala općeprihvaćen termin na interna-cionalnom nivou.

U nastojanju da se Agencija profilira tako da može odgovoriti pretpostavljenim ciljevima uspostavljena je odgovarajuća organizacijska struktura i angažiran po-treban broj kvalificiranih kadrova. Upo-slenici i saradnici Agencije, te članovi upravnih, stručnih i nadzornih tijela u Agenciji su osobe sa minimalno visokom stručnom spremom iz oblasti islamskih znanosti, prehrambene tehnologije, vete-rine, agronomije, medicine, ekonomije i prava. Pored osnovnih stručnih izobrazbi, svi saradnici su obavezni poznavati islamske propise o halalu, te propise o standardizaciji, ključne standarde iz obla-sti osiguranja i upravljanja kvalitetom i zdravstvenom ispravnošću proizvoda. Na taj način su obezbijeđeni potrebni predu-vjeti za savremeni pristup certificiranju halala koji je istovremeno kompatibilan sa ostalim standardima koji se danas pri-mjenjuju u prehrambenoj industriji. Za sagledavanje uloge i doprinosa Agencije u razvoju halal procesa potrebno je uka-zati na najvažnije aktivnosti shodno nje-nim osnovnim djelatnostima: edukaciji, certificiranju, promociji i učešću u među-narodnim halal integracijama.

Halal edukacija

Edukacija o halalu je bazična aktiv-nost koja obezbjeđuje da svi učesnici unutar halal sistema ovladaju osnovnim znanjima o šerijatskim aspektima halala, halal standardu i načinima njegove im-plementacije, certificiranja i održavanja. Edukacija je prilagođena potrebama, a primarno se dijeli na:

– Edukacija internih auditora, osobe zaposlene u pojedinim proizvodnim pogonima,

– Edukacija auditora halal kvalitete, eksterni auditori osposobljeni za po-slove certificiranja i auditiranja pro-izvodnih pogona,

– Edukacija savjetnika / konsultanata za halal, osobe osposobljenje za po-slove konsaltinga u kompanijama koje pristupaju prilagodbi vlastite proizvodnje zahtjevima halal stan-darda.

Za svaki od navedenih nivoa Agencija dodjeljuje odgovarajuće certifikate o os-posobljenosti. Ove edukacije do sada je

prošlo preko 300 internih, 56 auditora ha-lala kvalitete i 20 konsultanata.

Certificiranje

Aktivnosti certificiranja i auditiranja obavljaju se na bazi odredbi Halal stan-darda, odnosno njegovog pratećeg doku-menta Pravilnika o certificiranju. Audite provode educirani i certificirani auditori uz primjenu odgovarajućih metodologija utvrđenih ISO standardima. Auditi mogu biti najavljeni i nenajavljeni uz moguć-nost uzimanja uzoraka sirovina ili goto-vih proizvoda koji se analiziraju u labora-torijama. Dodatne provjere također se obavljaju i direktnim uzorkovanjem proi-zvoda sa tržišta, odnosno iz maloprodaje. Cilj ovih analiza je da se izvrši validacija proizvoda i utvrdi da li se u njima nalazi neki sastojak koji je haram – nedozvoljen u skladu sa islamskim propisima, a u po-jedinim slučajevima analizama se utvrđu-je da li se u sastavu proizvoda nalaze de-klarirani ili neki drugi sastojci.

Promocija halala i halal certificiranih proizvoda

Do uspostavljanja Agencije na po-dručju zemalja naše regije u sredstvima javnog informiranja gotovo da nije bilo nikakvog pomena halala, niti značajnijih javnih istupa u kojima se tematizirao ha-lal u kombinaciji sa terminima proizvodi, tržište, poslovanje i slično. Četiri godine kasnije situacija je znatno drugačija. Na različitim se razinama danas na pomen halala, umjesto prvobitnih pitanja tipa 'Zar halal nisu samo meso i mesnice?', sve više govori o halalu u kontekstu zado-

voljenja zahtjeva kupaca, ispunjavanju uvjeta za plasman na ciljana tržišta, ra-zvojnoj šansi, izvoznoj prilici, najbrže rastućem tržišnom segmentu itd. U poje-dinim medijskim istupima halal se pone-kad stavlja rame uz rame sa zdravstveno ispravnim proizvodima, a ponekad se i poistovjećuje. Međutim, potrebno je na-pomenuti da su halal i zdravstvena isprav-nost dva zasebna segmenta bazirana na zasebnim propisima koji se dopunjuju i ne isključuju. Halal standard nalaže da proizvod mora ispuniti zahtjeve zdrav-stvene ispravnosti da bi uopće mogao biti halal certificiran.

U dosadašnjem periodu u promociju halala uloženi su značajni napori. Halal je promoviran u regionu u, gotovo bez izu-zetka, svim pisanim i elektronskim mediji-ma i internetu, odštampane su desetine promotivnih materijala, napisan je niz in-formativnih i stručnih članaka. Organizi-ran je i veliki broj javnih skupova, halal je prezentiran na brojnim domaćim i inoze-mnim sajmovima, stručnim skupovima, forumima, okruglim stolovima te specija-liziranim halal sajmovima i izložbama. In-formacija o organiziranom pristupu halal certificiranju u našem regionu odaslana je u cijeli svijet i prihvaćena je s odgovaraju-ćim respektom. To se može vidjeti kroz način na koji se tretiraju nastupi predstav-nika Agencije i halal certificiranih proi-zvođača u njihovim međunarodnim nastu-pima. Sve ovo je ipak djelomično zadovo-ljenje zahtjeva koje je potrebno postići da proizvodi i proizvođači iz našeg regiona u svjetskim razmjerama dostignu stupanj prepoznatljivog halal brenda.

Načini na koje sami proizvođači pri-stupaju promociji vlastitih halal certifici-

“U pojedinim medijskim istupima halal se ponekad stavlja rame uz rame sa zdravstveno ispravnim proizvodima, a ponekad se i poistovjećuje. Međutim, potrebno je napomenuti da su halal i zdravstvena ispravnost dva zasebna segmenta bazirana na zasebnim propisima koji se dopunjuju i ne isključuju. Halal standard nalaže da proizvod mora ispuniti zahtjeve zdravstvene ispravnosti da bi uopće mogao biti halal certificiran.”

Page 16: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

16

ranih proizvoda još uvijek je, manje-više, na razini uzgrednih, ponekad stidljivih pominjanja halala, često u kontekstu dru-gih standarda. Istini za volju, nesumnjivo je opredjeljenje proizvođača za halal, ali se većina još ne usuđuje uvijek istaknuti to na svom proizvodu, već se radije opre-djeljuje za segmentirani pristup pojedi-nim tržištima. Vjerujemo da će u nared-nom periodu u ovome segmentu biti nači-njeni određeni kvalitativni pomaci napri-jed. Državne i druge privredne institucije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su od samih početaka u halalu prepoznale po-tencijal, koji bi u perspektivi mogao do-datno unaprijediti kvalitet i konkuren-tnost domaćih proizvoda, te su u brojnim prilikama pružale podršku realizaciji po-jedinih projekata. Posebno je važno ista-knuti da su se halal certifikati počeli treti-rati ravnopravno s drugim međunarodnim

certifikatima, a proizvođačima je omogu-ćeno da mogu dobiti i finansijsku potporu iz fondova namijenjenih za sufinansiranje unaprjeđenja poslovanja i kvaliteta proi-zvoda.

Regionalno halal tržište

Istovremeno sa dodjelom prvih halal certifikata 22. septembra/rujna 2006. go-dine i zvaničnog početka plasmana halal proizvoda iz prvih šest certificiranih po-gona u BiH, a nedugo zatim i pogona u Hrvatskoj, u našem regionu počelo se ra-zvijati domaće, odnosno regionalno halal tržište. Od nastanka do danas tržište bilje-ži kontinuirani rast kako u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, tako i u raznovr-snosti ponude proizvoda. Za njegovo ko-načno zaokruživanje potreban je značaj-niji iskorak u pravcu veće zastupljenosti

proizvoda obilježenih halal znakom, ja-snijem pozicioniranju unutar prodajnih objekata i ozbiljnijem pristupu informira-nju kupaca – konzumenata. Ništa manje interesantno područje je i ponuda halal proizvoda i usluga u oblasti turizma i ugostiteljstva. Ovo neposredno otvara prostor za razvoj djelatnosti koje će prati-ti kretanja, prikupljati podatke, analizirati ih, uobličavati i prezentirati javnosti. Na taj način bi se imala kurentna slika o sta-nju, trendovima i perspektivama za do-datno unaprjeđenje halal tržišta. Dva po-sebna važna segmenta, koja je potrebno što prije uspostaviti, jesu asocijacija halal certificiranih proizvođača i udruženja za zaštitu halal potrošača.

Internacionalizacija

Jedno od značajnih opredjeljenja Agen-cije je da prati sva važnija kretanja u obla-sti halala na međunarodom nivou i aktiv-no participira u svim važnijim procesima. Za četiri godine svog postojanja Agencija je stekla dobru međunarodnu reputaciju. Kontinuirano nastojanje uposlenika i sa-radnika za postizanjem i održavanjem vi-sokih standarda u poslovanju, Agenciji je već donijelo niz priznanja na domaćem i međunarodnom nivou. U posljednjem rangiranju World Halal Foruma Agencija je svrstana u kategoriju “TOP 5” u kon-kurenciji 180 halal certifikacijskih insti-tucija u svijetu. Agencija je polovinom 2009. godine postala prvi Associate član IHI ALLIANCE (International Halal In-tegrity Alliance), ovlaštene institucije za halal ICCI, OIC (Islamic Chamber of Co-mmerce and Industry, Organizacije islamske konferencije). Na stručnom pla-nu Agencija je učinila značajan iskorak kroz angažman u Ekspertnoj grupi za standardizaciju OIC (Standardization Expert Group of OIC). U ovom procesu Agencija je nastupala u svojstvu zvanič-nog ovlaštenog predstavnika BiH, a BAS Halal standard je uvršten u listu re-ferentnih dokumenata koji su bili osnova za izradu jedinstvenog OIC Halal stan-darda.

Imajući u vidu specifičnost okruženja u Evropi, posebno unutar zemalja Evrop-ske Unije, potkraj 2009. godine Agencija je u skupini deset evropskih halal certifi-kacijskih tijela aktivno i ravnopravno participirala u fomiranju AHC-EUROPE, Europske asocijacije halal certifikacij-skih tijela (EUROPEAN ASSOCIATI-ON OF HALAL CERTIFIERS). Asocija-cija je osnovana u Briselu 9. marta/ožujka 2010. godine. Agencija će predsjedavati Kurbani

Page 17: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

17

Asocijacijom u prvoj polovini 2011. go-dine. Segmenat u kojem do sada nije po-stignut značajniji rezultat jeste veća pre-poznatljivost našeg regiona na svjetskoj halal mapi. Unaprjeđenja u oblasti uređe-nja domaćih i regionalnog halal tržišta, ponuda halal usluga u turizmu i ugosti-teljstvu, te agresivnija međunarodna pro-mocija mogli bi u znatnoj mjeri privući međunarodnu pozornost na našu halal in-dustriju, poboljšati perspektive za pla-sman na druga tržišta, dovesti nove kupce i potencijalno privući dodatne strane in-vesticije. Na taj način bi svi dosadašnji i budući napori i investicije u halal proi-zvodnju ostvarile očekivane rezultate i u konačnici industriji donijele adekvatnu finansijsku dobit.

Doprinosi Agencije u razvoju halal procesa

Slijedom navedene argumentacije može se konstatirati da je Agencija za certificiranje halal kvalitete u protekle če-tiri godine svojim aktivnostima iz dome-na osnovnih djelatnosti uspjela ustanoviti sistem koji u osnovi ispunjava zahtjeve propisane zakonom, a istovremeno je kompatibilan sa postignućima međuna-rodne standardizacije. Uspostavljanjem certifikacijskog tijela, sistema edukacije, razvojem i registracijom Halal standarda i zaštitnog znaka za halal proizvode ispu-njeni su svi preduvjeti za lokalno i među-narodno prihvatljiv i respektabilan sistem certificiranja. Na taj način je, sa aspekta obaveze ispunjavanja odgovarajućih šeri-jatskih pretpostavki, obezbijeđena ade-kvatna startna pozicija za ravnopravan tretman halal certificiranih proizvoda iz našeg regiona sa halal proizvodima iz bi-lo koje druge zemlje, odnosno bilo kojeg proizvođača u svijetu. Dodatnim anga-žmanom Agencije u međunarodnim halal integracijama, učešćem na eminentnim halal skupovima i specijaliziranim sajmo-vima načinjen je početni korak u međuna-rodnoj promociji halal certificiranih proi-zvoda i proizvođača.

Ukazivanje na perspektive halal in-dustrije, kao najbrže rastućeg tržišnog segmenta, te otvaranje dijaloga i uspo-stavljanje saradnje sa nadležnim držav-nim i privrednim/gospodarskim subjekti-ma obezbijeđena je prihvatljivost i po-drška proizvođačima halala kroz njihov ravnopravan tretman u raspodjeli potica-ja za unaprjeđenje proizvodnje i kvaliteta proizvoda. To je, između ostalog, pred-stavljalo dodatno ohrabrenje i poticaj proizvođačima da krenu putem prilagod-

be vlastite proizvodnje zahtjevima Halal standarda. Sve vrijeme svog postojanja Agencija kontinuirano unaprjeđuje po-stojeće i razvija dodatne aktivnosti iz op-sega vlastitih djelatnosti, te ukazuje na segmente halal poslovanja koje je nužno razvijati kako bi se popunile praznine i izgradilo zaokruženo domaće i regional-no halal tržište. Ukazivanjem na pojedi-ne segmente halala Agencija nastoji po-taknuti nove poduzetničke inicijative u razvoju halal indrustrije koja uz sinergij-

ski pristup, udruženi napor i saradnju ra-zličitih aktera može doprinijeti većem privrednom rastu i u konačnici doprinije-ti kvalitetnijem korištenju prirodnih po-tencijala i boljitku življenja na ovim pro-storima. Halal je s aspekta vjerskih nor-mi prihvatljiv za sve konzumente, a opre-djeljenje za halal proizvodnju je poslov-na prilika za zemlje našeg regiona. Halal donosi dobro mnogima, kupcima zado-voljstvo, a proizvođačima bolju tržišnu poziciju.

“Državne i druge privredne institucije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su od samih početaka u halalu prepoznale potencijal koji bi u perspektivi mogao dodatno unaprijediti kvalitet i konkurentnost domaćih proizvoda, te su u brojnim prilikama pružale podršku realizaciji pojedinih projekata. Posebno je važno istaknuti da su se halal certifikati počeli tretirati ravnopravno s drugim međunarodnim certifikatima, a proizvođačima je omogućeno da mogu dobiti i finansijsku potporu iz fondova namijenjenih za sufinansiranje unaprjeđenja poslovanja i kvaliteta proizvoda.”

Page 18: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

18

Budući da je jedna od zadaća Islam-ske zajednice da svojim pripadnicima osigura prehrambene proizvode dopušte-ne i sigurne za konzumiranje, ukazala se potreba za registracijom Centra za certifi-ciranje halal kvalitete kao pravnog su-bjekta u Hrvatskoj. Treba napomenuti da halal kvalitetu isključivo može potvrđiva-ti Islamska zajednica ili autorizirana cer-tifikacijska kuća koju za to ovlasti Islam-ska zajednica. Centar za certificiranje halal kvalitete je osnovan odlukom o osnivanju Centra Mešihata Islamske za-jednice u Hrvatskoj 29. siječnja 2010. Te-meljem odluke o osnivanju Centra za cer-tificiranje halal kvalitete Mešihat Islam-ske zajednice u Hrvatskoj je imenovao:

1. Nadzorni odbor: • Jonuz Aliti – predsjednik• Esad ef. Jukan – član• Aldin Dugonjić – član

2. Upravno vijeće:• Nermin Merdžanović – predsjednik • Emir Kazaferović – član• Aida Omerbašić – član• Hurije Lutviji – član• Mersad ef. Kreštić – član

Za Ravnatelja Centra imenovan je doc.dr.sc. Aziz ef. Hasanović, a za struč-nog voditelja Aldin Dugonjić. Centar za certificiranje halal kvalitete je specijalizi-rana ustanova Islamske zajednice čija je osnovna djelatnost:

• Edukacija o halalu• Certificiranje halal proizvoda i usluga

uključujući stručnu pomoć u poslovi-ma implementacije zahtjeva islamskih propisa i Halal standarda

• Znanstvena i stručna istraživanja • Promocija certificiranih proizvoda i

proizvođača (mediji, sredstva javnog oglašavanja, predstavljanje na halal sajmovima u Hrvatskoj i svijetu)

Trenutno se svjetsko halal tržište pro-cjenjuje na 635 milijardi USD te je sve

veća potražnja firmi za halal certifikatom, pa tako između ostalog i u Hrvatskoj. Provjeru i certificiranje halala traže:

a) potrošači, prvenstveno muslimani jer tako ispunjavaju svoju vjersku obvezu, te ostali jer nije u suprot-nosti ni sa jednom prehrambenom navikom,

b) firme, jer na taj način zadovoljava-ju zahtjeve potrošača, plasiraju svoje proizvode na muslimanska i nemuslimanska tržišta.

c) Islamske zajednice jer tako ispunja-vaju vlastitu misiju.

Dosadašnje halal certificiranje firmi i proizvoda se provodilo temeljem ugovora o korištenju usluga Agencije za certifici-ranje halal kvalitete u BIH i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. U Repu-blici Hrvatskoj, trenutno, halal certifikat ima osamnaest firmi te su četiri firme pri kraju implementacije zahtjeva halal kva-litete.

POSTUPAK CERTIFICIRANJA HALAL KVALITETE

Halal kvaliteta predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s islamskim propisima i ispunja-vaju atribute kvalitete te su kao takvi do-pušteni potrošačima hrane islamske vje-roispovijesti. Halal standard počiva na preventivno-proaktivnoj metodi te je kompatibilan sa međunarodnim standar-dima upravljanja kvalitetom (ISO, HA-CCP i drugi). Knjiga Halal standarda sa-drži: Halal standard, proceduru certifici-ranja, pravilnik o halal klanju, pravilnik o auditu i zaštitnom znaku te priručnik o halal statusu aditiva.

Za dobivanje halal certifikata nadležan je Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj / Centar za certificiranje halal kvalitete.

Sami proces dobivanja halal certifika-ta utvrđen je postupkom certificiranja ha-lal kvalitete koja je sastavni dio halal standarda.

Certificirati se mogu: • proizvodi (hrana, kozmetika, lijeko-

vi...),• usluge (trgovina, hotelijerstvo, ugo-

stiteljstvo...).

Zainteresirane tvrtke podnose zahtjev za certificiranjem i dostavljaju dokumen-taciju kojom dokazuju da posluje u skla-du sa zakonom i da mogu zadovoljiti za-htjeve halal kvalitete. Nakon provjere dokumentacije od strane Centra za certi-ficiranje potpisuje se ugovor o certificira-nju te se izvršava edukacija zaposlenika (internih auditora) koji su zaduženi za im-plementaciju i održavanje zahtjeva halal kvalitete. Dakle, tvrtka mora pripremiti dokumentaciju u kojoj su opisani svi po-stupci te implementirati zahtjeve halal kvalitete od nabave sirovina, prijema i skladištenja sirovine, proizvodnje te skla-dištenja i transporta gotovih proizvoda. Nakon što tvrtka implementira navedene zahtjeve, Centar za certificiranje organi-zira i provodi certifikacijski audit. Komi-sija za verifikaciju provjerava da li je cer-tificiranje obavljeno na propisan način, zatim Upravno vijeće donosi odluku o dodjeli certifikata te se tvrtci dodjeljuje certifikat. Centar za certificiranje, najav-ljenim i nenajavljenim auditima i analiza-ma gotovih proizvoda na prisutnost hara-ma, vrši provjeru poštivanja zahtjeva i mjera halal standarda.

Centar za certificiranje halal kvalitete Zagreb

Aldin Dugonjić, bacc. san. ing.

KONTAKT

Centar za certificiranjehalal kvaliteteTomašićeva 12/2

Zagreb

Aldin Dugonjić, bacc. san. ing.Stručni voditeljSavjetnik/konzultant za halal kvalitetu

Tel: + 385 1 561 9062Mob: + 385 99 310 99 [email protected]

Page 19: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

19

Shematski prikaz procedure certificiranja halal kvalitete

HALAL CERTIFICIRANE FIRME

1. AGROCROATIANOVA d.o.o. – Sisak

2. KUTRILIN d.o.o. – Zagreb

3. PERUTNINA - PTUJ, PIPO d.o.o. – Čakovec

4. PODRAVKA DANICA d.o.o. – Koprivnica

5. IMPROM d.o.o. – Križevci

6. DOMINIS – Zagreb

7. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. – Virovitica

8. STELLA CROATICA d.o.o. – Split

9. KEMO d.o.o. – Zagreb

10. KRAŠ d.d. – Zagreb

11. KOKA d.d. – Varaždin

12. VINDIJA d.d. – Varaždin

HALAL CERTIFICIRANE FIRME

13. VINDON d.d. – Slavonski Brod

14. NAŠE KLASJE d.o.o. – Zagreb

15. KALNIČKE VODE – BIONATURA d.d. – Križevci

16. HERMES INTERNATIONAL d.o.o. – Varaždin

17. PURIS d.d. – Pazin

18. CLARUM d.o.o. – Nova Gradiška

FIRME U POSTUPKU

1. IPK TVORNICA ULJA ČEPIN

2. GAVRILOVIĆ d.o.o.

3. ZVEČEVO d.d.

4. PEKARNICA LATICA d.o.o.

Page 20: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

20

Page 21: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

21

1. Uvod

Prehrambeni proizvodi na tržištu mo-gu imati različita svojstva od kojih ovisi kategorija potrošača koja se za njih opre-djeljuje. Ova svojstva proizvoda ovise o brojnim faktorima kao što su metode pro-izvodnje, okus-senzorne karakteristike, nutritivna svojstva, kvalitet pakiranja i sl. Općenito, prehrambeni proizvodi mogu se podijeliti u dvije kategorije: konvenci-onalni i proizvodi s dodanom vrijedno-šću. Halal proizvodi mogu biti iz skupine konvencionalnih proizvoda, ali isto tako mogu dobiti i dodatne vrijednosti koje povećavaju atraktivnost tog proizvoda za korisnike. Dodana vrijednost može se po-stići poboljšanjem tehnologije, poveća-njem hranjivih i senzorskih svojstava i poboljšanjem pakiranja. Zahtjevi za au-tohtonim prehrambenim proizvodima da-nas su sve izraženiji, posebno za proizvo-dima iz inozemstva. Ovi proizvodi mora-ju imati garanciju kvalitete, koja se posti-že oznakama izvornosti, oznakama ze-mljopisnog porijekla i oznakama za ga-rantirano tradicijske specijalitete. U ovom kontekstu halal hrana ima veliki potencijal, posebno u međunarodnoj tr-govini.

Dodana vrijednost, a time i cijena pro-izvoda ovisi o atributima kvalitete, a uz to i oznake koje halal proizvod može dobiti. Nema sumnje da veću vrijednost i cijenu mogu imati halal organski, dijetetski, ve-getarijanski, makrobiotički, funkcionalni, a posebno autohtoni proizvodi. Mnoge države u Evropi i svijetu su postale pre-poznatljive po svojim autohtonim pre-hrambenim proizvodima. Dobar primjer je Norveška, koja je u posljednjim deset-ljećima drastično povećala izvoz ribe, po-sebno lososa, zahvaljujući tradiciji i pri-rodnom i povijesnom naslijeđu. Tako da-nas ta zemlja izvozi više od dva miliona tona ribe. Španjolska je postala prepo-znatljiva po proizvodnji začinske papri-ke, Irska po proizvodnji mlijeka, Belgija čokolade itd. U svijetu se danas Argenti-na, Australija i Brazil prepoznaju po pro-izvodnji mesa. Po čemu bi mogli biti pre-poznatljivi naši prostori? Šta je to u tradi-ciji, kulturnom i istorijskom naslijeđu, šta

je to u prehrani i proizvodnji hrane što nas može izdvojiti od drugih? Po pokaza-teljima, kao što su GDP i ukupan naučni i tehnološki progres, znatno zaostajemo. Možemo li svoju šansu pronaći u proi-zvodima koji su dio našeg prirodnog i kulturnog naslijeđa?

Neki poljoprivredni i prehrambeni proizvodi imaju mogućnost dobijanja oznake izvornosti ili geografskog porije-kla proizvoda koji može biti prepoznat na domaćem i inozemnom tržištu. Brojni ta-kvi proizvodi mogu imati i oznaku HA-LAL. Brojni podaci ukazuju na to da je proizvodnja i potrošnja autohtonih pre-hrambenih proizvoda u stalnom porastu pa im se, iz godine u godinu, posvećuje sve veća pažnja. Jedan od razloga za to je i razvoj kopnenog, vazdušnog i vodenog prevoza, koji je omogućio brži transport roba između najudaljenijih geografskih destinacija širom svijeta. Jedan od eleme-nata, koji dodatno doprinosi rastućem trendu potražnje, je i podatak da određena skupina potrošača preferira proizvode iz udaljenijih krajeva svijeta koji su origi-nalni i autohtoni po svom porijeklu. Ta-kvi proizvodi imaju posebna svojstava koja nastaju uslijed primjene originalnih i samo tom proizvodu svojstvenih postupa-ka proizvodnje. U takve proizvode, kao sastojci, ulaze sirovine karakteristične za podneblje i geografsko područje. Već du-go potrošači širom svijeta prepoznaju i žele konzumirati švicarski sir, francusko vino, ruski kavijar, indijski kari, meksički čili, japanski sake itd. Međutim, interes

za povećanim profitom stvorio je i mno-gobrojne surogate takvih proizvoda. Zbog toga se pojavljuje potreba za njiho-vom zaštitom, a sve u cilju da potrošač kupuje hranu koja je garantovane kvalite-te i poznatog, autohtonog porijekla, a ne imitacija.

Na nivou Evropske unije je već uspo-stavljen, a u posljednje vrijeme i u BiH i zemljama regiona, sistem zaštite geograf-skog porijekla, izvornosti i garantovano tradicionalnih specijaliteta hrane. Na taj način se želi postići povećanje tržišne vri-jednosti proizvoda, čime bi se stvorile mogućnosti za razvoj pojedinih područja, te stvaranje identiteta i prepoznatljivosti proizvoda pojedine regije. Isto tako, da-nas potrošači žele da znaju šta jedu, oda-kle dolazi hrana koju jedu i kako se ona proizvodi. Potrošači žele garancije da je ono što jedu zdravo i da je okolina gdje se hrana proizvodi čista, kao i da su ljudi ko-ji proizvode hranu zdravi. To je pravo ko-je proizvođači, distributeri i prodavači hrane moraju poštovati. Danas se proi-zvođači koncentriraju na različit kvalitet i različite ukuse potrošača, među kojima su regionalna i lokalna obilježja vrijednosti jako važne.

2. Geografsko porijeklo, izvornost i tradicionalni ugled hrane

Geografsko porijeklo, izvornost i tradi-cionalni ugled hrane su obilježja kvalitete koje se odnose na autohtonost ili autentič-nost porijekla karakterističnog proizvoda

Halal autohtoni proizvodProf. dr. Midhat JašićAmir Sakić, prof.

“Nema sumnje da veću vrijednost i cijenu mogu imati halal organski, dijetetski, vegetarijanski, makrobiotički, funkcionalni, a posebno autohtoni proizvodi. Mnoge države u Evropi i svijetu su postale prepoznatljive po svojim autohtonim prehrambenim proizvodima.”

Page 22: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

22

određene teritorije. Zahvaljujući interesima potrošača i potrebama da se prepoznaju pre-hrambeni običaji i kultura ishrane drugih etničkih skupina, kao i potreba za očuva-njem prirodnog i kulturnopovijesnog blaga, sve je izraženija potreba da se sačuva ovaj dio civilizacijskih tekovina. Još 1992. godi-ne EU je započela stvaranje sistema za za-štitu autohtonih proizvoda. Današnje sheme kvaliteta EU omogućavaju zaštitu autohto-nih proizvoda i iz zemalja van EU. Proizvo-di koji nose oznaku autohtonog kvaliteta, od istovrsnih se razlikuju po tačno određe-nim svojstvima. U EU su poznata tri oblika prava na oznake autohtonih proizvoda, koji se mogu odgovarajućim postupcima zaštiti-ti kod nadležnih institucija te steći prava označavanja tih proizvoda. To su prava na:

• oznaku izvornosti PDO1 • oznaku geografskog porijekla ili za-

štićeni geografski indikatori PGI2 • oznaku tradicionalnog ugleda hrane

ili zaštićene oznake garantovanog tradicionalnog specijaliteta TSG3.

Registrirati se mogu svi poljoprivred-ni i prehrambeni proizvodi namijenjeni za konzumaciju, izuzev prirodnih mine-ralnih i izvorskih voda, jakih alkoholnih pića, vina, voćnih vina i dr. proizvoda od grožđa i vina, osim vinskog octa4. Geo-grafske oznake na proizvodu informiraju potrošača da proizvod potiče sa određene teritorije ili mjesta na toj teritoriji. Pri to-me se specifičan kvalitet, reputacija, imidž ili neka druga osobina proizvoda, dovodi u vezu sa njegovim geografskim porijeklom. Proizvod s tog geografskog područja mora se razlikovati po nečemu od ostalih proizvoda iz iste grupe i mora biti specifičan po svojim osobinama. Za-štićena oznaka izvornosti koristi se za označavanje prehrambenog proizvoda či-ji su kvalitet ili karakteristike isključivo ili u velikoj mjeri nastali pod uticajem po-sebnih prirodnih i ljudskih faktora odre-đene geografske sredine. Oznaka izvor-nosti se prema tome može registrirati sa-mo za proizvode koji se doista i proizvo-de u navedenom geografskom području. U slučaju zaštite oznake izvornosti oba-veza je da se procesi proizvodnje i prera-de odvijaju na istom području, a kod za-štićene oznake geografskog porijekla do-voljno je da se samo jedna od faza odvija unutar regije. Pored oznake izvornosti i geografskog porijekla postoji i oznaka garantovano tradicionalnog specijaliteta (tradicionalnog ugleda) poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Oznaka tradici-onalnog ugleda nije oznaka geografskog porijekla, ali namjena joj je ista kao i ostalim oznakama, a to je zaštita autohto-

nih poljoprivrednih proizvoda od imitaci-ja i nestajanja. “Tradicionalan” označava dokazanu vrijednost na tržištu kroz vre-mensko razdoblje koje pokazuje prenoše-nje s generacije na generaciju. Ovo vre-mensko razdoblje općenito obuhvata jed-nu ljudsku generaciju, a to je najmanje 25 godina. Oznaka za garantovani tradicio-nalni specijalitet naglašava tradicionalni karakter u sastavu proizvoda, najčešće je-la iz gastronomske ponude i potvrda je priznavanja posebnih svojstava hrane.

Oznake koje se postavljaju na ambalažu proizvoda su standardizirane po boji, obliku i tekstu koji upućuje na vrstu zaštite. Svaki poljoprivredni ili prehrambeni proizvod proizveden i/ili prerađen u skladu sa speci-fikacijom mora biti označen na način da pored registriranog naziva ima i vidljivi na-vod “zaštićena oznaka izvornosti”, odnosno “zaštićena oznaka geografskog porijekla” uz isticanje pripadajućeg znaka.

Sva tri navedena oblika zaštite služe za registraciju originalnih proizvoda čime se potvrđuje porijeklo proizvoda sa odre-đenog područja. Proizvodi s navedenim oznakama podliježu kontroli u skladu sa legislativom, kojom se potvrđuje propisa-ni način proizvodnje i kvalitet.5 Zaštita oznake značajna je sa više aspekata: prav-nog, marketinškog, potrošačkog, podu-zetničkog i agrarnopolitičkog. Tradicio-nalni autohtoni prehrambeni proizvodi, kao i jela, ako se standardiziraju i tržišno razvijaju, stvaraju mogućnosti za izgrad-nju prepoznatljivih brendova ili robnih marki. Zaštitu oznake geografskog pori-jekla i izvornosti proizvoda vrši organizi-rano udruženje (grupa) standardiziranjem proizvoda i procesa. Zaštita oznake bazi-rana je na sposobnosti udruženja da doka-že usklađenost proizvoda sa zahtjevima zakonske regulative koja tretira ovu oblast. Dokazivanje se obavlja po proce-durama koje su tačno definirane legislati-vom. Pri tome se osiguravaju uslovi da

proizvod uvijek bude istog kvaliteta kao i svojstava koja ukazuju na njegovo geo-grafsko porijeklo, izvornost ili garantova-no tradicionalni specijalitet. Proizvođač mora dokazati da koristi sirovine sa defi-nirane geografske teritorije i da proces proizvodnje obavlja u skladu sa specifič-nostima koje taj proizvod razlikuje od ostalih proizvoda iz generične grupe.

3. Geografsko porijeklo hrane i halal hrana

Halal hrana definirana je šerijatskim propisima, a osim ograničenja u konzu-miranju hrane, odnosi se na postupke pri-premanja jela, serviranja jela, objedova-nja, ponašanju tokom jela, ponašanju na-kon jela, ali isto tako i na zahtjeve koje treba hrana zadovoljiti da bi organizam bio zdrav, radno sposoban i u stanju ekvi-libriuma-homeostaze sa svojom okoli-nom. Potrošači halal hrane žele upoznati i autohtone prehrambene proizvode iz dru-gih područja svijeta. Muslimani žive ši-rom zemaljskog globusa, a najviše ih je u Africi i Aziji. Kao rezultat života na razli-čitim geografskim lokacijama, pojavljuju se različite prehrambene navike i običaji. Prehrambeni običaji gotovo da se temelj-no razlikuju na svim kontinentima globu-sa. Tako se razlikuje mediteranski pre-hrambeni običaji od azijskih, prehrambe-ni običaji sjevernih naroda (eskima) od prehrambenih običaja crnaca u Africi itd. Čak se znatno razlikuju prehrambeni obi-čaji unutar kontinenata između pojedinih populacijskih grupa. Tako se razlikuje ki-neska, indijska, japanska, malezijska, meksička, grčka i druga prehrana. Japan-ci jedu nepečeno meso ribe (suši), Kinezi jedu mnoge vrste mesa koje su svima ostalima zabranjene, ali jedu uz rižu i ki-kiriki, Indijci jedu ljuta i začinjena jela (sa karijem), Malajci također jedu jako paprena jela, ali i slatke sosove sa pilećim mesom, Meksikanci jedu tortilju sa gra-hom, Južnoamerikanci jedu govedinu. To ujedno podrazumijeva da jela koja jedu muslimani u Maroku nisu ista jela uobi-čajena za muslimane u Pakistanu ili u Maleziji. Međutim, sve njih spaja zajed-nički imenitelj koji se zove islam, a sljed-stveno tome i halal hrana. Djeca koja su odgojena u islamskom duhu od malih no-gu usvajaju znanja o tome šta im je do-zvoljeno, a šta zabranjeno jesti, što pre-sudno utiče na oblikovanje njihovih pre-hrambenih navika tokom cijelog života.

Halal izričito i nedvojbeno zabranjuje konzumiranje neke hrane koja je sastavni dio prehrambenih običaja mnogih naro-

Slika 1. EU logo za označavanje tipičnih proizvoda vezanih za geografsko

porijeklo, izvornost i tradicionalni ugled

a) oznaka izvornosti (protected designati-on of origin PDO)

b) oznaka geografskog porijekla (protec-ted geographical indication PGI) i

c) oznaka tradicionalnog ugleda hrane “garantovani tradicionalni specijalitet” (traditional speciality guaranteed TSG)

Page 23: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

23

da. Na primjer, pojedine etničke skupine u Jugoistočnoj Aziji i Kini jedu meso go-tovo svih vrsta životinja, pa ih shodno tome i uzgajaju. U kineskim mesnicama je moguće kupiti različite dijelove psa, magarca, majmuna, a nerijetko se u rural-nim područjima jede meso paukova, škorpija i različitih insekata. U Europi Francuzi i Španjolci tradicionalno konzu-miraju konjsko meso, Talijani jedu žablje meso, a posebni specijaliteti su žablji ba-taci. Kod većine naroda, izuzev muslima-na i jevreja, konzumira se svinjsko meso, a alkohol je striktno zabranjen samo kod muslimana. U većini zemalja se ne kon-zumira meso lavova i tigrova, ali meso medvjeda i pršut od medvjeda se konzu-mira u mnogim europskim zemljama, a naročito u ruralnim dijelovima sjevernih zemalja. Izričita i dobro poznata zabrana je konzumiranje svinjskog mesa i alkoho-la kod muslimana. Svinjsko meso kao i prerađevine svinjskog mesa i različita al-koholna pića, mogu da budu sa oznakama geografskog porijekla.

4. Zaključci

Proizvodi sa oznakom geografskog porijekla, izvornosti i garantovano tradi-cionalnog specijaliteta pobuđuju poseban interes potrošača islamske konfesije, pod uvjetom da su to halal proizvodi. U oba slučaja i halal i geografska oznaka daju proizvodu dodatnu vrijednost i veće tržiš-ne mogućnosti. Zaštitne oznake izvorno-sti i geografskog porijekla prehrambenog proizvoda ukazuju na posebne karakteri-stike koje proizlaze iz geografskih speci-fičnosti područja iz kojeg potiče proi-zvod, te iz tradicionalnog sastava proi-zvoda ili metoda proizvodnje što daje posebnu atraktivnost proizvodu. Kao i certificiranje halal oznake, postupak za-štite oznake zahtijeva multidisciplinaran timski rad u okviru udruženja sa proi-zvodno-tehnološkog, ekonomskog i prav-nog aspekta. Za ove vrste proizvoda po-trošači su spremni platiti višu cijenu od uobičajene, a posebno ako su proizvedeni uz poštivanje pravila organske proizvod-nje. Takvi proizvodi zadovoljili bi želju potrošača za jelima i prehrambenim proi-

zvodima koji su: prvorazredni, specijalni, drukčiji, pouzdani i s garancijom kvalite-te, porijekla i tradicije. Halal uz zaštitu izvornosti i geografskog porijekla proi-zvoda može biti efektivan alat marketinš-kog pristupa u razvoju robnih marki, ali istovremeno i konkurentna prednost za male proizvođače jer štite proizvode na osnovu njihovog mjesta proizvodnje.

Literatura

1. Uredba Vijeća EZ-a br. 510/2006 od 20. marta 2006. o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka izvornosti poljopri-vrednih i prehrambenih proizvoda, Official Journal of the European Uni-on, No L 93 page 12-25, date 31.3.2006., http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexU...

2. Uredba Vijeća EZ-a br. 509/2006 od 20. marta 2006. o priznavanju poseb-nih svojstava poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda i dodjeli ozna-ke garantirano tradicionalnim speci-jalitetima (Council Regulation (EC) No 509/2006 of 20 March 2006. on agricultural products and foodstuffs as traditional specialities guaranteed), Official Journal of the European Uni-on, No L 93, page 1-21, date 31.3.2006., http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexU...

3. COMMISSION REGULATION (EC) No 1898/2006 of 14 December 2006. laying down detailed rules of implementation of Council Regulati-on (EC) No 510/2006 on the protecti-on of geographical indications and designations of origin for agricultural products and foodstuffs.

4. Uredba Komisije (EZ-a) br. 1216/ /2007 od 18. listopada 2007. koja predviđa detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 509/2006 o poljoprivrednim i prehrambenim pro-izvodima kao garantirano tradicional-nim specijalitetima.

5. Vodič za registraciju oznaka izvorno-sti i oznaka zemljopisnog podrijetla hrane, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zagreb, 2006.

6. Heath, C.: The Importance of Geo-graphical Indications. World Intellec-tual Property Report 157, 2000. Po-gledati na web: http://www.ecap-pro-ject.org/fileadmin/ecapII/pdf/en/acti-vities/ regional/gi_2003/importance_gi_heath.pdf

7. D. Samaržija i N. Antunac: Oznake kvalitete: izvornost (PDO), zemljopi-sno podrijetlo (PGI) i garantirano tra-dicijski specijalitet (TSG) u socijal-noj i gospodarstvenoj zaštiti tradicio-nalne proizvodnje sira, Mljekarstvo 52 (4) 279-290, 2002.

WEB STRANICE

1. http://europa.eu.int/comm/agriculture 2. h t t p : / / w w w . f m o i t . g o v . b a / b h _

chm/17%20%20Geneticka%20razno-likost.pdf

3. http://ec.europa.eu/agriculture/quali-ty/database/index_en.htm

4. http://ec.europa.eu/agriculture/quali-ty/schemes/authorities.pdf

5. http://www.fsai.ie/legislation/food_legislation/labelling_presentation_advertising_foodstuffs/protection_of_geographical_indications.html

6. http://hcpm.agr.hr/prodaja/zastitaau-tohtonih.pdf.

7. http://www.politika.rs/ilustro/2284/2.htm

8. http://www.wipo.int/portal/index.html.en

9. www.mps.hr 10. http://www.dziv.hr

Bilješke1 PDO skraćenica od engl. Protected Designation of

Origin.2 PGI skraćenica od engl. Protected Geographical

Indication. 3 TSG skraćenica od engl. Traditional Speciality

Guaranteed. 4 Ovi proizvodi štite se drugim procedurama, a vino

još posebnim.5 Generički proizvod se prodaje pod općim nazivom

za vrstu proizvoda,.( sok od jabuke, pekmez, sir itd. su generički proizvodi) i ne podrazumijeva robnu marku

Slika 2. Oznake za halal proizvode Malezije

Page 24: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

24

Uvod: formiranje tržišta i cijena halal proizvoda

U Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslani-ka s.a.v.s određena su pravila zdrave hrane i njene ispravne upotrebe za svakog musli-mana kako bi bio siguran da je ono što prak-tikuje i konzumira dozvoljeno, čisto, higi-jensko i da nije štetno za njegovo zdravlje. Jednom riječju – da je “halal”. Nasuprot to-me, termin “haram” je sve što je po islam-skim propisima muslimanu zabranjeno ili štetno po njega, odnosno njegovu okolinu.1 Danas, po procjenama, 70 posto musliman-ske zajednice širom svijeta živi i hrani se u skladu sa halal standardom (halalan toyi-bban – hrana dopuštena i u skladu s vjer-skim propisima), koji podrazumijeva znat-no više od reguliranja pripreme i konzumi-ranja hrane, i odnosi se na čitavu lepezu proizvoda i usluga, poput: lijekova, kozme-tike, predmeti za opću upotrebu te različite vrste usluga – od finansijskih, bankarskih, transportnih i špediterskih, usluga uskladi-štavanja, carinjenja i rukovanja proizvodi-ma pa sve do uslužne i trgovinske djelatno-sti. Među najpoznatije halal-proizvode spa-daju meso, mlijeko u prahu, dodaci za ku-hanje i sokovi.

Budući da ovi proizvodi “izlaze” na tr-žište, kao ishod savremene i neupitne po-djele rada, to je razumljiv ekonomsko-teo-rijski interes za artikuliranje prirode i zako-nitosti tržišnosti halal proizvoda. Naša ana-liza tržišta halal proizvoda uočila je njegove dvije osnovne karakteristike. S jedne strane radi se o jednom od najperspektivnijih trži-šta u svijetu, koje u posljednjim godinama raste s prosječnom godišnjom stopom od cca 40 %, a prema prognozama, u idućih deset godina rast će se u Evropskoj uniji po-većati za dodatnih 20-25 %. S druge strane, tržišna osobenost halal proizvoda je potpu-na zaštićenost u konkurenciji od proizvoda koji nisu pod halal standardom. Međutim, ova “zaštićenost” u konkurentnosti prestaje s tržišnim sučeljavanjem s istovrsnim proi-zvodima pod halal standardom: ukoliko bi pretpostavili da, npr., svi mesari u gradu po-sluju pod halal standardom imali bismo kla-sičan primjer potpune tržišne konkurencije. Ostanemo li na slučaju “konkurencijske za-štićenosti” (npr. jedan ili nekoliko mesara u gradu posluju pod halal standardom, a svi ostali su van ovog standarda) ponuđači bi

halal proizvode na tržištu prodavali kao “di-ferencirane proizvode”. Tada bismo halal proizvode mogli definirati kao jedinstvene primjere strogo diferenciranih proizvoda čija se konkurencijska zaštićenost temelji na činjenicama da:

(1) halal proizvod nema supstituta u ne-halal proizvodu i da je zbog

(2) potpunog odsustva imitacije i ino-vatorstva sa ne-halal primjesama (islamska filozofija hrane zabra-njuje sve što s halala vodi u ha-ram) nemoguć ulazak u sektor ha-lal proizvoda.

Tako se halal proizvod spram ne-halal proizvoda iskazuje kao primjer sui generis stvarne diferencijacije i potpune neelastič-nosti cijena (ne-halal proizvod ne može privući konzumenta halal proizvoda nika-kvim smanjenjem cijena). Ekonomistički način razmišljanja bi, pri tome, odmah po-stavio pitanje mogućnosti da ponuđači ha-lal proizvoda u tržišnom okruženju ne-ha-lal proizvoda uspostave monopolsku situa-ciju određivanja monopolskih cijena svo-jih proizvoda, koji bi, kako u tom slučaju vrijedi tržišna logika, ostvarivali monopol-ski ekstraprofit. Međutim, ukoliko bi do-sljedno slijedili zaključke nekih od ovo-vremenih studija po kojima “se islamska filozofija ishrane ne temelji, a niti polazi od materijalne dobiti i biznisa”2, tada

islamsko ishodište halal proizvoda, isklju-čuje ostvarivanje monopoloskog ekstra-profita, pa prema tome i mogućnost za monopolsko tržišno stanje ponuđača halal proizvoda. Otuda bi cijena halal proizvoda i kratkoročno i dugoročno bila jednaka prosječnom trošku, a tržišna pozicija halal proizvoda najbliža stanju monopolističke konkurencije. U tom slučaju, a s obzirom na elastičniju funkciju potražnje u odnosu na tržište monopola, nivo ekstra profita će biti niži nego na tržištu monopola u krat-kom roku, što je osjenčeno na slici 1. Cije-na po kojoj se prodaje proizvod na tržištu je Pe, dok je ravnotežna količina ponuđena na tržištu na nivou Qe.3

U dugom roku kriva (slika 2.) tražnje se pomjera ulijevo sve dok ne postane tangenta na krivu njegovih dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC). Zato na dugi rok kompanija u monopoli-stičkoj konkurenciji cijenom može pokri-ti samo dugoročni prosječni trošak (p = LATC) koji je na nižem nivou proizvod-nje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu.

Kao što je sa slike 2. vidljivo da iako kompanija na tržištu monopolističke kon-kurencije ne zarađuje ekstraprofit, cijena je viša nego na tržištu potpune konkurencije, a količina manja. Razlog ovakoj situaciji je što je potrebno diferencirati proizvod na tr-žištu potpune konkurencije, a to neosporno vodi i višim troškovima preduzeća. Da bi

Tržište i cijene halal proizvodaProf. dr. Kadrija Hodžić

Slika 1. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku

Page 25: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

25

diferencirali proizvod potrebno je uložiti značajna sredstva u reklamiranje, izradu ambalaže, uspostavljanje lanca distribucije, podizanje kvaliteta proizvoda, itd.

Tržišni potencijal halal proizvoda

Halal tržište čini populacija od 1,8 mi-lijardi muslimana u svijetu, ali se i sve veći broj nemuslimana koristi halal-proizvode jer ih smatraju zdravijim i sigurnijim za upotrebu, naročito kada su u pitanju ishra-na, kozmetika, ambalaža, a naročito prepa-rati i lijekovi. Iako su muslimani prva cilj-na skupina za halal proizvode i usluge, proizvodi sa ovakvom karakteristikom su sve više atraktivni i za one koji nisu musli-mani. Naime, halal standard postaje ne sa-mo vjerski čin, koji se odnosi na pripadni-ke jedne religije, nego sinonim za zdravu i kvalitetnu hranu. Primjera radi: od uku-pnog broja populacije na britanske musli-mane otpada oko 3 %, dok je broj konzu-menata halal mesa oko 20 % od ukupnog broja potrošača. Uz to, sve veći broj uslu-ge, također, dobija karakter halal standar-da. Od ovih usluga karakteristične su: fi-nansijske, bankarske, usluge skladištenja i transporta, špedicije i carine. Svjetske sta-tistike nedvosmisleno pokazuju da halal proizvodi predstavljaju “jedan od osam najznačajnijih rastućih trendova u pre-hrambenoj industriji.” U cjelini gledano, radi se o najbrže rastućem tržište koje ima godišnji promet od 700-850 milijardi dola-ra, od čega se vrijednost svjetskog tržišta hrane procjenjuje na 634 milijarde dolara u 2008. godini. U posljednjih pet godina prosječni rast ovog tržišta iznosi 40 %, a prema predviđanju, u narednim godinama se očekuje rast od čak 50 %.

Dakle, potrošačka atraktivnost halal proizvoda i usluga danas proizilazi iz slije-dećih činjenica, po kojima je halal standard:

• prisutan u svim prehrambenim navi-kama i na svim područjima planete

• prihvatljiv za sve životne dobi• prihvatljiv i za pripadnike drugih kon-

fesija• zdravstveno ispravni proizvodi• prisutan u svim prehrambenim navi-

kama i na svim područjima Planete• dodatno kontrolirani i nadgledaniOvakva tržišna atraktivnost halal proi-

zvoda doprinijela je da danas vodeće inter-nacionalne kompanije u proizvodnji halal hrane budu, zapravo, kompanije sa zapad-nog tržišta: “McDonalds”, “Nestle”, “Ken-tucky Fried Chicken”. “Nestle” je vodeći svjetski proizvođač halal-hrane:4 u 2008. godini cca 5 % godišnjeg prihoda ove kom-

panije ostvareno je u prodaji proizvoda ha-lal-hrane vrijednosti od 5,23 milijarde dola-ra, i to u 85 tvornica halal-hrane koje “Nes-tle” ima širom svijeta. Najveći izvoznici halal proizvoda od nemuslimanskih zema-lja su: Australija, Novi Zeland, Tajland, Brazil i Singapur. Najsnažnija i najbrže ra-stuća nacionalna halal tržišta se, od pedese-tak arapsko-islamskih zemalja, razvijaju u Maleziji, Iranu, Indoneziji, Pakistanu, Libi-ji, Saudijskoj Arabiji i Tajlandu, pri čemu je Malezija5 označena kao centar musliman-skog svjetskog biznisa halal proizvodima. U ovoj zemlji su proizvodnja i potrošnja ha-lal proizvoda postali predmet akademsko-univerzitetskih istraživanja, dok država iz-daje jedinstvene vrijednosne papire u svije-tu – islamske obveznice ili sukuk. Početkom augusta 2008. godine u Kuala Lumpuru je održan seminar o promociji halal turizma i njegovoj važnosti s ekonomskog, kulturnog i vjerskog aspekta. Došlo se do zaključka da se plan marketinga halal turizma stavi u plan Organizacije islamskih zemalja (OIC – Organization of Islamic Countries). Po-znata vladina agencija za certificiranje halal proizvoda u Maleziji egzistira pod nazivom Jakim. Najveći potrošač halal proizvoda je Srednji istok. Ujedinjeni Arapski Emirati oko 80 posto tih proizvoda uvoze iz Brazila i Australije, a u Evropi najveća tržišta halal-proizvoda su Francuska, Velika Britanija i Njemačka.

Tržište halal proizvoda u Evropi

Ukupno evropsko tržište halal hrane za sada je procijenjeno na oko 66 milijar-di dolara, ili preko 5 milijardi USD godiš-njeg rasta. Usporedbe radi, u Evropi je 12 milijuna muslimana i više ih je nego u

Slika 2. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku

“Iako su muslimani prva ciljna skupina za halal proizvode i usluge, proizvodi sa ovakvom karakteristikom su sve više atraktivni i za one koji nisu muslimani. Naime, halal standard postaje ne samo vjerski čin, koji se odnosi na pripadnike jedne religije, nego sinonim za zdravu i kvalitetnu hranu. Primjera radi: od ukupnog broja populacije na britanske muslimane otpada oko 3 %, dok je broj konzumenata halal mesa oko 20 % od ukupnog broja potrošača.”

Page 26: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

26

Tunisu, Libiji, Jordanu ili Maleziji i, na-ravno, više nego u svim balkanskim ze-mljama zajedno. Za poduzeće koje se ba-vi halal hranom, a podrijetlom je s bal-kanskih prostora, europski muslimani najtraženija su ciljna grupa jer su najbliži, a njihova kupovna moć veća je od onih u mnogim islamskim zemljama. Da halal ishrana nije “rezervisana” samo za musli-mane pokazuje činjenica po kojoj je za proizvođače mesa halal tržište najper-spektivnije u svim vodećim evropskim zemljama. Najeklatantniji primjer atrak-tivnosti halal mesa je tržište Velike Brita-nije: iako na britanske muslimane otpada samo cca 3 % potrošača, ukupno učešće konzumenata halal mesa iznosi čak 20 % od ukupnog broja potrošača. Od evrop-skih zemalja najveća tržišta halal proi-zvoda i usluga su u Francuskoj (tržište Francuske apsorbuje promet halal proi-zvoda od cca tri milijarde eura godišnje) i Velikoj Britaniji. Halal cola – Meca cola u Francuskoj je postala jedan od najpro-davanijih bezalkoholih pića, a Nestle sve više razvija svoja francuska tržišta halal mesa i smrznutih mesnih proizvoda. Od halal proizvoda u Evropi su najpopularni-ji mlijeko u prahu, razni pojačivači okusa, začini i umaci. U zadnjim godinama svje-doci smo da mnoge evropske zemlje uvo-de certificiranja, u skladu sa halal stan-dardima, i u segmente proizvodnje medi-kamenata, kozmetike, predmeta lične upotrebe. Većina maloprodajnih lanaca na svojim policama nudi široku lepezu halal proizvoda i usluga.

Razvoj i perspektive halal tržišta ubjed-ljivo je ocrtano na primjeru Velike Britani-

je.6 U pokrajini West Midlands osniva se evropski hub za halal mesnu industriju. Evropski hub će obezbjeđivati milijarde to-na halal mesa, domaće proizvodnje, kojim će se snadbijevati halal tržište u Velikoj Britaniji i svijetu. Udruženje farmera West Midlands provodi dvogodišnji projekat West Midlands Projekat-kurbani koji je po-krenulo udruženje Adventage West Midlan-ds i Biznis forum etničkih manjina West Midlands-a. Zahvaljujući dvogodišnjem Projektu-kurbani prezentiran je i halal stan-dard koji uključuje označavanje i halal cer-tificiranje farmi. Implementiranjem zahtje-va halal standrada na farmama omogućit će se sljedivost halal proizvoda po sistemu od farme do stola. Projekat kurbana koji je tra-jao 2 godine otvorio je velike mogućnosti na svjetskom halal tržištu za mnoge farme-re. Halal tržište Velike Britanije se procje-njuje na oko 2,8 milijardi funti. U Britaniji

živi oko dva miliona muslimana, a prema podacima britanske Agencije za sigurnost hrane, halal hranu konzumira oko 6 miliona krajnih korisnika..

Zapadne kompanije znaju značaj tog tržišta tako da traže halal certifikaciju u svim zemljama u kojima su muslimani u znatnom broju. Već pomenuta interenaci-onalna kompanija “Nestle”, kao jedna od najznačajnijih kompanija u proizvodnji prehrambenih proizvoda, dobila je halal certifikat, tako da su njihovi proizvodi sa-da dostupni kako zapadnoevropskim tako i muslimanskim zemljama (tržišta “Nes-tlea” za halal proizvode su Malezija, In-donezija, Turska, bliskoistočne zemlje, a u Evropi Francuska, Velika Britanija i Njemačka). Od balkanskih zemalja, pri-mjetne su razvojne tendencije halal trži-šta u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercego-vini. Muslimanska populacija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvat-skoj i Sloveniji ima nadzorno tijelo za halal proizvode pod nazivom Agencija za certificiranje halal kvalitete. U Bosni i Hercegovini – Agencija za certificiranje halal kvalitete je specializirana ustanova Islamske zajednice u BiH koja se bavi ha-lal certificiranjem proizvoda, proizvođa-ča i usluga, te praćenjem realizacije za-htjeva Halal standarda BAS 1049:2007. u kompanijama koje su implementirale na-vedene zahtjeve. Bosanskohercegovačka agencija je izrasla u pravi regionalni cen-tar za halal-certificiranje. To je jedina ustanova takve vrste u Evropi iza koje stoji Rijaset, krovno tijelo Islamske za-jednice za Bosnu i Hercegovinu i Hrvat-sku, a članica je i Svjetskog halal vijeća sa sjedištem u Džakarti. Agencija za cer-tificiranje halal-kvalitete, u suradnji s In-stitutom za standardizaciju BiH, uključe-na je u izradu svjetskog halal standarda Organizacije islamske konferencije, a u

“Ukupno evropsko tržište halal hrane za sada je procijenjeno na oko 66 milijardi dolara, ili preko 5 milijardi USD godišnjeg rasta. Usporedbe radi, u Evropi je 12 milijuna muslimana i više ih je nego u Tunisu, Libiji, Jordanu ili Maleziji i, naravno, više nego u svim balkanskim zemljama zajedno. Za poduzeće koje se bavi halal hranom, a podrijetlom je s balkanskih prostora, europski muslimani najtraženija su ciljna grupa jer su najbliži, a njihova kupovna moć veća je od onih u mnogim islamskim zemljama.”

Slika 3. Tržišni potencijal u Evropi

Page 27: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

27

tijeku je i postupak za prijem Agencije u evropsku Asocijaciju za kvalitet EOQ.7

Inače, najveće su investicije u posljed-nje dvije godine u prehrambenu industriju u Bosni i Hercegovinu upravo u halal biznis, tj. u proizvodnju halal proizvoda.8 Tokom 2006. godine ukupni izvoz hrvatske ekono-mije bio je 8,25 milijardi eura, od toga je u pedesetak muslimanskih zemalja otpre-mljena roba u vrijednosti 418,82 miliona eura što je tek 5 % od ukupnog izvoza. Ha-lal tržište vrijedi iznad 550 milijardi eura, to je potencijal u kojemu i hrvatske kompanije itekako nalaze svoj interes. “Podravka” je za mesnu industriju “Danica” u prošloj go-dini ishodila certifikat za niz proizvoda. Konzervirana gotova jela bila su hit sajma u Abu Dhabiju gdje je iskazan interes i za dječju hranu, juhe te “Vegetu”. U završnoj je fazi postupak certificiranja za te proi-zvodnje pa u Podravci vjeruju da će uskoro uslijediti realizacija i tih pošiljki budući da su na sajmu u Abu Dhabiju s jednim partne-rom potpisali ugovor o zastupanju i distri-buciji za tržište Emirata. Za mnoge eko-nomske analitičare, prodaja halal hrane, koja je u skladu s muslimanskim vjerskim propisima, “u Evropi će u godinama koje dolaze snažno rasti s obzirom na to da sve više maloprodajnih lanaca usmjerava po-slovnu strategiju na taj sektor”, pa se “oče-kuje 20 do 25-postotni rast poslovanja s halal hranom u idućih deset godina.”

U zadnje dvije godine u postupku halal certificiranja je više od 30 kompanija iz Bo-sne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, a pri-prema se početak certificiranja prema halal standardu u Sloveniji, Crnoj Gori, Makedo-niji i Austriji. Inače, najveće su investicije u posljednje dvije godine u prehrambenu in-dustriju u BiH upravo u halal biznis, tj. u proizvodnju halal proizvoda. Jedan od pri-mjera jest Perutnina Ptuj, koja je potkraj prošle godine 17 milijuna eura investirala u Tvornicu gotovih proizvoda na bazi pera-darskog mesa u Brezi. Iz brezanske tvorni-ce peradarski će se proizvodi distribuirati na šire regionalno tržište. “U našoj (prehram-benoj) industriji halal certifikat znači proi-zvodnju prema najvišim higijenskim, vete-rinarskim i sanitarnim standardima te proi-zvodnju bez ikakvih komponenata ili sasto-jaka u hrani zabranjenih muslimanima. Ha-lal standard kompatibilan je sa svim drugim standardima (HACCP itd.) povezanima s higijenom i sigurnošću namirnica i u tom smislu pridonosi većoj sigurnosti i kvaliteti hrane, što mnogo znači svim potrošačima bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Proizvodnja hrane koja, među ostalim, uključuje i halal standard proizvođačima zasigurno otvara vrata za izvoz proizvoda i

na tržišta izvan BiH”. Evropska je unija Bo-sni i Hercegovini najvažniji vanjskotrgo-vinski partner, a na islamske zemlje u uku-pnom izvozu otpada samo 10 %. Već 1000 proizvoda nosi halal znak, dok je u 20 kom-panija s područja Hrvatske i BiH oko 140 osoba steklo certifikat za kontrolu proi-zvodnje po halal standardu.

Zaključak

Analiza tržišnosti halal proizvoda je po-kazala njegove dvije osnovne karakteristi-ke: (1) radi se o jednom od najperspektivni-jih tržišta u svijetu koje u posljednjim godi-nama raste s prosječnom godišnjom stopom od cca 40 %, a prema prognozama, u idućih deset godina rast će se u Evropskoj uniji po-većati za dodatnih 20-25 %, dakle budući rast se očekuje sa stopom od 50 %; (2) tržiš-na osobenost halal proizvoda je potpuna zaštićenost u konkurenciji od proizvoda ko-ji nisu pod halal standardom. Halal proizvo-de smo u ovom radu definirali kao jedin-stveni primjeri strogo diferenciranih proi-zvoda čija se konkurencijska zaštićenost temelji na činjenicama da: (1) halal proi-zvod nema supstituta u ne-halal proizvodu i da je zbog (2) potpunog odsustva imitacije i inovatorstva sa ne-halal primjesama (islam-ska filozofija hrane zabranjuje sve što s ha-lala vodi u haram) nemoguć ulazak u sektor halal proizvoda. Tako se halal proizvod spram ne-halal proizvoda iskazuje kao pri-mjer sui generis stvarne diferencijacije i potpune neelastičnosti cijena (ne-halal pro-izvod ne može privući konzumenta halal proizvoda nikakvim smanjenjem cijena). Ove i slične tržišne osobenosti halal proi-zvoda čine da je interes ekonomske teorije za ove proizvode sve veći, naročito kada je u pitanju tretman “konkurencijske zaštiće-nosti”, a sa ovim je povezana i potreba ko-načne artikuliranosti šta jeste halal proi-zvod, budući da i među islamskim stručnja-cima postoje neslaganja oko toga da li su prihvatljivi bezalkoholno pivo, kolagen ili sirče. U to ime, Organizacija islamske kon-frencije radi na ujednačavanju standarda za halal-proizvode, koji bi se primjenjivali u svih 57 njenih članova (u koje spada i BiH), što se, zbog etičkih neslaganja, razvija slo-žen i nadasve interesantan svjetski diskurs, čiji ishod će značajno uticati na razvoj eko-nomske teorije o tržištu halal proizvoda.

Literatura

1) Ahmetović, Elvira, Halal biznis otva-ra vrata novih tržišta, LIDER, Zagreb, www.korporativnasigurnost.org/ De-fault.aspx?sid=56187 (03.01.2010.).

2) Jašić, M., Hodžić, K., Jašić, O. (2008.): Kultura prehrane u islamu, “Pogledi”, BZK “Preporod” BiH, op-ćinsko društvo Tuzla, br. 12, juni.

3) Hodžić, Kadrija, red. (2009.): Teorija tržišta i cijena, Institut za ekonomiku poljoprivrede Beograd i Fakultet za poslovni menadžment, Mostar.

4) Hodžić, Kadrija, Tržište halal proizvo-da (2009.), Predavanje na Seminaru za savjetnike halal kvaliteta za kandidate iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije, Agencija za certificiranje halal kvalitete BiH Tu-zla, Hotel “Senad od Bosne”, Luka-vac, 28. mart – 01. april 2009.

5) Osmanović, Nasiha, www.muslim-serbia.com/forum/viewtopic.php.

6) Riaz, Mian, Regenstein, J.M. (2004.): Halal food production, Food Protein, Res. & Dev. Cent., Texax A&M Uni-ersity, College Station, USA.

7) www.halal.ba 8) www.bosnjaci.net 9) www.bankamagazine.hr/...10) www.instore.ba11) www.HDCglobal.com/Halal_Direc-

tory 12) www.islambosna.ba

Bilješke1 U suri El-Maide, nakon obznanjivanja šta se ne

smije jesti, stoji: “Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno – i rogom ubodeno, ili od zvi-jeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žrtvovano... A onome ko bude primo-ran – i kad hara glad, bez namjere da učini grijeh, Allah će oprostiti i samilostan biti.” (l-Maide, 3).

2 S. Topoljak, Halal i haram u ishrani, El-Kalimeh, Novi Pazar, 2008., str. 62.

3 K. Hodžić (redaktor), Teorija tržišta i cijena, Insti-tut za ekonomiku poljoprivrede Beograd, 2009. i fakultet za poslovni menadžment, Mostar.

4 www.instore.ba/.../160-nestle-globalno-halal-tri-te-634-mlrd-dolara.html .

5 Nasiha Osmanović, www.muslimserbia.com/fo-rum/viewtopic.php.

6 Prema islambosna.ba/index.php/component/con-tent/2976?...

7 Primjer ekspanzivne djelatnosti Agencija za certi-ficiranje halal kvalitete Bosne i Hercegovine je organiziranje u saradnji sa IHI Alliance međuna-rodnog okruglog stola na temu “Proizvodnja halal hrane”. Skup se održao u sali Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, 13. au-gusta 2009. godine. Cilj ovog jednodnevnog skupa je izrada osnovnog priručnika za proizvodnju halal proizvoda koji će biti dio međunarodnog halal standarda zemalja OIC (Organizacije islamske konferencije). Globalni projekat proizvodnje halal hrane započet je 2006. godine kao Svjetski halal forum i danas broji prisustvo četrdesetak zemalja.

8 Jedan od primjera jest Perutnina Ptuj, koja je pot-kraj 2008. godine 17 miliona eura investirala u Tvornicu gotovih proizvoda na bazi peradarskog mesa u Brezi.

Page 28: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

28

Uvod

U anglosaksonskoj literaturi susreće-mo pojam food marketing koji odgovara našem pojmu marketinga hrane. Naime, najčešće se govorilo o marketingu u po-ljoprivredi; marketingu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; marketingu agroindustrijskog kompleksa, da bi se, u posljednje vrijeme, počeo koristiti termin marketing hrane ili marketing u proi-zvodnji hrane. Za potrebe ovog rada pri-kladnom se smatra definicija marketinga hrane kao “skup svih poslovnih aktivno-sti uključenih u tijek proizvoda hrane od početne poljodjelske proizvodnje do kraj-njeg potrošača”1, jer će se razmatrati pro-izvodi koji su namijenjeni krajnjem po-trošaču i koji respektiraju njegovu religi-oznu pripadnost kao i prehrambene navi-ke koje iz nje proizlaze.

Svjesni činjenice da proizvodnja hrane u gospodarstvu svake zemlje ima strateško značenje, u radu će se razmatrati samo oni segmenti potrošača kojima je ponuda hra-

ne determinirana vjerskim pravilima i obi-lježjima kvalitete, certifikatima, koji ozna-čavaju i garantiraju da je takav prehrambe-ni proizvod za vjernike prihvatljiv i prepo-ručljiv. Prehrambeni zakoni i pravila koje propisuju razne religije: islam, židovstvo (judaizam), hinduizam i kršćanstvo nastali su davno, ali su se zadržali sve do danas. Oni su bitan dio identiteta kako pojedinca tako i država te jedan od pokazatelja njiho-ve različitosti. “Mnogo toga se može za-ključiti o karakteru čovjeka iz načina kako jede žele bombone”, rekao je Ronald Re-gan, a dodajemo da je obilježje (trend) uni-verzalnog, globalnog potrošača hrane, ve-zano uz količinu hrane (različite dijete) i kvalitetu hrane (tzv. zdrava hrana). U radu govorimo o proizvodima koji su namije-njeni isključivo tržištu individualnih po-trošača koji zahtijevaju i dodatne marke-ting napore, naročito u strogo kontrolira-nom procesu (proceduri) proizvodnje i distribuciji.

Na prvi pogled, vodeći se statističkim podacima, mogli bi pomisliti da se, u Re-

publici Hrvatskoj, radi o jako malom bro-ju potencijalnih potrošača. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisu-ća stanovnika muslimanske vjeroispovi-jesti, a židovske vjeroispovjesti i znatno manje. Međutim, vođeni marketinškom filozofijom promišljanja, ti tržišni se-gmenti mogli bi postati iznijansirane i profitabilne tržišne niše kako na doma-ćem, tako i na turističkom, ali naročito na izvoznom tržištu. Naime, prema posljed-njim istraživanjima u Europi posljednjih 10 godina muslimanska populacija se po-većala 140%, a procjenjuje se da će se broj muslimanskog stanovništva povećati na oko tri milijarde. Dobivanjem halal i košer certifikata za pojedine prehrambe-ne proizvode i agresivnijim marketinškim nastupom hrvatski proizvođači hrane mo-gli bi zaobići osnovne prepreke agrarnog protekcionizma pojedinih zemalja te bi se olakšala penetracija proizvoda hrane na tržišta na kojemu vladaju zakoni već utvr-đene poljoprivredne politike i intraregio-nalne razmjene.

Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane

Mr. sc. Olivera Jurković Majić

Sažetak

Religija i religijska pripadnost umnogome određuje ponašanje, vrijednosti, stavove, shvaćanja i životni stil, kako pojedinca, tako i šire zajednice. Iako se mnogi njeni aspekti ne mogu racionalno i empirijski sagledati, utjecaj religije u svakodnevnom osobnom i poslovnom životu pojedinca determinira njegove postupke i ponašanje. Svjesni toga, marketinški stručnjaci ne zane-maruju njen utjecaj na marketinške aktivnosti i marketinšku komunikaciju. Religijska pripadnost određuje mnoge razlike u obrascima ponašanja, zahtijeva prilagodbu u planiranju i provođenju poslovnih aktivnosti. Religijske zabrane i ograničenja na-lažu mnoge prilagodbe potrošačima-vjernicima, kako u svezi samog proizvoda ili usluge, tako i u svezi prodaje, promocije, distribucije i sl. Vjerske institucije mogu djelovati otežavajuće ili podržavajuće pri uvođenju nekih proizvoda na tržište. Utjecaj vjerskih lidera na prihvaćanje određenih proizvoda i usluga je dominantan.

Svakodnevni život potrošača-vjernika umnogome je određen njegovom vjerskom pripadnošću, naročito način ishrane i obre-di i rituali vezani uz hranu. Upravo prilagodba prehrambenih proizvoda (ali i mnogih drugih proizvoda) potrebama potrošača-vjernika, proizvođačima hrane i njihovim marketinškim stručnjacima može bitno pridonijeti u novoj kvaliteti komuniciranja s postojećim potrošačima te pridobivanju novih potrošačkih segmenata. U radu se sugerira prilagodba postojećih brendova pre-hrambenih proizvoda potrebama potrošača-vjernika, muslimana i židova, uvažavajući religiju i tradiciju, mada se istovremeno otvara i tržište suvremenih trendova u prehrani, poznato pod nazivom “zdrava hrana”. Prehrambeni proizvodi koji su dobili certifikate “halah” i “košer” su od velike emotivne važnosti za potrošače-vjernike koji se emotivno vežu uz proizvod, a to je značajan korak u stvaranju lojalnosti potrošača. Iako u marketinškom proučavanju ponašanja potrošača nema univerzalnih rije-šenja, “halal” i “košer” certifikat su siguran alat marketinškim stručnjacima s kojim će se poistovjetiti potrošači-vjernici. Certi-fikat, kao garancija kvalitete prehrambenih proizvoda, komunicira s racionalnom komponentom ponašanja potrošača, a s reli-gijskog stajališta komunicira s osjećajem pripadnosti i emocijom s kojom se potrošači poistovjećuju.

Ključne riječi: “halal” certifikat, “košer” certifikat, ponašanje potrošača, marketing hrane

Page 29: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

29

Primjenom diferenciranog i koncen-triranog marketinga, gospodarskim su-bjektima-proizvođačima hrane, koji bi dobili halal i košer certifikat, uz neznatna financijska sredstva, moguće je pozicio-niranje proizvoda kao visokodiverzifici-ranih s prepoznatljivim certifikatom kao jamstvom kvalitete, te prepoznatljivom markom/brandom. Na slici 1. pokazuje-mo moguće korake u brendiranju halal proizvoda na primjeru malezijskog halal brenda.

Činjenica da na ljestvici najvrednijih svjetskih brendova nijedan ne dolazi iz muslimanskih zemalja, marketinške stručnjake ne bi trebala obeshrabriti ako se zna da na donošenje odluke o kupnji kod muslimanskog stanovništva znatno utječe religija koja je jednako snažno pri-sutna u njihovom stilu života neovisno o dobnoj skupini, prihodima, geografskom položaju, naobrazbi, ili spolu. Proizvođa-čima hrane, vjerska pripadnost kao obi-lježje koje identificira potencijalnu ciljnu skupinu, može postati važan čimbenik u kompleksnom spletu percepcija, utisaka i osjećaja koje potrošač ima za neki proi-zvod u usporedbi s proizvodom konku-rencije. Marketinški stručnjaci s područja marketinga hrane trebali bi prepoznati važnost halal i košer certifikata kao važne atribute i dodatnu (novu) prednost u pozi-cioniranju svojih proizvoda na tržištu prehrambenih proizvoda.

Ponovno povijest kao “magistra vitae”

Utjecaj religija na čovjekov cjeloku-pni život i na oblikovanje njegovog iden-titeta, načina života, djelovanja, ponaša-nja, civilizacijska je konstanta. Na glo-balnom tržištu, čovjek-potrošač je “ani-mal rationale”; “zoon politikon”; “homo economicus” ali i “ens religiosum”. Da-kle, određen je i religijskim osjećajem i vođen njima u donošenju mnogih odluka. Tekst najstarije propagandne poruke pro-nađen među iskopinama na tlu egipat-skog grada Memfisa, oblikovan po volji bogova, glasi: “Uđite pod moj krov. Ja, Renos s Krete, po volji bogova, tumačim vaše snove”!

Način proizvodnje hrane i izbor hrane mijenjao se stoljećima. Dostupnost hrane i način pripreme, kao i vjerski propisi ve-zani za nju razlikovali su se od države do države. Utjecaj religije na prehranu uočen je odavno i zadržan je do današnjeg doba, a ogleda se od komunikacije s Bogom (hrana kao žrtva, zahvala), pripadnosti određenoj religiji preko prihvaćanje pra-vila o prehrani i učvršćivanje vjere po-stom, do prehrambenih restrikcija koje se odnose na hranu koja se smije ili ne smije konzumirati, te način i pravila pripreme i proizvodnje hrane. Kod starih Rimljana kult hrane je bio jako razvijen, prevlada-vao je hedonizam i neumjerenost za razli-ku od umjerenijih Grka. U Egiptu se veli-ke razlike između bogatih i siromašnih ogledaju i u prehrani, a faraoni su i svoje

grobnice punili namirnicama i statuama kuhara i pekara. Upravo zbog viška u pro-izvodnji hrane počinju se javljati obrt i trgovina. Industrijska revolucija donosi i promjene u proizvodnji i pripremanju hrane, a spremanje hrane u limene posude bez zraka, koji se prvi put javlja u Engle-skoj, omogućava dostupnost hrane tije-kom cijele godine, pa počinje masovna proizvodnja i distribucija hrane.

Sve velike svjetske religije daju simbo-lički značaj hrani svjesne njenog značaja za opstanak čovjeka i svih živih bića. Za kršćane je važna Isusova rečenica “Ja sam kruh života” (Ivan 6:24-35), odnosno naj-važnija slika u kršćanskoj tradiciji su kruh i vino koji simboliziraju tijelo i krv Kristo-vu, njegovu žrtvu na križu. Kako kršćani vjeruju da su sve dobre stvari darovi od Boga, zahvaljuju Bogu prije svakog obro-ka. U kršćanskoj religiji i neki drugi pre-hrambeni proizvodi imaju simboličko zna-čenje (jaja, janje, mlijeko, med). Razliku-jemo tri kršćanske crkve: rimokatoličku, pravoslavnu i protestantsku, a sve one po-znaju i prakticiraju mnoge svetkovine uz koje vežu točno određenu hranu i način prehrane. S tim u vezi poznajemo post ili nemrs tijekom kojega treba izbjegavati određenu hranu (npr. korizma). Neke pro-testantske crkve imaju i posebne prehram-bene navike, npr. mormoni i adventisti, čiji vjernici izbjegavaju konzumiranje al-koholnih pića, napitke koji sadrže kofein, ograničavaju uporabu mesa u prehrani, svinjetinu, kao i čaj, kavu i začinsko bilje koji se, također, izbjegavaju.

“Na prvi pogled, vodeći se statističkim podacima, mogli bi pomisliti da se, u Republici Hrvatskoj, radi o jako malom broju potencijalnih potrošača. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisuća stanovnika muslimanske vjeroispovijesti, a židovske vjeroispovjesti i znatno manje. Međutim, vođeni marketinškom filozofijom promišljanja, ti tržišni segmenti mogli bi postati iznijansirane i profitabilne tržišne niše kako na domaćem, tako i na turističkom, ali naročito na izvoznom tržištu.”

Slika 1: Koraci u brendiranju halal proizvoda

Izvor: izradila autorica prema http://magazine.asiabusinessinvestor.com

Page 30: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

30

Hinduisti izbjegavaju konzumiranje mesa iako nije potpuno zabranjeno, a konzumiranje govedine je zabranjeno jer se krava smatra svetom životinjom. Za većinu možemo reći da su vegetarijanci i zbog koncepta “ahimsa” koji se odnosi na nenasilje na životinjama. Također ne smatra se primjerenom ni hrana koja sti-mulira osjete, primjerice luk i češnjak, zbog duhovnog sklada. Neka hrana se smatra prirodno čistom i preporuča se, kao npr. mliječni proizvodi.

Budistički prehrambeni običaji se ra-zlikuju od sekte do sekte, ali većina apsti-nira od govedine i slijede princip nenasi-lja na životinjama.

Halal hrana – halal certifikat

U islamskoj religiji konzumiranje hrane je vjersko pitanje. Islam ne odobra-va rasipanje hranom koja je dar od Boga. S obzirom da Kur'an naglašava važnost čistoće, konzumiranje isključivo halal hrane smatra se obvezom svakog musli-mana. Halal je arapski termin koji ozna-čava “nešto što je muslimnu odobreno”. U kontekstu jela i pića označava ono što mu je dozvoljeno konzumirati. Svinjetina i svi proizvodi koji je sadrže, meso obo-ljelih životinja koje nisu zaklane u ime Allaha, te alkohol i njegovi derivati, stro-go su zabranjeni i smatraju se grijehom.

Slijedom navedenog, Rijaset Islam-ske zajednice u Bosni i Hercegovini osnovao je Agenciju koja će izdavati cer-tifikate-potvrde za prehrambene proizvo-de koji su usklađeni sa standardima po-trošača islamske vjeroispovijesti pod na-

zivom “Agencija za certificiranje halal kvalitete”. Agencija se smatra relevan-tnim servisom koji će certificirati proi-zvode po usvojenom “Osnovnom stan-dardu halal kvalitete BASS”. Zbog potre-ba potrošača, Agencija bi olakšala proi-zvođačima hrane, lijekova i kozmetike sigurniji i lakši plasman njihovih proi-zvoda u područja svijeta u kojima je za-htjev za “halal certifikatom” preduvjet sklapanja poslova. “Halal certifikat” jam-či da je životinja, čije se meso i mesne prerađevine nalaze u trgovinama, obrađe-na po vjerskim običajima i ritualima i da u njima nema svinjetine. Potvrdom “ha-lal” kvalitete, proizvođači će biti dužni dokazati da je proces proizvodnje onih proizvoda koji se žele certificirati, pošti-van prema pravilima iz Šerijatskog prava. “Halal standard, certifikat” ima oznaku 47.2006 halal hrana. To je ujedno prvi standard kvalitete koji su priznali vjerski i državni autoriteti u Europi. Certifikat se izdaje na četiri godine, s tim da se tijekom godine vrše tri najavljene i tri nenajavlje-ne inspekcije.

Ponašanje potrošača u duhu islamske religije

Islamski teoretičar Monzer Kahf sma-tra da je teorija ponašanja potrošača koja je nastala na Zapadu nakon nastanka ka-pitalizma “dualna tvorevina” i to eko-nomskog racionalizma i utilitarizma. Ekonomskim ponašanjem ljudi odgoje-nih u duhu islama dominiraju tri glavna principa: vjerovanje u Sudnji dan (život prije i poslije smrti su međusobno tijesno

povezani), islamski koncept uspjeha (uspjeh se u islamu definira u smislu za-dovoljstva Allaha, dž. š., a ne nagomila-vanje bogatstva) i islamski koncept bo-gatstva (imetka ili dohotka – al-mal je jedinstven u islamu, bilo da se promatra kao dohodak ili imetak, on je blagodat od Allaha). Na temelju ova tri principa, po-našanje islamskog potrošača može se opi-sati kao maksimiziranje uspjeha – felaha u ovom i na onom svijetu.

Muhammed Anas al-Zarqa navodi fundamentalnu razliku između homo eco-nomicusa i homo islamicusa. Razlika se odnosi na funkciju korisnosti koja kod ovog drugog u sebi sadrži novu promje-njivu veličinu, a ta je nagrada ili kazna na onom svijetu.2 Mnogi islamski teoretičari bave se problemom potrošnje i ponaša-njem muslimana u potrošnji.

Osnovna poruka za ponašanje islam-skog potrošača može se svesti na sljedeće:

• potrošnja nije sama sebi svrha, ona ima plemeniti cilj: zadovoljstvo Allaha, dž. š.;

• način dobivanja roba i usluga za po-trošnju mora biti islamski prihvatljiv i dozvoljen;

• robe i usluge moraju biti, same po sebi, čiste (halal);

• samo čiste robe i usluge su dozvolje-ne za potrošnju;

• u potrošnji se treba držati načela umjerenosti, izbjegavajući i škrtost i rasipništvo.

Želje/preferencije potrošača su oko-snica ekonomske teorije ponašanja potro-šača. S druge strane, islamski teoretičari ističu potrebe, a ne želje. Šerijat ne ohra-bruje ljudska bića da slijede svoje želje nego ih, umjesto toga, potiče da zadovo-ljavaju svoje potrebe. Želje proizlaze iz instinktivne želje čovjeka pa je “koncept želja” koncept bez vrijednosnih kategori-ja. Potrebe također proizlaze iz instinktiv-nih želja, ali prema islamskim teoretičari-ma, ne dopušta se svim željama da posta-nu potrebe. Dopušta se mogućnost da društvene želje budu u konfliktu sa pri-vatnim željama, ali društvene potrebe ne suprotstavljaju se privatnim potrebama, pošto i jedne i druge teže ka istom – me-sleha (definirana korist na ovom ili na onom svijetu). Islamski potrošač, za ra-zliku od sekularnog potrošača, pravi ra-zliku između dvije vrste izbora: mesleha na ovom i mesleha na onom svijetu. Na taj način možemo definirati i dvije vrste potrošačkih košarica.

“Prva potrošačka korpa sadrži proi-zvode koji spadaju u mesleha prvog tipa, tj. proizvodi koji su prvenstveno namije-

“Dopušta se mogućnost da društvene želje budu u konfliktu sa privatnim željama, ali društvene potrebe ne suprotstavljaju se privatnim potrebama, pošto i jedne i druge teže ka istom – mesleha (definirana korist na ovom ili na onom svijetu). Islamski potrošač, za razliku od sekularnog potrošača, pravi razliku između dvije vrste izbora: mesleha na ovom i mesleha na onom svijetu. Na taj način možemo definirati i dvije vrste potrošačkih košarica.”

Page 31: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

31

njeni za neposredno stjecanje svjetovnog i ona može biti slična korpi sekularnog potrošača jer obje sadrže proizvode koji donose svjetovnu korist”.2 Međutim, iz ove potrošačke košarice islamski potro-šač treba isključiti sve robe koje spadaju u rasipničku potrošnju na koju se danas troši najveći dio budžeta većine potroša-ča. Kako islam ima svoju posebnu etičku, sociološku i kulturnu dimenziju u okviru nje određuje i drugačije premise za pona-šanje potrošača. Islamski teoretičari sma-traju da muslimanskog potrošača deter-miniraju dvije vrste potrošnje i to:

a.) potrošnja za zadovoljavanje svojih (i svoje obitelji) materijalnih po-treba koje možemo označiti sa E1

b.) potrošnja za zadovoljavanje potre-ba drugih (u ime Allaha) koju mo-žemo označiti sa E2

Prema tome ukupna potrošnja može se izraziti kao: E = E1 + E2.

Čovjek ima pravo da alocira svoj do-hodak između ove dvije potrošnje pri če-mu je ponašanje islamskog potrošača usmjereno, tj. alokacija dohotka između E1 i E2 određena je:

1. nekim od parametara koji determi-niraju model potrošnje jednog raci-onalnog potrošača (kako to ističe ekonomska znanost), i

2. stupnjem pobožnosti i bogoboja-znosti (taqwa).

Konvencionalna ekonomija ima za cilj ispunjenje i zadovoljenje svih čovje-kovih materijalnih potreba bez ograniče-nja i bez obzira na duhovne vrijednosti. Međutim, islamski teoretičari sve ljudske aktivnosti provjeravaju na konceptu hala-la i harama. Islamska ekonomija vodi računa o ispunjanju i zadovoljavanju ma-terijalnih ili duhovnih potreba, ali samo onih koje su dozvoljene – halal. Islamski ekonomisti stoga zaključuju da islamski potrošač ima manju sklonost ka potrošnji od sekularnih potrošača. Ponašanje po-trošača u duhu islamske ekonomije odre-đeno je međudjelovanjem ekonomije, politike i religije. “Prema islamu pravda je temelj političkog poretka. Jedinstvo Religije i Zakona, koje postoji u teoriji, mora se provoditi u praksi. Bez organizi-ranog političkog autoriteta postojanje i Religije i Zakona moglo bi biti ugroženo; bez ograničenja Šerijata politički poredak postao bi nepravedan i okrutan. Samo uz provođenje pravde može se očekivati da će politički poredak ispuniti ciljeve zbog kojih je stvoren. Provođenje pravde do-vodi do približavanja interesa onih koji vladaju i kojima se vlada te poboljšanja društvenih i ekonomskih uvjeta, kao i do

jačanja snage islama u društvu. Za ovo su potrebna dva čimbenika: moralna svijest pojedinca da ne prekoračuje ograničenja svog ponašanja koja je utvrdio Šerijat i poštivanje uvjeta ugovora od strane poli-tičkog autoriteta prilikom osiguranja pro-vedbe pravila Šerijata.”3

Ponašanje potrošača u duhu islamske religije – moguće implikacije za marketinške stručnjake

Autori koji polaze od islamskih prin-cipa ne prihvaćaju u potpunosti suvreme-nu teoriju ponašanja potrošača. Naime, teorija ponašanja potrošača nastala na Za-padu nakon nastanka kapitalizma, pred-stavlja dualitet ekonomskog racionalizma i utilitarizma. Iz tog dvojnog porijekla na-staje teorija o ponašanju potrošača koja smatra da je maksimiziranje koristi “ho-

mo economicusa” isključivi cilj i stimu-lans. Ovaj model čovjekova ponašanja zasnovan na pretpostavci egoistične raci-onalnosti, dugo je prevladavao u eko-nomskoj teoriji. Islamski teoretičari ističu da je ideja racionalizma u objašnjavanju ponašanja potrošača jedan vrlo ograničen i jednodimenzionalni pristup ljudskom ponašanju. Kako je naš interes vezan uz utjecaj religije, konkretno islama na po-našanje potrošača, ukratko ćemo analizi-rati promjene koje proizlaze iz utjecaja islama na ponašanje potrošača. Dakle, polazimo do pretpostavke da je potrošač usvojio islamsko učenje. Ova pretpostav-ka zahtijeva revidiranje koncepta eko-nomske racionalnosti.

Ekonomska racionalnost pretpostav-lja da će potrošači težiti k maksimalnom

ostvarivanju “zadovoljstva” i da je to u osnovi svake motivacije. Polazeći od toga da je ekonomska znanost u najvećoj mjeri pozitivna, a islam u velikoj mjeri norma-tivan, možemo govoriti o različitom pri-stupu ekonomskom ponašanju pojedina-ca. Tako dolazimo do fundamentalne ra-zlike između “homo economicusa” i “ho-mo islamicusa” jer korisnost, preferenci-je, izbor, ali i cjelokupno ponašanje islamskog potrošača ovise o religioznim ograničenjima. Naime, ponašanje prili-kom potrošnje smatra se u islamu jednim od načina manifestiranja zahvalnosti Allahu, dž.š. Možemo reći da dolazi do svojevrsne integracije potrošnje i vjero-vanja. Fahim Khan u svom članku “Funk-cija makropotrošnje u islamskom poret-ku” navodi da u islamskom ekonomskom sustavu islamski potrošač mora biti racio-nalan u svakoj vrsti potrošnje.4

Dok se u ekonomskoj znanosti aksi-om racionalnosti podrazumijeva, aksiom racionalnosti koji se traži od islamskog potrošača potiče iz etičkih normi islama. Pojam racionalnosti islamskog potrošača podrazumijeva ponašanje koje je u skladu s učenjima islama, primjerice: potrošač je racionalan samo ako troši umjereno, po-red potrošnje za stvari racionalan je i ako troši na Allahovom putu, dakle pored po-trošnje u cilju postizanja zadovoljstva na ovom svijetu mora trošiti i za druge. tj. za društvene svrhe ili u korist zajednice. “Potrošač je racionalan samo ako je cete-ris paribus, njegova potrošačka korpa, manja od korpe sekularnog potrošača jer sadrži samo dozvoljene stvari, a isključu-je zabranjene. Ovaj uvjet bazira se na sljedećim ajetima:

“U međunarodnoj trgovini ne trguje se nekim apstraktnim robama i usluga, već vrlo konkretnim i sve diferenciranijim robama i uslugama. Islam podrazumijeva i respektira sve tržišne mehanizme, prije svega ograničenja u ponašanju potrošača koja su vezana uz dohodak, ali to što potrošač postupa u duhu islama daje osobit ton njegovoj motivaciji. Zbog toga dolazi do promjene u ukusima potrošača.”

Page 32: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

32

Page 33: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

33

“On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u ne-čije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toli-ko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah zaista prašta i milostiv je”.5

U međunarodnoj trgovini ne trguje se nekim apstraktnim robama i uslugama, već vrlo konkretnim i sve diferenciranijim ro-bama i uslugama. Islam podrazumijeva i respektira sve tržišne mehanizme, prije svega ograničenja u ponašanju potrošača koja su vezana uz dohodak, ali to što potro-šač postupa u duhu islama daje osobit ton njegovoj motivaciji. Zbog toga dolazi do promjene u ukusima potrošača. Pretpostav-ka islamskog utjecaja na trgovinske tijeko-ve zasniva se na osjećajima da se ne troši i trguje po pravilima islama, te slijedom na-vedenog trgovina bi se smanjivala ili one-mogućavala. Od potrošača se naravno uvi-jek očekuje da maksimizira svoje zadovolj-stvo u uobičajenom smislu, ali i da se odri-če svog (ekonomskog) zadovoljstva kada je ono suprotno zahtjevima u duhu islama. Možemo se složiti s tvrdnjom da će prvi jasno vidljiv efekt islamskog učenja koji se odražava na međunarodnu trgovinu biti ve-zan uz izričit zahtjev da se zabrani i one-mogući trgovina onim robama i uslugama čija je potrošnja izričito zabranjena u isla-mu (alkohol, svinjetina, itd.).

Osim zahtjeva za zabranom, zahtjev za smanjenim korištenjem nekih proizvoda ili usluga (npr. upotreba zlata ili čiste svile za muškarce) dovest će do smanjenja trgovine ovim proizvodima ili uslugama, ali i do smanjenja ukupne potražnje za luksuznim proizvodima. Ovo su realni mogući efekti zabrane trgovine ili smanjenja potražnje i trgovine određenim robama i uslugama. Moguća su različita kvantitativna ograniče-nja i restriktivne mjere trgovinske politike. Bez obzira na to hoće li se restriktivne mje-re trgovinske politike donositi u obliku ra-zličitih zakonskih, pisanih odredbi ili će one proizlaziti iz nepisanih pravila i tradicije, religijske norme i zahtjevi će utjecati na tr-govinske tijekove. Tijekom povijesti, drža-ve i društva su postavljali i još uvijek po-stavljaju izvjesna ograničenja i propise lju-dima u pogledu pojedinih roba i usluga koje su dostupne potrošaču. Korištenje nekih ro-ba ili usluga ponekad je zakonom zabranje-no, a ponekad ih zabranjuje vjera.

Smatramo da komparativno proučava-nje roba i usluga u različitim društvima i u različitim kulturnim sredinama može imati nesumnjive koristi za oblikovanje marke-tinških strategija, naročito za multinacio-nalne kompanije kao dominantne aktere međunarodne trgovine danas. Nije nam

namjera da u radu nabrajamo robe i usluge koje su zakonom ili religijskim normama zabranjene. Glavna okosnica ovog dijela rada svodi se na definiranje impulsa koji motiviraju potrošače u svom izboru roba ili usluga te utjecaj takvog izbora na mar-ketinško promišljanje. Učinkovite marke-tinške strategije, za razliku od modela koji mogu zanemariti altruističko ponašanje, moraju uključiti u svoja razmatranja i al-truizam koji je kao tip ponašanja vrlo rele-vantan za islamskog potrošača. Iako su ponašanje potrošača, kao i njegova odluka da kupuje i koristi određene proizvode i usluge, primarno određeni količinom ras-položivog dohotka, na oblikovanje prefe-rencija i ukusa potrošača znatno utječu i kulturološki čimbenici, pa time i religijski.

Pod utjecajem religije (najčešće kom-biniran s društveno-političkim čimbenici-ma) može doći primjerice, do promjene ukusa u nekoj zemlji čime se utječe na po-tražnju za određenim proizvodima ili uslu-gama. Možemo se složiti s činjenicom da promjena ukusa potrošača u nekoj zemlji u korist uvoznih proizvoda pogoršava uvjete razmjene, a promjena ukusa u korist do-maćih, izvoznih proizvoda poboljšava uvjete razmjene. Svjesni činjenice da je u mnogim zemljama na promjenu ukusa u korist uvoznih proizvoda utjecalo mnoštvo

faktora (bolji dizajn, promidžba i sl.), sma-tramo legitimnim upotrijebiti i religijski faktor kao čimbenik u poticanju promjene ukusa u korist domaćih proizvoda.

Većina religija propisuje ili zabranjuje određena ponašanja, uključujući i ponaša-nje u potrošnji. U vezi s time se posebno izdvajaju dvije istaknute svjetske religije – islam s halal standardom i judaizam s ko-šer standardom. To stvara potrebu za adaptibilnim marketinškim strategijama koje se uspješno prilagođavaju religijskim preferencijama potrošača. Danas je jasno da uvjete međunarodne razmjene mnogim proizvodima i uslugama diktiraju i određu-ju potrošači pa udovoljavanje njihovim religijskim zahtjevima kroz proces certifi-kacije (npr. halal i košer certifikacija) po-staje važan čimbenik i izvoznih strategija na mnoga respektabilna tržišta.

Košer hrana – košer certifikat

Osnovno obilježje košer prehrane je zahtijev da su namirnice maksimalno či-ste i dobivene prirodnim putem. Da bi se meso moglo konzumirati propisana je stroga procedura pri klanju životinja. Sve košer namirnice su dobivene i pripremlje-ne prema posebnim židovskim propisima i običajima. Sva hrana koja se konzumira

“Većina religija propisuje ili zabranjuje određena ponašanja, uključujući i ponašanje u potrošnji. U vezi s time se posebno izdvajaju dvije istaknute svjetske religije – islam s halal standardom i judaizam s košer standardom. To stvara potrebu za adaptibilnim marketinškim strategijama koje se uspješno prilagođavaju religijskim preferencijama potrošača. Danas je jasno da uvjete međunarodne razmjene mnogim proizvodima i uslugama diktiraju i određuju potrošači pa udovoljavanje njihovim religijskim zahtjevima kroz proces certifikacije (npr. halal i košer certifikacija) postaje važan čimbenik i izvoznih strategija na mnoga respektabilna tržišta.”

Page 34: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

34

podvrgnuta je strogim propisima (Kas-hrut). Da bi namirnica dobila oznaku “ko-šer” mora imati certifikat, a tvornica u kojoj se takva namirnica proizvodi mora biti pod stalnim nadzorom rabina. Slič-nost s vegetarijanskim principima je veli-ka jer se inzistira na maksimalno čistim namirnicama koje su dobivene prirodnim putem. Strogi principi košera nalažu po-stojanje i posebnih objekata za obradu košer namirnica, pa se smatra da to uspo-rava, u suvremenim uvjetima proizvod-nje, poslovni proces. Primjerice, pri kla-nju stoke ne primjenjuje se linijska proi-zvodnja već se životinje obredno kolju, ručno, na zemlji, u prisutnosti rabina. Mesni i mliječni proizvodi se nikako ne smiju miješati, pa se koristi i posebno po-suđe za tretiranje tih proizvoda. Poseban su problem aditivi i emulgatori koji su ne-izostavni u proizvodnji hrane jer se pro-vjerava i njihovo porijeklo. Ako su dobi-veni iz mlijeka nigdje ne smiju biti u do-diru s mesom i mesnim proizvodima. Košer certifikat nosi poznati francuski kruh koji se sastoji od bijelog brašna, vo-de, kvasca i soli, jer čak i kvasac, koji se u kruhu nalazi u malim količinama, mora imati “košer certifikat”. Voće se ne smije jesti s drveta mlađeg od četiri godine, a ribe se prodaju kao nemesne namirnice. Košer certifikati potvrđuju da su i proi-zvodnja i proizvodi košer; vrijede godinu dana i izdaju se od 2003. godine.

Premda neki smatraju da su ovi propi-si prestrogi i pomalo iracionalni, marke-tinški stručnjaci znaju da običaji kao i

tradicija snažno utječu i na suvremene potrošače pa ih je teško mijenjati, a sva-kako ih treba respektirati. Upravo ova konstatacija bi mogla biti važna za mar-ketinške stručnjake koji bi trebali dati marketinške odgovore na pitanje kako, u današnjem modernom svijetu, implemen-tirati propise o prehrani koji su vezane uz religijske osjećaje potrošača u sustav vri-jednosti, koristi, zadovoljstva i konačno, profitabilnosti. Odgovor, danas, nije jed-noznačan. Međutim, potrošaču-vjerniku, sve ono što nalaže i propisuje vjerski za-kon i običaj je i mnogo, mnogo više od samog poštivanja običaja i propisa, jer či-ni sastavni dio životne i potrošačke kultu-re. Osim toga, proizvodi koji imaju ozna-ku “halal” i “košer” certifikat su, u veli-koj mjeri, percipirani i kao proizvodi “zdrave hrane”.

Smatra se da će i na globalnom trži-štu, duhovnost, osobni rast, zdravstveni razlozi, moralne poruke i tradicija, još du-go ostati vrijednosti koje je, adekvatnom marketinškom komunikacijom (marke-tinškom adaptibilnom strategijom) mo-guće upotrijebiti, kao diferenciranu, do-danu vrijednost za postizanje konkurent-ske prednosti. Shvaćena na taj način, tra-dicija i tradicionalne vrijednosti, iznova p/ostaje putokaz za pozicioniranje u bu-dućnosti.

Naime, pogledamo li Srednji Istok: Izrael ima košer McDonald's, Saudijska Arabija ima McDonald's koji se pet puta dnevno zatvara radi molitve, ili Indija, koja ima prvi McDonald's bez govedine

na svijetu (40% stanovništva su vegetari-janci), “biljni nuggets”. Mecca Cola (ha-lal Coca Cola) na najboljem je putu da postane globalni brend zbog toga što je konzumiraju potrošači diljem svijeta, a u Francuskoj je najprodavaniji proizvod.

“Halal” i “košer” certifikat u funkciji upravljanja kvalitetom

Kada marketinški stručnjaci odlučuju o proizvodu, koriste kvalitetu proizvoda kao jedno od sredstava za pozicioniranje. Kvaliteta je usko povezana s vrijednošću i zadovoljstvom korisnika, potrošača. Najprimjerenije definiranje kvalitete za proizvode koji nose oznaku “halal” i “ko-šer” smatramo definiranje kvalitete kao “odsutnost nedostataka”. Pri tome misli-mo na odsutnost nedostataka prehrambe-nih proizvoda u kontekstu religijskih do-puštenja, propisa i običaja. Na taj način dolazimo i do šireg definiranja kvalitete usmjerene na zadovoljstvo korisnika, po-trošača. Obzirom na strogu proceduru do-bivanja certifikata, načelo kvalitete proi-zvoda koje bi se samo površno primjenji-valo (što je čest prigovor tvrtkama) i koje ne bi rezultiralo zadovoljstvom potroša-ča, je zapravo isključeno. Hrvatskim tvrt-kama, proizvođačima prehrambenih proi-zvoda, koji su dobili ove certifikate, oni mogu biti snažno marketinško sredstvo kojim se komunicira dosljedno, ali i pro-fitabilno, upravljanje zadovoljstvom ko-risnika, klijenata. Tvrtke, koje posjeduju ove certifikate, sigurne su da posjeduju i takvu razinu kvalitete koja će zadovoljiti potrebe ciljnog tržišta i koja je procijenje-na sa stajališta (relevantnih osoba) tog ciljnog tržišta.

U funkciji upravljanja kvalitetom pro-izvoda, koji posjeduju navedene certifika-te, potvrde, a koje izdaju nadležna tijela (npr. Agencija za certificiranje halal kva-litete) određeno je i etiketiranje prehram-benih proizvoda adekvatnim znakovljem (logo) koji pokazuju da su proizvodi usklađeni sa standardima potrošača odre-đenih vjeroispovijesti. Etiketiranje je za-konski determinirano te ne može zavarati potrošače, a može se koristiti kao važno marketinško sredstvo. Marketinškim stručnjacima koji se često, na međunarod-nom tržištu, suočavaju s problemima ve-zanim uz standardizaciju i prilagodbu pro-izvoda različitim kulturama, stavovima i stilovima kupnje, odredbama vezanim uz uporabu jezika na etiketama i sl. znatno je olakšano, jer ovako certificirani proizvodi su standardizirani za ciljanu skupinu di-ljem svijeta. U označavanje halal kvalite-

“Kada marketinški stručnjaci odlučuju o proizvodu, koriste kvalitetu proizvoda kao jedno od sredstava za pozicioniranje. Kvaliteta je usko povezana s vrijednošću i zadovoljstvom korisnika, potrošača. Najprimjerenije definiranje kvalitete za proizvode koji nose oznaku “halal” i “košer” smatramo definiranje kvalitete kao “odsutnost nedostataka”. Pri tome mislimo na odsutnost nedostataka prehrambenih proizvoda u kontekstu religijskih dopuštenja, propisa i običaja.”

Page 35: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

35

te, halal proizvoda, monitoring halal uslu-ga, provođenje halal procedure, informi-ranje, izdavanje certifikata i odobravanje upotrebe halal oznaka (logo) uključene su neke vladine ili nevladine organizacije ka-ko bi se mogla napraviti razlika između uvoznih proizvoda od onih proizvedenih na domaćem tržištu. Mnoge zemlje su službeno objavile svoje zahtjeve/propise vezane za uvoz hrane. Ovi zahtjevi su do-stupni zemljama izvoznicama.6

Označavanje proizvoda za muslimanska tržišta

Označavanje i etiketiranje proizvoda namijenjeno je, prije svega, potrošačima i ono bi trebalo biti prilično jasno i sa zna-čenjem. Obično etiketa ili oznaka ne sa-drži porijeklo sastojaka proizvoda. Skri-veni sastojci kao što su proizvodni dodaci ili slučajni sastojci iz raznih izvora pred-stavljaju još jedan značajan problem za muslimanske potrošače. Primjerice, neki proizvođači koji koriste i do pet posto biljne ili životinjske masti u svojim proi-zvodima ipak mogu svoju čokoladu ozna-čiti kao čistu (halal) čokoladu. U mnogim slučajevima nije moguće navesti svaki glavni ili sporedni sastojak na etiketi. Ha-lal certifikat nekog proizvoda ili halal oznaka/logo mogu potrošaču odagnati svaku sumnju. “Ako se alkohol koristi kao sastojak u proizvodnji neke hrane, ta-da alkohol mora biti naveden na oznaci kao sastojak. Ako se alkohol nalazi u dru-gim sastojcima za proizvodnju tada on spada pod slučajne sastojke. Neki slučaj-ni sastojci koji se nalaze u zanemarivim količinama nemaju nikakav tehnički ili funkcionalni efekt na samu hranu pa se stoga ne trebaju navoditi”.7

Ova pitanja vezana za označavanje, a koja mogu zbunjivati muslimanskog po-trošača, mogu se rješavati halal certifika-tom i kvalitetnim označavanjem i etiketi-ranjem. Označavanjem prehrambenih proizvoda certificiranim halal logom zna-či da su ti proizvodi provjereni, potvrđeni i certificirani. Na taj način se kupcima/potrošačima pruža adekvatna informacija o prehrambenom proizvodu kako bi on, kasnije, mogao sam odabrati, bez obzira da li je taj izbor zasnovan na ekonom-skim, filozofsko/religijskim ili zdravstve-nim čimbenicima. Ispravnim označava-njem proizvoda kupac može usporediti dva proizvoda i utvrditi jesu li sastojci u proizvodu halal ili haram ili su upitnog porijekla. Npr. ako na oznaki/etiketi stoji da proizvod sadrži svinjsku mast proi-

zvod je haram. Isto tako, ako na oznaki/etiketi stoji da proizvod sadrži želatinu, tada je to također upitna informacija s ob-zirom da se rijetko kad navodi izvor iz kojeg se dobiva želatina. Kompanije mo-gu navesti da je izvor želatine riba ili go-vedina, pa se takav proizvod može certifi-cirati kao halal. Ukoliko proizvod koji sadrži želatinu ima halal certifikat od pri-znate organizacije muslimanski potrošači ga mogu kupovati bez zadrške.

Primjerice, informacije koje se stavlja-ju na pakiranje prehrambenih proizvoda u SAD-a možemo podijeliti u tri skupine:

– prvoj skupini pripadaju obvezene informacije koje zahtjeva Zakon o poštenom pakiranju i označavanju, Zakon o informiranju i prehrambe-nom označavanju te Zakon o hrani, lijekovima i kozmetici;

– u drugu skupinu spadaju dobrovolj-ne informacije i koje su, ukoliko po-stoje, također regulirane;

– trećoj skupini informacija koju pro-izvođači pružaju potrošačima pripa-

daju one informacije koje pomažu u razumijevanju proizvoda. Npr. upu-te za pripremu proizvoda, dodatni recepti, ali i vjerski te slični certifi-kati.8

Informacije koje se nalaze na etiketi navedene su ovim slijedom:

* naziv hrane – sva hrana mora biti označena sa uobičajenim nazivom na etiketi;

* neto količina proizvoda – govori po-trošaču koja količina hrane se nalazi u pakiranju ili konzervi;

* sastojci – popis svih sastojaka navo-di se u opadajućem nizu poredanom po težini, kako uređuje Zakon, osim onih kojih imaju manje od 2% u

proizvodu, a njih se može navesti bilo kojim redom.

Ako na proizvodu nema halal oznake ili loga tada potrošač obično gleda infor-macije o sastavu. Ovaj je način ipak ne-pouzdan za procjenjivanje prehrambenog proizvoda i nikad se ne odnosi na uvjete proizvodnje u proizvodnim pogonima.

• Naziv kompanije i adresa moraju bi-ti navedeni na etiketi kako bi kupac mogao uputiti svoje upite istoj. Ova informacija pomažu muslimanskim potrošačima koji žele poslati upit o statusu ili nekim upitnim sastojcima kompaniji, u slučaju kada proizvod ne posjeduje halal logo.

• Datum proizvodnje – može biti pri-kazan kao datum do kada proizvod traje/vrijedi, datum od kojega je hra-na pakirana ili na neki drugi način.

• Nutritivne informacije – informacije vezane uz prehrambene sastojke na etiketi odnose se na tvrdnje o nutri-tivnim sastojcima, tvrdnje o zdrav-stvenim sastojcima i sl.

• Ostale informacije – dobrovoljno ponuđene informacije od strane pre-hrambene kompanije, među njima su trademark ili copyright kao i vjer-ske oznake koje potrošačima pruža-ju informaciju o tome da proizvod udovoljava zahtjevima halal ili ko-šer certifikata.

• Posebna terminologija – koristi se kako bi se dodatno pojasnili određe-ni nazivi iz bilo kojeg razloga. Npr. “vinski ocat” može imati pozitivnu gurmansku tvrdnju u zapadnim ze-mljama dok se u muslimanskim ze-mljama na to ne gleda pozitivno iako u tom octu nema niti vina niti alko-hola. Za potrošače u muslimanskim

“Vodeće tvrtke – lideri u proizvodnji prehrambenih proizvoda prepoznali su, u okviru strategije garancije kvalitete, ove certifikate kao sredstvo za postizanje potpunog zadovoljstva ciljnog segmenta, ali i znatno šire mogućnosti primjene, osobito na segmente potrošača tzv. zdrave hrane ili potrošače hrane kojima medicinski razlozi nalažu određeni način ishrane.”

Page 36: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

36

TVRTKA/KOMPANIJA CERTIFIKAT

Halal Košer

Stella Croatica +

Tvornica šećera Viro + +

Dominis +

PP Pipo +

Improm +

Podravka + +

Kemo +

Kraš + +

Agrocroatia Nova +

Kutrilin TPV + +

Vindija + u proceduri

Koka + +

Vindon +

Naše klasje +

Kalničke vode +

Hermes International +

Zvijezda + +

Badel 1862 + +

PIK Vrbovec +

Belje + +

Coca Cola HBC + +

Croma u proceduri

Clarum u proceduri

Apipharma u proceduri

Puris u proceduri

MISS u proceduri

IPK tvornica ulja u proceduri

Klaonica nojeva u proceduri

Podravka Dječja hrana u proceduri

Podravka Juhe u proceduri

Podravka Vegeta u proceduri

Sladorana Županja u proceduri +

Irex arome u proceduri u proceduri

Granolio +

Koestlin + +

Trenton +

Agrolaguna u proceuri +

Jamnica +

Solana Pag +

Đakovština d.d. u proceduri +

Sardina Postira +

Labud d.d. +

Mljekara Petrovo selo +

Hotel Esplanade u proceduri

Tablica 1: Hrvatske tvrtke koje posjeduju halal i košer certifikat

Izvor: provedeno istraživanje autorice

Page 37: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

37

zemljama bolje bi bilo označiti taj sastojak primjerice “s okusom octa” kako bi se izbjegli nesporazumi i ne-gativne konotacije.

Međutim, najbolja opcija za kompani-je i proizvođače je da certificiraju svoj pro-izvod, u dogovoru sa organizacijom za certificiranje zemlje uvoznice, koji je na-mijenjen muslimanskoj potrošačkoj popu-laciji. Hrvatskim proizvođačima hrane, koji su dobili ove certifikate, to je jedan, dodatni marketinški i promotivni element, ali ne samo to; to je spremnost tvrtke da komunicira i ispuni “dano obećanje” cilj-nom segmentu. Slijedom navedenog, vo-deće tvrtke – lideri u proizvodnji prehram-benih proizvoda prepoznali su, u okviru strategije garancije kvalitete, ove certifika-te kao sredstvo za postizanje potpunog za-dovoljstva ciljnog segmenta, ali i znatno šire mogućnosti primjene, osobito na se-gmente potrošača tzv. zdrave hrane ili po-trošače hrane kojima medicinski razlozi nalažu određeni način ishrane. Istraživanja su pokazala da se prehrambeni proizvodi koji nose ove certifikate često percipiraju kao “zdrava hrana”, “dijetalna prehrana”, “niskokalorična hrana” i sl. pa se i mnogi drugi potrošači, nemuslimani i nežidovi, odlučuju za ovakav način prehrane.

Zaključak

Marketinški stručnjaci nalaze se pred još jednim izazovom na koji bi mogli od-govoriti na takav način da svojim brendo-vima, kojima su pridobili postojeće po-trošače, pridobiju i one kojima je njihov religijski identitet važan. Adekvatnom marketinškom strategijom i marketinš-kom komunikacijom, marketinški struč-njaci bi mogli duh religije povezati i isko-ristiti na brzorastućem tržištu halal i košer hrane. Za hrvatsku prehrambenu industri-ju, ali i za male i srednje proizvođače hra-ne i prehrambenih proizvoda, ovi tržišni segmenti mogli bi, od strategije tržišne niše, postati način i potencijal za ulazak na veće tržišne segmente, kako u regiji, tako i na globalnom tržištu. Zato ne čudi što su mnogi svjetski brendovi, primjeri-ce McDonald's, Coca-Cola, proizvođači mesa u Australiji, Ujedinjenom Kraljev-stvu itd. prepoznali značaj halal i košer ponude, zanemarujući primjedbe da se ra-di o potrebama malog tržišnog segmenta.

Stoga su nastojanja domaćih proizvo-đača hrane, prvenstveno Podravke, Bade-la 1862., Agrokora, Stelle Croatice, Vin-dije, PIK-a Vrbovec, Irex-a, itd., koji su prepoznali važnost ovog segmenta potro-šača, shvaćena kao adaptibilna marke-

tinška starategija priključenja brzorastu-ćoj industriji, prije svega, halal hrane, a koja je, kao i košer hrana, percipirana, ta-kođer i kao “zdrava hrana” na tragu su-vremenih trendova u prehrani globalnog potrošača. Smatramo da Republika Hr-vatska ima veliki izvozni potencijal u po-dručju prehrambene industrije, ali da on nije dovoljno iskorišten. Halal i košer certifikacija otvara nove prilike za brojna tržišta, direktno i indirektno. Imajući na umu osnivanje i rad međunarodno prizna-tih certifikacijskih tijela kao i nacionalnu usklađenost halal i košer certifikata sma-tramo da je znatno olakšana trgovina pro-izvodima koji posjeduju ove oznake. Ti-me su riješene i mnoge prepreke vezane uz označavanje, promoviranje, pristup krajnjem potrošaču, tehničke norme, kva-litetu proizvoda te zaštitu potrošača, a s kojima se najčešće susreću stručnjaci s područja međunarodnog marketinga.

Podacima iz tablice br. 1 pokazujemo da je većina hrvatskih kompanija s područja prehrambene industrije prepoznala važnost adaptibilne marketinške strategije (halal i košer certifikacije) kao profitabilne strate-gije kako na domaćem tako i na međuna-rodnom tržištu. Tražeći svoje šanse i izvan nacionalnog tržišta, halal i košer certifikaci-ja se može promatrati kao dugoročna mar-ketinška vizija konkurentskih odnosa i tren-dova na određenim regionalnim tržištima koji zahtijevaju određene standarde i princi-pe poslovanja. Velika većina hrvatskih kompanija s područja prehrambene indu-strije trenutno izvozi ili namjerava proširiti svoja izvozna tržišta prema zemljama/po-trošačima na kojima su halal i košer certifi-kacija uvozni zahtjevi i standardi bez kojih je teško ostvariti veću izvoznu aktivnost. Najznačajnije izvozno tržište za hrvatske prehrambene proizvode je, svakako, tržište susjedne Bosne i Hercegovine na kojem ha-lal certifikat shvaćamo kao kvalitetnu stra-tegiju diferencijacije u odnosu na konku-renciju, ali i kao strategiju stvaranja partner-skih odnosa i strateških saveza za nastup na drugim tržištima. Zbog toga navedeni certi-fikati imaju i međunarodnu dimenziju.

Literatura

1. Kesić, T. “Ponašanje potrošača”, Adeco, Zagreb, 1999.

2. Kipple, K.F., Ornelas, K.C. “The Cambridge world history of food”, Cambridge, UK, 2000.

3. Kohls, R.L. Uhl, J.N. “Marketing of Agricultural products”, 6th Ed., Mac-millan Publishing Company, New York 1980., str. 8.

4. Meler, M. “Područna primjena mar-ketinga: Marketing u proizvodnji hra-ne”, EF Osijek, str. 405.-416.

5. Potter, N.N. and Hotchkiss, J.H.: Go-vermental regulation of food and nu-trition labeling, in Food Science, 5th ed., Chapman & Hall, New York, pp. 567-569.

6. Petković, S., Kregar, J. “Ogledi o druš-tvenim procesima i institucijama”, reli-gijske etike i privredni sistemi; Sveuči-lišna tiskara Zagreb, 1997., str. 436.-436-443.

7. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ., “Me-đunarodni marketing”, Masmedia, Zagreb, 1999.

8. Riaz, M.N.: Halal food: an insight in-to a growing food industry segment, Food Market Technology, 12(6)

9. Rebić, A., “Biblijske starine”, KS, Zagreb 1992., str 69.-73.

10. Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pre-gled mikroekonomije: islamska per-spektiva, El-Kalem, Sarajevo, 1996., str. 97.

11. Vranešić Bender, D., Alebić, I., “Hra-na pod povećalom”, Profil Internatio-nal, Zagreb,

12. Žunec, O. “Etika”, Profil Internatio-nal, Zagreb, 2002.

13. Poslovni tjednik Lider, br.89, 2007.g., str. 74.-75.

Korišteni izvori s Internetahttp://magazine.asiabusinessinvestor.comwww.bljesak.infowww.coolinarka.comwww.eni-news.comwww.halal.bawww.poslovni.hrwww.podravka.comwww.vecernji.hr

Bilješke1 Kohls, R. L. Uhl, J. N.: Marketing of Agricultural

Products, 6th Ed., Macmillan Publising Company, New York, 1980, str. 8.

2 Prilagođeno prema: Tahir, S., Ghazali, A., Sijed Agil, O. S. Pregled mikroekonomije – islamska pespektiva; El-Kalem, Sarajevo, 1996., str. 201.

3 Ibid., str. 309.4 Iqbal, Z. i Mirakhar, A. Uvod u islamske financije-

Teorija i praksa, MATE, Zagreb, 2009., str. 10-11.5 Prema: Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregled

mikroekonomije: islamska perspektiva, El-Kalem, Sarajevo, 1996., str. 94-100.

6 Prema: Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregled mikroekonomije: islamska perspektiva, El-Kalem, Sarajevo, 1996., str. 97.

7 Riaz, M.N.: Halal food: an insight into a growing food industry segment, Food Market Technology, 12(6), str. 6-9.

8 Potter, N.N. and Hotchkiss, J.H.: Govermental regu-lation of food and nutrition labeling, in Food Science, 5th ed., Chapman & Hall, New York, pp. 567-569.

Page 38: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

38

Oblikovanje nacionalne trgovinske politike danas više nije u potpunosti auto-noman proces, već je u velikoj mjeri određen utjecajem globalizacijskih pro-cesa, naročito ulogom Svjetske trgovin-ske organizacije. Zbog toga, veliku odgo-vornost ima nacionalna trgovinska politi-ka koja se treba adekvatno pozicionirati u okviru pravila koja vladaju u međunarod-noj trgovini, ali na način afirmiranja naci-onalnih trgovinskih potencijala. Postoji zapravo velika raznolikost unutar polit-ekonomskog modela promatranja među-narodne trgovine. Namjeravamo pokazati da na najvećem regulatoru racionalnog ponašanja – velikom okruženju tržišnog natjecanja – zaista djeluju i neki drugi čimbenici “nevidljive ruke” koji utječu na kreiranje vanjskotrgovinskih politika.

Dok većina ekonomista podržava ide-ju o samoregulaciji, odnosno o potpuno efikasnim tržištima koja uvijek podrazu-mijevaju punu zaposlenost, postoje i dru-gačiji pristupi ekonomista, politologa, sociologa koji naglašavaju raznolikost okolnosti i fokusiraju se na složene odno-se u međunarodnoj trgovini. Predmet ovog rada je stoga inauguriranje vanjsko-trgovinskih politika koje uvažavaju ovaj prošireni kontekst promišljanja međuna-rodne trgovine i slobodne međunarodne razmjene koji bi omogućio maksimalne probitke za sve sudionike. Većina ekono-

mista smatra kako liberalizacija trgovine djeluje pozitivno na gospodarski rast, po-sebno na srednji i dugi rok ali zadovolja-vajuće pravno i regulatorno okruženje nužno je da bi liberalizacija trgovine predstavljala motornu snagu rasta. Kako se na svaku grupu proizvoda kojima se trguje primjenjuje set različitih multilate-ralnih pravila, mi u ovom radu koristimo studiju halal i certifikacije kako bismo ilustrirali primjer necarinskih mjera koje se koriste na granici, odnosno tehničkih prepreka u trgovini.

Na drugoj razini analize, halal certifi-kaciju promatramo preko utjecaja potro-šačkog protekcionizma tzv. potrošačkog etnocentrizma kako bismo pokazali po-stojanje konflikata u međunarodnoj trgo-vini. Promatrajući kulturološku agendu, cilj nam je pokazati da i religijski čimbe-nik, kao “istinska nevidljiva ruka” može utjecati na tijekove međunarodne trgovi-ne i odrediti razinu liberalizacije. Na razi-ni konfliktnosti u međunarodnoj trgovini, pokazat ćemo utjecaj religijskog čimbe-nika analizirajući ga u kontekstu potro-šačkog animoziteta tj. potrošačkog etno-centrizma kao necarinske prepreke.

Sa stajališta trgovinske politike, vode-ći se činjenicom da su praksa međunarod-ne trgovine ali, isto tako, i kultura i religi-ja, dinamični prostor stalnih promjena, pokazat ćemo adaptibilnost trgovinske

politike preko inovirane varijante/strate-gije poticanja izvoza u kontekstu daljnje liberalizacije.

Religija i kultura kao temelj trgovinske i poslovne filozofije zemalja tržišnog gospodarstva

Tradicija, običaji, religija, norme, vri-jednosti, stavovi usvojeni u jednom druš-tvu bitno utječu i određuju svakodnevni ali i poslovni život. Kulturno polje odre-đeno je kulturnim vrijednostima, običaji-ma, simbolima, tradicijom, religijom, na-vikama. “Kulturne vrijednosti se sastoje od zajedničkog pogleda na društvo koji se tiče željenog stanja i postojanja odgova-rajućih ekonomskih, socijalnih, religio-znih i ostalih ponašanja u koje su članovi društva uključeni”.1 Intenzivirati i obu-hvatiti sve kulturne vrijednosti jednog društva je gotovo nemoguće. U suvreme-nim uvjetima brzih tehnoloških promjena i novih mogućnosti to je još teže. Neke vrijednosti se mijenjaju pod utjecajem ekonomskih, političkih, demografskih, tehnoloških i inih promjena koje donose nove mogućnosti, ali i stare pogreške ve-zane za kulturna pitanja.

Utjecaj kulture na međunarodne trgo-vinske tijekove nije, eksplicite, istraži-van. Razlog tomu, prije svega, vidimo u preokupacijama znanstvenika i znanstve-ne javnosti provjeravanjem, nadopunja-vanjem ili postavljanjem “novih” mode-la. S druge strane, sama kultura i njena obilježja su fluidnije i suptilnije kategori-je koje je teško, a ponekad i nemoguće “zadati”. Nameće se dojam kao da je ona “nešto što se podrazumijeva”, ali i nešto što je teško racionalno objasniti. Govore-ći o faktorima koji umanjuju mogućnost uspješnog okončanja pregovora iz Doha Development Agende, J. Bhagwati govo-ri (upozorava) o paralelnom procesu šire-nja preferencijalne trgovine i taj proces naziva “europski špageti”, “singapurski njoki” ili kineski “stir-fry”. Dopuštamo da su termini upotrijebljeni “popularno”,

Mogućnosti izvoza kroz halal program

Doc. dr. sc. Aziz Hasanović

“Praksa međunarodne trgovine obilježena je s niz prepreka s kojima se suočavaju kreatori trgovinskih politika. Mnoge prepreke su teorija i modeli objasnili, mnoge su regulirane ili će se regulirati pregovorima u okviru relevantnih organizacija i institucija. Na početku novog stoljeća mnogi trendovi su učinili sliku svijeta neprepoznatljivom.”

Page 39: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

39

ali u njima je, uistinu, sadržano jedno res-pektabilno kulturno obilježje pojedinih užih geografskih područja koja, s jedne strane utječu na trgovinu unutar tog po-dručja, a s druge strane, utječu na među-narodnu trgovinu s drugima.

Praksa međunarodne trgovine obilje-žena je s niz prepreka s kojima se suoča-vaju kreatori trgovinskih politika. Mnoge prepreke su teorija i modeli objasnili, mnoge su regulirane ili će se regulirati pregovorima u okviru relevantnih organi-zacija i institucija. Na početku novog sto-ljeća mnogi trendovi su učinili sliku svi-jeta neprepoznatljivom. U tom novom međunarodnom okruženju, na globalnom tržištu najvredniji resursi postaju intelek-tualne sposobnosti, znanja i tehnologija. Međutim, za razliku od tehnologije i ra-čunala, koja u cijelom svijetu “govore istim jezikom” ljudi i kreatori politika podložni su utjecaju okoline i poslovanju pristupa sa svojim osobnim i posebnim kulturnim predispozicijama.

S pozicije stjecanja konkurentske prednosti kompanija/tvrtki koje su uklju-čene u međunarodnu tržišnu utakmicu, poznavanje kulturnih specifičnosti i kroz kulturna istraživanja tržišta omogućavaju pronicanje u kulturni sklop potrošača i zadovoljavanje njihovih sve sofisticirani-jih potreba. Na taj način možemo doći do valjanih razloga ne/uspjeha kompanija na međunarodnom tržištu. Ako znamo koli-ko je teško proniknuti i prepoznati odred-nice u ponašanju potrošača na domaćem tržištu, svakako je još teže pronaći te odrednice kada poslujemo preko granica. Ne samo da ih trebamo istražiti i respekti-rati, već su te odrednice daleko složenije i izazovnije. Kao što Jean-Claude Usurier ističe, niti jedna kulturološka evolucija nije konačna – potrošači svoje navike mi-jenjaju iz tradicionalnih oblika u moder-ne, ali se, isto tako, ponovno vraćaju tra-dicionalnim načinima potrošnje što ovu problematiku čini još složenijom.2

Složit ćemo se s tvrdnjom da religiji pripada važno mjesto u svakoj nacional-noj kulturi, jer su religijom određena mnoga pravila ponašanja, ali i većina vri-jednosti i stavova. Najčešće se veza reli-gije i stvarnosti ne može empirijski doka-zati, ali je sigurno da utječe na sva po-dručja života, kako privatnog tako i po-slovnog. Zbog toga, utjecaj religije se ne može zanemariti, naročito neki njeni as-pekti, prilikom provođenja određenih po-slovnih aktivnosti na međunarodnom tr-žištu. Upravo je međunarodno tržište i međunarodna trgovina osjetljiva na zane-marivanje kulturnih/religijskih različito-

sti. Vjerske institucije mogu otežavati pa čak i onemogućiti uvođenje i prodaju ne-kih proizvoda ili tehnologije, ako ih pro-cjene kao prijetnju ili suprotnost njiho-vim običajima i suprotno, mogu olakšati njihovo uvođenje i prodaju/primjenu, ako ih smatraju korisnim tj. usklađenim s nji-hovim običajima i vrijednostima.

Utjecaj razvoja tehnologije na među-narodnu trgovinu i njene tijekove je odav-no dokazan nizom znanstvenih istraživa-nja, a razvoj suvremene digitalne tehno-logije, prije svega informacijskih znano-sti i Interneta omogućio je povezivanje međunarodnog tržišta i stvaranje global-ne kulture povezivanjem lokalnog (nacio-nalnog) s globalnim značenjima. S druge strane, kreatori trgovinskih politika i praksa međunarodne trgovine ukazuju i na paralelni proces stvaranja niza fra-gmentiranih tržišta, regija, u kojima se razvijaju mnogobrojni stilovi života. Pro-ces je, zasigurno, obilježen i konfliktno-šću tih različitih interesa ukoliko se ne primjenjuju adaptibilne trgovinske strate-gije, naročito sa stajališta multinacional-nih kompanija koje posluju diljem globa-liziranog, ali i fragmentiranog međuna-rodnog tržišta. Međunarodno okruženje puno je složenije u odnosu na nacionalno okruženje i pristup mnogim tržištima mo-že biti uvjetovan, ili čak otežan, različitim kulturološkim barijerama. Složenost te problematike povećana je i činjenicom da te (kulturološke) barijere nisu izričito de-finirane i određene pozitivnom zakon-skom regulativom jer bi se, u tom slučaju, na njih moglo utjecati preko nacionalnog ili multinacionalnog regulatornog okvira.

U 44 zemlje svijeta, s više od 1,5 mili-jarde stanovnika, zakonska regulativa, na-

laže da proizvodnja i trgovina određenim proizvodima udovoljava zahtjevima i stan-dardima koji su proizašli iz kulturnog i re-ligijskog obilježja, zahtjevi za halal certifi-kacijom. Međunarodna trgovina ne može derogirati pravo na “nacionalnu kulturu” koje se, naročito u kriznim vremenima, prepoznaje i preko uredbi kao što su npr. “Kupujmo američko”, “Kupujmo Hrvat-sko” “Kupujmo....” itd., koje se koriste kao poticaj kupovini domaćih, a ne uveze-nih proizvoda te stimuliranje nacionalnog gospodarstva. Načelno, može se reći da potiču protekcionistički pritisak na kreato-re vanjskotrgovinskih politika, iako se mo-gu koristiti i primjenjivati u skladu s me-đunarodnim trgovinskim propisima.

Današnja gospodarska kriza ponovno je aktualizirala takve zahtjeve diljem svi-jeta, što ne čudi jer je u teškim gospodar-skim razdobljima određena zaštita potreb-na. Međutim, postoje načini gospodarske i trgovinske zaštite, koji nisu nužno protek-cionistički i koji mogu otvarati područja novih konkurentskih prednosti, naročito kompanijama koje posluju na međunarod-nom tržištu. Kako se komparativne pred-nosti mijenjaju, one su danas uočljivije na razini kompanije nego na razini države. Smatramo iznimno važnim povećati razi-nu konkurentnosti hrvatskih kompanija na međunarodnom tržištu. U radu ćemo ana-lizirati primjenu jedne inovativne strategi-je konkurentnosti na mikro razini (hrvat-skih kompanija), koja se temelji na prila-godbi kulturološkim, odnosno religijskim zahtjevima određenih tržišta, koja im omogućavaju konkurentsku prednost, ali i lakši pristup tim tržištima.

Dakle, prepreke međunarodnoj trgo-vini koje proizlaze iz kulturoloških razli-

“Upravo je međunarodno tržište i međunarodna trgovina osjetljiva na zanemarivanje kulturnih/religijskih različitosti. Vjerske institucije mogu otežavati pa čak i onemogućiti uvođenje i prodaju nekih proizvoda ili tehnologije ako ih procjene kao prijetnju ili suprotnost njihovim običajima i suprotno, mogu olakšati njihovo uvođenje i prodaju/primjenu ako ih smatraju korisnim tj. usklađenim s njihovim običajima i vrijednostima.”

Page 40: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

40

čitosti sudionika ne moraju biti, a priore, percipirane kao protekcionističke mjere tj. kao prepreke, već se mogu iskoristiti kao činitelji konkurentske prednosti i adaptibilnih trgovinskih strategija koje olakšavaju međunarodnu trgovinu. Veza između međunarodne trgovine i (različi-tih) kultura kreatorima vanjskotrgovin-skih politika predstavlja jednu dvosmjer-nu putanju kretanja, pri čemu se obje pro-matraju preko međusobnog utjecaja koji može biti obilježen konfliktima ili surad-njom. Konflikti će rezultirati protekcioni-stičkim zahtjevima, dok će suradnja poti-cati sve veću otvorenost tržišta i liberali-zaciju.

Međunarodna trgovina i izloženost kulturama

Da bi se ekonomske, ali i trgovačke pojave cjelovito razumjele potrebno je obratiti pozornost ne samo na političke i pravne dimenzije već i na kulturne. Slije-deći M. Webera, najčešći pristup utjecaju kulture bio je da se kultura shvati kao ne-što što obuhvaća vrijednosti, pa iz te per-spektive utječe na ekonomiju, politiku, pravo, trgovinu itd. U posljednje vrijeme dolazi do proširenja tog pojma, primjerice u poznatom radu autorice Ann Swidler na-ilazimo na razumijevanje kulture kao “kompletnog alata” (tool kit) u obliku sim-bola, rituala, priča i sl. koje mnogi akteri koriste kao “strategije za djelovanje”.3

Smatramo da je proces globalizacije otvorio sve češće rasprave o odnosu eko-nomije i kulture. Tako je nastao, jedan noviji pojam koji je uveo Paul DiMagio – pojam ekonomske kulture.4 U tom smi-slu govorimo o ekonomskoj kulturi drža-ve, regije, odnosno o ekonomskoj kulturi tvrtke/kompanije. Smatramo da je osnov-na ideja pojma, zapravo, promatranje i povezivanje ekonomskih vrijednosti sa ukupnim vrijednostima neke nacije, drža-ve, regije, kompanije itd., imajući na umu da se najčešće pojam ekonomskog intere-sa ili samointeresa, odnosno pojam kori-sti, radikalno odvajao od kulturnog kon-teksta. U dijelu rada u kojem ćemo anali-zirati teorijski okvir islamske ekonomije pokazat ćemo vezu i uzajamnost djelova-nja ta dva pojma. Dakle, dok se interes ili korisnost u međunarodnoj trgovini (u ekonomiji) promatra kao polazište za analizu, kultura i kulturna obilježja su najčešće nevažna ili se ne spominju. Smatramo, naprotiv, da su međunarodna trgovina i koristi koje se ostvaruju u me-đunarodnoj trgovini povezani s kulturom

te da je rasprava o tom odnosu i među-sobnoj povezanosti korisna.

Suvremena međunarodna trgovina danas obilježena je, naoko, dvjema pro-turječnim tendencijama: liberalizacijom i tendencijom oblikovanja “globalne” kul-ture i tendencijom usmjerenoj ka nagla-šavanju nacionalnih ili regionalnih kul-turnih partikularizama. Promjene koje su zahvatile suvremeni svijet naglasile su sve veću međuovisnost različitih dijelo-va svijeta do koje dolazi i zbog razvoja tehnologije, tržišne ekonomije, multina-cionalnih kompanija, sustava komunika-cija i transporta, uloge i značaja međuna-rodnih organizacija itd. Ekonomski, poli-tički i kulturni aspekti nacionalnog sve više ovise i o razvojnoj dinamici na pla-netarnoj razini što stoji u osnovi tenden-

cije globalizacije i širenja globalne kul-ture. Prodor multinacionalnih kompanija u nacionalna tržišta rezultira promjenom stoljetnih kulturnih tradicija. Očekivanja vezana uz poboljšanje životnih uvjeta i povećanje blagostanja predstavlja refe-rentne vrijednosti koje se uspješno ukla-paju u bilo koju kulturu. Na taj način ma-terijalno blagostanje koje propagiraju gospodarski razvijene zemlje i društva postaje cilj kojima teži veći dio stanov-ništva, pa čak i pod cijenu preobrazbe tradicionalne kulture.

Ipak treba priznati da, unatoč homo-genizirajućim kulturnim tendencijama i sve većem obimu međunarodne trgovine, među nacionalnim državama ostaju du-boke razlike na svim razinama društva.

Čak i oni autori koji su izrazito zagovara-li i naglašavali tendenciju oblikovanja globalne kulture priznaju postojanost mnoštva kulturnih oblika. “Problematič-nu narav pojma globalne kulture u suvre-menim su društvima posebno naglasili fenomeni kulturnog partikularizma, po-vezani sa zahtjevima nacionalnog tipa, s obranom identiteta rasno-etničkih manji-na ili specifičnih društvenih kategorija”.5 Nameće se zaključak da je obnovljeni in-teres za obranu svog zasebnog kulturnog identiteta povezan i sa činjenicom globa-lizacije koja je centre ekonomske i poli-tičke moći prenijela na međunarodnu ra-zinu. Smatramo mogućim (i poželjnim) uključiti ljude u najnaprednije oblike mo-dernizacije uvažavanjem tradicionalnih vrijednosti i identifikacija koje, u izrazito

fragmentiranom i nejednakom globalnom okruženju, još uvijek ulijevaju određenu sigurnost.

Očekivati od međunarodne trgovine da ignorira kulturne razlike međunarod-nog okruženja ili da promiče jednu kultu-ru koja bi imala apsolutni legitimitet bilo bi u suprotnosti sa samom idejom među-narodne trgovine. Istraživanja koja su provedena posljednjih godina, a osobito u SAD-a, ukazala su na nužnost uvažavanja kulturoloških razlika ne samo na među-narodnom, već i u unutrašnjem, nacional-nom tržištu, što je rezultiralo sve većim brojem rasprava o multikulturalizmu. Da-kle, visok stupanj heterogenosti karakte-rizira i nacionalna tržišta (američko po-sebno, ali i tržište bivšeg SSSR-a, ex Ju-

Page 41: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

41

goslavije, Azije, itd.), a međunarodno tr-žište podrazumijeva bezuvjetno prizna-vanje različitih kulturnih oblika. U pro-tivnom, konflikti su neizbježni. Liberali-ziranu (pravednu) međunarodnu trgovinu ne shvaćamo preko koncepta homogene kulture, već kao proces priznavanja i tole-rancije mnoštva posebnih kultura.

Prirodu međunarodne trgovine, kao i djelovanje međunarodnih trgovinskih in-stitucija, koje nisu identificirane ni s jed-nom posebnom kulturom, shvaćamo, u našem radu, kao odmak od jedne, homo-geno globalne kulture s ciljem približava-nja drugim i drugačijim. Sa stajališta multinacionalnih kompanija, pretjerano standardiziranje i simplificiranje rezulti-ralo je gubljenjem tržišnih udjela zbog ignoriranja lokalnih tržišnih varijabli i preferencija. Kada govorimo o odnosu kulture i ekonomije svakako se moramo prisjetiti radova u kojima se posebno ana-lizira odnos kulture i ekonomskog razvo-ja. Prije svega, to su poznati radovi M. Webera: Sociologija religije, Protestant-ska etika i duh kapitalizma, Ekonomske etike svjetskih religija i niz drugih, u koji-ma Weber spaja kulturu i ekonomiju u pojmu ekonomske etike koja se uvijek odnosi na zbivanja u praktičnom životu i stoga predstavlja “praktične etike”.

Važno je istaknuti Weberovo promi-šljanje ekonomske etike kao poticaja na akcije koje su utemeljene u pragmatičnim kontekstima religija.6 Pojam ekonomske etike, kako ga Weber shvaća, primjenjiv je na sve vrste ekonomske djelatnosti pa time i na djelatnost međunarodne trgovi-ne. U radovima M. Webera analizirani su učinci, koje glavni oblici religije imaju na ekonomsku sferu, prije svega njihova uloga u stvaranju modernog racionalnog kapitalizma. Složili smo se s činjenicom da interesi i koristi od trgovine pokreću trgovinu, ali istovremeno, ti su tijekovi obilježeni i djelovanjima koji potiču iz kulturne sfere, npr. iz religije. “Zapravo, ekonomske su ideje uvijek izrazit proi-zvod svoga vremena i mjesta; ne može ih se promatrati odvojeno od svijeta koji tu-mače”.7

Međunarodno tržište na kojem djeluju i sučeljavaju se različitosti interesa nacio-nalnih trgovinskih politika nisu “svijet za sebe”, već su istodobno i uzrok i posljedi-ca djelovanja kulture. Kulturno okruženje međunarodne trgovine je varijabla, koju nije moguće kontrolirati ali ni ignorirati. Iako se tržišta neprestano mijenjaju i po-staju sve sličnija, globalno tržište je još jako daleko od jednog homogenog tržišta. Sasvim je sigurno da danas dva tržišta ne-

će (zbog političkih, pravnih, kulturnih, religijskih, etničkih i drugih obilježja) na isti poticaj reagirati na potpuno isti način. U prilog tomu govori i sve češće odstupa-nje od čistih strategija standardizacije pro-izvoda/usluga, s kojima vodeće multinaci-onalne kompanije izlaze na globalno trži-šte. Sve češće se uvažavaju kulturološke značajke potencijalnih ciljnih tržišta kao i prilagodbe svakome od njih u svim faza-ma poslovanja. Religijski pristup među-narodnom tržištu i međunarodnoj trgovini je nužan. Prilikom kreiranja trgovinske politike, ali i trgovinskih strategija prili-kom ulaska na određeno strano tržište, kompanije se nalaze u situaciji izbora iz-među standardizacije i/ili adaptacije. Iako standardizacija u velikoj mjeri smanjuje troškove te povećava produktivnost i pro-fitabilnost, ako nije provedena na adekva-tan način može rezultirati troškovima koji višestruko nadmašuju prihode.

U radu ćemo, na primjerima halal cer-tifikacije, pokazati da je moguć miks ovih dviju strategija u kojem su zbrojene pred-nosti i jedne i druge strategije, odnosno upotreba ekonomije obujma i smanjenje troškova s jedne strane te prilagodba spe-cifičnim potrebama pojedinih tržišta, ka-da je to profitabilno. Uspjeh kompanije koje danas posluju na međunarodnom tr-žištu ovisi upravo o mogućnostima izna-laženja optimalne točke između potpune standardizacije i potpune adaptacije. Sve-opća liberalizacija i globalno tržište po-godovali su stvaranju globalnih proizvo-da tzv. “globalni brendova”. Posljednjih godina je uočena pogrešna pretpostavka da obilježja proizvoda, “brenda”, imaju isto značenje na svim tržištima i da je pre-tjerana standardizacija i simplificiranje

prouzročilo štete u trgovini tim proizvo-dima. Sve je izraženiji proces prilagodbe globalnih brendova lokalnoj izvedbi, tj. prilagođavanje brendova kulturnim i spe-cifičnim potrebama potrošača.

Coshun ističe da se samo jedan od de-set proizvoda s tržišta razvijenih zemalja na istim takvim stranim tržištima nudi potpuno nepromijenjen, a kada je riječ o ponudi proizvoda razvijenih zemalja na tržištima zemalja u razvoju, ovaj omjer postaje znatno veći.8 Dakle, određeni stu-panj adaptacije proizvoda u međunarod-noj trgovini je neprestano prisutan. U me-đunarodnoj trgovini robama i uslugama postoje dvije mogućnosti: provedba samo obveznih promjena određenih, pretežno fizičkih karakteristika proizvoda (npr. zbog primjene industrijskih propisa na električnim proizvodima, sigurnosnih ili higijenskih standarda) ili i dodatno pro-vođenje promjena karakteristika proizvo-da kojima se u većoj mjeri zadovoljavaju specifične, kulturološke potrebe tržišta, koje mogu biti presudne za konkurentsko pozicioniranje i uspjeh.

U kontekstu kulturološke agende u međunarodnoj trgovini te u kontekstu promišljanja konfliktnosti između stan-dardizacije i globalnog koncepta i adapta-cije i regionalnog, lokalnog koncepta su-gerirat ćemo jednu inoviranu varijantu u kojoj ćemo govoriti o mogućnostima standardizacije trgovine za zemlje domi-nantno islamske religije na bazi adaptaci-je na specifičnostima religije koje, izme-đu ostalog, zahtijevaju halal certifikaciju za proizvode koje se nude na njihovim tr-žištima. Na taj način halal certifikacija se ne shvaća kao jedan izolirani tehnički problem u međunarodnoj trgovini već je-

“Očekivati od međunarodne trgovine da ignorira kulturne razlike međunarodnog okruženja ili da promiče jednu kulturu koja bi imala apsolutni legitimitet bilo bi u suprotnosti sa samom idejom međunarodne trgovine. Istraživanja koja su provedena posljednjih godina, a osobito u SAD-a, ukazala su na nužnost uvažavanja kulturoloških razlika ne samo na međunarodnom, već i u unutrašnjem, nacionalnom tržištu”

Page 42: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

42

dan novi koncept nastupa na međunarod-nom tržištu. Tehnološke, tržišne i indu-strijske promjene nalažu sve veći stupanj certificiranja proizvoda i usluga kojima se trguje. Dosadašnje definicije koje pro-izvod deklariraju kroz njegovu kemijsku strukturu, mehanička i upotrebna svoj-stva više nisu zadovoljavajuće. Proizvodi kojima se trguje u međunarodnoj trgovini više se ne mogu smatrati objektom koji zanemaruju socio-ekonomske, kulturo-loške i ekološke zahtjeve. On je u uskoj vezi sa socio-ekonomskim, kulturološ-kim i ekološkim sustavom vrijednosti, te u skladu s tim sustavima vrijednosti zado-voljava određene potrebe.9

Primjerice, sličan proces i/ili problem susrećemo i kod hrvatskih kompanija u pristupu tržištu EU, za koji postoji potre-ba za certificiranjem, recimo za CE stan-darde sigurnosti za električne aparate ili

standarde sigurnosti hrane i sl. Dok je u EU primaran problem prilagođavanje re-gulacijsko-pravnom okruženju, na tržišti-ma islamskih zemalja imamo problem prilagođavanja kulturološkom okruženju. Naravno, način tog prilagođavanja, odno-sno pristup tim tržištima također je regu-liran, pa se problem ustvari svodi na pri-lagođavanje kulturološkom okruženju, konkretno njegovim religijskim kompo-nentama, na način određen regulama dr-žave, religijskih ili drugih institucija. Ka-da je Theodore Levitt napisao svoj rad – Globalizacija tržišta – odredio je smjer rasprave u sljedećim desetljećima o kre-tanjima svjetskih proizvoda i globalnih brendova u međunarodnoj trgovini.10

Njegova, danas po našem mišljenju, kontroverzna pretpostavka bila je da će konvergencija tehnike i globalizacija do-vesti do veće standardizacije na svjetskim

tržištima, što će dosljedno erodirati ili iz-brisati razlike u nacionalnim ili regional-nim preferencijama. Međutim, upravo dva zadnja desetljeća pokazala su daljnju moć i relevantnost lokalnih preferencija i lokalnih brendova, posebice na tržištima u razvoju, gdje globalne marke mogu imati čak i negativne asocijacije. Primje-rice, antiamerički osjećaji pomogli su Mecca Coli (halal-Cola) da konkurira Coca-Coli i Pepsiju među muslimanskim potrošačima u Francuskoj, ali i u drugim dijelovima svijeta, kao što su pomogli Quibla Coli u Ujedinjenom Kraljevstvu i Zamzam Coli u Iranu. Te su proizvode kupovali potrošači koje privlači kola, ali koji se protive amerikanizaciji tzv. koka-kolonijalizaciji.

Ono što je nekada moglo izazvati pre-preku, a time i konfliktnost, prilikom na-stupa pojedinih, naročito globalnih kom-

panija, na stranim tržištima vezanu za kruta stajališta o bezuvjetnoj primjeni standardizacije i globalnih strategija prili-kom ulaska i/ili prodaje proizvoda/usluga na stranim tržištima, danas je rezultiralo primjenom lokalnih pristupa i uvažava-njem preferencija i specifičnosti. McDonald's nekad nije odustajao od svo-jih čvrstih standarda neovisno o različi-tim preferencijama i kulturnim specifič-nostima. Bilo je nezamislivo u njegovim restoranima nuditi alkoholna pića; a da-nas se uz BigMac-ove nudi: u Njemačkoj – pivo; u Francuskoj – vino; Hong Kongu – kokteli; u Indiji se McDonald's hambur-geri ne prave od govedine (zbog sakralnih obilježja koje Indijci pridaju govedima već su napravljeni od janjetine i piletine i zovu se Maharaja Mac).

Međunarodna trgovina se ne odvija u jednom apstraktnom prostoru i vremenu,

praksa i politika međunarodne trgovine snažno su obilježeni tradicijom i kulturom na multinacionalnom, multikulturalnom, multietničkom... tržištu. Teorije, modeli i trgovinske politike uvijek su, zapravo, na-stajale pod utjecajem i tih obilježja, a s ra-zvojem mikro-teorija postaju sve značajni-ja. Samo površinsko prilagođavanje, bez vođenja računa o dubljim sadržajima kul-ture na međunarodnom tržištu (naročito na tržištima zemalja u razvoju) neće biti pro-fitabilno na dulji rok. Ne podržavajući S. Huntingtonovo gledište o svjetskim civili-zacijama kao nepovezanim otocima koji se kreću prema “sukobu civilizacija”, ma-da postoje mnoge prilike za sukob, postoji i protutežna sila međunarodne trgovine kao veza između različitih zemalja, ekono-mija i kultura.11

Proaktivna politika, kao i napor me-đunarodnih institucija (naročito nastavak pregovora Milenijske runde) može stvori-ti vezu/veze koje će rezultirati rastom i napretkom i za razvijene, ali i za nerazvi-jene zemlje. Ne možemo i ne smijemo jednostavno shvatiti i prihvatiti jazove ra-zvijenog i nerazvijenog svijeta. Smatra-mo da pojmovi kao što su “razvijen i ne-razvijen” previše pojednostavljuju slože-no ispreplitanje kulture i ekonomije. Fe-nomen kulturne zavisnosti preko eko-nomske zavisnosti previše je pojedno-stavljen, a nerazumijevanje koje nastaje zbog ignoriranja kulturološkog čimbeni-ka često dovodi do nesporazuma u poslo-vanju. P. Krugman govori o fenomenu “perifernih kultura”. To su kulture koje postoje izvan središta stvaranja civiliza-cijsko-kulturnog tijeka svijeta i nisu stva-ralačke, nego receptivne, imitatorske.

Smatramo da je kultura industrijski razvijenih zemalja podložnija primjena-ma i bržim prilagodbama, naročito u vre-menima kada se ta društva suočavaju sa izazovima ekonomskih kriza. To je vidlji-vo i iz najnovijih ponašanja zemalja libe-ralnog kapitalizma, koje su, u vrijeme teške gospodarske krize kojoj svjedoči-mo, spremne nizom drugačijih kulturnih obrazaca ponašanja, pa čak i uvođenjem mjera državnog intervencionizma, mije-njati kulturne obrasce ponašanja. Vidimo da su te zemlje, u susretu s krizom, spre-mne revidirati i stoljetne svetinje i uplesti se u individualna gospodarska prava. Na tragu takvih razmišljanja, smatramo legi-timnim (i poželjnim) nastojanja za prila-godbom i/ili uvažavanjem kulturoloških obilježja u oblikovanju gospodarskih strategija pri čemu dopuštamo mobilizi-ranje i svih kulturoloških čimbenika u funkciji gospodarskog rasta i razvoja.

“...halal certifikacija se ne shvaća kao jedan izolirani tehnički problem u međunarodnoj trgovini već jedan novi koncept nastupa na međunarodnom tržištu. ...Međunarodna trgovina se ne odvija u jednom apstraktnom prostoru i vremenu, praksa i politika međunarodne trgovine snažno su obilježeni tradicijom i kulturom na multinacionalnom, multikulturalnom, multietničkom tržištu.”

Page 43: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

43

Tzv. periferne kulture i jesu periferne jer su utemeljene na imitaciji i pukom pre-nošenju nekih isprobanih rješenja. Uključi-vanje u međunarodnu trgovinu i u međuna-rodnu podjelu rada ne podrazumijeva jed-noobraznu standardizaciju i samo jedno rješenje. Upravo je međunarodna trgovina područje djelovanja različitih trgovinskih politika nastalih temeljem različitih kultu-roloških obrazaca ponašanja koje ne vode, nužno, bitnijim skretanjima trgovine. Pre-ma osnovnoj ideji “teorije” o prirodnim tr-govinskim partnerima”, regionalna trgovin-ska liberalizacija među zemljama koje su “prirodni kulturni” trgovinski partneri neće prouzročiti znatno “skretanje trgovine”. Pri tome “prirodni trgovinski partner” može se definirati kao onaj s kojim neka zemlja ostvaruje znatnu trgovinsku suradnju, koja je determinirana i zajedničkom ili sličnom kulturnom paradigmom. Sličnost kulturo-loške paradigme (npr. zajednički jezik, obi-čaji, religija i sl.) svakako je čimbenik koji se može iskoristiti u poticanju trgovine.

Pitanje prevladavanja ili uvažavanja kulturoloških razlika je aktualno upravo za međunarodnu trgovinu koja podrazu-mijeva prelaženje granice vlastite zemlje i susret sa drugačijim i različitim. Multi-nacionalne kompanije igraju sve veću ulogu zbog svojeg kapitala i mogućnosti širenja znanja i vještina u drugim zemlja-ma. Za mnoge od njih razvijeni svijet je promatran kao svijet prilika zbog visokih prihoda i dobro razvijene infrastrukture, pa stoga nije ni čudno da je razvijeni svi-jet prostor kojemu je većina kompanija usmjerila najveći dio svoje poslovne po-zornosti te su to i dalje najprivlačnija trži-šta. Međutim, razvijena tržišta danas predstavljaju sve manji dio svjetskog trži-šta. Procjenjuje se da tek 14% od preko šest milijardi ljudi na svijetu živi u ze-mljama s bruto društvenim dohotkom po glavi stanovnika većim od 10 000 dolara. Kenichi Ohmae je ovaj dio svjetskog trži-šta nazvao “klub 10 000 dolara”, ali osta-tak svijeta čini 86% stanovništva koji je za međunarodnu trgovinu, imajući na umu kako se situacija/e na međunarod-nom tržištu jako brzo mijenja, postaje sve značajniji.12 Čak i ako se možemo složiti da je razvoj i rast ovih tržišta “dugotrajan proces”, ne možemo zanemariti iskustva i (neočekivani) rast mnogih od njih, pa bi “čekanje” kompanija na ulazak na ova tr-žišta za neko drugo vrijeme moglo biti na tragu J.M. Keynesovih promišljanja da “u dugom roku, svi smo mrtvi”.

Kompanije koje žele ući, tj. poslovati na tzv. tradicionalnim tržištima, moraju već sada respektirati populacijsku veličinu

i preferencije tog velikog segmenta među-narodnog tržišta. Imajući na umu brz rast stanovništva i prihoda na tržištima u ra-zvoju, ta tržišta postaju od iznimne važno-sti za određivanje budućnosti mnogih in-dustrija. Primjerice, Bollywood u Indiji proizvodi 1 200 filmova na godinu u uspo-redbi s Hollywoodom koji proizvodi oko 450 pa je možda na pomolu “okretanje kulturne kolonizacije”. Promjene u kultu-rama pojedinih zemalja direktno su pove-zane i s promjenama u strukturi međuna-rodne trgovine. Za kompanije koje danas posluju na međunarodnom tržištu od po-sebnog je interesa spoznati kros-kulturne sličnosti, ali i različitosti. U oblikovanje uspješnih trgovinskih strategija na stranim ili multinacionalnim tržištima moraju biti uključene i spoznaje s područja “akultura-cije” koje proučavaju nove ili strane kultu-re s ciljem prilagodbe karakteristika proi-zvoda određenim tržištima.13

Unutar ovog okvira, provodeći među-kulturalnu analizu međunarodnog tržišta, zapravo određujemo do kojeg su stupnja potrošači dvaju ili više država slični ili različiti. Što je stupanj sličnosti veći, veće su mogućnosti standardizacije i obrnuto, veće razlike nalažu prikladnije, adaptibil-ne strategije u pristupu tržištima. Smatra-mo da, u međunarodnoj trgovini, u današ-njim izrazito kompetitivnim tržišnim pri-likama 21. stoljeća, kulturne i vjerske specifičnosti, mogu poslužiti kao poticaj-ni, a ne ograničavajući faktor. Međuna-rodna trgovina, naročito trgovinske poli-tike, neraskidivo su povezane sa svim di-menzijama međunarodne razmjene: poli-tičkom, ekonomskom, socijalnom, kul-turnom, vjerskom itd. Želimo pokazati da međunarodna trgovina ne podrazumijeva samo de-lokalizaciju nacionalnog i kul-turnog već pretpostavlja re-lokalizaciju; polazeći od same ekonomske računice, jer većina trgovinskih politika i većina multinacionalnih kompanija moraju ra-

zviti lokalne (nacionalne) veze, jer njiho-va proizvodnja prvenstveno nastaje na lokalnom i obilježena je lokalnim karak-teristikama i simbolima. Na taj način, po-litiku međunarodne trgovine shvaćamo kao mehanizam koji usklađuje različite identitete, ali ne na principu ili-ili koji nužno vodi u konfliktnost, već na princi-pu i-i koji uvažava partikularne (nacio-nalne) kulturne i vjerske obrasce, simbo-le, stilove života; jednostavnije lokalnu kulturnu paradigmu.

Smatramo da je u osnovi svih protek-cionističkih zahtjeva, ali i u osnovi svih konflikata do kojih dolazi u međunarod-noj trgovini, pojednostavljeno tumačenje liberalizacije međunarodne trgovine kao trenda koji može ugroziti prethodno usvojene identitete. To je samo površin-ska analiza, jer kvalitetna (nacionalna) trgovinska politika oblikovat će i provo-diti nacionalnu raznolikost. Tradicija i kultura su dimenzije koje se ne mogu is-ključiti pri analizi međunarodne trgovine, jer na nju utječu i daju joj povijesni kon-tinuitet. Međutim, u kozmopolitskom svi-jetu, povezanom međunarodnom trgovi-nom, to znači da se različitosti ne ukidaju već se kao takve prihvaćaju i pozitivno ocjenjuju. To potvrđuju npr. europske ze-mlje koje se, u pogledu kulture, uvelike razlikuju, no ipak tvore čvrsto povezanu civilizacijsku, ekonomsku, trgovinsku... cjelinu.

Nakon svega izloženog, “izvoznu nišu” hrvatskog gospodarstva vidimo u najvećem rastućem HALAL tržištu, koje je, unatoč recesiji, za prošlu godinu imalo rast od 40%. Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Agencija za halal kvalitetu želi pripomoći gospodarstvu Hrvatske da se etablira na ta tržišta. Izražavamo zado-voljstvo da se 18 firmi u Hrvatskoj odlu-čilo i implementiralo Halal standard u svoje poslovanje te da su 4 firme pri sa-mom kraju implementacije sustava.

“‘Izvoznu nišu’ hrvatskog gospodarstva vidimo u najvećem rastućem HALAL tržištu, koje je, unatoč recesiji, za prošlu godinu imalo rast od 40%. Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Agencija za halal kvalitetu želi pripomoći gospodarstvu Hrvatske da se etablira na ta tržišta.”

Page 44: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

44

1. UVOD

Kao posljedica razvoja tehnologije i potreba da se količina hrane sačuva duži period, te povećanih zahtjeva potrošača, prehrambena industrija se prilagođavala nudeći hranu sa novim senzorskim svoj-stvima, novim izgledom, dužim rokovi-ma trajanja, novim ukusima i sl. Značajnu ulogu u tim kreacijama imali su i sve više imaju razni dodaci hrani koje nazivamo aditivima. To su tvari poznate kemijske strukture, koje se samostalno ne konzu-miraju, niti su tipičan sastojak hrane i u

pravilu su bez prehrambene vrijednosti. Dodaju se hrani, ali i lijekovima i to za vrijeme proizvodnje, prerade, skladište-nja ili pakiranja, radi poboljšanja fizikal-nih i senzorskih svojstava. Pošto nisu pri-rodan sastojak hrane, ali ni lijekova, oni nose određene zdravstvene rizike. Pojedi-ni aditivi, ako se unose u količini koja premašuje dozvoljeni dnevni unos (ADI), mogu izazvati degenerativane promjene, alergijske reakcije, te povećati rizik za određene oblike raka i drugih bolesti. Zbog toga upotreba aditiva u prehrambe-noj i farmaceutskoj industriji mora biti

pod strogom zakonskom kontrolom i predmet stalnih provjera. Posebno pitanje su halal aditivi, te specifični aditivi u ostalim etničkim i religijskim običajima kao što je košer, kao i aditivi u vegetari-janskoj ishrani. Halal aditivi pripadaju širokom spektru aditiva dozvoljenih po nacionalnim i međunarodnim propisima s tim što moraju zadovoljiti i zahtjeve šeri-jatskih propisa.

2. ADITIVI

2.1 Podjela aditiva i njihov halal status

Prehrambeni aditivi i njima slične tva-ri se najčešće koriste u proizvodnji pre-hrambenih proizvoda, proizvodnji doda-taka prehrani kao i proizvodnji lijekova. Dozvoljeni aditivi u prehrani i lijekovima mogu se podijeliti prema različitim krite-rijumima kao što su porijeklo, funkcio-nalna svojstva i nivo štetnosti po zdravlje. Prema porijeklu aditivi su sintetskog ili prirodnog (biljnog, životinjskog i iz mi-kroorganizama) porijekla. Prema funkci-onalnim svojstvima, a u skladu sa prepo-rukama komisije Codex Alimentarius, aditivi mogu biti: antioksidansi i sinergi-sti antioksidansa, konzervansi, pojačivači arome, emulgatori, zgušnjivači, sredstava za vezivanje i sredstava za želiranje, boji-la, sladila, regulatori kiseline, enzimski preparati i ostali aditivi. Mnogi aditivi posjeduju istovremeno nekoliko funkcio-nalnih svojstava. Najvažniji kriterij u utvrđivanju halal statusa aditiva je njiho-vo porijeklo. Aditivi biljnog i mineralnog porijekla, ako se isporučuju bez nosača najčešće imaju halal status. Međutim, sa stanovišta halal statusa posebno su zna-čajni aditivi koji imaju animalno porije-klo (svinjsko meso i meso ostalih zabra-njenih životinja), aditivi mikrobnog pori-jekla, posebno ako sadrže rezidue zabra-

Halal aditivi u hrani i lijekovimaProf. dr. Midhat Jašić

Sažetak

U ovom radu su opisani aditivi i stepen njihove dozovljenosti po islamskim propisima. Stupanj dozvoljenosti se određuje prema statusu aditiva koji može biti: halal (dozvoljeni), haram (zabranjeni) i mešbuh (sumnjivi).

Ključne riječi: aditivi, halal, haram, mešbuh

“Najvažniji kriterij u utvrđivanju halal statusa aditiva je njihovo porijeklo. Aditivi biljnog i mineralnog porijekla, ako se isporučuju bez nosača najačešće imaju halal status. Međutim, sa stanovišta halal statusa posebno su značajni aditivi koji imaju animalno porijeklo (svinjsko meso i meso ostalih zabranjenih životinja), aditivi mikrobnog porijekla, posebno ako sadrže rezidue zabranjenih supstrata kao i aditivi koji u sebi mogu sadržavati alkohol. Aditivi koji su porijeklom od GMO1 kao i drugi aditivi koji nastaju kao rezultat biotehnologije (klon) imaju mešbuh (zabranjen) status. Aditivi, lijekovi i ekscipienti porijeklom od genetski modificiranih mikroorganizama imaju halal status.”

Page 45: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

45

njenih supstrata kao i aditivi koji u sebi mogu sadržavati alkohol. Aditivi koji su porijeklom od GMO1 kao i drugi aditivi koji nastaju kao rezultat biotehnologije (klon) imaju mešbuh (zabranjen) status. Aditivi, lijekovi i ekscipienti porijeklom od genetski modificiranih mikroorgani-zama imaju halal status. Prema nivou štetnosti po zdravlje aditivi mogu biti: neškodljivi aditivi, sumnjivi aditivi i adi-tivi škodljivi zdravlju. Nivo štetnosti de-finira se veličinom maksimalno dozvolje-ne dnevne toksične doze (ADI), kao i ek-spozicijom. Sve ono što šteti zdravlju čo-vjeka ne može biti halal.

2.2. Označavanje

Sistem E brojeva u označavanju aditi-va uveden je u Evropi radi lakšeg zakon-skog reguliranja prehrambenih aditiva, a ubrzo je prihvaćen i od strane komisije Co-dex Alimentarius. Oznaka aditiva je oba-vezna na deklaraciji prehrambenog proi-zvoda i dodacima prehrani. Označavanje aditiva omogućava njihovu jednostavniju identifikaciju u lancu proizvodnje, a time i jednostavnije prepoznavanje halal/haram statusa proizvoda. Svaki broj identificira određeni aditiv i zamjenjuje njegov često dug i kompleksan kemijski naziv koji zau-zima dosta prostora na deklaraciji.

Aditivima slične tvari nemaju E broj i označavaju se na drugi način (neke aro-

matične tvari i enzimi), dok se pomoćne tvari u procesu proizvodnje, zbog načina djelovanja pri proizvodnji hrane, u princi-pu ne označavaju. Jedinstveni sistem E brojeva olakšava uvoz i izvoz hrane iz-među različitih zemalja.

Tablica 1. Sistem E brojeva u označava-nju aditiva

Djelovanje Raspon brojeva

Bojila 100-181

Konzervansi 200-285 i 1105

Antioksidansi 300-340

Regulatori kiselosti Različiti brojevi

Zgušnjivači / Emulgatori

322, 400-499 i 1400-1451

Tvari za sprječavanje zgrudnjavanja 550-572

Pojačivači okusa 600-650

Tvari za poliranje 900-910

Tvari za zaslađivanje 420, 421, 950-970

2.3. Zdravstveni aspekti

Aditivi se nalaze u hrani koju svakod-nevno kupujemo. Samo sladila, koja se smatraju po zdravlje opasnijim aditivima, nalaze se u preko 6 tisuća proizvoda. Osim umjetnih sladila u opasnije aditive spadaju konzervansi i sintetske boje. U

hrani se najčešće mogu naći štetni kon-zervansi kao što su: nitratne i nitritne soli u proizvodima od mesa, benzojeva kiseli-na i njene soli u osvježavajućim pićima, sumpordioksid u proizvodima od voća i povrća, sintetski antioksidanti u masno-ćama itd. Sintetske boje se najčešće nala-ze u osvježavajućim pićima i konditor-skim proizvodima. U smislu zdravstvene sigurnosti i toksičnosti aditiva pravilno je govoriti i o stupnju škodljivosti / neškod-ljivosti, jer ako se rijetko konzumiraju i u malim količinama onda se smanjuje rizik i posljedice koje oni mogu izazvati. No, kada je u pitanju toksičnost vrijedno je pomenuti ajet iz Kur’ana: “Jedite i pijte samo ne pretjerujte. On (Allah) ne voli one koji pretjeruju.”2

S druge strane tokom povijesti su for-mirani znanstveni stavovi, gdje se uspo-stavilo opće mišljenje o štenim tvarima koje unosimo u naš organizam. Često po-minjana je Paracelzusova izreka: “Ništa nije toksično i sve je toksično, u zavisno-sti od količine u kojoj se upotrijebi.” Pre-ma većini nacionalnih propisa u svijetu, aditivima se na osnovu detaljnih ispitiva-nja i dobivenih rezultata odobrava upo-treba, te kreira zakonska regulativa koja definira svrhu i količinu aditiva koje se mogu upotrijebiti. Stupanj prihvatljivosti aditiva izražava se preko prihvatljivog dnevnog unosa (ADI3) za pojedini aditiv i namirnice u kojima se mogu koristiti.

Page 46: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

46

Vrijednost ADI označava količinu neke tvari (aditiva) izraženu u miligramima po kilogramu tjelesne težine koju čovjek može sa sigurnošću konzumirati svakog dana tokom cijelog života, a da pri tome ne ugrozi svoje zdravlje. Uvrštavanjem nekog aditiva na pozitivnu listu ne presta-ju obaveze stručnog praćenja njegovog djelovanja. Veći broj aditiva nije škodljiv za zdravlje, ako se koriste u skladu sa za-konskim propisima i uputama proizvođa-ča. Količina aditiva koja se konzumira u sastavu lijekova je manja od količine koja se unosi sa hranom. Zbog toga su i rizici unosa aditiva mnogo manji. Osim toga legislativa u proizvodnji lijekova strožija je i pod većom kontrolom i monitoringom nego legislativa u proizvodnji hrane.

Neki aditivi još nisu do kraja ispitani, ali se ipak upotrebljavaju. To su sumnjivi aditivi prema kojima je u proizvodnji i konzumiranju potrebno primjenjivati principe predostrožnosti. Naravno, posto-je i grupe aditiva koji nesumnjivo škode zdravlju, ali je za neke od njih primjena u prehrambenoj tehnologiji neophodna jer štite hranu od kvarenja. Određeni aditivi sadrže i karcinogene spojeve (npr. spoje-vi sa benzolovom jezgrom i drugi) i takve treba izbjegavati. Za većinu aditiva po-stoje prirodne zamjene, koje se često ko-mercijalno proizvode iz prirodnih izvora. Takvi su, na primjer, pektini, antioksi-dansi, vitamini, minerali, prirodne boje, te prirodne arome. Neki aditivi, ako se unose u količinama izvan ADI vrijednosti i duže vrijeme, uzrokuju bolesti kao što su: rak, dermatitis, razaranje kromozoma, astma, alergijske bolesti, visok krvni pri-tisak, čir na želucu itd. Zbog toga su adi-tivi haram ako se ustanovi da su štetni po zdravlje ili ako se u procesu proizvodnje prekorači dozvoljeni dnevni unos (ADI).

2.4. Halal status aditiva i njima sličnih tvari

Aditivi imaju halal status ako se dobi-jaju iz potpuno čistih i dozvoljenih sirovi-na, bez upotrebe alkohola. Te sirovine do-bijaju se iz biljaka i životinja dozvoljenih po islamskim propisima. Halal aditivi i nji-ma slične tvari isključuju upotrebu bilo koje haram sirovine u njihovoj proizvodnji (svinjetina, alkohol, strv i krv, te opojne i otrovne biljke). Teško je unaprijed klasifi-cirati aditive kao halal, haram ili mešbuh, pa je stoga u najvećem broju slučajeva po-trebno dokazivati njihov halal status. Do-kazivanje prisustva haram aditiva u kon-kretnim proizvodnim procesima provodi

se proaktivnom analizom svih koraka pro-cesa u kompletnom prehrambenom lancu. Na osnovu analize haram rizika u pre-hrambenom lancu prevenira se mogućnost upotrebe haram aditiva. Za laboratorijsku provjeru statusa aditiva u sirovinama i fi-nalnom proizvodu koriste se složene anali-tičke metode (PCR, ELISA, HPLC, elek-troforeza) bazirane na identifikaciji porije-kla sastojaka. Haram su svi aditivi u čijoj se proizvodnji i upotrebi koristi alkohol i sastojci od otrovnih i opojnih biljaka kod kojih se štetne materije ne elminišu u pro-cesu proizvodnje. Haram su i aditivi živo-tinjskog porijekla i to od:

• svinjetine i mesa divlje svinje,• mesa psa, zmije i majmuna,• mesožderi sa kandžama i očnjacima,

kao što su lavovi, tigrovi, medvjedi i ostale slične životinje,

• ptice grabljivice sa kandžama, kao što su orlovi, lešinari i sl.,

• štetočine, kao što su pacovi, stono-ge, škorpioni i sl.,

• životinje koje je prema islamskim propisima zabranjeno ubijati, kao što su mravi, pčele i djetlići,

• životinje koje se smatraju odvrat-nim, kao što su uši, crvi, muhe i sl.

• životinje koje žive i na kopnu i u vo-di, kao što su žabe, krokodili i sl.

• mazge i domaća magarad,• otrovne i opasne morske životinje,• meso bilo koje od dozvoljenih živo-

tinja ukoliko nije zaklano po islam-skim propisima,

• krv.Pored halal (dozvoljenih) i haram (za-

branjenih) postoje i mešbuh (sumnjivi) adi-tivi. Oni mogu biti životinjskog i biljnog porijekla, odnosno mogu biti proizvedeni i od halal i od haram sirovina. Također, mešbuh su aditivi kojima se u toku proi-zvodnje ili upotrebe mogu dodavati nosači (alkohol, zabranjene masnoće ili drugi za-branjeni sastojci). Zbog toga je ove aditive potrebno posebno provjeravati i u svakom pojedinačnom slučaju dokazivati njihov halal status. Pored aditiva čiju je upotrebu proizvođač obavezan deklarirati na amba-laži proizvoda, postoje i tzv. “skriveni adi-tivi”. Oni se ne navode u popisu sastojaka, ukoliko zakonom nije reguliran procenat sastojaka koje je dozvoljeno prikriti.

Aditivi na tržištu se mogu nabavljati u formi: čiste kemijske tvari, smješe sa no-sačem, smješe različitih aditiva bez nosa-ča i smješe različitih aditiva sa nosačem/otapalom. Aditivi kao čista kemijska sup-stanca su najčešće sintetski aditivi i aditi-vi porijeklom iz minerala. Kad su u pita-nju aditivi, kao čista supstanca, tada se

njihov halal status najlakše definira, jer se provjerava samo ta supstanca. Aditiv mo-že biti u smjesi sa nosačem ili rastvara-čem. U ovom slučaju najčešće se pojav-ljuju prirodne i sintetske arome4, prirodne i sintetske boje, pojačivači okusa, vita-minski preparati i sl. Veći broj komerci-jalnih aditiva, koji se nudi na tržištu, ima-ju ovu formu. Mogu da budu u krutom, tečnom ili praškastom stanju. U tom slu-čaju aditiv se sastoji od osnovne supstan-ce koja čini aditiv zajedno sa supstana-com u kojoj aditiv može biti rastvoren (rastvarač), odnosno sa supstancom koja može biti nosač aditiva ( škrob, masnoće, alkohol). Tako i aditiv i nosač mogu ima-ti haram status. Kao primjer možemo uzeti i kurkumu5 koja se koristi kao žuta boja. Kod kurkume kao nosač može se koristiti određena masnoća. U slučaju ako su masnoće od zabranjenih životinja ta-kav aditiv ima haram status. Dobar pri-mjer su neki flavonoidi, kao što su antoci-jani koji se otapaju u alkoholu zbog lakše aplikacije u proizvodu. Takav aditiv ima haram status, a ako se alkohol zamijeni sa propilen-glikolom dobiva halal status.

Aditiv se može naći i u formi smješe različitih aditiva bez nosača kao što su ni-tritne soli i kuhinjska sol, koji se koriste u proizvodnji suhomesnatih proizvoda. Smješe različitih aditiva sa nosačem/ota-palom su česte u industriji pekarstva, gdje se kombiniraju različiti enzimski prepara-ti, vitamini i sredstva za dizanje tijesta i sl. Tako se mogu pojaviti i tzv. “skriveni” aditivi koje proizvođač aditiva nije oba-vezan deklarirati. U pekarstvu se često, u sastavu pekarskih aditiva, koristi amino-kiselina L cistein kao i monogliceridi koji mogu imati haram porijeklo. Neki aditivi u pekarstvu, koji mogu biti svinjskog po-rijekla su: natrijumove i kalijumove soli masnih kiselina, mono i digliceridi ma-snih kiselina, poliglikolestri masnih kise-lina, natrijum stearoil-2-laktilat, kalcijum stearoil-2-laktilat. Zbog toga su muslima-ni u razvijenim zemljam prvo počeli tra-žiti halal certificiranje kruha, jer je to i namirnica koja se najčešće konzumira.

U proizvodnji hrane koristi se nekoli-ko stotina aditiva, ali i ostalih sastojaka koji se slično aditivima mogu naći u ma-lim količinama, kao što su: pomoćne tvari u proizvodnji, začini, enzimi i sl. Kao i aditivi i ove tvari mogu imati halal, ha-ram i mešbuh status. Tako treba razliko-vati aditive od dodataka prehrani koje možemo nabaviti u apotekama ili specija-liziranim prodavnicama. Dodaci prehrani sadrže koncentrirane hranjive i biološki aktivne sastojake ili druge tvari, sa svr-

Page 47: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

47

hom da dodatno obogate funkcionalni unos hranjivih sastojaka u uobičajenoj svakodnevnoj prehrani. Uzimaju se sa-mostalno (per os – na usta) u manjim ko-ličinama u formama kao što su: tablete, kapsule, prahovi, gelovi, tekućine i ener-getske pločice. Dodaci prehrani, ako se dodaju tokom proizvodnje, prerade, uskladištenja, pakiranja ili transporta po-staju aditivi. Ako se aditivi dodaju kao nutrijenti tad se vrši fortifikacija hrane. Za korištenje dodataka prehrani koristie se RDA6 standardi. Ne pridržavanjem ovih standarda može dovesti do toksičnih efekata. Treba razlikovati aditive od zači-na. Kuhinjska sol (NaCl), začinsko bilje, ne smatraju se aditivima. Začinske smje-še nisu aditivi, ali mogu sadržavati aditi-ve, a time imati i haram status.

Treba razlikovati aditive od pomoć-nih sredstava u proizvodnji. Ponekad su pojmovno vrlo bliski aditivima i neka po-moćna sredstva u proizvodnji. Takve su, na primjer, tvari za tretiranje vode za pi-će, sredstava za pranje, vodonik peroksid ili neki enzimi. Enzimi koji su najčešće pomoćna sredstva u proizvodnji (enzim-ski preparati) mogu imati i E oznaku, ali isto tako IUB broj, koji označava njihovo funkcionalno svojstvo, odnosno pripad-nost određenoj grupi enzima. Pod enzim-skim preparatima se podrazumjevaju ma-terije koje su izolovane iz životinjskih, biljnih ili mikrobioloških sirovina. Oni mogu da sadrže cijele ćelije, dijelove će-lija ili ekstrakte porijeklom iz navedenih sirovina. Enzimski preparati se dijele na tečne, polutečne i suhe, a mogu imati ra-zličitu ulogu u toku tehnoloških procesa proizvodnje hrane. Ako su porijeklom od zabranjenih životinja onda su haram.

2.5. Zaključci

Status aditiva može biti: halal (dozvo-ljeni), haram (zabranjeni) i mešbuh (sum-njivi). Za prehranu muslimana su dozvo-ljeni samo oni koji su halal, a haram i mešbuh nisu dozvoljeni. Mešbuh je haram dok se ne dokaže da je halal. Veliki broj aditiva, dodataka prehrani, pomoćnih sredstava u proizvodnji, enzima i začina može imati haram sastojke. Aditivi koji su porijeklom od GMO imaju mešbuh status. Neki od aditiva, ako se unose u količinama izvan ADI vrijednosti i duže vrijeme, uzrokuju bolesti kao što su: tumor-rak, dermatitis, razaranje kromozoma, astma, alergijske bolesti, visok krvni pritisak, čir na želucu itd. Zbog toga su aditivi haram ako se ustanovi da su štetni po zdravlje ili

ako se u procesu proizvodnje prekorači dozvoljeni dnevni unos (ADI).

LITERATURA

1. Khawaja, M.: Additives in relation to halal, The Halal Food Authority, London, UK, Food Technology Inter-national. 84, 86-87, 2001.

2. Riaz, M. N., Chaudry, M. M.: Halal food production, Food Protein Res. & Dev. Cent., Texas A&M Univ., Co-llege Station, TX 77843, USA 2004.

3. Riaz, M. N., Regenstein, J. M.: Nutri-tional supplements for halal and kosher consumers, Prepared Foods. 174, (1, Nutra Solutions): NS13-NS14, NS17-NS18, 2005.

4. Regenstein, J. M.; Chaudry, M. M.; Regenstein, C. E.: The kosher and ha-lal food laws, Cornell Kosher Food Initiative, Dep. of Food Sci., Cornell Univ., Ithaca 2003

5. Ayan, A. H.: Halal food with specific reference to Australian exports, Food Australia. 53, (11): 498-500, 2001.

6. Riaz, Mian N. Chaudry, Muhammad M.: Halal food production, Boca Ra-ton, Fla., CRC Press, 2004.

7. Sakr, Ahmad Hussein A.: Muslim gu-ide to food ingredients, 6th ed., Lom-bard, Ill.: Foundation for Islamic Knowledge, 1993.

8. Barnhoorn, R.: Kosher and halal fo-ods and ingredients. International Fo-od Ingredients. 3, 51-52, 2000.

9. Regenstein, J., Chaudry, M. M.: Kosher and halal laws impacting on biotechno-logy, Dep. of Food Sci., Cornell Univ., Ithaca, NY 14853, USA, Food Techno-logy International, 77-80, 82, 2001.

10. S. Grujić: Prehrambeni aditivi – funk-cionalna svojstva i primjena, Tehno-loški fakultet, Banja Luka ,2005.

11. M. Jašić, L. Begić: Biohemija hrane I, Printcom Tuzla, Tuzla, 2008.

12. BAS 1049:2007. Halal hrana – Za-htjevi i mjere; Institut za standardiza-ciju BiH, 2007.

13. M. Jašić, A. Sakić, D. Šubarić, B. Muhamedbegović: Halal status pre-hrambenih aditiva, Zbornik Radova Agrotech Gradačac, 2007.

14. http://www.e-brojevi.hr 15. http://www.ehalal.org/foodadditive.

html 16. http://www.benevolencija.eu.org 17. http://www.aic.ba/pravilna-ishrana 18. http://en.wikipedia.org/wiki/Bread_

improver

Bilješke1 GMO- genetski modificirani organizmi2 Kur’an, sura Al-Araf, 31.3 Acceptable Daily Intake – prihvatljivi dnevni unos

aditiva4 Arome često ne pripadaju aditivima, nego su po-

moćne sirovine u proizvodnji hrane, ali mogu imati haram status, ako su naprimjer otopljene u alkoholu.

5 Kurkuma je začin i boja koju koriste Hindusi u svojoj prehrani boje pileće meso, ali se može nabaviti i kao dodatak prehrani, jer ima antioksidativna svojstva.

6 engl. Recommended dietary allowance ili preporu-čeni prehrambeni unos

“U pekarstvu se često, u sastavu pekarskih aditiva, koristi aminokiselina L cistein kao i monogliceridi koji mogu imati haram porijeklo. Neki aditivi u pekarstvu, koji mogu biti svinjskog porijekla su: natrijumove i kalijumove soli masnih kiselina, mono i digliceridi masnih kiselina, poliglikolestri masnih kiselina, natrijum stearoil-2-laktilat, kalcijum stearoil-2-laktilat. Zbog toga su muslimani u razvijenim zemljam prvo počeli tražiti halal certificiranje kruha, jer je to i namirnica koja se najčešće konzumira.”

Page 48: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

48

1. Uvod

Savremena tehnologija proizvodnje li-jekova gotovo uvijek ima zamjenu za ha-ram komponente koje mogu biti u lijekovi-ma, pa je ova oblast stručni izazov za far-maceute, tehnologe, liječnike i teologe. U ovom radu ćemo ilustrirati samo proizvod-no materijalne aspekte halal lijekova. U svijetu još nisu razvijeni standardi koji precizno opisuju halal procese i proizvode u farmaceutskoj industriji. Lijekovi i nji-hov kvalitet je regulirana vrlo strogim za-konima, standardima i preporukama na međunarodnim i nacionalnim nivoima1. U

procesu dokazivanja halal statusa ova či-njenica olakšava prepoznavanje haram komponenti u proizvodnom lancu kao i certificiranje halal lijekova. U slučaju po-trebe za zamjenom aktivne supstance ili ekscipienata, može se dogoditi da takav lijek bude skuplji, ali i jeftiniji od njego-vog haram ekvivalenta. Savremena farma-ceutska industrija zahtijeva primjenu pro-cedura i postupaka baziranih na zahtjevi-ma dobre proizvođačke prakse (GMP2), što bi bilo i u slučaju proizvodnje halal li-jekova, s tim što se tu trebaju poduzeti mjere koje osiguravaju halal status.

Osnovni principi na kojima se temelje zahtjevi pacijenata su efikasnost, djelotvor-nost, bezbjednost i stabilnost lijekova. Ne smije se zanemariti ekonomski ili troškovni aspekt. Da bi se ovi zahtjevi zadovoljili pro-izvođači lijekova moraju organizirati i pro-voditi proizvodnju u skladu sa zahtjevima legislative o lijekovima. Pacijent ima pravo da bude informiran o osobinama lijeka, a da pri tome ne bude opterećen sa specifičnim znanjima koje obavezno moraju imati far-maceut i liječnik. Farmaceut i liječnik, iz-među ostalog, moraju biti dobro informira-ni i o sastavu lijeka, njegovom farmakološ-kom djelovanju, indikacijama, kontraindi-

kacijama itd. Ove informacije su sažeto i jasno sadržane u uputi za upotrebu lijeka, što je i zakonska obaveza proizvođača. Po-stoje specifični zahtjevi etničkih i religij-skih skupina pa neki pacijenti, iz vjerskih i drugih ubjeđenja, ne konzumiraju sastojke koji potiču od za njih nedozvoljenih izvora. Takve osobe odbijaju ili sa averzijom pri-hvaćaju i lijekove koje sadrže ove sastojke. Ovaj pristup nekad može ugroziti život pa-cijenta ili umanjiti farmakološki učinak lije-ka, slično placebu. Da bi se osigurao kvali-tet lijeka sa ovog aspekta proizvođač mora uspostaviti kontrolu cijelog lanca proizvod-

nje počevši od sinteze, ekstrakcije, prerade i drugih postupaka prilikom proizvodnje ula-znih supstanci, kontrole procesa proizvod-nje lijeka do pakovanja i distribucije.

2. Potencijalni haram sastojci u lijekovima i njihova supstitucija

Pod lijekom se podrazumijeva svaka supstanca, ili kombinacija supstanci nami-jenjene za liječenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi, kao i za postavljanje dijagnoze, obnavljanje ili modificiranje fizioloških funkcija, kao i za postizanje drugih medi-cinski opravdanih ciljeva. Farmaceutski proizvodi su kompleksni sistemi koji se sastoje od aktivne supstance, ili više aktiv-nih supstanci, pomoćnih supstanci i nekih dodataka. Na ovaj sistem pored kvalitativ-nog i kvantitativnog sastava značajan utje-caj ima i postupak proizvodnje. Aktivna supstanca, ili ljekovita supstanca, pomoć-ne supstance i postupak proizvodnje su ujedno i elementi koji mogu da utiču halal status lijeka. Aktivna supstanca je farma-kološki aktivan sastojak u datoj farmaceut-skoj doziranoj formi. Kvalitet finalnog farmaceutskog oblika, efikasnost, neškod-ljivost i stabilnost lijeka, prije svega je de-finiran farmakološkim i fizičko kemijskim osobinama aktivne supstance. Ekscipienti ili pomoćne supstance su sastojci koji su najčešće neophodni da bi se izradio zahti-jevani farmaceutski oblik pogodan za ad-ministriranje kod pacijenata. Ekscipienti omogućavaju izradu optimalne, robusne formulacije, i značajno utiču na kvalitet farmaceutskog oblika kao i na njegovu sta-bilnost, djelotvornost i neškodljivost. Jed-nako značajan utjecaj na kvalitet lijeka, na njegovu bioraspoloživost i efikasnost ima postupak proizvodnje. Postoje više podjela lijekova, po različitim osnovama. Jedna od podjela, kojom se najjednostavnije može prikazati sastav lijeka je podjela lijekova prema farmaceutskim oblicima. Prema ovoj podjeli lijekove dijelimo u tri osnov-ne grupe.

Supstitucija haram sastojaka u proizvodnji halal lijekova

Mr. sc. pharm. Emilija SpasevskaProf. dr. Midhat Jašić

“Farmaceutski proizvodi su kompleksni sistemi koji se sastoje od aktivne supstance, ili više aktivnih supstanci, pomoćnih supstanci i nekih dodataka. Na ovaj sistem pored kvalitativnog i kvantitativnog sastava značajan utjecaj ima i postupak proizvodnje. Aktivna supstanca, ili ljekovita supstanca, pomoćne supstance i postupak proizvodnje su ujedno i elementi koji mogu da utiču halal status lijeka.”

Page 49: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

49

Tabela 1. Podjela lijekova prema farma-ceutskim oblicima.

ČV

RST

I D

OZ

IRA

NI

OB

LIC

I

PO

LUČ

VR

STI

DO

ZIR

AN

I O

BLI

CI

TEČ

NI

DO

ZIR

AN

I O

BLI

CI

tablete kreme rastvori

obložene tablete masti emulzije

kapsule supozitorije suspenzije

vagitorije

Svi farmaceutski oblici u sebi sadrže aktivnu supstancu kao i pomoćne supstan-ce, a proizvode se specifičnim proizvodnim postupkom. Halal, haram ili mešbuh lijeka određuje porijeklo njegovih sastojaka. Sup-stance, koje se koriste pri proizvodnji lije-kova, mogu imati različito porijeklo:

• ljudskog porijekla (ljudska krv, krv-ni proizvodi i dr.)

• životinjskog porijekla (npr., cijele životinje, dijelovi organa, životinj-ski sekreti, toksini, izlučevine, krvni proizvodi i dr.)

• biljnog porijekla (cijele biljke, dijelovi biljke, biljni sekreti, izlučevine i dr.)

• kemijskog porijekla (dobijeni kemij-skom promjenom ili sintezom)

Za svaku od spomenutih grupa lijekova koriste se specifični proizvodni postupci, koji najčešće ne kompromitiraju halal status proizvoda. Kritične tačke, koje mogu da kompromitiraju halal status lijekova, su ak-tivne i pomoćne supstance, sirovine od ko-jih se oni dobijaju i postupak kojim se dobi-jaju, kao i proizvodni postupak korišten pri proizvodnji lijeka. Aktivna supstanca u lije-ku je supstanca nosilac farmakološkog učinka lijeka. Aktivne supstance su halal ukoliko se dobijaju od izvora, organizama i postupcima koji su dozvoljeni islamskim zakonima. Ekscipiensi omogućavaju izradu određenog farmaceutskog oblika, kontroli-raju bioraspoloživost aktivne supstance i značajno utječu na kvalitet lijeka. Kao po-moćna supstanca pri proizvodnji lijekova tretira se i primarna ili kontaktna ambalaža. To je ambalaža sa kojom lijek dolazi u kon-takt i koja značajno utječe na kvalitet i sta-bilnost farmaceutskog oblika. Ekscipiensi ili Pomoćne supstance su halal ukoliko se dobijaju od izvora, organizama i postupci-ma koji su dozvoljeni islamskim propisima.

Lijek, pošto je namijenjen za ljudsku dobrobit, bi trebao biti uvijek halal. Tokom povijesti ljudske civilizacije, pa i islama, ljudi su koristili različita sredstava za koje se znalo da mogu pomoći ili da potpuno

izliječe bolest. Razvojem nauke i tehnologi-je mogućnost izbora lijekova se proširila. S druge strane, u etičkom smislu, halal status lijekova ne smije biti prepreka zdravlju pa-cijenta, što je kroz povijest bilo dozvoljeno. Takav je bio primjer korištenje inzulina kod liječenja šećerne bolesti – dijabetes melitus tipa I. Zbog toga pitanje halal stausa lijeko-va zahtijeva vrlo decidne odgovore kako sa religijskog tako sa medicinskog, pravnog i etičkog aspekta. Ovaj aspekt razotkriva brojne mogućnosti i raznolikost odgovora za svaki konkretan slučaj lijeka i njegovih terapijskih svrha.

U postupku korištenja lijeka, najčešće liječnik prema utvrđenoj dijagnozi propi-suje pacijentu, a farmaceut izdaje lijek i

daje mu potrebne savjete. Postoji i grupa lijekova, takozvani OTC proizvodi koji pacijenti mogu dobiti bez recepta, a neki od njih u nekim zemljama su čak dostupni i u maloprodaji. Proizvođači lijekova nisu obavezni da proizvode halal lijekove. Po-što postoje određene populacijske grupe pacijenata – muslimana koji preferiraju halal kao dio njihovog životnog stila, a s druge strane proizvođači žele da zadovolje potrebe ove ciljanje grupe, onda se name-će potreba za proizvodnju halal lijekova. Ovo nije jednostavno zato što proizvođač, ukoliko na svoj proizvod stavi znak halal, mora osigurati sve zahtjeve halal proi-zvodnje. HALAL oznaka na proizvodu je garancija da proizvod zadovoljava zahtje-

“Kritične tačke, koje mogu da kompromitiraju halal status lijekova, su aktivne i pomoćne supstance, sirovine od kojih se oni dobijaju i postupak kojim se dobijaju, kao i proizvodni postupak korišten pri proizvodnji lijeka. Aktivna supstanca u lijeku je supstanca nosilac farmakološkog učinka lijeka. Aktivne supstance su halal ukoliko se dobijaju od izvora, organizama i postupcima koji su dozvoljeni islamskim zakonima”

Page 50: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

50

ve postavljene islamskim propisima, a istovremeno obavezuje prema zakonu za zaštitu potrošača i legislativi o informira-nju potrošača. Prema ovim zakonima, pa-cijent kao potrošač ni u jednom trenutku ne smije biti doveden u zabludu.

Vrlo mali broj lijekova sadrži supstan-ce porijeklom od po islamu zabranjenih životinja. Tako, na primjer, svinjski inzu-lin je zamijenjen inzulinom koji se dobija biotehnološkim postupcima iz mikroorga-nizama, kirurški konci koji su bili porije-klom od svinjskih i mačjih crijeva su za-mijenjeni sintetskim, svinjska želatina se uspješno mijenja sa goveđom ili sa hidro-koloidima biljnog porijekla, etil alkohol može biti supstituiran sa polihidroksilnim alkoholima ili drugim po islamu dozvolje-nim rastvaračima. Stearati životinjskog porijekla mogu biti zamijenjeni steartai-ma biljnog porijekla. Kada su u pitanju otrovne biljke i otrovne životinje, koji su jedini izvor aktivnih supstanci, u tom slu-čaju su te supstance dozvoljene, zbog toga što u primjerenim dozama i koncentracija-ma imaju ljekovito djelovanje. Poznata je izreka Paracelsusa: “Otrov – to je pitanje količine. Svaki je lijek otrovan, samo o dozi ovisi hoće li to zaista biti." Alkohol se sve manje koristi u proizvodnji lijekova zbog svojih fizikalno-kemijskih osobina, kao što je eksplozivnost, zapaljivost, ali i zbog interakcije sa lijekovima, toksično-sti, iritacije, kao i njegovih negativnih nu-tritivnih osobina. Alkohol stvara i ovi-snost ako se duže konzumira. U Americi je ograničena maksimalna količina alko-hola u OTC3 proizvodima i to na 10 % u lijekovima za odrasle, 5 % za djecu i 0,5 % za djecu mlađu od 6 godina. Etil alko-hol može biti supstituiran sa polihidroksil-nim alkoholima ili drugim po islamu do-zvoljenim rastvaračima. Ove činjenice ukazuju da gotovo uvijek svaki lijek može imati svoju halal zamjenu. Ipak, ako nema alternative, potreban lijek je uvijek dozvo-ljen i pacijenti se moraju osloboditi svih predrasuda.

Nekontrolirano i prekomjerno uzima-nje određenih grupa lijekova može stvori-ti ovisnost, a takva pojava se promatra kao haram. Ali svakako moramo imati u vidu da kod nekih teških oboljenja ovi li-jekovi su nezamjenjivi i svakako su halal. Prilikom proizvodnje polazećih sirovina i materijala, koji se koriste za proizvodnju lijekova, trebaju se koristiti postupci do-zvoljeni prema islamskim propisima. Ha-lal status svih polaznih materijala i mate-rijala koji se koriste za proizvodnju lije-kova, mora biti dokumentiran i dokazan sa odgovarajućim certifikatima. Proizvo-đači moraju imati dokument, certifikat izdat od kompetentne ustanove, s kojim se potvrđuje da zadovoljavaju standarde i zahtjeve za halal proizvodnju.

4. Zaključak

Određeni lijek može imati halal, ha-ram ili mešbuh status što ovisi o njego-vom porijeklu i tehnologiji proizvodnje. Osnova za identifikaciju halal statusa li-jekova je njihov sastav i postupak proi-zvodnje. Osnovno polazište je činjenica da se lijekovi sastoje od pomoćnih i ak-tivnih supstanci koje mogu biti prirod-nog, polusintetskog i sintetskog porijekla. Aktivne kao i pomoćne supstance prirod-nog porijekla mogu se dobivati iz biljaka, životinja, mikroorganizama i minerala. Prirodne supstance se uglavnom koriste kao tehnološki obrađeni ekstrakti u formi aktivnog spoja. Bilo koja supstanca u lije-ku je halal, ako ima porijeklo od organi-zama dozvoljenih po islamskim propisi-ma i dobivena po postupcima dozvolje-nim po islamskim propisima. Ako se u procesu proizvodnje koriste haram aktiv-ne, ili pomoćne supstance te reagensi, aditivi, pomoćna sredstva u proizvodnji, onda takav lijek može imati haram status čak i ako se radi o reziduima. Posebno pi-tanje su lijekovi koji su dobijeni bioteh-nologijom, kao što je kloniranje i genet-ska modifikacija, koji u principu imaju

mešbuh status. Sa etičkog aspekta je do-zvoljeno korištenje lijekova sa haram supstancama ako ne postoji alternativa.

Literatura 1. BAS 1049:2007- Halal hrana – za-

htjevi i mjere, Institut za standardiza-ciju Bosne i Hercegovine, Glasnik, godina I, broj 1-2, Juli 2007.

2. KARDAVI, J.: Halal i haram u isla-mu, Ljiljan, Sarajevo 1997.

3. KHAVVAJA, M.: Additivesin relati-on to halal, The Halal Food Authori-tv, London, Food Technology Inter-national. 84, 86-87, 2001.

4. Osnovnih direktiva za upotrebu ter-mina halal( CAC/GL 24-19971) izda-ta od strane sekretarijata zajedničkog FAO/GL Programa standarda namir-nica, 1999.

5. Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima. (2008.), Sarajevo, Služ-beni glasnik BiH 58.

6. Evropska farmakopeja, European Pharmacopoeia. 6th edition. Strasbo-urg Council of Europe; 2008.

7. Pravilnik o registraciji lijekova (2002.), Sarajevo Službene novine Federacije BiH 34.

8. The Rules Governing Medicinal Pro-ducts in the European Union http://www.ich.org, pristupljeno 18.06.2009.

9. Registar lijekova sa osnovama farma-koterapije, Federalno ministarstvo zdravstva,

10. Udruženje farmakologa Federacije BiH; 2007.

11. International Conference on Harmo-nization (ICH) Guidance Documents http://www.fda.gov, pristupljeno 20.06.2009.

12. International Harmonisation http://www. pheur.org, pristupljeno 01.07. 2009.

13. Direktive 2001/83/EZ, 2004/24/EZ, 2002/46/EZ.

14. Regulation on Medicine in European Union http://www.emea.europa.eu/, pristupljeno 14.07.2009.

15. Pharmacetical Legislation Pharmace-utical product for humane use http://ec.europa.eu/enterprise/pharmaceuti-cals/eudralex/vol1_en.htm, pristuplje-no 24.06.2009

Bilješke1 Pogledati literaturu, dio koji se odnosi na osnovnu

legislativu2 Od engleskog: Good Manufacturing Practice3 U islamu haram, a kod ostalih na primjer vegeta-

rijanaca, sastojci animalnog porijekla4 OTC (“over the counter” – preko pulta) – lijekovi

koji se ne izdaju na ljekarski recept

“Nekontrolirano i prekomjerno uzimanje određenih grupa lijekova može stvoriti ovisnost, a takva pojava se promatra kao haram. Ali svakako moramo imati u vidu da kod nekih teških oboljenja ovi lijekovi su nezamjenjivi i svakako su halal.”

Page 51: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

51

Tvrtka “Naše klasje” d.o.o. (www.na-seklasje.hr) jedan je od dobrih primjera uspješnog uvođenja i dosljednog provo-đenja halal certifikata koji jamči kvalitetu i ispravnost proizvoda u skladu s propisi-ma islamske vjeroispovijesti. Proizvodi nositelji halal kvalitete, utemeljene na še-rijatskim zakonima i zakonu o hrani iz asortimana tvrtke “Naše klasje” su:

– Aurelia tortellini s četiri vrste sira– Aurelia tortellini s blitvom i sirom – Aurelia tortellini s puretinom– kukuruzni koncentrat (sirovina koja

se koristi u pekarstvu za proizvod-nju kukuruznog kruha)

– heljdin koncentrat (sirovina za pe-karstvo)

“Naše klasje” svoje proizvode ozna-čene halal certifikatom plasira ne samo u zemlje s najvećim udjelom stanovništva islamske vjeroispovijesti nego i na police hrvatskih trgovina i trgovačkih centara. Time pokazuje poštovanje prema islam-skoj zajednici u Hrvatskoj i dosljednost u provođenju halal principa. “Ponosni smo što su naši proizvodi označeni halal certi-fikatom jer time dokazujemo njihovu ispravnost i kvalitetu, ali i primjenu svih zakonom propisanih zdravstvenih i higi-jenskih normi u proizvodnji. Uveli smo certifikat halal kvalitete kako bismo u potpunosti zadovoljili zahtjeve potrošača islamske vjeroispovijesti – kako na lokal-nom, tako i na regionalnom tržištu kamo plasiramo svoje proizvode. Nakon dobi-vanja halal certifikata pojačali smo izvoz proizvoda na tržišta jugoistočne Europe, a postoji i veliki interes u zemljama Eu-ropske unije”, izjavio je Zoran Šimunić, direktor tvrtke “Naše klasje” te napome-nuo da pravila iziskuju ozbiljan pristup. “Važno je da naši djelatnici, odnosno na-

ši interni auditori, znaju jasne razlike iz-među halal i haram hrane te osiguraju provođenje halal pravila u proizvodnji i skladištenju proizvoda. Zato smo dodat-na sredstva uložili u edukaciju i osposo-bljavanje radne snage jer halal certifikat shvaćamo izuzetno ozbiljno i smatramo ga važnim segmentom poslovanja.”

Iako je postupak dobivanja halal certi-fikata opsežan i sveobuhvatan – osim na proizvode, odnosi se i na proizvodne pro-cese, politiku kvalitete i razne norme. Pro-izvodi tvrtke “Naše klasje”, među kojima se posebno ističu Aurelia tortellini, od 2008. godine nose oznaku halal certifikata. Ta oznaka potrošačima nedvojbeno doka-zuje opredjeljenje menadžmenta tvrtke za halal kvalitetu, ali i provođenje svih propi-sanih zdravstvenih, higijenskih i sanitarnih normi u procesu proizvodnje. Naime, halal certifikat je tvrtki “Naše klasje” dodijelila Agencija za certificiranje halal kvalitete. Certificiranje proizvoda i tvrtki provodi se u suradnji s Mešihatom islamske zajednice u Hrvatskoj. Nakon što se nedvojbeno utvrdi da tvrtka ispunjava sve uvjete Agen-cija izdaje odgovarajući certifikat kojim se potvrđuje halal status proizvoda i odobra-va označavanje proizvoda halal znakom. Tvrtka “Naše klasje” je uvođenjem halal certifikata dobila 'ulaznicu' na tržište od čak 44 zemlje svijeta, s više od 1,3 milijar-de ljudi gdje zakonska regulativa nalaže da prehrambeni artikli moraju imati halal cer-tifikat. U osnovi, on jamči da proizvod ne sadržava sastojke koji su zabranjeni po še-rijatskim zakonima, poput alkohola, svi-njetine ili GMO proizvoda, ali propisuje i način prehrane i klanja životinja, skladište-nje i cjelokupnu pripremu prehrambenih artikala pa su takvi proizvodi dozvoljeni i u skladu s vjerskim propisima.

Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog

uvođenja halal kvalitete!

Mario Dukarić

Aurelia tortellini s četiri vrste sira, blitvom i sirom te puretinom.

Page 52: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

52

Krajnji cilj halal certifikata je praćenje proizvoda od početka proizvodnje do kraja – ne radi se samo o deklarativnom nego o vrlo strogom, istinskom praćenju koje je podložno sankcijama. Kontrolira se podri-jetlo namirnice, proces proizvodnje i obra-de te sam plasman konačnog proizvoda, a posebna se pažnja pridaje sigurnosti hrane i poštenim postupcima u označavanju i tr-govini hranom. Zato halal certifikat nije jednokratan – auditori halal kvalitete (stručnjaci iz raznih područja kao što su biolozi, kemičari ili prehrambeni tehnolo-zi) od strane Agencije čak šest puta godiš-nje provjeravaju ispunjava li tvrtka i njeni proizvodi i dalje sve uvjete halal certifika-ta. Stroge norme koje potvrđuju zdravstve-nu ispravnost halal proizvoda razlog su zašto se i pripadnici ostalih vjeroispovije-sti sve češće odlučuju za te proizvode. Na tržištima zapadnih zemalja proizvodi sa halal certifikatom sve su traženiji, a prema procjenama stručnjaka stalno rastuće trži-

šte halal proizvoda trenutno vrijedi oko 632 milijarde dolara.

Od svog osnutka 2001. godine tvrtka “Naše klasje” koncentrira se na kreiranje, razvoj i prodaju inovativnih proizvoda. Iz tih je ciljeva nastao koncept svježe tjeste-nine – Aurelia tortellini – koji su jedno-stavni za pripremu, a predstavljaju cjelo-vit, kompletan i zdrav obrok. Zato i ne ču-di što tvrtka zauzima vodeću poziciju na domaćem tržištu u proizvodnji svježe tje-

stenine. Uvođenjem halal standarda u pro-izvodne procese, tvrtka “Naše klasje” po-tvrdila je i dodatno učvrstila svoju poziciju među uspješnim i modernim tvrtkama ko-je vode brigu o kvaliteti svojih proizvoda i zadovoljstvu svojih potrošača. Uz halal certifikat, tvrtka “Naše klasje” posjeduje nekoliko značajnih certifikata kvalitete – HACCP, ISO 9001:2002, košer te certifi-kat Instituta u Münchenu koji potvrđuje proizvodnju bez GMO sastojaka.

“Tvrtka “Naše klasje” je uvođenjem halal certifikata dobila ‘ulaznicu’ na tržište od čak 44 zemlje svijeta, s više od 1,3 milijarde ljudi gdje zakonska regulativa nalaže da prehrambeni artikli moraju imati halal certifikat.”

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko ef. Omerbašić i direktor tvrtke “Naše klasje” Zoran Šimunić, prilikom uručenja halal certifikata.

Page 53: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

53

Projekt “Hrvatska gospodarska kuća” proizašao je iz ideje povezivanja Hrvat-ske s Omanom na gospodarskom, sport-skom i kulturološkom području. Osnovni cilj je omogućiti hrvatskim tvrtkama što jednostavnije i racionalnije nastupe na tr-žištima Omana, ali i ostalih zemalja Arapskog zaljeva (Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt, Bahrein, Saudij-ska Arabija).

Sama ideja dugo je sazrijevala, a po-četak rada na ovom projektu počeo je pri-je godinu i pol dana kada su predstavnici tvrtke “Kaćun” iz Splita uspostavili od-ličnu suradnju sa Mešihatom islamske zajednice u Hrvatskoj. Vrijeme je do sada iskorišteno za istraživanje tržišta, prouča-vanje propisa u Sultanatu Oman, te otva-ranje predstavništva tvrtke “Kaćun” u Omanu. Tvrtka “Kaćun” je, počevši od 2008. godine, uspostavila uspješnu po-slovnu suradnju sa omanskom tvrtkom INJAZ INTERNACIONAL PROJECTS GROUP sa sjedištem u Muskatu, glav-nom gradu Omana. Rezultat takve surad-nje je poslovni Ugovor o zastupanju ko-jim je tvrtka Kaćun ostvarila zakonske pretpostavke Sultanata Oman o otvaranju predstavništva u Omanu, a samim time i ostvarivanje projekta “Hrvatska gospo-darska kuća” u Omanu. Službeni naziv u Omanu je KACUN (CROATIAN HOU-SE OFFICE), OMAN OZAIBA, 18th NOV. STREET. P.O.Box. 462 P.C. 131 MUSCAT, SULTANATE OF OMAN, tel. 00968-24494812.

Agent je INJAZ INTERNACIONAL PROJECTS GROUP, a koordinator cije-log poslovnog programa je dr. Hatim A. Hamid. Imajući u vidu specifičnost omanskog tržišta i ostalih arapskih zema-lja, a posebno štujući njihovu tradiciju i vjerske običaje te zakonske propise, u po-slovnom poduhvatu realizacije poslov-nog projekta “Hrvatska gospodarska kuća u Omanu” od početka smo imali nesebič-nu i svestranu podršku eksperata Mešiha-ta Islamske vjerske zajednice u Hrvat-skoj, te predstavnika INJAZ INTERNA-CIONAL PROJECTS GROUP u Omanu.

Upravo zahvaljujući preporuci i podršci te gospode i zvaničnika ostvarili smo mnoge poslovne kontakte kako u Hrvat-skoj tako i u Omanu. Prilikom posjeta predsjednika Republike Hrvatske Stjepa-na Mesića njegovoj ekscelenciji, oman-skom Sultanu QABOOS BIN SAID AL SAID-u u Muskatu, kojoj su nazočili i brojni hrvatski gospodarski i politički predstavnici te brojni zvaničnici Omana i njihovi gospodarstvenici, a kojem smo nazočili i mi, uočene su brojne mogućno-sti poslovne suradnje uz uvažavanje tra-dicije i običaja hrvatskog i omanskog na-roda. Posebne poslovne mogućnosti otva-raju se u području trgovačke razmjene, turizma, ribarstva, medicine, izgradnje infrastrukture u Omanu, graditeljstva, brodogradnje, te izrada stručnih projekata

za pojedina područja gospodarstva. Po-sebno interesantno je područje sporta i kulture, te obrazovanje studenata gdje po-stoji široki interes za razmjenu sportaša, sportske i kulturne nastupe, educiranje sportskih i inih stručnjaka, te pripreme i nastupe sportaša, sportskih klubova i na-cionalnih timova u Hrvatskoj i Omanu.

Sultanat Oman, zahvaljujući svom ze-mljopisnom položaju, predstavlja strateš-kog partnera jer se nalazi na križanju svjetskih pravaca trgovine naftom i pli-nom, te brojnim prehrambenim proizvo-dima. Oman je zemlja sa bogatom po-slovnom i kulturnom tradicijom, a Oman-ci su izuzetno obrazovani, kako na vlasti-tim sveučilištima tako i na sveučilištima u inozemstvu sa izvrsnim poznavanjem en-gleskog jezika. Posebno impresivno je koliko su Omanci gostoljubivi i susretlji-vi ljudi i koliko se zanimaju za Hrvatsku. Duga i ekološki zaštićena obala sa preli-jepim plažama i povijesnim lukama omo-gućila je Omancima kontakte sa drugim državama i kulturama svijeta. Oman je poslovno sigurna zemlja, kao i zemlja ko-ja pruža nevjerojatne uvjete za odmor,

Oman – vrata u poslovni svijet Arapskog poluotoka

Srećko Čulić, prof.

“Imajući u vidu specifičnost omanskog tržišta i ostalih arapskih zemalja, a posebno štujući njihovu tradiciju i vjerske običaje te zakonske propise, u poslovnom poduhvatu realizacije poslovnog projekta “Hrvatska gospodarska kuća u Omanu” od početka smo imali nesebičnu i svestranu podršku eksperata Mešihata Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj, te predstavnika INJAZ INTERNACIONAL PROJECTS GROUP u Omanu.”

Page 54: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

JOURNAL

HALAL KVALITETA

54

šport i rekreaciju tijekom cijele godine. Za poslovanje na području Sultanata Oman, kada su u pitanju prehrambeni proizvodi ili bezalkoholni napici, nužno je poštivati Halal standarde i osigurati odgovarajuću dokumentaciju koja prati proizvode plasirane bilo u Omanu ili ze-mljama Arapskog zaljeva.

Na području Republike Hrvatske dje-luje Agencija za certificiranje halal kva-litete sa sjedištem u Zagrebu koja osigu-rava informiranje, savjetovanje i praće-nje poslovnih subjekata do konačnog iz-davanja Halal certifikata. Susretljivost i stručna znanja predstavnika Agencije u mnogome olakšavaju certificiranje, što posebno cijene partneri koji su do sada certificirali svoje proizvode i proizvodne procese. Poslovanje u Omanu otvara mnoge mogućnosti jer je Oman bogata i otvorena zemlja koja svoje bogatstvo te-melji na nalazištima nafte. Uz razvijenu industriju nafte i naftnih derivata, zva-ničnici Omana, pod vodstvom Sultana QABOOS BIN SAIDA, imaju jasno ra-zrađen plan razvoja koji se zasniva na izgradnji infrastrukture, ulaganjima u tu-rizam te gospodarskim povezivanjem sa ostalim državama svijeta. Ta spoznaja omogućava tvrtkama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine gospodarski nastup i otva-ra mnoge mogućnosti. Poseban kapital je u spoznaji da postoje mnogi ljudi koji su blagonakloni prema Hrvatskoj, a pogla-vito oni koji su studirali i boravili na po-dručju Republike Hrvatske. Cilj “Hrvat-ske gospodarske kuće” u Omanu je pove-zati sve zainteresirane čimbenike kako bi u zajedničkom nastupu realizirali po-slovne poduhvate na sveopće zadovolj-stvo. Posebnu težinu ovom projektu daje saznanje da se od prvog dana u cijeli pro-jekt uključio Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj pružajući stručnu i organiza-cijsku potporu, te tvrtka INJAZ kao vr-hunska kompanija koja u svom sastavu ima šest tvrtki koje pokrivaju poslovna područja od telekomunikacija do medici-ne. Iako na području Omana djeluju mnoge strane kompanije i postoje proi-zvodi iz cijeloga svijeta, koji su se izbo-rili u oštroj tržnoj konkurenciji, isto tako postoji i mogućnost plasmana roba i usluga sa područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posebno treba naglasiti da je nužno uskladiti se sa omanskim za-konskim i vjerskim propisima, koji su jasno razrađeni i striktno se provode. Ta spoznaja zahtjeva kvalitetnu pripremu, ali omogućava i lakše poslovanje na tom tržištu jer su pravila jasno definirana i jednako važeća za sve.

“Za poslovanje na području Sultanata Oman, kada su u pitanju prehrambeni proizvodi ili bezalkoholni napici, nužno je poštivati Halal standarde i osigurati odgovarajuću dokumentaciju koja prati proizvode plasirane bilo u Omanu ili zemljama Arapskog zaljeva.”

Hrvatska gospodarska kuća INJAZ u Omanu

Državnički posjet Omanu

Page 55: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

SADRŽAJ

ISSN 1334-5052

PREPORODOV JOURNAL mjesečnik KDBH “Preporod”

Izdavač:Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske “Preporod”

Glavni urednik:Ismet Isaković

Urednik specijalnog izdanja:Filip Mursel Begović

Redakcija:Amina AlijagićMirza MešićSena KulenovićEdis FelićFaris Nanić

Suradnici:Mirsada BegovićAjka Tiro SrebrenikovićEdina SmajlagićAvdo Huseinović (BiH)Edin Tule (BiH)Amel Suljović (BiH)

Adresa:Preporodov JournalIlica 35, 10000 Zagreb

Telefon/faks:+385 (0)1 48 33 635e-mail:[email protected]@[email protected]: www.kdbhpreporod.hr

Žiro-račun:ZABA 2360000-1101441490

Devizni račun:SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185

Cijena: 15 kuna

Pretplata:RH 80 HRK godišnjeBiH 20 KM godišnjeSvijet 15 € godišnje

Tisak:mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica

Tiskano uz financijsku potporu iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske

SADRŽAJ

UVODNIKFilip Mursel Begović:

Halal lijek za novu životnu realnost .............................................................................. 3

HALAL KVALITETA (halal ishrana i halal certificiranje)

Sumeja Ljevaković, prof., Orhan Jašić, prof.:Religioznost i kultura prehrane ..................................................................................... 4

Prof. dr. Sulejman Topoljak:Halal i haram u ishrani ................................................................................................ 6

Mr. sci. Faruk Čengić:Tehnologija halal klanja .............................................................................................. 10

Amir Sakić, prof.:Uloga i doprinosi Agencije za certificiranje halal kvalitete u razvoju halal procesa ........ 13

Aldin Dugonjić, bacc. san. ing:Centar za certificiranje halal kvalitete Zagreb ............................................................ 18

Prof. dr. Midhat Jašić, Amir Sakić, prof.:Halal autohtoni proizvod ............................................................................................ 21

Prof. dr. Kadrija Hodžić:Tržište i cijene halal proizvoda .................................................................................... 24

Mr. sc. Olivera Jurković Majić:Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane .................................................. 28

Doc. dr. sc. Aziz Hasanović:Mogućnosti izvoza kroz halal program ........................................................................ 38

Prof. dr. Midhat Jašić:Halal aditivi u hrani i lijekovima ................................................................................. 44

Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska, prof. dr. Midhat Jašić:Supstitucija haram sastojaka u proizvodnji halal lijekova ............................................. 48

Mario Dukarić:Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog uvođenja halal kvalitete! ............................. 51

Srećko Čulić, prof.:Oman – vrata u poslovni svijet Arapskog poluotoka ..................................................... 53

JOURNAL

2 39

Na podršci u pripremi prezentacije zahvaljujemo:

Zagrebačkom Velesajmu, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,Hrvatskoj gospodarskoj komori, Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja,

Agenciji za komercijalnu djelatnost.

Page 56: PREPORODOV Journal, Br. 118 (Special) Halal Sve

� ����������������� ��������

�� ���������������������� VISPAK dd, Visoko�� OBLOCOMMERCE doo, PJ ALSSA Konjic�� VEGAFRUIT doo, Doboj Istok�� ���!"�#��������$���%����� KLAS doo, Sarajevo�� &���"!'!�#�"�������#������� ����(���'�$������)�*��+�� $)���"�&��������%������ ���!"!��-�'(�"!������#.�/��� BROVIS dd, Visoko (Piletina OVAKO)�� ARGETA doo, Sarajevo�� ��("!#�!�����(!'�2!������ Koprivnica�� #�'(�3!�����#���4���� ���!�����#���4���� #�'(�'������$�����./������� ���"����������4����� "!(!'������)5�%�����$�+%��� !�"�2"�!6�!�'�#!������$.�/�� ����������)�*��+�� �������������7�/������ �86"���'�6�#������)�*��+�� ��!�'�2!����$������$�+�������� �"!&������)�*��+

�� !���"�6!�9�':�'3�"�'����������������:������ '!&����!$3�������)�*��+�� �!�'�7���#�(�����'!68"!����������������4����� ��"86'�'!��683��������������� �'6�"&��(�����$���%����� ��'�"��������6;����� FAVEDA doo, Sarajevo�� 68"��#��������$%������ VELVET TRADE doo, Sarajevo�� �$�!�����������.��./����; ��� 8'�3!��''������6����/�� ��"��$��'6�"'!6��'!���������������6;�����"��� OMEGA COMERC doo, Visoko�� 6������!(�����/��6� ����� $�$�2!��$�(!��;/���������� PURIS dd, Pazin�� 38�!'������"!'!���������������� MI OVAKO doo Sarajevo�� ���������%�/����������<�=�� '!68"!�#�6!������6�.�=�� 2�!"8�������'��������>/��� 3�)�"�!����������#���>

HALAL KVALITETA(halal prehrana i halal certificiranje)